Sveučilište u Zagrebu · Web viewInterna skripta sastavljena od 6-7 radova koje su autori predstavilii na nastavi (Zadana istraživanja – popis se revidira za svaku generaciju)

Sveučilište u ZagrebuPravni fakultet

Studijski centar socijalnog rada

Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij iz socijalnog rada i socijalne politike

OPIS PROGRAMA, PLAN I PROGRAM STUDIJ I ISHODI

UČENJA

Revidirani tekst

Zagreb, prosinac 2014.

1. UVOD

1.1. Razlozi za pokretanje doktorskog studija

Obrazovanje za socijalni rad i socijalnu politiku u stalnoj je interakciji sa suvremenim društvenim procesima. To je obrazovanje sada pred novim izazovima akademizacije (prije svega, daljnjeg razvoja poslijediplomskih studija), koja treba pomoći u definiranju i održanju primjerenih koncepata socijalnog razvoja.

Razvoj doktorskog obrazovanja na području socijalnog rada i socijalne politike u našem je društvu nužan iz nekoliko razloga:

socijalni izazovi pred našim društvom, koje je u procesu složene tranzicije socijalnih, političkih i gospodarskih odnosa

usklađivanje s trendovima razvoja u Europskoj uniji praćenje svjetskih trendova istraživanja i obrazovanja iz socijalnog rada i socijalne

politike u kojima je težište na znanstveno utemeljenom planiranju i znanstvenoj evaluaciji intervencija na svim razinama, od razine socijalne politike do intervencija usmjerenih pojedincima, obiteljima i zajednicama.

Nesporna je, dakle, potreba za znanstvenim istraživanjima na područjima socijalnih djelatnosti. Tako npr., budući da se socijalna politika kao jedna od grana socijalnih djelatnosti razvijala u Hrvatskoj posljednjih dvadeset godina, mnoga obilježja i problemi hrvatskog modela socijalne države još su nedovoljno istražena. S druge strane, tranzicija, globalizacija i europeizacija uzrokovale su duboke promjene u sustavu socijalne dobrobiti.

Što se tiče socijalnog rada, danas se on ne ograničava samo na socijalnu skrb i rješavanje socijalnih problema, već obuhvaća druge oblike socijalnih intervencija kao što je socijalno planiranje i istraživanje i prevladavanje novih socijalnih rizika. Tako se u Revidiranoj strategiji socijalne kohezije Vijeća Europe iz 2004. godine navode mnogobrojne prijetnje europskim društvima, kao što su promjene u obrascima zaposlenosti i s time povezana socijalna nesigurnost, pojave kriminaliteta i socijalni problemi u zapuštenim gradskim četvrtima, odnos multikulturalizma i tradicionalnog identiteta, novi obrasci siromaštva i socijalne isključenosti i slično. Upravo zato Preporuka Vijeća Europe o socijalnim radnicima (2000.) naglašava potrebu stalne edukacije socijalnih radnika te istraživanja bitnih za socijalni razvoj.

Ugovor iz Amsterdama (1999.) borbu protiv socijalne isključenosti eksplicitno spominje kao jedan od ciljeva Europske unije, a to je kasnije razrađeno Lisabonskom agendom i Ugovorom iz Nice (2000.). Lisabonskom agendom socijalni razvoj i socijalna kohezija istaknuti su kao važni ciljevi koji su pretpostavka ostvarivanja europskog gospodarskog uspjeha. Europski socijalni model, koji podrazumijeva održivi gospodarski rast i socijalnu koheziju, prihvaćen je u EU članicama. Paket socijalnih ulaganja EU sadrži smjernice za modernizaciju socijalnih država zemalja članica, a dokument „Europa 2020“ - europska strategija za pametan, održiv i uključiv razvoj, kao i dokument „Platforma protiv siromaštva i socijalne isključenosti“, visoko postavljaju prioritete socijalnog razvoja. Stoga se socijalne djelatnosti i znanstvena područja koja se njima bave moraju razvijati tako da što bolje odgovore na izazove budućnosti.

Polazeći od navedenog ovaj se Studij pokreće s ciljem da se omogući znanstveno-istraživački rad i stjecanje doktorata znanosti iz područja socijalnog rada i socijalne politike.

2

Doktorski studij posebno je značajan za razvoj kapaciteta za suvremena istraživanja u području socijalnog rada i socijalne politike koja će tragati za odgovorima na probleme zaposlenosti, reforme mirovinskog osiguranja, borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, uključivanja građana i organizacija civilnog društva u socijalne programe, razvoja stambene politike, privatizacije socijalnih usluga te utjecaja procesa globalizacije na razvoj socijalnih država, dostupnost i priuštivost socijalnih usluga, prepoznavanje i osnaživanje socijalnih inovacija, učincima izloženosti različitim oblicima diskriminacije i nasilja u socijalnim odnosima, osiguravanje ljudskih prava i drugo. Doktorskim studijem razvijaju se teorijske, metodološke i empirijske pretpostavke znanstvenog angažmana na području socijalnog rada i socijalne politike. Stoga bi ovaj Studij trebao osposobljavati buduće polaznike da budu sposobni sistematizirati, analizirati i unaprjeđivati znanja koja se odnose na široki spektar tema u sklopu razvoja i organizacije hrvatskog socijalnog sustava. Imajući na umu da su socijalna politika i socijalni rad znanstvene discipline i primijenjene djelatnosti, teorijska i empirijska znanja, koja se stječu kroz doktorski studij, pretpostavka su iznalaženja djelotvornih rješenja za brojne socijalne probleme, njihovu prevenciju i prevladavanje.

Za doktorski studij socijalnih djelatnosti interes su pokazala nadležna hrvatska ministarstva. Tako je donedavno Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi bilo aktivni partner u razvoju poslijediplomskih studija iz ovog područja, što se očitovalo kroz financijsku potporu studiju i studentima. S Ministarstvom socijalne politike i mladih uspostavljena je dobra suradnja u promicanju poslijediplomskog obrazovanja iz šireg područja socijalne politike i socijalnog rada.

Temeljem svega toga, nadalje se očekuje interes za razvoj doktorskog studija iz socijalnog rada i socijalne politike od nadležnih državnih tijela za čiju djelotvornost je nužno imati stručnjake osposobljene za složeni znanstveno-istraživački i analitički rad u području socijalnih djelatnosti.

1.2. Dosadašnja iskustva predlagača u provođenju poslijediplomskih doktorskih studija i drugih poslijediplomskih studija

Sastavni dio unapređenja bilo koje znanstvene discipline je razvoj stupnjevitog obrazovanja koje uključuje dodiplomsko i poslijediplomsko znanstveno i stručno sveučilišno obrazovanje. Za razliku od zemalja Sjeverne Amerike, Zapadne i Srednje Europe, u kojima postoji duga tradicija stupnjevitog obrazovanja u području socijalnog rada i socijalne politike, u nas donedavno nije bilo moguće nakon završetka četverogodišnjeg sveučilišnog studija socijalnog rada nastaviti obrazovanje u ovom području. Pretpostavke za to su ostvarene u ožujku 2000. godine kada je Ministarstvo znanosti i tehnologije u klasifikaciju znanstvenih područja uvrstilo polje socijalnih djelatnosti1

Prvi je poslijediplomski znanstveni studij iz polja socijalnih djelatnosti pod nazivom Poslijediplomski studij iz teorije i metodologije socijalnog rada počeo s radom tijekom akademske godine 2002/2003. U skladu s dobivenom dopusnicom program se odvijao kao dvogodišnji znanstveni magisterij i trogodišnji doktorski studij. Dvije su generacije uspješno završile program i u predviđenom zakonskom roku 27 kandidata steklo je naziv magistra znanosti iz polja socijalnih djelatnosti, grana teorija i metodologija socijalnog rada. Također

1 Po odluci Ministarstva znanosti i tehnologije, polje socijalnih djelatnosti je po prvi puta definirano u Pravilniku o dopuni Pravilnika o utvrđivanju znanstvenih područja (NN, 30/2000).

3

je osam kandidata steklo uvjete za prijelaz na doktorski studij te steklo doktorat znanosti.

Kao sastavni dio reforme visokoškolskog obrazovanja u Hrvatskoj Studijski centar socijalnog rada 2005. godine predložio je tri zasebna specijalistička studija – Specijalistički studij iz socijalne politike, Specijalistički studij iz psihosocijalnog pristupa u socijalnom radu i Specijalistički studij iz supervizije psihosocijalnog rada – te dva zasebna doktorska studija – Doktorski studij iz socijalne politike i Doktorski studij iz socijalnog rada. Akademske godine 2006/2007. počela je provedba ovih programa.

Na poticaj Sveučilišta ova su dva doktorska studija objedinjena. Dana 21. travnja 2009. godine dobivena je dopusnica za izvođenje poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija Socijalni rad i socijalna politika. Do sada su upisane tri generacije: prva generacija 2009/2010 godine, druga generacije 2011/2012. godine, a treća 2013/2014.

Poslijediplomsko obrazovanje iz područja socijalnih djelatnosti ne bi bilo moguće da u posljednjih 20 godina Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu nije ostvario snažan znanstveni i nastavni razvoj. To je podrazumijevalo aktivno sudjelovanje u projektima ministarstva nadležnog za područje znanosti, izdavanje znanstvenih časopisa, publiciranje znanstvenih radova te sudjelovanje u poslijediplomskim programima drugih članica Sveučilišta u Zagrebu. U razdoblju 1991.-1995. na Studijskom centru socijalnog rada provodila su se tri projekta znanstvenih istraživanja uz financijsku potporu tadašnjeg Ministarstva znanosti RH, a u razdoblju 1996.-2000. realizirao se sveobuhvatni projekt "Socijalna politika i socijalni rad u RH". U razdoblju od 2001. do 2006. ostvarena su tri projekta: "Modeli akcijskih i evaluacijskih istraživanja u socijalnom radu","Reforme sustava socijalne sigurnosti u RH: determinante i perspektive" i "Indeks civilnog društva u Hrvatskoj".

Od 2007. do 2013. godine pri Studijskom centru socijalnog rada radilo se na pet projekata istraživanja, koje financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta:

1. Pokazatelji socijalne kohezije i razvoj hrvatskoga socijalnog modela (glavni istraživač prof.dr.sc. Siniša Zrinščak)

2. Djeca, mladi, obitelji i socijalni razvoj Hrvatske (glavni istraživač prof.dr.sc. Marina Ajduković),

3. Civilno društvo i kombinirana socijalna politika u Hrvatskoj (glavni istraživač prof.dr.sc. Gojko Bežovan)

4. Funkcioniranje i osnaživanje obitelji u rizičnim uvjetima u Hrvatskoj (glavni istraživač izv. prof. dr. sc. Slavica Blažeka Kokorić)

5. Socijalni položaj starijih i osoba s invaliditetom u Hrvatskoj i zemljama EU (glavni istraživač prof. dr. sc Zdravka Leutar).

Također su realizirani ili su još uvijek u tijeku jedan EU FP6 projekt, tri FP7 projekta, te još četiri značajna međunarodna projekta:

1. Welfare and values in Europe: transition related to religion, minorities, and gender (FP6) (glavni istraživač prof.dr.sc. Siniša Zrinščak)

2. BECAN – Balkan Epidemiological Study on Child Abuse and Neglect (FP7) (glavni istraživač prof.dr.sc. Marina Ajduković)

3. Welfare Innovations at the Local level in favor of Cohesion (FP7) (glavni istraživač prof.dr.sc. Gojko Bežovan)

4. Service users as experts in social work education and research (IASSW) (voditeljica prof. dr. sc. Kristina Urbanc)

4

5. The impact of the third sector on socio-economic development in Europe (FP7) (glavni istraživač prof.dr.sc. Gojko Bežovan).

6. OIKOnet- A global multidisciplinary network on housing research and learning,( LLP ERASMUS) (glavni istraživač prof.dr.sc. Gojko Bežovan).

7. Leonardo da Vinci Multilateral Projects "A European system of Comparability and Validation of supervisory competences" (52722-LLP-AT-LEONARDO-LMP) (voditeljica prof.dr.sc. Marina Ajduković)

Također su nastavnici Studijskog centra socijalnog rada sudjelovali i vodili brojne znanstvene i stručne projekte za potrebe UNICEF-a, UNDP-a i različitih državnih tijela i tijela lokalne uprave.

Studijski centar socijalnog rada od 1994. godine izdaje dva časopisa: Reviju za socijalnu politiku i Ljetopis socijalnog rada. Oba časopisa referiraju se u većem broju međunarodnih baza podataka od koji je najvažnija Web of Science (SSCI). Pored toga, Ljetopis socijalnog rada u skupini hrvatskih časopisa iz društvenog područja ima značajni impact factor.

Iz svega iznesenog razvidno je da je Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu akumulirao respektabilno znanje koje je u prilici sustavno prezentirati u okviru poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija iz socijalnog rada i socijalne politike.

1.3. Otvorenost studija i mogućnost pokretljivosti studenata

Zahvaljujući ECTS sustavu, otvorenost studija i pokretljivost studenata osigurana je kroz (1) mogućnost upisa studija za ostale stručnjake iz područja društvenih, humanističkih, bio-medicinskih i edukacijskih znanosti, naravno, pod odgovarajućim uvjetima, (2) mogućnost studenata da upisuju izborne predmete na drugim poslijediplomskim programima na Sveučilištu, (3) ponudom izbornih kolegija koje program nudi studentima s drugih studija te kroz (4) gostovanje uglednih inozemnih profesora iz sadržaja obuhvaćenih ovim programom.

1.4. Mogućnost uključivanja studija ili dijela studija u zajednički program s inozemnim sveučilištima

Postoji mogućnost uključivanja djelova studija u europski poslijediplomski studij. Do sada je ostvarena najbolja suradnja s Faculty of Social Studies, Zuyd University, CESRT iz Nizozemske.

5

2. OPĆI DIO

2.1. Naziv studija

Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij socijalnog rada i socijalne politike, područje društvenih znanosti, polje socijalnih djelatnosti.

Studij se provodi kao jedinstveni doktorski program s dva smjera – smjer socijalnog rada i smjer socijalne politike, s jasno naznačenim zajedničkim sadržajima.

2.2. Nositelj i izvođač studija

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada, Zavod za socijalni rad i Zavod za socijalnu politiku.

Izvođenje doktorskih studijskih programa na Pravnom fakultetu regulirano je Pravilnikom o ustroju i načinu izvedbe poslijediplomskih sveučilišnih studija.

2.3. Institucijska strategija razvoja doktorskih programa

Institucijska je strategija razvoja doktorskog programa iz polja socijalnih djelatnosti temeljena na činjenici da je Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu jedini program koji nudi obrazovanje iz polja socijalnih djelatnosti.

Do sada su bili razvijani nezavisni doktorski programi za socijalni rad i socijalnu politiku. Razvoj integriranog doktorskog studija iz socijalnog rada i socijalne politike, koji ima zajedničku strukturu i sadržaje te specifične nastavne sadržaje pojedinog smjera socijalne politike i socijalnog rada, predstavlja sadržajno i organizacijski kvalitativni iskorak u unapređenju poslijediplomskog obrazovanja kod nas s obzirom na organsku povezanost ova dva znanstvena područja. To pridonosi višoj razini kompetencija budućih doktora znanosti iz područja socijalnih djelatnosti.

2.4. Inovativnost doktorskog programa

Radi se o prvom studiju ovakve vrste u Hrvatskoj. Studij je, između ostaloga, usklađen s Međunarodnim općim standardima za obrazovanje socijalnih radnika (Global Qualifying Standards for Social Work Education and Training), koje je usvojila Međunarodna udruga studija za socijalni rad i Federacija socijalnih radnika 2004. godine (www.iassw.soton.ac.uk ili www.ifsw.org ), u kojima je istaknuto da bi svaki student na kraju studija trebao, između ostaloga, usvojiti:

znanja o ljudskom ponašanju i socijalnom okruženju s posebnim naglaskom na interakciju pojedinac-u-okruženju, razvoj tijekom životnog vijeka, interakciju između bioloških, psiholoških, socio-kulturalnih i kulturalnih faktora koji oblikuju ljudski razvoj i ponašanje

znanje o socijalnoj politici zajednice znanja i vještine potrebne za procjenu i djelovanje na mikro, mezo i makro razini s

ciljem poduzimanja razvojnih, zaštitnih, preventivnih i/ili terapeutskih intervencija kritičko razumijevanje socijalnog rada kao profesije kritičko razumijevanje razvoja socijalnog rada u određenoj sredini

6

kritičko razumijevanje utjecaja socio-strukturalne nejednakosti, diskriminacije, potlačivanja, društvene i ekonomske nepravde na ljudsko funkcioniranje i razvoj

primjenu vrijednosti, etičkih načela, znanja i vještina u prepoznavanju, suočavanju i suprotstavljanju nejednakosti, socijalnoj, političkoj i ekonomskoj nepravdi

znanje i vještine primjene istraživanja u socijalnom radu, uključujući etičko korištenje i kritičko promišljanje istraživanja u praksi.

Predloženi program u fokusu ima sadržaje od neposrednog značaja za polje socijalnih djelatnosti. Nadalje, on organizacijom, strukturom te prijedlogom nositelja pojedinih sadržaja omogućava interdisciplinarnost i transdisciplinarnost u sagledavanju relevantnih socijalnih pitanja. Tako su u programu uključeni sadržaji iz drugih društvenih znanosti, npr. prava, psihologije, sociologije, ekonomije, odgojnih te biomedicinskih znanosti.

Polazeći od toga, predviđena je uzajamna suradnja, prvenstveno na izvođenju izbornih kolegija, s poslijediplomskim studijima koji se izvode i na drugim članicama Sveučilišta (npr. Filozofski fakultet, Medicinski fakultet, Fakultet političkih znanosti, Ekonomski fakultet) u onim oblicima i sadržajima za koje postoji uzajamni interes.

Doktorski program omogućuje unapređenje suradnje s javnim i civilnim sektorom (npr. Ministarstvo socijalne politike i mladih, Hrvatski zavod za zapošljavanje i druga tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne samouprave, organizacije civilnog društva) putem posebno strukturiranih i organiziranih doktorskih istraživanja.

2.5. Uvjeti upisa, kriteriji i postupci odabira kandidata

Na Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij iz socijalnog rada i socijalne politike mogu se upisati osobe koje ispunjavaju slijedeće uvjete:

završeni sveučilišni diplomski studij socijalnog rada (smjer socijalni rad ili socijalna politika)

potvrda/izjava o aktivnom znanju jednoga svjetskog jezika te pasivnom znanju drugog svjetskog jezika, s time da jedan od ta dva jezika mora biti engleski jezik

preporuku dva sveučilišna nastavnika s diplomskog studija prosjek ocjena u diplomskom studiju od najmanje 3,5.

Kvalifikacijski ispit polažu svi studenti koji zadovoljavaju formalne uvjete. Ispit se sastoji od pismenog dijela u formi motivacijskog eseja u kojem pristupnici opisuju područje svog znanstvenog interesa i moguće područje istraživanja u polju socijalnih djelatnosti, te usmenog dijela koji se odnosi na motiviranost za znanstveno-istraživački rad. To omogućuje procjenjivanje zrelosti za znanstveni rad.

Polaznici mogu biti i kandidati koji su završili sveučilišni diplomski studij prava, psihologije, politologije, sociologije, socijalne pedagogije i drugih srodnih društvenih polja te humanističkog, bio-medicinskih i edukacijskog područja. Za ove studente postoji mogućnost pohađanja pripremnog semestra u kojem bi ovladali, po individualiziranom programu, odgovarajućim razlikovnim sadržajima iz područja socijalnog rada i socijalne politike u opsegu ne većem od 30 ECTS-a. Ovisno o prethodno stečenim znanjima, posebno povjerenstvo definirati će sadržaje individualiziranog pripremnog semestra.

7

Prijavi na natječaj za upis na doktorski studij pristupnici trebaju priložiti: životopis s opisom stručne i znanstvene aktivnosti te motivacijski esej domovnicu i izvadak iz matične knjige rođenih (kopije) diplomu diplomskog studija te potvrdu o položenim ispitima s ocjenama diplomskog

studija i prosjekom ocjena izjavu o prihvaćanju uvjeta studiranja propisanih Pravilnikom o ustroju i načinu

izvedbe poslijediplomskih sveučilišnih studija i ovim studijskim programom.

Upis na doktorski studij za specijaliste i magistre znanosti

Izravni upis u IV., V. i VI. semestar poslijediplomskog doktorskog studija moguć je za specijaliste i magistre znanosti iz polja socijalnih djelatnosti koji su studij završili po ranijem načinu studiranja u skladu s Pravilnikom o poslijediplomskim studijima Pravnog fakulteta.

Upis na IV., V. i VI. semestar poslijediplomskog doktorskog studija iz socijalnog rada i socijalne politike moguć je i za ostale pristupnike koji su završili poslijediplomski magistarski ili specijalistički studij iz srodnih područja (naime do 2002. nije se moglo upisati poslijediplomsko obrazovanje iz socijalnih djelatnosti)

Studenti specijalističkih studija iz polja socijalnih djelatnosti na kojem se može steći 120 ECTS bodova i na tom studiju ispuniti sve uvjete studija, osim izrade i obrane završnog rada, mogu pismeno od Vijeća poslijediplomskog studija zatražiti upis na Poslijediplomski doktorski sveučilišni studij socijalnog rada i socijalne politike u IV. semestra u skladu s Pravilnikom o poslijediplomskim studijima Pravnog fakulteta.

Povjerenstvo koje je izabralo i ovlastilo Vijeće poslijediplomskog studija Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu analizirat će svaku molbu i procijeniti sadržajnu usklađenost programa te po potrebi propisati razlikovne ispite koje student upisuje prije upisa u IV. semestar.

2.6. Kompetencije polaznika i mogućnosti nastavka znanstveno-istraživačkog rada

Radi se o prvom studiju ovakve vrste kod nas, koji je vezan uz polje socijalnih djelatnosti. Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij socijalnog rada i socijalne politike studij je u kojem se polaznici pripremaju i osposobljavaju za samostalni znanstveno-istraživački i analitički rad. Studij nije ograničen na neko specifično područje socijalnog rada i socijalne politike. Osobit naglasak stavlja se na temeljito upoznavanje znanstvene metodologije društvenih znanosti, posebno akcijska i evaluacijska istraživanja koja su specifična za područje socijalnog rada, razvoj preventivnih i intervencijskih aktivnosti utemeljenih na znanstveno utvrđenim saznanjima, te složene postupke analize podataka.

Pored usvajanja teorijskih znanja, primarni je cilj ovog doktorskog studija osposobiti polaznike za provođenje empirijskih istraživanja i složenih analiza. Polaznici će se upoznati s različitim istraživačkim metodama i tehnikama te sa specifičnostima provođenja istraživanja u pojedinim domenama socijalnih djelatnosti. Od studenata doktorskog studija očekuje se da inoviraju i unaprijede određene aspekte socijalne politike i socijalnog rada. Da bi mogli pridonijeti razvoju nova znanja, trebaju steći sposobnost povezivanja “empirijskih činjenica” i “teorija”.

8

Doktori znanosti socijalnog rada i socijalne politike mogu obavljati poslove u znanstvenim i znanstveno-nastavnim institucijama te sudjelovati u znanstvenim projektima i drugim znanstvenim istraživanjima koje provode domaći i inozemni instituti. Također mogu raditi kao konzultanti međunarodnih i domaćih organizacija na projektima socijalnih reformi, razvoju socijalnih intervencija, praćenju novih socijalnih rizika i slično, te kao evaluatori različitih programa iz ovog područja.

Polaznici doktorskog studija bit će usmjeravani na pohađanje ljetnih škola i doktorskih istraživačkih radionica (npr. The Network for European Social Policy; www.espanet.org). U proteklom razdoblju polaznici doktorskog studija sudjelovali su na sljedećim ljetnim školama:

1. Summer School of Scientific Communication, University of Split, 13-19 July 20092. Summer School “Qualitative Methods in Health and Well being Research”, Bertinoro,

19-23 July 20103. 1st GESIS Summer School in Survey Methodology (Course: Data collection and

Interviewer Training), Cologne, August 2012 4. 2nd GESIS Summer School in Survey Methodology (Course: Understanding and

Modelling Measurement Error in Social Surveys), Cologne, August 2013 5. PhD conference: Local welfare systems and social cohesion, Barcelona,

10-12.06.2013

3. PROGRAM STUDIJA

3.1. Struktura i organizacija doktorskog programa

Studij je organiziran po načelima ECTS bodovnog sustava. Traje tri godine, odnosno šest semestara. Svaka akademska godina sastoji se od dva semestra, a tijekom svakog semestra student treba postići 30 bodova. Studij ima dva smjera – smjer socijalnog rada i smjer socijalne politike.

Struktura doktorskog programa temelji se na: (1) nastavnom dijelu (60 ECTS-a) i (2) individualiziranom znanstveno-istraživačkom dijelu (120 ECTS-a). Nastavni dio programa sastoji se od zajedničkih sadržaja i specifičnih sadržaja pojedinog smjera koji su navedeni u prilogu 1. Student upisuje smjer po vlastitom izboru.

Program nastave sveučilišnog doktorskog studija socijalnog rada i socijalne politike utvrđuje se zasebnim izvedbenim planom nastave koji za svaku generaciju polaznika potvrđuje Vijeće poslijediplomskih studija Pravnog fakulteta, a na prijedlog Vijeća poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija socijalnog rada i socijalne politike. U cilju postizanja više razine kvalitete nastave poslijediplomskih studija, Vijeće poslijediplomskih studija Pravnog fakulteta na prijedlog Vijeća poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija socijalnog rada i socijalne politike može prihvatiti izmjene programa koje obuhvaćaju najviše do 10% programa.

Omjer obveznih i izbornih kolegija te široki raspon ponuđenih izbornih kolegija omogućava individualizaciju studija. Najveći dio izbornih kolegija je neposredno vezan uz doktorski

9

studij, no dio kolegija izbornih kolegija se može upisati na odgovarajućim specijalističkim studijima. U tom slučaju su ti kolegiji za studente doktorskog studija dopunjeni dodatnim aktivnostima koji se neposredno odnose na analizu znanstvenih istraživanja u tim područjima.

Seminarima i seminarskim radovima potiče se studente da prate aktualnu znanstvenu literaturu te da spram nje zauzimaju kritički odnos. Detaljno upoznavanje aktualnih istraživanja, kako onih u zemlji tako i onih u svijetu, te diskusija s autorima istraživanja, kad god je to moguće, studentima omogućuje praćenje najsuvremenijih trendova i analizu metodoloških pristupa u polju socijalnih djelatnosti.

Studij je organiziran kroz mentorski sustav i omogućava individualizaciju studiranja sukladno znanstveno-istraživačkim interesima svakog studenta. Kroz cijelo trajanje studija studenti se pripremaju i uključeni su u znanstveno-istraživački rad. Predviđa se da će studenti raditi u okviru znanstveno-istraživačkih projekata na u kojima doktorski program ima svoje uporište.

Studij završava izradom i obranom doktorske disertacije. Završetkom studija i obranom doktorske disertacije polaznici stječu diplomu i akademski stupanj doktora znanosti (dr. sc.) iz područja društvenih znanosti, polje socijalne djelatnosti, smjer socijalni rad ili socijalna politika uz odgovarajuću granu.

3.2. Popis obveznih i izbornih predmeta s brojem sati aktivne nastave za njihovu izvedbu

Obvezne i izborne aktivnosti i kriteriji za njihovo izražavanje u ECTS bodovima

Pregled studentskih obveza

Studentske obveze UKUPNO ECTS-a Smjer SR Smjer SP

Nastava Obavezni sadržaji (40 do 48 ECTS-a) Izborni sadržaji (12 do 20 ECTS-a)

60 48 ECTS12 ECTS

40 ECTS20 ECTS

Individualizirani znanstveno-istraživački rad Tri seminarska rada Izrada i obrana nacrt doktorskog

istraživanja Izborne aktivnosti

60

22 ECTS15 ECTS

23 ECTS

18 ECTS15 ECTS

27 ECTSIzrada i obrana doktorata 60 60 ECTS 60 ECTSUKUPNO 180 180 ECTS 180 ECTS

Razrada ECTS bodova koji se ostvaruju kroz individualizirani znanstveno-istraživački rad

10

Tijekom studija studenti su dužni prikupiti ekvivalent od 60 ECTS bodova koji se ostvaruju kroz individualizirani znanstveno-istraživački rad. To se ostvaruje kroz obvezne i izborne aktivnosti, koje upućuju na aktivno bavljenje znanstvenim radom i pretpostavka su izrade i obrane doktorske disertacije. Kriteriji za njihovo izražavanje u ECTS bodovima su slijedeći:

IZBORNE AKTIVNOSTI

Znanstveni rad u časopisima koji ulaze u a1 skupinu ili u knjigama i zbornicima s međunarodnom recenzijom (do 3 autora) 12 ECTS

Znanstveni rad u časopisima koji ulaze u a1 skupinu ili knjigama i zbornicima s međunarodnom recenzijom u koautorstvu (3 do 5 autora) 6 ECTS

Znanstveni rad a2 skupini (do 3 autora) 8 ECTS Znanstveni rad u a2 skupini (3 do 5 autora) 4 ECTS Stručni rad u recenziranom časopisu (do 3 autora) 4 ECTS Stručni rad u recenziranom časopisu

(3 do 5 autora) 2 ECTS Prikaz knjige, godišta časopisa ili znanstvenog skupa

u časopisu 2 ECTS Aktivno sudjelovanje na međunarodnom znanstvenom

skupu uz objavljeni sažetak 4 ECTS Aktivno sudjelovanje na domaćem znanstvenom skupu uz 3 ECTS

objavljeni sažetak odnosno potvrdu organizatora o izlaganju uz priloženi program

Sudjelovanje na ljetnoj školi 2 ECTS

Student je dužan tijekom studija objaviti ili/i imati prihvaćan za objavljivanje dva znanstvena rada. To je uvjet za obranu doktorske disertacije.

3.3. Ritam studiranja i obveze studenta

Studenti angažirani u punom radnom vremenu trebaju u akademskoj godini, u pravilu, svladati program u vrijednosti 60 ECTS bodova, a studenti angažirani s pola radnog vremena (tzv. part time studenti) trebaju u akademskoj godini svladati program u vrijednosti 30 ECTS bodova.

Student se može upisati u treći semestar studija ako je ostvario najmanje 30 ECTS bodova.

Javna obrana prijave teme doktorske disertacije predviđa se, u pravilu, za početak četvrtog semestra. Student može pristupiti javnoj obrani prijave teme doktorske disertacije samo ako je do tada ostvario najmanje 60 ECTS bodova, položio ispit iz Metodologije društvenih istraživanja te izradio dva seminarska rada koja su pozitivno ocijenjena. Obavezni su su seminarski radovi na temu kritičkog pregleda teorija od značaja za temu doktorske disertacije i iz kritičkog pregleda metodologije istraživanja od značaja za temu doktorske disertacije.

11

U peti semestar može se, u pravilu, upisati student koji je ispunio sve obaveze tijekom prva četiri semestra poslijediplomskog doktorskog sveučilišnog studija te javno obranio nacrt doktorskog rada. Iznimno, upis se može omogućiti studentu koji je ostvario 75 ECTS-a u prva četiri semestra. Temeljem pismene zamolbe, odobrenje može dati voditelj/ca doktorskog sveučilišnog studija socijalnog rada i socijalne politike.

Student sukladno svojem izboru smjera, u dogovoru i uz odobrenje mentora, definira izborne sadržaj studija i temu doktorskog istraživanja.

Studenti imaju obavezu: redovito pohađati nastavu koju su upisali i aktivno u njoj sudjelovati te ispunjavati

obaveze koje odredi predmetni nastavnik podnositi pisana izvješća mentoru o ispunjenju programa doktorskog studija i

istraživanja pridržavati se pravila Etičkog kodeksa Sveučilišta u Zagrebu osigurati podmirivanje troškova studija.

Studenti imaju pravo: na konzultacije s predmetnim nastavnikom i voditeljem studija ili voditeljem smjera

prema unaprijed dogovorenom rasporedu na pristup svim resursima nositelja studija (biblioteka, internet) polagati ispite u unaprijed određenim ispitnim rokovima na mentora za izradu doktorske disertacije na prilagođenost ispitnog i drugog nastavnog gradiva broju studentskih radnih sati,

broju nastavnih sati i ispitnoj literaturi da se svi nastavnici i suradnici doktorskog studija odnose prema njima u skladu s

Etičkim kodeksom Sveučilišta u Zagrebu na slobodno izražavanje mišljenja o doktorskom studiju i davanje sugestija za

unapređenje studija.

3.4. Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij

Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij ključan je za kakvoću istraživačkog rada i rezultate studenata.

Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij podrazumijeva mentorski sustav. On se temelji na svestranoj suradnji studenta i mentora kroz cijeli studij, pri čemu mentor ima sljedeće obveze: pomoć u odabiru teme doktorskog istraživanja, planiranje studija i uvođenje u metodologiju znanstvenog istraživanja, pomaganje, suradnja sa studentom i praćenje studenta u njegovom znanstvenom i istraživačkom radu, suradnja na pripremi prvih znanstvenih radova i pomoć u njihovom objavljivanju, vrednovanje istraživačkog rada i napredovanja kroz mentorska izvješća, vrednovanje ostalih aktivnosti, priprema javne obrane teme doktorske disertacije, potpora u planiranju mogućeg boravka studenta u inozemnoj znanstveno-istraživačkoj ustanovi i sl. U međusobnim odnosima student i mentor dužni su se pridržavati pravila Etičkog kodeksa Sveučilišta u Zagrebu.

Mentor mora biti osoba koja se aktivno bavi znanstveno-istraživačkim radom.

Mentor zajedno sa studentom izrađuje individualizirani program studija kojeg usvaja Vijeće poslijediplomskog doktorskog studija iz socijalnog rada i socijalne politike najkasnije tijekom

12

II. semestra. Mentor prati rad studenta za cijelo vrijeme studija i o tome jednom godišnje podnosi dokumentirana izvješća Vijeću studija. Izvješća mentora trebaju biti koncipirana tako da pokažu što je student u razdoblju na koje se izvješće odnosi radio, koja je znanja i vještine usvojio itd. Godišnji izvještaj prilaže se na odgovarajućem obrascu Sveučilišta u Zagrebu.

Tijekom prvog semestra voditelj doktorskog studija, odnosno voditelj odgovarajućeg smjera, savjetuje studente i pomaže im pri odbiru mentora. Vijeće poslijediplomskog studija potvrđuje izbor mentora u skladu s opterećenjem nastavnika i obrazovnim interesima polaznika. Potencijalni mentori su:

Redovni profesori 1. Prof.dr.sc. Ajduković Dean2. Prof.dr.sc. Ajduković Marina3. Prof.dr.sc. Bežovan Gojko4. Prof.dr.sc. Hrabar Dubravka 5. Prof.dr.sc. Kamenov Željka 6. Prof.dr.sc. Leutar Zdravka7. Prof.dr.sc. Potočnjak Željko 8. Prof.dr.sc. Pećnik Ninoslava9. Prof.dr.sc. Rimac Ivan10. Prof.dr.sc. Sladović Franz Branka11. Prof.dr.sc. Šućur Zoran12. Prof.dr.sc. Urbanc Kristina13. Prof.dr.sc. Zrinščak Siniša

Znanstveni savjetnici14. Stubbs Paul (vanjski suradnik)

Izvanredni profesori15. Izv. prof. dr.sc. Babić Zdenko16. Izv. prof. dr.sc. Blažeka Kokorić Slavica17. Izv. prof. dr. sc. Grgurev Ivana18. Izv. prof. dr.sc. Silvia Rusac19. Izv. prof. dr.sc. Štambuk Ana20. Izv. prof. dr.sc. Žganec Nino

Docenti1. Doc. dr. sc. Berc Gordana2. Doc. dr. sc. Branica Vanja3. Doc. dr. sc. Družić Ljubotina Olja4. Doc. dr. sc. Dobrotić Ivana5. Doc. dr. sc. Laklija Maja6. Doc. dr. sc. Rogić Lugarić Tereza

Gosti u nastavi koji nisu nositelji kolegija, ali su voditelji projekta na kojem polaznici doktorskog studiju izrađuju svoj doktorski rad, također su mogući mentori.

3.5. Popis predmeta koje student može izabrati s drugih poslijediplomskih studija

13

Način izbora te djelomični popis predmeta koje student može izabrati s drugih poslijediplomskih studija opisan je u točki 3.2.

3.6. Popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku

Naziv predmeta Broj sati nastave

ECTS bodovi Nositelji

Socijalni problemi i rizici u životnoj perspektivi 20 5

Prof. dr. sc. Marina AjdukovićDoc. dr. sc. Olja Družić Ljubotina

Evaluacijska istraživanja u psihosocijalnom radu 20 4 Prof. dr. sc. Dean Ajduković

Hrvatska socijalna politika i europski socijalni model 15 4 Prof. dr. sc. Siniša Zrinščak

Dr. sc. Paul Stubbs

Civilno društvo i socijalna politika 15 4 Prof. dr. sc. Gojko BežovanProf. dr. sc. Jasminka Ledić

Djeca u skrbi 15 4 Prof. dr. sc. Branka Sladović Franz

Mladi u suvremenom društvu 15 4 Prof. dr. sc. Marina Ajduković Prof.dr. sc. Kristina Urbanc

Suvremeno roditeljstvo 15 5 Prof. dr. sc. Ninoslava Pećnik

3.7. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova

Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova odnosno pripisivanje bodovne vrijednosti kolegijima koje studenti mogu izabrati s drugih studija biti će propisani Pravilnikom o poslijediplomskim studijima Pravnog fakulteta.

3.8. Način završetka studija i uvjeti za prijavu teme i obranu doktorskog rada

Način završetka studija i uvjeti za prijavu teme doktorskog rada regulirani su Statutom i Pravilnikom o ustroju i načinu izvedbe poslijediplomskih sveučilišnih studija Pravnog fakulteta, Statutom Sveučilišta u Zagrebu te Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

Studij završava obranom doktorske disertacije, odnosno stjecanjem 180 ECTS bodova.

Prijava doktorske disertacije

Postupak prijave, ocjene i odobravanja teme doktorskog istraživanja odvija se u skladu s Pravilnikom o poslijediplomskim studijima Pravnog fakulteta i Pravilnikom o doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu.

Iako student već tijekom prve godine studija predlaže mentora i temu, formalno, na odgovarajućem obrascu koje je propisalo Sveučilište u Zagrebu, prijavljuje doktorsku disertaciju najkasnije na početku četvrtog semestra. Javna obrana teme odvija se tijekom četvrtog semestra. Nakon primitka prijave teme doktorske disertacije nadležno tijelo imenuje

14

tročlano ili peteročlano povjerenstvo za ocjenu prijave. Javna obrana prijave teme doktorske disertacije obavlja se pred istim povjerenstvom. Povjerenstvo javne obrane podnosi pisano izvješće na odgovarajućem obrascu u roku koji je predviđen odgovarajućim prsima na obrascu koje je propisalo Sveučilište u Zagrebu.

Ocjena i obrana doktorske disertacije

Postupak i ocjena doktorske disertacije te uvjeti i način obrane doktorske disertacije propisani su Pravilnikom o poslijediplomskim studijima Pravnog fakulteta i Pravilnikom o doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu.. 3.9. Uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij mogu nastaviti studij

Studentu koji je prekinuo studij Vijeće poslijediplomskog studija može na njegov obrazloženi pismeni zahtjev odobriti nastavak studija s tim da upisuje predmete, pohađa nastavu i polaže ispite po programu koji je na snazi u vrijeme nastavka studija, odnosno da od početka upiše semestar tijekom kojeg je prekinuo studij.

3.10. Uvjeti pod kojima polaznik stječe potvrdu o apsolviranom dijelu doktorskog studijskog programa

Studentu koji je apsolvirao studij, ali ga nije završio, izdaje se na njegov zahtjev potvrda o završenom dijelu studijskog programa, kao dijela cjeloživotnog obrazovanja. U potvrdu se unose podaci o položenim ispitima, prihvaćenim i ocjenjenim seminarskim radovima i ostalim postignutim rezultatima koji uključuju ocjenu i ekvivalent ECTS bodova.

3.11. Maksimalna duljina studija

Studij je organiziran tako da omogućuje i redovito studiranje odnosno studiranje u punom radnom vremenu (full time) i studiranje s dijelom radnog vremena (part time).

Trajanje studija je regulirano Pravilnikom o doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu.Doktorski studij u punom radnom vremenu traje tri godine, a iz opravdanih razloga, o kojima odlučuje Vijeće doktorskog studija, može se, uz obrazloženje, produžiti do pet godina. Studij s dijelom radnog vremena traje najviše pet godina, a iz opravdanih razloga, o kojima odlučuje Vijeće doktorskog studija, može se, uz obrazloženje, produžiti do sedam godina. Po isteku osam godina od upisa, doktorand gubi pravo obrane doktorskog rada.

15

4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA

4.1. Mjesto izvođenja studijskog programa

Studij se izvodi u prostorijama Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Nazorova 51, Zagreb.

Prostori predviđeni za različite oblike nastave su opremljeni odgovarajućom opremom za suvremeno izvođenje nastave (video, LCD projektori i drugo) te knjižnicom iz područja socijalnih djelatnosti. Studentima je također na raspolaganju i biblioteka Pravnog fakulteta te odgovarajuće elektronske baze podataka.

4.2. Popis znanstvenih i razvojnih projekata na kojima se temelji doktorski program

U skladu s Načelima za uspostavu poslijediplomskih studija pretežiti dio doktorskih disertacija će se voditi kao sastavni dio znanstveno-istraživačkih projekata koji se provode pri Studijskom centru socijalnog rada ili koje vode njegovi nastavnici i suradnici. Oni su navedeni u točci 1.2.

4.3. Institucijsko rukovođenje doktorskim programom

Institucijsko rukovođenje doktorskim programom uređuje se Pravilnikom o doktorskom studiju i drugim općim aktima nositelja studija.

Predviđeno je da se, uz voditelja jedinstvenog doktorskog studija iz socijalnog rada i socijalne politike, imenuju i voditelji predviđenih smjerova.

4.4. Ugovorni odnosi između studenata i nositelja doktorskog studija

Nakon odobrenja upisa na studij nositelj studija sklapa sa studentom ugovor u kojem se uređuju međusobna prava i obveze.

Nositelj studija sklopit će posebne ugovore sa svim osobama koje sudjeluju u izvođenju programa, a ne nalaze se u radnom odnosu s nositeljem studija.

4.5. Optimalan broj studenata

Optimalan broj studenata je 15, maksimalan 25, a minimalan 6. Ovaj broj studenta omogućava da jedan mentor može voditi jednog ili dva doktorska studenta.

4.6. Procjena troškova izvedbe doktorskog programa

Procjena troškova izvedbe doktorskog programa je 10.200,00 kuna po studentu po semestru, što ukupno iznosi 61.200 kuna za cjelokupni studij. Taj iznos temelji se na procjeni 1 ECTS bod = 340 HKN.

16

4.7. Kvaliteta doktorskog programa

Posebna pozornost posvećena je metodologiji praćenja kvalitete i ishoda doktorskog programa iz socijalnog rada i socijalne politike. Sustavno će se koristiti anonimne ankete među studentima o kvaliteti i relevantnosti nastave, samoevaluacija nastavnika i samoevaluacija napretka samih studenata i drugo. Pri tome će se pratiti redovitost, kvaliteta i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i programa studija u cjelini.

Ostvarivanje ciljeva doktorskog programa može se evaluirati i kroz propisane indikatore i njihove trendove:

broj kandidata za doktorski studij, njihov uspjeh te dinamika studiranja prisutnost doktorskih kandidata na relevantnim konferencijama, okruglim stolovima i

istraživačkim seminarima, kao i kvaliteta objavljenih radova u znanstvenim časopisima i zbornicima

učestalost i profil studijskih boravaka studenata i nastavnika u inozemstvu, kao i studijskih posjeta studenata i nastavnika iz inozemstva

sudjelovanje doktorskih studenata i doktora socijalnog rada i socijalne politike na relevantnim znanstvenim i stručnim projektima, odnosno mjesta zapošljavanja doktora socijalnog rada i socijalne politike

praćenje kvalitete znanstvenih i znanstveno-stručnih projekata u ovom području i drugo.

Kao dio osiguranja kvalitete metodologije istraživanja doktorskih radova, osniva se povjerenstvo za javnu obranu prijave teme doktorske disertacije, koje je prošireno s nastavnikom iz metodoloških kolegija. Na taj način osigurava se metodološka ujednačenost radova, a nastavnik dobiva povratnu informaciju o područjima s kojima studenti imaju poteškoće u metodološkoj konceptualizaciji nacrta doktorskog istraživanja.

Za potrebe studenta i mentora organizirane su dvije doktorske škole, odnosno simpozija: Doktorska proljetna škola iz pripreme nacrta istraživanja u polju socijalnih djelatnosti

(29. veljače do 2. ožujka 2012. ) Doktorski simpozij „Odabrane teme kvalitativne metodologije“ (21. i 22. veljače

2013.).

Cilj je također poticanje studenta na dovršetak nacrta doktorata kroz uzajamnu interakciju polaznika doktorskog studija i mentora, te usklađivanje u području kvalitativne metodologije.

Mehanizmi za unaprjeđenje kvalitete doktorskog programa temelje se na podacima prikupljenima putem evaluacijskih mehanizama, a kao “benchmark” koristit će se strateški ciljevi studija te iskustva vodećih europskih studijskih programa socijalnog rada i socijalne politike. Vijeće poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija socijalnog rada i socijalne politike svake godine razmatrati dobivene indikatore te predlaže adaptacije plana, programa i oblika izvedbe poslijediplomskih programa.

17

PRILOG 1.

Pravni fakultet u ZagrebuStudijski centar socijalnog rada

Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij socijalnog rada i socijalne politike

Zajednički sadržaji

I. GODINA1. i 2. semestar

Nositelj predmeta Naziv predmeta Broj sati ECTS bodovi

Prof. dr. sc. Gojko BežovanProf. dr. sc. Zoran ŠućurIzv. prof. dr. sc. Zdenko BabićDoc. dr. sc. Ivana DobrotićProf. emeritus Vlado Puljiz

Sustavi socijalne politike 25 7

Prof. dr. sc. Ivan Rimac Metodologija društvenih istraživanja 25 7



Prof. dr. sc. Ivan Rimac Multivarijatne analize 25 7

Po jedan izborni kolegij iz svake skupine izbornih predmeta smjera

15 4

UKUPNO 30

18

Pravni fakultet u ZagrebuStudijski centar socijalnog radaZavod za socijalni rad

Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij socijalnog rada i socijalne politike

Smjer socijalni rad

Prijedlog nastavnog plana

I. GODINA1. semestar


Prof. dr. sc. Gojko BežovanProf. dr. sc. Zoran ŠućurIzv. prof. dr. sc. Zdenko BabićDoc. dr. sc. Ivana DobrotićProf. emeritus Vlado Puljiz



Doc. dr. sc. Vanja Branica Suvremeni teorijski modeli socijalnog rada 20 6

Prof. dr. sc. Kristina Urbanc Teorije pomaganja 20 5

Mentor Individualizirani znanstveno- istraživački rad 5

UKUPNO 90 30

19






Izborni predmet 1. 15 4

Prof. dr. sc. Željka Kamenov

Seminarski rad 1.Znanstveni seminar iz ispitivanja stavova prema socijalnim problema i rizicima

10 6


UKUPNO 75 30

II. GODINA3. semestar


Prof. dr. sc. Nina Pećnik Suvremena istraživanja u socijalnom radu 20 6

Prof. dr. sc. Dean Ajduković

Evaluacijska istraživanja psihosocijalnom radu 20 4


Mentor

Seminarski rad 2.Kritički pregled teorija od značaja za temu doktorske disertacije

8

Mentor Individualizirani istraživački rad 8

UKUPNO 55 30

20





Mentor

Seminarski rad 3.Kritički pregled metodologije istraživanja od značaja za temu doktorske disertacije

8

Mentor Izrada i javna obrana nacrta završnog rada 15

UKUPNO 30 30

III. GODINA 5. semestar


Mentorski rad Izrada doktorata 30




21

LISTA IZBORNIH PREDMETA SA SMJERA SOCIJALNOG RADA

Nositelj predmeta Naziv predmeta Broj sati

ECTS bodovi

Izv. prof. dr. sc. Nino Žganec Etika i ljudska prava 15 4

Izv. prof. dr. sc. Slavica Blažeka KokorićDoc. dr. sc. Maja Laklija

Modeli procjena i pristupanja obitelji 15 4

Izv. prof. dr. sc. Slavica Blažeka KokorićDoc. dr. sc. Gordana Berc

Suvremena istraživanja obiteljskih i bračnih odnosa 15 4

Prof. dr. sc. Branka Sladović Franz Djeca u skrbi 15 4

Prof. dr. sc. Marina AjdukovićProf. dr. sc. Kristina Urbanc Mladi u suvremenom društvu 15 4

Prof. dr. sc. Željka Kamenov Socijalna kognicija 15 4

Prof. dr. sc. Kristina UrbancPotrebe i perspektive u cjeloživotnom obrazovanju profesionalnih pomagača

15 4

Izv. prof. dr. sc. Ana ŠtambukIzv. prof. dr. sc. Silvija Rusac

Odabrane teme iz socijalne gerontologije 15 4

Barem jedan izborni predmet s liste izbornih predmeta smjera Socijalna politika

15 4

LISTA IZBORNIH PREDMETA KOJI SE MOGU UPISATI NA SPECIJALISTIČKOM STUDIJU IZ PSIHOSOCIJALNOG PRISTUPA U SOCIJALNOM RADU

Nositelj predmeta Naziv predmeta Broj sati

ECTS bodovi

Prof. dr. sc. Branka Sladović Franz

Posredovanja i socijalni rad 15 4

Prof. dr. sc. Marina Ajduković Supervizija u psihosocijalnom radu 15 4

Prof. dr. sc. Marina Ajduković Profesionalni stres i mentalno zdravlje pomagača 15 4

Prof. dr. sc. Kristina Urbanc Osnaživanje osoba s invaliditetom 15 4

Prof. dr.sc. Ninoslava Pećnik Suvremeno roditeljstvo 15 4Dr. sc. Bruna Profaca Traumatizacija djece i mladih 15 4Izv. prof. dr. sc. Ana Štambuk Palijativna skrb 15 4Prof. dr. sc. Zdravka Leutar Invaliditet i mreža podrške obitelji 15 4

22

23

Pravni fakultet u ZagrebuStudijski centar socijalnog radaZavod za socijalnu politiku

Poslijediplomski doktorski studij iz socijalnog rada i socijalne politike

Smjer socijalna politika

Prijedlog nastavnog plana



Prof. dr. sc. Gojko Bežovan, Prof. dr. sc. Zoran ŠućurProf. emeritus Vlado PuljizProf. dr. sc. Zdenko BabićDoc. dr. sc. Ivana Dobrotić



Izborni predmet 15 4

Mentor Seminarski rad 1. 6


UKUPNO 65 30









24

UKUPNO 60 30



Prof. dr. sc. Gojko Bežovan Prof. dr. sc. Zoran Šućur Prof. dr. sc. Siniša Zrinščak Prof. emeritus Vlado Puljiz

Teorije i sustavi socijalne politike 25 8

Doc. dr. sc. Tereza Rogić Lugarić

Javne financije i socijalna sigurnost 15 5



Mentor Individualizirani znanstveno-istraživački rad 7

UKUPNO 65 30






Mentor Izrada i javna obrana nacrta završnog rada 15

UKUPNO 30 30

25

III. GODINA5. semestar




LISTA IZBORNIH KOLGIJA SMJERA SOCIJALNA POLITIKA


Prof. dr. sc. Gojko BežovanProf. dr. sc. Jasminka Ledić

Civilno društvo i socijalna politika 15 4

Prof. dr. sc. Siniša ZrinščakDr. sc. Paul Stubbs

Hrvatska socijalna politika i europski socijalni model 15 4

Prof. dr. sc. Zoran Šućur Siromaštvo i socijalna isključenost 15 4

Prof. dr. sc. Ivan Koprić Socijalna država, javna uprava i socijalne službe 15 4

Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar Obiteljsko pravo - odabrana poglavlja 15 4

Prof. dr. sc. Željko PotočnjakIzv. prof. dr. sc. Ivana Grgurev Pravo socijalne sigurnosti 15 4

Dr. sc. Katarina Ott Ekonomija javnog sektora / socijalne države 15 4

Prof. emeritus Vlado PuljizProf. dr. sc. Anđelko Akrap

Demografski procesi i socijalna politika 15 4

Barem jedan izborni predmet s liste izbornih predmeta smjera Socijalni rad

15 4

Odabir izbornih kolegijaStudent može birati izborne kolegije: (1) Sa popisa izbornih kolegija ovog studija koji se organiziraju u pojedinom semestru; (2) S drugih doktorskih studija, a u skladu s tematskim područjem studija. Student je dužan barem 60% bodova koje donose izborni kolegiji izabrati sa spiska izbornik kolegija ovog smjera.

26

ISHODI UČENJA ZA ZAJEDNIČKE KOLEGIJE

1. OPĆE INFORMACIJE

27

1.1. Naziv predmeta Sustavi socijalne politike

1.2. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Gojko Bežovan; prof.dr.sc. Zoran Šućur; prof.dr.sc. Vlado Puljiz; izv. prof. dr. sc. Zdenko Babić; doc. dr. sc. Ivana Dobrotić

1.3. Suradnici /1.4.Status predmeta Obvezni1.5. Semestar I1.6. Bodovna vrijednost (ECTS) 71.7. Način izvođenja nastave

(broj sati P+V)Predavanja (25 sati)

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta

1. razumjeti suvremeni razvoj pojedinih sustava socijalne politike u Hrvatskoj i zapadnim zemljama uzimajući u obzir povijesne determinante tog razvoja

2. pružiti znanja o razvoju socijalne države i socijalne politike iz komparativne perspektive

3. analizirati reforme socijalnih politika u europskom kontekstu4. raspraviti ulogu socijalne zaštite i sustava socijalne politike u

razdobljima krize5. analizirati i kritički vrednovati promijenjenu ulogu države u

suvremenoj socijalnoj politici i društvenu odgovornost gospodarstva

2.2. Uvjeti za upis predmeta

2.3. Očekivani ishodi učenja

Nakon uspješno savladanog kolegija student će biti u mogućnosti:

Analiza analizirati posebnosti razvoja socijalne politike i socijalne

države u Hrvatskoj i drugim europskim/zapadnim zemljama analizirati razvoj odabranih sustava socijalne politike u

Hrvatskoj i drugim europskim zemljama povezati razvoj sustava socijalne politike s povijesnim,

ekonomskim i sociokulturnim okolnostima kategorizirati pojedine sustave socijalne politike u Hrvatskoj u

određene modele ili režime socijalne politikeSinteza

izraditi pregled razvoja pojedinih sustava socijalne politike u određenom razdoblju ili zemljama

formulirati reformske ciljeve u određenim područjima socijalne politike

pripremiti prijedlog mjera i aktivnosti usmjerenih stabilizaciji ili poboljšanju efikasnosti sustava socijalne politike

Vrednovanje ocijeniti dosadašnji razvoj socijalne politike ili sustava socijalne

politike u Hrvatskoj ili drugim zemljama usporediti odgovore/reakcije socijalnih sustava pojedinih

zemalja na slične izazove ili rizike preispitati i vrednovati utjecaj pojedinih mjera u određenim

područjima socijalne politike pripremiti reformske mjere i prioritete u pojedinim sustavima

socijalne politike

2.4. Opće (generičke) vještine Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći: sustavno i smisleno argumentirati stajališta

28

kritički koristiti literaturu koristiti formu eseja u obradi tema socijalne politike kritički promišljati o javnim politikama povezivati modele s konkretnim situacijama

2.5. Oblici izvođenja nastave(Moguće je označiti više odgovora)

Predavanja Seminari Radionice Vježbe On-line u cijelosti ili djelomično

Terenska nastava Samostalni zadaci Multimedija i mreža Mentorski rad Ostalo:

2.6. Obveze studenata Pohađanje predavanja, ispitni pisani rad te usmeni ispit

2.7. Praćenje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i oblici provjere znanja

1. Oblici provjere znanja

Oblik provjere znanja 1.1. Esej1.2. Usmeni ispit

1.1. EsejOd studenta se traži da samostalno pripremi pisani esej u kojem će obraditi temeu vezanu za određeni sustav ili područje socijalne politike. O temi eseja raspravlja se na ispitu.

1.2. Usmeni ispit Uključuje pitanja u kojima se traži povezivanje pojmova i teorijskih pristupa, njihovo uspoređivanje i kritičko vrednovanje, primjena teorijskih pristupa i modela na društvenu stvarnost. 2. Kriteriji provjere znanjaZavršna ocjena na kolegiju formira se kao prosjek ocjene eseja i ocjene usmenog ispita.

2.8. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

Program i izvedba kolegija vrednovati će se putem anonimnih evaluacija studenata.

2.9. Obvezna literatura

Clasen, J. (ed.) (1999.) Comparative Social Policy. Concepts, Theories and Methods. Blackwell Publishers.Cochrane, A., Clarke, J., Gewirtz, S. (2001.) Comparing Welfare States. Sage Publications.Esping-Andersen, G. (ed.) (1996.) Welfare States in Transition. UNISRD/Sage.Esping-Andersen, G. (1999.) Social Foundations of Postindustrial Economies. Oxford University Press.Gillon, C. et al. (2000.) Social Security Pensions. Geneva: ILO.Hill, M. (1996.) Social Policy – A Comparative Analysis. Prentice Hall. Pierson, P. (1996.) Dismantling the Welfare State? Reagan, Thatcher and the Politics of Retrenchment. Cambridge University Press.Puljiz, V., Bežovan, G., Šućur, Z., Zrinščak, S. (2005.) Socijalna politika. Povijest, sustavi, pojmovnik. Zagreb: Pravni fakultet.Puljiz, V., Bežovan, G., Šućur, Z., Zrinščak, S. (2005., u pripremi) Socijalna politika Hrvatske. Zagreb: Pravni fakultet.Puljiz, V. (ur.) (1996.) Hrvatska kao socijalna država. Zagreb: RSP, CID.Zrinščak, S. (ur.) (1998.) Globalizacija i socijalna država. Zagreb: RSP, SSSH.

29

2.10. Dopunska literatura

Anheier, H. (2004.) Civil Society: Measurement and Policy Dialogue. London: Arthscan.Averting Old Age Crisis (1994.) Washington: The World Bank.Bouillet, D., Bračić-Ružić, G., Zrinščak, S. (2002.) Neki aspekti zaštite obitelji u Republici Hrvatskoj s obzirom na europski kontekst. Zagreb: DZZOMM.Cazes, S. and Nesporova, A. (2003). Labour markets in transition: Balancing flexibility & security in Central and Eastern Europe. Geneva: ILO.Europeizacija stambene politike, u: Bežovan, G. (ur.) Europske stambene inicijative. Zagreb: Naklada MD, 1993. str. 13-43.Gough, I., Bradshaw, J., Ditch, J, Eardley, T., Whiteford, P. (1997.) Social Assistance in OECD Countries, Journal of European Social Policy, 1: 17-43.Held, D., McGrew, A. (2003.) The Global Transformations Reader. Polity Press.Kausch, I. (ed.) (2000.) Employment and Labour Market Policy in South Eastern Europe. Friedrich Ebert Stiftung.Lux, M. (2003.) Housing Policy: An End or a New Beginning? Budapest:Palier, B. (2003.) La réforme des retraites. Paris: PUF.Palier, B. (2004.) La réforme des systèmes de santé. Paris: PUF. Puljiz, V., Bouillet, D. (ur.) (2003.) Nacionalna obiteljska politika. Zagreb: DZZOMM.Rubery, J. Grimshaw, D. (2003.) The Organization of Employment. An International Perspective. Basingstoke: Palgrave MacmillanSocijalna politika i nezaposlenost (1997.) tematski broj časopisa Revija za socijalnu politiku, br. 3.Strategija razvitka mirovinskog sustava i sustava socijalna pomoći i socijalne skrbi (2002.) Zagreb: Ured za strategiju razvitka Vlade Republike Hrvatske.Šućur, Z. (2000.) Socijalna pomoć u Hrvatskoj: budući pravci razvoja, Revija za socijalnu politiku 3-4:257-271.Šućur, Z. (2003.) Razvoj socijalne pomoći i socijalne skrbi u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata, Revija za socijalnu politiku 1: 1-22.Wall, A., Owen, B. (2002.) Health Policy. London and New York: Routledge.Wall, A. (ed.) (1996.) Health Care Systems in Liberal Democracies. London and New York: Routledge.Zrinščak, S. (2000.) Izazovi decentralizacije u zdravstvenom sustavu, Hrvatska javna uprava 2(2):187.-387.Tržište rada i socijalna politika (2003) tematski broj časopisa Financijska teorija i praksa, br. 4.Časopisi:Revija za socijalnu politiku, 1994 – 2005.Journal of European Social Policy, 1991- 2005.International Review of Social Security, 1991. – 2005.International Labour Review, 1990. – 2005.Društvena istraživanja, 1992, broj 2, Socijalno stanovanje u Europi.

30

1. OPĆE INFORMACIJE1.1. Naziv predmeta Metodologija društvenih istraživanja1.2. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Ivan Rimac1.3. Suradnici /1.4.Status predmeta Obvezni1.5. Semestar I1.6. Bodovna vrijednost (ECTS) 7 ECTS bodova 1.7. Način izvođenja nastave (broj sati P+V) Predavanja (25 sati)

2. OPIS PREDMETA


1. Kritički osvrt na obilježja kvantitativnog, kvalitativnog i kombiniranog istraživačkog pristupa iz perspektive različitih paradigmi, te pregled spoznajnih dosega u istraživanjima u području društvenih znanosti sukladno izabranoj paradigmi i pristupu.

2. Usklađivanje ciljeva istraživanja s pristupom i metodologijom istraživanja.

3. Osposobiti doktorante za relevantno osmišljavanje i provedbu samostalnog empirijskog istraživanja slijedeći načela i postavke odabranog istraživačkog pristupa



1. Procijeniti preduvjete za odabir prikladnih tehnika prikupljanja podataka, načina odabira entiteta analize te analitičkih postupaka, procijeniti moguće dosege zaključivanja na osnovi empirijskih činjenica iz istraživanja.

2. Oblikovati nacrt istraživanja slijedeći postavke odabranog istraživačkog pristupa te uzimajući u obzir njegove spoznajne dosege.

3. Procijeniti kvalitetu empirijskih istraživanja unutar kvalitativnog i kvantitativnog istraživačkog pristupa pri proučavanju fenomena iz područja društvenih znanosti.

2.4. Opće (generičke) vještine

Nakon uspješno savladanog kolegija doktroski studenti će biti u mogućnosti: - kritički vrednovati nacrte istraživanja ili znanstvene radove ovisno o

epistemološkom pravcu na kojem se istraživanja planiraju provesti (uključujući: odabir izučavanog fenomena, tehnike prikupljanja i analize empirijske građe, strategije odabira entiteta analiza kao i etičnost postupanja te društvenu korisnost rezultata istraživanja)

- kreirati nacrt istraživanja u skladu s odabranim paradigmatskim okvirom planiranog istraživanja te samostalno upravljati istraživačkim procesom od odabira predmeta mjerenja i istraživačkog pristupa prikladnog njegovu proučavanju, preko njegove istraživanja do izvještavanja o učinjenom i rezultatima istraživanja




2.6. Obveze studenata Pohađanje nastave, izrada ispitnog rada

2.7. Ocjenjivanje i vrjednovanje Vrednovanje rada studenta se provodi putem pismenog ispita koji se

31

rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

sastoji u pisanju eseja u kojem se doktorant/ica kritički osvrće na prednosti i nedostatke odabranog metodološkog pristupa, razmatrajući njegove prednosti i nedostatke, te spoznajne dosege. Ispitni rad se zasniva na pregledu stručne literature i znanstvenih radova i predstavlja sintezu metodoloških aspekata odabrane metode.




Somekh, B., & Lewin, C. (Eds.). (2005). Research methods in the social sciences. Sage.Milas, G.(2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.Denzin, N. K., & Lincoln, Y. S. (Eds.). (2011). The SAGE handbook of qualitative research. Sage. Creswell, J. W. (2013). Research design: Qualitative, quantitative, and mixed methods approaches. Sage. Becker, S., & Bryman, A. (2004). Understanding research for Social Policy and Practice - Themes, methods and approaches. Bristol: The Policy Press and SPA.


Willig, C. (2013). Introducing qualitative research in psychology. McGraw-Hill International. Ritchie, J., Lewis, J., Nicholls, C. M., & Ormston, R. (Eds.). (2013). Qualitative research practice: A guide for social science students and researchers. Sage.Tabachnick, B. G., & Fidell, L. S. (2007). Using Multivariate Statistics. Boston: Pearson Education Inc. Kish, L.(1965). Survey Sampling. New York: John Wiley & Sons.

2.7. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Vrednovanje rada studenta se provodi putem pismenog ispita koji se sastoji u pisanju eseja u kojem se doktorant/ica kritički osvrće na prednosti i nedostatke odabranog metodološkog pristupa, razmatrajući njegove prednosti i nedostatke, te spoznajne dosege. Ispitni rad se zasniva na pregledu stručne literature i znanstvenih radova i predstavlja sintezu metodoloških aspekata odabrane metode.




Somekh, B., & Lewin, C. (Eds.). (2005). Research methods in the social sciences. Sage.Milas, G.(2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.Denzin, N. K., & Lincoln, Y. S. (Eds.). (2011). The SAGE handbook of qualitative research. Sage. Creswell, J. W. (2013). Research design: Qualitative, quantitative, and mixed methods approaches. Sage. Becker, S., & Bryman, A. (2004). Understanding research for Social Policy and Practice - Themes, methods and approaches. Bristol: The Policy Press and SPA.


Willig, C. (2013). Introducing qualitative research in psychology. McGraw-Hill International. Ritchie, J., Lewis, J., Nicholls, C. M., & Ormston, R. (Eds.). (2013). Qualitative research practice: A guide for social science students and researchers. Sage.Tabachnick, B. G., & Fidell, L. S. (2007). Using Multivariate Statistics. Boston: Pearson Education Inc. Kish, L.(1965). Survey Sampling. New York: John Wiley & Sons.

32

1. OPĆE INFORMACIJE1.3. Naziv predmeta Socijalni problemi i rizici u životnoj perspektivi

1.4. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Marina AjdukovićDoc.dr. sc. Olja Družić Ljubotina

1.4. Suradnici1.4.Status predmeta Obavezni

Semestar IIBodovna vrijednost (ECTS) 5 ECTS bodova

1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V) Predavanja (20 sati)

2. OPIS PREDMETA


1. Razvoj teorijski i empirijski utemeljenog razumijevanja (novih) socijalnih problema i (novih) socijalnih rizika.

2. Razumijevanje kostruktivizma i postmodernzma u suvremenom pristupu socijalnim problemi ma i socijalnim rizicima .

3. Razumijevanje povezanosti ekonomskih teškoća i emocionalnih i ponašajnih probleme različitih skupina populacije.

4. Poticanje kritičnosti na obilježja i domete empirijskih istraživanja i novih teorijske pristupe socijalnim problemima i socijalnim rizicima.

2.2. Uvjeti za upis predmeta -


Polaznici će moći:1. Razlikovati i objasniti teorijsku i konceptualnu razliku

između socijalnih problem i socijalnih rizika. 2. Artikulirati, te planirati načine analize novih socijalnih

rizika kao što je npr. produljena starost, novi oblici siromaštva (siromaštvo zaposlenih).

3. Objasniti i razlikovati specifični psihosocijalni učinak izloženosti ekonomskim i drugim socijalnim rizicima u različitim razdobljima života.

4. Koristiti navedena znanja u planiranju, provođenju i evaluaciji intervencija čiji je cilj prevencija, olakšavanje ili zaustavljanje pojedinih socijalnih rizika.

33


Polaznici će: 1. Razvijati svjesnost i integrirati u svoj istraživački rad

konstruktivistički pristup korištenja jezika u socijalnom radu i socijalnoj politici uz potrebu stalnog preispitivanja razumijevanja pojmova koje koriste iz različitih perspektiva: korisnika, socijalnih radnika, donositelja odluka, te stavljanje njihovih značenja u uzajamnom odnosu i socijalnom kontekstu.

2. Razvijati kulturne kompetencija kao proces u kojem istraživači kao pojedinci i sistemi u kojima djeluju, reagiraju s poštovanjem i socijalnom osjetljivosti na sudionike istraživanja različitih kultura, jezika, klasa, etničkih pripadnosti, religija i drugih faktora različitosti tako da prepoznaju i cijene vrijednost pojedinaca, grupa i zajednica i etički ih prikazuju štiteći njihovo dostojanstvo.

3. Moći kritično preispitati i argumentirati svoju prosudbu metodoloških obilježja i domete empirijskih istraživanja i novih teorijske pristupe socijalnim problemima i socijalnim rizicima.




2.6. Obveze studenata Pohađanje nastave, izrada ispitnog rada

2.7. Praćenje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i oblici provjere znanja

Studenti pišu ispitni esej unutar jedne od tri ponuđene teme: Teorijska analiza dostupne literature o nekom socijalnom

problemu/riziku Analiza i interpretacija kretanja određenog socijalnog

problema/rizika na nekom području Kvalitativno istraživanje malog opsega o percepciji nekog

socijalnog problema/rizika iz korisničke perspektive ili/i perspektive stručnjaka praktičara ili/i donositelja odluka


Program i izvedba kolegija vrednovati će se putem anonimnih evaluacija studenata, te analize kvalitete ispitnih pismenih radova.

2.9. Obvezna literatura Adams, R., Dominelli, L. & Payne, M. (Eds.) (2002.) Social work: Themes, issues and critical debates. Houndmills: Palgrave.Ajduković, M. (2008). Socijalni problemi, socijalni rizici i suvremeni socijalni rad. Revija za socijalnu politiku, 2008. 15 (3), 395 – 414.Ajduković, M. & Rajter, M. (2014). Obiteljski ekonomski stres kao čimbenik rizika za nasilne odgojne postupke i psihosocijalnu dobrobit djece. U: Brajša-Žganec, A., Lopižić, J i Penezić, Z. (ur.), Psihološki aspekti suvremene obitelji, braka i partnerstva. Jastrebarsko: Naklada Slap i Hrvatsko psihološko društvo, 353-375.Barkan, E.S. (2012) A Primer on Social Problems. (http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/3.0/) Družić Ljubotina, O. & Kletečki Radović, M. (2011). Siromaštvo i socijalni rad: Koliko je siromaštvo doista tema socijalnog rada? Ljetopis socijalnog rada, 18 (1), str. 5-29. Družić Ljubotina, O. (2013). Siromaštvo kao izazov za socijalni rad u

34

kontekstu ekonomske krize u Hrvatskoj. Ljetopis socijalnog rada, 20(1), str. 187-204.Mooney, L. A., Knox, D. & Schacht, C. (2006). Understanding social problems. Belmont, CA: Wadsworth.Rubington, E. &Weinberg. M.S. (2003.) The study of social problems: Seven perspectives (6th edition). New York, Oxford: Oxford University PressŽganec, N. & Miljenović, A. (2011) Multikulturalizam u socijalnom radu. Rev. soc. polit., 18 (3), 311-330.


Časopisi: Ljetopis socijalnog rada, Revija za socijalnu politiku, Društvena istraživanja, International Journal of Social Welfare, Social Work, Social Problems, i drugi relevantni nacionalni i međunarodni izvori.

1. OPĆE INFORMACIJE1.1. Naziv predmeta Multivarijatne analize1.2. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Ivan Rimac1.3. Suradnici /1.4. Status predmeta Obvezni1.5. Semestar II.1.6. Bodovna vrijednost (ECTS) 7 ECTS bodova1.7. Način izvođenja nastave (broj sati P+V) Predavanja (25 sati)

2. OPIS PREDMETA


1. Upoznati doktorante sa statističko-matematičkom logikom multivarijatnih statističkih metoda (faktorska analiza, regresijska analiza, diskriminativna analiza, multivarijatna analiza varijance, kanonička korelacijska analiza, strukturalno modeliranje, hijerarhijsko linearno modeliranje).

2. Proizvesti kod doktorskih studenata usvajanje pretpostavki za primjene pojedinih multivarijatnih metoda analize kao i ispravnu interpretaciju osnovnih pojmova svake metode

3. Osposobiti doktorante za osmišljavanje nacrta istraživanja u okviru kojih se testiranje postavljenih hipoteza istraživanja zasniva na primjeni multivarijatnih analiza podataka

4. Osposobiti doktorante za samostalnu primjenu metoda analize multivarijatnih tehnika te interpretaciju dobivenih statističkih parametara



1. Razumijeti teorijske osnove primjene pojedinih multivarijatnih postupaka analize

2. Objasniti temeljnu statističko-matematičku logiku izračuna pojedinih multivarijatnih metoda analize

3. Procijeniti statističke preduvjete za provedbu pojedinih multivarijatnih metoda analize

4. Kreirati nacrt istraživanja primjeren za upotrebu neke od tehnika

5. Objasniti statističke parametre dobivene primjenom pojedine multivarijatne metode analize

6. Procijeniti mogućnosti i dosege zaključivanja primjenom pojedine multivarijatne metode analize podataka

2.4. Opće (generičke) vještine Nakon uspješno savladanog kolegija doktorant/ica će biti u

35

mogućnosti:- kritički vrednovati emprijske radove u kojima je

primijenjena neka od tehnika multivarijatne analize podataka- izabrati adekvatnu metodu za multivarijatnu analizu

podataka u odnosu na problem istraživanja, provesti ju na empirijskim podacima i interpretirati dobivene rezultate istraživanja


Predavanja Seminari Radionice Vježbe On-line u cijelosti ili

djelomično


2.6. Obveze studenata Pohađanje predavanja, ispitni pisani rad


Pismeni ispit sastoji se od kritičkog pregleda četiri odabrane teme iz područja multivarijatnih analiza (regresijska analiza, analiza varijance, faktorska analiza, multivarijatne metode razlikovanja grupa). Doktorant/ica trebaju u pisanom obliku obraditi neki od problematičnih elemenata svake od metoda, iznijeti problem i rješenja koja su ponudili pojedini autori, te evaluirati rješenja na osnovi matematičko-statističkih principa te ponašanja navedenih postupaka na realnim empirijskim podacima.




Tinsley, H. E., & Brown, S. D. (Eds.). (2000). Handbook of applied multivariate statistics and mathematical modeling. San Diego: Academic Press. Howell, D. (2012). Statistical Methods for Psychology. Cengage Learning.Tabachnick, B.G.,& Fidel, L.S. (2001). Using Multivariate Statistics. Boston: Allyn and Bacon.Lohr, S. (2009). Sampling: design and analysis. Boston: Cengage Learning.


Brown, T. A. (2006). Confirmatory Factor Analysis for Applied Research. Guilford Press.Hoyle, R. H. (2014). Handbook of Structural Equation Modeling. Guilford Publications.Rabe-Hesketh, S., & Skrondal, A. (2012). Multilevel and Longitudinal Modeling Using Stata, Volumes I and II, Third Edition. Taylor & Francis.

36

ISHODI UČENJA

Smjer socijalni rad

37

1. OPĆE INFORMACIJE1.1. Naziv predmeta Suvremeni teorijski modeli socijalnog rada1.2. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. vanja Branica1.3. Suradnici1.4. Status predmeta Obavezni1.5. Semestar I1.6. Bodovna vrijednost (ECTS) 6 1.7. Način izvođenja nastave

(broj sati P+V)20 sati predavanja

2. OPIS PREDMETA


Stjecanje znanja o filozofskim osnovama socijalnog rada kao primijenjene znanosti.Razlikovanje značajnih teorija obzirom na društvenu razinu: mikro odnosno pojedincu usmjerene teorije ideja kao psihoanaliza, biheviorizam, egzistencijalizam; mezo- ili odnosnu razinu (humanizam, teorija sustava) i makro- ili društvene razine (Čikaška sociološka škola, radikalni, feministički i kritički socijalni rad). Formuliranje i analiziranje okvira teorije socijalnog rada.

2.2. Uvjeti za upis predmeta -


Studenti će:- Kritički pristupiti teorijskim pristupim koji su izvršili najdublji utjecaj

na razvoj socijalnog rada, njegovu teoriju i praksu.- Razumjeti i koristiti u planiranu svog istraživačkog rada tradicionalne i

noviji konceptualne okviri teorije socijalnog rada kao što je postmodernizam i konstruktivizam.

- Studenti će naučiti povezivati opće humanističke pristupe u konceptualizaciji istraživanja u socijalnom radu.

2.4. Opće (generičke) vještine Konstruirati i formulirati ulogu teorije u znanosti u funkciji planiranja i analiziranja nalaza istraživanja.

2.5. Oblici izvođenja nastave(Moguće je označiti više

odgovora)


Terenska nastava Samostalni zadaci Multimedija i mreža Mentorski rad Ostalo: Timski zadaci

2.6. Obveze studenata Sudjelovanje u timskim zadacima2.7. Praćenje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i oblici provjere znanja

Praćenje procesa i ishoda timskih zadataka.

38


Pismeni esej prema zahtjevima za pisanje preglednog znanstvenog članka


Adams, R., Dominelli, L. & Payne, M. (eds.), (2009). Social Work. Themes, Issues and Critical Debates. Houndmills: Pelgrave Macmillan Beckett, C. (2006). Essential Theory for Social work Practice. London: Sage.Howe, D. (2009). A brief Introduction to Social Work Theory, New York: Palgrave Macmillan.Knežević, M., Miljenović, A. & Branica, V. (2012). Teorija socijalnog rada. Zagreb: Pravni fakultet, Biblioteka socijalnog rada.


Hoover, K. & Donovan, T. (2011). The Elements of Social Scientific Thinking. Boston: Wadsworth.Leskošek, V. (ed.), (2009). Theories and Methods of Social Work, Ljubljana: Faculty of social work, University of Ljubljana

Payne, M. (1991). Modern Social Work Theory. A Critical Introduction. London: Macmillan Education Ltd.

Recentni i relevantni članci iz nacionalnih i međunarodnih časopisa iz područja društvenih i humanističkih znanosti.

1. OPĆE INFORMACIJE1.1. Naziv predmeta Teorije pomaganja1.2. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Kristina Urbanc1.3. Suradnici /1.4. Status predmeta Obavezni1.5. Semestar 1. semestar1.6. Bodovna vrijednost (ECTS) 5 1.7. Način izvođenja nastave

(broj sati P+V)20 sati (P+V)

2. OPIS PREDMETA


1. Upoznati polaznike s pregledom teorija, vrijednosti i modaliteta pružanja pomoći koji se temelje na tim teorijama.

2. Osposobiti polaznike da prepoznaju, koncipiraju i vrednuju različite teorijske pristupe i modalitete pružanja pomoći u radu na pojedinačnom slučaju.

2.2. Uvjeti za upis predmeta /


Nakon uspješno savladanog kolegija student će moći:- Imati pregled osnovnih pojmova u sklopu navedenih ključnih

teorija i modaliteta pružanja pomoći koji se temelje na tim teorijama

- Prepoznati, definirati i obrazložiti teorijske koncepte i profesionalne vrijednosti na kojima temelje vlasititu profesionalnu praksu

- Kritički analizirati postojeće obrasce u korištenju teorija pomaganja u aktualnoj praksi

- Kritički analizirati doprinose i ograničenja obrađenih teorijskih koncepata i modaliteta pružanja pomoći

2.4. Opće (generičke) vještine - Sposobnost prepoznavanja i definiranja određenih teorijskih koncepata

- Sposobnost uvažavanja i djelovanja u skladu s osnovnim vrijednostima i etikom u pomažućim odnosima

39

- Sposobnost donošenja odluka o izboru teorijskog koncepta i modaliteta pomaganja

- Sposobnost integriranja neposredne prakse s teorijskim konceptima pomaganja




2.6. Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada individualnog i grupnog zadatka te pismenog eseja.


Individualni zadatak: student daje osvrt na vlastito iskustvo korištenja različitih teorijskih pristupa i profesionalnih vrijednosti u vlastitoj profesionalnoj praksi.Grupni zadatak: studenti u trojkama pripreme i prezentiraju prikaz jednog od modaliteta pružanja pomoći i teorijskih koncepata na kojima se on temelji te analiziraju doprinose i ograničenja pojedinog pristupa, uz raspravu u velikoj grupi, temeljenu na pitanjima koja su priredili. Pismeni esej: studenti pripreme esej i strukturiraju ga prema dobivenim smjernicama uz kritički osvrt na odabrani teorijski pristup pomaganju i integriranje vlastitih profesionalnih iskustava iz pomažućih odnosa.Individualni i grupni zadatak (razina 6-8 HKO) sačinjavaju po 25% ukupne ocjene.Pismeni esej (razina 7-8 HKO) sačinjava 50% ocjene, pri čemu se vodi računa o:- potpunosti odgovora obzirom na zadane smjernice i korištenu

literaturu- korištenju odgovarajućih izvora literature (osim obaveznih) prema

vlastitom izboru- kritičkom osvrtu na obrađeno gradivo uz osobni doprinos

(integriranje osobnih iskustava iz prakse i njihovu analizu)2.8. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

Anonimna pismena evaluacija od strane studenata.

2.9. Obvezna literatura - Ajduković, M. i Urbanc, K. (2009). Integrirajući pristup u socijalnom radu kao kontekst razumijevanja individualnog plana skrbi. Ljetopis socijalnog rada, 16(3), 505- 535.

- Corey, G. (2004). Teorija i praksa psihološkog savjetovanja i psihoterapije. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)

- Čačinović Vogrinčić, G., Kobal, L., Mešl, N. i Možina, M. (2006). Uspostavljanje suradnog odnosa u socijalnom radu. Zagreb: Biblioteka socijalnog rada.

- Urbanc, K. (2007). Smisao i obilježja postmodernog pristupa u socijalnom radu. Ljetopis socijalnog rada, 14(1), 179 – 195.

- Urbanc, K. (2014). Predavanja.- Urbanc, K. i Kletečki Radović, M. (2007). Aktivno učenje i kritičko

40

mišljenje u kontekstu supervizijskog, edukacijskog i pomažućeg odnosa. Ljetopis socijalnog rada, 14(2), 355-367.


Dva rada po izboru:- Ajduković, M., Urbanc, K. i Branica, V. (2008). Vloga doktorskega

študija pri razvoju socialnega dela: izkušnje iz Hrvaške. Socialno delo, 47(3-6), 269-279.

- Anderson, H. i Gehart, D. (2007). Collaborative Therapy – relations and conversations that make difference. New York: Routledge. (str. 1 – 20.)

- European Journal of Social Work, Vol 12, No 3, Sept 2009. Special Issue: Critical reflection in Social Work (jedan članak po izboru).

- Urbanc, K., Kletečki Radović, M. i Delale, E. A. (2009.) Uključivanje i osnaživanje korisnika tijekom terenske prakse studenata socijalnog rada. Ljetopis socijalnog rada, 16(2), 395-423. (ili neki drugi članak po izboru iz tog tematskog Ljetopisa)

- Watzlawick, P., Weaklanc, J. i Fish R. (2003). Na drugi način. Zagreb: Algoritam.

- Literatura po vlastitom izboru (domaćih ili stranih autora), obzirom na teoriju/teorije koju će kandidat obrađivati u ispitnom eseju.

1. OPĆE INFORMACIJE1.1. Naziv predmeta Individualizirani znanstveno istraživački rad – izborne aktivnosti1.2. Nositelj predmeta Mentor doktoranda1.3. Suradnici /1.4.Status predmeta /1.5. Semestar I, II, III i IV 1.6. Bodovna vrijednost (ECTS) 23 ECTS bodova 1.7. Način izvođenja nastave

(broj sati P+V) Individualizirani oblik rada

2. OPIS PREDMETA


1. Osposobiti polaznike za kritičko prosuđivanje znanstvenih spoznaja iz područja socijalnog rada i socijalne politike te srodnih znanstvenih disciplina iz područja socijalnih djelatnosti

2. Osposobiti polaznike za objavljivanje znanstvenih radova u časopisima i zbornicima

3. Osposobiti polaznike za prezentiranje nalaza svojih istraživanja na znanstvenim skupovima

2.2. Uvjeti za upis predmeta Nema dodatnih uvjeta za upis predmeta.


1. Samostalno kritički analizirati znanstvenu literaturu u području istraživanja

2. Sposobnost sažimanja kompleksnih empirijskih sadržaja i njihovog prikazivanja u javnom nastupu

3. Samostalno provesti istraživanje od odabira teme do prezentiranja rezultata u obliku znanstvenog članka.


Nakon uspješno provedenog individualiziranog znanstveno istraživačkog rada polaznici će biti u mogućnosti:1. kritički vrednovati ključne teze i metodologiju istraživanja svog

stručnog i znanstvenog rada 2. samostalno oblikovati te usmeno i pismeno prezentirati rezultate

različitih oblika svog znanstvenog rada stručnjacima i laicima3. samostalno napisati cjeloviti znanstveni izvještaj u obliku članka na

temelju prikupljenih podataka s kritičkim osvrtom na korištenu metodologiju

41




2.6. Obveze studenata

U skladu sa razradom ECTS bodova koji se ostvaruju kroz individualizirani znanstveno istraživački rad objava znanstvenih publikacija i aktivno sudjelovanje na znanstvenim skupovima koje prethode obrani doktorske disertacije.


Praćenje individualiziranog znanstveno-istraživačkog rada studenata odvijati će se kroz svaku od obveznih aktivnosti na njima naveden način te dodatno kroz broj prikupljenih ECTS bodova. Student priprema portfolio svojih izbornih aktivnosti (članci, izlaganja, prikazi) u skladu s razradom ECTS bodova koji se ostvaruju kroz izborni individualizirani znanstveno istraživački rad.


Objava radova i prihvaćanje izlaganja na znanstvenim skupovima.Vrednovanje

2.9. Obvezna literaturaUključuje reference zastupljene u tri obvezne aktivnosti predviđene individualiziranim znanstveno istraživačkim radom u dogovoru s mentorim a usklasu s propisanom literaturom.

2.10. Dopunska literatura Uključuje reference potrebne za objavljivanje i prezentiranje rezultata istraživanja. dogovoru s mentorim a usklasu s propisanom literaturom.


1.1. Naziv predmetaSeminarski rad 1.Znanstveni seminar iz ispitivanja stavova prema socijalnim problemima i rizicima

1.2. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Željka Kamenov1.3. Suradnici /1.4.Status predmeta obvezni1.5. Semestar 2. semestar1.6. Bodovna vrijednost (ECTS) 61.7. Način izvođenja nastave

(broj sati P+V) 10 sati seminara

2. OPIS PREDMETA


1. Razumjeti i razlikovati vrste skala stavova2. Razviti znanja potrebna za konstrukciju skale stavova i provedbu

istraživanja stavova prema socijalnim problemima i rizicima3. Stjecanje iskustva u provedbi istraživanja stavova

2.2. Uvjeti za upis predmeta /


- Konstruirati skalu stavova o određenom socijalnom problemu- Planirati i provesti istraživanje stavova- Analizirati podatke dobivene istraživanjem- Procijeniti adekvatnost korištene skale stavova te preporučiti izmjene


Nakon uspješno izrađenog seminarskog rada polaznici će biti sposobni:1. samostalno planirati i provesti znanstveno istraživanje2. donijeti primjerene metodološke odluke pri provedbi istraživanja3. jasno i argumentirano iznijeti rezultate provedenog istraživanja i

njegove zaključke

42




2.6. Obveze studenata Sudjelovanje u izradi instrumenta za ispitivanje stavova i provedbi istraživanja te izrada seminarskog rada.


Seminarski rad koji se ocjenjuje na skali školskih ocjena.



2.9. Obvezna literatura /2.10. Dopunska literatura /

1. OPĆE INFORMACIJE1.1. Naziv predmeta Suvremena istraživanja u socijalnom radu 1.2. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Ninoslava Pećnik1.3. Suradnici /1.4.Status predmeta Obvezni1.5. Semestar III1.6. Bodovna vrijednost (ECTS) 6 ECTS bodova

1.7. Način izvođenja nastave (broj sati P+V)

Predavanja (20 sati) - interaktivna predavanja uz vođenu raspravu te individualne i grupne zadatke; uključuju prikaze empirijskih primjera provedenih poslijediplomskih istraživanja u socijalnom radu i srodnim disciplinama, u kojima autori problematiziraju izazove u svim fazama istraživačkog procesa te vlastite načine svladavanja preprekaKolegij je koncipiran kao dinamičan i otvoren prema aktualnim istraživanjima obilježja i perspektiva korisnika i pružatelja socijalnih usluga, relevantnih psihosocijalnih rizika te procesa i učinaka psihosocijalnih intervencija ili mjera socijalne politike. Kriteriji odabira oglednih istraživanja su (1) značajan metodološki doprinos, (2) utemeljenost na recentnim teorijskim modelima/doprinos razvoju teorije, (3) implikacije za unapređenje na dokazima utemeljene prakse socijalnog rada, (4) recentna istraživanja provedena u okviru izrade poslijediplomskih radova u području socijalnog rada i srodnim područjima

2. OPIS PREDMETA


- Svrha kolegija je omogućiti daljnju integraciju prethodno stečenog znanja metodologije istraživanja u društvenim znanostima radi pripreme studenata za budući samostalni znanstveni rad

- Osposobiti studente za kritičku analizu i vrednovanje teorijskih i metodoloških aspekata recentnih poslijediplomskih istraživanja u socijalnom radu

- Osposobiti studente za osmišljavanje i provedbu znanstveno relevantnog samostalnog empirijskog istraživanja

- Osposobiti studente za razvijanje prakse utemeljene na dokazima

43

2.2. Uvjeti za upis predmeta Položena Metodologija društvenih istraživanja


Po završetku kolegija studenti će moći:1. Odabrati aktualne znanstveno relevantne teme i istraživačke

pristupe u poslijediplomskim istraživanjima socijalnog rada2. Vrednovati (znanstvene) spoznaje dobivene primjenom

razlicitih istraživačkih pristupa s obzirom na načine dolaženja do rezultata i njihovo tumačenje.

3. Kritički analizirati metodološke prednosti i slabosti konkretnih empirijskih istraživanja, njihovu etičnost te teorijski i praktični doprinos u širem području socijalnog rada

4. Osmisliti relevantan istraživački problem, prosuditi moguća metodološka rješenja temeljem odabranih objavljenih istraživanja i kreirati vlastiti prijedlog odgovora na istraživački problem

5. Planirati samostalno provođenje istraživanja, s posebnim naglaskom na prevladavanje mogućih prepreka u pojednim fazama istraživačkog procesa


kritička analiza i vrednovanje metodoloških prednosti i nedostataka konkretnih istraživanja, njihovu etičnost te teorijski i praktični doprinoskreativno mišljenje u samostalnom osmišljavanju istraživačkog problema i kreiranje vlastitog prijedloga njegovog rješenja vještine sinteze u samostalnoj integraciji spoznaja stečenih analizom odabranih istraživanja upravljanje informacijama iz različitih izvora, jasno i precizno argumentiranje i iznošenje zaključaka u pismenom i usmenom obliku




2.6. Obveze studenata Pohađanje nastave, izvršavanje samostalnih i grupnih zadataka, izrada ispitnog eseja i prezentacije


Znanje se ocjenjuje na temelju kvalitete izrade individualnih i grupnih zadataka te doprinosa raspravi na nastavi kao i temeljem ispitnog zadatka. Ispitni zadatak sastoji se u pisanju eseja u kojem student postavlja određeni istraživački problem te u ponuđenoj literaturi pronalazi 2 izvorna znanstvena rada koja pokazuju različite moguće metodološke pristupe istraživanju postavljenog problema. Nacrti odabranih 'instruktivnih istraživanja' se ukratko prikazuju, uspoređuju i vrednuju te se temeljm njih predlaže i obrazlaže vlastiti nacrt istraživanja (ili njegov dio). Na temelju pozitivno ocijenjenog eseja, studenti pripremaju izlaganje osmišljenog (dijela) nacrta grupi kolega.



2.9. Obvezna literatura 1. Interna skripta sastavljena od 6-7 radova koje su autori predstavilii na nastavi (Zadana istraživanja – popis se revidira za svaku generaciju)2. Dva recentna (<2000. g) rada po izboru iz odabranih prestižnih znanstvenih časopisa http://www.scimagojr.com/journalrank.php?category=3323uključujući Journal of Social Work, Child and Family Social Work,

44

http://www.scimagojr.com/journalrank.php?category=3323


Child Abuse & Neglect, Journal of Marriage and Family, Child Maltreatment, Children and Youth Services Review, Qualitative Social Work, Research on Social Work Practice, Health and Social Care in the Community, International Journal of Social Welfare, European Journal of Social Work,Journal of Community Psychology, Journal of Family Psychology, Ljetopis socijalnog rada, Reviju za socijalnu politiku, Društvena istraživanja(Odabrana istraživanja - popis i godišta časopisa revidiraju se za svaku generaciju)3. Ajduković, M i Kolesarić, V. (2003.) Etički kodeks istraživanja s

djecom (2003.) Zagreb: Vijeće za djecu, Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.

4. Alderson, P i Morrow, V. (2006) Ethics, social research and consulting with children and young people. London: Bernardo’s Childcare Publications.

5. Kirk, S.A. (1999.) Social work research methods: Building knowledge for practice. Washington: NASW Press.

6. Lyons, K. i Maninon, K. (2003.) Social work doctoral studies: Researching research. British Journal of Social Work, 33, 1115-1121


Arambašić, L. (2005) 'Što i kako istraživati u području gubitaka i tugovanja?' Poglavlje u knjizi Gubitak, tugovanje, podrška, 339-382 Milas, G.(2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.Pećnik, N. (2006) Istraživanja zlostavljanja djece: Kamo i kako dalje? U: Međugeneracijski prijenos zlostavljanja djece. Jastrebarsko: Slap, 243-254.Petz,B., Kolesarić, V. i Ivanec, D. (2012) Petzova statistika: Osnovne statističke metode za nematematičare. Jastrebarsko: Naklada Slap. Van Leeuwen, K.G., Mervielde, I., Braet, C., & Bosmans, G. (2004). Child personality and parental behavior as moderators of problem behavior: Variable- and person-centered approaches. Developmental Psychology, 40, 1028-1046.http://www.scimagojr.com/journalrank.php?category=3323

45


1. OPĆE INFORMACIJE1.1. Naziv predmeta Evaluacijska istraživanja u psihosocijalnom radu1.2. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Dean Ajduković1.3. Suradnici1.4. Status predmeta Obavezni1.5. Semestar I.1.6. Bodovna vrijednost (ECTS) 41.7. Način izvođenja nastave (broj sati

P+V)12 P + 8 V

2. OPIS PREDMETA


1. Upoznati svrhu i modele evaluacija u psihosocijalnom radu.2. Naučiti odabrati model evaluacije.3. Naučiti planirati i provesti evaluaciju psihosocijalnog

programa.4. Naučiti pisati evaluacijski izvještaj.

2.2. Uvjeti za upis predmeta Nema


Nakon uspješno savladanog predmeta doktorski studenti će moći:1. Razlikovati vrste evaluacije ovisno o svrsi.2. Odabrati odgovarajući model evaluacije prema svrsi

evaluacije.3. Izraditi nacrt evaluacijskog istraživanja u psihosocijalnom

radu i planirati njegovu provedbu. 4. Koristiti postupke kvantitativne i kvalitativne evaluacije. 5. Napisati evaluacijski izvještaj.6. Kritički analizirati i usporediti evaluacijska istraživanja.7. Riješiti etička pitanja u vezi evaluacije u psihosocijalnom

radu.


1. Izrada nacrta evaluacijskog istraživanja primjerenog svrsi i resursima.

2. Vrednovanje nacrta i provedbe evaluacijskih istraživanja.3. Priprema i provedba evaluacije u psihosocijalnom radu.4. Izrada izvještaja o provedenom istraživanju.5. Rješavanje etičkih pitanja u primijenjenim istraživanjima.



djelomično

Terenska nastava Samostalni zadaci Multimedija i mreža Mentorski rad Ostalo: Grupni zadatak

2.6. Obveze studenata Pohađanje nastave, sudjelovanje u kritičkim raspravama, izrada grupnog zadatka, prezentacija grupnog zadatka, pisani ispit.


Vrednovanje rada i ishoda uključuje izradu grupnog zadatka (20%), izlaganje grupnog zadatka i odgovaranje na kritike (10%) i pisanu provjeru znanja esejskog tipa s pet zadataka (60%). Ukupni broj bodova iz ovih aktivnosti transformira se u standardne školske ocjene.

46


Anonimna evaluacija studenata


Rossi, P.H., Lipsey, M.W., Freeman, H.E. (2004) Evaluation. A systematic approach. Thousand Oaks: Sage.Ajduković, D. (2008) Development of evaluation indicators in psychosocial projects: balance between a creative challenge and research rigor. Intervention, 6 (1), 29-38. Williams, R., Mikus Kos, A., Ajduković, D., van der Veer, G., Feldman, M. (2008) Recommendations on evaluating community based psychosocial programmes. Intervention, 6 (1), 12-21.Ajduković, M., Ajduković, D. (2004) Model evaluacije i učinci projekta „Uvođenje supervizije u sustav socijalne skrbi”. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 11 (2), 5-41.


Fitz-Gibbon, C. T., Morris, L.L. (1991) How to design a program evaluation. London: Sage.Henry, G.T. (1990) Practical sampling. London: SageKing, J.K., Morris, L.L., Fitz-Gibbon, C.T. (1991) How to assess program implementation. London: Sage.Strauss, A., Corbin, J. (1991) Basics of qualitative research. London: Sage.

47


1.1. Naziv predmeta Seminarski rad 2.Kritički pregled teorija od značaja za temu doktorske disertacije

1.2. Nositelj predmeta Mentor doktoranda 1.3. Suradnici /1.4. Status predmeta Obvezni1.5. Semestar III 1.6. Bodovna vrijednost (ECTS) 8 ECTS bodova1.7. Način izvođenja nastave

(broj sati P+V) Individualne konzultacije

2. OPIS PREDMETA


1. Razumijevanje i primjena postavki različitih teorijskih pristupa iz odabrane teme doktorskog rada.

2. Sinteza i kritički osvrt na spoznaje proizašle iz različitih teorijskih polazišta

3. Razvoj sposobnosti argumentacije aktivnom upotrebom temeljnih teorijskih znanja i spoznaja iz dosadašnjih istraživanja potrebnih za rad u području.

2.2. Uvjeti za upis predmeta Odslušana nastave I i II semestra


- Argumentirano raspravljati o pojedinim epistemološkim pitanjima odabrane teme doktorskog rada te valorizirati njihov značaj pri konceptualizaciji teme

- Tekstualno opisati i objasniti teorijska polazišta - Tekstualno objediniti postojeće spoznaje sa specifičnostima

tematskog područja vlastitog doktorskog istraživanja


Nakon uspješno izrađenog seminarskog rada polaznici će biti sposobni:1. samostalno kritički analizirati znanstvenu literaturu u području

istraživanja2. izraditi pregledni rad iz odabrane teme koji ujedno može

predstavljati i okosnicu uvodnog dijela doktorskog rada 3. vještine pismenog oblikovanja analitičko-sintetičkog istraživačkog

procesa




2.6. Obveze studenata Izrada seminarskog rada.2.7. Praćenje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i oblici provjere znanja

Polaznici pišu seminarski rad koji se ocjenjuje na skali školskih ocjena.


Pismene povratne informacije mentora.

2.9. Obvezna literatura Individualizirana literatura u dogovoru s mentorom, a u skladu s odabranom temom.

2.10. Dopunska literatura Individualizirana literatura u dogovoru s mentorom, a u skladu s odabranom temom.

48


1.1. Naziv predmetaSeminarski rad 3.Kritički pregled metodologije istraživanja od značaja za temu doktorske disertacije

1.2. Nositelj predmeta Mentor doktoranda 1.3. Suradnici /1.4. Status predmeta Obvezni1.5. Semestar IV1.6. Bodovna vrijednost (ECTS) 8 ECTS bodova1.7. Način izvođenja nastave


2. OPIS PREDMETA


1. Osposobiti polaznike za valorizaciju i evaluacije osnovnih aspekata empirijskih istraživanja iz odabrane teme doktorskog rada

2. Razumijeti domete različitih metodoloških pristupa korištenih u području socijalnog rada i socijalne politike te srodnim znanstvenim disciplinama iz područja socijalnih djelatnosti a vezanih za odabranu temu doktorskog rada

2.2. Uvjeti za upis predmeta Odslušana nastave I i II semestra


- Prepoznati i kritički valorizirati metodološke pristupe u okviru područja vlastitog doktorskog istraživanja

- Raspraviti specifičnosti pimjenjivanih metoda istraživanja i primjerenih analiza podataka u području istraživanja.


Nakon uspješno izrađenog seminarskog rada polaznici će biti sposobni:1. kritički vrednovati prikladnost metodoloških pristupa u

istraživanjima drugih autora2. izraditi analitički prikaz istraživanja odabrane teme s osvrtom na

metodologiju istraživanja3. vještine pismenog oblikovanja analitičko-sintetičkog istraživačkog

procesa4. kompetentno postaviti nacrt istraživanja slijedeći suvremene

trendove metodologije istraživanja u području odabrane teme istraživanja

2.5. Oblici izvođenja nastave (Moguće je označiti više

odgovora)



2.6. Obveze studenata Izrada seminarskog rada. 2.7. Praćenje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i oblici provjere znanja

Polaznici pišu seminarski rad koji se ocjenjuje na skali školskih ocjena.


Pismene povratne informacije mentora

2.9. Obvezna literatura Individualizirana literatura u dogovoru s mentorom, a u skladu s odabranom temom.

2.10. Dopunska literatura Individualizirana literatura u dogovoru s mentorom, a u skladu s odabranom temom.

49

1. OPĆE INFORMACIJE1.1. Naziv predmeta Izrada i javna obrana nacrta završnog rada1.2. Nositelj predmeta Mentor doktoranda 1.3. Suradnici /

1.4.Status predmeta Obvezni1.5. Semestar IV1.6. Bodovna vrijednost (ECTS) 15 ECTS bodova 1.7. Način izvođenja nastave


2. OPIS PREDMETA


Osposobiti polaznike/ice za samostalnu izradu i javno prezentiranje nacrta doktorskog rada iz područja socijalnog rada i socijalne politike tako da nacrt obuhvati sve faze znanstvenog istraživanja: od odabira teme istraživanja, određenja predmeta istraživanja, postavljanja teorijskog okvira, odabira istraživačkog pristupa i unutar njega prikladnog nacrta istraživanja, do realno postavljenog plana provedbe istraživanja obzirom na ljudske i financijske resurse koji su polazniku/ci na raspolaganju


Položeni Seminarski radovi 2. (Kritički pregled teorija od značaja za temu doktorske disertacije)i 3. (Kritički pregled metodologije istraživanja od značaja za temu doktorske disertacije), te položen ispit iz predmeta Metodologija istraživanja u društvenim znanostima.


- Prepoznati, analizirati i kritički vrednovati prisutne teorijske perspektive i metodološke pristupe zastupljene u području odabrane teme doktorskog rada

- Izraditi i argumentirano obraniti nacrt doktorskog rada iz odabrane teme u području socijalnog rada i socijalne politike ili srodnih disciplina u području socijalnih djelatnosti


Nakon uspješno obranjenog nacrta doktorskog rada studenti će biti sposobni:- Kritički preispitati i argumentirati nacrte istraživanja i znanstvene

radove u okviru epistemoloških pravaca i različitih istraživačkih pristupa

- Izraditi jasni plan provođenje istraživanja prema usvojenoj metodologiji na odabranu temu




2.6. Obveze studenata Izrada i javna obrana nacrta doktorskog rada.


Obrana nacrta doktorskog rada je javna i uključuje izlaganje polaznika u trajanju do 30 minuta s pomoću računalno potpomognute prezentacije, te pitanja članova/ica povjerenstva i publike.Obrana završava odlukom povjerenstva o ishodu obrane.


Prihvaćanje teme od nadležnih tijela Sveučilišta. Provođenje istraživanja i izrada doktorskog rada u skladu s odobrenom temom.

2.9. Obvezna literaturaIndividualizirana literatura, u dogovoru s mentorom i po potrebi članovima povjerenstva za obranu nacrta istraživanja doktorskog rada, a u skladu s izabranom temom i istraživačkim pristupom.

2.10. Dopunska literaturaIndividualizirana literatura, u dogovoru s mentorom i po potrebi članovima povjerenstva za obranu nacrta istraživanja, a u skladu s izabranom temom i istraživačkim pristupom.

50

IZBORNI PREDMETI

51

1. OPĆE INFORMACIJE1.1. Naziv predmeta Etika i ljudska prava1.2. Nositelj predmeta Izv.prof.dr.sc. Nino Žganec1.3. Suradnici1.4.Status predmeta Izborni1.5. Semestar 21.6. Bodovna vrijednost (ECTS) 41.7. Način izvođenja nastave

(broj sati P+V)15 sati P

2. OPIS PREDMETA


- Upoznati studente s elementima profesionalne etike i specifično u području socijalnog rada

- Razviti sposobnosti definiranja i rješavanja etičkih dilema- Osposobiti studente za samostalno prepoznavanje i korištenje

temeljnih dokumenata i instrumenata u području ljudska prava - Pridonijeti kontinuiranom korištenju etičkih principa i odrednica

ljudskih prava u profesionalnoj praksi2.2. Uvjeti za upis predmeta Upisan doktorski studij iz socijalnog rada i socijalne politike


Student će nakon uspješno savladanog kolegija moći :- koristiti i primijeniti dokumente kojima se štite ljudska prava i etičke

principe u praksi pomažućih profesija, - uspoređivati ključne principe etike i ljudskih prava u profesionalnom

radu s onim aspektima prakse koji to osobito zahtijevaju- procijeniti razinu ispunjenosti etičkih principa i aspekata ljudskih

prava u odnosu na specifične aspekte profesionalnog rada- objasniti razliku između postupanja u skladu s etikom i instrumentima

ljudskih prava u odnosu na praksu koja se zasniva na osobnoj etici, zdravorazumskom ili tradicijskom postupanju


- Sposobnost za samostalno učenje i nadogradnju znanja - Sposobnost analize i sinteze gradiva - Sposobnost kritičkog preispitivanja informacija - Sposobnost iznošenja argumenata u grupnoj diskusiji - Sposobnost komunikacije sa stručnjacima dodirnih područja - Vještina pismenog izražavanja i strukturiranog prikaza informacija o

određenoj temi




2.6. Obveze studenata Sudjelovanje na predavanjimaIzrada pisanog eseja


Studenti će tijekom predavanja dobivati upute o dijelovima literature koju trebaju proučiti, a temeljem čega će se voditi interaktivne rasprave


Pisani esejPismeni završni ispit

52


Congress, E. & McAuliffe, D. (2006): Social work ethics. Professional codes in Australia and the United States: International Social Work 49(2): 151–164Banks, S. (1988.) Codes of ethics and ethical conduct – A wiev from the caring professions. Public Money & Management 18, 1, 27-30.Healy, L.M. (2007): Universalism and cultural relativism in social work ethics; International Social Work 50(1): 11–26Human rights and social work. Manual for schools of social works and the social work profession (1994.).Peled, E. & Leichtentritt, R. (2002): The Ethics of Qualitative SocialWork Research; Qualitative Social Work, Vol. 1(2): 145-169Žižak, A. i Koller-Trbović, N. (2003.) Sudjelovanje djeteta u procesu procjene potreba i planiranja intervencija. Dijete i društvo, 5, 1, 119-136.Žganec, N. (1999.) Etika pomažućih profesija – Primjer socijalnog rada. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 1, 17-27.

2.10. Dopunska literaturaZaviršek, D., Rommelspacher, b. & Staub-Bernasconi, S. eds. (2010): Ethical dilemmas in Social Work. International Perspective; Faculty of Social Work, University of Ljubljana

53

1. OPĆE INFORMACIJE1.1. Naziv predmeta Modeli procjene i rada s obitelji

1.2. Nositelj predmeta Izv. prof. dr. Slavica Blažeka Kokorić Doc. dr. sc. Maja Laklija

1.3. Suradnici /1.4.Status predmeta Izborni1.5. Semestar 2.,3. ili 4 semestar1.6. Bodovna vrijednost (ECTS) 41.7. Način izvođenja nastave

(broj sati P+V) 15 sati predavanja

2. OPIS PREDMETA


- Razvijanje sposobnosti kritičnog promišljanja o postojećim teorijskim i istraživačkim konceptima koji u svom fokusu imaju različite aspekte obiteljskog funkcioniranja (preispitivanje prednosti i nedostataka pojedinih koncepata).

- Produbljivanje razumijevanja i kreiranje novih modela intervencija u području procjene i rada s obitelji.

- Jačanje kompetentnosti za kreativno osmišljavanje akcijskih istraživanja i programa intervencija usmjerenih na rješavanje složenih problema u području obiteljskog funkcioniranja.

2.2. Uvjeti za upis predmeta Odslušan prvi semestar doktorskog studija.


Nakon uspješno savladanog kolegija studenti će biti u mogućnosti: - kritički vrednovati teorijske i istraživačke koncepte o obitelji,- problematizirati postojeće i kreirati nove modele intervencija

utemeljene na procjeni specifičnih rizika i zaštitnih čimbenika kod određenog tipa obitelji,

- razvijati nove ideje akcijskih istraživanja u cilju prikupljanja društveno korisnih rezultata za unapređenje modela intervencija u području procjene i rada s obitelji.


- Vještina analize i sinteze teorijskih i empirijskih činjenica.- Vještine samostalnog i kritičkog preispitivanja, jasnog i preciznog

argumentiranja te pismenog i usmenog elaboriranja stajališta o temi.- Vještina preuzimanja i izražavanja osobnog profesionalnog i etičkog

autoriteta. - Vještina timskog rada i suradnje s pojedincima različitih opredjeljenja

i različitog socio-kulturnog nasljeđa.

2.5. Oblici izvođenja nastave( (Moguće je označiti više

odgovora)




Obveza aktivnog sudjelovanja na nastavi, participacija u diskusijama i grupnim zadacima u radionicama.Individualni pismeni zadatak – esejski prikaz koji se temelji na istraživanju i kritičkom preispitivanju prednosti i ograničenja postojećih modela te kreiranje novog modela intervencije baziranog na procjeni rizika i zaštitnih čimbenika kod određenog tipa obitelji.

54


Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata provodi se kroz:- praćenje kvalitete sudjelovanja studenta na nastavi (pri čemu student

treba pokazati sposobnost jasnog i preciznog argumentiranja te elaboriranja stajališta o temi te aktivno sudjelovati u izvršavanju grupnih zadataka na radioničkom dijelu nastave) što čini 20% ukupne ocjene.

- završni ispit koji se sastoji od vrednovanja kvalitete pismenog eseja te njegove usmene elaboracije (pri čemu student treba pokazati sposobnost integriranja znanja te iznošenja kritičkog osvrta na različite konceptualne modele i pristupe u području kreiranja programa intervencija u području rada s obitelji) što čini nosi 80% ocjene.

2.8.Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija



Kilpatrick, A. C. & Hooland, T. P. (2009.) Working with Families: An Integrative Model by Level of Need (5th Edition), Pearson Education, Inc.White J.M., Klein, D. M. & Martin, T. F. (2014.) Family Theories An Introduction (4th Edition), SAGE Publications, Inc.Materijali s predavanja


Collins, D., Jordan, C. & Coleman, H. (2012.) An Introduction to Family Social Work, Brooks/Cole, Belmont.Čudina-Obradović, M. i Obradović, J. (2006.) Psihologija braka i obitelji. Zagreb, Golden marketing – Tehnička knjiga. Janković, J. (2004.) Pristupanje obitelji – sustavni pristup. Drugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Zagreb: Alinea.Berc, G. (2012.) Obiteljska otpornost – teorijsko utemeljenje i primjena koncepata u socijalnom radu. Ljetopis socijalnog rada, 19 (1), 145-167. Ajduković, M. i Radočaj, T. (ur.) (2008.): Pravo djeteta na život u obitelji. Zagreb: UNICEF.

1. OPĆE INFORMACIJE1.1. Naziv predmeta Suvremena istraživanja obiteljskih i bračnih odnosa

1.2. Nositelj predmeta Izv. prof. dr. Slavica Blažeka Kokorić Doc. dr. sc. Gordana Berc

1.3. Suradnici / 1.4. Status predmeta Izborni

1.5. Semestar 2.,3. ili 4 semestar 1.6. Bodovna vrijednost

(ECTS)4

1.7. Način izvođenja nastave (broj sati P+V) 15 sati predavanja

2. OPIS PREDMETA


Stjecanje znanja o bazično različitim pristupima i paradigmama u području izučavanja obitelji i braka.Razvijanje sposobnosti kritičnog promišljanja doktoranada o postojećim istraživanjima o obitelji (prednosti i metodološki nedostaci).Osnaživanje motivacije i jačanje kompetentnost doktoranada za osmišljavanje i provedbu budućih istraživanja u ovom području.

2.2. Uvjeti za upis predmeta Odslušan prvi semestar doktorskog studija?

55

http://www.amazon.com/s/ref=dp_byline_sr_book_3?ie=UTF8&field-author=Heather+Coleman&search-alias=books&text=Heather+Coleman&sort=relevancerank

http://www.amazon.com/s/ref=dp_byline_sr_book_2?ie=UTF8&field-author=Catheleen+Jordan&search-alias=books&text=Catheleen+Jordan&sort=relevancerank

http://www.amazon.com/Donald-Collins/e/B001IOFGZG/ref=dp_byline_cont_book_1


Nakon uspješno savladanog kolegija studenti će moći: - analizirati postojeće konceptualne modele istraživanja,

integrirati stečeno znanje i kritički prezentirati različite konceptualne modele i pristupe (njihove prednosti i nedostatke) u području suvremenih istraživanja obiteljskih odnosa,

- imati uvid u kompleksnost istraživanja različitih segmenta obiteljskih odnosa te moći prepoznati specifičnosti koje treba uzeti u obzir pri dizajniranju studija o obitelji,

- kreirati nove složene modele istraživanja bazirane na razumijevanju ključnih odrednica obiteljskog funkcioniranja koje proizlaze iz užeg i šireg obiteljskog konteksta.


- Vještina povezivanja i diferenciranja relevantnih spoznaja.- Vještina samostalnog istraživanja i kritičkog preispitivanja prednosti

i ograničenja konceptualnih modela. - Vještine pismenog i usmenog elaboriranja istraživačkog interesa te

kreiranja novih istraživačkih pitanja.- Vještine suradnje i timskog rada u znanosti.


odgovora)




Sudjelovanje na nastavi u vidu aktivne participacije u radioničkom radu u malim grupama i diskusijama.Samostalni zadatak - istraživanje i kritičko preispitivanje prednosti i ograničenja postojećih modela u odabranom području istraživanja obiteljskih odnosa.Pismeni zadatak - uključuje analizu minimalno pet različitih izvornih znanstvenih radova vezanih uz odabranu temu unutar istraživanja obiteljskih odnosa te razradu prema definiranim zadacima.


Kroz radionički rad na nastavi, te kroz pismeni zadatak i usmeni dio ispita student treba prezentirati sposobnost integriranja znanja te iznošenja kritičkog osvrta na različite konceptualne modele i pristupe (njihove prednosti i nedostatke) u području suvremenih istraživanja

obiteljskih odnosa. Valorizira se sposobnost kritičkog promišljanja i diskutiranja o smjeru razvoja teorija i metoda istraživanja braka i obitelji, sposobnost prepoznavanja aktualnih izazova i prezentiranja postojećih relevantnih istraživačkih pitanja u području izučavanja obitelji.Način formiranja konačne ocjene: Konačna ocjena je zbroj tri komponente: aktivno sudjelovanje u nastavi (20% ocjene), pismeni rad (30% ocjene), usmeni ispit (50% ocjene).

2.8.Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje


56

izlaznih kompetencija

2.9. Obvezna literaturaGreenstein, T. N. & Davis, Sh. N. (2013). Methods of Family Research, SAGE Publications, Inc, Third Edition. Nastavni materijali.


Hofferth, S.L. & Casper, L. M. (eds.) (2013). Handbook of Measurement Issues in Family Research, Routledge.Gilgun, J. F. (2014). Methodological Pluralism and Qualitative Family Research, Createspace Independent Pub.Touliatos, J., Perlmutter, F. B., Strauss, A. M., Holden, W. G. (eds.) (2001). Handbook of family Measurement Techniques, Volume 1-3. New York, Sage Publications. Pet izvornih znanstvenih radova vezanih uz istraživanje obiteljskih odnosa (prema osobnom izboru).

1. OPĆE INFORMACIJE1.1. Naziv predmeta Invaliditet i mreže podrške obitelji 1.2. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Zdravka Leutar1.3. Suradnici /1.4.Status predmeta Izborni1.5. Semestar 2.,3. ili 4 semestar 1.6. Bodovna vrijednost (ECTS) 41.7. Način izvođenja nastave (broj sati P+V) 15 sati predavanja

2. OPIS PREDMETA


- Razvijanje sposobnosti kritičnog promišljanja o postojećim teorijskim i istraživačkim konceptima koji u fokusu imaju različite aspekte života u obitelji i funkcioniranja same obitelji sa članom s invaliditetom.

- Produbljivanje znanja o ulogama u obitelji sa članom s invaliditetom i utjecaju invaliditeta na socijalnu mrežu obitelji.

- Produbljivanje razumijevanja i razvijanje sposobnosti kritičkog promišljanja o formalnim i neformalnim izvorima podrške obiteljima s osobom s invaliditetom.

- Jačanje kompetentnosti za osmišljavanje istraživanja i programa podrške za obitelji osoba s invaliditetom.

2.2. Uvjeti za upis predmeta Odslušan prvi semestar doktorskog studija2.3. Očekivani ishodi učenja Nakon uspješno savladanog kolegija studenti će biti u mogućnosti:

- kritički vrednovati teorijske i istraživačke koncepte o funkcioniranju obitelji sa članom s invaliditetom,

- problematizirati uloge u obitelji sa članom s invaliditetom,- kritički vrednovati formalne i neformalne izvore podrške

obiteljima sa članom s invaliditetom,

57

http://www.amazon.com/Methodological-Pluralism-Qualitative-Family-Research/dp/1499716192/ref=sr_1_1?s=books&ie=UTF8&qid=1409658547&sr=1-1&keywords=9781499716191

http://www.amazon.com/Methodological-Pluralism-Qualitative-Family-Research/dp/1499716192/ref=sr_1_1?s=books&ie=UTF8&qid=1409658547&sr=1-1&keywords=9781499716191

- predlagati istraživanja i programe podrške za obitelji osoba sa članom s invaliditetom.


- Vještina analize i sinteze teorijskih i empirijskih znanja o invaliditetu u obitelji.

- Vještina povezivanja znanja o formalnim i neformalnim izvorima podrške obiteljima s invaliditetom.

- Vještina kreativnog izražavanja, aktivnog pristupa i kritičkog promišljanja o izazovima obitelji osoba s invaliditetom, podizanje nivoa senzibiliziranosti i osviještenosti za probleme i potrebe obitelji osoba s invaliditetom

- Vještina usmenog i pismenog elaboriranja o problematici obiteljima osoba s invaliditetom.

- Vještina rada s obiteljima osoba s invaliditetom i različitim stručnjacima.


odgovora)




Aktivno sudjelovanje u diskusiji tijekom predavanja i tijekom vježbi.Individualni pismeni zadatak – esej koji problematizira utjecaj invaliditeta na članove obitelji i funkcioniranje same obitelji, povezan s problematiziranim i kritičkim prikazom formalnih i neformalnih izvora podrške obiteljima s invaliditetom.


Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata provodi se kroz:vrednovanje rada studenta na nastavi (aktivno sudjelovanje u raspravi, jasno argumentiranje vlastitih promišljanja o temi nastavne jedinice, iznošenje kritičkog mišljenja o predavanom sadržaju) čini 10% ukupne ocjene.ocjenjivanje pismenog zadatka u obliku eseja koji problematizira određeni aspekt obitelji s invaliditetom (kritički prikaz integriranih spoznaja o napisanoj temi) i vrednovanje usmenog razgovora u kojem se naglasak stavlja na jasno objašnjavanje i argumentaciju napisanog čini 90% ocjene.




Leutar, Z., Ogresta, J. & Milić Babić, M. (2008). Obitelji osoba s invaliditetom i mreže podrške. Zagreb: Pravni fakultet.Brown, I., & Brown, R. I. (2003). Quality of Life and Disability (str.173-196). London: Jessica Kingsley Publishers. Leutar, Z., & Štambuk, A. (2007). Invaliditet u obitelji i izvori podrške. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 43(1), 47-61.

2.10. Dopunska literatura Mason, M., & Pavia, T. (2006). When the family system includes disability: Adaptation in the marketplace, roles and identity. Journal of Marketing Management, 22(9-10), 1009-1030.Wei, X., & Jennifer, W. Y. (2012). The concurrent and longitudinal effects of child disability types and health on family experiences. Maternal and child health journal, 16(1), 100-108.Burke, P. (2010). Brothers and Sisters of Disabled Children: The Experience of Disability by Association. British Journal of Social Work ,

58

40, 1681–1699.Pelchat, D., Levert, M. J., & Bourgeois-Guérin, V. (2009). How do mothers and fathers who have a child with a disability describe their adaptation/transformation process?. Journal of Child Health Care, 13(3), 239-259.

1. OPĆE INFORMACIJE1.1. Naziv predmeta Djeca u skrbi1.2. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Branka Sladović Franz1.3. Suradnici1.4. Status predmeta Izborni1.5. Semestar 2 ili 31.6. Bodovna vrijednost (ECTS) 41.7. Način izvođenja nastave

(broj sati P+V)Predavanja

2. OPIS PREDMETA


1. Upoznati se sa specifičnostima psihosocijalnog razvoja djece u alternativnoj skrbi

2. Razumjeti i objasniti načela i paradigmu suvremenih intervencija u zaštiti djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi iz perspektive socijalnog rada

3. Razvijati vještine planiranja i provedbe istraživanja i planiranja unapređenja u alternativnoj skrbi za djecu

2.2. Uvjeti za upis predmeta -2.3. Očekivani ishodi učenja - Razlikovati vrste izvanobiteljskog smještaja djece i specifičnosti

života u različitim oblicima alternativne skrbi za djecu - Objasniti načela skrbi za djecu i modele zaštite djece - Interpretirati prava djece u izvanobiteljskom smještaju i odnos

roditeljskih i dječjih prava- Analizirati razloge izdvajanja djece iz biološke obitelji te roditeljske i

rizične čimbenike koji prethode alternativnoj skrbi - Opisati hrvatski pravni okvir i suvremenu praksu socijalne skrbi za

djecu - Analizirati psihosocijalno funkcioniranje djece u skrbi s istraživačkog i

teorijskog aspekta

59

- Planirati izlazak djece iz skrbi u samostalan život ili povratak u obitelji- Usporediti dugotrajno udomiteljstvo i posvojenje- Sažeti modalitete posvojenja u kontekstu alternativne skrbi za djecu


- Vještina kritičkog promišljanja o oblicima alternativne skrbi za djecu te značaju prikladnog odabira, planiranja smještaja i izlaska iz alternativne skrbi

- Sposobnost uočavanja specifičnosti obiteljskopravnih odnosa između roditelja i djece i ulogu sustava socijalne skrbi

- Vještina povezivanja načela i etičnog postupanja u praktičnom radu s djecom u alternativnoj skrbi

- Vještina planiranja i provedbe istraživanja i prijedloga unapređivanja kvalitete za djecu u skrbi i programa podrške ustanovama i zamjenskim obiteljima.


odgovora)




Studenti su obvezni sudjelovati na interaktivnim predavanjima na kojima će se poticati aktivno učenje i kritičko mišljenje studenata kroz grupne vježbe. Studenti će planirati i provesti teorijsko ili empirijsko istraživanje u području djece u skrbi te na temelju dobivenih rezultata isplanirati program tretmana ili intervencije, program unapređivanja kvalitete skrbi za djecu u skrbi ili program podrške ustanovama i zamjenskim obiteljima.


Procjenjivati će se angažiranost i uspješnost studenata prilikom rasprava slijedom predavanja i sudjelovanje u grupnim vježbama.


Procjenjivati će se kvaliteta integracije stečenih znanja primijenjenih u planiranju i provedbi istraživanja i planiranja programa unapređenja kvalitete djece u skrbi a koja je opisana u pismenom radu.

2.9. Obvezna literatura 1. Ajduković, M., Kregar Orešković, K. i Laklija, M. (2007.) Značaj teorije privrženosti za konceptualizaciju javne skrbi za djecu. Ljetopis socijalnog rada, 14 (1), 93-118.

2. Ajduković, M., Rajhvajn Bulat, L. i Sladović Franz, B. (2008.) Agresivno i prosocijalno ponašanje djece u dječjim domovima. Ljetopis socijalnog rada. 15, 2, 185-213.

3. Brašnić, E., Ajduković, M. & Ručević, S. (2009) Privrženost i razvojni rizici djece i mladih u dječjim domovima. Dijete i društvo, 11 (1-2) 157-179.

4. Ivković, Đ. i Žižak, A. (2010.) Udomiteljstvo djece u Hrvatskoj: analiza stanja i prijedlog smjernica. Zagreb: Ured UNICEF-a za Hrvatsku.

5. Laklija, M. (2011.) Pristupi udomiteljskoj skrbi za djecu u svijetu i čimbenici koji utječu na ishode udomiteljstva. Revija za socijalnu politiku, 18, 3, 291 – 309.

6. Laklija i Sladović Franz, B. (2013.) Individualni plan skrbi za dijete u udomiteljskoj obitelji. Zagreb: Sirius.

7. Povelja o pravima djece i mladih u izvanobiteljskom smještaju. (2005.) Dijete i društvo, 7 (2).

8. Sladović Franz, B. i Branica, V. (2013.) The relevance and

60

experience of education from the perspective of Croatian youth in-care. European Journal of Social Work, 16, 1, 137 – 152.

9. Vidović, L. i Ivković, Đ. (ur.) (2010.) Smjernice za alternativnu skrb o djeci. Zagreb: Ured UNICEF-a za Hrvatsku.

10.Žižak, A., Koller-Trbović, N., Jeđud-Borić, I., Maurović, I., Mirosavljević, A. i Ratkajec Gašević, G. (2012.) Što nam djeca govore o udomiteljstvu?


1. Ajduković, M. (2004.) Pristupi zbrinjavanju djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi u Europi. Revija za socijalnu politiku, 11, 3-4, 299 – 321.

2. Killen, K. (2001.) Smještaj djece izvan obitelji - odvajanje od roditelja i uspostava odnosa s novim skrbnicima. U: Izdani: zlostavljana djeca su odgovornost svih nas. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć. 377 – 402.

3. Sladović Franz, B. (2003.) Psihosocijalni razvoj djece u dječjim domovima. Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i DZZOMB.

4. Sladović Franz, B. (2004.) Odabir izvanobiteljskog smještaja djece ugroženog razvoja u obitelji. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 11, 2, 215 – 228.

5. Sladović Franz, B. (2004.) Mišljenje stručnjaka o izdvajanju djece iz obitelji: rezultati intervjua. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 11, 1, 115 – 130.

1. OPĆE INFORMACIJE1.1. Naziv predmeta Mladi u suvremenom društvu

1.2. Nositeljice predmeta Prof.dr.sc. Marina AjdukovićProf.dr.sc. Kristina Urbanc

1.3. Suradnici /1.4. Status predmeta izborni1.5. Semestar 2. semestar1.6. Bodovna vrijednost (ECTS) 41.7. Način izvođenja nastave (broj sati P+V)

20 sati (P+V)

2. OPIS PREDMETA


1. Upoznati polaznike s različitim teorijskim pristupima razvoju identiteta u adolescenciji.

2. Upoznati polaznike s ključnim europskim i nacionalnim dokumentima za rad s mladima.

3. Osposobiti polaznike za prepoznavanje, procjenjivanje i analizu problema mladih u društvu.

4. Upoznati polaznike s različitim modelima intervencija te mogućim ulogama stručnjaka u neposrednom radu s korisnicima – adolescentima i njihovim obiteljima

5. Upoznati polaznike sa specifičnostima, načelima i vrijednostima provođenja sudjelujućih istraživanja s mladima.

2.2. Uvjeti za upis predmeta /2.3. Očekivani ishodi učenja Nakon uspješno savladanog kolegija student će moći:

- Imati pregled različitih teorijskih pristupa o razvoju identiteta u adolescenciji

- Prepoznati, definirati i obrazložiti profesionalne vrijednosti na kojima se temelj rad s adolescentima i njihovim obiteljima.

61

- Procijeniti vrstu i obim poteškoća u radu s adolescentima i njihovim obiteljima te problematizirati ulogu stručnjaka u tom kontekstu

- Kritički analizirati doprinose i ograničenja pojedinih modela intervencije u radu s mladima i njihovim obiteljima.

- Planirati, primijeniti i evaluirati participaciju adolescenata i njihovih obitelji u pomažućem i istraživačkom kontekstu.


- Sposobnost prepoznavanja i definiranja određenih teorijskih koncepata

- Sposobnost uvažavanja i djelovanja u skladu s osnovnim vrijednostima i etikom u pomažućim odnosima

- Sposobnost prepoznavanja i definiranja problema u pomažućem odnosu

- Sposobnost procjenjivanja i donošenja odluka o modelu intervencije

- Sposobnost uvažavanja perspektive korisnika u neposrednoj praksi i planiranju usluga namijenjenih populaciji mladih



djelomično


2.6. Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada individualnog i grupnog zadatka.


Grupni zadatak: rad u manjim grupama (3-4) na način da studenti raspravljaju o unaprijed priređenim pitanjima koja se temelje na gradivu iz predavanja i literature te o tome izvještavaju i raspravljaju u velikoj grupi.Individualni zadatak – pismeni: studenti pripreme esej i strukturiraju ga prema dobivenim smjernicama.Grupni zadatak (razina 6-8 HKO) čini 50% ukupne ocjene.Pismeni esej (razina 7-8 HKO) sačinjava 50% ocjene, pri čemu se vodi računa o:- potpunosti odgovora obzirom na zadane smjernice i korištenu


vlastitom izboru- kritičkom osvrtu na obrađeno gradivo uz osobni doprinos polaznika



2.9. Obvezna literatura Ajduković, M. i Sladović Franz, B. (2008). Smjernice za izradu programa i plana nadzora nad izvršavanjem roditeljske skrbi kao proces suvremenog socijalnog rada. U: Ajduković, M. i Radočaj, T. (ur.) Pravo djeteta na život u obitelji. Zagreb: Unicef.Juul, J. (2008). Život u obitelji. Zagreb: Pelago. (odabrana poglavlja)Lacković-Grgin, K. (2005). Psihologija adolescencije. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)Rajhvajn Bulat, L. i Ajduković, M. (2012). Obiteljske i psihosocijalne odrednice vršnjačkoga nasilja među mladima. Psihologijske teme, 21(1), 167- 194.Žižak, A. (2009). Grupni tretman djece i mladih u riziku. Stari i novi izazovi. U: Žižak, A. (ur.) Izazovi grupnog rada s djecom, mladima i odraslima u riziku. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, 15 –

62

46.Predavanja


Minimalno dva rada ili poglavlja u knjizi po izboru:Ajduković, M. i Rajhvajn Bulat, L. (2012). Doživljaj financijskog statusa obitelji i psihosocijalno funkcioniranje srednjoškolaca. Revija za socijalnu politiku, 19(3), 233-253.Cotterell, J. (1996). Social networks and Social Influences in Adolescence. London: Routledge. Gibson-Cline, J. (1996). Adolescence: From crises to coping. Oxford: Butterworth-Heinemann Ltd.Heaven, P. C. L. (1996). Adolescent Health, The Role of Individual Differences. Routledge, London.Juul, J. (2002). Načela razgovora s obiteljima. Zagreb: Alineja. (str: 77 – 163.)Kroger, J. (1996). Identity in Adolescence, The balance between slef and other. London: Routledge.Lacković-Grgin, K. (1994) Samopoimanje mladih. Jastrebarsko: Naklada Slap.Lacković-Grgin, K. (2000). Stres u djece i adolescenata. Jastrebarsko: Naklada Slap. Noonan, E. (1996). Counselling Young People. London: Routledge. Urbanc, K. (2000). Adolescentska procjena kvalitete odnosa s roditeljima s obzirom na njihovo iskustvo progonstva i izbjeglištva. Društvena istraživanja, 10(3), 431-449.Urbanc, K. (2000). Percepcija vlastite budućnosti adolescenata kao mogući zaštitni čimbenik. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 7(2), 151-168.Urbanc, K. (2001). Važnost kvalitete samopoimanja i predodžbe budućnosti za razvoj i očuvanje psihosocijalne otpornosti adolescenata. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 36(2), 169-178


1.1. Naziv predmeta Potrebe i perspektive u cjeloživotnom obrazovanju profesionalnih pomagača

1.2. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Kristina Urbanc1.3. Suradnici /1.4.Status predmeta izborni1.5. Semestar 2. semestar1.6. Bodovna vrijednost (ECTS) 41.7. Način izvođenja nastave

(broj sati P+V)15 sati radionica

2. OPIS PREDMETA


1. Upoznati polaznike s pregledom suvremenih pristupa u obrazovanju profesionalnih pomagača.

2. Osnažiti polaznike za aktivni pristup i kritičko promišljanje vlastitog cjeloživotnog učenja i osobne odgovornosti u tom procesu.

3. Osposobiti polaznike za definiranje vlastitih edukativnih potreba u procesu cjeloživotnog obrazovanja te planiranje i vrednovanje zadovoljenja tih potreba.

2.2. Uvjeti za upis predmeta /2.3. Očekivani ishodi učenja Nakon uspješno savladanog kolegija student će moći:

Imati pregled osnovnih pristupa u procesu cjeloživotnog stjecanja i održavanja profesionalnih kompetencija.Prepoznati, definirati i planirati zadovoljenje vlastitih profesionalnih potreba u kontekstu vlastite neposredne prakse Kritički analizirati postojeće stanje i obrasce obzirom na edukativne

63

potrebe u kontekstu aktualne pomažuće prakseVrednovati vlastiti doprinos u zadovoljenju obrazovnih potreba


Sposobnost upravljanja vremenomSposobnost stjecanja boljeg uvida u integriranje novostečenih kompetencija u svakodnevnu praksuSposobnost traženja i primanja profesionalne podrške Sposobnost uvažavanja i djelovanja u skladu s osnovnim vrijednostima i etikom u pomažućim odnosima




2.6. Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada grupnog i individualnog zadatka.


Grupni zadatak: studenti prirede izlaganje temeljeno na zajedničkom radu u manjim grupama, razmjenjujući iskustva dosadašnjeg načina zadovoljavanja edukativnih potreba u procesu cjeloživotnog učenja te kritički razmatrajući postojeće pristupe cjeloživotnom obrazovanju i analizirajući primjerenost pojedinih modela učenja odraslih u kontekstu vlastite neposredne pomažuće prakse. Pismeni zadatak: studenti pripreme esej i strukturiraju ga prema dobivenim smjernicama. Grupni zadatak (razina 6-8 HKO) čini 50% ukupne ocjene.Pismeni esej (razina 7-8 HKO) sačinjava 50% ocjene, pri čemu se vodi računa o:- potpunosti odgovora obzirom na zadane smjernice i korištenu


vlastitom izboru- kritičkom osvrtu na obrađeno gradivo uz osobni doprinos (integriranje

osobnih iskustava iz prakse i njihovu analizu)



2.9. Obvezna literatura Ajduković, M. (2003). Obrazovanje socijalnih radnika: Kako dalje?. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 10(1), 5-20.Ajduković, M. (2005). Globalni standardi za obrazovanje i obuku u socijalnom radu. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 12(1), 173-198.Alphonse, M., Purnima, G. i Moffatt, K. (2008). Redefining Social Work Standards in the Context of Globalization: Lessons from India. International Social Work, 51(2), 145 – 158.Banks, S. (2006). Ethics and values in social work. Basingstoke: Palgrave MacMIllan.Cheetham, J. (2000). The importance of research in the education of care professionals. U: Pierce, R. i Weinstein, J. (ur.) Innovative education and training for care professionals. London: Jessica Kingsley Publishers, 61-80.Čačinović Vogrinčič, G. (2009). Supervizija u socijalnom radu: su-stvaranje supervizije kroz suradni odnos. U: Ajduković, M. (ur.) Refleksije o superviziji. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć, 91 - 100.

64

Davys, A. M. i Beddoe, L. (2009). The Reflective Learning Model: Supervision of Social Work Students. Social Work Education, 28(8), 919 – 933.Lidmila, A. (1997). Professional training: Politics and needs. U: Horton, I. i Varma, V. (ur.) The needs of counsellors and psychotherapists. London: Sage Publications, 120-134.Urbanc, K. i Branica, V. (2003). Obilježja i perspektive suvremenih programa obrazovanja socijalnih radnika. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 10(1), 21-44. Žorga, S. (2009). Specifičnosti procesa učenja u superviziji. U: Ajduković, M. (ur.) Refleksije o superviziji. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć, 7 - 39.


Dominelli, L. (2000). International comparison in social work. U: Pierce, R. i Weinstein, J. (ur.) Innovative education and training for care professionals. London: Jessica Kingsley Publishers, 25-42.Preston-Shoot, M. (2000). Making connections in the curriculum: Law and professional practice. U: Pierce, R. i Weinstein, J. (ur.) Innovative education and training for care professionals. London: Jessica Kingsley Publishers, 169-184.Rowlings, C. (2000). Social work education and higher education: Mind the gap. U: Pierce, R. i Weinstein, J. (ur.) Innovative education and training for care professionals. London: Jessica Kingsley Publishers, 43-60.Urbanc, K. (2003). Značaj terenske nastave za razvoj profesionalnog identiteta socijalnih radnika. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 10(1), 61-70.Urbanc, K. i Kletečki Radović, M. (2007). Aktivno učenje i kritičko mišljenje u kontekstu supervizijskog, edukacijskog i pomažućeg odnosa. Ljetopis socijalnog rada, 14(2), 355-366.

1. OPĆE INFORMACIJE1.1. Naziv predmeta Odabrane teme iz socijalne gerontologije1.2. Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Ana Štambuk1.3. Suradnici Prof. dr. sc. Vlado Jukić1.4.Status predmeta Izborni1.5. Semestar 3 ili 4 semestar1.6. Bodovna vrijednost (ECTS) 41.7. Način izvođenja nastave


2. OPIS PREDMETA


Stjecanje znanja i kritičkog promišljanja o: demografskim procesima i njihovom utjecaju na položaj starijih osoba u društvu, formalnoj i neformalnoj skrbi starijih osoba, specifičnosti metodologije istraživanja u gerontologiji, multimorbiditetu starije populacije, specifičnostima komunikacije sa starijim osobma različitih oštećenja, tehnikama životnog pregleda i dosjećanja

2.2. Uvjeti za upis predmeta 2.3. Očekivani ishodi učenja Nakon uspješno savladanog kolegija studenti će moći:

- analizirati postojeće trendove skrbi za starije osobe- imati uvid u kompleksnost istraživanja u gerontologiji te važnost

65

etičkog pristupa tijekom konceptualizacije, provedbe i analize istraživanja

- poznavanje specifičnosti morbiditeta starije populacije te ulogu i važnost načina komunikacije s ljudima različitog fizičkog i/ili psihičkog oštećenja

- prepoznati važnost implementacije tehnike životnog pregleda i dosjećanja u individualni i /ili grupni rad sa starijim osobama


- Vještina povezivanja različitih znanja u cilju donošenja adekvatnih mišljenja o društvenim procesima i njihovom utjecaju na položaj starijih osoba

- Vještina samostalnog istraživanja nekih specifičnih potreba starije populacije

- Vještine suradnje i timskog rada


odgovora)


djelomično


2.6. Obveze studenataAktivno sudjelovanje u nastavi.Pismeni zadatak - analiza postojećih resursa formalnih i neformalnih oblika skrbi za starije osobe s obzirom na postavljene zadatke


pismeni zadatak - 50% ocjene usmeni ispit - 50% ocjene




Nastavni materijali

Štambuk, A., Leutar, Z., Žitnik, M. (2011.) Stavovi građana prema starijim osobama. Zbornik radova Međunarodne znanstvene konferencije “Socijalni rad i borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti – profesionalna usmjerenost zaštiti i promicanju ljudskih prava”. Ur. Buljevac, M., Leutar, I. Štambuk, A., Shank, B.W., Leutar, Z. 20.-23. listopada, 2010, Mostar, BiH. Zagreb: Zaklada Marija de Mattias. str. 225-244.Schaie, W.K., Willis, S.L. (2001.) Psihologija odrasle dobi i starenja. Jastrebarsko: Naklada Slap. poglavlje: Metodologija istraživanja razvoja odraslih i starenja (str. 107-120)Beaver, M.L., Miller, D.A. (1992.) Clinical social work practice with the elderly. Belmont: Wadsworth Publishing CompanyDuraković, Z. (1990.) Medicina starije životne dobi, Zagreb: Naprijed, 289-338

2.10. Dopunska literatura Rusac, S., Štambuk, A., Žganec, N., Ajduković, M. (2011.) Long–term

66

Care for Older People in Croatia. In: Long-term Care in Central and South Eastern Europe. Ed. Osterle, A. Frankfurt am Main: Peter Lang, pp. 67-80.Despot-Lučanin, J. (2003.) Iskustvo starenja. Jastrebarskko: Naklada Slap.

Relevantni tekstovi u časopisima: Research on Aging, Journal of Applied Gerontology, Journal of European Social Policy, Ljetopis studijskog centra socijalnog rada, Revija za socijalnu politiku.

1. OPĆE INFORMACIJE1.1. Naziv predmeta Palijativna skrb 1.2. Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Ana Štambuk1.3. Suradnici /1.4. Status predmeta Izborni1.5. Semestar ?1.6. Bodovna vrijednost (ECTS) 41.7. Način izvođenja nastave


2. OPIS PREDMETA


Stjecanje znanja iz područja palijativne skrbi, odnosno pružanje stručne pomoći umirućima i članovima njihovih obitelji, što će biti obrađeno kroz sljedeće tematske cjeline: Organizacija i načela palijativne skrbi, potrebe umirućih, holistički pristup boli, palijativni tim i uloga socijalnog radnika, komunikacija u palijativnoj skrbi, etička pitanja u palijativnoj skrbi i žalovanje.

2.2. Uvjeti za upis predmeta 2.3. Očekivani ishodi učenja Nakon uspješno savladanog kolegija studenti će biti u mogućnosti:

- kritički promišljati o holističkom pristupu umirućima i članovima njihovih obitelji te specifičnim potrebama ove populacije,

- razvijati suradni odnos kako s klijentima tako i sa članovima tima- imati znanja iz komunikacije s umirućima s posebnim naglaskom na

67

saopćavanje loših novosti- promišljati o važnosti etičkog pristupa u donošenju odluka vezanim uz

kraj života te poštovanju ljudske osobe i njenog dostojanstva sve do smrti


- Vještine samostalnog i kritičkog preispitivanja stečenih znanja s jasnim argumentiranjem i promišljanjem vlastitih stavova i stečenih znanja u kontekstu etičkog pristupa.

- Vještina timskog rada i suradnje s različitim profesionalcima uključenima u palijativnu skrb.

- Vještina prepoznavanja različitosti i poštovanja svakog čovjeka u njegovom specifičnom izražavanju potreba vezanim uz kraj života.


odgovora)



2.6. Obveze studenataAktivno sudjelovanje na nastavi – komentari, diskusije, grupni rad.Individualni pismeni zadatak – esejski prikaz i obrada jednog slučaja – potrebe, plan skrbi, rizični čimbenici, mogući etički problemi


Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata provodi se kroz:- pisanje eseja – 40%- usmeni ispit s provjerom primjene stečenih teorijskih znanja na

konkretne situacije iz palijativne skrbi – 60%2.8.Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

Pismena evaluacija od strane studenata.


materijali s predavanjaŠtambuk, A. (2011.) Some components of quality of life in palliative care. Zbornik radova Međunarodne znanstvene konferencije “Socijalni rad i borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti – profesionalna usmjerenost zaštiti i promicanju ljudskih prava”2 Ur. Buljevac, M., Leutar, I. Štambuk, A., Shank, B.W., Leutar, Z. 20.-23. listopada, 2010, Mostar, BiH. Zagreb: Zaklada Marija de Mattias. str. 337-356.Reith, M., Payne, M. (2009.) Social Work in End-of-Life and Palliative Care. Chicago: Lyceum Books, inc. Radbruch, L., Payne, S. (2009.) White paper on standards and norms for hospice and palliative care in Europe: part 1. European journal of palliative care, 16(6), 278-289.Radbruch, L., Payne, S. (2010.) White Paper on standards and norms for hospice and palliative care in Europe: part 2. European Journal of Pallilative Care, 17(1), 22-33.

2.10. Dopunska literatura Brkljačić, M., Šamija, M., Belev, B., Strnad, M., Čengić, T. (2013.) 2 Zbornik ima međunarodno uredništvo (Barbara W. Shank – University of St. Thomas, Minnesota; Ivan Leutar - Sveučilište u Mostaru; te Marko Buljevac, Ana Štambuk i Zdravka Leutar – Sveučilište u Zagrebu). Zbornik su recenzirali prof. dr. sc. Iko Skoko (inozemni recenzent sa Sveučilišta u Mostaru, Bosna i Hercegovina) te prof. dr. sc. Zoran Šućur (domaći recenzent sa Sveučilišta u Zagrebu).

68

Palijativna medicina. Rijeka: Markulin, d.o.o.Štifanić, M. (2009.) Kultura umiranja, smrti i žalovanja.Rijeka, Adamić.Kubler – Ross, E., Kessler, D. (2001.) Pouke života – kako nas naša smrtnost može poučiti životu i življenju. Zagreb: Biovega.Buckman, R. (1995.) Ne znam što reći. Zagreb: ŠK. Tematski broj časopisa o socijalnoj politici, hospiciju i palijativnoj skrbi (2002.) Revija za socijalnu politiku, 3-4:241-319.

69

ISHODI UČENJA

Smjer socijalna politika

1. OPĆE INFORMACIJE1.1. Naziv predmeta Javne financije i socijalna sigurnost1.2. Nositelj predmeta Doc. dr. Tereza Rogić Lugarić1.3. Suradnici /1.4. Status predmeta Obvezni1.5. Semestar III1.6. Bodovna vrijednost (ECTS) 51.7. Način izvođenja nastave (broj sati P+V)

Predavanja (15 sati)

2. OPIS PREDMETA


1. Steći napredna znanja iz načela socijalnog osiguranja, modela financiranja socijalnog osiguranja, nositelja tereta financiranja socijalnog osiguranja

2. Upoznati doktorande s povijesnim nastankom i razvojem mirovinskih sustava te suvremenim reformama mirovinskih sustava, povijesnim razvojem organizacija i financiranja zdravstvene zaštite te suvremenim reformama sustava organizacije i financiranja zdravstvene zaštite, osiguranja nezaposlenih, financiranja izdataka za socijalnu skrb

3. Proizvesti znanja i razumijevanje veze između poreznog sustava i socijalne sigurnosti te učinaka decentralizacije financiranja socijalne sigurnosti


70


ZNANJE I RAZUMIJEVANJE Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

- identificirati i diskutirati o ulogama javnih financija;- definirati, identificirati i diskutirati o vrstama javnih dobara;- prepoznati i identificirati pojedine instrumente financiranja javnih

potreba;- izdvojiti i diskutirati o kriterijima razlikovanja pojedinih

instrumenata;- definirati pojam proračuna i drugih instrumenata;- diskutirati o mjestu i ulozi pojedinih instrumenta financiranja javnih

potreba;- definirati i kritički se izraziti o pojedinim kategorijama proračunskog

prava u kontekstu suvremenih pravnih pristupa;- izdvojiti i prepoznati ključne institute proračunskog prava;- prepoznati i diskutirati o teorijskim i normativnim obilježjima

osnovnih instrumenata financiranja sustava socijalnog osiguranja; - prepoznati i kritički se izraziti o modelima financiranja sustava

socijalnog osiguranja;- objasniti teorijske i praktične pristupe te definirati kriterije

razlikovanja u rješavanju pojedinih problema koji se javljaju u području financiranja socijalnog osiguranja;

- prepoznati i objasniti istraživačke metode koje su u financijskom pravu imanentne izvornijem promišljanju i provedbi znanstvenog istraživanja.

PRIMJENA Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

- razumjeti i opisati uloge javnih financija;- skicirati ključne trendove i njihove utjecaj na fiannciranje sustava

socijalnog osiguranja,- grupirati javna dobra;- grupirati i opisati instrumente financiranja javnih potreba;- razumjeti diversifikaciju instrumenata financiranja javnih potreba;- skicirati pojedine institute i dokumente proračunskog prava;- rasporediti stečena teorijska znanja o osnovnim proračunskim

institutima i postupcima na konkretan proračunski sustav; - skicirati sličnosti i razlike između pojedinih modela financiranja

socijalnog osiguranja; - skicirati obilježja instrumenata financiranja socijalnog osiguranja;- primijeniti stečena teorijska znanja u znanstvenoj analizi i

rješavanju problema u području financiranja sustava socijalnog osiguranja;

- skicirati relevantne znanstveno - istraživačke metode te provesti znanstveno istraživanje postavljenog i definiranog problema.

ANALIZANakon uspješno savladanog predmeta student će moći:-

71

- kategorizirati javna dobra;- kategorizirati i analizirati instrumente financiranja javnih potreba; - kategorizirati i analizirati različite teorije od utjecaja na oblikovanje

proračunskog prava i pojedinih instituta;- demonstrirati i analizirati uzroke nastanka pojedinih problema u

području financiranja sustava socijalnog osiguranja;- analizirati pojedine instrumente financiranja socijalnog osiguranja s

teorijskog i normativnog stajališta;- analizirati proračunske dokumente na prihodovnoj i rashodovnoj

strani;- analizirati teorijske i normativne pristupe pojedinim problemima u

sustavu financiranja socijalnog osiguranja.

SINTEZANakon uspješno savladanog predmeta student će moći:- formulirati utjecaj suvremenih trendova na sustav financiranja

socijalnog osiguranja;- konstruirati povezanost između pojedinih instrumenata financiranja

javnih potreba; - pripremiti teorijsku podlogu i normativno rješenje pojedinih

proračunskih instituta;- konstruirati povezanost između javnog dobra i pogodnog

instrumenta za njegovo financiranje;- pripremiti teorijsko utemeljenje i normativno rješenje pojedinih

instrumenata financiranja sustava socijalnog osiguranja;- predlagati moguće smjerove normativnih promjena; - formulirati i pripremiti raspravu o prednostima i/ili nedostacima

postojećih normativnih rješenja- formulirati i predlagati znanstveno istraživanje odabranog

fenomena u području financiranja sustava socijalnog osiguranja

2. 3.Očekivani ishodi učenja

VREDNOVANJENakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

- vrednovati uporabu i ulogu pojedinih instrumenata financiranja javnih potreba;

- preispitati teorijske postavke i normativni okvir pojedinih instrumenata financiranja socijalnog osiguranja;

- procijeniti svrhovitost i opravdanost pojedinih zakonskih rješenja;

- preporučiti smjerove poboljšanja aktualnih normativnih rješenja vodeći računa o teorijskim postavkama, komparativnim iskustvima i hrvatskim uvjetovanostima.


Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:- primijeniti i prezentirati ishode učenja u svakodnevnom radu;- argumentirano iznijeti i objasniti svoja mišljenja i prijedloge;- razvijati suradničke i komunikacijske vještine;- služiti se znanstvenom i stručnom literaturom te drugim

izvorima radi samostalnog znanstvenog istraživanja i obrade pojedine teme;

- promišljati o potrebama i mogućnostima daljeg usavršavanja i cjeloživotnog učenja.

2.5. Oblici izvođenja nastave Predavanja Terenska nastava

72

(Moguće je označiti više odgovora)

Seminari Radionice Vježbe On-line u cijelosti ili djelomično

Samostalni zadaci Multimedija i mreža Mentorski rad Ostalo:



Oblici provjere znanja: - usmeni ispit koji se sastoji od dva dijela: kraćeg izlaganja

relevantne teme koju je polaznik sam odabrao te pitanja iz gradiva. Za izlaganje odabrane teme polaznik treba koristiti dodatnu, zadanu ili odabranu, literaturu.

Kriteriji ocjenjivanja: - usmeni ispit - uspjeh na usmenom ispitu ocjenjuje se ocjenama od

jedan do pet; ovisi o pokazanoj razini znanja, razumijevanja, razini korištenja dodatnih znanstvenih i stručnih izvora i samostalnijeg promišljanja u analizi i prezentiranju odabrane teme.

Načini provjere pojedinih ishoda učenja: - ishod učenja „znanje i razumijevanje“ – usmeni ispit- ishod učenja „znanje i razumijevanje“; „primjena“, „analiza“,

„sinteza“ i „vrednovanje“ – priprema i usmeno izlaganje odabrane teme.




Jelčić, B. (2001.) Javne financije. Zagreb: RIF, str. 423-453.Jurković, P. (1986.) Osnove ekonomike društvenih djelatnosti. Zagreb: Ekonomski institut, str. 109. do 139.Rosen, H.S. (1999.) Javne financije, Zagreb: Institut za javne financije, str., 172-193., 195-217.Stiglitz, J. E. (2001.) Economies of Public Sector, W.W. Norton & Company.Šimović, J. (2002.) Javna dobra, u: Jelčić, B. et. al. Financijsko pravo i financijska znanost. Zagreb: Narodne novine.Šimović, J. (2004.) Financiranje javnih potreba putem proračuna, u Jelčić, B. et. al. Hrvatski fiskalni sustav. Zagreb: Narodne novine, str. 296-354.Šimović, J. (2004.) Fondovsko financiranje javnih potreba, u : Jelčić B. et. al. Hrvatski fiskalni sustav. Zagreb: Narodne novine, str. 354-376.Šimović, J. (1998.) Socijalni učinci poreza na dodanu vrijednost, Revija za socijalnu politiku, 2-3:99-109.


Barr, N. (1998.) The Economics of the Welfare State, 3th edition. Stanford: Stanford University Press. Bell, C. (2003.) Development Policy as Public Finance. Oxford: New York: Oxford University Press. (odabrana poglavlja)Hillman, A.L. (2003.) Public Finance and Public Policy. Development Policy as Public Finance. Cambridge: New York: Cambridge University Press. (odabrana poglavlja)

73

74

IZBORNI PREDMETI

1. OPĆE INFORMACIJE1.1. Naziv predmeta Civilno društvo i socijalna politika1.2. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Gojko Bežovan; Prof. dr. sc. Jasminka Ledić1.3. Suradnici /1.4.Status predmeta Izborni1.5. Semestar1.6. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 ECTS bodova1.7. Način izvođenja nastave


2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta 1. Razumjeti pojmove civilno društvo, neprofitni sektor, treći sektor,

socijalna ekonomija te druge povezane koncepte2. Razumjeti važnost kulturno-povijesnog razvoja i uloge civilnog

društva u socijalnoj politici u suvremenim društvima 3. Usvojiti spoznaje o suvremenim teorijama civilnog društva, odnosu

civilnog društva i drugih dionika4. Usvojiti dosadašnje spoznaje o konceptu kombiniranog modela

socijalne politike sa svim relevantnim policy činjenicama o statusa civilnog društva u Hrvatskoj

5. Razumjeti ulogu civilnog društva u procesima decentralizacije, samoorganizacije i samoregulacije

75

6. Kritički vrednovanja utjecaj civilnog društva u Hrvatskoj2.2. Uvjeti za upis predmeta


Studenti će u okviru ovog kolegija:1. Objasniti i razlikovati konceptualna određenja i zakonske oblike

civilnog društva2. Diskutirati ulogu civilnog društva u socijalnoj politici u suvremenim

društvima3. Interpretirati dosadašnje spoznaje o konceptu kombiniranog modela

socijalne politike sa svim relevantnim policy činjenicama o statusa civilnog društva u Hrvatskoj

4. Ocijeniti obilježja suradnje civilnog društva s državom te ulozi civilnog društva u procesima decentralizacije, samoorganizacije i samoregulacije

5. Vrednovati i zaključiti o utjecaju civilnog društva u Hrvatskoj


Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:1. Učinkovito sudjelovati u timskom radu 2. Samostalno prezentirati usvojene sadržaje znanstvenoj publici 3. Argumentirano zagovarati načela samoorganizacije i prakticiranja

civilno-društvenih vrlina u društvu




2.6. Obveze studenata Pohađanje predavanja, ispitni pisani rad te usmeni ispit2.7. Praćenje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i oblici provjere znanja

Ispit se polaže usmenim putem te pisanjem eseja na predmetnu temu

76


Program i izvedba kolegija vrednovati će se putem anonimnih evaluacija studenata


G. Bežovan/S. Zrinščak (2007.) „Civilno društvo u Hrvatskoj“ Zagreb: Jesenski i Turk.

G. Bežovan „Izazovi razvoja kombinirane socijalne politike u Hrvatskoj“, www.ceraneo.hr (tekst će biti i na mrežnoj stranici PDS-a socijalna politika).


Ascoli U., Ranci C., (eds.) (2002.) Dilemmas of the Welfare Mix – The New Structure of Welfare in an Era of Privatisation. New York: Kluwer Academoc/Plenum Publishers.

A. L. Mattheis, (ed.) (2006.) Nordic Civic Society Organisations and Future of Welfare Services- A Model for Europe?, Copenhagen: Norden.

1. OPĆE INFORMACIJE1.1. Naziv predmeta Hrvatska socijalna politika i Europski socijalni model1.2. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Siniša Zrinščak, Dr. sc. Paul Stubbs1.3. Suradnici /1.4.Status predmeta Izborni1.5. Semestar1.6. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 ECTS bodova1.7. Način izvođenja nastave (broj sati P+V)


2. OPIS PREDMETA


1. Razumjeti europski socijalni model, njegov razvoj, dosege i kontroverze2. Prepoznati procese i mehanizme europeizacije3. Kritički sagledati utjecaj europeizacije na hrvatsku socijalnu politiku 4. Razumjeti europeizaciju u kontekstu postkomunističkih zemalja

2.2. Uvjeti za upis predmeta 2.3. Očekivani ishodi učenja Studenti će u okviru ovog kolegija:

1. Usvojiti napredna znanja o europskom socijalnom modelu 2. Razumjeti i diskutirati doseg europskog socijalnog modela te kritički evaluirati dileme koje se vežu za njega 3. Razumjeti koncept i analizirati različite aspekte europeizacije 4. Interpretirati i usporediti procese europeizacije postkomunističkih zemalja

77

http://www.ceraneo.hr/

5. Identificirati i prosuditi procese i mehanizme europeizacije


Nakon uspješno savladanog kolegija studenti će biti u mogućnosti:- Kritički vrednovati empirijske radove vezan za temu europeizacije- Samostalno prezentirati usvojene sadržaje znanstvenoj publici - Argumentirano raspraviti o ulozi europskog socijalnog modela u

hrvatskoj socijalnoj politici



djelomično




Za ispit studenti moraju pismeno obraditi jednu temu u obliku seminara a koja se temelji na predavanjima i izboru iz niže navedene literature (po potrebi / mogućnosti i dodatne). Tema i struktura seminara dogovara se s nastavnikom. Seminar donosi 40% ocjene. Zadnjih 30% ocjene formira se temeljem usmene obrane pisanog rada.



2.9. Obvezna literatura Butković, H., Samardžija, V. (2010) From the Lisbon Strategy to Europe 2020 – and Introduction. In: V. Samardžija and H. Butković (eds.) From the Lisbon Strategy to Europe 2020. Zagreb: IMO, pp. 3-30. Dostupno na: http://www.imo.hr/files/From%20the%20Lisbon%20Strategy%20to%20Europe%202020.pdf Bertola, Giuseppe (2010). Social and Employment Policy in the EU and in the Great Recession, European Policy Analysis, 11. Dostupno na: http://www.sieps.se/sites/default/files/2010_11epa_ny_0.pdf Cerami, A. (2008)."Europeanization and Social Policy in Central and Eastern Europe", in François Bafoil and Timm Beichelt (eds.) Européanisation. D'Ouest en Est. Coll. Logiques Politiques, L'Harmattan: Paris, pp. 137-168.Cerami A. and P. Stubbs (2011) Post-Communist Welfare Capitalisms: bringing institutions and agency back in, EIZG Working Papers. Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=111821 Daly, M. (2010) Assessing the EU Approach to Combatting Poverty and Social Exclusion in the Last Decade. In Marlier E and D Natali (eds) Europe 2020: towards a more social EU? Brussels: Peter Lang, pp. 143-162.Dobrotić, I., Matković, T., Zrinščak, S. (2013) Gender Equality Policies and Practices in Croatia – The Interplay of Transition and Late Europeanization. Social Policy & Administration 47(2):218-240.Fenger, H.J.M. (2007) Welfare regimes in Central and Eastern Europe: Incorporation post-communist countries in a welfare regime typology.

78

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=111821

http://www.sieps.se/sites/default/files/2010_11epa_ny_0.pdf

http://www.imo.hr/files/From%20the%20Lisbon%20Strategy%20to%20Europe%202020.pdf

http://www.imo.hr/files/From%20the%20Lisbon%20Strategy%20to%20Europe%202020.pdf

Contemporary Issues and Ideas in Social Sciences. Dostupno na: http://journal.ciiss.net/index.php/ciiss/article/view/45/37Fink-Hafner, D., Lajh, D. (2012). Europeanization in South East Europe. In: Sternad, Dietmar and Döring, Thomas (eds.). Handbook of Doing Business in South East Europe. Houndmills, New York: Palgrave Macmillan, pp. 25–50Guillen A., Palier, B. (eds.) (2004.) EU Enlargement, Europeanization, and Social Policy, Journal of European Social Policy – special issue, 14(3): 203-333. – uvod + jedan tekst po izboru. Lendvai, N. (2008) EU Integration and the Transformation of Post-communist Welfare: Traversing a ‘Quantum Leap’? Social Policy and Administration 42(5): 504–523.Leibfried, Stephan (2005). Social Policy: Left to the Judges and the Markets? In Helen Wallace, William Wallace and Mark A. Pollack (eds): Policy-Making in the European Union. Oxford: Oxford University Press, pp 243-278Lendvai, N. (2007) Europeanization of social policy? Prospects and challenges for South East Europe in Deacon B and P Stubbs (ur.) Social Policy and International Interventions in South East Europe. Cheltenham: Edward Elgar, str: 22-44.Radaelli, C. (2004) Europeanisation: Solution or problem? European Integration online Papers, vol. 8, no. 16. http://eiop.or.at/eiop/texte/2004-016a.htm Stubbs, P., Zrinščak, S. (2009.) Croatian Social Policy: The Legacies of War, State-building and Late Europeanization. Social Policy & Administration, 43(2):121-135.Stubbs, P., Zrinščak, S. (2012) Europeizacija i socijalna politika: između retorike i stvarnosti. U: V. Puljiz, S. Ravlić, V. Visković (ur.) Hrvatska u EU: kako dalje. Zagreb: Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, str. 265-294. Zrinščak, S. (ur.) (2006.) Socijalna država u 21. stoljeću – privid ili stvarnost? Zagreb: Pravni fakultet, str. 1-91, 183-218.


1. OPĆE INFORMACIJE1.1. Naziv predmeta Siromaštvo i socijalna isključenost1.2. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Zoran Šućur1.3. Suradnici /1.4.Status predmeta Izborni1.5. Semestar 1-41.6. Bodovna vrijednost (ECTS) 41.7. Način izvođenja nastave


2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta 1. razumjeti teorijske pristupe i multidimenzionalnu pririodu

siromaštva i socijalne isključenosti2. raspraviti stare i novije forme siromaštva u kontekstu paradigme

socijalne isključenosti3. vrednovati prednosti i nedostatke pojedinih pristupa i načina

mjerenja siromaštva i socijalne isključenosti4. analizirati podatke o empirijskim pokazateljima siromaštva i

socijalne isključenosti u Hrvatskoj i EU koristeći različite izvore informacija

5. istražiti i evaluirati učinkovitost pojedinih strategija uključivanja i

79

http://eiop.or.at/eiop/texte/2004-016a.htm

http://eiop.or.at/eiop/texte/2004-016a.htm

http://journal.ciiss.net/index.php/ciiss/article/view/45/37

mjera socijalne politike s aspekta ublažavanja siromaštva na nacionalnoj i međunarodnoj razini (posebice u kontekstu EU)

6. osposobiti studente da mogu usvojiti cjelovitu i detaljnu sliku siromaštva i socijalne isključenosti i temeljem toga djelovati (provoditi istraživanja ili koncipirati akcijske dokumente)



Nakon uspješno savladanog kolegija student će biti u mogućnosti: Analiza

analizirati i kategorizirati uzroke i oblike siromaštva i socijalne isključenosti na nacionalnoj i globalnoj razini

izdvojiti najvažnije dimenzije i pokazatelje siromaštva i socijalne isključenosti

usporediti uzroke i profile siromaštva u različitim sredinama i zemljama

povezati ključne empirijske pokazatelje siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj i EU s modelima i tipovima socijalne politike

Sinteza prikupiti standardne pokazatelje siromaštva i izraditi sliku

siromaštva na nacionalnoj ili subnacionalnoj razini planirati aktivnosti prevencije i ublažavanja siromaštva temeljem

uvida u istraživačke nalaze i podatke predlagati mjere zaštite od siromaštva i socijalne isključenosti za

pojedine skupine u društvuVrednovanje usporediti različite pristupe konceptualizaciji i mjerenju siromaštva

i socijalne isključenosti ocijeniti i preispitati politike protiv siromaštva i socijalne

isključenosti na nacionalnoj ili međunarodnoj razini preporučiti odgovarajuće postupke ili metode u mjerenju ili u

politici spram siromaštva i socijalne isključenosti vrednovati ulogu EU u nacionalnoj politici protiv siromaštva i

socijalne isključenosti


Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:- prikupljati, analizirati i interpretirati podatke iz različitih izvora - donositi primjerene odluke temeljem uvida u istraživačke nalaze- kritički promišljati o politikama protiv siromaštva i socijalne isključenosti- kritički prosuđivati uloge različitih dionika u javnim politikama- primjenjivati modele na nove situacije





1. Oblici provjere znanja

Oblik provjere znanja 1.1. Esej1.2. Usmeni ispit1.1. EsejOd studenta se traži da samostalno pripremi pisani esej u kojem će obraditi određeni aspekt problematike siromaštva i socijalne isključenosti. O temi eseja

80

raspravlja se na ispitu. 1.2. Usmeni ispit Uključuje pitanja u kojima se traži povezivanje pojmova i teorijskih pristupa, njihovo uspoređivanje i kritičko vrednovanje, primjena teorijskih pristupa i modela na društvenu stvarnost. 2. Kriteriji provjere znanjaZavršna ocjena na kolegiju formira se kao prosjek ocjene eseja i ocjene usmenog ispita.




Šućur, Z. (2001.) Siromaštvo: teorije, koncepti i pokazatelji, Zagreb: Pravni fakultet, str. 31-39, 67-82, 101-118.Šućur, Z. (2004.) Socijalna isključenost: pojam, pristupi i operacionalizacija. Revija za sociologiju, 1-2, 45-60.Šućur, Z. (2006.) Siromaštvo, višedimenzionalna deprivacija i socijalna isključenost u Hrvatskoj. Revija za sociologiju, 3–4, 131–147.Šućur, Z. (2014.). Stari i novi siromasi u hrvatskom društvu: empirijski uvid, Bogoslovska smotra, 84(3): 577-610.Šućur, Z. (2012.) Stagnira li doista siromaštvo u Hrvatskoj?, Društvena istraživanja, 21(3): 607-629.UNDP (2006.) Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj. Zagreb: UNDP Hrvatska.Kronauer, M. (1998.) “Social Exclusion” and “Underclass” – New Concepts for the Analysis of Poverty, U: H.-J. Andress (ed.) Empirical Poverty Research in Comparative Perspective. Aldershot: Ashgate.Fusco, A., Guio, A.-C., and Marlier, E. (2011.) Income poverty and material deprivation in European countries, Working Paper, No. 2011-04, Luxembourg, CEPS/INSTEAD.


Šućur, Z. (2008.) Ljudski i sociokulturni kapital siromašnih u Hrvatskoj. U: J. Kregar, G. Flego, G. & S. Ravlić (ur.) Hrvatska: kako sada dalje. Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, 183-214.Room, G. (1990.) New Poverty in the European Community. London: Macmillan.Gallie, D. (ed.) (2004.) Resisting Marginalization: Unemployment Experience and Social Policy in the European Union. Oxford: Oxford University Press.

1. OPĆE INFORMACIJE1.1. Naziv predmeta Socijalna država, javna uprava i socijalne službe1.2. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Ivan Koprić1.3. Suradnici /1.4. Status predmeta Izborni1.5. Semestar1.6. Bodovna vrijednost (ECTS) 41.7. Način izvođenja nastave


2. OPIS PREDMETA


1. Analizirati razvoj uprave i javnih službi2. Upoznati doktorande s ulogom i funkcioniranjem javnih službi i socijalne države te u kontekstu krize socijalne države i reformi javne uprave3. Razumjeti značenje europskog upravnog prostora i europske regulacije javnih službi te procesa europeizacije hrvatske javne uprave i socijalnih službi


81


Znanje i razumijevanje

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:1.Objasniti razvoj institucija moderne države i profesionalne državne uprave, proširenje državne uprave i preobrazbu u javnu upravu, kao i razvoj i ulogu lokalne samouprave. 2.Izdvojiti uzroke krize socijalne države i grupirati menadžerske reforme usmjerene na njezino prevladavanje.3.Diskutirati o racionalnoj organizaciji, adekvatnom području organiziranja i prihvatljivim metodama obavljanja socijalnih službi.4.Sažeti temeljne postavke pojedinih pravaca organizacijske teorije.5.Grupirati nadležnosti hrvatske središnje državne uprave i lokalne samouprave u pogledu socijalnih službi.6.Diskutirati razvoj europskog upravnog prostora i europsku regulaciju javnih službi.

Primjena

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:1.Interpretirati hrvatsku i europsku pravnu regulaciju javnih, posebno socijalnih službi.2.Demonstrirati promjene sustava socijalnih službi uslijed procesa europeizacije na primjeru konkretnih sustava javne uprave.3.Rasporediti nadležnosti središnje državne uprave i lokalne samouprave u pogledu socijalnih službi.4.Izabrati prikladne načine organiziranja i obavljanja socijalnih službi s obzirom na kontekstualne faktore u pojedinim upravnim sustavima.5.Demonstrirati razvoj lokalne samouprave i početnu ulogu lokalnih institucija u obavljanju socijalnih službi.6.Interpretirati europske upravne standarde i načela različitih upravnih doktrina u pogledu obavljanja socijalnih službi.javnih službi.

2.3. Očekivani ishodi učenja Analiza

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:1. Analizirati konkretne pravne, organizacijske, tehničko-tehnološke i druge probleme socijalnih službi u komparativnoj, europskoj i razvojnoj perspektivi.2. Analizirati hrvatske i europske normativne dokumente u području regulacije socijalnih službi.3. Riješiti temeljne organizacijske i funkcionalne probleme u konkretnoj organizaciji za obavljanje određene socijalne službe.4. Provjeriti teorijske postavke o utjecaju načela supsidijarnosti na raspodjelu javnih poslova i službi između različitih razina upravnog sustava na temelju empirijskih podataka.5. Usporediti različite načine organiziranja i obavljanja socijalnih službi.6. Povezati promjene u načinu organiziranja i obavljanja javnih službi sa strukturiranjem Europskog upravnog prostora i procesima europeizacije općenito.

82

7. Ispitati utjecaj razvoja europskih modela obavljanja javnih službi na hrvatski funkcionalni upravni sustav.

Sinteza

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:1. Predložiti adekvatna normativna rješenja na razini Hrvatske i na razini svake pojedine lokalne i regionalne samoupravne jedinice u području regulacije socijalnih službi.2. Izgraditi teorijski model za provedbu istraživanja međusobnog odnosa različitih varijabli u području socijalnih službi.3. Konstruirati modele organizacije obavljanja socijalnih službi prikladne za ostvarivanje europskih upravnih standarda.4. Pripremiti koncept provjere teorijskih postavki o odnosu različitih varijabli u području socijalnih službi.5. Upravljati provedbom istraživanja odnosa različitih varijabli u području organizacije i razvoja socijalnih službi.

Vrednovanje

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:1. Preispitati učinak europeizacije na razvoj nacionalnih javnih službi.2. Preispitati različite načine raspodjele nadležnosti središnje državne uprave i lokalne samouprave u pogledu socijalnih službi.3. Odabrati prikladne načine provjere postavljenih teorijskih modela o međusobnom utjecaju pojedinih organizacijskih varijabli u području javnih službi.4. Valorizirati europske upravne standarde i načela upravnih doktrina u području socijalnih službi.5. Zaključiti rezultate empirijskog istraživanja o odnosu različitih organizacijskih varijabli u pogledu organizacije i načina obavljanja socijalnih službi.6. Procijeniti prikladnost upotrebe rezultata i zaključaka istraživanja u širem međunarodnom kontekstu.

2.4.Opće (generičke) vještine

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:1. javno prezentirati usvojene ishode učenja;2. aktivno pratiti i analizirati razvoj i regulaciju socijalnih službi;3. primjereno prezentirati i izlagati vlastite stavove i uvjerenja o različitim

organizacijskim varijablama i njihovim implikacijama na konkretne organizacije;

4. provoditi samostalna i timska znanstvena istraživanja i prezentirati njihove rezultate.


odgovora)





Znanje se provjerava na usmenim ispitima. Ispit se sastoji od objašnjavanja i diskutiranja glavnih pojmova i fenomena, interpretacije odnosa temeljnih varijabli, preispitivanja postojećih pojava te davanja vlastitih prijedloga i procjena.

2.8. Načini praćenja kvalitete Program i izvedba kolegija vrednovati će se putem anonimnih evaluacija

83

koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

studenata.


Ivanišević, S. (1968.) Prilog diskusiji o pojmu javne službe. Zbornik radova Visoke upravne škole za 1968. godinu, str. 70-88.Koprić, I. (1999.) Struktura i komuniciranje u upravnim organizacijama. Zagreb: Pravni fakultet u Zagrebu, str. 7-34 (organizacijska teorija), 41-60 (organizacijska struktura), 267-290 (javni menadžment i organizacijska kultura u javnoj upravi).Koprić, I. (2002.) Razvoj lokalne samouprave u Hrvatskoj. Javna uprava (Ljubljana) 38(2): 207-232.Koprić, I. (2003.) Modernizacija hrvatske uprave: pitanja, prijedlozi i perspektive, u I. Koprić (priredio) Modernizacija hrvatske uprave. Zagreb: Društveno veleučilište, str. 439-452.Koprić, I., Marčetić, G. (2000.) Kriza socijalne države, reforme javne uprave i hrvatsko upravno osoblje. Hrvatska javna uprava 2(1): 25-59 (socijalna država; javni menadžment).Pusić, E. (1997.) Hrvatska središnja državna uprava i usporedni upravni sustavi. Zagreb: Školska knjiga, str. 23-27 (upravni sustavi), 115-117 (građani i uprava), 285-293 (javni menadžment).Pusić, E. (1999.) Država i državna uprava. Zagreb: Pravni fakultet u Zagrebu, str. 1-15 (pojam države), 310-329 (socijalna država).Pavić, Ž. (2001.) Od antičkog do globalnog grada. Zagreb: Pravni fakultet u Zagrebu, str. 119-178 (komunalizacija i gradovi), 211-218 (korisnici javnih službi), 231-257 (upravni problemi metropolitanizacije).Zakon o ustanovama, NN 76/1993.


Grupa autora (2005) Hrestomatija upravne znanosti, svezak III. (u pripremi).Ivan Koprić (2005) Djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave. Hrvatska javna uprava god. 5, br. 1, str. 35-79.Ivan Koprić (2004) Priority Areas in Reforming Governance and Public Administration in Croatia. www.unpan.org. (str. 1-22).Ivan Koprić (2004) Reforma javne uprave u Hrvatskoj: okviri, iskustva i perspektive. U: X. dnevi javnega prava. Portorož: Inštitut za javno upravo. Str. 587-608.Ivan Koprić (2004) Temeljna načela i usmjerenja reforme javne uprave u Hrvatskoj. Informator br. 5288, str. 1-3.Ivan Koprić (2004) Mjere za modernizaciju uprave u Hrvatskoj. Informator br. 5298, str. 1-3.SIGMA (1998) European Principles for Public Administration. SIGMA Papers No. 27.

1. OPĆE INFORMACIJE1.1.Naziv predmeta Ekonomija javnog sektora / socijalne države1.2.Nositelj predmeta Dr. sc. Katarina Ott1.3. Suradnici /1.4. Status predmeta Izborni1.5. Semestar1.6. Bodovna vrijednost (ECTS) 41.7. Način izvođenja nastave


2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta 1. Razumjeti ulogu političkih pogleda na stavove prema ekonomici

javnog sektora, odnosno nazori na državu2. Osposobiti doktorande za primjenu metoda pozitivne i normativne analize

84

3. Upoznati doktorande s osnovama političke ekonomije javnog sektora – oblici demokracije, medijanski glasač, Arrowljev teorem nemogućnosti, objašnjenja rasta državne potrošnje



Nakon sudjelovanja u kolegiju i položenog ispita studenti bi trebali: 1. Prepoznati i objasniti osnovni okvir ekonomike javnog sektora, te pripadajućih ekonomskih i društvenih kontroverzi, naročito s aspekta socijalne politike,2. Analizirati ekonomske, ali i društvene, političke, kulturne i naročito socijalne aspekte ekonomike javnog sektora te prosuditi kako oni utječu na gospodarstvo, ali i na svakodnevni život i blagostanje pojedinca.


Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:1. Učinkovito sudjelovati u timskom radu 2. Samostalno prezentirati usvojene sadržaje znanstvenoj i stručnoj publici 3. Argumentirano i kritički raspraviti moguće učinke različitih aspekata ekonomike javnog sektora na gospodarstvo i socijalnu politiku





Studenti su obvezni:1. pohađati nastavu2. sudjelovati u praktikumu – praktikum podrazumijeva da studenti konstantno prate zbivanja vezana uz socijalne aspekte ekonomike javnog sektora – u Hrvatskoj, u EU, u svijetu – te iniciraju trenutno aktualne teme koje zajednički raspravljamo u kontekstu nastave koju prate i koja im mogu poslužiti kao ideje za projektne zadatke. 3. napraviti projektni zadatak – studenti pojedinačno ili u skupinama, tijekom kolegija odabiru temu koju će obraditi, napraviti malo istraživanje, prikaz ili analizu. 4. Studenti mogu, ali nisu obvezni napisati seminarski rad i/ili kritički prikaz.


Za pristupanje ispitu studenti moraju aktivno sudjelovati na predavanjima i u praktikumu, te imati pozitivno ocijenjen projektni zadatak. Studenti koji su dobili potpis imaju pravo pristupiti ispitu u ispitnom roku, ali i u vrijeme konzultacija, odnosno svaki tjedan, uz prethodnu najavu. Ispit se polaže pismeno, ali moguć je i naknadni usmeni ispit ako studenti nisu zadovoljni s ocjenom. Ocjena se sastoji od zbira postotaka postignutih tijekom kolegija:5% aktivnost na predavanjima10% aktivnost u praktikumu25% kvaliteta projektnog zadatka60% znanje na ispitu.



2.9. Obvezna literatura Rosen, H. S. Javne financije, Institut za javne financije, Zagreb, 1999.Ott, K. (ur.), Javne financije u Hrvatskoj, Institut za javne financije,

85

Zagreb, 2000.


Stiglitz, J. Economics of the Public Sector, Norton, New York, 2000Musgrave, R. i P. Javne financije u teoriji i praksi, Institut za javne financije, Zagreb, 1993.Kesner-Škreb, M. i Kuliš, D. Porezni vodič za građane, ažurirana verzija, ožujak 2004, Institut za javne financije, Zagreb, http://www.ijf.hr/porezni_vodic/3-04/3dohodak.pdfOtt, K. Proračunski vodič za građane, ažurirana verzija, jesen 2003, Institut za javne financije, Zagreb http://www.ijf.hr/proracunski/index.htmlHrvatski porezni sustav – dobro je poznavati poreze, 2003, Institut za javne financije, Zagreb http://www.ijf.hr/HPS/index.htmlPojmovnik http://www.ijf.hr/pojmovnik/Korisne web adrese:www.ijf.hrwww.worldbank.orgwww.oecd.orgwww.imf.orgwww.ibfd.orgwww.cbpp.org

1. OPĆE INFORMACIJE1.1. Naziv predmeta Obiteljsko pravo - odabrana poglavlja1.2. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar1.3. Suradnici /1.4. Status predmeta Izborni1.5. Semestar1.6. Bodovna vrijednost (ECTS) 41.7. Način izvođenja nastave


2. OPIS PREDMETA


1. Razumjeti obiteljskopravne institute u sustavu socijalne politike2. Upoznati doktorande s pravima djeteta u sustavu zaštite ljudskih prava (od ideje do međunarodnopravne obveze)3. Usvojiti znanja iz obiteljskopravnog instituta skrbništva (razvitak, suvremene tendencije, međunarodni standardi) s naglaskom na zaštitu nemoćnih i starijih osoba

86



1. Usvojiti opća znanja koja omogućuju bolje razumijevanje specifične problematike unutarobiteljskih odnosa s obzirom na njihove specifične individualne i dalekosežne društvene implikacije. 2. Kritički interpretirati i primijeniti zakonske regulative na pojedinačne slučajeve, budući da je naglasak na pravnom proučavanju odnosa između članova obitelji, osobito onih koji se zbog različitih čimbenika i uzroka nalaze u pravno ovisnom položaju


Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:1. Samostalno prezentirati usvojene sadržaje znanstvenoj i

stručnoj publici 2. Kritički primijeniti usvojenu zakonsku regulativu3. Argumentirano i kritički raspraviti moguće društvene učinke

problematike unutarobiteljskih odnosa i obiteljskog prava




2.6. Obveze studenata Pohađanje predavanja, ispitni pisani rad te usmeni ispit2.7. Praćenje i vrjednovanje rada

studenata tijekom nastave i oblici provjere znanja

Ispit se polaže usmenim putem te pisanjem eseja na predmetnu temu.


Program i izvedba kolegija vrednovat će se putem anonimnih evaluacija studenata.

2.9. Obvezna literatura - Alinčić, M., Hrabar, D., Jakovac-Lozić D., Korać Graovac, A.: Obiteljsko pravo, Narodne novine, Zagreb, 2007.

- Hrabar, D. (ur.): Hrestomatija hrvatskoga obiteljskog prava, Zavod za građanskopravne znanosti i obiteljskopravnu znanost, Poslijediplomski doktorski studij iz građanskopravnih i obiteljskopravne znanosti, Pravni fakultet u Zagrebu, 2010.:

- Alinčić, M.: Građanski brak sklopljen prema državnim propisima i u vjerskom obredu, str. 41-72.

- Korać Graovac, A.: Prosudbe Europskog suda za prava čovjeka o opravdanosti ograničenja prava na sklapanje braka, str. 147-179.

- Korać Graovac, A.: Ljudska prava i pravno uređenje istospolnih zajednica u domaćem zakonodavstvu, str. 235-264.

- Hrabar, D.: Europska konvencija o ostvarivanju dječjih prava – nov prilog promicanju dječjih prava, str. 291-304.

- Jakovac-Lozić, D.: Dijete kao titular prava na slobodu savjesti, vjerskog ili drugog uvjerenja, str. 355-376.

- Jakovac-Lozić, D.: Susreti i druženja djeteta s odvojenim roditeljem u presudama Europskog suda za ljudska prava, str. 377-427.

- Korać Graovac, A.: Sadržaj i doseg prava na poštovanje obiteljskog

87

života u hrvatskom obiteljskom pravu, str. 429-466.- Hrabar, D.: Posvojenje na razmeđi interesa posvojitelja i

posvojenika, str. 567-596.- Jakovac-Lozić, D., Vetma, I.: Seksualna orijentacija posvojitelja i

najbolji interes djeteta, str. 617-652.- Alinčić, M: Zaštita prava na sklapanje braka i osnivanje obitelji u

europskim dokumentima o ljudskim pravima i u nacionalnim zakonodavstvima, Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol. IV, br. 1/2013, str. 25-37.

- Hrabar, D.: Izvanbračna zajednica – neka otvorena pitanja, Hrvatska pravna revija, X, 2010., 2, str. 41-48.

- Hrabar, D.: Nova procesna prava djeteta – europski pogled, Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol. IV, br. 1/2013, str. 65-76.

- Hrabar, D.: Otvorena pitanja sudovanja u obiteljskim stvarima (Načela i smjernice za novi Lex de processibus familiaribus), u: Uzelac, A., Garašić, J., Maganić, A. (ur.): Djelotvorna pravna zaštita u pravičnom postupku: Izazovi pravosudnih transformacija na jugu Europe, Liber amicorum Mihajlo Dika, Pravni fakultet u Zagrebu, 2013., str. 277-300.

- Hrabar, D.: Prava djece u Europskoj uniji – pravni okvir, u: Korać Graovac, A., Majstorović, I. (ur.): Europsko obiteljsko pravo, Narodne novine, 2013., str. 53-71.

- Korać Graovac, A.: Povelja o temeljnim pravima Europske unije i obiteljsko pravo, u: Korać Graovac, A., Majstorović, I. (ur.): Europsko obiteljsko pravo, Narodne novine, 2013., str. 25-51.

- Majstorović, I.: Obiteljsko pravo kao različitost u jedinstvu: Europska unija i Hrvatska, u: Korać Graovac, A., Majstorović, I. (ur.): Europsko obiteljsko pravo, Narodne novine, 2013., str. 1-24.


- Hrabar, D. (ur.): Hrestomatija hrvatskoga obiteljskog prava, Zavod za građanskopravne znanosti i obiteljskopravnu znanost, Poslijediplomski doktorski studij iz građanskopravnih i obiteljskopravne znanosti, Pravni fakultet u Zagrebu, 2010.

1. OPĆE INFORMACIJE1.1. Naziv predmeta Demografski procesi i socijalna politika1.2. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Vlado Puljiz; Prof. dr. sc. Anđelko Akrap1.3. Suradnici /1.4.Status predmeta Izborni1.5. Semestar1.6. Bodovna vrijednost (ECTS) 41.7. Način izvođenja nastave


2. OPIS PREDMETA


1. Objasniti utjecaj demografskih procesa na socijalnu, obiteljsku i populacijska politiku2. Raspraviti promjene u demografskim i obiteljskim strukturama posebno u ekonomskoj strukturi stanovništva3. Razviti kod studenata razumijevanje determinanti fertilitetne motivacije u suvremenim uvjetima

2.2. Uvjeti za upis predmeta 2.3. Očekivani ishodi učenja 1. Objasniti i analizirati promjene i procese u demografskim i

ekonomsko-socijalnim strukturama 2. Kritički analizirati povezanost gore navedenih procesa sa socijalnom

88

(obiteljskom, populacijskom) politikom i utjecaja na njenu usmjerenost i djelovanje


Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:1. Učinkovito sudjelovati u timskom radu 2. Samostalno prezentirati usvojene sadržaje znanstvenoj publici 3. Argumentirano i kritički raspraviti moguće društvene i socijalno-

političke učinke demografskih procesa


odgovora)




Ispit se polaže usmenim putem te pisanjem eseja na predmetnu temu.




Wertheimer – Baletić, A.: Stanovništvo i razvoj, Mate, Zagreb, 1999.Akrap, A., Ćipin, I., Strmota, M. (ur.) (2014). Demografija u Hrvatskoj. Zbornik radova povodom 50 godina rada akademkinje Alice Wertheimer – Baletić. Zagreb. Ekonomski fakultet Puljiz, V., Tica, J., Vidović, D. (ur.) (2014). Migracije i razvoj Hrvatske (Podloga za hrvatsku migracijsku strategiju). Zagreb: Hrvatska gospodarska komora.


Akrap, A. /ur./, Činitelji demografskih kretanja u Hrvatskoj,, Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, Zagreb, 2003. Živić, D. (2005.) Stanovništvo Hrvatske – dosadašnji razvoj i perspektive, Institut za društvena istraživanja «Ivo Pilar», ZagrebUNICE /2005.) The New Demographic Regime – Population Challenges and Policy Responses, United Nations, New York and GenevaAvramov, D. (2003.) Demography and social exclusion, Strasbourg, Council of EuropeAvramov, D. and Maskova, M.(2003.) Active ageing in Europe, Strasbourg, Council of Europe Szivos, P. And Giudici, C. /2004.) Demographic implications of social exclusion in central and eastern Europe, Strasbourg, Council of Europe

1. OPĆE INFORMACIJE1.1. Naziv predmeta Pravo socijalne sigurnosti1.2. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Željko Potočnjak; Izv. prof. dr. sc. Ivana Grgurev1.3. Suradnici1.4. Status predmeta Obavezni1.5. Semestar1.6. Bodovna vrijednost (ECTS) 4 ECTS bodova1.7. Način izvođenja nastave (broj sati P+V)


2. OPIS PREDMETA2.1. Ciljevi predmeta 1. Objasniti pojam prava socijalne sigurnosti i njegov odnos s radnim

pravom i drugim granama prava2. Usvojiti znanja o povijesnom razvouj sustava socijalne sigurnosti i njihovog pravnog ureñenja3. Identificirati izvore (domaći i međunarodni) prava socijalne sigurnosti

89

4. Razumjeti suvremene sustave socijalne sigurnosti – koncepciju, strukturu i temeljna prava5. Usvojiti znanja o općim sustavima socijalne sigurnosti kao i socijalnoj pomoći i posebnim sustavima socijalnog zbrinjavanja sa naglaskom na Hrvatske sustave



Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

Znanje i razumijevanje

Definirati pravo socijalne sigurnosti, ovo i u odnosu sa radnim pravom i drugim granama prava, te koncept i sustave socijalne sigurnosti, sve to s obzirom na postojeće nacionalno uređenje, suvremene tendencije uređenja u usporedno-pravnim sustavima, kao i obveze i odnose koji proizlaze iz članstva u Europskoj uniji. Definirati, također, istraživački plan za istraživanje određenog pitanja odnosno sadržaja iz predmeta prava socijalne sigurnosti.

Objasniti sistematizacije, podjele i povijesni razvitak prava socijalne sigurnosti te koncepta i sustava socijalne sigurnosti; potom odnos nacionalnog prava socijalne sigurnosti sa međunarodnim i europskim standardima prava socijalne sigurnosti odnosno domaćih, međunarodnih i europskih izvora prava socijalne sigurnosti; te gospodarsko i socijalno značenje prava socijalne sigurnosti u različitim modelima kojima se ostvaruje koncept socijalne sigurnosti i u različitim sustavima socijalne sigurnosti. Također i objasniti značaj socijalnog prava u kontekstu temeljnih i ustavnih prava te prakse stvorene odlukama Ustavnog suda Republike Hrvatske, Europskog suda za ljudska prava i Europskog suda. To se odnosi na opće sustave socijalne sigurnosti za slučajeve starosti, invalidnosti, smrti hranitelja obitelji, nezgode na radu i profesionalne bolesti, bolesti (zdravstvena zaštita i naknade za slučaj bolesti), nezaposlenosti, majčinstva, potrebe dugotrajne njege i pomoći i posebnih obiteljskih potreba, nadalje na sustav socijalne pomoći te, također, i na posebne sustave socijalnog zbrinjavanja ratnih veterana i žrtava rata, a posebno u okviru sustava socijalne sigurnosti zdravstvenog osiguranja, mirovinskog osiguranja, osiguranja za slučaj nezaposlenosti, socijalne skrbi, rodiljnih i roditeljskih potpora te dodataka na djecu.

2.3. Očekivani ishodi učenja Izdvojiti gospodarske, socijalne, pravne, političke i druge aspekte i elemente razvitka prava socijalne sigurnosti, ovdje osobito značaj temeljnih i ustavnih prava za pravo socijalne sigurnosti. Izdvajaju se i međunarodni i nacionalni normativni izvori i pravna stečevina Europske unije važna za uređenje socijalnih odnosa u Republici Hrvatskoj te odgovarajuća sudska i ustavnosudska praksa te praksa Europskog suda za ljudska prava i Europskog suda. Izdvojiti i, u usporedno-pravnim sustavima i u okviru međunarodnih organizacija, razvijene prijedloge i pristupe modernizacije sustava socijalne sigurnosti. Izdvajaju se i prikladne metode za provođenje istraživanja određenog pitanja odnosno sadržaja iz predmeta prava socijalne sigurnosti.Prepoznati suvremenu problematiku vezanu uz pravo socijalne sigurnosti i sustave socijalne sigurnosti ponajprije probleme privatizacije i reorganizacije sustava socijalne sigurnosti, harmonizacije i koordinacije sustava socijalne sigurnosti te glavnih problema hrvatskog sustava socijalne sigurnosti. Prepoznati i prijedloge, pristupe i mogućnosti razvijene i

90

postojeće u usporedno-pravnim sustavima i u okviru međunarodnih organizacija s ciljem modernizacije sustava socijalne sigurnosti. Kritički vrednovati prijedloge, pristupe i mogućnosti razvijene i postojeće u usporedno-pravnim sustavima i u okviru međunarodnih organizacija s ciljem modernizacije sustava socijalne sigurnosti te prijedloge za normativno uređenje pitanja iz područja prava socijalne sigurnosti. Kritički vrednovati i prikladne metode za provođenje istraživanja određenog pitanja odnosno sadržaja iz predmeta prava socijalne sigurnosti te rezultate provedenih istraživanja.Diskutirati o različitim mogućnostima modernizacije sustava socijalne sigurnosti te prijedlozima za normativno uređenje pitanja iz područja prava socijalne sigurnosti. Diskutirati o razvitku znanosti i istraživanja u području prava socijalne sigurnosti te o metodologiji znanstvenih istraživanja u području prava socijalne sigurnosti te o rezultatima takvih istraživanja.Izvijestiti o problemima u vezi sa pravom i sustavima socijalne sigurnosti, osobito u pogledu daljnjeg razvitka i modernizacije sustava socijalne sigurnosti, te njihovim mogućim odgovarajućim rješenjima koja se predlažu na temelju provedenih istraživanja i njihovih rezultata.

Primjena

Izabrati metodu prikladnu za provođenje istraživanja, relevantnu literaturu, primjenjivo domaće, europsko ili međunarodno pravo koje treba primijeniti na značajke sustava socijalne sigurnosti i njihova rješenja za određeno pitanje. Interpretirati rezultate istraživanja, relevantnu literaturu, primjenjivo domaće, europsko ili međunarodno pravo i na njima utemeljene značajke modela sustava socijalne sigurnosti, ovo osobito s obzirom i na prijedloge, pristupe i mogućnosti razvijene i postojeće u usporedno-pravnim sustavima i u okviru međunarodnih organizacija s ciljem modernizacije sustava socijalne sigurnosti.Provesti istraživanje o značajkama modela sustava socijalne sigurnosti, ovo osobito s obzirom i na prijedloge, pristupe i mogućnosti razvijene i postojeće u usporedno-pravnim sustavima i u okviru međunarodnih organizacija s ciljem modernizacije sustava socijalne sigurnosti te postupke utvrđivanja pravno-relevantnih činjenica te odlučivanja o pitanjima iz područja prava socijalne sigurnosti..

2.3. Očekivani ishodi učenja Primijeniti prikladne istraživačke metode u promišljanju rješenja za određeno pitanje iz područja prava socijalne sigurnosti utemeljeno na odgovarajuće primjenjivom domaćem, europskom ili međunarodnom pravu, prijedlozima, pristupima i mogućnostima razvijenim i postojećim u usporedno-pravnim sustavima i u okviru međunarodnih organizacija.Koristiti različite baze podataka o nacionalnim, usporedno-pravnim i međunarodnim pravnim izvorima, sudskoj i ustavnosudskoj praksi i relevantnoj pravnoj literaturi pri odlučivanju i pripremi odluke o pitanjima iz područja prava socijalne sigurnosti.Skicirati nacrte istraživanja te nacrte odluka, rješenja, normativnih akata kojima se uređuju određena pitanja iz područja prava socijalne sigurnosti odnosno kojima se utječe na uređenje sustava socijalne sigurnosti s ciljem njihove modernizacije.Ilustrirati različite modele sustava socijalne sigurnosti u različitim pravnim sustavima te mogućnosti za rješenje određenog pitanja u tim modelima te različite ishode tih mogućnosti. Također i predstaviti prijedloge, pristupe i mogućnosti razvijene i postojeće u usporedno-

91

pravnim sustavima i u okviru međunarodnih organizacija s ciljem modernizacije sustava socijalne sigurnosti.

Analiza

Razlikovati značajke različitih modela sustava socijalne sigurnosti, probleme koje u ili u svezi s njima postoje, moguća rješenja i izvore prava relevantne za njihovo rješavanje. Razlikovati i značajke prijedloga, pristupa i mogućnosti razvijenih i postojećih u usporedno-pravnim sustavima i u okviru međunarodnih organizacija s ciljem modernizacije sustava socijalne sigurnosti. Analizirati probleme koji u ili u svezi sa sustavima socijalne sigurnosti postoje, njihove činjenične i pravne aspekte te učinke mogućih rješenja na prava i interese zainteresiranih subjekata. Analizirati i značajke prijedloga, pristupa i mogućnosti razvijenih i postojećih u usporedno-pravnim sustavima i u okviru međunarodnih organizacija s ciljem modernizacije sustava socijalne sigurnosti te njihovu primjenjivost u sustavima socijalne sigurnosti u Republici Hrvatskoj.Usporediti moguća rješenja problema koji u ili u svezi sa sustavima socijalne sigurnosti u različitim modelima sustava socijalne sigurnosti postoje. Usporediti i različite pravne i druge ishode prijedloga, pristupa i mogućnosti razvijenih i postojećih u usporedno-pravnim sustavima i u okviru međunarodnih organizacija s ciljem modernizacije sustava socijalne sigurnosti radi odabira rješenja problema sustava socijalne sigurnosti u okviru socijalnog prava.Izdvojiti prijedloge, pristupe i mogućnosti optimalne za rješavanje problema u ili u svezi sa sustavima socijalne sigurnosti.Riješiti najsloženije probleme koji u ili u svezi sa sustavima socijalne sigurnosti u različitim modelima sustava socijalne sigurnosti postoje.

Sinteza

Sastaviti izvješće o provedenom istraživanju o sustavima socijalne sigurnosti te nacrte politika i odgovarajućih pravnih akata te njihovih obrazloženja za rješavanje određenih problema i razvitak sustava socijalne sigurnosti s ciljem njihove modernizacije.

2.3. Očekivani ishodi učenja Planirati provođenje istraživanja o sustavima socijalne sigurnosti i promjene u njihovim pravnom uređenju te razvitak politika i donošenje odgovarajućih pravnih akata te njihovih obrazloženja koji imaju određene pravne posljedice za rješavanje određenih problema i razvitak sustava socijalne sigurnosti s ciljem njihove modernizacije.Predložiti razvitak politika i donošenje odgovarajućih pravnih akata te njihovih obrazloženja za rješavanje određenih problema i razvitak sustava socijalne sigurnosti i njihove modernizacije.Formulirati znanstveno istraživanje te prijedloge za donošenje ili izmjenu određenih politika, zakona, podzakonskih akata, pojedinačnih rješenja i odluka te sličnih pravnih akata za rješavanje određenih problema sustava socijalne sigurnosti.Organizirati rad na najvišoj upravljačkoj razini u sustavima socijalne sigurnosti i državnoj upravi te područnoj (regionalnoj) i lokalnoj samoupravi u svezi sa sustavima socijalne sigurnosti.Upravljati ili sudjelovati na najvišoj upravljačkoj razini u timu

92

sastavljenom od srodnih stručnjaka koji će analizirati, formirati i provoditi politike te donositi odgovarajuće pravne akte te njihova obrazloženja za rješavanje određenih problema i razvitak sustava socijalne sigurnosti i njihove modernizacije ili upravljati ili sudjelovati u upravljanju na najvišoj upravljačkoj razini u sustavima socijalne sigurnosti i državnoj upravi te područnoj (regionalnoj) i lokalnoj samoupravi u svezi sa sustavima socijalne sigurnosti.

Vrednovanje

Prosuditi rezultate istraživanja te koje od mogućih značajki i rješenja te prijedloga, pristupa i mogućnosti razvijenih i postojećih u usporedno-pravnim sustavima i u okviru međunarodnih organizacija je najprikladnije za rješenje određenog problema sustava socijalne sigurnosti odnosno za modernizaciju sustava socijalne sigurnosti te prosuditi njihov utjecaj na gospodarski i socijalni razvitak zemlje ili na socijalne implikacije odabranog rješenja na pojedinca.

Preporučiti kako urediti određene značajke sustava socijalne sigurnosti radi njegovog razvitka, modernizacije i optimizacije njegovih učinaka.Preispitati pravnu i socijalnu kvalitetu normativnog uređenja sustava socijalne sigurnosti radi njegovog razvitka, modernizacije i optimizacije njegovih učinaka.Valorizirati rezultate provedenih istraživanja te prijedloge pojedinih izmjena normativnog uređenja sustava socijalne sigurnosti.Usporediti pravne, socijalne, ekonomske i druge posljedice odabranih rješenja određenih problema i izmjena normativnog uređenja sustava socijalne sigurnosti.Odabrati optimalno rješenje za određeni problem sustava socijalne sigurnosti radi njegovog razvitka, modernizacije i optimizacije njegovih učinaka.

2.4. Opće (generičke) vještine Nakon uspješno savladanog predmeta student će razumjeti i moći pojasniti koncept socijalne sigurnosti i njihovih sustava. Moći će objasniti glavne značajke različitih modela sustava socijalne sigurnosti, a osobito se to odnosi na gospodarsku, socijalnu, političku, kulturnu i drugu uvjetovanost pojedinih sustavnih zadatosti i uvjetovanosti primjene pravnih rješenja pojedinih modela. Bit će osposobljen za provođenje znanstvenih istraživanja i drugih najsloženijih analiza vezanih uz sustave socijalne sigurnosti te za predlaganje politika i pravnih akata kojima se uređuju sustavi socijalne sigurnosti. Moći će utvrditi relevantne činjenice, odabrati mjerodavni pravni okvir (nacionalni, pravne stečevine Europske unije i međunarodni), analizirati sudsku, ustavnosudsku i upravnu praksu te predložiti prikladno optimalno rješenje problema. Bit će osposobljen za izradu najsloženijih pravnih akata koji se donose u svezi sa sustavima socijalne sigurnosti. Moći će prosuđivati, izabirati i podržavati prijedloge, pristupe i mogućnosti razvijene i postojeće u usporedno-pravnim sustavima i u okviru međunarodnih organizacija s ciljem modernizacije sustava socijalne sigurnosti u okviru socijalnog prava. U suradnji sa srodnim stručnjacima moći će sudjelovati u postupcima procjene učinaka potrebe za pravno uređenje iz područja prava socijalne sigurnosti te izradi

93

nacrta najsloženijih normativnih i pravnih akata za uređenje tih pitanja, kao i za predlaganje politika u tim područjima. U tu svrhu bit će osposobljen za provedbu istraživanja i izradu potrebnih analiza i za prezentiranje njihovih rezultata. Bit će osposobljen za organiziranje, predstavljanje, upravljanje i sudjelovanje u radu na najvišoj razini u sustavima socijalne sigurnosti te u državnoj upravi i područnoj (regionalnoj) i lokalnoj samoupravi u svezi sa sustavima socijalne sigurnosti.

Oblici izvođenja nastave(Moguće je označiti više odgovora)


djelomičnoObveze studenata Pohađanje predavanja, ispitni pisani rad te usmeni ispit


Znanje se provjerava izradom seminarskog rada i njegovom javnom prezentacijom te usmenim ispitom.Seminarski rad je kraća samostalna znanstvena analiza nekog važnijeg pravnog problema koja zahtijeva izučavanje relevantne literature, pravnih izvora, sudske, ustavnosudske i upravne prakse nacionalnih sudova, Europskog suda za ljudska prava i Europskog suda te rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. Da bi seminarski rad bio prihvaćen mora zadovoljavati barem kriterije kojima mora udovoljiti pregledni znanstveni rad. Pri tome se posebno vrednuju usporedno-pravne analize te korištenje strane literature i stranih baza podataka. Provedenu analizu i njene zaključke student javno prezentira nastavnoj grupi. Ostali polaznici kritički vrednuju provedenu analizu i njezine zaključke, a student treba biti osposobljen za odgovore na postavljena pitanja i kritičke opaske.Usmeni ispit se sastoji od provjere poznavanja istraživačkih metoda, razumijevanja koncepta socijalne sigurnosti, reproduciranja teorijskih pojašnjenja i stajališta sudske, ustavnosudske i upravne prakse nacionalnih sudova, Europskog suda za ljudska prava i Europskog suda o pojedinim institutima prava socijalne sigurnosti, usporedbe različitih modela i različitih sustava socijalne sigurnosti te za njih svojstvenih pravnih instituta, demonstriranja sposobnosti primjene relevantnih izvora prava na rješavanje određenih pitanja i problema te vrednovanje pojedinih pravnih rješenja s obzirom na njihov utjecaj na ostvarenje temeljnih i ustavnih ljudskih prava te gospodarski i socijalni razvoj. Posebno se vrednuje sposobnost kritičke analize metoda i rezultata provedenih istraživanja.



2.9. Obvezna literatura Barnard, Catherine. Equal Treatment in Respect of Social Security, u: EU Employment Law, Fourth Edition, Oxford University Press, 2012, str. 455-498.Bobinac, Ana et al. O zdravstvu iz ekonomske perspective. Urednica: Maja Vehovec. Zagreb: Ekonomski institute, 2014, str. 29-139.Heredero, Ana Gómez. Social security as a human right. Human rights files, No. 23. Council of Europe Publishing, Strasbourg, 2007, str. 1-67.Nestić, Danijel, ur. (2011). Izazovi i mogućnosti za ostvarenje primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj. Zagreb: Zaklada Adris i Ekonomski institut, Raspoloživo na web stranici: http://www.eizg.hr/hr-HR/Izazovi-i-mogucnosti-ostvarivanja-primjerenih-starosnih-mirovina-u-Hrvatskoj-702.aspx. Potočnjak, Ž. (1999.) Glavne značajke novog Zakona o mirovinskom osiguranju. Pravo u gospodarstvu, 38,4:646-690.

94

Potočnjak, Ž. (2000.) Nove mirovinske formule mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti. Revija za socijalnu politiku, 7,1:1-18.Potočnjak, Ž. (2000.) Nova koncepcija i struktura hrvatskog mirovinskog sustava. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 50,5:699-721.Potočnjak, Ž. (2001.) Najniža mirovina. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 51,3-4: 557-586.Potočnjak, Ž. (2003.) Glavne značajke kapitalno financiranog obveznog dijela hrvatskog mirovinskog sustava. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 53,1:5-35.Potočnjak, Ž.; Vukorepa, I. (2008.) Upravljanje rizikom prinosa u obveznim kapitalno financiranim mirovinskim sustavima. Revija za socijalnu politiku, 3, str- 323-342.Potočnjak, Željko; Grgić, Andrea. Osnovni pojmovi i koncepcije o zabrani diskriminacije u radnom pravu, u:Perspektive antidiskriminacijskog prava (ur. Potočnjak, Grgurev, Grgić), Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2014, str. 1-47.Ravnić, A. Osnove radnog prava: domaćeg, usporednog i međunarodnog. Zagreb, Pravni fakultet u Zagrebu, 2004., str. 207-302.Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012. - 2020., Narodne novine 116/2012. http://www.zdravlje.hr/programi_i_projekti/nacionalne_strategije/nacionalna_strategija_zdravstvaInstitut za javne financije i Banka 2011. Analiza hrvatskog mirovinskog sustava,• http://www.ijf.hr/upload/files/file/AMS/zbornik.pdf• http://www.bankamagazine.hr/Projekti/Analizamirovinskogsustava.aspxUred za strategiju razvitka Republike Hrvatske. Hrvatska u 21. stoljeću. Mirovinski sustav i socijalna skrb. str. 1-100, («Narodne novine», br. 97/03).• raspoloživo i na: http://www.vlada.hr/images-sjednice/148-01a.htmVukorepa, Ivana (2012). Mirovinski sustavi: kapitalno financiranje kao čimbenik socijalne sigurnosti, Zagreb: Sveučilište u Zagrebu - Pravni fakultet, 2012., str. 1-238.World Bank 2011. Croatia: Policy Options for Further Pension System Reform. Croatia Policy Notes, July 2011,•http://siteresources.worldbank.org/INTCROATIA/Resources/Croatia_Policy_Notes-Pension.pdf#Pension•http://www.wds.worldbank.org/external/default/WDSContentServer/WDSP/IB/2012/06/21/000333037_20120621030152/Rendered/PDF/


Domaći i međunarodni propisi iz područja socijalnog prava - dostupni putem internetske stranice Pravnog fakulteta u Zagrebu – Katedre za radno i socijalno pravo:http://www.pravo.hr/RSP/zakoni Osobito:• Zakon o mirovinskom osiguranju• Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju• Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju

2.10. Dopunska literatura Anusic, Zoran, Philip O'Keef and Sanja Madzarevic Sujster. Pension Reform in Croatia. Pension Reform Primer. Social Protection Discussion Paper Series. Washington D.C.: The World Bank, February 2003, str. 1-78., http://siteresources.worldbank.org/SOCIALPROTECTION/Resources/SP-Discussion-papers/Pensions-DP/0304.pdf Bejaković, Predrag. Isplati li se dulje ostati u svijetu rada? /Institut za javne financije: Aktualni osvrti, br. 22/2010, 19. kolovoza 2010., dostupno na: http://www.ijf.hr/osvrti/22.pdf (01.09.2010.)European Commission 2010. Interim EPC-SPC Joint Report on Pensions,

95

31.05.2010., http://europa.eu/epc/pdf/interim_epc-spc_joint_report_on_pensions_final_en.pdf(15.4.2012.), str. 1- 66.European Commission 2010. Interim EPC-SPC Joint Report on Pensions - Annexes 31.05.2010.,http://europa.eu/epc/pdf/interim_epc-spc_joint_report_on_pensions_-_annexesfinal_en.pdf(15.4.2012), str. 1- 77European Commission 2010. Green Paper towards adequate, sustainable and safe European pension systems, COM(2010)365 final, 07.07.2010,http://ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=5551&langId=en(15.4.2012.), str. 1-36.European Commission 2010. Commission staff working document: EU legislation, coverage and related initiatives (Accompanying document to the Green paper towards adequate, sustainable and safe European pension systems), SEC(2010) 830 final, 07.07.2010., http://ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=5552&langId=en(15.4.2012), str. 1-35.Gillion C., Turner, J., Bailey, C., Latulippe, D. (eds) (2000.) Social security pensions: Development and reform. Geneva: International Labour Office, str. 1-769.Holzmann, Robert et al. Old-Age Income Support in the Twenty-first Century: An International Perspective on Pension Systems and Reform (Web Version). The World Bank, February 18, 2005, str. 1-279., •http://elibrary.worldbank.org/doi/book/10.1596/0-8213-6040-X,•http://siteresources.worldbank.org/INTPENSIONS/Resources/Old_Age_Inc_Supp_Full_En.pdfMarušić, Ljiljana; Škember, Ante (2008.). Socijalni i gospodarski aspekti uvođenja obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje. Revija za socijalnu politiku, 15, 3:343-363. Raspoloživo na: http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rspMüller, K. (2003.) Privatising Old-Age Security: Latin America and Eastern Europe Compared. Edward Elgar.OECD (2013), Pensions at a Glance 2013: OECD and G20 Indicators, OECD Publishing.•http://dx.doi.org/10.1787/pension_glance-2013-en•http://www.oecd.org/pensions/public-pensions/OECDPensionsAtAGlance2013.pdf

2.10. Dopunska literatura OECD (2013), Pensions at a Glance 2013: OECD and G20 Indicators, OECD Publishing.• http://dx.doi.org/10.1787/pension_glance-2013-en•

http://www.oecd.org/pensions/public-pensions/OECDPensionsAtAGlance2013.pdf

Pennings, F. (2010.) European Social Security Law (Fifth Edition). Antwerp: Intersentia, str. 1-70, 281-343 .Pennings, F. (2012.) European Social Security Law. Alphen aan den Rijn: Wolters Kluwer, str. 1-320.Pieters, Danny. Social Security: An Introduction to the Basic Principles. Second Edition – Revised. The Netherlands: Kluwer Law International, 2006, str. 137. Potočnjak, Ž. (1998.) et al. Zakon o mirovinskom osiguranju: s objašnjenjima, komentarima, primjerima i prilozima. Zagreb: Organizator,

96

str. 1-313.Schwarz, Anita M.; Arias, Omar S.; Zviniene, Asta; Rudolph, Heinz P.; Eckardt, Sebastian; Koettl, Johannes; Immervoll, Herwig; Abels, Miglena. 2014. Overview. Vol. 1 of The inverting pyramid: pension systems facing demographic challenges in Europe and Central Asia. Europe and Central Asia reports. Washington DC ; World Bank Group. http://documents.worldbank.org/curated/en/2014/01/18941322/inverting-pyramid-pension-systems-facing-demographic-challenges-europe-central-asia-vol-1-2-overviewSchwarz, Anita M.; Arias, Omar S.; Zviniene, Asta; Rudolph, Heinz P.; Eckardt, Sebastian; Koettl, Johannes; Immervoll, Herwig; Abels, Miglena. 2014. Main report. Vol. 2 of The inverting pyramid: pension systems facing demographic challenges in Europe and Central Asia. Europe and Central Asia reports. Washington DC ; World Bank Group. http://documents.worldbank.org/curated/en/2014/01/18941323/inverting-pyramid-pension-systems-facing-demographic-challenges-europe-central-asia-vol-2-2-main-reportThompson, L. (1998.) Older and Wiser: The Economics of Public Pensions. (The Urban Institute Press) Aldershot: Ashgate, str. 25-36.World Bank. (1994.) Averting the old age crisis. Policies to protect the old and promote growth. A World Bank policy research report. Oxford: Oxford University Press, str. 1-402.World Bank 2010. Long-term care policies for older populations in new EU member states and Croatia, Challenges and Opportunities, November 2010, http://www-wds.worldbank.org/external/default/WDSContentServer/WDSP/IB/2012/06/21/000356161_20120621020602/Rendered/PDF/703040ESW00PUB0r030020100FINAL0EN01.pdfVažnije web stranice:Council of Europehttp://www.coe.int/Mutual Information System on Social Protection of the Council of Europe (MISSCEO)http://www.coe.int/t/dg3/socialpolicies/socialsecurity/MISSCEO/missceo_en.aspThe European Union on-linehttp://europa.eu/index_en.htm Mutual Information System on Social Protection in the EU Member States

2.10. Dopunska literatura OECD (2013), Pensions at a Glance 2013: OECD and G20 Indicators, OECD Publishing.• http://dx.doi.org/10.1787/pension_glance-2013-en•

http://www.oecd.org/pensions/public-pensions/OECDPensionsAtAGlance2013.pdfPennings, F. (2010.) European Social Security Law (Fifth Edition). Antwerp: Intersentia, str. 1-70, 281-343 .Pennings, F. (2012.) European Social Security Law. Alphen aan den Rijn: Wolters Kluwer, str. 1-320.Pieters, Danny. Social Security: An Introduction to the Basic Principles. Second Edition – Revised. The Netherlands: Kluwer Law International, 2006, str. 137. Potočnjak, Ž. (1998.) et al. Zakon o mirovinskom osiguranju: s objašnjenjima, komentarima, primjerima i prilozima. Zagreb: Organizator, str. 1-313.Schwarz, Anita M.; Arias, Omar S.; Zviniene, Asta; Rudolph, Heinz P.; Eckardt, Sebastian; Koettl, Johannes; Immervoll, Herwig; Abels,

97

Miglena. 2014. Overview. Vol. 1 of The inverting pyramid: pension systems facing demographic challenges in Europe and Central Asia. Europe and Central Asia reports. Washington DC ; World Bank Group. http://documents.worldbank.org/curated/en/2014/01/18941322/inverting-pyramid-pension-systems-facing-demographic-challenges-europe-central-asia-vol-1-2-overviewSchwarz, Anita M.; Arias, Omar S.; Zviniene, Asta; Rudolph, Heinz P.; Eckardt, Sebastian; Koettl, Johannes; Immervoll, Herwig; Abels, Miglena. 2014. Main report. Vol. 2 of The inverting pyramid: pension systems facing demographic challenges in Europe and Central Asia. Europe and Central Asia reports. Washington DC ; World Bank Group. http://documents.worldbank.org/curated/en/2014/01/18941323/inverting-pyramid-pension-systems-facing-demographic-challenges-europe-central-asia-vol-2-2-main-reportThompson, L. (1998.) Older and Wiser: The Economics of Public Pensions. (The Urban Institute Press) Aldershot: Ashgate, str. 25-36.World Bank. (1994.) Averting the old age crisis. Policies to protect the old and promote growth. A World Bank policy research report. Oxford: Oxford University Press, str. 1-402.World Bank 2010. Long-term care policies for older populations in new EU member states and Croatia, Challenges and Opportunities, November 2010, http://www-wds.worldbank.org/external/default/WDSContentServer/WDSP/IB/2012/06/21/000356161_20120621020602/Rendered/PDF/703040ESW00PUB0r030020100FINAL0EN01.pdfVažnije web stranice:Council of Europehttp://www.coe.int/Mutual Information System on Social Protection of the Council of Europe (MISSCEO)http://www.coe.int/t/dg3/socialpolicies/socialsecurity/MISSCEO/missceo_en.aspThe European Union on-linehttp://europa.eu/index_en.htm Mutual Information System on Social Protection in the EU Member States

98

Documents

Sveučilište u Zagrebu · Web viewInterna skripta sastavljena od 6-7 radova koje su autori predstavilii na nastavi (Zadana istraživanja – popis se revidira za svaku generaciju)