SVEUČILIŠTE U RIJECI - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/862.B.pdf · Plaća je primitak posloprimca od strane poslodavca na osnovi radnog odnosa, ... brojnih zakonskih propisa

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

JASNA MADHALE JADAV

OBRAČUN OPOREZIVANJA PLAĆA U REPUBLICI HRVATSKOJ I

USPOREDBA SA ZEMLJAMA ČLANICAMA OECD-a

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2015.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

OBRAČUN OPOREZIVANJA PLAĆA U REPUBLICI HRVATSKOJ I

USPOREDBA SA ZEMLJAMA ČLANICAMA OECD-a

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Usporedni porezni sustavi

Mentor: dr. sc. Helena Blažić

Student: Jasna MadhaleJadav

Studijski smjer: Menadžment

JMBAG: 0081132692

Rijeka, svibanj 2015.

SADRŽAJ

1. UVOD.......................................................................................................................... 1

1.1. Problem i predmet istraživanja................................................................................1

1.2. Radna hipoteza........................................................................................................2

1.3. Ciljevi i svrha istraživanja.......................................................................................2

1.4. Metode istraživanja.................................................................................................2

1.5. Struktura rada..........................................................................................................3

2. ODREDNICE DOHOTKA OD NESAMOSTALNOG RADA.............................5

2.1. Pojam dohotka od nesamostalnog rada...................................................................5

2.2. Pojam poreznog obveznika......................................................................................6

2.3. Porezno razdoblje....................................................................................................6

2.4. Primici i izdaci.........................................................................................................7

2.5. Razvoj poreza na dohodak.....................................................................................19

3. OPOREZIVANJE PLAĆA U REPUBLICI HRVATSKOJ................................13

3.1. Odnos oporezivanja dohotka i gospodarskog rasta...............................................13

3.2. Doprinosi iz plaće i doprinosi na plaću.................................................................15

3.3. Osobni odbitak......................................................................................................21

3.4. Porez na dohodak..................................................................................................26

3.5. Prirez......................................................................................................................28

3.6. Utjecaj oporezivanja plaća u Republici Hrvatskoj na fizičke i pravne osobe......31

3.7. Primjeri obračunavanja plaća na mjesečnoj i godišnjoj razini..............................34

3.8. Godišnja porezna prijava.......................................................................................40

4. MEĐUNARODNA USPOREDBA POREZNOG OPTEREĆENJA RADNE

SNAGE...........................................................................................................................46

4.1. Porezno opterećenje radne snage u zemljama članicama OECD-a.......................47

4.2. Izračun poreznog opterećenja radne snage za Republiku Hrvatsku......................48

4.3. Usporedba poreznog opterećenja zemalja članica OECD-a i Republike

Hrvatske..........................................................................................................................55

5. ZAKLJUČAK...........................................................................................................65

LITERATURA.............................................................................................................68

POPIS TABLICA.........................................................................................................73

POPIS GRAFIKONA..................................................................................................74

POPIS SHEMA.............................................................................................................74

POPIS PRIMJERA......................................................................................................74

1

1.UVOD

Oporezivanje plaća je financijska naplata poreza na plaću, tj. na dohodak građana od

nesamostalnog rada. Plaća je primitak posloprimca od strane poslodavca na osnovi

radnog odnosa, u skladu s propisima. Porez na plaću će platiti samo ona osoba koja ima

poreznu sposobnost, pri čemu će visina poreznog opterećenja ovisiti o poreznoj

osnovici, primijenjenoj poreznoj stopi i poreznim povlasticama, tj. oslobođenjima i

olakšicama. Visinu poreznih stopa određuje država te prihod od oporezivanja plaća

odlazi u državni proračun. Porez je opći što znači da nije određeno u koje svrhe odlaze

tako ostvareni prihodi države, no njima država podmiruje materijalne i osobne rashode.

Položaj zemalja i njihova konkurentnost ovisi o raznim čimbenicima. Jedni od važnijih

čimbenika su porezni sustav i porezna politika, u koje spada i oporezivanja plaća koje

čini veliki udio u državnom proračunu. ''Pažnja suvremenih analitičara porezne politike

sve se više okreće ka problematici poreznog opterećenja rada'' (Blažić 2006:118) te o

tome govori iovaj rad.

1.1. Problem i predmet istraživanja

Problem istraživanja je obračun oporezivanja plaća u Republici Hrvatskoj te usporedba

sa oporezivanjem plaća u zemljama članicama OECD-a (Organizacije za ekonomsku

suradnju i razvoj) kao i usporedba njihovog poreznog opterećenja. Problem je i

nedovoljna informiranost pravnih organa o utjecaju oporezivanja plaća na radnu snagu.

Predmet istraživanja je objašnjenje pojmova važnih za razumijevanje oporezivanja

plaća, njihove važnosti za državu ali i samog pojedinca te analiza oporezivanja plaća u

Republici Hrvatskoj i zemljama OECD-a.

2

1.2.Radna hipoteza

Temeljna hipoteza u istraživanju je da je opterećenost plaća u Republici Hrvatskoj veća

u odnosu na zemlje OECD-a te je stoga potrebno istraživati temeljne značajke

oporezivanja dohotka i smanjiti porezni klin.Potrebno je više se informirati o utjecaju

poreznog opterećenja na radnu snagu kroz razna istraživanja. Potrebno je smanjiti

porezno opterećenje na plaće iz radnog odnosa što bi dovelo do povećanja financijske

stabilnosti građana, otvaranja novih radnih mjesta i poboljšanja općih gospodarskih

rezultata.

1.3.Ciljevi i svrha istraživanja

Cilj istraživanja je istražiti kakav je utjecaj oporezivanja plaća na radnu snagu te

analizirati oporezivanje plaća u Republici Hrvatskoj i usporediti sa zemljama članicama

OECD-a da bi se na kraju mogla potvrditi ili opovrgnuti temeljna radna hipoteza.

Svrha istraživanja je da se što bolje shvati uloga oporezivanja plaća, odrednice i

karakteristike takvog oporezivanja kojim se suočava svaki radnik da bi se donosili

zakoni koji će poboljšati financijsku stabilnost građana, poboljšati poduzetnička

ulaganja te poticati otvaranja novih radnih mjesta.

1.4.Metode istraživanja

U istraživanju su korištene razne metode pomoću kojih se hipoteza htjela ispitati, tj.

potvrditi ili opovrgnuti.

Kao jedna od metoda korištena je metoda komparacije kako bi se porezno opterećenje

radne snage usporedilo sa poreznim opterećenjem zemalja članica OECD-a

(Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj). Porezno opterećenje se uspoređuje

kvalitativno ali i kvantitativno kroz izračune opterećenja prosječno zaposlenog na

temelju njegove prosječne mjesečne plaće.

3

Korištena je i deskriptivna metoda da bi se pobliže objasnilo pojmove i odnose između

pojedinih varijabli koje imaju veliku važnost i utjecaj u području istraživanja.

Koristila se i induktivna metoda kojom se na temelju analize pojedinačnih činjenica

dolazi do određenih zaključaka te na temelju zapažanja pojedinačnih slučajeva.

Dalje su se koristile i metode analize i sinteze, pri čemu su se koristila prethodna

istraživanja o usporedbi poreznog opterećenja Republike Hrvatske i zemalja članica

OECD-a.

1.5.Struktura rada

Rad je podijeljen na nekoliko dijelova kroz koje je objašnjen obračun oporezivanja

plaća općenito i u Republici Hrvatskoj te usporedba sa zemljama članicama OECD-a.

U prvom dijelu, Uvod-u, naveden je i objašnjen problem i predmet istraživanja ovog

rada, navedena je radna hipoteza te četiri koraka kroz koja se definira problem (idealno

stanje, realno stanje, posljedice stvarnog stanja te rješenje/odgovor). Navedeni su i

ciljevi te svrha istraživanja. Na kraju prvog dijela objašnjene su metode korištene u

istraživanju te je objašnjeno na koji način su baš te metode bile korisne.

Drugi dio, nazvan Odrednice dohotka od nesamostalnog rada, govori o pojmovima koji

su važni za razumijevanje teme rada poput pojma dohotka od nesamostalnog rada,

pojma poreznog obveznika i poreznog razdoblja te objašnjenja primitaka i izdataka.

Nakon objašnjenja svih potrebnih pojmova opisan je razvoj poreza na dohodak zbog

toga što je porez na dohodak najvažniji dio teme rada.

Treći dio, Oporezivanje plaća u Republici Hrvatskoj, odnosi se na stanje u Republici

Hrvatskoj vezano za oporezivanje plaće, kakvi su zakonski propisi i odrednice obračuna

plaća u našoj državi. Na početku se govori o odnosu oporezivanja dohotka i

gospodarskog rasta što je važno za razumijevanje trenutne gospodarske situacije u

Republici Hrvatskoj. Dalje se objašnjavaju propisi vezani za doprinose iz plaće i

doprinose na plaću te osobni odbitak koji uveliko utječu na plaću građana.

4

Dalje se govori o propisima poreza na dohodak koji su definirani u Zakonu o porezu na

dohodak s promjenama koje su stupile na snagu od 1. siječnja 2015. te odrednicama

prireza. Važno je razumjeti i utjecaj oporezivanja plaća u Republici Hrvatskoj na fizičke

i pravne osobe s obzirom na stanje u Republici Hrvatskoj. Na kraju su dani i objašnjeni

primjeri obračunavanja plaća na mjesečnoj i godišnjoj razini kao i važnost godišnje

porezne prijave i propisa vezanih za njenu predaju Poreznoj upravi.

Četvrti dio, Međunarodna usporedba poreznog opterećenja radne snage, govori o

poreznom opterećenju radne snage u zemljama članicama OECD-a te njihovim

zakonskim propisima, prikazan je izračun poreznog opterećenja radne snage za

Republiku Hrvatsku te se uspoređuje stanje Hrvatske sa zemljama članicama OECD-a.

Na kraju, peti dio, Zaključak, govori ukratko o sadržaju rada te se navode najvažniji

zaključci i rezultati dobiveni na temelju istraživanja.

5

2.ODREDNICE DOHOTKA OD NESAMOSTALNOG RADA

Izvori dohotka su primici ostvareni od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti,

imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja i drugih primitaka.

U ovom radu govoriti će se o dohotku koji je ostvaren na temelju nesamostalnog rada i

odrednicama koje utječu na njegovu visinu.

2.1.Pojam dohotka od nesamostalnog rada

Dohodak od nesamostalnog rada je razlika između svih primitaka od nesamostalnog

rada (plaća) i izdataka (uplaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje iz plaće) nastalih

tijekom istog poreznog razdoblja. Nesamostalan rad je svaki rad u kojemu posloprimac

radi po uputama svog poslodavca. Posloprimac ne snosi nikakav poslovni rizik, a u

posao ulaže samo svoj rad, dok poslodavac određuje uvjete rada kao što su mjesto, vrsta

i vrijeme rada. Primitke od nesamostalnog rada čine: plaća, poduzetnička plaća,

mirovine, potpore i nagrade iznad propisanih iznosa, premije osiguranja plaćeni za

zaposlene od strane poslodavca, stipendije iznad propisanih iznosa, primanja koja

poslodavac umjesto u novcu nadoknađuje posloprimcu u stvarima itd(Zakon o porezu

na dohodak 2015.).

Ovaj diplomski rad odnosi se na određenu vrstu dohotka od nesamostalnog rada a to je

plaća, iznos koji poslodavac plaća zaposleniku mjesečno za njegov rad na temelju

sklopljenog ugovora o radu. Jedno od temeljnih prava radnika iz radnog odnosa je pravo

na plaću. ''Visina plaće i način obračuna te isplata određenih naknada uređuju se

kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu primjenjujući odredbe

brojnih zakonskih propisa iz područja rada i radnih odnosa, zdravstvenog i mirovinskog

osiguranja te područja oporezivanja dohotka'' (Baica i suradnici 2006:21). Poslodavac

od bruto plaće odbija iznose za pojedine poreze i doprinose tako da zaposleniku ostane

neto plaća, ono što dobiva na račun za korištenje. Na cijenu rada utječe odnos između

potražnje za radom i ponude radnih mjesta.

6

2.2.Pojam poreznog obveznika

''Obveznik poreza na dohodak od nesamostalnog rada je fizička osoba koja ostvaruje

dohodak'' (Zakon o porezu na dohodak 2015.). Ta fizička osoba može biti rezident ili

nerezident. Rezident je osoba koja ima prebivalište ili uobičajeno boravište u Republici

Hrvatskoj, a prebivalište ima tamo gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno

najmanje 183 dana u jednoj ili dvije kalendarske godine pri čemu boravak u stanu nije

nužan. Kada porezni obveznik ima prebivalište u tuzemstvu i inozemstvu smatra se

tuzemnim poreznim obveznikom. Porezni obveznik nerezident tj. fizička osoba koja u

Republici Hrvatskoj nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište, ali ostvaruje dohodak

u Republici Hrvatskoj koji se oporezuje prema Zakonu o porezu na dohodak. Jedna od

važnijih razlika između rezidenta i nerezidenta je ta što se pri oporezivanju rezidenata

primjenjuje načelo svjetskog dohotka što znači da se oporezuju svi dohoci ostvareni u

Republici Hrvatskoj i inozemstvu, sukladno hrvatskom Zakonu, a kod nerezidenta

poreznu osnovicu čine samo dohoci ostvareni u Republici Hrvatskoj (Baicai suradnici

2006:16).

2.3.Porezno razdoblje

''Porezno razdoblje za utvrđivanje poreza na dohodak odnosi se na jednu kalendarsku

godinu, ali može biti i kraće od kalendarske godine, i to u ovim slučajevima:

1.ako rezident tijekom kalendarske godine postane nerezident i obratno, te tada porezno

razdoblje obuhvaća razdoblje u kojemu je fizička osoba bila rezident tj. nerezident.

2.u slučajevima rođenja ili smrti poreznog obveznika'' (Zakon o porezu na dohodak

2015.)

U slučajevima kada porezno razdoblje može biti i kraće od kalendarske godine, prava se

računaju u korist poreznog obveznika i to na pune mjesece (Zakon o porezu na dohodak

2015.).

7

2.4.Primici i izdaci

Primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatraju se (Zakon o porezu na

dohodak, 2015., članak 14):

''1.svi primici koje poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi

radnog odnosa, prema propisima koji uređuju radni odnos, a to su:

-plaća koju poslodavac isplaćuje radnicima u vezi sa sadašnjim radom, prijašnjim

radom po osnovi prijašnjeg radnog odnosa ili budućim radom po osnovi sadašnjeg

radnog odnosa

-primici po osnovi naknada, potpora, nagrada i dr., koje poslodavac isplaćuje ili daje

radnicima iznad propisanih iznosa

-plaća koju radniku umjesto poslodavca isplati druga osoba

-premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike na temelju životnog

osiguranja, dopunskog, dodatnog i privatnog zdravstvenog osiguranja, dobrovoljnog

mirovinskog osiguranja iznad propisanog iznosa i osiguranja njihove imovine

-svi drugi primici koje poslodavac isplaćuje ili daje radniku za obavljani rad po osnovi

ugovora o radu ili drugog akta kojim se uređuju radni odnosi

2.poduzetnička plaća koja ulazi u rashod pri utvrđivanju poreza na dobit

3.primici (plaća) fizičkih osoba izaslanih na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu

inozemnog poslodavca u tuzemna društva za rad u tim društvima

4.primici (plaća) članova predstavničkih i izvršnih tijela državnih vlasti i jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave koji im se isplaćuju za rad u tim tijelima i

jedinicama

5.naknade plaće osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim

invalidima iz Domovinskog rata I. skupine, po posebnim propisima''

Primicima po osnovi od nesamostalnog rada smatraju se i (Zakon o porezu na

dohodak,2015., članak 14, stavak 2):

''1.mirovine ostvarene na temelju prijašnjih uplata doprinosa za obvezno mirovinsko

osiguranje

2.mirovine koje isplaćuju osiguravatelji na temelju prijašnjih uplata poslodavca za

dokup dijela imovine, ako su te uplate bile oslobođene oporezivanja

8

3.mirovinske rente koje isplaćuju osiguravatelji na temelju prijašnjih uplata poslodavca,

ako su te uplate bile oslobođene oporezivanja

4.mirovine koje se isplaćuju poduzetnicima koji su obavljali samostalnu djelatnost,

poduzetnicima koji su plaćali porez na dobit i drugim osobama na temelju prijašnjih

uplata doprinosa u propisano obvezno osiguranje, a koji su bili porezno dopustivi

izdatak ili rashod

5.mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu''

Primici koji se ne smatraju primicima od nesamostalnog rada su (Zakon o porezu na

dohodak, 2015., članak 15):

''1.primici koje poslodavac i isplatitelj plaće omogućuje radnicima i fizičkim osobama

koje ostvaruju primitke u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca i isplatitelja plaća, a

posebno:

-uređenje i opremanje radnih prostora i prostora za odmor i prehranu

-posebna radna odjeća obilježena nazivom ili znakom poslodavca ili isplatitelja plaće

-obvezni liječnički pregledi prema posebnim propisima

-sistematski kontrolni liječnički pregledi ako su omogućeni svim radnicima i fizičkim

osobama koje ostvaruju primitke

-obrazovanje i izobrazba koje su u vezi s djelatnosti poslodavca i isplatitelja plaće

-članarine po osnovi članstva u strukovnim komorama koje je obvezno za radnike pri

obavljanju određenih poslova za poslodavca i isplatitelja plaće

2.primicima od nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi koje isplaćuje Hrvatski zavod

za mirovinsko osiguranje i to:

-naknada plaće hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata od dana stjecanja prava na

profesionalnu rehabilitaciju, za vrijeme profesionalne rehabilitacije i od završene

profesionalne rehabilitacije do zaposlenja, a najduže 12 mjeseci od dana završetka

profesionalne rehabilitacije

-zaštitni dodatak uz mirovinu planiran u državnom proračunu ili proračunu jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave

-novčana naknada zbog tjelesnog oštećenja

-doplatak za pomoć i njegu druge osobe

9

-naknada plaće invalidu rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, od dana nastanka

invalidnosti do najduže 24 mjeseca od dana završetka profesionalne rehabilitacije

-dodatak na mirovinu koji korisniku mirovine pripada za razdoblje do 31.prosinca 2011.

3.ako poslodavac isplaćuje radniku i fizičkim osobama te umirovljenicima plaću ili

mirovinu po sudskoj presudi, propisane zatezne kamate isplaćene po toj osnovi ne

smatraju se primitkom od nesamostalne djelatnosti i ne podliježu oporezivanju.''

Izdaci od nesamostalne djelatnosti su izdaci koji se oduzimaju od primitaka pri

utvrđivanju dohotka od nesamostalnog rada, smatraju se uplaćeni doprinosi za obvezna

osiguranja iz plaće, uplaćene premije osiguranja (Baicai suradnici 2006.).

2.5.Razvoj poreza na dohodak

Porez na dohodak zauzima središnje mjesto u poreznim sustavima suvremenih država,

najviše zbog svoje iznimno velike financijske izdašnosti. (Jelčić Ba., Jelčić Bo., 1998.).

Kolijevka modernog poreza na dohodak je Engleska u kojoj je uveden porez na

dohodak pod nazivom ''AidandContributionTax'' zbog toga što je 1798.g. Engleska bila

u ratu s Napoleonom pa je imala potrebu za financiranjem.Zasluga za uvođenje tog

poreza u porezni sustav Engleske pripada Williamu Pittu koji je bio veliki protivnik

Napoleona i njegove politike, te je privolio Parlament zbog uvođenja tog poreza (Jelčić

Ba., Jelčić Bo., 1998.).

''Nakon mira u Amiensu, porez na dohodak je 1802.g. bio ukinut te je 1803.g. ponovo

bio uveden u porezni sustav Engleske'' (Jelčić Ba., Jelčić Bo., 1998:174). No i to nije

dugo trajalo, pa je 1816.g. bio ukinut, nakon što je Napoleon poražen kod Waterlooa.

Parlament je odlučio da se svi porezni registri unište, no unatoč tome 1842.g. porez na

dohodak je ponovo uveden u porezni sustav zbog potrebe za financiranjem javnih

rashoda što je djelomično uzrokovalo smanjenje prihoda od carina (zbog prelaska na

slobodnu trgovinu). Nakon još nekoliko takvih promjena odluke da li da se porez na

dohodak ukine ili ne, jedno je sigurno: Porez na dohodak je uvršten među

najnepopularnije poreze engleskog poreznog sustava, ali i najunosniji te je omogućio

Engleskoj da učvrsti svoju poziciju svjetske velesile.

10

U Engleskoj je porez na dohodak bio ocijenjen kao porez koji je potukao Napoleona, i

koji je bio najznačajniji doprinos Engleske fiskalnim sustavima modernog svijeta.

Engleski porez na dohodak poslužio je drugima kao inspiracija da ga uključe u svoje

porezne sustave. Nakon Engleske, i druge zemlje su počele uvoditi porez na dohodak,

poput Njemačke, Švicarske, Francuske, Austrije (Jelčić Ba., Jelčić Bo., 1998.).

I u Hrvatskoj se, bez Dalmacije, primjenjivao mađarski sustav neposrednih poreza.

''Uvođenje poreza na dohodak u mađarski porezni sustav, a samim tim i u Hrvatskoj,

nije bilo lagano i nije prošlo bez većih otpora'' (Jelčić Ba., Jelčić Bo., 1998:177).

Donošenjem Zakona o porezu na dohodak potkraj 1993.g., Hrvatska je u svoj porezni

sustav uključila jedinstveni (sintetički) porez na dohodak koji je u primjeni od 1.

siječnja 1994.g.

Nakon prvotnih oštrih kritika i protivljenja, porez na dohodak je bio široko prihvaćen.

''Posebno nakon Prvog svjetskog rata, porez na dohodak je ušao u mnoge tadašnje

porezne sustave, praćen raznim opisima poput: Porez na dohodak je centralno sunce

među davanjima, a ocijenjen je i ovako: Nema demokratskijeg, humanijeg i socijalnijeg

poreza od poreza na dohodak'' (Jelčić, 2011:118).''A onda su se, tijekom vremena, stvari

opet promijenile, pa je postao predmet kritika zbog niza nejasnoća koje su ga pratile,

kao što su npr. pitanja: što je dohodak, treba li u taj pojam uključiti zarađenih dohodak

ili i onaj koji se mogao zaraditi ili bi predmetom oporezivanja trebao biti samo

konzumirani dohodak, treba li sve dohotke oporezivati na isti način ili se treba uvesti

diferencirani porezni tretman, kako u praksi na zadovoljavajući način kod oporezivanja

lučiti privatnu od poslovne sfere, kako oporezivati bračne drugove odnosno obitelj,

kako na optimalan način pomiriti zahtjeve financijske, s onima socijalno-političke

naravi itd''(Jelčić, 2011:118).

U Hrvatskoj su napravljena razna istraživanja te su stručnjaci došli do određenih

rezultata. ''Trend rasta prihoda od 2001.-2008. godine bio je isključivo vezan za prirez i

porez na dohodak od nesamostalnog rada dok je prihod od poreza od ostalih izvora

dohotka ostao nepromijenjen u promatranom razdoblju'' (Šimović, 2001:12).

11

U grafikonu 1 vidjeti ćemo kako su se kretali prirez i porez na dohodak prema izvorima

dohotka za razdoblje od 2001.-2010. godine.

Grafikon 1: Struktura prireza i poreza na dohodak prema izvorima dohotka za razdoblje

od 2001.-2010.

Izvor: Šimović H., 2001.g., Razvoj poreza na dohodak u Hrvatskoj: Reforme i

promašaji, str.14

Šimović (2001:19) smatra da ukoliko se u Hrvatskoj odluči zadržati naglasak na

potrošnom konceptu, tj. da oporezivanje bude usmjereno na dohotke od rada, tada bi se

postojeći sustav trebaorasteretiti od elemenata koji ga samo kompliciraju i stvaraju

prividnu sliku pravednosti. Također smatra da je, ako bi opstao sintetički porez,

potrebno uvesti obveznu poreznu prijavu ili jednostavno porezno rješenje. Druga opcija

bi bila okretanje k dohodovnom konceptu te bi to značilo reformu koja bi uključivala i

druge porezne oblike, ali i ekonomsku politiku.

Iz trenutne ekonomske krize proizašli su brojni nedostaci potrošno orijentiranog sustava

među kojima je i pad poreznih prihoda. S obzirom da se već ozbiljno raspravlja i o

poreznom rasterećenju rada (primarno kroz doprinose), Šimović (2001:19) smatra da je

12

razliku u izgubljenim poreznim prihodima jedino moguće ostvariti kroz jačanje

dohodovnog koncepta. ''S obzirom na poreznu strukturu, dugoročno gledano, takav

porezni trend je neizbježan u Hrvatskoj'' (Šimović H., 2001:19).

Najnovija analiza provedena u Hrvatskoj pokazala je da se ''ističe visoka sklonost

vertikalnoj pravednosti te se prihvaća sintetički dohodak kao relativni pokazatelj

porezne snage, a ne potrošni koncept poreza na dohodak umanjenog za kamatu –

neoporezivanja dohodaka od kapitala, koji je svojedobno bio prisutan u Hrvatskoj, te su

još uvijek izraženi njegovi elementi'' (Blažić, Šimović, Štambuk, 2014:28).

13

3.OPOREZIVANJE PLAĆA U REPUBLICI HRVATSKOJ

3.1.Odnos oporezivanja dohotka i gospodarskog rasta

Jako je važan utjecaj kojeg imaju porezi, tj. fiskalna politika na gospodarski rast.

Istraživanja uglavnom upućuju na negativnu vezu između poreza i gospodarskog rasta.

Viša razina oporezivanja donosi veću poreznu iskrivljenost, koja dovodi do većeg

gubitka efikasnosti i nižeg gospodarskog rasta, no teško je zaključivati o negativnom

utjecaju poreza na rast zbog brojnosti kanala kojima se prenose porezni utjecaji, te

složenost i isprepletenost fiskalnih i ekonomskih varijabli. Stručnjaci smatraju da se

širenjem porezne osnovice i smanjenjem poreznih izuzeća u najmanjoj mjeri

iskrivljavaju poticaji za akumulacijom rada i kapitala te bi se tako potaknuo rast outputa

i zaposlenosti (Nestić 1998.). Osnovne preporuke za promjenu, tj. poboljšanje poreznog

sustava najviše se odnose na smanjenje poreznog opterećenja a manje na samu

promjenu poreznog sustava. Predlaže se i da se razmotri sniženje jedinstvene stope

PDV-a s 25 % na razinu od 18 % - 20 % i sniženje stopa doprinosa na plaću i iz plaće

(Nestić, 1998: 4).

''Moglo bi se razmotriti i povećanje osobnog odbitka te uvođenje još jedne srednje stope

čime bi se smanjila regresivnost PDV-a, no potrebno je smanjiti i olakšice kod poreza

na dohodak, ili barem ne uvoditi nove'' (Nestić, 1998:4).

Švaljek (1999:23) smatra da fiskalni deficit može biti opravdan (ali ne i poželjan) u

okolnostima kada su potrebni javni izdaci te se taj deficit mora prihvatiti u uvjetima

kada se smanjuju porezni prihodi. Deficit može poslužiti i u svrhu stabilizacije no, kao

mjera razvojne politike, pokazao se neuspješan.''Smatra se da deficitarno financiranje

može usporiti gospodarski rast'' (Švaljek, 1999:23). No, prema kejnezijanskoj teoriji,

pravovremeni deficiti povoljno utječu na gospodarski rast, budući da deficiti potiču

potrošnju i nacionalni dohodak te na taj način štednja i akumulacija kapitala ne moraju

biti destimulirani (Švaljek 1999.).S druge strane, postoji problem velikog državnog

sektora te problem visokog poreznog opterećenja. ''U takvoj se situaciji mogu dogoditi

povećani pritisci na državu da poduzme mjere poreznog rasterećenja'' (Švaljek,

1999:25).

14

Jedina poželjna alternativa današnjoj fiskalnoj ravnoteži jest smanjenje poreznog

opterećenja uz istodobno smanjenje javnih rashoda, odnosno fiskalno uravnoteženje na

nižim razinama (Švaljek 1999.).Nestić (1998:16) tvrdi da više ni ne postoje dvojbeo

postojanju pozitivne veze između financijskog razvitka i gospodarskog rasta.Porezno

opterećenje u Hrvatskoj jedno je od najviših u zemljama SIE-a (Srednja i Istočna

Europa), te je potrebno da se gospodarstvo i građane počne rasterećivati, prije svega

smanjenjem doprinosa kako bi se smanjio trošak rada i potaknuo ekonomski rast

(Kesner-Škreb 2007.).

Kesner-Škreb (2007:1) smatra da ''središnji problem hrvatskih javnih financija nisu

porezi nego velika javna potrošnja i njezin stalni rast te da bi se, umjesto bavljenja

reorganizacijom poreznog sustava, trebala restrukturirati javna potrošnja, no kako se

zbog nepovoljnih demografskih uvjeta očekuju i budući pritisci na javne rashode, teško

je ostvariti dugoročno i značajno porezno rasterećenje.''Također smatra da ''dok se ne

postigne društveni dogovor o potrebi racionalizacije javne potrošnje, smanjivanje

oporezivanja moguće je postići i unutar poreznog sustava tako da se postepeno ukinu

porezna izuzeća i olakšice.''te bi se tako proširila porezna osnovica koja bi omogućila

primjenu nižih poreznih stopa.'' Tako i Komisija Europske unije savjetuje zemljama

članicama da prošire poreznu osnovicu te naprave zaokret u oporezivanju na način da se

smanji porezno opterećenje radne snage (opterećenje porezom na dohodak), uz snažnije

porezno opterećenje potrošnje i imovine (Rašić Bakarić, 2014.).Istraživanja pokazuju da

su veći udjeli poreza na dobit i poreza na dohodak povezani sa nižim ekonomskim

rastom u odnosu na poreze na potrošnju i porez na imovinu (Arnold 2008.).Porez na

dohodak ima negativan utjecaj na ekonomski rast, no ne i najveći. Najveći negativni

utjecaj ipak ima porez na dobit. S obzirom da veliki broj istraživanja ističe važnost

smanjenja poreznog opterećenja, važno je reći da u slučaju da se smanji jedan porezni

oblik, drugi se mora povećati kako bi prihodi ostali nepromijenjeni. Na taj način

omogućuje se uvid u prihodne promjene u poreznim strukturama (Arnold 2008.).

Istraživanja pokazuju da, uz smanjenje opterećenja porezom na dohodak i dobit te

istovremeno povećanje opterećenja potrošnje i imovine od 1 %, došlo bi do povećanja

dugoročnog ekonomskog rasta od 0,93% (Arnold 2008.).

15

3.2.Doprinosi iz plaće i doprinosi na plaću

Od 1. siječnja 2015.g. na snazi je Zakon o doprinosima za obvezna osiguranja kojim su

uređeni vrste doprinosa, obveznici doprinosa, obveznici obračunavanja i plaćanja

doprinosa kao i osnovice, stope te rokovi za uplatu. Zakonom o doprinosima propisana

je i plaća, u skladu s propisima o porezu na dohodak, kao osnovica za obračunavanje i

plaćanje doprinosa (Zakon o doprinosima 2015.). ''Pritom se pod plaćom

podrazumijevaju ne samo novčani primici već i svi drugi primici vezani uz sadašnji,

prijašnji ili budući rad, koje je poslodavac ili tijelo uprave s osnove radnog odnosa ili

članstva u predstavničkom tijelu i izvršnom tijelu državne vlasti, a koji podliježu

oporezivanju porezom na dohodak'' (Baica i suradnici, 2006:36).

''Poslove prikupljanja doprinosa obavlja Porezna uprava'' (Zakon o doprinosima, 2015.,

članak 6, stavak 2).

''Obveznim osiguranjima smatraju se:

1.Obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti

2.Obvezno mirovinsko osiguranje za starost na temelju individualne kapitalizirane

štednje

3.Obvezno zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne

bolesti

4.Osiguranje za slučaj nezaposlenosti'' (Zakon o doprinosima, 2015., članak 2, stavak 1)

Obveza doprinosa je teret kojeg obveznik doprinosa na teret svojih sredstava mora

uplatiti za svoje osobno osiguranje ili ga mora uplatiti u korist druge osobe

(osiguranika).

''Obvezno osigurane osobe su fizičke osobe koje se, ovisno o njihovom radnom odnosu i

socijalnom statusu, sukladno propisima, smatraju obvezno osiguranim osobama'' (Zakon

o doprinosima, 2015., članak 3, stavak 1-2). Obvezno osigurane osobe su i stranci u

Republici Hrvatskoj te članovi njihovih obitelji sukladno propisima o zdravstvenoj

zaštiti stranaca (Zakon o doprinosima 2015.).

Osiguranici su i fizičke osobe koje su kod nositelja obveznih osiguranja prijavljene ili

su trebale biti prijavljene kao osigurane osobe, po osnovi obveznog osiguranja.

16

Obveznik plaćanja doprinosa je svaka fizička osoba koja (Zakon o doprinosima, 2015.,

članak 5):

1.obavlja samostalnu djelatnost obrta i s obrtom izjednačenu djelatnost ili samostalnu

djelatnost slobodnog zanimanja ili sportaša, poljoprivrede, šumarstva ili ostale

samostalne djelatnosti

2.ostvaruje primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak

3.ostvaruje primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak ili dohodak od imovine i

imovinskih prava, ali prema tim primicima utvrđuje dohodak na način propisan za

utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti ili prema tim primicima utvrđuje dobit

1.Doprinosi iz plaće (doprinosi za mirovinsko osiguranje)

Obveznik doprinosa iz plaće (na čiji se teret namiruju obvezni doprinosi) tj. doprinosa

za mirovinsko osiguranje je radnik. ''S obzirom da radnici ne mogu utjecati na

poslodavce u vezi plaćanja doprinosa, u slučaju da obveznik obračunavanja i plaćanja

doprinosa (poslodavac) nije uplatio ili je djelomično uplatio dospjele doprinose, prava

radnika iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja se ne umanjuju'' (Baica i suradnici,

2006:37).

Hrvatska ima dva stupa doprinosa iz plaće za mirovinsko osiguranje, a to su:

1.stup- na temelju generacijske solidarnosti – u korist računa državnog proračuna

2.stup- na temelju individualne kapitalizirane štednje – u korist osobnog računa člana

obveznog mirovinskog fonda (radnika), putem uplatnog računa Središnjeg registra

osiguranika

1.Osoba koja je osiguranik samo mirovinskog osiguranja na temelju generacijske

solidarnosti (1.stup), doprinos se obračunava po stopi od 20 %.

2.Ako je osoba (uz doprinos na temelju generacijske solidarnosti) osiguranik i

mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje (2.stupa), tada se

doprinos na temelju generacijske solidarnosti plaća po stopi od 15 %, a doprinos na

temelju individualne kapitalizirane štednje po stopi od 5 %.

Tablica 1 uredno prikazuje navedene stope.

17

Doprinosi se obračunavaju iz osnovice prema mjesečnoj osnovi. ''Mjesečna osnovica za

obračun doprinosa je plaća odnosno primitak od nesamostalnog rada, oporeziv porezom

na dohodak što ga poslodavac ili druga osoba umjesto poslodavca isplaćuje ili je dužna

isplatiti osiguraniku za rad u određenom mjesecu prema ugovoru o radu, pravilniku o

radu, kolektivnom ugovoru i dr.'' (Zakon o doprinosima, 2015., članak 21, stavak 1).

1. Doprinos za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti

Tablica 1. Stope doprinosa za mirovinsko osiguranje (1. i 2. stup)

Vrste doprinosa Stopa doprinosa

Iz plaće Na plaću

Mirovinsko osiguranje

1.generacijska solidarnost 20 %

2.individualna kapitalizirana

štednja

15 % + 5 %

Izvor: izrada studentice na temelju podataka iz Zakona o doprinosima, 2015.g.

Postoji i dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim

trajanjem:

1.Za osobu koja je osiguranik samo mirovinskog osiguranja na temelju generacijske

solidarnosti, kada se svakih 12 mjeseci staža osiguranja računa:

Tablica 2. Stope obračunavanja doprinosa za osiguranike samo mirovinskog osiguranja

na temelju generacijske solidarnosti za staž osiguranja s povećanim trajanjem

Povećani staž Stopa obračunavanja doprinosa

14 mjeseci 4,86 %

15 mjeseci 7,84 %

16 mjeseci 11,28 %

18 mjeseci 17,58 %

Izvor: izrada studentice prema podacima iz Zakona o doprinosima, 2015.g., članak 13,

stavak 1

18

2.Za osobu koja je osiguranik i mirovinskog osiguranja na temelju individualne

kapitalizirane štednje, kada se svakih 12 mjeseci staža osiguranja računa:

Tablica 3. Stope obračunavanja doprinosa za osiguranike i mirovinskog osiguranja na

temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanimtrajanjem


14 mjeseci 3,61 %

15 mjeseci 5,83 %

16 mjeseci 8,39 %

18 mjeseci 13,07 %

Izvor: izrada studentice na temelju podataka iz Zakona o doprinosima, 2015.g., članak

13, stavak 1

Osiguranik koji je kao poljoprivrednik upisan u upisnik kao nositelj ili član obiteljskog

poljoprivrednog gospodarstva (Zakon o doprinosima 2015.):

1.osiguranik je samo mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti- 10 %

2.osiguranik je i mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje-

5 %

2. Doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje za starost na temelju individualne

kapitalizirane štednje

Osoba koja je osiguranik mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti

(1.stup), ali i na temelju individualne kapitalizirane štednje (2.stup), navedeni 2.stup se

obračunava po stopi od 5 %.

Postoji i dodatni doprinos za staž osiguranja s povećanim trajanjem, kada se svakih 12

mjeseci staža osiguranja računa:

19

Tablica 4.Stope obračunavanja doprinosa na temelju individualne kapitalizirane štednje

za staž osiguranja s povećanim trajanjem


14 mjeseci 1,25 %

15 mjeseci 2,01 %

16 mjeseci 2,89 %

18 mjeseci 4,51 %

Izvor: izrada studentice na temelju Zakona o doprinosima, 2015.g., članak 17, stavak 1

2.Doprinosi na plaću (obvezno zdravstveno osiguranje)

Svaki građanin Republike Hrvatske obvezan je prijaviti se na obvezno zdravstveno

osiguranje. Obvezne su se osigurati sve osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i

stranci s odobrenim stalnim boravkom u RH, ako međunarodnim ugovorom tj.

posebnim zakonom nije drugačije određeno (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

2015.).

Obvezno se moraju osigurati i državljani drugih država Europske unije te državljani

države koja nije država članica s odobrenim privremenim boravkom u RH, a na temelju

radnog odnosa kod poslodavca sa sjedištem u RH, odnosno na temelju obavljanja

gospodarske, odnosno profesionalne djelatnosti u RH, ako su ispunjeni uvjeti prema

posebnim propisima vezani za boravak i rad stranaca u RH (Hrvatski zavod za

zdravstveno osiguranje 2015.).

''Svim osiguranim osobama prava i obveze iz obveznog zdravstvenog osiguranja temelje

se na načelima uzajamnosti, solidarnosti i jednakosti'' (Hrvatski zavod za zdravstveno

osiguranje 2015.).

U tablici 5 prikazane su vrste doprinosa i stope za obračun koji spadaju pod obvezno

zdravstveno osiguranje.

20

Tablica 5. Vrste doprinosa i stope za obračun

Vrste doprinosa Stopa doprinosa

Zdravstveno osiguranje Iz plaće Na plaću

Zdravstveno osiguranje

-Poljoprivrednik, svećenik i drugi vjerski službenik

-u inozemstvu na službenom putu

15 %

7,5 %

20 %

Zdravstvena zaštita u inozemstvu (posebni doprinos) 10 %

Dodatni doprinos

-mj. iznos mirovine do iznosa prosječne neto plaće

uključujući i iznos prosječne neto plaće

-mj. iznos mirovine viši od iznosa prosječne neto plaće

-osiguranik po osnovi nezaposlene osobe i osobe kojoj je

oduzeta sloboda

1 %

3 %

5 %

Doprinos za zaštitu zdravlja na radu (ozljeda na radu,

profesionalna bolest)

0,5 %

Posebni doprinos za zaštitu zdravlja na radu 0,5 %

Doprinos za zapošljavanje (u slučaju nezaposlenosti) 1,7 %

Izvor: izrada studentice na temelju Zakona o doprinosima, 2015.g., članak 14, stavak 1

Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje i zdravstveno osiguranja za zaštitu

zdravlja na radu (ozljeda na radu i profesionalna bolest) čine dio prihoda proračuna, kao

i doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje u slučaju nezaposlenosti koji se plaćaju u

korist računa državnog proračuna.

21

Dakle, pri oporezivanju plaće radnika, obično se obračunavaju:

1.doprinosi iz plaće: 1.stup- 20 % (u slučaju neuplaćivanja za 2.stup) ili 15 % (u slučaju

uplaćivanja i za 2.stup)

2.stup- 5 %

2.doprinosi na plaću: doprinos za zdravstveno osiguranje- 15 %

doprinos za ozljede na radu- 0,5 %

doprinos za zapošljavanje- 1,7 %

3.3.Osobni odbitak

''Osobni odbitak je neoporezivi dio dohotka te se dijeli na tri kategorije koje ovise o

mjestu prebivališta odnosno privremenog boravišta djelatnika.

Te tri skupine su:

1.područja izvan potpomognutih područja i područja grada Vukovara

2.potpomognuta područja

3.područja grada Vukovara'' (Isplate.info 2015.).

Uvećani osobni odbitak priznaje se samo u godišnjem obračunu poreza na dohodak (ne

u mjesečnom obračunu) po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi za potpomognuta

područja i područja grada Vukovara, a tijekom poreznog razdoblja koristi se osobni

odbitak kao izvan područja potpomognutih područja i područja grada Vukovara.

Prema Poreznoj upravi (2015. a), to bi značilo da kod obračunavanja plaća i drugih

oporezivih primitaka koristi se osobni odbitak za područja izvan potpomognutih

područja i područja grada Vukovara, bez obzira da li djelatnik prebiva/boravi na

potpomognutim područjima, područjima grada Vukovara ili izvan tih područja te se to

odnosi na rezidente.

U tablici 6 prikazani su osobni odbici za područja izvan potpomognutih područja i

područja grada Vukovara koji se priznaju kod obračunavanja plaća i drugih oporezivih

primitaka. Navedeni osobni odbici su stupili na snagu od 1.01.2015.

22

Tablica 6. Osobni odbici za područja izvan potpomognutih područja i područja grada

Vukovara

Vrsta osobnog odbitka

Koeficijent

Mjesečni odbitak

Godišnji odbitak

Osnovni osobni odbitak 1 2.600,00 31.200,00

Osobni odbitak za 1. dijete 0,5 1.300,00 15.600,00


Osobni odbitak za 3. dijete 1 2.600,00 31.200,00



Osobni odbitak za 6. dijete 2,5 6.500,00 78,000,00


Osobni odbitak za 8. dijete 4 10.400,00 124.800,00



Osobni odbitak za

uzdržavanog člana

0,5 1.300,00 15.600,00

Osobni odbitak za

umirovljenike

U visini mjesečne

mirovine

2.600,00 - 3.800,00

U visini godišnje

mirovine

31.200,00 – 45.600,00

Osobni odbitak za

invalidnost

0,3 780,00 9.360,00

Osobni odbitak za 100 %

invalidnost

1 2.600,00 31.200,00

Izvor: izrada studentice prema podacima Porezne uprave, 2015., Osobni odbitak od 1.

siječnja 2015. godine

U tablici 7 prikazani su osobni odbici za potpomognuta područja i područja grada

Vukovara. Raspodjeljuju se na dvije skupine.

23

Tablica 7. Osobni odbici za potpomognuta područja i područja grada Vukovara

Vrsta osobnog

odbitka

Koeficijent

1.Skupina potpomognutih

područja i područje grada

Vukovara

2.Skupina potpomognutih

područja

Mjesečni odbitak Godišnji odbitak Mjesečni

odbitak

Godišnji odbitak

Osnovni osobni

odbitak

1 3.500,00 42.000,00 3.000,00 36.000,00

Osobni odbitak za 1.

dijete

0,5 1.750,00 21.000,00 1.500,00 18.000,00


dijete

0,7 2.450,00 29.400,00 2.100,00 25.200,00


dijete

1 3.500,00 42.000,00 3.000,00 36.000,00


dijete

1,4 4.900,00 58.800,00 4.200,00 50.400,00


dijete1

1,9 6.650,00 79.800,00 5.700,00 68.400,00

Osobni odbitak za

uzdržavanog člana

0,5 1.750,00 21.000,00 1.500,00 18.000,00

Osobni odbitak za

umirovljenike

U visini mjesečne

mirovine

(najviše 3.800,00)

U visini

godišnje

mirovine

(najviše

45.600,00)

U visini

mjesečne

mirovine

(najviše

3.800,00)

U visini

godišnje

mirovine

(najviše

45.600,00)

Osobni odbitak za

invalidnost

0,3 1.050,00 12.600,00 900,00 10.800,00

Osobni odbitak za 100

% invalidnost2

1 3.500,00 42.000,00 3.000,00 36.000,00

Izvor: izrada studentice prema podacima Porezne uprave, 2015., Osobni odbitak od 1.

siječnja 2015. godine

1 Za svako daljnje dijete faktor osnovnoga osobnog odbitka progresivno se povećava u odnosu prema faktoru osnovnoga osobnoga odbitka za prethodno dijete 2 U ovim slučajevima porezni obveznik ne može za sebe koristiti osobni odbitak za invalidnost (faktor 0,3) niti za uzdržavanu osobu

24

Olakšice za potpomognuta područja i područja grada Vukovara mogu koristiti porezni

obveznici koji obavljaju djelatnost na navedenim područjima, koja su prema indeksu

razvijenosti razvrstana u (Pravilnik o načinu ostvarivanja porezne olakšice za obavljanje

djelatnosti na području grada Vukovara i na potpomognutim područjima, 2014., članak

2):

1. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti

manja od 50 % prosjeka Republike Hrvatske

2.skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti

između 50 % i 75 % prosjeka Republike Hrvatske

Prethodno navedene olakšice smatraju se potporom male vrijednosti.

Za uzdržavane članove uže obitelji i djecu osobni odbitak se utvrđuje prema uvećanom

osnovnom osobnom odbitku na potpomognutim područjima i područjima grada

Vukovara primjenjujući odgovarajuće koeficijente, ako imaju prebivalište ili boravište

na tim područjima. To se odnosi na rezidente. (Porezna uprava 2015.b)

''Nerezidenti mogu u poreznom razdoblju odbiti osobni odbitak u visini osnovnog

osobnog odbitka prilikom obračuna predujma poreza na dohodak od nesamostalnog

rada ili u godišnjem obračunu poreza'' (Porezna uprava 2015.c).

Rezidentu i nerezidentu se u godišnjoj poreznoj prijavi osobni odbitak može uvećati za

(Porezna uprava2015.d):

1.svotu plaćenu za zdravstveno osiguranje, ako porezni obveznik nije drugačije

osiguran, do visine propisanoga obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje

2.darovanja u tuzemstvu u naravi i novcu što su doznačena na žiro račun udrugama i

drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s propisima, a u kulturne,

odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe, do

visine 2 % primitaka za koje je podnesena godišnja porezna prijava i utvrđen godišnji

porez na dohodak.

25

U određenim okolnostima, osobni odbitak se uvećava za darovanja iznad propisane

visine, i to pod uvjetom da su dana prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi

i financiranje posebnih programa i akcija, ali ne i za redovnu djelatnost primatelja

darovanja. (Porezna uprava 2015.e).

Razdoblje obračunavanja olakšice, tj. osobnog odbitka je svaki mjesec kalendarske

godine pri isplati primitka. To se odnosi na porezne obveznike koji su ostvarili primitak

od nesamostalnog rada i koji su predali poreznu karticu poslodavcu.

Razdoblje obračunavanja je i kalendarska godina za podnesenu godišnju poreznu

prijavu poreza na dohodak te se to odnosi na sve obveznike poreza na dohodak.

(Porezna uprava 2015.f).

Način ostvarivanja olakšice, tj. osobnog odbitka može biti mjesečno i godišnje.

Mjesečno se ostvaruje prilikom isplate plaće/mirovine na osnovi podataka iz obrasca

PK (obrazac porezne kartice), a godišnje se ostvaruje po podnesenoj godišnjoj prijavi

poreza na dohodak (Porezna uprava 2015.g).

Na temelju toga, može se zaključiti da propisani obrasci koji su potrebni za ostvarenje

olakšice su (Porezna uprava 2015.h):

1. porezna kartica (obrazac PK)- rok podnošenja je 30 dana od dana nastanka

promjene

2. prijava poreza na dohodak- rok podnošenja je do kraja veljače tekuće godine za

prethodnu godinu

3. Novo utvrđeni iznos osnovnog osobnog odbitka od 2.600,00 kn, a sukladno

tome i osobni odbici za uzdržavane članove obitelji i djecu, kod određenih osoba

će dovesti do nepostojanja porezne osnovice, a kod svih osoba do smanjenja

porezne osnovice.

Važno je napomenuti da se uzdržavanim članovima uže obitelji i djecom smatraju osobe

koje tijekom godine nisu ostvarile primitke veće od peterostrukog iznosa osnovnog

odbitka bez obzira jesu li primici oporezivi ili nisu, smatraju li se dohotkom ili ne. To

znači da će osobe u 2015.g. moći ostvariti primitaka u iznosu od najviše 13.000,00 kn, a

26

da se pritom smatraju uzdržavanim osobama. Do 1.01.2015. taj iznos je iznosio

11.000,00 kn (Paić Ćirić, n.d.).

3.4. Porez na dohodak

Radnik koji prima plaću obveznik je poreza na dohodak od nesamostalnog rada, prireza

porezu na dohodak i doprinosa iz plaće. Obveznik obračuna, obustave i uplate

navedenih davanja u ime radnika je poslodavac.

Porez na dohodak od nesamostalnog rada plaća se na bruto plaću umanjenu za iznos

doprinosa (20 %) i osobnog odbitka što čini poreznu osnovicu. Porez na dohodak se

plaća na poreznu osnovicu po, zakonom određenim, poreznim stopama od 12 %, 25 % i

40 %, ovisno o visini oporezivog dijela plaće.

Kada je osoba umirovljenik koji prima mirovinu može biti obveznik poreza na dohodak,

prireza porezu na dohodak i dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje. Obveznik

obračuna, obustave i uplate navedenih davanja je isplatitelj mirovine.

Porez na dohodak od nesamostalnog rada, u slučaju osobe umirovljenika, plaća se na

iznos mirovine (sastavni dio mirovine je i dodatak na mirovinu koji se isplaćuje u

skladu sa Zakonom o dodatku na mirovinu) umanjen za eventualno uplaćene doprinose

i osobni odbitak. Porez na dohodak plaća se, kao i kod radnika, po stopama od 12 %,

25 % i 40 %, ovisno o visini oporezivog dijela mirovine.

Na temelju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, koji je u

primjeni od 1.01.2015. godine, došlo je do raznih promjena. Jedna od njih je i promjena

poreznih razreda koji se primjenjuju pri isplati plaće ali i pri isplati svih eventualno

zaostalih, neisplaćenih plaća. U tablici 8 prikazani su novi porezni razredi te stope koje

se plaćaju za određeni porezni razred uspoređujući sa poreznim razredima koji su bili u

primjeni do 31.12.2014. godine.

27

Tablica 8. Novi porezni razredi na mjesečnoj razini od 1.01.2015. te usporedba sa

poreznim razredima koji su bili u primjeni do 31.12.2014.

Porezne stope Porezni razredi – mjesečna razina

do 31.12.2014. od 1.01.2015.

12 % do 2.200,00 kn do 2.200 00 kn

25 % na 6.600,00 kn

(2.200,00 – 8.800,00)

na 11.000,00 kn

(2.200,00 – 13.200,00)

40 % iznad 8.800,00 kn iznad 13.200,00 kn

Izvor: izrada studentice prema podacima iz Zakona o porezu na dohodak, 2015., članak

8, stavak 1

Tablica 9. prikazuje porezne razrede na godišnjoj razini koji su u primjeni od 1.01.2015.

Tablica 9. Porezni razredi na godišnjoj razini primijenjeni od 1.01.2015.

Porezne stope Porezni razredi – godišnja razina

12 % do 26.400,00

25 % na 132.000,00

(26.400,00 – 158.400,00)

40 % iznad 158.400,00

Izvor: izrada studentice prema podacima iz Zakona o porezu na dohodak, 2015., članak

8, stavak 1

Na pitanje Što promjena ovih zakonskih odredbi znači za osobe koje ostvaruju plaću?,

odgovor je: Osobama s niskim plaćama to znači vrlo malo ili ništa, drugima malo

povećanje plaće, a trećima ipak značajnije povećanje (Paić Ćirić, n.d.).

28

''Kod osoba koje ostvaruju veću bruto plaću, zbog malog poreznog razreda kojim je bila

oporeziva porezna osnovica po stopi od 25 %, veliki dio porezne osnovice je podlijegao

plaćanju poreza po stopi od 40 % što im je, naravno, značajno umanjivalo neto plaću''

(Paić Ćirić, n.d.).Osobama s nižim plaćama, pogotovo ako uzdržavaju djecu ili uže

članove uže obitelji za koje koriste pripadajuće osobne odbitke, promjena poreznih

razreda neće uopće dovesti do povećanja neto plaće ili će to povećanje biti vrlo malo.

Osoba koja prima minimalnu plaću i uzdržava jednu osobu, nije plaćala porez na

dohodak ni primjenom dosadašnjih poreznih razreda jer uopće nije bila iskazana

porezna osnovica (nije mogla iskoristiti ni pripadajuće osobne odbitke u visini od

3.300,00 kn (Paić Ćirić, n.d.).

Izmjene poreza na dohodak usmjerene su prema povećanju konkurentnosti i potrošnji, a

može dovesti i do povećanja plaća zaposlenicima od strane poslodavaca.

''Konkretni razlozi za promjene su povećanje plaća za skoro milijun radnika, povećanje

raspoloživog dohotka za značajan broj ljudi te se očekuje pozitivno kretanje

gospodarstva kroz povećanje ukupne potrošnje koja čini više od 60 % BDP-a''

(Narod.hr, 2014.). To je pokušaj da se pokrene segment potrošnje koji je značajan u

BDP-u, kao i u svim zemljama EU-a i da se izađe iz stagnacije u kojoj se nalazi

Republika Hrvatska (Narod.hr2014.).

''Namjera Vlade pri predlaganju ovih izmjena bila je povećati osobnu potrošnju građana

kao ključnog faktora gospodarskog rasta u Republici Hrvatskoj, a koja kontinuirano

pada još od 2008.g.'' (Vladić 2014.).

3.5.Prirez

Prirez je, ukratko, porez na porez.

Obveznici prireza su svi obveznici poreza na dohodak koji imaju prebivalište ili

uobičajeno boravište na području općine/grada koji su propisali obvezu plaćanja prireza.

Porezna osnovica ili predmet oporezivanja je porez na dohodak. U tablici 9 prikazane su

stope po kojima se plaća prirez, ovisno da li se radi o općini ili gradu te o njihovom

broju stanovnika.

29

Tablica 10. Stope prireza prema općini ili gradu te broju stanovnika

Područje / Mjesto Stopa / Iznos

Općina do 10 %

Grad ispod 30.000 stanovnika do 12 %

Grad iznad 30.000 stanovnika do 15 %

Grad Zagreb do 30 %

Izvor: izrada studentice prema podacima Porezne uprave, 2015., Prirez porezu na

dohodak

Od 1.siječnja 2015. godine čak je 26 gradova podiglo ili uvelo prirez porezu na dohodak

kako bi ublažili smanjenje prihoda koje im donosi Vladina porezna reforma (Brnić

2015.).

''Po popisu Porezne uprave, najveću stopu uveo je Biograd na moru koji prvi put uvodi

prirez i odmah ulazi u društvo onih s višim stopama, od 12 %. Na tu se stopu penje i

Pula čiji je prirez prije bio 7,5 %, a vraća se i Zadar koji je prije pola godine bio spustio

prirez na stopu od 10 %. Stope prireza povećali su i Karlovac (14 %) te Rijeka (15 %)''

(Brnić 2015.).

Prvi put prirez uvode i Senj, Ogulin, Donja Stubica, Sv. Filip i Jakov te mnogi drugi

(Brnić 2015.). Tablica 10. nam prikazuje nove, promijenjene stope prireza općina i

gradova koje su došle na snagu od 1.siječnja 2015. godine.

Tablica 11. Nove stope prireza od 1.siječnja 2015.

Grad/Općina Stopa od 1.siječnja 2015. Narodne novine br.

Rijeka 12 %, a od 1.02.2015. 15 % 45/07. i 156/14.

Senj 10 % 146/14.

Biograd na moru 12 % 153/14.

Pula 12 % 151/14.

Zadar 10 % od 1.07.2014., a 12 % od

1.02.2015.

157/14.

Karlovac 14 % 149/14.

30

Ogulin 10 % 147/14.

Donja Stubica 10 % 139/14.

Sv. Filip i Jakov 10 % od 7.01.2015. 156/14.

Babina Greda 5% 124/14.

Buzet 6 % 152/14.

Beli Manastir 5 % od 31.12.2014. 153/14.

Donja Stubica 10 % 139/14.

Donji Kukuruzari 6 % 146/14.

Dubrovačko Primorje 10 % 129/14.

Duga Resa 10 % 153/14.

Đurđenovac 10 % 156/14.

Đurmanec 10 % 153/14.

Kanfanar 5 % 152/14.

Komiža 5 % 146/14.

Konavle 10 % 152/14.

Konjščina 10 % 153/14.

Lovinac 8 % 149/14.

Okučani 10 % 140/14.

Pisarovina 6 % 157/14.

Preseka 5 % 153/14.

Vodnjan 7,5 % 157/14.

Vrbovsko 10 % 156/14.

Izvor: izrada studentice prema podacima RIF-a, 2015., Nove stope prireza od 1.siječnja

2015.

Nakon što je Vlada donijela odluku da promjenama poreza na dohodak umanji porezno

opterećenje zaposlenima i umirovljenicima, 26 gradova i općina reagiralo je uvođenjem

ili povećanjem prireza (Marić 2015.).''To znači da se na povećanje prireza odlučilo

manje od 5 % svih gradova i općina u Hrvatskoj, ali je postotak radnika kojih se to tiče i

na čije će to plaće utjecati nešto veći'' (Marić 2015.). Oko 12 % radnika, što znači više

nego svaki osmi, izgubiti će dio povećanja plaće kojeg bi trebali dobiti kao posljedicu

promjena poreza na dohodak (Marić 2015.).

31

Najveći dio zaposlenih koji će povećanjem prireza izgubiti povećanje plaće živi u

Rijeci, odnosno u tom je gradu više nego trećina od 125 tisuća radnika koji će plaćati

veći prirez od 1.siječnja 2015. godine (Marić 2015.).

''Kada se zaposlenima u pravnim osobama pribroje umirovljenici i državna i lokalna

samouprava, barem 150 tisuća građana moglo bi izgubiti ili slabije osjetiti na svojim

primanjima pogodnosti koje donose izmjene poreza na dohodak'' (Marić 2015.).

3.6.Utjecaj oporezivanja plaća u Republici Hrvatskoj na fizičke i pravne osobe

Kesner-Škreb (2007:2-3) navodi da je dobar porezni sustav onaj koji je efikasan,

pravedan, u kojemu prevladavaju porezi na potrošnju te u kojemu djeluje učinkovita

porezna uprava te smatra da hrvatski porezni sustav u načelu zadovoljava kriterije

dobrog poreznog sustava koji osigurava dovoljno sredstava u državnoj blagajni, te se

zasniva na PDV-u. Struktura poreznog sustava, u kojemu se jače oporezuje ono što se

troši nego ono što se štedi i ulaže pozitivno utječe na razvoj gospodarstva. Ipak je

potrebno upozoriti na određene nedostatke (Kesner-Škreb 2007.).

Određeni čimbenici mogu iskriviti tržišne uvjete te zakomplicirati sustav ubiranja

poreza. Neki od tih čimbenika su: visoki udio doprinosa, velik broj olakšica,

oslobođenja te izuzeća (Kesner-Škreb, 2007:3).

Visina poreza na dohodak i doprinosa određuje bruto trošak rada za poslodavca i utječe

na konkurentnost Hrvatske.

Brojna istraživanja govore da smanjenje poreznog opterećenja može utjecati na

nezaposlenost, potiče stvaranje radnih mjesta pa tako i zaposlenost te pozitivno utječe

na ekonomske performanse. Empirijske procjene pokazuju da se Hrvatska svrstava

među zemlje s višom nezaposlenosti i nižom stopom zaposlenosti, koju karakterizira

viši porezni klin. Procjene regresijske analize pokazale su da porezni klin na sve tri

razine plaća (67 %, 100 %, 167 % prosječne plaće) ima značajan pozitivni učinak na

stopu nezaposlenosti. To znači da Hrvatska treba nastaviti sa smanjivanjem poreznog

klina jer će to umanjiti probleme nezaposlenosti i potaknuti stvaranje radnih mjesta

(Dolenc, Laporšek, Šeparović 2011.).

32

Hrvatska se danas suočava s ozbiljnim gospodarskim poteškoćama, a gospodarski rast

ima veliku važnost pri unapređenju životnog standarda stanovništva. ''Bez

gospodarskog rasta veliki se napori društva usmjeravaju na preraspodjelu postojećeg,

što je situacija u kojoj jedan ne može imati više ukoliko netko drugi nema manje''

(Nestić, Lovrinčević, Mikulić, 2000:1).Na temelju toga, Nestić, Lovrinčević i Mikulić

(2000:8) tvrde da takva politika rezultira visokom razinom socijalnih i inih prava koji se

s padom osobne potrošnje i dovođenjem potrošača na dugoročnu štednju neće moći

financirati te bi to doprinijelo povećanju nenaplaćenih potraživanja, povećanju javnog

duga te deficita javnog sektora.

''Visoka razina državnih izdataka popraćena je vrlo visokim poreznim opterećenjem''

(Nestić, Lovrinčević, Mikulić 2000:12). Takvo je opterećenje iznad prosjeka OECD-a,

EU-a ili srednjoeuropskih tranzicijskih zemalja. Visoki porezi su jedan od razloga zašto

je Hrvatska skupa zemlja, kako za svoje građane, tako i za poslovanje.

Visoki porezi smanjuju motivaciju za rad i poduzetništvo, povećavaju motivaciju za

širenje sivog gospodarstva te se povećava negativan utjecaj u pogledu jačanja korupcije

(Nestić, Lovrinčević, Mikulić 2000). Poduzeća i obrtnici smatraju da bi se trebao

smanjiti broj uplatnih računa te da bi se trebali spojiti doprinosi na plaću i iz plaće, te da

bi se trebalo uplaćivati samo zbirnu stopu poreza i doprinosa. Također smatraju da bi se

trebalo uvesti reda u izmjene obračunskih stopa doprinosa, poreza i prireza-npr. odrediti

da se mogu mijenjati samo početkom godine, a ne bilo kada (Dimitrić 2002).

Prikazujući trenutno stanje u Hrvatskoj, kao najveće prepreke poslovanju, poslodavci

navode nelikvidnost (neplaćanje) - 17 %, neučinkovitost javne uprave – 16,6 % te

previsoko porezno opterećenje (porezi, doprinosi, neporezni nameti) – 15,7 %

(Hrvatska udruga poslodavaca 2014). Prevladava poslovni pesimizam, a u takvim

okolnostima teško je očekivati značajnije investicije. ''Najveći je dio poduzetnika (57,8

%) izjavilo kako će ovu krizu teško i uz puno napora ipak prevladati što je odraz

prirodnog poduzetničkog nagona za preživljavanjem'' (Hrvatska udruga poslodavaca

2014.).

Kada bi se porezno opterećenje smanjilo, poslodavci bi bili potaknuti za daljnje

zapošljavanje ljudi. Na taj način povećala bi se zaposlenost u državi, stanovništvo bi

33

bilo financijski jače, potakla bi se osobna potrošnja pa tako i samo gospodarstveno

stanje.

''Ukupno oporezivanje rada u Hrvatskoj se kontinuirano smanjuje od 1994. godine''

(Nestić, Lovrinčević, Mikulić 2000:36). To je rezultat ublažavanja tereta poreza na

dohodak za zaposlenika s prosječnom plaćom kao i smanjivanja stopa doprinosa.

Najveći dio poreza na dohotke od rada odnosi se na doprinose za zdravstveno i

mirovinsko osiguranje (tzv. socijalno osiguranje).

Sljedećih nekoliko rečenica govore o tome što Nestić, Lovrinčević i Mikulić (2000.)

misle o prosječnoj plaći u Hrvatskoj te njenom utjecaju na zaposlenost i standard

društva.

Smatraju da je rad u Hrvatskoj skup za poslodavca, a jeftin za radnika, što itekako

utječe na standard same države te da je jedan od mogućih načina kako bi se povećao

standard zaposlenih bez povećanja troška rada da se snizi razina cijena u Hrvatskoj.S

obzirom na razinu razvijenosti, prosječna je plaća u Hrvatskoj relativno visoka, te dolazi

do visoke nezaposlenosti no, ako se mora birati između veće zaposlenosti i viših plaća,

bolje je izabrati veću zaposlenost jer onabolje utječe na životni standard ukupne

društvene zajednice i socijalno je prihvatljiva. Povećanje plaća uz nisku zaposlenost

dovelo bi do nejednakosti u društvu i to između onih koji rade i onih koji ne rade. Ako

je jedan od ciljeva društva borba protiv siromaštva, a ono je prisutno najviše kod

nezaposlenih osoba, tada je potrebno povećavati izglede za zapošljavanje.

Zanimljivo je i to što, kad se uspoređuje javni sektor sa privatnim, unatoč lošem

financijskom stanju državnog proračuna, javni sektor ne smanjuje zaposlenost, kao što

do toga dolazi u privatnom sektoru. Time javni sektor s velikom količinom isplaćenih

plaća postaje veliki teret za državne financije, a i za čitavo gospodarstvo, smatraju

Nestić, Lovrinčević i Mikulić (2000.). Tvrde da bi bilo najbolje da se prati stanje

zaposlenosti što bi predstavljalo podlogu za donošenje kvalitetnog programa za

restrukturiranje tog sektora.

Potrebno je potaknuti osobnu potrošnju koja bi, uz dobar porezni sustav, bio dobar izvor

za punjenje državnog proračuna te bi to omogućilo i visoku razinu državne potrošnje.

34

Državni sektor se ne bi trebao puno uplitati u gospodarstvošto bi dovelo do pozitivnih

promjena za duže vremensko razdoblje, tvrde Nestić, Lovrinčević i Mikulić(2000.).

''Mnoge studije o gospodarskom rastu ukazuju na snažnu negativnu vezu između

veličine državnog sektora i rasta'' (Nestić, Lovrinčević, Mikulić 2000:15).

Manji državni sektor i manje porezno opterećenje dovelo bi do gospodarskog rasta.

3.7.Primjeri obračunavanja plaća na mjesečnoj i godišnjoj razini

Poslodavac je obvezan isplatiti plaću radniku za izvršeni rad.

Obračun plaće vrši se sukladno odredbama Zakona o porezu na dohodak, Pravilnika o

porezu na dohodak, Zakona o doprinosima. Vlada Republike Hrvatske donijela je novi

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak koji je stupio na snagu

1.01.2015. Izmjene su sljedeće:

-promjena osnovnog odbitka s 2.200,00 na 2.600,00 kn.

-promjena poreznih razreda za obračun poreza na dohodak

Shema 1. prikazuje stavke i postupak obračunavanja plaće radnika.

Shema 1. Stavke i postupak obračunavanja plaća

1. BRUTO PLAĆA

2. DOPRINOSI IZ PLAĆE

· mirovinsko 1.stup – 15 %

· mirovinsko 2.stup – 5 %

3. DOHODAK (1-2)

4. OSOBNI ODBITAK

5. POREZNA OSNOVICA (3-4)

6. POREZ (12 %. 25 %, 40 %)

7. PRIREZ

8. POREZ + PRIREZ (6+7)

9. NETO ZA ISPLATU (3-8)

10. DOPRINOSI NA PLAĆU

· zdravstveno osiguranje- 15 %

35

· ozljeda na radu – 0,5 %

· zapošljavanje – 1,7 %

11. UKUPAN TROŠAK PLAĆE (1+10)

Izvor: izrada studentice

Kod obračuna plaće prema najnovijim promjenama, veću plaću imat će zaposlenici koji

su iz plaće do sada uplaćivali porez (Isplate.info, 2015.). Zaposlenici koji imaju veliki

osobni odbitak i do sada nisu plaćali porez iz plaće, kod njih će situacija ostati ista, i

dalje neće plaćati porez, ali ni neto plaća im neće biti veća, što bi značilo da od novog

izračuna plaće veću korist će imati zaposlenici koji trenutno plaćaju porez iz plaće,

imaju veću plaću i veći osobni odbitak (Isplate.info, 2015.).

U nastavku su prikazani primjeri obračunavanja plaća na mjesečnoj i godišnjoj razini.

Primjer 1. prikazuje obračun plaće radnika na mjesečnoj razini.

Primjer 1. Obračun plaće na mjesečnoj razini

Porezni obveznik ima mjesečnu bruto plaću 20.000,00 kn. Uzdržava nezaposlenu ženu i

jedno dijete te živi u Rijeci. Potrebno je izračunati neto plaću radnika te ukupni trošak

poslodavca.

1. BRUTO PLAĆA 20.000,00


15 %

5 %

4.000,00

3.000,00

1.000,00

3. DOHODAK (1-2) 16.000,00

4. OSOBNI ODBITAK ((1+0,5+0,5)*2.600,00) 5.200,00

5. POREZNA OSNOVICA (3-4) 10.800,00

6. POREZ

12 % = 2.200,00 * 12 %

25 % = (10.800,00-2.200,00) * 25 %

40 %

2.414,00

264,00

2.150,00

-3

3 U ovom slučaju, ne plaća se porez po stopi od 40 % zbog toga što porezna osnovica ne ulazi u porezni razred za koji se plaća stopa od 40 %, tj. porezna osnovica nije veća od 13.200,00 kn.

36

7. PRIREZ 15 % 362,10

8. POREZ + PRIREZ (6+7) 2.776,10

9. NETO ZA ISPLATU (3-8) 13.223,90

10. DOPRINOSI NA PLAĆU (1 * 17,2 %) 3.440,00

11. UKUPAN TROŠAK PLAĆE (1+10) 23.440,00

Izvor: izrada i izračun studentice prema Isplate.info, 2015., Kalkulator plaće za 2015.

Neto plaća koju radnik dobiva na raspolaganje na računu u banci iznosi 13.223,90 kn, a

ukupni trošak plaće iznosi 23.440,00. Ukupni trošak plaće čine bruto plaća i doprinosi

na plaću, a snosi ga poslodavac.

Primjer 2. prikazuje obračun plaće radnika na mjesečnoj razini te godišnji obračun

poreza na dohodak da bi se vidjelo da li će porezni obveznik imati pravo na povrat

poreza ili će imati obvezu uplate poreza. Potrebno je obratiti pažnju na to da porezni

obveznik kao i uzdržavani članovi žive u 2. skupini područja posebne državne skrbi.

Primjer 2. Obračun plaće radnika na mjesečnoj razini te godišnji obračun poreza

na dohodak

Porezni obveznik ima prebivalište u 2. skupini područja posebne državne skrbi u mjestu

u kojem se plaća prirez po stopi od 10 %. Porezni obveznik ima mjesečnu bruto plaću

18.000,00 kn te uzdržava dvoje djece koji također žive na tom području. Potrebno je

izračunati da li će porezni obveznik imati pravo na povrat poreza ili će imati obvezu

uplate poreza te koliki bi to bio iznos.

1. korak – obračun plaće na mjesečnoj razini



15 %

5 %

3.600,00

2.700,00

900,00

3. DOHODAK (1-2) 14.400,00

37

4. OSOBNI ODBITAK ((2,2)*2.600,00) 4 5.720,00


6. POREZ

12 % = 2.200,00 * 12 %

25 % = (8.680,00-2.200,00) * 25 %

40 %

1.884,00

264,00

1.620,00

-

7. PRIREZ 10 % 188,40

8. POREZ + PRIREZ (6+7) 2.072,40

9. NETO ZA ISPLATU (3-8) 12.327,60




2. korak – godišnji obračun poreza na dohodak (prijava poreza na dohodak)

1. DOHODAK (14.400,00 * 12 mj.) 172.800,00

2. OSOBNI ODBITAK (2.PPDS= 2,2 * 3000 * 12 mj.) 79.200,00


4. POREZ

12 % = 26.400,00 *12 %

25 % = (93.600,00 – 26.400,00) * 25 %

40 %

19.968,00

3.168,00

16.800,00

-

5. PRIREZ 10 % 1.996,80

6. UKUPNO OBVEZA POREZA I PRIREZA 21.964,80

7. UPLAĆENI PREDUJAM POREZA I PRIREZA (2.072,40 * 12 mj.)

24.868,80

8. RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA POVRAT (6-7) 2.904,00

Izvor: izrada i izračun studentice prema premaBlažić H., 2014., Obračun plaće, kolegij

Javne financije, predavanja

S obzirom da u navedenom primjeru porezni obveznik živi u 2. skupini područja

posebne državne skrbi i da se njegov pripadajući uvećani osobni odbitak može

4 Osobni odbitak za 2. skupinu područja posebne državne skrbi ne obračunava se na mjesečnoj razini nego tek u godišnjem obračunu poreza na dohodak.

38

iskoristiti samo po prijavi poreza na dohodak, poreznom se obvezniku isplati predati

poreznu prijavu jer će na taj način ostvariti povrat poreza u iznosu od 2.904,00 kn.

Primjer 3 pokazuje obračun plaće na godišnjoj razini kada radnik radi kod dva

poslodavca te godišnji obračun poreza na dohodak da bi se vidjelo da li porezni

obveznik ima pravo na povrat poreza ili obvezu uplate poreza te o kojem iznosu se radi.

Primjer 3. Obračun plaće na godišnjoj razini za radnika koji radi kod dva

poslodavca

Porezni obveznik je primao dohodak od nesamostalne djelatnosti kod dva poslodavca

istodobno. Kod poslodavca A primio je godišnju bruto plaću u iznosu od 125.000,00, a

kod poslodavca B godišnju bruto plaću u iznosu od 80.000,00 kn. Porezni obveznik živi

u Zagrebu i uzdržava nezaposlenu suprugu. Potrebno je izračunati da li porezni

obveznik ima pravo na povrat poreza ili obvezu uplate poreza te u kojem iznosu.

1.korak: obračun plaće (na godišnjoj razini) kod svakog poslodavca

Poslodavac A Poslodavac B

1. BRUTO PLAĆA 125.000,00 80.000,00


15 %

5 %

25.000,00

18.750,00

6.250,00

16.000,00

12.000,00

4.000,00

3. DOHODAK (1-2) 100.000,00 64.000,00

4. OSOBNI ODBITAK (1,5 * 2.600,00 * 12 mj.) 46.800,00 - 5

5. POREZNA OSNOVICA (3-4) 53.200,00 64.000,00

6. POREZ

12 % = 26.400,00 * 12 %

25 % = ((53.200,00 ili 64.000,00)-26.400,00) * 25 %

40 %

9.868,00

3.168,00

6.700,00

-

12.568,00

3.168,00

9.400,00

-

7. PRIREZ 18 % 1776,24 2262,24

8. UKUPNA OBVEZA POREZA I PRIREZA (6+7) 11.644,24 14.830,24

9. NETO PLAĆA (3-8) 88.355,76 49.169,76

5 Kada radnik ostvaruje dohodak od nesamostalne djelatnosti kod dva ili više poslodavaca, osobni odbitak kao olakšicu može koristiti kod obračuna plaće samo kod jednog poslodavca.

39

Izvor: izrada i izračun studentice prema Blažić H., 2014., Obračun plaće, kolegij Javne

financije, predavanja

2.korak: godišnji obračun poreza na dohodak (prijava poreza na dohodak)

1. DOHODAK (Poslodavac A) 100.000,00

2. DOHODAK (Poslodavac B) 64.000,00

3. UKUPNI DOHODAK (1+2) 164.000,00

4. OSOBNI ODBITAK 46.800,00


6. POREZ

12 % = 26.400,00 * 12 %

25 % = (117.200,00-26.400,00) * 25 %

40 %

25.868,00

3.168,00

22.700,00

-

7. PRIREZ 18 % 4.656,24

8. UKUPNO OBVEZA POREZA I PRIREZA (6+7) 30.524,24

9. UPLAĆENI PREDUJAM POREZA I PRIREZA 26.474,48 6

10. RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA UPLATU (8-9) 4.049,76

Izvor: izrada i izračun studentice prema Blažić H., 2014., Obračun plaće, kolegij Javne

financije, predavanja

S obzirom da u navedenom primjeru porezni obveznik je po Zakonu obvezan predati

poreznu prijavu (zbog toga što je ostvario dohodak od nesamostalne djelatnosti kod dva

poslodavca), porezni obveznik će morati uplatiti još 4.049,76 kn poreza i prireza.

Godišnji obračun poreza na dohodak nam služi da lakše odlučimo da li nam se isplati

podnijeti prijavu poreza na dohodak ili ne. Naravno to nam koristi samo u slučaju da

nismo po Zakonu obvezni podnijeti prijavu.

U sljedećem primjeru, primjeru 4, prikazan je obračun plaće radnika na godišnjoj razini,

bez godišnjeg obračuna poreza na dohodak.

6 Uplaćeni predujam poreza i prireza u godišnjem obračunu poreza na dohodak dobije se zbrajanjem iznosa ukupne obveze poreza i prireza oba poslodavca koji se nalaze u obračunu plaće na godišnjoj razini

40

Primjer 4. Obračun plaće radnika na godišnjoj razini

Porezni obveznik ostvaruje godišnju bruto plaću u iznosu od 110.000,00 kn. Živi u

Splitu i uzdržava ženu i dvoje djece koji također žive u Splitu. U primjeru je izračunata

godišnja neto plaća te ukupni trošak poslodavca.



15 %

5 %

22.000,00

16.500,00

5.500,00

3. DOHODAK (1-2) 88.000,00

4. OSOBNI ODBITAK (1+0,5+0,5+0,7) * 2.600,00 * 12 mj. 84.240,00


6. POREZ

12 % = 3.760,00 * 12 %

25 %

40 %

451,20

451,20

-

-

7. PRIREZ 10 % 45,12

8. POREZ + PRIREZ (6+7) 496,32

9. NETO ZA ISPLATU (3-8) 87.503,68




Godišnja neto plaća radnika iznosi 87.503,68 kn, a ukupni trošak plaće za poslodavca

iznosi 128.920,00 kn.

3.8.Ispunjavanje godišnje porezne prijave

Godišnja porezna prijava podnosi se za porez na dohodak i to godišnje.

Godišnji porez na dohodak utvrđuje se prema poreznoj osnovici, a od utvrđenog

godišnjeg poreza odbijaju se iznosi plaćenog predujma poreza po svim iskazanim

dohocima te utvrđuje razlika za uplatu ili povrat poreza.

Obveznicima poreza na dohodak porez se utvrđuje poreznim rješenjem.

41

''U slučaju da je rezident ostvario dohodak u inozemstvu (inozemni dohodak) i ako je taj

dohodak oporezovan u inozemstvu porezom koji odgovara tuzemnom porezu na

dohodak, tada porez plaćen u inozemstvu se uračunava na propisani način u tuzemni

porez na dohodak'' (Zakon o porezu na dohodak 2015.).

Nakon što se preda godišnja porezna prijava, porez na dohodak se plaća u roku od 15

dana od dana dostave rješenja poreznom obvezniku.

U slučaju da porezni obveznik obavlja samostalnu djelatnost tada on plaća porez na

dohodak s danom podnošenja godišnje porezne prijave (Zakon o porezu na dohodak

2015.).

U slučaju da se platio veći predujam od poreza na dohodak koji je utvrđen rješenjem,

više plaćeni porez vraća se poreznom obvezniku.

''No, ako porezni obveznik obavlja samostalnu djelatnost, višak uplaćenog poreza na

dohodak mu se vraća jedino na njegov zahtjev ili mu se uračunava u predujam za iduće

razdoblje'' (Zakon o porezu na dohodak 2015.).

Prijava poreza na dohodak za 2014. godinu podnosila se do 2. ožujka 2015. godine.

U godišnjoj poreznoj prijavi obvezno je prikazati samo (Središnji državni portal 2015.):

1. dohodak za kojeg je obavezno podnijeti godišnju poreznu prijavu

2. dohodak od nesamostalnog rada (plaća, mirovina)

''Poslodavac je obvezan izvršiti godišnji obračun poreza na dohodak i prirez za radnike

u sljedećim slučajevima:

1. sa zadnjom isplatom dohotka od nesamostalnog rada u toj godini, ako tijekom

godine taj dohodak nije redovito mjesečno isplaćivan pa nije korišten osobni

odbitak ili je porezno opterećenje u pojedinim mjesecima bilo različito pa je

porez uplaćen u većem iznosu.

2. za radnike koji su kod njega ostvarivali plaću, mirovinu ili druge primitke u

cijelom poreznom razdoblju, a nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno

42

boravište između gradova i općina koje su propisale plaćanje prireza porezu na

dohodak.

3. za radnike koji su ostvarili primitke u poreznom razdoblju te su koristili pravo

na rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust, bolovanje iznad 42 dana ili drugi

dopust za koji se isplaćuje naknada plaće na teret sredstava obveznih osiguranja,

osim ako je to pravo korišteno svih 12 mjeseci poreznog razdoblja, i u svim

ostalim slučajevima kada je porezno opterećenje u poreznom razdoblju bilo

različito te bi, na temelju godišnje porezne prijave, radnik ostvario razliku tj.

pravo za povrat preplaćenog poreza ili obvezu uplate manje uplaćenog poreza

zbog izravnanja porezne osnovice'' (Zakon o porezu na dohodak, 2015., članak

38).

''Porezni obveznici obvezno podnose godišnju poreznu prijavu u ovim slučajevima:

1. ako je ostvario dohodak od nesamostalnog rada kod dva ili više poslodavca

istodobno u tijeku istog mjeseca poreznog razdoblja

2. ako je ostvario dohodak od samostalne djelatnosti i djelatnosti po osnovi kojih

se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti

3. podnosi rezident ako je ostvario dohodak izravno iz inozemstva, pri čemu

predujmovi poreza na dohodak od tog dohotka nisu u tuzemstvu plaćeni ili su u

tuzemstvu plaćeni u iznosu manjem od iznosa koji bi se obračunao prema

odredbama Zakona o porezu na dohodak, osim ako u skladu s ugovorom o

izbjegavanju dvostrukog oporezivanja Republika Hrvatska izuzima taj dohodak

od oporezivanja

4. ako je Porezna uprava zatražila da naknadno plate porez na dohodak

5. ako poslodavac, ili sami porezni obveznik, nije obračunao, obustavio i uplatio

predujam poreza na dohodak i prirez

6. ako se godišnja porezna prijave ne podnese ili ako su podaci netočni ili

nepotpuni, porez na dohodak utvrđuje se procjenom.

Ako porezni obveznik nije iskazao dohodak o kojem Porezna uprava nije imala

saznanja, a morao je, te je doneseno rješenje o utvrđenom godišnjem dohotku i

porezu na dohodak za to porezno razdoblje (za kojeg se nema pravo žalbe),

43

Porezna uprava će bez vremenskog ograničenja pokrenuti obnovu postupka u

roku od 30 dana od dana kada utvrdi dohodak koji je porezni obveznik bio

obvezan iskazati

7. ako je porezni obveznik pomorac, član posade broda u međunarodnoj plovidbi te

je, kao takav, ostvario dohodak od nesamostalnog rada (plaću)

8. ako je porezni obveznik izaslan na rad u inozemstvo u inozemno društvo po

nalogu tuzemnog poslodavca

9. ako je porezni obveznik zastupnik u Europskom parlamentu'' (Zakon o porezu

na dohodak, 2015., članak 39).

Porezni obveznik nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu ako u poreznom

razdoblju ostvari (Zakon o porezu na dohodak, 2015., članak 40):

1. dohodak od nesamostalnog rada samo kod jednog tuzemnog poslodavca ili više

tuzemnih poslodavaca, ali ne istodobno

2. dohodak od imovine i imovinskih prava

3. dohodak od kapitala

4. dohodak od osiguranja

5. drugi dohodak

''Ako je porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvario neke od navedenih dohodaka,

može za te dohotke podnijeti godišnju poreznu prijavu da bi:

1. ostvario pravo na neiskorišteni osobni odbitak

2. ostvario pravo na ravnomjerno godišnje oporezivanje tj. godišnje izravnanje

porezne osnovice

3. ostvario neka druga prava koja su propisana zakonom'' (Zakon o porezu na

dohodak 2015., članak 40, stavak 2).

44

Ako porezni obveznik podnese godišnju poreznu prijavu da bi ostvario neka od

navedenih prava, tada mora u toj prijavi prikazati ukupno ostvareni dohodak u

poreznom razdoblju (Zakon o porezu na dohodak, 2015.).

Porezni obveznici ne mogu podnijeti poreznu prijavu za (Zakon o porezu na dohodak,

2015.):

1. drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa

2. dohodak koji se oporezuje u paušalnom iznosu

3. drugi dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je

ta imovina stečena

4. Kada rezident podnosi godišnju poreznu prijavu to mora napraviti u područnom

uredu Porezne uprave koja je mjesno nadležna prema mjestu njegovog

prebivališta ili uobičajenog boravišta.

''Kada nerezident podnosi godišnju poreznu prijavu to mora napraviti u područnom

uredu Porezne uprave koja je mjesno nadležna prema sjedištu isplatitelja primitaka ili

većeg dijela njegove imovine, odnosno prema mjestu u kojem je pretežno obavljao

djelatnost ili mjestu u kojemu su se koristila imovinska prava od kojih je ostvario

dohodak'' (Zakon o porezu na dohodak 2015., članak 43, stavak 2).

Postoji nekoliko situacija kada je vrlo vjerojatno da će se predajom prijave ostvariti

povrat poreza u određenom iznosu (MazarsCinottiConsulting2015.):

Situacija 1. Ako pojedinac, u okviru nesamostalnog rada, nije radio cijelu godinu, tada

nije ni koristio svih 12 osobnih odbitaka na koje je imao pravo, te će predajom porezne

prijave ostvariti pravo na povrat dijela plaćenog poreza, uz pretpostavku da nije imao

drugih primitaka.

Situacija 2. Ako je pojedinac tokom godine ostvarivao primitke koji su se oporezivali u

okviru drugog dohotka (konzultanti, predavači, autorske naknade itd.). Prilikom

45

obračuna poreza na drugi dohodak, ne uzima se u obzir osobni odbitak. Ovisno o

iznosima, moguće je da se dio poreza preplatio pa će se ostvariti povrat.

Situacija 3. Pojedinac koji ima pravo na povećani osobni odbitak, može ga ostvariti

predajom godišnje porezne prijave poreza na dohodak. Povećani osobni odbitak se

ostvaruje na potpomognutim područjima i području grada Vukovara.

Ispunjavanje porezne prijave često izazove stres zbog toga što neki građani ne znaju što

treba navesti u prijavi, a što ne. Porezna prijava čiji je rok predaje bio do 28.veljače

2015. godine za prethodnu godinu bila je zadnja prijava koja se podnosila od strane

građana. Od iduće, 2016., godine, po uzoru na Sloveniju, porezne prijave će podnositi

Porezne uprave. (Narodni list, 2015.). Taj posebni postupak utvrđivanja godišnjeg

poreza na dohodak odnositi će se na porezne obveznike koji bi imali obvezu podnošenja

godišnje porezne prijave (uz propisana izuzeća) te na porezne obveznike koji bi

dobrovoljnim podnošenjem ostvarili pravo na povrat poreza. Nova promjena zakona

dolazi na snagu od 1.siječnja 2016. godine kada će se odnositi na porezne prijave za

2015. godinu (Najvažnije izmjene zakona i pravilnika koje stupaju na snagu s 1.siječnja

2015., 2015:3).

46

4. MEĐUNARODNA USPOREDBA POREZNOG OPTEREĆENJA RADNE

SNAGE

Postoje brojna istraživanja temeljena na poreznom opterećenju radne snage. Porezno

opterećenje je važan element ukupne konkurentnosti nacionalne ekonomije, s obzirom

na njegov utjecaj na ukupne troškove radne snage. Porezno opterećenje uključuje ne

samo porez na dohodak, nego i socijalne doprinose (doprinose iz plaće i doprinose na

plaću). To je tzv. porezni klin. Glavni činitelj ukupnog opterećenja nije porez na

dohodak, nego doprinosi iz plaće tj. doprinosi posloprimaca te to znači da se treba

obratiti pozornost na njih i njihovo smanjenje (Blažić, Batinica, 2006:1).

Porezni klin je razlika između bruto troška rada za poslodavca (bruto plaća) i neto plaće

radnika, tj. bruto trošak rada umanjen za obvezne doprinose i propisane poreze koje

plaćaju poslodavac i posloprimac. Porezni klin nastaje kao rezultat oporezivanja rada te

se njegovim povećanjem povećava i trošak radne snage poslodavca te tako indirektno

utječe i na razinu nezaposlenosti (Šeparović, 2009.). Određena istraživanja polaze od

pretpostavke da je u Hrvatskoj porezni klin prevelik te da je on jedan od glavnih razloga

velikog problema Hrvatske, nezaposlenosti (Šeparović, 2009.).

U Republici Hrvatskoj radnik od poslodavca dobiva plaću za odrađen rad. Ukupan

trošak poslodavca čini bruto plaća i doprinosi na plaću. Na teret bruto plaće

posloprimac izdvaja doprinose iz plaće, porez na dohodak te prirez poreza na dohodak.

Na bruto plaću poslodavac je obvezan uplatiti i doprinose na plaću. Sva ta davanja

poslodavac obračunava i uplaćuje u državni proračun.

Postoje dvije osnovice za izračun ukupnog poreznog opterećenja

(Trošelj, 2011:52):

1. osnovica- bruto plaća na koju se računa opterećenje porezom na dohodak i

doprinosima posloprimca (doprinosi iz plaće)

2. osnovica- ukupni trošak radne snage za poslodavca koji čini bruto plaća uvećana za

doprinose na plaću

47

4.1. Porezno opterećenje radne snage u zemljama članicama OECD-a

Prethodna istraživanja su, koristeći tradicionalnu metodologiju OECD-a, dokazala da su

glavni krivac za veliko porezno opterećenje doprinosi za socijalno osiguranje koji se

moraju promatrati u cjelini sa porezom na dohodak, te tvrde da su socijalni doprinosi

dio poreznog klina ali samo oni koji su obvezni, plaćeni u korist države i bez izravne

protučinidbe (Blažić, Batinica, 2006.). U svojim istraživanjima došli su do zaključka da

ukupno opterećenje nije toliko visoko ako se uzmu u obzir razvijene ekonomije, tj.

države OECD-a.

''Prema OECD-u, postoje tri razine poreznog opterećenja radne snage:

1. porezno opterećenje- udio poreza na dohodak u bruto plaći

2. neto porezno opterećenje ili prosječna osobna porezna stopa- udio svih poreznih

obveza koje posloprimac (radnik) izdvaja iz vlastite bruto plaće. Te porezne

obveze odnose se na porez na dohodak i doprinose iz plaće

3. ukupno porezno opterećenje (porezni klin)- zbroj poreza na dohodak te

doprinosa iz plaće na teret posloprimca i doprinosa na plaću na teret poslodavca

izraženih kao udio u ukupnim troškovima rada'' (Trošelj, 2011:52).

Od 2003. godine metodologija se zasnivala na prerađivačkoj industriji tj. na sektoru D

prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti no, zbog pada zaposlenih, taj sektor je

prestao biti reprezentativan te se od 2005. godine koriste podaci za sektore C do K.

Zbog promjene sektora dolazi do prijelaza od prosječne plaće proizvodnog radnika

(sektor D, samo manualni radnici) na prosječnu plaću tj. prosjek svih plaća u sektorima

C do K (Blažić, Batinica, 2006.).

Od 2008. godine, za izračunavanje ukupnog poreznog opterećenja koristi se prosječna

plaća u sektorima B do N po nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti.

Metodologija uključuje veći broj tipova obitelji gdje važnu ulogu imaju obiteljske

porezne olakšice ali i negativni porezi tj. obiteljski gotovinski transferi kao npr. dječji

doplatak, no u nastavku će biti prikazani samo temeljna ukupna porezna opterećenja

radne snage (Blažić, Batinica, 2006.).

''Metodologija OECD-a slijedi klasifikacijska pravila jedne od najpoznatijih svjetskih

poreznih klasifikacija, klasifikacije OECD-a prema kojoj se porezi shvaćaju u širem

48

smislu te obuhvaćaju i obvezne doprinose za socijalno osiguranje plaćene državi''

(Blažić, Trošelj, 2010:2-3). Druga najpoznatija klasifikacija je klasifikacija MMF-a

(GovernmentFinanceStatistics- GFS) koja unutar cijele statistike javnih financija

obuhvaća i poreze te ju je prihvatila i Republika Hrvatska (Blažić, Trošelj 2010.).

4.2. Izračun poreznog opterećenja radne snage za Republiku Hrvatsku

Da bi se moglo izračunati porezno opterećenje radne snage za Republiku Hrvatsku

potrebno je izračunati ponderiranu prosječnu mjesečnu bruto plaću koristeći sektore od

B do N iz Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007.

Nacionalna klasifikacija djelatnosti sadrži podatke koji imaju veliko značenje za

društveni i gospodarski razvoj te podatke o stanju i kretanju u pojedinim područjima

gospodarskog i društvenog života u Republici Hrvatskoj. Ti podaci se prikupljaju,

obrađuju i iskazuju po djelatnostima prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti koja

služi za određivanje područja, potpodručja, odjeljci, skupine, razredi i podrazredi

gospodarskih i drugih djelatnosti a propisana je od strane Vlade Republike Hrvatske

(Hrvatska obrtnička komora 2015.).

Da bi se izračunala ponderirana prosječna mjesečna bruto plaća potrebni su određeni

podaci. Moraju se znati podaci o prosječnoj mjesečnoj bruto plaći u sektorima od B do

N za 2013. godinu te broj zaposlenika u određenom sektoru.

U Tablici 12 nalazi se popis sektora od B do N te, za njih, podaci o prosječnoj

mjesečnoj bruto plaći te broj zaposlenika, prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti

2007.

49

Tablica 12. Sektori od B do N, podaci o prosječnoj mjesečnoj bruto plaći te broj

zaposlenika

Sektor

Prosječna mjesečna

bruto plaća

Broj zaposlenika

B- Rudarstvo i vađenje 9.758,00 5.356

C- Prerađivačka industrija 6.943,00 201.950

D- Opskrba električnom energijom, plinom,

parom i klimatizacija

10.571,00 15.174

E- Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda,

gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije

okoliša

7.609,00 21.673

F- Građevinarstvo 6.488,00 73.832

G- Trgovina na veliko i na malo, popravak

motornih vozila i motocikala

6.769,00 178.084

H- Prijevoz i skladištenje 9.098,00 60.581

I- Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i

usluživanja hrane

6.828,00 50.707

J- Informacije i komunikacije 12.026,00 32.317

K- Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 12.228,00 36.894

L- Poslovanje nekretninama 7.108,00 7.129

M- Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 10.952,00 51.772

N- Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 4.756,00 36.057

UKUPNO: 111.134 771.526

Izvor: izrada studentice prema podacima Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007. te

Državnom zavodu za statistiku, 2013., Prosječne mjesečne bruto plaće

Za dobivanje ponderirane prosječne mjesečne bruto plaće koristi se formula:

W = prosječni godišnji broj zaposlenih po sektoru

X = prosječna mjesečna plaća po sektoru

50

Prosječna mjesečna plaća pomnoži se s pripadajućim prosječnim godišnjim brojem

zaposlenih, za svaki sektor zasebno. Zatim se svi dobiveni umnošci zbroje

(5.990.533.897) te se dobiveni zbroj podijeli s ukupnim prosječnim brojem zaposlenih

(771.526).

Na taj način dobije se ponderirana prosječna mjesečna bruto plaća Hrvatske za 2013.

godinu koja iznosi 7.764,53 kn.

U nastavku će biti izračunata porezna opterećenja povezana s plaćom (porez na

dohodak, doprinosi iz plaće, doprinosi na plaću te prirez poreza na dohodak). Prirez se,

u ovom diplomskom radu računa za grad Rijeku.

Tablice 13 i 14 prikazuju ukupno porezno opterećenje prosječne bruto plaće zaposlenog

bez djece u Republici Hrvatskoj za 2013. godinu. Prirez za grad Rijeku iznosio je 12

%7, a osobni odbitak 2.200,00 kn te doprinos za zdravstveno osiguranje 13 %.

Tablica 13. Izračun poreza na dohodak, doprinosa iz plaće i na plaću te prireza na

temelju ponderirane prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenika za 2013. godinu

Redni broj Opis Iznos

1. Bruto plaća 7.764,53

2. Mirovinsko 1. Stup – 15 % 1.164,68

3. Mirovinsko 2. Stup – 5 % 388,23

4. Ukupni doprinosi iz plaće (2+3) 1.552,91

5. Dohodak (1-2-3) 6.211,62

6. Osobni odbitak – 2.200,00 2.200,00

7. Porezna osnovica (5-6) 4.011,62

8. Porez na dohodak 12 % 264,00



11. Ukupan porez na dohodak (8+9+10) 716,91

12. Prirez - Rijeka 12 % (11 * 12%) 86,03

13. Ukupan porez i prirez (11+12) 802,94

7 Prirez za grad Rijeku od 1. siječnja 2015. godine iznosi 15 %.

51

14. Neto plaća (5-13) 5.408,68

15. Doprinos za zdravstveno osiguranje 13% 1.009,39

16. Doprinos za zaštitu zdravlja na radu 0,5% 38,82

17. Doprinos za zapošljavanje 1,7% 132,00

18. Ukupni doprinosi na plaću (15+16+17) 1.180,21

19. Ukupni trošak plaće (1+18) 8.944,74

Izvor: izrada studentice prema ponderiranoj prosječnoj mjesečnoj bruto plaći za sektore

B do N za 2013. godinu

Tablica 14. Ukupno porezno opterećenje ponderirane prosječne mjesečne bruto plaće za

2013. godinu

Opterećenje bruto plaće porezom na dohodak= 13/1*100= 10,34 %

Opterećenje bruto plaće porezom na dohodak i doprinosima iz plaće (Sva obvezna

plaćanja)=(2+3+13)/1*100= 30,34 %

Opterećenje bruto plaće porezom na dohodak i doprinosima poreznog karaktera =

(2+13)/1*100 = 25,34 %

Opterećenje bruto plaće doprinosima poreznog karaktera = 2/1*100 = 15 %

Opterećenje bruto plaće svim obveznim plaćanjima (bez poreza na dohodak) =

(2+3)/1*100 = 20 %

Opterećenje troškova rada porezom na dohodak, doprinosima za socijalno osiguranje

(obveznim)-porezni klin= (2+13+15+16+17)/19*100 = 35,19%

Opterećenje troškova rada porezom na dohodak, doprinosima iz i na plaću-klin

obveznih plaćanja = (2+3+13+15+16+17)/19*100 = 39,53%

Izvor: izrada studentice prema obračunu plaće prikazanog u tablici 13

Iz tablice 13 vidljivo je da se najveće opterećenje bruto plaće zaposlenika odnosi na

doprinose iz plaće, koje je veće i od opterećenja porezom na dohodak i od opterećenja

doprinosima na plaću. Podaci izračunati u tablici 14 kasnije se uspoređuju sa podacima

poreznog opterećenja sa zemljama članicama OECD-a.

52

Ukupno porezno opterećenje prosječne bruto plaće zaposlenog bez djece u Republici

Hrvatskoj za 2014. godinu nije izračunato u ovom diplomskom radu. Podaci prosječnih

mjesečnih bruto plaća za sektore B do N za 2014. godinu nisu dostupni na internetskim

stranicama Državnog zavoda za statistiku. Prirez za grad Rijeku te godine također je

iznosio 12 %, a osobni odbitak 2.200,00 kn no doprinos za zdravstveno osiguranje

iznosio je 15 %.

Grafikon 2 prikazuje indekse prosječne mjesečne bruto plaće prema NKD-u 2007. za

prvo polugodište 2014. godine.

Grafikon 2. Indeksi prosječnih mjesečnih bruto plaća za prvo polugodište 2014. godine

Izvor: Državni zavod za statistiku, 2014., Priopćenje, Prosječne mjesečne bruto plaće

zaposlenih po obračunskim razdobljima u 2014.

''Za prvo polugodište 2014. prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim

osobama Republike Hrvatske iznosila je 7.940 kn, a u drugom polugodištu 2013.

iznosila je 7.931 kn, što pokazuje da je prosječna mjesečna bruto plaća u prvom

polugodištu 2014. bila nominalno viša za 0,1 %, a realno viša za 0,2 % u odnosu na

drugo polugodište prethodne godine.'' (Državni zavod za statistiku 2014.).

53

U tablicama 15 i 16 vide se izračuni poreznog opterećenja bruto plaće i ukupnog troška

plaće, od strane poreza na dohodak, doprinosa iz i na plaću te prireza za 2015. godinu.

Kao osnovica za izračunavanje korištena je prosječna mjesečna bruto plaća po

zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za veljaču 2015. koja iznosi

7.837 kn. Pri izračunavanju poreznog opterećenja koristi se novi osobni odbitak u

iznosu od 2.600 kn, novi porezni razredi, novi prirez grada Rijeke po stopi od 15 % te

doprinos za zdravstveno osiguranje od 15 %.

Tablica 15. Izračun poreza na dohodak, doprinosa iz plaće i na plaću te prireza na

temelju prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenika u pravnim osobama za veljaču

2015. godine

Redni broj Opis Iznos

1. Bruto plaća 7.837,00

2. Mirovinsko 1. Stup – 15 % 1.175,55

3. Mirovinsko 2. Stup – 5 % 391,85

4. Ukupni doprinosi iz plaće (2+3) 1.567,40

5. Dohodak (1-2-3) 6.269,60

6. Osobni odbitak – 2.600,00 2.600,00

7. Porezna osnovica (5-6) 3.669,60




11. Ukupan porez na dohodak (8+9+10) 631,40

12. Prirez - Rijeka 15 % (11 * 15%) 94,71

13. Ukupan porez i prirez (11+12) 726,11

14. Neto plaća (5-13) 5.543,49

15. Doprinos za zdravstveno osiguranje 15% 1.175,55

16. Doprinos za zaštitu zdravlja na radu 0,5% 39,19

17. Doprinos za zapošljavanje 1,7% 133,23

18. Ukupni doprinosi na plaću (15+16+17) 1.347,97

19. Ukupni trošak plaće (1+18) 9.184,97

Izvor: izrada studentice prema Državnom zavodu za statistiku, Prosječna mjesečna

bruto plaća zaposlenika u pravnim osobama za veljaču 2015.

54

Tablica 16. Ukupno porezno opterećenje prosječne mjesečne bruto plaće za veljaču

2015. godine

Opterećenje bruto plaće porezom na dohodak = 13/1*100= 9,27 %

Opterećenje bruto plaće porezom na dohodak i doprinosima iz plaće (Sva obvezna plaćanja) =

(2+3+13)/1*100 = 29,27 %

Opterećenje bruto plaće porezom na dohodak i doprinosima poreznog karaktera = (2+13)/1*100 =

24,27 %

Opterećenje bruto plaće doprinosima poreznog karaktera = 2/1*100 = 15 %

Opterećenje bruto plaće svim obveznim plaćanjima (bez poreza na dohodak) = (2+3)/1*100 = 20 %

Opterećenje troškova rada porezom na dohodak, doprinosima za socijalno osiguranje (obveznim)-

porezni klin = (2+13+15+16+17)/19*100 = 35,38 %

Opterećenje troškova rada porezom na dohodak, doprinosima iz i na plaću-klin obveznih plaćanja

= (2+3+13+15+16+17)/19*100 = 39,65 %

Izvor: izrada studentice prema obračunu plaće prikazanog u tablici 15

Iz tablica 15 i 16 vidljivo je da prevladavaju doprinosi iz plaće, te nakon njih slijede

doprinosi na plaću i ukupan porez i prirez. Ukupan trošak plaće u 2015. je veći nego u

2013. godini, no opterećenje bruto plaće porezom na dohodak je manji nego u 2013.

Također u 2015. su manja i opterećenja svih obveznih plaćanja. U 2015., u odnosu na

2013., poraslo je opterećenje poreznog klina (sa 35,19 % na 35,38 %) te klina obveznih

plaćanja (sa 39,53 % na 39,65 %) na ukupan trošak rada (plaće).

U nastavku se nalazi usporedba poreznog opterećenja u zemljama članicama OECD-a

sa poreznim opterećenjem Republike Hrvatske 2013. i 2015. godine.

55

4.3. Usporedba poreznog opterećenja zemalja članica OECD-a i Republike

Hrvatske

U ovom djelu rada uspoređuje se porezno opterećenje pojedinih zemalja članica

OECD-a sa poreznim opterećenjem Hrvatske i to za prosječnog zaposlenog bez obitelji

(samca bez djece) za tri razine plaće: 100 %-tnu plaću prosječnog zaposlenog (100 %

dohotka AW8-a), ispodprosječnu plaću tj. 67 % (2/3 dohotka AW-a) i iznadprosječnu

plaću tj. 167 % (5/3 dohotka AW-a) (Šeparović 2009.). Naglasak se stavlja na

prosječnog zaposlenog tj. na prosječnu plaću na razini od 100 % te će ta razina biti

temelj sljedeće usporedbe.

U većini zemalja članica Europske Unije, pa tako i u Hrvatskoj, doprinosi za socijalno

osiguranje predstavljaju najveći dio ukupnog poreznog klina. Hrvatski radnici su

izloženi većem oporezivanju pri uspoređivanju sa zemljama članicama OECD-a koje

nisu članice Europske Unije. Hrvatska je izložena sličnom velikom udjelu poreza na

dohodak u ukupnom poreznom klinu kao i CEE zemlje (zemlje srednje i istočne

Europe) pri plaći na razini od 167 %. Vezano za distribuciju poreza između poslodavaca

i posloprimaca u većini zemalja, pa tako i u Hrvatskoj, većinski dio tog tereta prebačen

je na posloprimce (radnike).

Pri prikupljanju podataka za usporedbu, korištena su dva izvora podataka:

1. Za izračun poreznog opterećenja u Hrvatskoj, korišteni su službeni podaci

Državnog zavoda za statistiku o prosječnim plaćama te broju zaposlenika za

sektore B do N, te se na temelju tih izračuna napravila analiza i usporedba sa

zemljama OECD-a.

2. Za usporedbu poreznog opterećenja sa zemljama OECD-a korišteni su podaci iz

najnovije OECD edicije TaxingWages2014. za razdoblje 2012./2013

U sljedećim tablicama biti će prikazano opterećenje prosječnog radnika u zemljama

članicama OECD-a, zemljama EU 15 i EU 21 te Republici Hrvatskoj.

8 AW = engl. averageworker (prosječni radnik). Pod time se podrazumijeva radnik zaposlen u sektorima od B do N.

56

Zemlje EU 21 čine sve zemlje EU 15 te 6 dodatnih zemalja: Mađarska, Estonija, Češka,

Cipar, Latvija, Litva.

Tablica 17 prikazuje opterećenje prosječnog radnika bez djece tj. njegove prosječne

bruto plaće (100 %) porezom na dohodak (uključujući i prirez). Posljednja godina za

koju su postojali podaci za usporedbu za zemlje OECD-a bila je 2012. godina. Tablica

također prikazuje opterećenje ispodprosječne (67 %) i iznadprosječne (167 %) bruto

plaće.

Tablica 17. Opterećenje prosječnog radnika bez djece porezom na dohodak, 2012., za

članice OECD-a i Hrvatsku (2009.-2011.)

Zemlja 67% 100% 167%

Australija 16,8 22,9 29,1

Austrija 9,8 15,9 22,8

Belgija 22,4 28,7 35,4

Kanada 11,6 15,3 21,8

Čile 0,0 0,0 0,9

Češka 7,8 11,9 15,2

Danska 33,4 36,2 43,4

Estonija 15,5 17,1 18,4

Finska 14,9 21,8 29,1

Francuska 12,6 14,4 20,8

Njemačka 14,1 19,0 27,6

Grčka 6,0 10,1 16,9

Mađarska 16,0 16,6 18,1

Island 22,3 27,7 32,7

Irska 8,6 14,8 27,9

Izrael 4,3 8,7 15,4

Italija 17,4 21,4 28,5

Japan 6,1 7,6 12,1

Koreja 1,5 4,9 8,8

Luksemburg 8,1 15,7 23,9

Meksiko 0,4 8,2 12,6

Nizozemska 5,2 16,9 29,1

Novi Zeland 13,1 16,4 22,4

Norveška 17,7 21,4 27,8

Poljska 5,9 6,9 7,7

Portugal 5,6 11,8 19,2

Slovačka 5,9 9,4 12,3

Slovenija 6,6 11,1 16,9

Španjolska 12,0 16,5 22,5

Švedska 15,1 17,9 30,5

Švicarska 7,9 10,8 15,8

Turska 11,0 13,2 17,3

57

UK 13,0 15,4 22,6

SAD 14,1 17,3 23,1

Neponderirani prosjek

OECD 2010 10,0 14,2 20,5

OECD 2012 11,2 15,4 21,4

EU 15 2010 11,9 17,0 25,0

EU 15 2012 13,2 18,4 26,7

EU 21 2010 10,8 15,4 22,2

EU 21 2012 13,1 17,8 25,1

HRVATSKA 2009. 8,8 11,5 17,7

HRVATSKA kraj 2010/11. 5,9 8,6 14,1

HRVATSKA

2012.(1.3.®)9

4,9 9,9 14,9

HRVATSKA

2013. (1.5. ®)10

6,2 10,34 15,43

HRVATSKA 2015.11

5,33 8,89 13,29

HRVATSKA 2015.12 5,55 9,27 13,84

Izvor: izrada studentice prema Blažić H., Trošelj I.: Međunarodna usporedba poreznog

opterećenja radne snage: Utjecaj nove metodologije na položaj Hrvatske, Rijeka, 2010.,

str. 10-11

Iz tablice 17 vidljivo je da se porezno opterećenje, uspoređujući 2013. i 2015. godinu,

smanjilo za gotovo dva postotna poena, najvećim djelom, zbog financijske i

gospodarske krize u Republici Hrvatskoj koja je, jednim djelom, nastala zbog visokog

poreznog opterećenja, što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti. Na temelju toga su se

državne vlasti odlučile za poticanje zaposlenosti donošenjem promjena temeljem kojih

bi se smanjilo porezno opterećenje poslodavaca i posloprimaca kao što su povećanje

osobnog odbitka sa 2.200 kn na 2.600 kn, promjena poreznih razreda te povećanje

doprinosa za zapošljavanje sa 13 % na 15 %. Sljedeće izračunato opterećenje, također

za 2015. godinu, se razlikuje od prethodnog (sa 8,89 % na 9,27 %) zbog toga što se

koristila veća osnovica za izračunavanje.

9 Na prosječnu plaću za 2012. (7.498,65 kn) 10 Na ponderiranu prosječnu mjesečnu bruto plaću za sektore od B do N za 2013. (7.764,53 kn) 11 Na ponderiranu prosječnu mjesečnu bruto plaću za sektore od B do N za 2013. koristeći promjene u Zakonu o porezu na dohodak koje vrijede od 1.siječnja 2015. 12 Na prosječnu mjesečnu bruto plaću po zaposlenome u pravnim osobamaRepublike Hrvatske za veljaču 2015. (7.837,00 kn)

58

Kod međunarodne usporedbe opterećenja porezom na dohodak, vidljiva je velika

razlika između poreznog opterećenja u Hrvatskoj i zemljama članicama OECD-a.

Opterećenje porezom na dohodak u Hrvatskoj je puno manje nego u zemljama

članicama OECD-a, što potvrđuje tvrdnju da razina poreza na dohodak ne čini problem

u poreznom sustavu Hrvatske. Najveće porezno opterećenje ima Danska od 36,2 %, a

slijede ju Belgija od 28,7 % te Island od 27,7 %. Najmanje porezno opterećenje ima

Čile od 0,0 % a slijede ga Koreja od 4,9 %, Poljska od 6,9 %, Japan od 7,6 % te

Meksiko od 8,2 %.

Tablica 18 prikazuje opterećenje prosječne bruto plaće doprinosima posloprimaca

poreznog karaktera i svim obveznim plaćanjima posloprimaca (osim poreza na

dohodak). Doprinosi poreznog karaktera odnose se na 1. stup mirovinskog osiguranja u

Hrvatskoj, a sva obvezna plaćanja posloprimaca se odnose na zbroj 1. i 2. stupa

mirovinskog osiguranja.

Tablica 18. Opterećenje prosječne bruto plaće doprinosima posloprimaca poreznog

karaktera i svim obveznim plaćanjima posloprimaca, 2012., za članice OECD-a i

Hrvatsku (2009.-2011.)

Zemlja

Doprinosi poreznog karaktera Sva obvezna plaćanja (bez poreza na

dohodak)

67% 100% 167% 67% 100% 167%

Australija 0,0 0,0 0,0 0,4 0,2 0,1

Austrija 18,1 18,1 15,8 18,5 18,4 16,2

Belgija 13,9 14,0 14,0 13,7 13,9 14,0

Kanada 7,2 7,3 5,0 5,9 7,4 5

Čile 7,0 7,0 7,0 19,1 19,1 19,0

Češka 11,0 11,0 11,0 10,8 10,9 10,9

Danska 4,1 2,7 1,6 3,5 2,2 1,0

Estonija 2,8 2,8 2,8 4,0 3,9 3,9

Finska 7,5 7,6 7,7 8,4 8,4 8,2

Francuska 13,7 13,7 13,1 13,8 14,0 13,2

Njemačka 20,7 20,7 16,1 20,5 20,6 16,4

Grčka 16,5 16,5 16,5 13,6 15,4 18,4

Mađarska 18,5 18,5 18,5 18,5 17,9 16,4

Island 0,7 0,5 0,3 4,9 4,6 4,3

Irska 2,8 3,2 3,5 4,0 3.9 4,0

Izrael 5,8 7,9 9,5 10,9 12,0 12,5

Italija 9,5 9,5 9,6 9,6 9,6 9,7

Japan 13,7 13,7 13,0 13,9 14,0 13,3

Koreja 8,1 8,1 6,9 8,4 8,5 7,2

Luksemburg 12,2 12,3 12,4 13,2 13,6 13,5

59

Meksiko 1,3 1,4 1,5 2,6 2,7 2,9

Nizozemska 21,5 15,2 9,2 27,7 20,6 15,1

Novi Zeland 0,0 0,0 0,0 0,2 0,5 0,4

Norveška 7,8 7,8 7,8 7,8 7,8 7,8

Poljska 17,8 17,8 17,8 21,5 21,5 21,5

Portugal 11,0 11,0 11,0 13,7 15,4 15,7

Slovačka 13,4 13,4 13,2 13,3 13,4 13,3

Slovenija 22,1 22,1 22,1 21,9 22,0 20,5

Španjolska 6,4 6,4 5,8 6,4 6,4 6,0

Švedska 7,0 7,0 4,8 7,3 7,3 4,7

Švicarska 6,3 6,3 6,2 18,6 17,1 15,8

Turska 15,0 15,0 15,0 15,1 15,3 15,3

UK 8,1 9,4 7,7 7,1 8,7 7,6

SAD 5,7 5,7 5,7 7,4 7,3 7,4


OECD 2010 10,2 10,1 9,5 11,6 11,4 10,6

OECD 2012 9,9 9,8 9,1 11,4 11,3 10,6

EU 15 2010 12,3 11,9 10,7 12,7 12,2 11,0

EU 15 2012 11,5 11,1 9,9 12,0 11,9 10,9

EU 21 2010 12,8 12,5 11,6 13,2 12,9 12,0

EU 21 2012 11,4 11,1 10,1 12,6 12,3 11,5

HRVATSKA

2009/10/11/12

15,0 15,0 15,0 20,0 20,0 20,0

HRVATSKA

2013. (1.5. ®)

15,00 15,00 15,00 20,00 20,00 20,00

HRVATSKA

2015.

15,00 15,00 15,00 20,00 20,00 20,00



str. 12-13

''Doprinosi i slična davanja posloprimaca su proporcionalna, tj. ne mijenjaju se s rastom

dohotka. To posebno vrijedi za doprinose poreznog tipa'' (Blažić, Trošelj 2010:13). Ne

mijenjaju se zbog toga što u Hrvatskoj ne postoji progresivnost na tom području te je

prisutna visoka gornja granica za doprinose za određenu visinu dohotka pa ne dolazi do

smanjenja stope doprinosa u odnosu na razinu dohotka.

Kod međunarodne usporedbe, Hrvatska se nalazi među onim zemljama sa najvišom

stopom doprinosa posloprimaca, kako onih poreznog karaktera tako i svih obveznih

plaćanja. Zemlja s najvišom stopom doprinosa poreznog karaktera je Slovenija (22,1

%), a prate Njemačka (20,7 %) i Mađarska (18,5%). Zemlje sa najmanjom stopom

doprinosa poreznog karaktera su Australija i Novi Zeland sa stopom od 0,0 %, a slijede

ih Island (0,5 %), Meksiko (1,4 %) i Danska (2,7 %).

60

Zemlja s najvišom stopom svih obveznih plaćanja je Slovenija (22 %), a prate ju Poljska

(21,5 %), Njemačka i Nizozemska sa stopom od 20,6 % te Čile (19,1 %). Zemlja sa

najnižom stopom svih obveznih plaćanja je Australija (0,2 %), a prate ju Novi Zeland

(0,5 %), Danska (2,2 %), Meksiko (2,7 %) te Irska i Estonija sa stopom od 3,9 %.

Važno je spomenuti da Australija i Novi Zeland nemaju doprinose iz plaće nego su oni

integrirani sa porezom na dohodak.

Tablica 19 prikazuje opterećenje prosječne bruto plaće zaposlenika bez djece porezom

na dohodak (uključujući i prirez) i doprinosima iz plaće poreznog karaktera te

opterećenje svim obveznim plaćanjima posloprimaca.

Tablica 19. Opterećenje prosječne bruto plaće porezom na dohodak + doprinosima

posloprimaca poreznog karaktera (2012.) te opterećenje svim obveznim plaćanjima

posloprimaca (2014.), za članice OECD-a i Hrvatsku (2009.-2011.)

Zemlja

Porez na dohodak + Doprinosi

poreznog karaktera

Sva obvezna plaćanja

67% 100% 167% 67% 100% 167%

Australija 16,8 22,9 29,1 17,2 23,1 29,2

Austrija 27,9 33,9 38,6 28,3 34,3 39,0

Belgija 36,3 42,7 49,5 36,1 42,6 49,4

Kanada 18,8 22,6 26,8 17,5 22,7 26,8

Čile 7,0 7,0 7,9 19,1 19,1 19,9

Češka 18,8 22,9 26,2 18,6 22,8 26,1

Danska 37,5 38,9 45,1 36,9 38,4 44,4

Estonija 18,3 19,9 21,2 19,5 21,0 22,3

Finska 22,4 29,5 36,8 23,3 30,2 37,3

Francuska 26,3 28,2 33,9 26,4 28,4 34,0

Njemačka 34,8 39,8 43,8 34,6 39,6 43,7

Grčka 22,5 26,6 33,4 19,6 25,5 35,3

Mađarska 34,5 35,1 36,6 34,5 34,5 34,5

Island 23,0 28,2 32,9 27,2 32,3 37,0

Irska 11,4 17,9 31,5 12,6 18,7 31,9

Izrael 10,2 16,6 24,9 15,2 20,7 27,9

Italija 26,9 30,9 38,0 27,0 31,0 38,2

Japan 19,8 21,3 25,1 20,0 21,6 25,4

Koreja 9,7 13,0 15,7 9,9 13,4 16,0

Luksemburg 20,3 28,0 36,2 21,3 29,3 37,4

Meksiko 1,6 9,5 14,1 3,0 10,9 15,5

Nizozemska 26,7 32,1 38,3 32,9 37,5 44,2

Novi Zeland 13,1 16,4 22,4 13,3 16,9 22,8

Norveška 25,5 29,2 35,6 25,5 29,2 35,6

Poljska 23,7 24,7 25,5 27,4 28,4 29,2

Portugal 16,6 22,8 30,2 19,3 27,2 34,9

61

Slovačka 19,3 22,8 25,4 19,2 22,8 25,6

Slovenija 28,7 33,2 39,0 28,5 33,1 37,4

Španjolska 18,3 22,9 28,2 18,4 22,9 28,5

Švedska 22,1 24,9 35,2 22,4 25,2 35,2

Švicarska 14,1 17,1 21,9 26,5 27,9 31,6

Turska 26,0 28,2 32,3 26,1 28,5 32,6

UK 21,1 24,7 30,3 20,1 24,1 30,2

SAD 19,8 22,9 28,7 21,5 24,6 30,5


OECD 2010 20,2 24,3 30,3 21,6 25,6 31,2

OECD 2012 21,1 25,2 30,6 22,6 26,7 32,0

EU 15 2010 24,2 28,9 35,7 24,6 29,2 36,0

EU 15 2012 24,7 29,6 36,6 25,2 30,3 37,5

EU 21 2010 23,6 27,9 33,8 24,1 28,3 34,2

EU 21 2012 24,5 29,0 35,2 25,0 29,6 35,8

HRVATSKA 2009. 23,8 26,5 32,7 28,8 31,5 37,7

HRVATSKA

kraj2010/11.

20,9 23,6 29,1 25,9 28,6 34,1

HRVATSKA

2012.(1.3.®)13

19.8 24,9 29,9 24,9 29,9 34,9

HRVATSKA

2013. (1.5. ®)14

15,17 25,34 37,82 18,16 30,34 45,28

HRVATSKA

2015.15

14,31 23,89 35,67 16,71 28,89 42,35

HRVATSKA

2015.16

14,53 24,27 36,22 17,53 29,27 43,69



str. 15-16

Tablica 19 čini sintezu prethodne dvije tablice (Tablica 17 i Tablica 18) u kojoj porez na

dohodak uključuje prirez za grad Rijeku, doprinosi poreznog karaktera čine 1. stup

mirovinskog osiguranja, a sva obvezna plaćanja čine 1. i 2. stup mirovinskog osiguranja

ali i porez (s prirezom) na dohodak.

Opterećenje svih obveznih plaćanja u 2013. raste u odnosu na 2012. za gotovo jedan

postotni poen zbog već navedenih razloga. Kod prve kolone tablice 19 (za razinu

prosječne mjesečne bruto plaće pri 100 %) može se vidjeti da se Hrvatska nalazi među

13 Na prosječnu plaću za 2012. (7.498,65 kn) 14 Na ponderiranu prosječnu mjesečnu bruto plaću za sektore od B do N za 2013. (7.764,53 kn) 15 Na ponderiranu prosječnu mjesečnu bruto plaću za sektore od B do N za 2013. koristeći promjene u Zakonu o porezu na dohodak koje vrijede od 1.siječnja 2015. 16 Na prosječnu mjesečnu bruto plaću po zaposlenome u pravnim osobamaRepublike Hrvatske za veljaču 2015. (7.837,00 kn)

62

zemljama sa nižim stopama zbog, već navedene, niske razine opterećenja porezom na

dohodak. Kod svih obveznih plaćanja posloprimaca Hrvatska se nalazi na srednjoj

poziciji što i nije toliko loša vijest.

Sljedeća tablica, tablica 20, uspoređuje opterećenje poreznog klina te klina obveznih

plaćanja zemalja članica OECD-a sa Republikom Hrvatskom. Kod ove usporedbe,

opterećenje se računa kao postotak ukupnog troška plaće (rada), za razliku od prijašnjih

usporedbi kada se opterećenje računalo kao postotak bruto plaće prosječnog

zaposlenika.

Tablica 20. Opterećenje ukupnog troška plaće (rada) poreznim klinom (2012.) te

opterećenje klinom obveznih plaćanja (2014.), za članice OECD-a i Hrvatsku (2009.-

2011.)

Zemlja Porezni klin

Klin obveznih plaćanja

67% 100% 167% 67% 100% 167%

Australija 21,5 27,2 33,0 28,0 33,1 38,4

Austrija 44,2 48,8 51,4 44,5 49,1 51,9

Belgija 50,4 56,0 60,9 50,1 55,8 60,9

Kanada 26,1 30,8 33,0 26,3 31,1 33,1

Čile 7,0 7,0 7,9 21,9 21,9 22,7

Češka 39,4 42,5 44,9 39,3 42,4 44,9

Danska 37,0 38,5 45,1 37,4 38,8 44,6

Estonija 39,2 40,4 41,4 39,9 41,1 42,0

Finska 36,8 42,6 48,5 37,6 43,1 48,9

Francuska 46,9 50,1 54,0 45,6 48,9 54,1

Njemačka 45,5 49,6 51,3 45,1 49,3 51,2

Grčka 39,7 42,9 48,2 36,9 41,6 49,2

Mađarska 47,9 49,5 50,7 49,0 49,0 49,0

Island 28,6 33,4 37,8 37,1 41,5 45,6

Irska 20,0 25,9 38,1 21,0 26,6 38,5

Izrael 13,7 20,4 28,6 25,8 29,9 34,8

Italija 44,6 47,7 53,1 47,7 50,6 55,7

Japan 29,9 31,3 34,2 30,3 31,6 34,5

Koreja 18,0 21,0 22,6 18,3 21,4 22,9

Luksemburg 29,0 35,9 43,2 30,8 37,8 44,9

Meksiko 13,6 19,0 21,9 21,8 26,9 29,7

Nizozemska 33,4 38,7 42,4 47,1 51,8 55,8

Novi Zeland 13,1 16,4 22,4 13,3 16,9 22,8

Norveška 34,2 37,4 43,1 35,0 38,3 43,9

Poljska 34,7 35,5 36,2 39,7 40,5 41,2

Portugal 32,6 37,6 43,6 34,7 41,1 47,4

Slovačka 36,9 39,6 41,6 40,5 43,1 45,2

Slovenija 38,5 42,5 47,5 38,5 42,3 46,1

63

Španjolska 37.1 40,6 43,6 37,2 40,7 44,3

Švedska 40,7 42,9 50,7 40,9 43,1 50,7

Švicarska 19,2 21,9 26,5 35,2 37,2 40,9

Turska 36,5 38,4 41,9 36,5 38,6 42,1

UK 27,9 32,1 37,8 26,9 31,5 37,7

SAD 27,7 29,8 34,6 29,3 31,3 36,2


OECD 2010 31,3 34,6 39,4 34,1 37,5 41,8

OECD 2012 32,1 35,7 40,0 35,0 38,5 42,7

EU 15 2010 37,2 40,7 46,7 38,4 42,4 47,7

EU 15 2012 37,7 42,0 47,5 38,9 43,3 49,0

EU 21 2010 37,4 40,6 45,8 38,7 42,3 46,9

EU 21 2012 38,5 42,3 47,2 39,5 43,4 48,4

HRVATSKA 2009 35,0 37,3 42,5 39,2 41,6 46,8

HRVATSKA

kraj2010/11.

32,5 34,8 39,5 36,8 39,1 43,8

HRVATSKA

2012.(1.3.®)17

31,6 35,9 40,2 35,9 40,2 44,5

HRVATSKA

2012.(1.5.®)18

30.4 34,8 39,2 34,8 39,2 43,5

HRVATSKA

2013. (1.5. ®)19

21,07 35,19 52,52 23,67 39,53 59,00

HRVATSKA

2015.20

20,99 35,07 52,33 23,55 39,33 58,70

HRVATSKA

2015.21

21,19 35,38 52,81 23,74 39,65 59,18



str. 18-19

Tablica 20 prikazuje ukupno opterećenje rada (porezni klin + klin obveznih plaćanja).

Porezni klin čine 1. stup mirovinskog osiguranja, porez na dohodak (s prirezom za grad

Rijeku) te ukupni doprinosi na plaću. Klin obveznih plaćanja čini porezni klin kojemu

se dodaje 2. stup mirovinskog osiguranja. Sve navedene stavke predstavljaju

opterećenje na ukupnom trošku plaće tj. rada.

Hrvatska se, kod opterećenja poreznim klinom i klinom obveznih plaćanja nalazi na

sredini pri uspoređivanju sa zemljama OECD-a.

17 Doprinosi za zdravstveno osiguranje po stopi od 15 %. 18 Doprinosi za zdravstveno osiguranje po stopi od 13 %. 19 Na ponderiranu prosječnu mjesečnu bruto plaću za sektore od B do N za 2013. (7.764,53 kn) 20 Na ponderiranu prosječnu mjesečnu bruto plaću za sektore od B do N za 2013. koristeći promjene u Zakonu o porezu na dohodak koje vrijede od 1.siječnja 2015. 21 Na prosječnu mjesečnu bruto plaću po zaposlenome u pravnim osobamaRepublike Hrvatske za veljaču 2015. (7.837,00 kn)

64

Zemlja sa najvećim opterećenjem poreznim klinom je Belgija sa 56,0 %. Slijede ju

Francuska (50,1 %), Njemačka (49,6 %), Mađarska (49,5 %) te Austrija (48,8 %).

Zemlja sa najmanjim opterećenjem poreznim klinom je Čile sa 7,0 %, a prate ga Novi

Zeland (16,4 %), Meksiko (19 %), Koreja (21 %) te Švicarska (21,9 %).

Zemlja sa najvećim opterećenjem klinom obveznih plaćanja je Belgija sa 55,8 %, a

slijede ju Nizozemska (51,8 %), Italija (50,6 %), Njemačka (49,3 %), Austrija (49,1 %)

te Mađarska (49,0 %). Zemlja sa najmanjim opterećenjem klinom obveznih plaćanja je

Novi Zeland sa 16,9 %, a slijede ga Koreja (21,4 %), Čile (21,9 %), Irska (26,6 %) te

Meksiko (26,9 %).

Unatoč mnogim istraživanjima koji ističu važnost smanjenja poreznog opterećenja u

Hrvatskoj, prethodno izračunati i navedeni podaci govore da je porezno opterećenje

Hrvatske manje od prosjeka zemalja članica OECD-a kao i prosjeka zemalja EU 15 i

EU 21.

Najmanje opterećenje na prosječnu mjesečnu bruto plaću čini porez na dohodak (s

prirezom) dok najveće opterećenje i dalje čine doprinosi iz plaće (doprinosi

posloprimaca). Trend njihova smanjenja, kao i smanjenja doprinosa na plaću, mora se

nastaviti, kako bi se povećala konkurentnost hrvatske radne snage, a i zaposlenost.

65

5.ZAKLJUČAK

Oporezivanje plaće je financijska naplata poreza na plaću tj. na primitak posloprimca

isplaćenog od strane poslodavca na temelju izvršenog rada. Oporezivanje plaće vrši se

prema određenim poreznim stopama koje određuje država te prihod od oporezivanja

odlazi u državni proračun. Osim dohotka od nesamostalnog rada (plaće) postoje i drugi

dohoci poput dohotka od samostalne djelatnosti, dohotka od imovine i imovinskih

prava, dohotka od kapitala, osiguranja i drugih primitaka. U ovom radu govori se o

dohotku od nesamostalne djelatnosti te odrednicama koje utječu na njegovu visinu.

Obveznik poreza na dohodak od nesamostalnog rada je fizička osoba koja ostvaruje

dohodak te se porezno razdoblje odnosi na jednu kalendarsku godinu, no može biti i

kraće. Pri utvrđivanju dohotka potrebno je oduzeti izdatke od primitaka. Na početku se

od bruto plaće oduzimaju doprinosi iz plaće od ukupno 20 % te se tako dobije dohodak.

Zatim se računa osobni odbitak posloprimca tj. neoporezivi dio dohotka koji se dijeli na

tri kategorije koje ovise o mjestu prebivališta odnosno privremenog boravišta djelatnika.

Osobni odbitak se oduzima od dohotka te se tako dobije porezna osnovica tj. osnovica

za izračunavanje poreza po, zakonom određenim, stopama, ovisno o visini porezne

osnovice. Zatim se računa prirez kod kojeg je predmet oporezivanja ukupan porez na

dohodak. Neto plaća radnika dobije se oduzimanjem ukupnog poreza i prireza od

dohotka te je upravo neto plaća iznos kojeg radnik dobiva na račun. No poslodavac ima

još troškova. Na neto plaću radnika poslodavac je obvezan obračunati doprinose od

17,2% te ti doprinosi i bruto plaća radnika čine ukupan trošak poslodavca. Za porez na

dohodak podnosi se godišnja porezna prijava i to do 28. veljače tekuće, za prethodnu

godinu te je to bila zadnja prijava koja se podnosila od strane građana zbog toga što od

sljedeće, 2016., godine to čini Porezna uprava.

Hrvatska se danas suočava s ozbiljnim gospodarskim poteškoćama, a gospodarski rast

ima veliku važnost pri unapređenju životnog standarda stanovništva. Mnogi misle da je

rješenje tih poteškoća upravo smanjenje poreznog opterećenja što bi pozitivno utjecalo

na zaposlenost. Važno je razumjeti utjecaj poreza na ekonomski rast. Istraživanja

uglavnom upućuju na negativnu vezu između poreza na dohodak i gospodarskog rasta,

66

no taj porez nema najveći negativni utjecaj. Najveći negativni utjecaj na gospodarski

rast ima porez na dobit.

Da bi se vidjelo što čini najveći dio poreznog opterećenja u Republici Hrvatskoj te kako

to izgleda na primjeru zemalja članica OECD-a napravili su se potrebni izračuni i

usporedbe. Porezno opterećenje radne snage za Republiku Hrvatsku izračunava se na

temelju ponderirane prosječne mjesečne bruto plaće koja se dobije koristeći podatke o

prosječnim mjesečnim bruto plaćama te broju zaposlenika i to samo za sektore od B do

N iz Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007. Na temelju izračuna i usporedbi došlo se

do sljedećih zaključaka. Prema podacima za 2013., najveće opterećenje bruto plaće

zaposlenika u Hrvatskoj odnosi se na doprinose iz plaće, koje je veće i od opterećenja

porezom na dohodak i od opterećenja doprinosima na plaću. Kod poreznog opterećenja,

računatog prema podacima za veljaču 2015. (u vrijeme kada je došlo do mnogih

promjena u poreznom sustavu), može se reći da prevladavaju doprinosi iz plaće te

nakon njih slijede doprinosi na plaću i ukupan porez i prirez. Ukupan trošak plaće u

2015. je veći nego u 2013. godini, no opterećenje bruto plaće porezom na dohodak je

manji nego u 2013. Također u 2015. su manja i opterećenja svih obveznih plaćanja. U

2015., u odnosu na 2013., poraslo je opterećenje poreznog klina (sa 35,19 % na 35,38

%) te klina obveznih plaćanja (sa 39,53 % na 39,65 %) na ukupan trošak rada (plaće).

U većini zemalja članica Europske Unije, pa tako i u Hrvatskoj, doprinosi za socijalno

osiguranje predstavljaju najveći dio ukupnog poreznog klina. Opterećenje porezom na

dohodak, uspoređujući 2013. i 2015. godinu, smanjilo se za gotovo dva postotna poena,

najvećim djelom, zbog financijske i gospodarske krize u Republici Hrvatskoj koja je,

jednim djelom, nastala zbog visokog poreznog opterećenja, što je utjecalo na povećanje

nezaposlenosti. Kod međunarodne usporedbe opterećenja porezom na dohodak,

opterećenje porezom na dohodak u Hrvatskoj je puno manje nego u zemljama

članicama OECD-a, što potvrđuje tvrdnju da razina poreza na dohodak ne čini problem

u poreznom sustavu Hrvatske. Najveće porezno opterećenje ima Danska od 36,2 %, a

slijede ju Belgija od 28,7%. Hrvatska ima veće opterećenje porezom na dohodak od

većine zemalja Srednje Europe. Prema opterećenju doprinosima posloprimaca poreznog

karaktera i svim obveznim plaćanjima (2012.), Hrvatska se nalazi među onim zemljama

sa najvišom stopom doprinosa posloprimaca, kako onih poreznog karaktera tako i svih

67

obveznih plaćanja. Zemlje s najvišom stopom doprinosa poreznog karaktera su

Slovenija (22,1 %) te Njemačka (20,7 %). Prema opterećenju porezom na dohodak +

doprinosima posloprimaca poreznog karaktera (2012.) te opterećenju svim obveznim

plaćanjima posloprimaca (2014.) može se reći da se Hrvatska nalazi među zemljama sa

nižim stopama zbog niske razine opterećenja porezom na dohodak. Kod svih obveznih

plaćanja posloprimaca Hrvatska se nalazi na srednjoj poziciji što i nije toliko loša vijest.

Kod opterećenja ukupnog troška plaće poreznim klinom (2012.) te opterećenja klinom

obveznih plaćanja (2014.) Hrvatska se nalazi na sredini pri uspoređivanju sa zemljama

OECD-a. Zemlja sa najvećim opterećenjem poreznim klinom je Belgija sa 56,0 %.

Slijede ju Francuska (50,1 %). Porezni klin i klin obveznih plaćanja Hrvatske je manji,

u odnosu na klin Srednje Europe.

Može se zaključiti da je porezno opterećenje Hrvatske manje od prosjeka zemalja

članica OECD-a kao i prosjeka zemalja EU 15 i EU 21, što znači da temeljna hipoteza

istraživanja nije potvrđena tj. dokazana. Najmanje opterećenje na prosječnu mjesečnu

bruto plaću čini porez na dohodak (s prirezom) dok najveće opterećenje i dalje čine

doprinosi iz plaće te se trend njihova smanjenja mora nastaviti kako bi se povećala

konkurentnost hrvatske radne snage, a i zaposlenost.

68

LITERATURA

1. KNJIGE:

1.) Baica, Brdovnik, Cipek, Dojčić, Paić Ćirić, Petrović i suradnici, 2006., Porez na

dohodak, TEB – Poslovno savjetovanje d.o.o., Zagreb

2.) Blažić H., 2006., Usporedni porezni sustavi-oporezivanje dohotka i dobiti,

Ekonomski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka

3.) Jelčić B., 2011., Porezi – opći dio, Visoka poslovna škola Libertas, Zagreb

4.) Jelčić Ba., Jelčić Bo., 1998., Porezni sustav i porezna politika, Informator, Zagreb

2. DIPLOMSKI RADOVI:

5.) Trošelj I., 2011., Oporezivanje plaća u Republici Hrvatskoj i usporedba sa zemljama

članicama OECD-a, Sveučilište u Rijeci, Ekonomski fakultet, Rijeka, pp.52

3. ČLANCI:

6.) Arnold J., 2008., Do taxstructuresaffectaggregateeconomicgrowth? Empirical

evidencefrom a panel of OECD countries, Economicsdepartmentworkingpapers

No. 643, OECD, France, pp. 2,6,13

7.) Blažić H., 2004., Troškovi oporezivanja poslovnih subjekata koji su obveznici

poreza na dohodak, Ekonomski fakultet, Rijeka, pp. 3

8.) Blažić H., Batinica M., 2006., Porezno opterećenje radne snage u Hrvatskoj, pp. 1

9.) Blažić H., Šimović H., Štambuk A., 2014., Mjesto socijalne politike u poreznoj

politici RH: anketa poreznih stručnjaka, pp. 28

10.) Blažić H., Trošelj I., 2010., Međunarodna usporedba poreznog opterećenja radne

snage: Utjecaj nove metodologije na položaj Hrvatske, pp. 2-19

69

11.) Dimitrić M., 2002., Kvalitativna analiza poreznih troškova poslovnih subjekata,

Ekonomski fakultet, Rijeka, pp. 17-18

12.) Dolenc P., Laporšek S., Šeparović A., 2011., Doeslabourtaxationaffect

unemployment? Croatianworkerininternationalperspective, Ekonomska

istraživanja, Vol. 24, No. 3, pp. 1-16

13.) Kesner-Škreb M., 2007., Što s porezima u Hrvatskoj, Povremeno glasilo

Newsletter, Institut za javne financije, Zagreb, br. 32 (2007.), pp. 2-4

14.) Nestić D., 1998., Makroekonomska politika i gospodarski rast: Teorijski modeli,

empirijska istraživanja i pouke za Hrvatsku, pp. 16

15.) Nestić D., Lovrinčević Ž., Mikulić D., 2000., Analiza plaća u Hrvatskoj,

Ekonomski institut, Zagreb, pp. 8-42

16.) Rašić Bakarić, 2014., Osnovne značajke poreza na nekretnine: njegova primjena u

Hrvatskoj i ostalim zemljama članicama Europske unije, Ekonomski institut,

Zagreb, pp. 4

17.) Šeparović A., 2009., Utjecaj poreznog klina na nezaposlenost u zemljama OECD-a

i usporedba s Hrvatskom, Zagrebačka banka, Zagreb, pp. 3

18.) Šimović H., 2001.g., Razvoj poreza na dohodak u Hrvatskoj: Reforme i promašaji,

Ekonomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, pp. 12-19

19.) Švaljek S., 1999., Utjecaj fiskalnog deficita i javnog duga na gospodarski rast, pp.

5-25

4.PROPISI:

20.) Zakon o doprinosima, 2015., NN 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12,

148/13, 41/14, 143/14, članak 2, stavak 1

21.) Zakon o porezu na dohodak, 2015., NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12,

144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14, članak 14-15

70

5. ELEKTRONIČKI IZVORI:

22.) Brnić Marija, Poslovni.hr, 2015., Prirez podiglo ili uvelo 26 gradova,

http://www.poslovni.hr/hrvatska/prirez-podiglo-ili-uvelo-26-gradova-286920#

(21.04.2015.)

23.) Državni zavod za statistiku, 2013., Prosječne mjesečne bruto plaće

http://www.dzs.hr/App/PXWeb/PXWebHrv/Selection.aspx?px_

tableid=Zaposlenost+i+pla%C4%87e\T3_HR.px&px_

language=hr&px_type=PX&px_db=Zaposlenost+i+pla%C4%87e&rxid=fc9d580f

2229-4982-a72c-cdd3e96307d3 (30.10.2014.)

24.) Državni zavod za statistiku, 2014., Priopćenje, Prosječne mjesečne bruto plaće

zaposlenih po obračunskim razdobljima u 2014.,

http://www.dzs.hr/Hrv_ Eng/publication/2014/09-01-04_01_2014.htm

(21.05.2015.)

25.) Hrvatska obrtnička komora, Savjetodavna služba, 2015., Što je to NKD,

http://infos.hok.hr/faq/f_tehnicka_pitanja/f6_propisi_norme_i_standardi/sto_je_

to_nkd (19.05.2015.)

26.) Hrvatska udruga poslodavaca, 2014., Ovu godinu poslodavci ocijenili izrazito

teškom, ne očekuju poboljšanje ni u 2015., http://www.hup.hr/ovu-godinu

poslodavci-ocijenili-izrazito-teskom-ne-ocekuju-poboljsanje-ni-u-2015.aspx

(22.04.2015.)

27.) Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, 2015., Obvezno osiguranje,

http://www.hzzo.hr/obvezno-osiguranje/ (11.06.2015.)

28.) Isplate.info, 2015., Kalkulator plaće za 2015. godinu,

http://www.isplate.info/kalkulator-placa.aspx (21.04.2015.)

71

29.) Isplate.info, 2015., Obračun plaće po novom, od 01.01.2015.,

http://www.isplate.info/obracun-place-novi-izracun.aspx (21.04.2015.)

30.) Isplate.info, 2015., Osobni odbitak – olakšice u 2015., http://isplate.info/osobni

odbitak-olaksica-2015.aspx (11.06.2015.)

31.) Marić Jagoda, Nezavisni hrvatski sindikati, 2015., Veći prirezi pojest će povećanje

plaće svakom osmom radniku,http://www.nhs.hr/novosti/veci_prirezi_pojest_ce_

povecanje_place_svakom_osmom_radniku_najveci_udar_po_dzepu_

dozivjet_ce_rijecani_27837/ (21.04.2015.)

32.) MazarsCinottiConsulting, Poslovni.hr, 2015., Prijava poreza: najčešća pitanja i tri

situacije u kojima ćete vjerojatno dobiti povrat, http://www.poslovni.hr/kutak-za

poduzetnike/prijava-poreza-najcesca-pitanja-i-3-situacije-u-kojima-cete-vjerojatno

dobiti-povrat-289024# (11.05.2015.)

33.) Nacionalna klasifikacija djelatnosti, 2007.,

http://www.dzs.hr/Hrv/important/Nomen/nkd2007/nkd2007.pdf (30.10.2014.)

34.) Narod.hr, 2014., Milanović: Uvjeren sam da će smanjenjem poreza na dohodak

poslodavci povećati plaće zaposlenicima,http://narod.hr/hrvatska/milanovic

uvjeren-sam-da-ce-smanjenjem-poreza-na-dohodak-poslodavci-povecati-place

zaposlenicima (21.04.2015.)

35.) Narodni list, 2015., Pripremite se za ispunjavanje porezne prijave,

http://www.narodni-list.hr/posts/82215002 (11.06.2015.)

36.) OECD, 2014., TaxDatabase, TaxingWages 2014., http://www.keepeek.com/Digital

Asset-Management/oecd/taxation/taxing-wages-2014/tax-burdens-2012-definitive

results-and-changes-to-2013_tax_wages-2014-7-en#page9 (30.10.2014.)

37.) Paić Ćirić Mirjana, n.d., Poslovni info, Novi porezni razred i iznos osobnog odbitka

ipakod 1.01.2015., http://www.poslovni-info.eu/sadrzaj/porezi/novi-porezni-razred

iiznos-osobnog-odbitka-ipak-od-112015/ (21.04.2015.)

72

38.) Porezna uprava, 2015., Najvažnije izmjene zakona i pravilnika koje stupaju na

snagu s 1.siječnja 2015., str. 3, http://www.porezna

uprava.hr/Dokumenti%20vijesti/IzmjeneZakonaiPravilnika2015.pdf (11.06.2015.)

39.) Porezna uprava, 2015., Osobni odbitak, http://www.porezna

uprava.hr/baza_znanja/Stranice/OsobniOdbitak.aspx (11.06.2015.)

40.) Porezna uprava, 2014., Pravilnik o načinu ostvarivanja porezne olakšice za

obavljanje djelatnosti na području grada Vukovara i na potpomognutim

područjima, članak 2, http://www.porezna

uprava.hr/hr_propisi/_layouts/in2.vuk.sp.propisi.intranet/propisi.aspx#id=pro1550,

(11.05.2015.)

41.) Računovodstvo i financije, 2015., Nove stope prireza od 1.siječnja 2015.,

http://www.rif.hr/naslovnica/novosti/246/nove-stope-prireza-od-1-sijecnja-2015

(21.04.2015.)

42.) Središnji državni portal, 2015., Tko podnosi poreznu prijavu, https://gov.hr/moja

uprava/financije-i-porezi/porezi-i-prijava-poreza/tko-podnosi-poreznu-prijavu/425,

(29.04.2015.)

43.) Vladić Aleksandra, Jutarnji list, 2014., Kakve porezne izmjene nam donosi 2015.,

http://www.jutarnji.hr/kakve-porezne-izmjene-nam-donosi-2015--stizu-vece-place

-ali-i-novi-nameti---/1259408/ (21.04.2015.)

6.OSTALI IZVORI:

44.) Blažić H., 2014., Obračun plaće, kolegij Javne financije, predavanja

73

POPIS TABLICA:

Redni

broj

Naziv Stranica

1. Stope doprinosa za mirovinsko osiguranje (1. i 2. stup) 17

2. Stope obračunavanja doprinosa za osiguranike samo mirovinskog osiguranja na temelju generacijske

solidarnosti za staž osiguranja s povećanim trajanjem

17

3. Stope obračunavanja doprinosa za osiguranike i mirovinskog osiguranja na temelju individualne

kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem

18

4 Stope obračunavanja doprinosa na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem

19

5. Vrste doprinosa i stope za obračun 20

6. Osobni odbici za područja izvan potpomognutih područja i područja grada Vukovara

22

7. Osobni odbici za potpomognuta područja i područja grada Vukovara

23

8. Novi porezni razredi na mjesečnoj razini od 1.01.2015. te usporedba sa poreznim razredima koji su bili u primjeni

do 31.12.2014.

27

9. Porezni razredi na godišnjoj razini primijenjeni od 1.01.2015.

27

10. Stope prireza prema općini ili gradu te broju stanovnika 29

11. Nove stope prireza od 1.siječnja 2015. 29

12. Sektori od B do N, podaci o prosječnoj mjesečnoj bruto plaći te broj zaposlenika

49

13. Izračun poreza na dohodak, doprinosa iz plaće i na plaću te prireza na temelju ponderirane prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenika za 2013. godinu

50

14. Ukupno porezno opterećenje ponderirane prosječne mjesečne bruto plaće za 2013. godinu

51

15. Izračun poreza na dohodak, doprinosa iz plaće i na plaću te prireza na temelju prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenika u pravnim osobama za veljaču 2015. godine

53

16. Ukupno porezno opterećenje prosječne mjesečne bruto plaće za veljaču 2015. godine

54

17. Opterećenje prosječnog radnika bez djece porezom na dohodak, 2012.

56

18. Opterećenje prosječne bruto plaće doprinosima posloprimaca poreznog karaktera i svim obveznim

plaćanjima posloprimaca, 2012.

58

19. Opterećenje prosječne bruto plaće porezom na dohodak + doprinosima posloprimaca poreznog karaktera (2012.) te

60

74

opterećenje svim obveznim plaćanjima posloprimaca

(2014.)

20. Opterećenje ukupnog troška plaće (rada) poreznim klinom (2012.) te opterećenje klinom obveznih plaćanja (2014.)

62

POPIS GRAFIKONA:

Redni

broj

Naziv Stranica

1. Struktura prireza i poreza na dohodak prema izvorima

dohotka za razdoblje od 2001.-2010.

11

2. Indeksi prosječnih mjesečnih bruto plaća za prvo polugodište 2014. godine

52

POPIS SHEMA:

Redni

broj

Naziv Stranica

1. Stavke i postupak obračunavanja plaća 34

POPIS PRIMJERA:

Redni

broj

Naziv Stranica

1. Obračun plaće na mjesečnoj razini 35

2. Obračun plaće radnika na mjesečnoj razini te godišnji obračun poreza na dohodak

36

3. Obračun plaće na godišnjoj razini za radnika koji radi kod dva poslodavca

38

4. Obračun plaće radnika na godišnjoj razini 40

75

Documents

SVEUČILIŠTE U RIJECI - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/862.B.pdf · Plaća je primitak posloprimca od strane poslodavca na osnovi radnog odnosa, ... brojnih zakonskih propisa