SVEUČILIŠTE U BJELOVARU

EKONOMSKI FAKULTET U RIJECI RIJEKA

SAŠA VRBANEC

SUSTAVI SUVREMENOG POSLOVNOG KOMUNICIRANJA U OPĆINI KRIŽ

DIPLOMSKI RAD

RIJEKA, 2013.

SVEUČILIŠTE U BJELOVARU EKONOMSKI FAKULTET U RIJECI

RIJEKA

SUSTAVI SUVREMENOG POSLOVNOG KOMUNICIRANJA U OPĆINI KRIŽ

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Poslovno komuniciranje Mentor: Izv. prof. dr. sc. Zvonko Čapko Student: Saša Vrbanec Broj indeksa: 23734 Smjer: Ekonomika poduzetništva

RIJEKA, ožujak 2013.

KAZALO

Stranica

1. UVOD ................................................................................................. 1

1.1. PROBLEM I PREDMET ISTRAŽIVANJA ......................................... 1

1.2. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA ................................................... 1

1.3. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE ................................. 2

1.4. ZNANSTVENE METODE ...................................................................... 2

1.5. STRUKTURA RADA .............................................................................. 2

2. SUSTAV JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE ...................... 4

2.1. POJAM I VAŽNOST JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE ........ 4

2.2. TIJELA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE .............................. 7

2.3. POSLOVI JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE ........................... 11

2.4. OPĆINA KRIŽ ......................................................................................... 16

2.5. JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL OPĆINE KRIŽ ........................... 18

3. ZNAČAJKE INTERNETA ......................................................... 21

3.1. POJAM I POVIJEST INTERNETA .................................................... 21

3.2. ARHITEKTURA INTERNETA ............................................................ 24

3.3. INTERNET SERVISI ............................................................................. 25

3.3.1. Elektronička pošta .................................................................... 26

3.3.2. Diskusijske skupine .................................................................. 27

3.3.3. World Wide Web (WWW) ...................................................... 28

3.4. PRETRAŽIVANJE INTERNETA ........................................................ 29

3.4.1. Tematski katalozi ...................................................................... 30

3.4.2. Pretraživači ................................................................................ 31

3.4.3. Metapretraživači ....................................................................... 32

3.4.4. Inteligentni agenti ..................................................................... 32

3.5. INTRANET ............................................................................................. 34

3.6. EKSTRANET .......................................................................................... 35

3.7. PROBLEMI INTERNETA .................................................................... 37

4. ULOGA INTERNETA U OPĆINI KRIŽ ....................................... 38

4.1. WIRELESS INTERNET, INTRANET I EKSTRANET U OPĆINI KRIŽ .. 38

4.2. ELEKTRONIČKI OGLASNIK JAVNE NABAVE ............................ 41

4.3. INTERNET SERVISI U OPĆINI KRIŽ .............................................. 44

4.4. OSTALI NAČINI PRIMJENE INTERNETA U OPĆINI KRIŽ ....... 47

5. ANALIZA USPJEŠNOSTI SUSTAVA SUVREMENOG

POSLOVNOG KOMUNICIRANJA U JEDINSTVENOM

UPRAVNOM ODJELU OPĆINE KRIŽ ........................................

49

5.1. SADAŠNJA PRIMJENA SUVREMENOG POSLOVNOG

KOMUNICIRANJA U JEDINSTVENOM UPRAVNOM ODJELU

OPĆINE KRIŽ ........................................................................................

49

5.2. PRIJEDLOZI ZA POBOLJŠANJE POSLOVNOG

KOMUNICIRANJA U JEDINSTVENOM UPRAVNOM ODJELU

OPĆINE KRIŽ ........................................................................................

50

6. ZAKLJUČAK .................................................................................... 53

LITERATURA .................................................................................. 55

POPIS SLIKA .................................................................................... 56

POPIS TABLICA .............................................................................. 57

1

1. UVOD

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA

Problem istraživanja ovog diplomskog rada je velika neinformiranost kada

su u pitanju sustavi jedinica lokalne samouprave, značajke informatike i uloga

interneta u Općini Križ. Jedan od najvećih problema je to što mnogi ne znaju što

spada u sustave jedinica lokalne samouprave, značajke informatike i koja je

uloga internet u Općini Križ

Nakon sagledavanja problema, utvrđuje se predmet istraživanja: istražiti i

opširnije se informirati o sustavima jedinica lokalne samouprave, značajkama

informatike i ulogama interneta u Općini Križ koncentrirajući se na definiranje

jedinica lokalne samouprave, informatike i uloga interneta u Općini Križ,

uočavanje prednosti sustava jedinica lokalne samouprave, poslovi i ti jela jedinica

lokalne samouprave, interneta i uloga intreneta u Općini Križ, te njihovoj važnosti.

Problem i predmet istraživanja definirali su i objekt istraživanja, a to su:

sustavi jedinica lokalne samouprave, značajke interneta i uloge interneta u Općini

Križ.

1.2. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

U najužoj vezi s problemom i predmetom istraživanja, te postavljenom

hipotezom determinirani su svrha i ciljevi istraživanja.

Svrha istraživanja je ukazati na važnost primjene suvremenih poslovnih

komunikacija koje bi zadovoljile sve aktivne sudionike općine.

Cilj istraživanja je dokazati da se modernizacijom informatičke tehnologije

u općini može pospješiti rad, a da se pritom ne utječe negativno na zadovoljstvo

svih sudionika općine.

U radu se daju odgovri na slijedeća pitanja:

1) Što je to lokalna samouprava?

2) Koja je važnost lokalne samouprave?

3) Koje su značajke i razvojna obilježja Interneta?

4) Od kolike je važnosti informatička tehnologija za uspješan rad Općine

Križ?

2

5) Kako uz pomoć suvremenih informatičkih tehnologija poboljšati rad u

Općini Križ?

1.3. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE

Sukladno problemu, predmetu, svrsi i ciljevima istraživanja postavljena je

radna hipoteza: uz znanstvene spoznaje o poslovnim komunikacijama u Općini Križ

moguće je predložiti primjenu suvremenih poslovnih komunikacija kao preduvjet za

uspješno poslovanje tj. dovodi do racionalnijeg poslovanja Općine Križ.

Tako postavljena radna hipoteza implicirala je tri pomoćne hipoteze:

1) Prikupljenim spoznajama o jedinicama lokalne samouprave moguće je

zaključiti da one predstavljaju okosnicu za normalno funkcioniranje svake

općine pa tako i Općine Križ.

2) Samo konzistentnim spoznajama o postojećoj informacijskoj tehnologiji

može se uspješno organizirati rad u Općini Križ.

3) Temeljem spoznatih činjenica o postojećem informatičkom sustavu može se

ukazati na aktivnosti koje mogu utjecati na produktivnije poslovanje Općine

Križ.

1.4. ZNANSTVENE METODE

Znanstvene metode koje su korištene u ovom seminarskom radu su :

metoda analize i sinteze, zatim induktivna i deduktivna metoda, te metoda

dokazivanja i metoda kompilacije.

1.5. STRUKTURA RADA

Problem i predmet istraživanja, postavljena znanstvena hipoteza, svrha i ciljevi

istraživanja, nametnuli su potrebu da se tematika ovog seminara sustavno

prezentira u šest međusobno povezanih dijelova.

3

U prvom djelu, Uvodu, formuliran je problem, predmet i objekti istraživanja,

postavljena je radna hipoteza s pomoćnim hipotezama, navedeni su svrha i ciljevi

istraživanja, navedene su znanstvene metode koje su korištene tijekom

istraživanja, te je obrazložena struktura seminarskog rada.

U drugom dijelu, koje ima naslov Sustavi jedinica lokalne samouprave

obrađene su četiri tematske jedinice: pojam i važnost jedinica lokalne

samouprave, tijela jedinica lokalne samouprave, poslovi jedinica lokalne

samouprave i jedinstveni upravni odjel općine Križ

Značajke internet je naslov trećega dijela. U tom dijelu sustavno su i cjelovito

obrađene slijedeće tematske jedinice: pojam i povijest internet, ahitektura

interneta, internet servisi, pretraživanje interneta, intranet, ekstranet i probleme

interneta.

U četvrtom dijelu su obrađene Uloge interneta u Općini Križ koje su

obrađene na slijedeće tematske jedinica: wireless internet, intranet i ekstranet u

Općini Križ, elektronički oglasnika javne nabave, internet servisi u Općini Križ i

ostali načini primjene interneta u Općini Križ

Petim dijelom je obrađena Analiza uspješnosti sustava suvremenog

poslovnog komuniciranja u jedinstvenom upravnom odjelu općine Križ gdje

je obrađeno: suvremeno poslovno komuniciranje u jedistvenom upravnom odjelu

općine Križ i prijedlozi za poboljšanje poslovnog komuniciranja u jedinstvenom

upravnom odjelu općine Križ

U posljednjem dijelu, Zaključku, dana je sinteza rezultata istraživanja kojima

je dokazivana postavljena hipoteza.

4

2. SUSTAV JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE

Pojam LOKALNI upućuje da su određeni poslovi spušteni na onu razinu koja

je najbliža i često najprimjerenija građanima u zadovoljavanju njihovih svakodnevnih životnih interesa i potreba.

2.1. POJAM I VAŽNOST JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE

LOKALNA SAMOUPRAVA je zajednički naziv za različite organizirane načine na koje građani lokalne zajednice na vlastitu odgovornost relativno samostalno uređuju određene javne poslove i upravljanje njima.

Pod pojmom lokalne samouprave u širem smislu razumijevaju se sve razine samouprave u sustavu (općinska/gradska, pokrajinska/županijska, regionalna i eventualne druge). Lokalne samouprave u širem smislu podrazumijeva samo prvu, najnižu razinu samouprave.

Pojam lokalna samouprava asocira na engleski sistem i praksu poznatu po širokoj autonomiji lokalnih jedinica i tzv. vertikalnoj diobi vlasti u kojoj se lokalna samouprava javlja kao protuteža državnoj vlasti. Razlikujemo 4 instituta:

1. LOKALNI SUSTAV UPRAVLJANJA - sustav upravljanja na području užem od države

2. LOKALNA ZAJEDNICA - oblik neposredne međusobne povezanosti ljudi na temelju prostorne bliskosti

3. LOKALNA UPRAVA - ukupnost lokalnih sustava upravljanja unutar države, gledajući prvenstveno s aspekta cjeline državnog sustava

4. JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE – a) pojedinac i institucija - oblici forme kroz koje se uprava uspostavlja b) lokalna zajednica - država

Lokalna samouprava je ključni element u političkom sustavu europske

liberalne demokracije. Lokalna samouprava civilizacijska je tekovina, te je teorijski i praktično sastavnica svih suvremenih demokratskih političkih sustava u svijetu. Najjednostavnija i općeprihvatljiva definicija lokalne samouprave je da je to razina vladavine najbliskija građaninu, s ulogom predstavljanja važnosti i stajališta lokalnog.

Upravo u ovoj problematici dolazi do izražaja tradicija, kao pozitivna povijest, svakog naroda i države, ali istovremeno i njena univerzalizacija kroz zajedničke vrijednosti prvenstveno kvalitetnog života. Sve više kvalitet života je opravdano preokupacija modernog društva. Ovdje osim gopodarske učinkovitosti (profitabilnosti) istovremeno se vodi računa o demokratskom političkom životu, o čuvanju čovjekova okoliša.

Javlja se pojam koji je izuzetno u posljednje vrijeme ekploatiran “održivi razvoj” (Sustainable development), “odgovorno investiranje” (Responsible Investing), “etičke investicije” i dr. Inače valja što je brže moguće redefinirati stajališta, društvene vrijednosti i aspiracije, osobito po pitanju novog modeliranja društvenih institucija i uopće sustava odlučivanja u ambijentu tzv. ekološ kog deficita. Nadalje to znači unapređenje lokalne participacije do prava na “zeleni veto”. Znači, nužno je

5

promišljanje nacionalne države kao dio političkog prostora unutar kojega, ostvaruje se i jamči vladavina osobne slobode, građanske jednakosti i društvene pravednosti, te u tom smislu se i oblikuje ustroj lokalne i regionalne samouprave.

Najčešći pojmovi, kao ključne riječi, u ovoj problematici odnosi se na: lokalnu samoupravu, lokalnu jedinicu, lokalnu upravu, lokalnu zajednicu, mjesnu samoupravu, općinu.

Lokalna samouprava je oblik upravljanja u temeljnim i širim lokalnim zajednicama (naselje, mjesto, općina, grad, kotar, oblast, županija, departman, provincija, vojvodstvo, oblast). Lokalna samouprava je rezultat traganja za odgovorom, kako pomiriti političku potrebu da se stvori protuteža monopolu organizirane fizičke sile u društvu (središnja državna vlast), i upravnu potrebu da se stvore posebne organizacije koje će služiti redovitom zadovoljavanju specifičnih lokalnih potreba, bilo da se radi o potrebama koje su proizašle iz samog postojanja naselja, bilo da je riječ o djelatnostima koje su po svojoj prirodi uvjetovane blizinom korisnika.

Tako lokalna samouprava razrađuje i zaokružuje ideju diobe vlasti u hroizontalnom poimanju (zakonodavna, izvršna, sudbena vlast) s jedne strane, te tehniku kontrole državnog aparata, sve to u vertikalnom odnosu viših/širih i nižih/užih upravno teritorijalnih razina (od lokalnih, preko regionalnih, do nacionalnih i nadnacionalnih). Znači, to je razina vlasti najbliskija građaninu, s naglaskom predstavljavanja važnosti lokalnog.

Od pamtivjeka ljudi su produbljivali vezu sa zemljom, tlom, područjem na kojem žive, te se (samo)organiziraju u plemena, bratstva, te vremenom u sve šire organizacijske cjeline zaključno s pojavom države. Povijesno nije moguće lokalnu samoupravu osobito u Europi podvoditi pod uniformne modele. Hrvatska ima svoju tradiciju u razvoju lokalne samouprave.

Zbog ustroja države, njene veličine, uobičajeno je da se državni teritorij dijeli

na uže teritorijalne jedinice, koji odnos se regulira ustavom i zakonima. Tri vrste takvih odnosa su poznate:

1) dekoncentracija - u kojem je na lokalna (mjesna) tijela prenesen određeni skup ovlasti, koje ostaju u statusu središnje vlasti, te se samo dislocirano obavljaju sukladno uputstvima i pod punim nadzorom središnje vlasti.

2) decentralizacija - u kojem na lokalna (mjesna) tijela je prenesen određeni opseg poslova, u kojem su ta tijela vezana obvezom pridržavanja propisa i pravom nadzora nad tim pridržavanjem koje pripada središnjoj vlasti. U sferi prenesenih poslova lokalne vlasti su samostalne i odgovorne, sukladno ustavu i zakonu.

3) lokalna samouprava je najviši stupanj samostalnosti lokalnih tijela sa pravom samoorganiziranja i samostalnog donošenja propisa (autonomija). Za razliku od državnog ustroja koji ide "odozgo", lokalna samouprava je oblik organiziranja društva "odozdo".

"Lokalna jedinica" označuje pojedino područje na kojem djeluje neki

lokalni sustav upravljanja.

6

Lokalna samouprava traga za odgovorima, kako jamčiti harmoniju između građanina kao pojedinca i institucija, ali i između lokalnih jedinica i države. Utvrđivanje djelokruga rada i nadležnosti jedinica lokalne samouprave obavlja se pravilom enumeracije i/ili pravilom generalne klauzule. Međunarodni dokumenti i lokalna samouprava

Hrvatska je prihvatila u svom Ustavu određenje da međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni (ratificirani) u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, čine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na način koji su u njima utvrđeni, ili suglasno općim pravilima međunarodnog prava. Drugim riječima, takvi ugovori su obvezatni za primjenjivanje i za sudove, za državne organe i za tijela s javnim ovlastima, ali i za tijela lokalne i regionalne samouprave.

Na taj način Hrvatska u cijelosti prihvaća europske standarde po pitanju odnosa između nacionalnog i međunarodnog prava. Stoga načela EPLS su obvezatna i izravno primjenjiva putem interpretacije prvenstveno sudova, ali i osatlih koji primjenjuju propise.

Drugi međunarodni dokument je Nacrt Europske povelje o regionalnoj samoupravi. Još uvijek je to samo nacrt, ali otvoren za pristupanje. Nadalje tu su Okvirna Konvencija o zaštiti nacionalnih manjina, Konvencija o pranju, traganju i privremenom oduzimanju prihoda stečenih kaznenim djelima,

Europska Konvencija o sprečavanju mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, Europska okvirna konvencija o prekograničnoj suradnji između teritorijalnih jedinica ili vlasti i dr. Osobito važna je Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava sa protokolima.

Zakoni o lokalnoj, područnoj ( regionalnoj) samoupravi

Nakon donošenja ustavnih promjena iz 2000. i 2001. g. slijedila je nužno zakonska regulativa i u materiji lokalne i regionalne samouprave. Sabor je donio Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine, broj 33. od 11. travnja 2001.).

Ovim zakonom napušten je monotipni ustroj jedinica na lokalnoj razini,

odnosno općina i gradova. Kriterij za raznolikost prvenstveno je broj stanovnika općine/grada. Definicije jedinica lokalne, područne (regionalne) samouprave, njihove nadležnosti i dr. naprijed smo objasnili.

Zakonom je otvorena mogućnost međusobne suradnje općina, gradova i županija, te oni mogu osnivati svoja nacionalna udruženja, a ona se mogu udružiti u nacionalni savez. Inače to je uvriježeni oblik u demokratskim državama, gdje se zajednički ostvaruju interesi tih jedinica, ali i osigurava odgovarajuća suradnja sa istim/sličnim asocijacijama u drugim državama. Suradnja općina, gradova i županija s jedinicama lokalne i regionalne samouprave drugih država je legalizirana.

Zakon razrađuje, između ostalog, samoupravni djelokrug općine, grada,

županije, neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju, upravni odjeli i službe jedinica, mjesna samouprava, imovina i financiranje, akti jedinica, državni nadzor i zaštita i dr.

7

2.2. TIJELA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE

Općina - sinonim je komuna, je temeljna jedinica lokalne samouprave na

čijem području djeluje neki lokalni sustav upravljanja, ali je i lokalna zajednica u kojoj se ostvaruje oblik neposredne međusobne aktivnosti i povezanosti ljudi radi zadovoljavanja potreba i interesa na osnovi prostorne bliskosti.

Općina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva, u pravilu, za područje

više naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu, te koja su povezana zajedničkim interesima stanovništva. Danas nema niti jedne demokratske zemlje koja u svojoj upravnoj strukturi nema lokalne jedinice.

Općina je pojmovno varirala, ovisno o karakteru društvenog i političkog uređenja. O. je poželjno promišljati s aspekta organizacije vlasti (koncentracija, decentralizacija, lokalna samouprava), odnosno sa aspekta upravljanja društvenim poslovima (tehnički i interesni elementi, lokalno - središnje), danas sve prepoznatljivije kao javni menagement u višestupnjevanim zajednicama, gdje se odvija proces diferencijacije i integracije.

Lokalna samouprava traga za odgovorima, kako jamčiti harmoniju između građanina kao pojedinca i institucija, ali i između lokalnih zajednica i države. Pri

tome valja iznalaziti rješenja za postavljena pitanja, koji se mogu svesti na: • sudjelovanje građana u političkom odlučivanju, bilo izravno, bilo preko svojih

izabranih predstavnika, • obavljanje (bitnog) dijela javnih poslova, • odlučivanje o potrebama i interesima od lokalnog (i općeg) značaja, • širina nadzornih ovlasti viših tijela, • opseg financijske samostalnosti lokalnih jedinica, • više razinsko uobličavanje političko-upravnog ustrojstva, • te ostalo.

Nas ne zanima samo normativno reguliranje kako bi trebalo biti, nego i zbilja,

tj. kako jest. Stoga nametanje i pokoravanje valja zamjenjivati konsenzusom, kako u procesu modeliranja ponašanja, tako i u njegovoj primjeni. Navedeno je moguće samo ako se realizira kvalitetan projekt lokalne samouprave. Međutim, nije dovoljno samo regulirati odnose, nego to valja činiti na najkvalitetniji način, jer uvijek se može postaviti pitanje kvalitete tog normiranja.

Uvijek kod normiranja valja imati osjećaj za ravnotežu, odnosno iznalaženje

pravih kriterija i mjerila. Kriterij, kao dobrota nekog rješenja, za lokalnu samoupravu, smatramo trebao bi biti - zadovoljstvo građana kvalitetom života, odnosno namirenje njihovih potreba i interesa, a mjerilo - kvantifikacija istih (prehrana, stanovanje, snabdjevenost, društvenost, afirmacija do samoaktualizacije). Što se tiče razdjelnice za normiranje obzirom na njenu razinu, prihvatljivo i preporučljivo je “da stanovnici lokalno samoupravne jedinice odlučuju sami o onim pitanjima gdje se radi samo o njihovim interesima, a da suodlučuju tamo gdje su, pored njihovih interesa, tangirani i interesi drugih.”

Konstatirala se nužnost da u fazi nastajanja ustrojavanja države, treba

prevladavati pristup “odozgo”. Bez povjerenja u narod, u manje skupine, u čovjeka

8

kao pojedinca, nema modernog razvoja. Informatička tehnologija mijenja recepte u proizvodnji roba i usluga, hitno napušta rigidnu, komandirajuću organizaciju, nije više princip rada isključivanje, nego naprotiv uključivanje, odnosno umreživanje ravnopravnih partnera, od kojih se zahtijeva visoka kompetentnost i odgovornost. Drugim riječima, proces je obrnut, polazište je samoorganiziranje, od pojedinca, obitelji, do države.

Naravno da je samoorganiziranje svojstveno uvijek najnižim administrativno-teritorijalnim zajednicama - lokalnoj samoupravi. Na toj razini se polažu najvažniji ispiti kvalitetnijeg života. Odgovore, između ostalog, valja potražiti u Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi (Povelja), prvenstveno u njenim načelima, koja ćemo podrobnije upoznati u tekstu koji slijedi.

Grad je jedinica loklane smaouprave u kojoj je sjedište županije, te svako

mjesto koje ima više od 10000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. U sastav grada kao jedinice lokalne samouprave mogu biti uključena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem čine gospodarsku i društvenu cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značenja. Međutim, ima i iznimaka, gdje postoje posebni razlozi (povijesni, gospodarski, geoprometni), gradom se može utvrditi i mjesto koje ne zadovoljava gore naznačene uvjete.

Mjesna samouprava je oblik (samo)organiziranja građana u najmanjim

teritorijalnim zajednicama - naseljima ili njihovim dijelovima, gdje građani neposredno sudjeluju u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na njihov život i rad.

Mjesna samouprava u Hrvatskoj ostvaruje se u mjesnim odborima, gradskim kotarevima ili gradskim četvrtima, koji se osnivaju statutom općine odnosno grada. Tijela mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora. Mjesni odbor može sazivati mjesne zborove građana, radi raspravljanja o potrebama i interesima građana te davanja prijedloga za rješavanje pitanja od mjesnog značaja. Mjesnom odboru može se povjeriti obavljanje pojedinih poslova iz samoupravnog djelokruga općine ili grada.

Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave čije područje predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, društvenu i samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi obavljanja poslova od područnog (regionalnog) interesa.

Područje svih ovih jedinica, njihov naziv, sjedište, osnivanje novih te ukidanje

ili spajanje postojećih općina/gradova, izdvajanje pojedinih naselja iz sastava općine/grada i uključivanje tih naselja u sastav druge općine/grada, promjene granica i ostalo uređuju se posebnim zakonom. Područje općine, grada, županije određeno je popisom naselja koja ulaze u sastav općine i grada, odnosno popisom općina i gradova koje čine područje županije.

Naziv općine, odnosno grada, određen je prema nazivu naselja u kojem je sjedište njegovog predstavničkog tijela. Granice između općine/grada predstavljaju granice rubnih katastarskih općina, odnosno granice rubnih naselja. Pri svakoj promjeni područja općina, gradova, županija prethodno se mora tražiti mišljenje stanovnika tih jedinica.

Svaka jedinica ima svoj statut i pravna je osoba. Mogu imati svoj grb i zastavu. Također mogu dodjeljivati priznanja i proglašavati počasne građane.

9

Najvažniji autonomni opći akt kojeg donose jedinice lokalne, područne

(regionalne) samouprave je statut. Statutom se podrobnije uređuje njihov samoupravni djelokrug, obilježja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela, način obavljanja poslova, oblici konzultiranja građana, provođenje referenduma u pitanjima iz djelokruga, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih službi, oblici suradnje jedinica, te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza. Statut donosi predstavničko tijelo, na prijedlog izvršnih tijela i to nadpolovičnom većinom svih vijećnika.

Predstavničko tijelo - općinsko vijeće, gradsko vijeće, županijska skupština, su tijela koja su građani izabrali općim i jednakim biračkim pravom na neposrednim izborima tajnim glasovanjem. Za razvoj lokalne demokracije vrlo značajno je kvalitetno sudjelovanje građana u lokalnom životu.

Temeljno pitanje jest kako animirati što je moguće veći broj građana za aktivno i izravno participiranje u lokalnom javnom životu. Pod neposrednim sudjelovanjem građana,prema definiciji stručnjaka Vijeća Europe, razumijevamo sudjelovanje građana kao birača i kao korisnika djelatnosti i usluga čije je pružanje u domeni lokalne samouprave, bilo zajedno bilo umjesto njihovih na izborima izabranih lokalnih predstavnika, u odlučivanju o svim onim pitanjima gdje se odluka temelji na izraženoj volji građana ili gdje je pribavljanje mišljenja građana preduvjet donošenja odluke lokalne jedinice.

Za lokalne i regionalne izbore pored općih uvjeta (državljanstvo. navršeno 18

godina), uobičajeno je da se biračko pravo odnosi na građane koji imaju prebivalište (stalno boravište) na području te jedinice. Članu predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave može prestati mandat i prije isteka vremena na koji je izabran.

To su slučajevi: ako podnese ostavku; ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna poslovnost; ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci; ako prihvati izbor ili imenovanje koje je nepodudarno sa statusom vijećnika.

Stoga hrvatski izborni zakon poznaje i zamjenika člana predstavničkog tijela,koji nastupa u slučajevima prestanka mandata članu u predstavničkom tijelu. Broj članova predstavničkog tijela jedinica lokalnih i županijskih utvrđuje se njihovim statutom.

Redoviti izbori za članove predstavničkih tijela održavaju se svake četvrte godine. Kandidate za članove predstavničkog tijela mogu kandidirati političke stranke, više političkih stranaka zajedno (tzv, koalicije) i birači izravno. U Republici Hrvatskoj za izbore za predstavnička tijela - općinska i gradska vijeća, županijske skupštine, Sabor, primjenjuje se razmjerni sustav. Ovo se odnosi čak i na tijela mjesne samouprave, njihove odbore. Razmjerni sustav je taj koji osigurava pravednost odnosa biračkih glasova i predstavničkih mjesta. Međutim,on sve više udaljava birača od pravog biranja, jer ostaje mu samo da se izjasni za stranku, a ona onda određuje pojedince koji će biti članovi predstavničkog tijela.

Općinsko vijeće Gradsko vijeće Grad Zagreb Županijska skupština

7-9 članova 7-35 članova 51 član 31-51 član

Tablica 1: Broj članova predstavničkog tijela općine, grada i županije ovisi o broju stanovnika

10

Predstavničko tijelo: - donosi statut - donosi odluke i druge opće akte kojima se uređuje pitanja iz samoupravnog

djelokruga; - bira i razrješava općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihove

zamjenike; - bira članove poglavarstva; - osniva i bira članove radnih tijela vijeća odnosno skupštine; - imenuje i razrješuje druge osobe određene zakonom, drugim propisom ili

statutom; - uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela; - osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih,

društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za jedinicu; - obavlja i druge poslove koji su zakonom ili drugim propisima stavljeni u

djelokrug predstavničkog tijela.

Da bi prvovaljano predstavničko tijelo odlučivalo mora biti kvorum (nazočnost) većine članova. Odluke se donose običnom većinom glasova. Statut, proračun i godišnji obračun donose se većinom glasova svih članova predstavničkog tijela (apsolutna većina). Predstavničko tijelo osniva stalne i povremene odbore i druga radna tijela u svrhu pripreme odluka iz njegovog djelokruga. Unutarnje ustrojstvo i način rada predstavničkog tijela uređuje se poslovnikom. Izvršna tijela općine, grada, županije su:

- općinski načelnik i općinsko poglavarstvo - gradonačelnik i gradsko poglavarastvo - župan i županijsko poglavarstvo.

Poglavarstvo čine:

- predsjednik (općinski načelnik, gradonačelnik, župan) - potpredsjednik (zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika, župana) - članovi čiji broj ovisi o broju stanovnika.

Općinsko poglavarstvo

Gradsko poglavarstvo

Poglavarastvo grada Zagreba

Županijsko poglavarstvo

3-7 članova 3-9 članova 9-15 članova 7-13 članova

Tablica 2: Broj članova poglavarstva općine, grada i županije

Općine do 3000 stanovnika nemaju poglavarstvo, te dužnosti poglavarstva obavlja općinsko vijeće. Općine od 3001 do 10000 stanovnika mogu imati (što se utvrđuje statutom), a općine iznad 10001 stanovnika imaju poglavarstvo.

Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan zastupa općinu, grad, odnosno županiju. Oni predsjedavaju poglavarstvima, osiguravaju provedbu općih akata, obavljaju nadzor nad zakonitošću rada, te obavljaju i druge polsove utvrđene statutom.

Oni su odgovorni središnjim tijelima državne uprave za obavljanje poslova državne uprave prenijetih u djelokrug tijela općine, grada, odnosno županije.

11

Napomena: U Hrvatskoj, poput trenda u Europi, razmišlja se o soluciji izravnog biranja načelnika, gradonačelnika, odnosno župana. Kako svako rješenje ima prednosti i nedostataka, treba izanalizirati što bi takvo rješenje značilo za uspješnije djelovanje lokalne, područne (regionalne) samouprave. Inače, nužno je analizirati učinke pojedinih rješenja, kritički ih promisliti, pratiti svjetsko i europsko okruženje, te tragati za optimalnim rješenjima. Optimalna rješenja su uvijek mjera, određena uravnoteženost, do njih se dolazi često kompromisima. Poglavarstvo.

- priprema prijedloge općih akata, - izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata predstavničkog tijela, - usmjerava djelovanje upravnih tijela jedinice u obavljanju poslova iz njihovog

samoupravnog djelokruga te nadzire njihov rad, - upravlja i raspolaže nekretninama i pokretninama u vlasništvu jedinice kao i

njezinim prihodima i rashodima, sukladno sa zakonom i statutom. Poglavarstvo donosi odluke većinom glasova ako je sjednici nazočna većina

svih članova. Poglavarstvo je odgovorno predstavničkom tijelu. Najmanje trećina članova predstavničkog tijela može pokrenuti pitanje povjerenja načelniku, gradonačelniku, odnosno županu i njihovim zamjenicima, kao i pojedinom članu poglavarstva. To može pokrenuti i sam predsjednik poglavarstva. Odluka o povjerenju je prihvaćaena ako je za nju glasovala većina svih članova predstavničkog tijela.

Općine, gradovi i županije radi ostvarivanja zajedničkih interesa međusobno surađuju na unapređenju gospodarskog i društvenog razvitka svojih zajednica. Oni mogu osnivati svoje udruge radi promicanja i ostvarivanja zajedničkih interesa. Radi promicanja zajedničkih interesa i unapređivanja suradnje općine, gradovi i županije mogu osnivati nacionalnu udrugu.

Nacionalne udruge mogu se udružiti u nacionalni savez jedinica lokalne,

područne (regionalne) samouprave. Otvorena je mogućnost suradnje s odgovarajućim jedinicama lokalne i regionalne samouprave drugih država.. Građani mogu neposredno sudjelovati u odlučivanju o lokalnim poslovima putem referenduma i mjesnog zbora građana. Zakon sukladno Ustavu, predviđa i neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju.

Oblici takvog sudjelovanja su referendum i mjesni zbor građana. Građani

imaju pravo predstavničkom tijelu predlagati donošenje određenog akta ili rješavanje određenog pitanja iz njegovog djelokruga. Tijela jedinica dužna su omogućiti građanima i pravnim osobama podnošenje pretdstavki i pritužbi na svoj rad kao i na rad njihovih upravnih tijela te na nepravilan odnos zaposlenih u tim tijelima.

2.3. POSLOVI JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE

Djelokrug poslova koji se utvrđuje kao nadležnosti općina, gradova i županija, dijeli se na:

- povjerene poslove od strane državne uprave, - izvorne - to je samoupravni djelokrug.

12

Jedinice lokalne samoouprave u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove od lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a to su poslovi uz primjenjenu tzv. generalnu klauzulu, koji nisu dodijeljeni državnim tijelima. Općine i gradovi obavljaju poslove , a osobito (to znači primjerice se nabrajaju):

- uređenje naselja i stanovanja; - prostorno i urbanističko planiranje; - komunalne djelatnosti; - brigu o djeci; - socijalnu skrb; - primarnu zdravstvenu zaštitu; - odgoj i osnovno obrazovanje; - kulturu, tjelesnu kulturu i sport; - zaštitu potrošaća; - zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša; - protupožarnu i civilnu zaštitu.

Poslovi lokalnog djelokruga uređuju se zakonom, te prilikom dodjeljivanja tih poslova prednost će imati ona tijela koja su bliža građanima (načelo supsidijarnosti). Prilikom određivanja djelokruga općina i gradova mora se voditi računa o širini i prirodi poslova i o zahtjevima učinkovitosti i ekonomičnosti.

Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove od područnog (regionalnog) značaja, a osobito poslove koji se odnose na:

- školstvo; - zdravstvo; - prostorno i urbanističko planiranje; - gospodarski razvoj; - promet i prometnu infrastrukturu; - planirnje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih

ustanova.

Posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine ove djelatnosti određuje se koje poslove je županija dužna obavljati, a koje može, ako je osigurala uvjete za njihovo obavljanje.

Gradovi sa više od 30000 stanovnika mogu obavljati i poslove koji pripadaju županiji, ako su osigurali uvjete za njihovo obavljanje. Pojedini poslovi iz samoupravnog djelovanja, mogu se sukladno odluci predstavničkog tijela i statutima, prenijeti na županiju, odnosno mjesnu samoupravu.

Poslovi državne uprave koji se obavljaju u općini, gradu, županiji određuju se posebnim zakonom, a troškovi se pdomiruju iz državnog proračuna. Da bi jedinica lokalne, područne (regionalne) samouprave mogla ostvarivati svoju zadaću i smisao postojanja, ona ustrojava odgovarajuća tijela. Jedinice lokalne samouprave najčešće obnašaju:

Imajući u vidu prirodu misije ovih jedinica, koja je evidentna iz njena definiranja, uzimajući u obzir sadržaje i ovlaštenja na djelovanje, može se utvrditi da egzistiraju slijedeće funkcije:

- regulatorna (normativna)

13

- usmjeravajuća i koordinirajuća - organizacijska (izvršna) - financijska - funkcija zadovoljavanja javnih potreba - razvojna.

Regulatorna funkcija je autonomnog karaktera, a to znači da sama donosi

propise (statut, odluke i dr.), u skladu s ustavom i zakonom. Ovim propisima uređuje se unutarnji ustroj, djelokrug i način rada njenih tijela, uređuju se odnosi sa srodnim jedinicama (u zemlji i inozemstvu), te odnosi unutar pojedinih djelatnosti (odnosno vrsta politka) na svom području kada joj je to povjereno (delegirana nadležnost). Uvijek su to u većini pitanja iz samoupravnog djelokruga.

Nositelj regulatornih aktivnosti je pretežito njeno predstavničko tijelo

(općinsko i gradsko vijeće). Odluke koje donosi mogu biti interesnog značenja i tehničkog. Odluke od interesnog značenja odnose se na utvrđivanje javne potrebe na razini jedinice lokalne samouprave, a tehničke kojima se u provođenju zakonskih rješenja pobliže uređuju određeni odnosi.

Usmjeravajuća i koordinirajuća funkcija odnosi se na planiranje i organiziranje

i kreiranje zajedničkih aktivnosti različitih subjekata kao što su ustanove, komunalna trgovačka društva, nevladine udruge i dr. Ovdje sve više dolazi do izražaja javno i privatno partnerstvo. To su različiti sporazumi, ugovori i sl.

Radi ostvarivanja zadaća koje ima jedinica lokalne samouprave osniva upravna tijela, ustanove i druge javne službe, trgovačka društva i druge pravne osobe, što se razrađuje nizom posebnih zakona. Njena upravna djelatnost prvenstveno se odnosi na samoupravni djelokrug. To su razna rješenja oko izbora i imenovanja, donošenje pravilnika, uputstava i sl. Upravni odjeli i službe (upravna tijela) ustrojavaju se za:

- obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga - obavljanje poslova državne uprave povjerenih jedinicama, - obavljanje drugih poslova na temelju zakona i statuta.

Radi racionalnosti i rentabilnosti poslovanja u općinama i gradovima do 3000

stanovnika za obavljanje svih poslova iz njihova djelokruga ustrojavaju se jedinstveni upravni odjel. Također dvije i više jedinica mogu osnovati zajednički upravni odjel i službu.

Poslove u upravnim tijelima obavljaju službenici i namještenici. Službenici obavljaju upravne i stručne poslove iz djelokruga tijela u kojima rade, a zapošljavaju se temeljem natječaja. Namještenci obavljaju prateće i pomoćno-tehničke poslove, a zapošljavaju se temeljem oglasa.

Sve pokretne i neokretne stvari te imovinska prava koje pripadaju jedinicama čine njezinu imovinu, kojom moraju upravljati, koristiti i raspolagati pažnjom dobrog domaćina. Financiranje jedinica

Jedinica ima prihode kojima u okviru svoga samoupravnog djelokruga slobodno raspolažu. Kod prihoda trebalo bi se ostvarivati načelo srazmjernosti, ali i izdašnosti.

14

Prihodi su: - općinski, gradski, županijski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe, - prihodi od stvari u njezinom vlasništvu i imovinskih prava, - prihodi od naknada za kocesiju koje daje njeno predstavničko tijelo, - novčane kazne i odzeta imovinska korist za prekršaje koje sama propiše u

skladu sa zakonom, - udio u zajedničkim porezima s Republikom Hrvatskom, - sredstva pomoći i dotacija Republike Hrvatske predviđena u državnom

proračunu, - drugi prihodi određeni zakonom.

Ukiupno materijalno i financijsko polsovanje opićine, grada i županije nadzire njihovo predstavničko tijelo.

Županijski porezi: porez na automate za zabavne igre, porez nasljedstava i darovanja, porez na plovila, porez na cestovna i motorna vozila.

Općinski i gradski porezi: porez na korištenje javnih površina, porez na tvrtku ili naziv, porez na neizgrađeno građevno zemljište, porez na neiskorištene poduzetničke nekretnine, porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zenmljište, porez na kuće za odmor, porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića u ugostiteljskim objekitma i prirez porezu na dohodak.

Gradovi i županije koji obavljaju određene poslove u području školstva, zdravstva, socijalne skrgi i vatrogatstva, a koji su im prenešeni temeljem decentralizacije, imaju pravo na dodatni udio u porezu na dohodak.

Lokalne jedinice imaju udio i u ostalim zajedničkim prihodima kao što su: spomenička rent, naknada za koncesiju za crpljenje mineralnih i termalmalnih voda, naknada za koncesiju za zahvačanje vodda za javnu vodoopskrbu, prihod od prodaje poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu, naknada za iskorištavanje mineralnih sirovina.

Prihodi kao proračunska sredstva troše se na tzv. tekuće rashode (za zaposlene, materijalne troškove, subvencije, nakande i dr.) i na kačitalne rashode (za građevisnke objekte, nabavu opreme i dr.) te otplatu kredita.

Danas u Republici Hrvatskoj oko 92% ukupno prikupljenih poreza u državi

odlazi u državnu blagajnu, a 8% ostane u jedinici lokalne samouprave. Od tih 8% polovica se odnosi na proračun grada zagreba dakle sve ostale jedinice lokalne samouprave raspolažu s oko 4% ukupno ubranih poreza. To je pokazatelj jake centralizacije zemlje, odnosno da proces decentralizacije nije saživio.

O lokalnom ekonomskom razvoju osobito se vodi skrb. Tako Svjetska banka izdala je priručnik o lokalnom ekonomskom razvoju. Obavljati tu vrstu razvoja znači izravno raditi na izgradnji ekonomske konkurencije lokalnog područja s ciljem poboljšanja njegove ekonomske budućnosti.

Nadzor ustavnosti i zakonitosti rada i akata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obnaša Središnji državni ured uprave. Nadzor svrsishodnosti odvija se nad obavljanjem prenijetih poslova državne uprave na jedinice.

Zakon predviđa i taksativno nabraja slučajeve kada se raspušta predstavničko tijelo prije isteka mandata na koje je izabrano. To je:

- ako donese odluku ili drugi akt kojim ugrožava suverenitet teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske,

15

- ako predstavničko tijelo novoustrojene jedinice ne donese statut u roku od 60 dana od dana konstituiranja,

- ako učestalo donosi opće akte suprotne Ustavu, zakonu ili drugom propisu ili zbog učestalih, težih povreda zakona i drugih propisa,

- ako ne izabere načelnika, gradonačelnika, župana u roku od 30 dana od konstituiranja ili od iskazanog nepovjerenja, odnosno od podnošenja njihovih ostavki,

- ako iz bilo kojih razloga trajno ostane bez minimalnog broja članova potrebnih za rad i donošenje odluka,

- ako ne može donositi odluke iz svog djelokruga dulje od tri mjeseca, - ako u zakonom određenom roku ne donese prostorni plan. U tim slučajevima Vlada RH imenuje povjerenika. Vlada će imenovati

povjerenika i u sluaju kada u jedinici ne održe, u skladu sa zakonom, izbore za novo predstavničko tijelo. Također i kada se ni u roku od 90 dana od dana objave službenih rezultata izbor ne konstituira predstavničko tijelo.

Izvršna funkcija vezana je za izvršna tijela - načelnik, gradonačelnik, poglavarstva.

Financijska funkcija obuhvaća poslove financiranja javnih potreba u okviru rasploživih resursa. Prvenstveno je to proračun jedinice.

Zadovoljavanje javnih potreba temeljna je zadaća lokalne zajednice. To su

one potrebe koje se financiraju iz proračuna. Opseg potreba zavisi o broju i strukturi stanvoništva, kao i o veličini područja te jedinice. Također on zavisi i od razvijenosti djelatnosti i broju njenih nositelja.

Razvojna funkcija iako nije izrijekom naznačena, ona je implicite u misiji

jedinica lokalne samouprave. Svaka zajednica mora imati određenu viziju - ciljeve, kao poželjnosti, koje želi

ubudće ostvarivati. To je planiranje i programiranje, ex ante, unaprijed definiranje strategije svog razvitka. Naravno da ova vrsta funkcija zahtjeva visoka stručna znanja i vještine, jer je nužno identificirati potrebe i interese stanovništva, osmisliti putove, načine, oblike - institucionalirati procese, te umrežiti se u šire asocijacije. Osobito ovo dolazi do izražaja kod donošenja prostornih planova, urbanističkih rješenja.

Prostornim uređenjem osiguravaju se uvjeti za gospodarenje, zaštitu i upravljanje prostorom države kao osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom. Općine i gradovi moraju poznavati stanje u prostoru, probleme koji se javljaju u korištenju i zaštiti prostora, te mogućnosti koje prostor pruža sa svim svojim osobitostima. Stoga je nužno i poželjno ustojiti informacijski sustav podataka o prostoru. Jedincie su dužne donositi dvogodišnje izvješće o stanje u prostoru, ali i programe mjera za unapređivanje tog stanja.

Općina i grad donose prostorni plan, a za naselja u kojima je sjedište županije i ona koja imaju više od 15000 stanovnika obvezatno se donosi i generalni urbanisitički plan. Upravo kod donošenja tih planova obvezatno se organizira javna rasprava, kao oblik participiranja svih zainteresiranih od građana do pravnih osoba.

Kod razvojne funkcije, treba podsjetiti na lokalni ekonomski razvoj. Međutim, razvoj lokalne demokracije je isto tako važan za kvalitetan ukupni društveni razvitak. Stoga se vraćamo na početak ovog rada - nužno je imati u vidu sve dimenzije društvenog razvitka.

16

Upravo stoga što motivacija, znanja i vještine, informatička oprema, te prostor, kao i odgovarajuća financijska sredstva su čimbencii društvenog razvitka - to je nužno izniznalaziti oblike obrazovanja i treninga svih aktera - od poliitčara, preko stručnjaka, do građana/građanki.

2.4. OPĆINA KRIŽ

Područje Općine Križ pripada Posavsko-moslavačkom zemljopisnom prostoru, koji se zbog ovog položaja naziva i središnja Hrvatska. Južni dio općine je pretežito šumovit i slabo naseljen, dok je sjeverozapadni dio iznad rijeke Česme i Lonje područje gušće i starije naseljenosti. Na rijeci Česmi graniči s Općinom Velika Ludina, tj. sa Sisačko-Moslavačkom županijom. Na sjeveroistočnom dijelu graniči sa Gradom Čazma, tj. Bjelovarsko-bilogorskom županijom, a na zapadnim dijelom graniči sa Gradom Ivanić-Gradom. Povoljnog je prometnog položaja, a kroz našu Općinu prolazi suvremena autocesta i željeznička pruga međunarodnog značaja, kojima je povezana sa Gradom Zagrebom udaljenim svega 50 km, što je čini izrazito atraktivnom lokacijom.

Najstariji podaci o naseljenosti ovoga kraja potječu sa lokaliteta Sipćina u Okešincu. Radi se o rimskom logoru ili prolaznoj prostoriji u kojoj je obitavala Rimska vojska. U razdoblju od 1848. do 1871. godine Križ je u sastavu Vojne krajine, a kad car Franjo Josip I svojim proglasom od 08. 06. 1871. ukida Vojnu krajinu, Križ ulazi u sastav Banske Hrvatske.

Najznačajniji spomenik prošlosti je župna crkva Uzvišenja Svetog Križa u Križu, sa statusom kulturnog dobra, po kojoj je mjesto dobilo ime. Neki neimenovani izvori kazuju da se već 1120. godine spominje crkva, dok je istovremeno pisano evidentirano da se crkva u izvorima po prvi puta bilježi 1334. godine u vizitaciji čazmanskog arhiđakonata. To je jednobrodna prostrana srednjevjekovna ranobarokna građevina sa sakristijom uz svetište. Postrance uz brod smješten je visok zvonik. U unutrašnjosti crkve su baroni oltari, propovijedaonica i orgulje iz 1787. god. Ističe se glavni oltar bogat skulpturom (oko 1720. g.).

Počeci školstva datiraju vrlo rano, još 1688. godine spominje se prvi učitelj, a 1720. godine čak dva učitelja. Iz Školske spomenice je čitljivo da je škola osnovana 1790. godine. Bez obzira na ove podatke, činjenica je da je obuci djece u Kriškom kraju posvećivana velika pozornost u vrijeme kada je u mnogim hrvatskim krajevima vladala potpuna nepismenost. Do 1868. godine u Krajiškoj školi predavalo se na njemačkom jeziku, a poslije na hrvatskom. U školi je postojala i bogata knjižnica.

Povijesni perivoj u Križu star je stotinjak godina i po svemu sudeći djelo Viteslava Durchaneka.

Na području Općine Križ rođeni su:

Katarina Milka Trnina – 19. 12. 1863. Vezišće -18. 05. 1941. Zagreb,

zasigurno je jedno od najvećih imena ne samo kriškog kraja nego i Hrvatske umjetnosti.

17

Josip Badalić – 07. 06. 1888. Deanovec – 11. 08. 1985. Zagreb; sveučilišni profesor i knjižničar, slavist, direktor Drame HNK, prevoditelj.

Ivan Česmički (Janus Panonius) 1434. – 1472. Latinski pjesnik – humanist.

Kulturno, duhovno i gospodarsko nasljeđe uvjetovalo je djelovanje 54 udruga, kulturnih, športskih, braniteljskih i drugih društava. 100 godina je staro i kontinuirano djeluje kulturno umjetničko stvaralaštvo na području Općine Križ. Više od 60 godina se njeguje i fašnička tradicija na području Općine Križ. 2009. godine je obilježeno 125 godina Knjižnice i čitaonice u Križu. Bogata knjižna građa broji preko 18000 naslova.

Križ ima i Galeriju u kojoj se često održavaju razne izložbe, književne večeri i druge manifestacije. U centru naselja Križ uređena je Spomen soba, u čast hrvatskim braniteljima s područja Općine Križ, poginulima u Domovinskom ratu.

Vatrogasna zajednica Općine Križ broji 16 društava koliko Općina ima i naselja. Dobrovoljno vatrogastvo je na području Općine Križ ustrojeno već 116 godina. Prvo osnovano je DVD Križ – 1894. godine.

Općina Križ se prostire na površini od 118 km2 i u svojem sastavu obuhvaća 16 NASELJA: Bunjani, Donji Prnjarovec, Gornji Prnjarovec, Johovec, Konšćani, Križ, Mala Hrastilnica, Novoselec, Obedišće, Okešinec, Razljev, Rečica Kriška, Širinec, Šušnjari, Velika Hrastilnica i Vezišće.

Općina Križ ima cca 8000 STANOVNIKA. Najveće naselje je Križ, sjedište Općine sa 1893 stanovnika, a drugo naselje sa 1471 stanovnikom je Novoselec /prema Popisu iz 2001. godine/.

U Križu djeluju: OSNOVNA ŠKOLA sa cca 800 učenika; GIMNAZIJA sa cca 100 učenika; DJEČJI VRTIĆ KRIŽ, na dvije lokacije: u Križu i u Novoselcu; CENTAR ZA KULTURU; SLUŽBA ZA OPĆU UPRAVU UREDA DRŽAVNE UPRAVE U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI; FINANCIJSKA AGENCIJA; PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d.; HEP DP ELEKTRA KRIŽ; INA NAFTAPLIN; DIN NOVOSELEC i dr.

KRIŽ ima ULAZ/IZLAZ NA AUTOCESTU A 3 BREGANA- ZAGREB-LIPOVAC. Između Autoceste s južne strane i željezničke pruge Zagreb – Kutina – Novska sa sjeverne strane, smještena je, potpuno komunalno opremljena PODUZETNIČKA ZONA KRIŽ, na površini od 126 ha.

Proračun Općine Križ za 2010. godinu planiran je u ukupnom iznosu cca =59.000.000,00 kn, od čega se 50 % prihoda odnosi na prihode izvornog proračuna, a 50 % na prihode od određenih aktivnosti u Poduzetničkoj zoni Križ. 50 % rashoda proračuna planira se za investicije na području Općine Križ, a od drugog dijela se podmiruju: tekuće održavanje objekata komunalne infrastrukture; zaštita okoliša; predškolski odgoj; osnovno školstvo i obrazovanje, kroz stipendije učenicima i studentima te sufinanciranje prijevoza istih; programi socijalnih potreba; udruge i drugi troškovi i donacije.

18

U Općini Križ djeluje pedesetak trgovačkih društava te oko 70 obrtnika raznih profila. Do 1997. godine Općina Križ se nalazila u sastavu Sisačko-Moslavačke županije, a od 1997. godine je u sastavu Zagrebačke županije.

Na prvim neposrednim izborima za Općinskog načelnika Općine Križ izabrana je IVANA POSAVEC KRIVEC, magistra povijesti i magistra edukacije geografije (SDP), a za zamjenika JOSIP BLAŽAK, dipl. ing. (DC)

Predstavničko tijelo OPĆINSKO VIJEĆE Općine Križ ima 15 članova. Upravne, stručne i ostale poslove u Općini obavljaju službenici i namještenici, ustrojeni u upravna tijela.

Dan Općine Križ se obilježava 14. rujna, na blagdan Uzvišenja Svetog Križa. U Općini Križ djeluje Turistička zajednica Općine Križ. Nadaleko poznata

manifestacija FESTIVAL SLASTICA KRIŽA I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE, čiji je organizator Društvo Naša djeca Vladimir Nazor Križ, održava se u Križu od ratne 1994. godine i osigurava zavidna sredstva, koja su usmjerena i namijenjena za rad Kluba osoba s invaliditetom pri DND-u Križ te od kojih je izgrađeno 16 dječjih igrališta na području Općine Križ, didaktički opremljen Dječji vrtić Križ i osigurana pomoć za djecu lošijeg imovinskog stanja, kao i osmišljeno niz kvalitetnih i kreativnih radionica.

Unazad nekoliko godina manifestacija je na nivou Zagrebačke županije. Općini Križ je dodijeljen počasni naslov „Općina – prijatelj djece“ kojim je lokalnoj zajednici – Općini Križ priznato sveobuhvatno zalaganje za bolje uvjete života, rada, odgoja i obrazovanja djece.

2.5. JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL OPĆINE KRIŽ

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Općine Križ, kao i poslova državne uprave koji su zakonom prenijeti na Općinu, ustrojava se Jedinstveni upravni odjel Općine Križ.

Sredstva za rad Jedinstvenog upravnog odjela osiguravaju se u Proračunu Općine Križ. Jedinstveni upravni odjel ima svoj pečat, sukladno Zakonu.

- Akti Jedinstvenog upravnog odjela u zaglavlju moraju sadržavati: Grb Republike Hrvatske, naziv Republika Hrvatska, Zagrebačka županija, Općina Križ, Jedinstveni upravni odjel, Klasu, Urudžbeni broj, mjesto i datum izrade akta.

- Akti Jedinstvenog upravnog odjela ovjeravaju se pečatom koji odgovara zaglavlju akta.

Jedinstveni upravni odjel obavlja upravne i stručne poslove iz samoupravnog

djelokruga Općine kao jedinice lokalne samouprave, sukladno zakonima i drugim propisima i to naročito:

- poslove iz oblasti društvenih djelatnosti: kulture, tehničke kulture i športa, odgoja djece predškolske dobi, osnovnog školstva, socijalne skrbi, zdravstva i udruga građana,

19

- poslove vezane za gospodarski razvoj, te poticanje razvoja obrta, malog i srednjeg poduzetništva putem posebnih programa od interesa za Općinu,

- poslove iz oblasti komunalnog gospodarstva: izrada programa izgradnje i održavanja komunalne infrastrukture, upravni postupci u oblasti komunalnog gospodarstva, provedba komunalnog reda,

- poslove iz oblasti prostornog uređenja i zaštite okoliša: organiziranje i sudjelovanje u izradi izvješća o stanju u prostoru i programa za unaprjeđenje stanja u prostoru, organiziranje poslova na donošenju prostornog plana uređenja Općine i provedba javne rasprave, predlaganje programa i mjera zaštite okoliša u slučajevima onečišćenja okoliša lokalnih razmjera,

- poslove pripreme akata u gospodarenju nekretninama u vlasništvu Općine: prodaja i zakup nekretnina, najam stanova i zakup poslovnih prostora,

- poslove vezane za uređenje prometa na području Općine, - poslove vezane za gospodarenje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu

Republike Hrvatske i Općine, - poslove vezane za izradu projekata za apliciranje prema EU, stranim

donatorima i tijelima državne vlasti, - poslove vezane za razvoj turizma, - poslove vođenja financijskog i materijalnog poslovanja Općine: izrada

proračuna i godišnjeg obračuna proračuna Općine, razrez i naplata prihoda koji pripadaju Općini kao jedinici lokalne samouprave, obavljanje računovodstvenih poslova, vođenje knjigovodstvenih evidencija imovine Općine, vođenje poslova osiguranja imovine općine,

- poslove opće uprave: opće i kadrovske poslove, obavljanje poslova i vođenje evidencija iz oblasti radnih odnosa, osiguravanje tekućih uvjeta za rad Jedinstvenog upravnog odjela (održavanje, zagrijavanje i čišćenje prostorija, nabava opreme), poslovi prijemne kancelarije, arhiviranja i otpreme pošte,

- poslove unaprjeđenja mjesne samouprave i rada mjesnih odbora, - poslove javne nabave roba, radova i usluga, - poslove vezane za pripremu i provođenje izbora za članove Općinskog

vijeća, Općinskog načelnika, parlamentarne izbore, izbore za Predsjednika Republike Hrvatske, članove Skupštine Zagrebačke županije, izbor župana Zagrebačke županije i tijela mjesne samouprave.

Jedinstveni upravni odjel u svom djelokrugu izrađuje nacrte općih i drugih

akata, nacrte programa i planova, analize, izvješća i druge radne materijale za Općinskog načelnika, Općinsko vijeće i radna tijela.

Jedinstveni upravni odjel u svom djelokrugu neposredno izvršava i nadzire izvršenje općih i drugih akata Općinskog vijeća i Općinskog načelnika, predlaže mjere i radnje za provođenje istih, te predlaže mjere za poboljšanje stanja u pojedinim oblastima iz samoupravnog djelokruga.

Pravilnikom o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela uređuje se unutarnji ustroj jedinstvenog upravnog odjela, radna mjesta s naznakom temeljnih poslova i zadaća, broj izvršitelja, te stručni i drugi uvjeti za obavljanje poslova određenog radnog mjesta. Pravilnik o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela donosi Općinski načelnik na prijedlog pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela.

20

Za obavljanje komunalnih djelatnosti Odlukom Općinskog vijeća Općine Križ osnovan je Vlastiti pogon za obavljanje komunalnih djelatnosti, bez svojstva pravne osobe. Vlastitim pogonom za obavljanje komunalnih djelatnosti rukovodi upravitelj.

Na djelatnike Vlastitog pogona za obavljanje komunalnih djelatnosti Općine Križ primjenjuju se odredbe Zakona koji se primjenjuje na službenike i namještenike Jedinstvenog upravnog odjela Općine Križ, odnosno odredbe Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, pa se upravitelj Vlastitog pogona za obavljanje komunalnih djelatnosti Općine Križ smatra čelnikom tijela. Pravilnik o unutarnjem ustroju i načinu rada Vlastitog pogona za obavljanje komunalnih djelatnosti Općine Križ donosi Općinski načelnik.

Jedinstvenim upravnim odjelom upravlja pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela, kojega na temelju javnog natječaja, sukladno zakonu, imenuje Općinski načelnik.

Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela organizira i koordinira rad u Jedinstvenom upravnom odjelu, brine o zakonitom i pravovremenom obavljanju poslova iz nadležnosti Jedinstvenog upravnog odjela i poduzima mjere za osiguranje efikasnog poslovanja Jedinstvenog upravnog odjela, raspoređuje poslove i zadaće, daje službenicima i namještenicima upute za rad, predlaže donošenje Pravilnika o unutarnjem redu, te druge akte za čije je predlaganje ovlašten, donosi akte sukladno posebnim zakonima, brine o stručnom osposobljavanju i usavršavanju službenika i namještenika u tijeku službe i o pravilnom korištenju imovine i sredstava za rad, obavlja nadzor nad radom službenika i namještenika, odlučuje o pravima i obvezama službenika i namještenika, provodi postupke zbog povrede službene dužnosti, ocjenjuje službenike i namještenike, u skladu sa zakonom, drugim propisima donesenim na temelju zakona, Statutom Općine i drugim općim i pojedinačnim aktima Općine, te ima i druge ovlasti utvrđene zakonom i drugim propisima.

Općinski načelnik usmjerava djelovanje Jedinstvenog upravnog odjela u obavljanju poslova iz nadležnosti Jedinstvenog upravnog odjela i nadzire njegov rad.

ProČelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općinskom načelniku podnosi izvješće o svom radu i radu Jedinstvenog upravnog odjela do 31. ožujka tekuće za prethodnu godinu.

Upravne, stručne i druge poslove i zadaće iz djelokruga Jedinstvenog upravnog odjela, ovisno o vrsti, složenosti, stručnoj spremi i drugim uvjetima obavljaju službenici i namještenici, raspoređeni na radna mjesta sukladno Pravilniku o unutarnjem redu. Službenici obavljaju upravne i stručne poslove iz djelokruga Jedinstvenog upravnog odjela, a namještenici obavljaju pomoćno-tehničke i ostale poslove čije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i nesmetanog obavljanja poslova iz djelokruga Jedinstvenog upravnog odjela.

O prijemu u službu, rasporedu na radno mjesto, drugim pravima i obvezama službenika i namještenika, kao i o prestanku službe odlučuje pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela, sukladno zakonu.

Danom stupanja na snagu ove Odluke ukidaju se Upravni odjel za samoupravu, pravne i opće poslove, Upravni odjel za gospodarstvo i financije, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo i prostorno planiranje, Upravni odjel za društvene djelatnosti, a poslove ukinutih upravnih tijela preuzima Jedinstveni upravni odjel.

21

Jedinstveni upravni odjel preuzet će službenike i namještenike zatečene na

preuzetim poslovima ukinutih upravnih tijela. Preuzeti službenici i namještenici nastavljaju obavljati poslove koje su do tada obavljali, odnosno druge poslove po nalogu pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela, a pravo na plaću i ostala prava iz službe ostvaruju prema dosadašnjim rješenjima, do donošenja Pravilnika o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela i rasporeda na radna mjesta utvrđena tim pravilnikom.

Za pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela raspisat će se javni natječaj nakon stupanja na snagu Pravilnika o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela. Nakon stupanja na snagu ove Odluke, Općinski načelnik će imenovati privremenog pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela.

Općinski načelnik je dužan u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ove Odluke donijeti Pravilnik o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela i Pravilnik o unutarnjem ustroju i načinu rada Vlastitog pogona za obavljanje komunalnih djelatnosti.

Općinsko vijeće Općine Križ donijeti će odluku o ukidanju Vlastitog pogona za obavljanje komunalnih djelatnosti ukoliko obavljanje komunalnih djelatnosti osigura na jedan od drugih načina određenih u članku 4. stavku 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu1

Općinski načelnik će donijeti pravilnike, odluke i druge akte iz radnih odnosa, ako zakonom nije drugačije određeno. Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela Općine Križ2

3. ZNAČAJKE INTERNETA

Značajke o Internetu prezentiraju se, u ovom dijelu diplomskog rada, kroz

slijedeće tematske jedinice: 1) pojam i povijest Interneta, 2) arhitektura Interneta,

3) Internet servisi, 4) pretraživanje Interneta, 5) intranet, 6) ekstranet i 7)

problemi Interneta.

3.1. Pojam i povijest Interneta

Internet je medij koji je uveo temeljite promjene na području komunikacija,

zabave i trgovine. Tvrtke ga koriste za komunikaciju s dobavljačima, suradnicima i

klijentima. One preko Interneta prodaju, naručuju, primaju narudžbe i natječu se za

proizvode. Ljudi svakodnevno koriste Internet za razmjenjivanje poruka elektroničke

1 „Narodne novine“ br. 26/03. – pročišćeni tekst, 82/04., 110/04., 178/04., 38/09., 79/09. i 153/09. 2 „Glasnik Zagrebačke županije“ br. 10/07. i 25/08.

22

pošte s članovima obitelji, prijateljima, bankama, za transakcije dionica, rezervacije

putovanja, kupovanje i istraživanje. Isto tako provode vrijeme igrajući igre i koristeći

druge zabavne usluge koje se nude preko Interneta.3

Pojam Internet je usko vezan uz pojam računalne mreže. Računalna mreža je

skup računala koja su međusobno povezana sa svrhom međusobne razmjene

podatka, programa, informacija, odnosno komuniciranja.

Internet predstavlja najveću svjetsku računalsku mrežu, a ponekad ga zovu i

“Mrežom svih mreža”. To ime je dobio zbog toga što ujedinjuje lokalne računalske

mreže diljem svijeta sa svrhom globalne razmjene podataka između krajnjih

korisnika. Jedini uvjet da se neka mreža doda Internet mreži je da ta računarska

mreža, kao i sve druge Internet mreže, bude organizirana na jedinstven način, sa

zajedničkim komunikacijskim protokolima i mrežnim uslugama.

Internet možemo definirati i kao globalni informacijsko-komunikacijski sustav

koji povezuje i spaja računalske mreže pojedinih zemalja i organizacija, i kao takav

on se bavi prikupljanjem, obradom i distribucijom informacija (podataka) u svim

komunikacijskim mrežama koje omogućuju pretraživanje bilo koje lokacije u mreži s

bilo koje druge lokacije u toj istoj mreži.

Za pristup Internetu potrebno je imati modem, telefonsku liniju, računalo i

prigodni softver. Uz pomoć toga, priključenje na neku lokalnu računalnu mrežu

ujedno znači i priključenje na sam Internet. Jedino što se mora ispuniti je da ta

lokalna mreža mora biti dio Internet mreže. Putem Interneta je moguće iz bilo koje

lokalne mreže na svijetu (koja mora biti dio Internet mreže) uzeti podatak sa bilo koje

druge mreže (koja također mora biti dio Internet mreže). Geografska udaljenost

između tih dviju mreža ne čini nikakvu prepreku u njihovoj komunikaciji. Tako, one

mogu biti na suprotnim stranama zemaljske kugle i komunicirati bez ikakvih

problema. Jedino se sporost javlja kao problem u komunikaciji, jer je logično da će

dvije susjedne lokalne mreže puno brže komunicirati nego dvije udaljene.4

3 Internet, http://www.grapnet.com/page_net.php?id=336&oid=312

4 O Internetu, http://web.vip.hr/nvareski.vip/diplomski/uvod.htm

23

POVIJEST INTERNETA

Ideja o mreži koja bi imala karakteristike poput Interneta nastala je davnih

šezdesetih godina u Ministarstvu obrane SAD-a. To je bilo vrijeme tzv. hladnog rata i

nuklearnih prijetnji između (tadašnjih) dviju velesila (SAD i SSSR). Tadašnje mreže

bile su centralizirane. Postojalo je jedno glavno računalo iz kojeg se upravlja lo

mrežom i na kojem su se nalazili podaci programi. Programi su se izvršavali na tom

glavnom računalu. Korisnici su bili vezani na glavno računalo terminalima koji nisu

mogli samostalno obrađivati podatke. Terminali su zapravo bili samo udaljene

tipkovnice i monitori. Računalna mreža američkog ministarstva obrane bila je također

centralizirana i postojao je strah da će američka obrana biti obezglavljena ako Rusi

prvi izvedu nuklearni udar i unište američki centar upravljanja. Iz tih razloga odlučeno

je napraviti novu, decentraliziranu mrežu koja ne bi prestala raditi u slučaju

prestanaka rada neke od komponenti u mreži. Osnovne karakteristike nove mreže

trebale bi biti: mreža ne smije imati središnji centar, svi čvorovi u mreži moraju biti

ravnopravni, poruke se dijele na manje dijelove (pakete) i putuju različitim putovima

do cilja. Uvijek mora postojati više putova do cilja. Pravila prijenosa moraju biti

nezavisna o vrsti medija za prijenos podataka. Protokoli za razmjenu informacija

moraju biti nezavisni od platforme na kojoj rade.5

Zadatak projektiranja takve mreže povjeren je organizaciji Advanced Research

Projects Agency (ARPA). ARPA je bila američka organizacija za napredna

istraživanja. Razvijen je protokol za razmjenu podataka i nazvan je IP protokol. Tako

je 1969. godine nastala mreža ARPANet, u kojoj su bila uključena četiri

superračunala. SAD su gotovo tri desetljeća u potpunosti dominirale razvojem

računalnih mreža.

Tijekom sedamdesetih godina razvijeni su važni Internet servisi kao što su

elektronička pošta, korištenje udaljenih računala (Telnet), prijenos datoteka i sustav

elektroničkih nosvosti, a objavljen je i TCP protokol. Godine 1983. uspostavljena je

Europska akademska i istraživačka mreža, a 1984. godine u SAD-u je stvorena

NSFNET (National Science Foundation) temeljna mreža s brzinom prijenosa od 56

Kbps (tisuća bitova u sekundi). Do 1996. godine brzina prijenosa kroz temeljnu

mrežu porasla je desetak tisuća puta, na 622 milijuna bitova u sekundi. Broj računala

na Internetu vrtoglavo je rastao: 1984. godine premašio je 1 000 računala, a 1987.

5 MEDIĆ, G. : Internet i rad na mreži, Algebra učilište, Zagreb, 2008., p. 20.

24

godine 10 000 računala, 1989. godine 100 000 računala, 1992. godine milijun

računala, a 1996. godine 10 milijuna računala. Početkom 1998. godine na Internet je

već bilo spojeno oko 30 milijuna računala.6

Ostale zemlje i kontinenti počeli su se uključivati na Internet krajem

osamdesetih godina. Tako su se 1988. godine uključile među ostalim i Kanada,

Francuska i Finska, 1989. godine Njemačka, Engleska i Japan, 1990. godine

Austrija, Belgija i Švicarska, 1991. godine se uz Hong Kong i Češku Republiku

uključuje i Hrvatska, 1992. godine uključuju se Luksemburg, Slovenija i Malezija itd.

Godine 1991. razvijen je multimedijski World Wide Web (WWW) servis kao i

PGP sustav šifriranja poruka, što je pobudilo interes poslovnog svijeta i medija. Tako

se 1994. godine na Internetu pojavljuju prve elektroničke (virtualne) prodavaonice te

prva virtualna banka i radiostanica. WWW ubrzo postaje servis s najvećim prometom

na Internetu, 1994. i 1995. godine razvijeni su i prvi pretraživački servisi za Internet, i

to pretraživači Lycos i AltaVista te katalog Yahoo!. Godine 1995. nastali su jezik Java

za dinamičko programiranje za WWW te jezik VRLM za modeliranje virtualne

stvarnosti (tj. trodimenzionalni prikaz na WWW). Godine 1996. i 1997. pojavljuju se

servisi koji sami periodički šalju korisnicima informacije te svakom korisniku

omogućuju dobivanje persolizirane informacije po svojoj želji.

3.2. Arhitektura Interneta

Internet se temelji na osnovnoj mreži velikog kapaciteta . Usmjernici su

računala koja povezuju pojedinačne mreže vezane na Internet s temeljnom mrežom.

Mreže obuhvaćaju niz radnih računala i mogu biti lokalne i raširene. Usmjernici rade

isto što i poštanski centri u koje stižu pošiljke, tj. usmjeruju pakete do njihovog

odredišta. Na usmjernike se nadovezuju računala koja reguliraju pravila odvijanja

prometa, tj. pretvaraju protokole raznih računalnih mreža u Internet protokol i

obrnuto.

Razlikujemo IP I TCP protokol. IP (Internet Protocol) dodjeljuje porukama

adrese. TCP protokol (Transmission Control Protocol) dijeli poruke u pakete. Internet

je paketski usmjerena mreža što znači da podaci putuju mrežom podijeljeni u pakete.

Svaki paket sadrži podatke o tome odakle je krenuo i gdje mu je odredište. Zato svaki

6 ČERIĆ, V., VARGA, M., BIROLLA, H.: Poslovno računarstvo, Znak d.o.o., Zagreb, 1998., p. 258.

25

paket preuzima adrese pošiljatelja i primatelja s poruke iz koje je nastao, a pri tome

dobiva i redni broj paketa iz te poruke. Paketi putuju dalje u računala - poslužitelje

mreža, koji sadrže razne aplikacije, baze podataka i komunikacijski software za

pojedinačne mreže.

Ukoliko bi se pojavile grešaka u paketima, tj. promjene vrijednosti jednog ili

više bitova paketa, Internet uočava pogrešku i traži ponovno slanje samo onih paketa

koji su neispravni. Na odredištu se paketi redaju po redosljedu pripadnosti paketu i

tako se lako ponovo organizira cijela poruka.

Kod Interneta se za prijenos poruka koriste telefonske i satelitske linije , te optički

kabeli.

Uniform Resource Locator je sustav adresiranja koji se koristi u WWW

browserima. Pomoću URL-a može se pozvati svaki dostupan dokument ne samo na

Webu već i općenito na Internetu.

Adrese mrežnih računala omogućuju pristup mrežnim računalima: URL (Uniform

Resource Locator) se sastoji od: naziva protokola, adrese računala na kojem je

informacija i imena datoteke. Npr: http://www.carnet.hr/index.html: http je protocol, //

je dogovoreni znak koji razdvaja naziv protokola od ostalog dijela adrese, www je

oznaka web stranice, carnet je logičko ime računala na kom se nalaze stranice te hr

je vršna oznaka domene (hr - hrvatska, de - njemačka) index.html je ime datoteke.7

Primjeri domena:

.com komercijalne organizacije (ibm.com)

.edu edukacijske organizacije (ucla.edu)

.gov vladine organizacije (nasa.gov)

.hr hrvatska (regoc.srce.hr)

3.3. Internet servisi

Internetski servisi su značajno pridonijeli popularnosti Interneta jer su

omogućili jednostavniji pristup podacima. Baziraju se na modelu klijenta i poslužitelja.

Poslužitelj je računalo stalno spojeno na Internet, koje pruža neku mrežnu uslugu, a

klijent je korisničko računalo, odnosno program koji koristi neku od usluga.

7 Građa i način rada Interneta, http:// www.prva-ekonomska- skola.hr/stranice_nastavnika_Pucar1.doc

26

Internet servise kao što su Web i e-mail, ne treba poistovjetiti sa samim

Internetom jer oni zapravo predstavljaju jednu veliku i pomalo zbrkanu bazu

podataka koju korisnici neprestano nadopunjavaju dok Internet, u biti, predstavlja

hardwaresku mrežu koja korisnicima omogućava pristup tim podacima.

Neki od najpopularnijih internet servisa su:

· Elektronička pošta

· Diskusijske skupine

· World Wide Web

· Distribucijske liste

· Prijenos datoteka na daljinu

· Uključivanje na udaljena računala.

U ovom radu biti će opisani elektronička pošta, diskusijske skupine, te World Wide

Web.

3.3.1. Elektronička pošta

Elektronička pošta (engl. electronic mail ili skraćeno e-mail) servis je koji

omogućuje elektroničko stvaranje poruka, njihovo slanje kroz mrežu te čitanje. To je

jedan od najviše korištenih servisa Interneta zahvaljujući kojem je omogućena brza i

jeftina globalna komunikacija između pojedinca i skupina ljudi.

Elektronička pošta funkcionira na sljedeći način. Poruke se stvaraju na

lokalnom računalu korisnika korištenjem odgovarajućeg programa. Prilikom slanja

poruka one najprije idu u poštanski sandučić (engl. mailbox) korisnika, koji se nalazi

na računalu poslužitelju mreže ili na računalu davatelju internetskih usluga. Pri tome

je “poštanski sandučić” zapravo metafora za memorijski prostor dodijeljen korisniku.

Poslužitelj šalje te poruke u Internet, a kada poruka stigne do ciljne mreže ona se

sprema u poštenski sandučić primatelja. Čim primatelj uključi svoje računalo i aktivira

svoj program za rad s elektorničkom poštom, ta će se poruka prebaciti na računalo

primatelja i on će je moći pročitati. 8

Poruke koje se šalju elektroničkom poštom moraju imati adrese pošiljatelja i

primatelja napisane u ovom formatu: ime @ organizacija.područje

8 ČERIĆ, V., VARGA, M: Informacijska tehnologija u poslovanju, Element, Zagreb, 2004.

27

Segment “ime” odnosi se na naziv ili ime vlasnika ”sandučića“, segment

“organizacija” na instituciju u okvirima koje vlasnik ”sandučića“ djeluje, a segment

“područje” može poprimiti neku od standardnih vrijednosti (oznaka) zemljopisnog

područja ili djelatnosti.

Na primjer, Hrvatska oznaka područja je “hr”. Za ostale zemlje standardizirane su

neke druge oznake, i ti ISO standardom 3166, a za SAD postoji više oznaka djelatnih

područja:9

· com – komercijalne i profitne organizacije

· org – mješovite i neprofitne organizacije

· net – internetska infrastruktura i davatelji mrežnih usluga

· edu – fakulteti i sveučilišta

· gov – federalne vladine agencije.

Suvremeni programi za rad s elektroničkom poštom imaju grafička sučelja te

daju korisnicima niz pogodnosti. Poruke se mogu hijerarhijski organizirati u mape,

ista poruka može se slati većem broju ljudi, dobivene poruke mogu se po potrebi

proslijeđivati na druge adrese, dok kod slanja odgovora na poruku ne treba pisati

adrese pošiljatelja i primatelja, već to program radi sam. Uz poruke mogu se pridružiti

i datoteke koje mogu sadržavati formatirane tekstove, slike, podatke ili bilo koji drugi

oblik informacija.

Elektronička pošta je od samog začetka Interneta jedan od najpopularnijih i

najčešće korištenih servisa . Zbog velike brzine prijenosa podataka, praktično bez

obzira na udaljenost, relativno niske cijene te učinkovitosti i pouzdanosti postao je

nezaobilazan u komunikaciji .

3.3.2. Diskusijske skupine

Diskusijske su skupine (engl. newsgroups) servis koji omogućuje odvijanje

rasprave skupine ljudi o temama od zajedničkog interesa. Ovaj je servis izrazito

popularan, pa danas ima preko deset tisuća diskusijskih skupina u svim zamislivim

područjima ljudskog interesa.

Poruke članovima skupine šalju se elektroničnom poštom te se nalaze na nekoj

vrsti "elektronične ploče" (engl. blackboard) na kojoj ih svatko zainteresiran može

9 PANIAN, Ž.: Elektroničko trgovanje, Sinergija, Zagreb, 2000., p. 21.

28

pročitati. Te se poruke distribuiraju svim davateljima Internet usluga koji se prijave za

odgovarajuće diskusijske skupine, a oni ih dalje prosljeđuju članovima skupine. Za

čitanje poruka potreban je poseban program, koji je danas uključen u sve popularne

World Wide Web preglednike (engl. browsers). Većina računala poslužitelja

diskusijskih skupina čuva samo novije poruke, ali pojedina mjesta čuvaju i arhive

rada diskusijskih skupina. 10

Diskusijske skupine mogu biti nemoderirane ili moderirane. Kod nemoderiranih

skupina nema centralne kontrole poruka, dok kod moderiranih skupina moderator

skupine odlučuje hoće li se poruka poslana skupini distribuirati sudionicima.

Budući da je diskusijskih skupina puno, nuditelji internetskih usluga obično

pružaju korisnicima mogućnosti inkrementalnog traženja (traženja u koracima)

skupine od interesa, pri čemu se specificiraju prvo najšire teme, koje se potom sve

više i više “produbljuju”, do najniže razine (skupine vrlo uskih interesa).11

3.3.3. World Wide Web

World Wide Web (skraćeno WWW odnosno Web) globalna je informacijska

infrastruktura koja omogućuje stvaranje, manipulaciju, organizaciju i pretraživanje

multimedijskih dokumenata. Web je posebno značajan servis koji se može sadržajno

smatrati i gigantskom bibliotekom multimedijskih dokumenata. Web se posebno

intenzivno koristi za publiciranje, komunikaciju i elektroničko poslovanje, kako

globalno tako i unutar poduzeća (korištenjem intraneta). 12

Web poslužitelji (engl. Web servers) odnosno Web mjesta (engl. Web sites)

kolekcije su multimedijskih stranica. Svaka multimedijska stranica sadrži međusobno

povezane informacijske elemente. Početna stranica (engl. home page) Web mjesta

naslovna je stranica koja pruža informacije o sadržaju Web mjesta te omogućuje

prijelaz na željene dijelove Web mjesta. Početna stranica ujedno je ona čija se

adresa referira kao polazna točka pristupa Web mjestu. Web poslužitelji aktiviraju se

tako što odgovaraju na zahtjeve klijenata, koji postavljaju zahtjeve pomoću

preglednika (engl. browsera), od kojih su najpopularniji Netscape navigator i

Microsoft Internet Explorer.

10 ČERIĆ, V., VARGA, M., BIROLLA, H.: Poslovno računarstvo, op. cit., p. 263. 11 PANIAN, Ž.: Elektroničko trgovanje, op. cit., p. 27. 12 ČERIĆ, V., VARGA, M., BIROLLA, H.: Poslovno računarstvo, op. cit., p. 264.

29

Web se zasniva na tehnici hiperteksta koja omogućuje izravan prijelaz na

drugu Web stranicu koja sadrži tražene informacije, i to bez obzira na kojoj se

geografskoj lokaciji nalazi ta stranica . Skok se izvodi aktiviranjem hiperpoveznice

(engl. hyperlink) koja sadrži adresu Web stranice s opisom tražene informacije.

Web dokumenti pišu se u HTML formatu (engl. HyperText Markup Language)

koji omogućuje korištenje hiperpoveznica. Uspostavljanje veze među Web

stranicama omogućuje se time što se poveznica stavlja na neku riječ ili sliku na Web

stranici. Ta se lokacija naziva sidrišni čvor. Odredište na koje pokazuje poveznica

može se nalaziti na početku ili unutar odredišne Web stranice. Odredišna stranica

može biti ili unutar Web mjesta na kojem se nalazi stranica s koje se polazi, ili na

nekom drugom Web mjestu (koje može biti na drugoj geografskoj lokaciji). Svaka

Web stranica ima svoju jedinstvenu adresu, tzv. URL adresu (engl. Uniform

Resource Locator), koju koriste Web preglednici za nalaženje Web stranica.

Važna značajka Weba jest to što omogućuje korištenje ostalih internetskih

servisa, te je zbog toga postao i odskočna daska za rad s Internetom. Za mnoge

korisnike Interneta Web je postao sinonim za sam Internet jer sve što rade na

Internetu rade korištenjem Web preglednika. Zahvaljujući lakoći korištenja Web je

izrazito ekonomičan način ciljanog traženja i pronalaženja vrlo vrijednih informacija.

3.4. Pretraživanje Interneta

Internet sadrži ogroman broj informacija koje su jako raznovrsne kako po

kvaliteti i pouzdanosti, tako i po temi, opsegu i strukturiranosti. Većina tih informacija

nije održavana ni ažurirana, te zbog toga traženje informacija na Internetu može biti

mukotrpan i neefikasan posao, koji često kao rezultat daje velik broj informacija koje

po sadržaju ne odgovaraju cilju pretraživanja. Stoga se osnovni problem

pretraživanja Interneta sastoji u tome kako iz mnoštva nevažnih informacija izdvojiti

one koje su relevantne za osobu koja izvodi pretraživanje.

Bez mogućnosti efikasnog pretraživanja informacije na Internetu bile bi

nekorisne jer se ne bi mogle naći u vremenu koje pojedincu stoji na raspolaganju.

Stoga se početkom 1990-ih godina pozornost stručnjaka orijentiranih radu s

Internetom usredotočuje na pronalaženje što učinkovitijih globalnih načina i razvijanje

konkretnih sredstava za pretraživanje i pronalaženje informacija na Internetu.

30

Tijekom nekoliko godina razvijeno je više desetaka takvih sredstava, koja su

se međusobno razlikovala, a svako od njih je imalo određene prednosti kao i

nedostatke. No, pretraživanje Interneta možemo podijeliti na dvije osnovne vrste: na

opća i specifična pretraživanja. Opća pretraživanja omogućuju traženje bilo koje vrste

informacija, dok se specifična odnose na traženje neke specifične vrste informacija.

U nastavku će biti opisane četiri osnovne vrste pristupa općim pretraživanjima:

tematski katalozi, pretraživači, metapretraživači, te inteligentni agenti.

3.4.1. Tematski katalozi

Tematski katalozi (engl. subject ili directories) hijerarhijski su katalozi WWW

stranica uređeni po temama. Svaka od tema u katalogu dijeli se u podteme, koje se

mogu dalje dijeliti. Na najnižoj razini podtema nalaze se odabrane liste Web

dokumenata posveće toj podtemi. Redoslijed dokumenata na listi najčešće je

abecednim redom prema imenu dokumenta ali se može odrediti i prema nekom

drugom kriteriju (npr. kvaliteti Web dokumenta). Taj je redoslijed vrlo važan jer

posjetitelji najčešće ispituju samo nekoliko izvora informacija s vrha liste. Svaki od

dokumenta ima navedenu URL adresu na kojoj ga se može pronaći, a može imati i

sažetak sadržaja te ocjenu vrijednosti dokumenta.

Tematske kataloge izrađuju ljudi koji analiziraju publikacije s Interneta, izabiru

one koje se ističu svojom vrijednošću, te ih katalogiziraju u temu kojoj pojedina

publikacija najbolje odgovara. Različiti katalozi imaju različite podjele na teme i

podteme.

Tematski katalozi Weba sliče tematskim katalozima knjižnica. Međutim,

razlikuju se se od njih po tome što oni pokrivaju samo mali dio svih Web

dokumenata, izbor materijala ni dodijeljivanje materijala temi najčešće ne rade

profesionalni knjižničari, dok se klasifikacije tema ne podudaraju ni s jednim

ustaljenim knjižničarskim klasifikacijskim sustavom.

Prednosti tematskih kataloga Weba su te što se traženi dokumenti mogu brže

naći aktiviranjem odgovarajućih URL adresa i što većina Web kataloga ima

mogućnost pretraživanja dokumenata po ključnim riječima, dok je osnovni problem

tematskih kataloga nemogućnost praćenja golemog broja promjenjivih Web resursa

na Internetu, pošto neki od njih nestanu, dio ih se često mijenja, a novi se neprestano

pojavljuju. Stoga je u tematskim katalozima pokriven samo mali dio internetskih

31

resursa, no taj se problem kod dobrih kataloga kompenzira vrijednošću izbora

resursa koji rade stručnjaci i koji je nemoguće postići automatiziranim pretraživanjem.

Najpopularniji tematski katalog je Yahoo!, a poznati su još i Magellan,

Brittanica Internet Guide, Galaxy i WWW Virtual Library. No, posebno mjesto kod

tematskih kataloga Weba ima Argus Clearnighouse, koji je nastao 1993. godine, a

predstavlja katalog kataloga, odnosno katalog vodiča koji prepoznaju, opisuju i

vrednuju internetske informacijske resurse.

3.4.2. Pretraživači

Pretraživači (engl. search engines) predstavljaju automatizirani način traženja

informacija na Webu. U tu svrhu oni koriste programe (popularno zvane roboti ili

pauci) koji neprekidno pretražuju informacije s Web mjesta po cijelom svijetu i

prenose ih u bazu podataka pretraživača. Druga vrsta programa tada pretražuje ovu

bazu podataka i popunjava kazalo (engl. index) ključnih riječi nađenih u originalnim

dokumentima s URL adresama svih Web stranica iz baze podataka koje sadrže te

riječi. Kazalo se može pretraživati, i to pomoću specifičnog programa za pretraživanje

dostupnog korisnicima Weba (to je ujedno jedini dio pretraživača vidljiv korisnicima).

Pretraživanje se temelji na kombinaciji ključnih riječi, a lista rezultat pretraživanja

obično uključuje nazive pronađenih Web dokumenata, nijihove kratke opise i URL

adrese.

Mnogi pretraživači imaju jednostavno i napredno pretraživanje. Jednostavno

pretraživanje koristi se za brza pretraživanja s jednostavnim zahtjevima, dok se

napredno pretraživanje koristi kod složenih pretraživanja, ali i za povećanje

efikasnosti pretraživanja.

Korisna mogućnost kod pretraživača jest rangiranje dokumenata koji

zadovoljavaju kriterije pretrage jer korisnici često ispituju samo nekoliko Web

dokumenata s vrha liste pronađenih dokumenata. Rangiranje može biti zasnovano

na frekvenciji pojave ključnih riječi Web dokumenta i sl.

Neki od popularnijih pretraživača su Alta Vista, Lycos, Infoseek i Excite, no

najpopularniji je Google. Vrhunski pretraživači zahtijevaju i velike računalne i

telekomunikacijske resurse. Tako, npr. AltaVista koristi 16 izvanredno snažnih 64 -

bitnih Alpha računala od kojih većina ima po 10 procesora i 8 GB glavne memorije.

Ta računala koriste skup međusobno povezanih diskova od po 210 GB od kojih svaki

32

ima potpunu kopiju Web kazala ( veličine oko 200 GB). Brzina pristupa mreži ovog

pretraživača je 100 Mbps.

3.4.3. Metapretraživači

Metapretraživači su programi koji pokreću pretraživanje istovremenim

korištenjem većeg broja pretraživača te oni stoga ne trebaju vlastite baze podataka.

Pošto pretraživači koje je metapretraživač angažirao dostave liste dokumenata koje

su pronašli, metapretraživači mogu na temelju njih stvoriti jedinstvenu listu

pronađenih dokumenata.

Metapretraživači su uvedeni kako bi se povećala mogućnost pronalaženja svih

relevantnih dokumenata koji se nalaze na Webu. Naime, pošto se razni pretraživači

međusobno razlikuju po veličini obuhvata podataka u bazi podataka, dubini

pokrivanja Web dokumenata te tehnikama pretraživanja i rangiranja, identična

pretraživanja s različitim pretraživačima gotovo uvijek daju različite rezultate.

Metapretraživači imaju vlastiti način zadavanja (sintaksu) pretraživanja, obično

zasnovan na jednostavnim logičkim pretraživanjima. Da bi se s istim zahtjevom za

pretraživanje aktiviralo nekoliko pretraživača koji imaju različitu sintaksu pretraživanja

mora se originalni zahtjev za pretraživanje prevesti na sintaksu svakog od

angažiranih pretraživača. Posljedica je toga da metapretraživači ne mogu u

potpunosti iskoristiti mogućnosti pretraživanja naprednih pretraživača čija je sintaksa

bogatija od sintakse metapretraživača. Usprkos tome, iskustvo pokazuje da

pretraživanja napravljena korištenjem metapretraživača često nalaze više

dokumenata nego bilo koji pojedinačni pretraživač.

Dva popularna metapretraživača su metaCrawler i SavvySearch.

3.4.4. Inteligentni agenti

Inteligentim agentima nazivaju se programi što samostalno izvode neki

zadatak u ime korisnika. Smješteni su u računalu vlasnika agenta, što ne mora nužno

biti (a najčešće i nije) računalo krajnjeg korisnika. Pretraživanje obavljaju pomoću

pretraživača, a korisnik ih mora opskrbiti informacijama o područjima svojega

interesa, pravilima pretraživanja, te eventualnim vremenskim ograničenjima. Nakon

33

što agent obavi postavljeni mu zadatak, analiziraju se postignuti rezultati, a agent

korigira sam sebe ako ti rezultati nisu zadovoljavajući.13

Inteligentni agenti mogu imati različite stupnjeve autonomije, odnosno

samostalnosti u izvršavanju zadataka u odnosu prema korisniku. Tako, primjerice,

neki od njih mogu ”samo“ prikupljati informacije, neki drugi filtrirati poruke primljene

elektroničkom poštom ili putem dostavnih lista, a neki surađivati s drugim agentima te

obavljati vrlo kompleksne i specifične poslove.

Inteligentne agente moguće je podijeliti u tri glavne skupine:

· agenti savjetnici

· agenti pomoćnici

· pretraživački agenti.

Agenti savjetnici zapravo ne izvršavaju zadatke. Oni nude upute i savjete koje

pomažu korisniku u radu. Ti su agenti eksperti u stanovitom području, ali u početku

imaju tek rudimentarno znanje o korisniku kojeg opslužuju, njegovim zahtjevima i stilu

rada. Međutim, tijekom interakcije s korisnikom oni uče i prilagođuju mu se.

Agenti pomoćnici nerijetko mogu dijelovati i bez povratne sprege s korisnikom.

Ovi agenti mogu korisnike učiniti produktivnijima, jer pojednostavnjuju njihove

opsežne zadatke. No, njihova razmjerna neovisnost čini ih donekle i opasnima, jer je

opseg kontrole nad njihovim radom smanjen.

Pretraživački agenti služe prvenstveno prikupljanju i filtriranju informacija

raspoloživih na Internetu. Postoje tri vrste takvih agenata: puzači, pauci i roboti

izvođači. Puzači pokušavaju korisniku dati uvid u informacijsku ponudu na Webu,

putujući Webom i izvještavajući korisnika o nađenome. Pauci su programi koji se uz

pomoć crvića uvlaće u Web stranice, te pronađene informacijske sadržaje indeksiraju

i pohranjuju u vlastite baze podataka, koje korisnik može kasnije jednostavno lokalno

pretraživati i analizirati. Roboti izvođači programi su koji potpuno neovisno od

korisnika mogu izvršavati kompletne transakcije poput kupnje na daljinu, novčanih

transakcija, rezervacije zrakoplovnih karata i sl.

No, s agentima je povezano i nekoliko sigurnosnih problema: privatni podaci

koje agenti prenose mogu biti kopirani od strane drugih agenata, treća strana može

promijeniti način na koji nečiji agent radi, zadati mu neprihvatljive zadatke itd. Pitanje

odgovornosti u takvim slučajevima nije određeno.

13 PANIAN, Ž.: Elektroničko trgovanje, op. cit., p. 36.

34

Tehnologija inteligentnih agenata još je u razvoju, a neki od agenata u uporabi

su WebCompas, Copernic 98, te primjer inteligent agenta uključenog u tematski

katalog jest MyYahoo!

3.5. Intranet

Uvođenje informacijskih tehnologija u poslovne mreže tvrtki dovelo je do

značajnih promjena u načinu rada i aplikacijama koje se na tim mrežama izvode.

Takve mreže, nazvane intranetima, omogućili su jednostavniji rad korisnika, njihov

pristup ažuriranim informacijama tvrtke, jednostavniju i bržu komunikaciju i suradnju

te velike uštede u radu.

Intranet je privatna računalna mreža koja koristi internetske standarde i

protokole kako bi se zaposlenicima tvrtke omogućila jednostavna komunikacija i

suradnja, te pristup informacijama tvrtke. Korištenje internetskih tehnologija glavna je

značajka koja razlikuje intranete od klasičnih računalnih sustava. Za intranet se često

koristi i naziv “korporativni Web” jer Web tehnologija daje glavno obilježje njegova

rada.

Intranet omogućuje zaposlenicima tvrtke brz pristup najnovijim informacijama

potrebnim za rad, te jednostavnu komunikaciju sa suradnicima bez obzira na mjesto

na kojem se nalaze. Također znatno umanjuje troškove komunikacije, upravljanja

informacijama, usavršavanje zaposlenika tvrtke, te suradnje unutar tvrtke kao i s

vanjskim partnerima tvrtke.

Između intraneta i Interneta postoje dvije osnovne razlike, i to u pogledu

vlasništva i prava pristupa. Što se tiče vlasništva, Internet nije u vlasništvu ni jedne

tvrtke ili osobe dok je intranet privatna mreža u vlasništvu neke organizacije. Razlika

u pogledu prava pristupa u tome je što na Internet ima pristup svatko tko ima

tehničke mogućnosti za to, dok na intranet imaju pristup samo osobe s

ovlaštenjem.14

Intranet je od neželjenih posjetitelja i različitih opasnosti koje vrebaju s

Interneta zaštićen sigurnosnom stijenom. Iako intraneti ne moraju biti povezani s

Internetom, oni to većinom jesu zbog koristi od pristupa na Web mjestima širom

svijeta, te korištenja elektroničke pošte i diskusijskih skupina. Unutar zone zaštićene

14 ČERIĆ, V., VARGA, M., BIROLLA, H.: Poslovno računarstvo, op. cit., p. 332.

35

sigurnosnom stijenom nalaze se razna računala poslužitelji, računala na kojima su

instalirane baze podataka i sl. te osobna računala korisnika.

Osnovne su funkcije intraneta sljedeće:

1. elektronička pošta koja omugućuje komunikaciju između pojedinaca ili

pojedinaca sa skupinom

2. zajedničko korištenje datoteka koje zaposlenicima omogućuje

korištenje zajedničkih informacija

3. upravljanje informacijama i davanje prava pristupa informacijama

4. pretraživanje informacija koje omogćuje efikasan rad s pohranjenim

informacijama, i

5. upravljane mrežom koje uključuje i održavanje mreže te izvođenje

potrebnih izmjena na mreži.

Intranet se implementira na korporacijskoj mreži s klijent-poslužitelj

tehnologijom, pa koristi istu vrstu sklopovlja kao ostale klijent-poslužitelj mreže, tj.

osnovnu mrežnu strukturu na koju su priključeni klijenti i poslužitelji.klijenti su

računala koja postavljaju zahtjeve za mrežnim resursima, dok su poslužitelji računala

koja pohranjuju informacije, upravljaju informacijama te njima poslužuju klijente.

Upravljanje intarnetima mora omogućiti zaposlenicima tvrtke da nauče koristiti

intranet, razumiju što se njime može postići, pronađu kakvu ulogu intaranet ima u

njihovu radu i radu tvrtke te nauče kako što bolje iskoristiti tu tehnologiju u svojim

poslovnim procesima. Sve to treba voditi do osnovnih ciljeva upravljanja: smanjenja

troškova i povećanja produktivnosti i dobiti.

.

3.6. Ekstranet

Ekstranet predstavlja poslovno povezivanje među organizacijama zasnovano

na internetskim otvorenim standardnim protokolima. Korištenjem ekstraneta

organizacije mogu dijeliti svoje privatne i tekuće informacije pohranjene na svojim

intranetima sa svojim poslovnim partnerima. Osim brzine i efikasnosti ekstranet

pridonosi bliskijem povezivanju i boljim odnosima među poslovnim partnerima.

Ekstranet predstavlja novo tehnološko rješenje za obavljanje poslova koji se

inače obavljaju korištenjem telefona, telefaksa, elektroničke pošte i osobnim

36

kontaktima. Osnovna značajka svih tih povezivanja je da partner čeka da dobije

povratnu informaciju koju treba.

Ekstranet može biti uzajamni ili središnji. Kod uzajamnog ekstraneta svaka od

organizacija omogućuje svojem partneru pristup specifičnim informacijama sa svojeg

intraneta, dok kod središnjeg ekstraneta jedna organizacija omogućuje svojim

poslovnim partnerima prisup njenim informacijama.

Ekstranet može biti smješten u dijelovima intraneta ili na posebnim računalima

poslužiteljima u sigurnoj zoni. Ta zona može biti područje zaštićeno sigurnosnim

stijenama ili se pak može nalaziti između intraneta i Interneta.

Kada se odlučuje o prijelazu na ekstranet, tvrtka mora pokušavati naći

odgovore na sljedeća pitanja: na koji se način može povećati produktivnost ukoliko

tvrtka ima izravnu vezu sa svojim klijentima, prodavačima, distibuterima,

nabavljačima i ostalim partnerima; koje je informacije potrebno razmjenivati s

partnerima; na koji bi način trebalo surađivati kako bi se povećala brzina i efikasnost

poslovanja; te kako bi pojedini dijelovi tvrtke mogli profitirati od dobivanja dopuštenja

za pristup njihovu ekstranetu.

Kod pružanja potpore poslovnim partnerima tvrtka može sa svojim partnerima

na ekstranetu dijeliti baze podataka, aplikacije za slanje poruka, aplikacije za rad u

skupini i dr. Posredstvom ekstraneta mogu se podržati i druge aktivnosti, od

elektroničkih konferencija do slanja novijih verzija programa. Sve skupine poslovnih

partnera imaju interesa za praćenje i sudjelovanje u diskusijskim forumima na

području njihova interesa.

Posebno važno za klijente jesu podaci o izmjenama proizvoda, informacije o

garancijama i promocije. Prodajni predstavnici i distributeri mogu koristiti iste podatke

kao klijenti, a uz to i podatke o kupcima, rezultate istraživanja tržišta i podatke o

konkurenciji. Dobavljači i ugovarači trebaju informacije o proizvodima, o statusu

projekata te o zahtjevima za materijalom.

37

3.7. Problemi interneta

Tijekom svojeg dosadašnjeg razvoja Internet se pretvorio u globalnu mrežu s

ogromnim brojem sudionika i razvijenim specijaliziranim servisima koji omogućavaju

jednostavno korištenje bogatih resursa raspostranjenih po Internetu. No, usprkos

velikim ulaganjima i sudjelovanju velikog broja stručnih ljudi u razvoju internet

tehnologije, Internet je još uvijek zatrpan neriješenim ili neadekvatno riješenim

problemima.

Sigurnost rada na Internetu. Premda je razvijeno više tehnika za omogućavanje

sigurnog rada na Internetu, još uvijek ne postoje standardi koji bi garantirali sve

aspekte sigurnosti rada u mreži. Stoga je sigurnost danas osnovna zapreka za

korištenje Interneta u velikom broju osjetljivih primjena, kao što su kupovanje

posredstvom Interneta, zaštita resursa organizacija u intranetima spojenim na

Internet i sl.

Zaštita autorskih prava. Takvu je zaštituna Internetu teško postići. Cilj joj je omogoćiti

da se onemogući besplatno kopiranje i korištenje tuđih djela.

Ostvarivanje ravnoteže između slobode govora i njene zloupotrebe. Teško je spriječiti

objavljivanje rasističkih, pornografskih i sličnih dokumenata na Internetu. No, i

uvođenje cenzure mač je s dvije oštrice jer se i ona može zloupotrijebiti.

Zaštita protiv kriminalaca i terorista. Svako tehnološko sredstvo koje se može koristiti

za društvenu dobrobit, može se nažalost i zloupotrijebiti. Mogućnost brze globalne

komunikacije osobito pogoduje kriminalnim i terorističkim skupinama koje djeluju

području većeg broja zemalja ili kontinenata.

Preopterećenje mreže. Nagli porast broja korisnika Interneta doveo je do toga da je

njegov kapacitet postao premali. Stoga je pokrenut razvoj informacijske prometnice

velikog kapaciteta koji će u najvećem dijelu financirati industrija.

Traženje informacija. Traženje informacija na Internetu još je u ranoj fazi razvoja.

Naime, velika većina pretraživača može pretraživati samo tekst dok se metode

pretraživanja slika tek razvijaju.

38

4. ULOGA INTERNETA U OPĆINI KRIŽ

Kako se u svijetu odvija sve veća modernizacija komunikacije s ljudima i

prezentacija preko interneta tako i Općina Križ odvija i održava standarde sa

sadašnjim vremenom. Ovo poglavlje ce obuhvatiti: wireless internet, intranet i

ekstranet u općini Križ, elektronički oglasnik javne nabave, internet servise u općini

Križ i ostale načine primjene interneta u općini Križ.

4.1. WIRELESS INTERNET, INTRANET I EKSTRANET U OPĆINI KRIŽ

Wireless internet u Općini Križ

Pristup internetu se, sukladno globalnim trendovima, smatra jednom od osnovnih ljudskih potreba i prava, istovjetno pravu na slobodu informiranja i pravu na informacije. Ponukana poražavajućom činjenicom da na području Općine Križ još uvijek postoje naselja koja nemaju mogućnosti pristupa ADSL širokopojasnog pristupa internetu, Načelnica Općine Križ je, u suradnji s tvrtkom Poduzetnička Zona Križ d.o.o., dala odobrenje za pokretanje testne faze projekta Križ WiFi.

Ideja cjelokupnog projekta je svim građanima s područja Općine Križ omogućiti besplatan pristup internetu putem vlastite bežične mreže. Pristup bi bio realiziran putem nekoliko pristupnih točaka gdje bi se korisnicima usluge omogućilo spajanje na uslugu i korištenje interneta. Načelno je planirano da se svim građanima omogući stalan pristup širokopojasnom internetu, dok bi za goste Općine Križ, u centrima naselja Općine Križ, pristup bio ograničen zbog sprječavanja zlouporabe istog.

Prije završetka plana postavljanja svih točka, realizirana je besplatna instalacija testne pristupne točke u centru Križa. Ista je postavljena na krovu Doma kulture u Križu, čime je omogućen besplatan pristup internetu u užem središtu Križa.

Zainteresirani korisnici za korištenje interneta moraju samo potražiti Križ Wireless mrežu i mogu se slobodno spojiti sa mrežom. Kako je u pitanju testna faza nije se instalirala maksimalna snaga internet kapaciteta, nego je pristup ograničen na manje brzine. Ovaj projekt naići će na pozitivan odjek te će se vrlo brzo moći nastaviti sa instalacijom ostalih pristupnih točaka i na kraju sa cjelovitom realizacijom cijelog projekta.

Idejno rješenje Kriz WiFi projekta napravljeno je koristeći postojeća tehnička i organizacijska rješenja već primijenjena na sličnim projektima. Koncept pružanja usluga pristupa internetu na područjima gdje isti nije dostupan ili sa ciljem povezivanja korisnika putem IP protokola, može se prepoznati u djelovanju raznih WiFi udruga, manjih Internet providera ili složenijih poslovnih sustava. Za sve gore navedene skupine zajednička je činjenica da za povezivanje svojih krajnjih točaka/korisnika nemaju vlastitu zemaljsku infrastrukturu te se koristi bežični pristup do korisnika.

39

S obzirom da već postoje dobro razrađena rješenja i načini realizacije povezivanja korisnika, u dogovoru sa iskusnijim partnerima (WiFi udruge) napravljen je koncept realizacije pristupa korisnicima WiFi mreže:

1. S obzirom da se radi o projektu pod ingerencijom Općine Križ, ideja je da

se svakom domaćinstvu na području Općine Križ omogući pristup internetu.

2. Ovisno o finalnom tehničkom rješenju i mogućnostima instalacije broja pristupnih točaka. Ideja testnih instalacija napravljena je korištenjem dosadašnjih iskustava u pokrivanju širih geografskih površina, gdje ovisno o konfiguraciji terena, interesu korisnika i ostalim parametrima nužno detaljno izraditi plan postavljanja potrebnog broja pristupnih točaka. Pri završetku testne faze donijet će se konačna odluka o primjeni tehničkog rješenja, tip opreme, frekvencija mreže, broj pristupnih točaka.

3. Kvaliteta brzine pristupa internetu ovisiti će brzini izvornog kapaciteta Interneta i kvaliteti istog.

4. Zainteresirani korisnici/domaćinstva bi na svoj vlastiti zahtjev dobili osnovne parametre povezivanja na WiFi mrežu, te bi dobili vlastite pristupne podatke (korisničko ime i lozinka). Na ovaj način korisnici bi se prijavljivali na mrežu te je isto potrebno zbog sprečavanja zlouporabe Interneta kao medija.

5. U slučaju instalacije Free Wifi zona u centrima naselja gdje bi se

eventualnim ¨gostima¨ omogućio također besplatan pristup Internetu, bez posebnih šifri, ali uz ograničenja korištenog prometa. Ovaj koncept primijenio bi se zbog izbjegavanje zlouporabe od strane nerezidenata ili osoba sa nečasnim namjerama

6. Iskustva ozbiljnijih organizacija sa primjenom instalacija pristupa internetu na širem geografskom području, čak većem od Općine Križ pokazala su da je pokrivanje cjelokupnog područja sa jakim Wifi signalom značajno poskupljuje projekt, i nekoliko puta. Sukladno pozitivnim iskustvima mrežu je potrebno graditi postepeno sa planiranim organskim rastom broj potrebnih pristupnih točki i interesom korisnika u određenim područjima.

Intranet u Općini Križ

Unutar Jedinstvenog upravnog odjela općine Križ odsjeci komuniciraju putem intraneta. Na taj način razmjenjuju podatke koji su im potrebni u izradi određenih zajedničkih poslova ili projekata, kao npr. u izradi jednog od glavnih akata općine Križ – proračuna.

U odsjeku za financije i proračun izrađuje se Proračun Općine Križ i projekcije

za naredne dvije godine, a po ostalim odsjecima planovi razvojnih programa na području Općine Križ.

40

U odsjeku za komunalno gospodarstvo izrađuje se Program gradnje objekata i

uređaja komunalne infrastrukture na području Općine Križ i Program održavanja komunalne infrastrukture.

Odsjek za društvene djelatnosti izrađuje Program javnih potreba u kulturi na

području Općine Križ, Program javnih potreba u predškolskom odgoju i naobrazbi na području Općine Križ, program javni potreba u tehničkoj kulturi na području općine Križ, potrebe u sportu na području Općine Križ i program socijalnih potreba na području Općine Križ.

Odsjeci proračun i programe putem intraneta dostavljaju pročelnici jedinstvenog upravnog odjela općine Križ na uvid, a zatim ona dostavlja Odsjeku za opće i pravne poslove koji iz dobivenih akata izrađuje materijale koje dostavlja vjećnicima radi održavanja sjednice Općinskog vijeća Općine Križ. Na sjednici vijeće donosi proračun i programe i tada im administrativni referent dodijeljuje klasu i urudžbene brojeve pa ih tako završene vraća putem intraneta u pojedine odjele koji su ih izradili i pročelnici Jedinstvenog upravnog odjela.

Također intranetom je omogućeno da djelatnik sa svog računala pošalje

određeni dokument na printanje u drugi ured ili različite urede. Intranet omogućava djelatnicima uvid u zakone i propise po kojima moraju postupati u svom radu, npr. komunalni odjel putem intraneta ima uvid u odsjeku za opće i pravne poslove u Zakon o komunalnom gospodarstvu.

Razne tabele i obrasci koji se odnose na razna područja popunjavaju se putem

intraneta, svaki odsjek popuni svoj dio a odsjek za opće i pravne poslove popunjene tabele i obrasce dostavlja na određene adrese. I svi ostali potrebni sadržaji kao što su dokumenti, slike i videozapisi dostupni su putem intraneta svim djelatnicima u odjelima a neki samo pojedinim djelatnicima koji imaju za to ovlaštenje.

Ekstranet u Općini Križ

Putem ekstraneta programeri koji održavaju različite programe, kojima se koristi općina Križ, dorađuju programe, uvode potrebne promjene koje nalažu novi propisi i popravljaju greške koje se događaju u tijeku rada.

Općina Križ je ekstranetom povezana sa Dječjim vrtićem (kojeg je općina Križ

osnivač), knjižnicom (koja se nalazi u sklopu Općine Križ, ali je dislocirana) i poduzetničkom zonom Općine Križ (koje je Općina Križ osnivač). Ekstranet omogućuje načelnici općine Križ da ima uvid u poslovanje dječjeg vrtića i poduzetničke zone ili da naprimjer provjeri koliko novih članova ima knjižnica.

Poduzetnička zona putem ekstraneta dostavlja u općinu Križ račune za

izvršene radove koje je obavljala za općinu Križ. S obzirom da je u općini Križ ustrojena poluriznica, to znači da se svi prihodi i rashodi za Dječji vrtić uplaćuju i isplaćuju preko računa općine Križ. Dječji vrtić ima uvid putem ekstraneta u raspoloživa sredstva u proračunu općine Križ koja su namijenjena za obavljanje njihove djelatnosti a također ima uvid i u uplate koje su izvršene na račun općine Križ za Dječji vrtić, kao npr. roditeljske uplate.

41

4.2. ELEKTRONIČKI OGLASNIK JAVNE NABAVE

Općina Križ za nabavu robe, usluga i radova javne nabave daje putem

interneta na stranicama „Narodne Novine“ putem oglasa na elektroničkom oglasniku.

Elektronički oglasnik javne nabave Republike Hrvatske je jedinstveni portal na kojemu naručitelji objavljuju a potencijalni ponuditelji mogu vidjeti sve objavljene objave javne nabave Republike Hrvatske u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi (NN br. 110/07, 125/08) i sa Zakonom o javnoj nabavi (NN br. 90/11).

Potencijalni ponuditelji mogu pregledati sve objave potpuno besplatno i anonimno u "Popisu objava", dok se prilikom preuzimanja dokumentacije moraju registrirati i prijaviti kako bi bili evidentirani kao zainteresirani gospodarski subjekti te kako bi im sustav slao sve dodatne obavijesti o tom postupku. Napredne mogućnosti pretraživanja i svakodnevnog obavješćivanja o aktualnim objavama potrebno je dodatno ugovoriti. Detalji.

Postupak objavljivanja možemo svesti na 3 osnovna koraka:

1. Unos osnovnih podataka o postupku 2. Unos ostalih podataka o postupku 3. Kreiranje obrasca objave, provjera i slanje na objavljivanje

1. Unos osnovnih podataka o postupku: Da biste otvorili novi postupak u izborniku "Moji postupci" odaberete "Novi postupak" (točke 1. i 2. na slici). Dodatna pojašnjenja koraka možete pronaći odabirom ikonice za "Help" (točka 3. na slici). Nakon što ste upisali i provjerili ispravnost "Osnovnih podataka o postupku" odaberete "Dalje" (točka 4. na slici). Vrlo je važno da su podaci u ovom koraku ispravno upisani! Kasnije ih nije moguće mijenjati!

* označava da je polje obavezno za unos! Slika 1: Unos osnovnih podataka u elektronički oglasnik

Izvor: https://eojn.nn.hr/Oglasnik/help/113/

42

2. Unos ostalih podataka o postupku: Dodatna pojašnjenja koraka možete pronaći odabirom ikonice za "Help" (točka 1. na slici). Točka 2. na slici:

· prikazuje pregled svih koraka za odabrani postupak

· tamno crvena boja označava korak u kojem se trenutno nalazite · crvena kvačica označava da nisu upisani obavezni podaci

Podatke o postupku unosite u polja (točka 3. na slici).

Navigacija: na sljedeći korak prelazite odabirom polja "Spremi i dalje", odnosno na

prethodni odabirom polja "Natrag" (točka 4. na slici).

Slika 2: Unos ostalih podataka u elektronički oglasnik

Izvor: https://eojn.nn.hr/Oglasnik/help/113/

43

3. Kreiranje obrasca objave, provjera i slanje na objavljivanje:

Postupak kreiranja obrasca objave, provjere i slanja opisan je u "Help-u" (točka 1. na

slici).

Obrazac objave kreirate odabirom polja "Kreiraj" (točka 2. na slici).

Zatim pregledavate u html ili pdf formatu na način kako je prikazano u točki 3. na

slici.

Nakon provjere obrazac objave šaljete na objavljivanje odabirom polja

"Objavi" (točka 4. na slici).

Plavi indikator postupka (izbornik „Postupci“ -> „Moji postupci“) označava da

je obrazac objave uspješno poslan na objavljivanje!

Slika 3: Kreiranje obrasca objave, provjera i slanje na objavljivanje u

elektroničkom oglasniku

Izvor: https://eojn.nn.hr/Oglasnik/help/113/

Prema zakonu o javnoj nabavi Općina Križ kao jedinica lokalne samouprave je javni naručitelj pa prema tome radi nabave roba, radova ili usluga čija nabavna vrijednost godišnje prelazi 70 000 kuna obavezna je provoditi javnu nabavu. Javna nabava u općini Križ provodi se preko elektroničkog oglasnika nabave.

44

PRIMJER: (OPĆINA KRIŽ) Javna nabava – opskrba električnom energijom

Javna nabava – opskrba električnom energijom

Dana 20.06.2012. godine na web stranici Narodnih novina (www.nn.hr) u novom Elektroničkom oglasniku javne nabave, objavljen je poziv na nadmetanje – opskrba električnom energijom, za Općinu Križ kao javnog naručitelja.

Dokumentacija za nadmetanje sa svim potrebnim prilozima može se preuzeti na navedenoj web stranici Narodnih novina.

Slika 4: Javna nabava – opskrba električnom energijom

Izvor: https://eojn.nn.hr/Oglasnik/#izbornik=jednostavna-trazilica

4.3. INTERNET SERVISI U OPĆINI KRIŽ

Web stranica

Kako je internet postao najveći medij za obavještavanje, prezentaciju nekih znamenitosti, usluga i raznih drugih obilježja tako je i Općina Križ izradila web stranicu kako bi se svi mogli informirati o svemu što ih zanima o Općini Križ.

Na stranici ljudi mogu vidjeti sve aktualne novosti, a i postoji arhiva pa se mogu vidjeti i novosti iz prošlosti, koje ih zanimaju u vezi s Općinom Križ, kao neka dodađanja, vijesti o budućim i sadašnjim projektima unutar općine, itd.

U sklopu stranice se osim novosti može informirati i o povijesti općine,

njezinom grbu, naseljima i znamenitim ličnostima koje u živjele u općini. Osim ovih navedenih informacija još se mogu saznati informacije o ustrojstvu općine Križ u kojem se nalaze jedinstveni upravni odjel, općinski načelnik i vijeće, mjesna samouprava i odbori i povjerenstva. Još se mogu dobiti informacije o gospodarstvu, komunalnom gospodarstvu i društvenim djelatnostima unutar općine Križ.

Ako ljudi žele stupiti u kontakt se djelatnicima općine Križ na stranici mogu pronaći i brojeve telefona i mailove svih djelatnika kako bi se moglo stupiti u izravan kontakt s njima i dobiti informacije koje nas zanimaju. Uz to još se mogu i pogledati dokumenti o etičkim kodeksima, izvještajima i raznim uputama.

45

Facebook Facebook je postao jedna od najpoznatijih i najposjećnijih društvenih mreža na

svijetu gdje ljudi mogu komunicirati jedni s drugima, postizati nova poznanstva, vidjeti razne informacije o svim svjetskim aktivnostima, itd., tako se i općina Križ pridružila tome svijetskom trendu i uključila se u nju kako bi se općina bolje mogla prezentirati i da što više ljudi sazna za nju kako bi se poboljšalo stanje općine i privukli novi investitori koji bi investirali u boljitak općine.

Na društvenoj mreži se nalazi nekoliko grupa općine Križ u kojima ljudi mogu

saznati o nekim novostima koje se tiču općine Križ te u njoj davati svoje kometare na razne teme i raspravljati sa ostalim članovima te grupe. U tim grupa sudjeluje i općinska načelnica koja tamo odgovara na pitanja koja joj postavljaju građani u vezi nekih projekata koje se obavljaju, ili se trebaju obaviti, unutar općine Križ i također sudjeluje u raznim raspravama na određene teme koje u građani postavili.

Također se sa web stranice općine Križ sve novosti koje se objavljuju na

stranici mogu putem poveznika, koji je postavljen ispod novosti koja se trenutno gleda, objaviti na Facebook-u kako bi svi koji su na društvenoj mreži mogli vidjeti tu novost te tako mogu raspravljati o njoj.

Mail

Svi djelatnici općine Križ imaju svoj mail, Komuniciraju svi međusobom,

primaju zahtjeve za određene intervencije na području općine Križ, primaju se ponude raznih trgovačkih društava koje nude svoje proizvode i usluge, primaju račune pojedinih tvrtki za obavljene radove ili usluge. Razna ministarstva ili ustanove ili drugi subjekti šalju upitnike, različite formurale, zahtjeve i tabele koji se popunjavaju i putem maila vraćaju.

Dobivaju newsletter od firmi koje se bave tiskanjem stručne literature ili

organiziranjem seminara za dodatno usavršavanje djelatnika. Djelatnici općine Križ objavljaju akte u glasniku Zagrebačke županije koje je službeno glasilo Zagrebačke županije.

Kao primjer navodim objavu zaključka o utvrđivanja prijedloga za razriješenje

doktora medicine odnosno drugih zdravstvenih radnika koji utvrđuju nastup smrti, vrijeme i uzrok smrti osoba umrlih izvan zdravstvene ustanove, koji je objavljen u Glasniku Zagrebačke županije br 31/12 od 24 prosinca 2012.godine.

46

Slika 5:Glasnik Zagrebačke županije od 24. Prosinca 2012.

Izvor: http://www.zagrebacka-zupanija.hr/static/files/misc/glasnik/2012/Glasnik_br31_

od_24.12.2012.pdf

47

Odsjeka za financije i proračun putem maila dostavlja Poreznoj upravi, FINI i Ministarstvu financija statističke izvještaje, polugodišnje i godišnje obračune i razna druga izviješča. Općina Križ ima otvoren poslovni račun u Privrednoj banci Zagreb. Privredna banka Zagreb svakodnevno dostavlja putem maila općini Križ izvatke po poslovnom računu kako bi Odsjek za financije imao uvid u priljev i odljev sredstava na poslovnom računu općine Križ. 4.4. OSTALI NAČINI PRIMJENE INTERNETA U OPĆINI KRIŽ

Sjednice Općinskog vijeća Općine Križ prenose se uživo putem Obiteljskog radija Ivanić, a budući da je Obiteljski radio Ivanić online svi građani općine Križ, kao i svi ostali zainteresirani mogu putem interneta uživo pratiti sjednice općinskog vijeća, kao i pojedine emisije o općini Križ u kojima se pojavljuju načelnica ili druge osobe iz općinske uprave

INFO PULT - U holu zgrade općinske uprave postavljen je info pult, koji je za vrijeme radnog vremena općinske uprave uvijek online i na njemu svi zainteresirani mogu pregledavati informacije koje su dostupne putem interneta. Prijave na natječaje

Odsjeci jedinstvenog upravnog odjela prijavljuju se putem interneta na natječaje europske unije za novčana sredstva koja služe kao pomoć u razvoju i napretku Općine Križ. Jedan od natječaja na koji se općina Križ prijavila je za izgradnju kulturnog centra u spomen Milki Trnini u Vezišču Slika 6: Budući kulturni centar Milke Trnine

Izvor: www.opcina-kriz.hr/kriz/

48

Odsjek za društvene djelatnosti prijavljuje se putem interneta na razne natječaje Ministarstva kulture i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Putem interneta popunjavaju se prijavnice i šalju se u ministarstvo. Kao primjer, popunjen je obraza za prijavu na projekt iz područja socijalne skrbi za udruge osoba s invaliditetom i udruge koje djeluju u korist osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj.

OSTALI POSLOVI Odsjek za komunalno gospodarstvo za potrebe obavljanja svojih poslova vrši

preko zemljišno knjižne evidencije suda uvid u vlastovnice za pojedine čestice, uvid u zemljišno knjižne uloške i digitalne zemljišne knjige.

Preko ARKODA-a, odnosno sustava evidencije zemljišnih parcela u Republici

Hrvatskoj, pregledava se ortofotoprikaz parcela radi utvrđivanja položaja međe u odnosu na stvarno stanje.

Digitalni katastarski planovi državne geodetske uprave komunalnom odsjeku

služe za pregled čestica, javnih površina i prikaz parcela. Sve te evidencije i prikaze djelatnici odsjeka koriste kao pomoć pri rješavanju raznih zahtjeva i pritužbi građana.

Unutar odsjeka za društvene djelatnosti ustrojena je Knjižnica Križ. Knjižnica

je povezana programom ZAKI sa knjižnicama grada Zagreba. Djelatnici knjižnice putem interneta uz navedeni program mogu pregledavati kataloge svih knjižnica grada Zagreba, mogu pregledavati bibliografske baze i preuzimati kataložne zapise. Preko mrežnog kataloga knjižnica grada Zagreba, koji je skupni katalog zapisa za građu koja se nalazi u fondu knjižnjice, može se knjižna građa pregledavati po autoru, naslovu, predmetnoj odrednici i klasifikacijskoj odrednici.

Svi odsjeci općinske uprave preko interneta prate razne objave novih zakona i propisa, koji su potrebni da bi pravovaljano i točno obavili svoje poslove i radne zadatke.

U Odsjeku za opće i pravne poslove u obavljanju svojih svakodnevnih obveza administrativni referent pute interneta koristi telefonske imenike radi mogućnosti kontakta sa određenim osobama. Navedeni odsjek elektroničkim putem popunjava razne obrasce Ministarstva uprave za njihove potrebe.

Prema potrebi odsjeci općinske uprave na internet stranicama raznih

ministarstava postavljaju pitanja ministarstvu i traže razna tumačenja, npr tumačenje propisa, kako bi dobivši odgovor od nadležnog ministarstva riješili određene predmete koje nisu u mogućnosti riješiti samo primjenom propisa, već im je potrebno dodatno i detaljno tumačenje određenog ministarstva.

49

5. ANALIZA USPJEŠNOSTI SUSTAVA SUVREMENOG

POSLOVNOG KOMUNICIRANJA U JEDINSTVENOM

UPRAVNOM ODJELU OPĆINE KRIŽ

U lokalnoj samoupravi odvija se informatizacija i modernizacija u svim

segmentima poslovanja. Proteklih godina intenzivno se radi na implementaciji

informatičke tehnologije. U ovom dijelu diplomskog rada obrađuju se sljedeće

tematske jedinice:

1) sadašnja primjena suvremenog poslovnog komuniciranja u jedinstvenom

upravnom odjelu općine Križ,

2) prijedlozi za poboljšanje poslovnog komuniciranja u jedinstvenom upravnom

odjelu općine Križ

5.1. SADAŠNJA PRIMJENA SUVREMENOG POSLOVNOG

KOMUNICIRANJA U JEDINSTVENOM UPRAVNOM

ODJELU OPĆINE KRIŽ

Iako je u modernom poslovanju gotovo nezamislivo realizirati poslovne

procese i na učinkovit način upravljati procesima bez primjene informacijske podrške

sadašnja primjena poslovnih komunikacija u jedinstvenom upravnom odjelu općine

Križ temeljena je još uvijek većinom na primjeni usmene i pisane poslovne

komunikacije. Razlog takvom stanju pronalazi se u nedovoljnoj informiranosti općine

Križ pogodnostima koje pružaju informacijske tehnologije u poslovanju, preferiranju

osobne komunikacije, nedovoljnoj prihvaćenosti elektroničkog poslovanja u

okruženju, te nedovoljnoj educiranosti i nepovjerenju zaposlenika u pogledu

elektroničke tehnologije.

No, iako je informatizacija još uvijek na niskoj razini općina je ipak počela sa

uvođenjem nekih oblika elektroničkog poslovanja. Jedinstveni upravni odjel je shvatio

da je informatizacijska podrška motor realizaciji poslovnih procesa, dok je s druge

strane snažan alat koji jedinstvenom upravnom odjelu donosi pravovremene i

vjerodostojne informacije temeljem kojih može donositi poslovne odluke temeljene na

činjenicama.

50

Svi programi općine Križ smješteni su na poslužitelju oko kojeg je bazirana

cijela mreža od 12 računala, a sustav radi u client-server okruženju i višekorisničkom

sistemu rada što znači da korištenje mrežnog sustava rada omogućuje svakom

korisniku računala pristup do programa koji koristi sa bilo kojeg radnog mjesta.

Za obavljanje svojih redovnih aktivnosti općina Križ opremljena je sa 12

računala. Od 12 zaposlenika koji rade u uredu svaki ima svoje računalo, te su

povezani sa Internetom modemskom vezom.

Internet servisi koje općina koristi su elektronička pošta, World Wide Web te

diskusijske skupine. Elektroničku poštu kao, i World wide web koriste svi zaposlenici

općine koji rade u uredu, u direktnoj i osobnoj komunikaciji s strankama i

suradnicima. World Wide Web je mjesto većine markentiških aktivnosti općine.

Poduzeće još uvijek ne održava vlastite web stranice za svoju promociju, ali zato

vanjski suradnik održava stranicu kako bi ljudi vidjeli događanja koja su u općini-

Rezultat neprestanog rada na poboljšanju računalnih programa je povećana

upotreba internet servisa koji olakšavaju sveukupno poslovanje.

Oblik elektroničkog poslovanja koje općina koristi je elektroničko bankarstvo.

Prednosti elektroničkog bankarstva u jedistvenom upravnom odjelu općine

Križ očituju se u tome što je elektroničko plaćanje dovelo do uštede vremena, tako

što se plaćanja obavljaju brže i uz niže troškove, ne troši se vrijeme na odlaske u

poslovnice banaka, zaposlenici tako nisu odsutni sa radnih mjesta, dok su informacije

o stanju računa i obavljanim plaćanjima pregledne i uvijek dostupne.

5.2. PRIJEDLOZI ZA POBOLJŠANJE POSLOVNOG KOMUNICIRANJA U

JEDINSTVENOM UPRAVNOM ODJELU OPĆINE KRIŽ

Jedinstvenim upravni odjel općine Križ mora prihvatiti izazove budućnosti koji

će se temeljiti na naprednim tehnologijama, znanju i inovacijama. Uspješna primjena

informacijske i komunikacijske tehnologije nezamjenjiv je i snažan inovativan alat za

ubrzanje razvoja općine.

Stoga budući da je informacijski sustav dio poslovnog sustava, o kvaliteti

informacijskog sustava pak ovisi i cjelokupno poslovanje općine. Dakle, bez dobro i

jednoznačno definiranih podataka nema ni kvalitetnog informacijskog sustava, a bez

51

kvalitetnog i dobro strukturiranog informacijskog sustava nema ni kvalitetne podrške

strankama kao ni rasta i razvoja općine.

Kvalitetan informacijski sustav može preslikavati poslovnu tehnologiju općine,

te u potpunosti zadovoljiti svoju zadaću prikupljanja, obrade, pohrane i distribucije

podataka svima kojima je to potrebno, s ciljem unapređenja poslovanja i ostvarenja

pozitivnih poslovnih rezultata.

Svaki poslovni sustav ima goleme količine podataka pohranjene u svom

informacijskom sustavu. Jedan podatak može biti korišten u više organizacijskih

jedinica odnosno poslovnih područja općine, kao i u raznim aplikacijama. Zato je

podacima nužno standardizirati imena, prikaze (reprezentacije) i definicije. Posebna

pažnja mora biti posvećena zaštiti podataka, a sve ove funkcije zahtijevaju

centraliziranu kontrolu.

Informacijski sustav povezuje sve funkcije, organizacijske jedinice i poslove

koji se obavljaju u općini. Podržava i pojedine radne timove i pojedine djelatnike koji

obavljaju svoje poslove u uredu. Informacijski sustav jedinstvenog upravnog odjela

mora zadovoljiti potrebe za podacima i informacijama na razini općine, pri čemu

povezuje pojedine poslovne funkcije općine u cjelinu, na razini pojedine radne

skupine, kada pruža podršku pojedinim poslovima koji se obavljaju u okviru

djelatnosti općine (poput komunikacije sa strankama i sl.), te na razini pojedinca,

kojemu je podrška u obavljaju njegovih svakodnevnih poslova i aktivnosti (poput

pristupa podacima potrebnim za daljnju obradu).

Poseban potencijal jedinstvenog upravnog odjela općine Križ vidi se u

uvođenju intraneta te ekstraneta. Intranetom se razmjena informacija među

zaposlenicima unaprijeđuje primjenom elektroničke pošte, jer se njom zamjenjuju

klasični načini komunikacije u općini putem oglasnih ploča, cirkularnih pisama i sl.

Operativno je jednostavnije i jeftinije poslati poruku ili dopis svima kojima je to

potrebno ne odvajajući se od računala, i bez uporabe papira. Istim putem šalju se

razni podsjetnici, pozivi na sastanke te dokumenti "u izradi" koje treba doraditi. O

svakom kontaktu postoji zapis, čije nepostojanje može biti velik nedostatak kod

komunikacije putem telefona.

52

Radni timovi odnosno grupe ljudi koji rade na istim projektima mogu

nesmetano diskutirati, slati jedni drugima ili svima radne materijale i tako ubrzati rad.

Iako nisu ili ne moraju biti članovi razvojnog tima, svi zaposlenici mogu putem

intraneta sudjelovati, te putem elektronske pošte davati svoje sugestije i primjedbe.

Bez intraneta takav način razvoja nije moguć ili je znatno sporiji, pa nije primjenjiv u

praksi.

Dok ekstranet s druge strane predstavlja tehnološko rješenje za poslove koji

se u klasičnom obliku rješavaju korištenjem telefona, telefaksa, elektroničke pošte,

raznim biltenima i osobnim kontaktima.

Uz uvođenje suvremenog informacijskog sustava prijedlozi za jedinstveni

upravni odjel općine Križ su za uvođenjem mobilnog uredskog poslovanja kao i

virtualnog ureda.

Mobilni ured omogućuje da se poslovanje organizira prema vlastitim pravilima,

vlastitim poslovnim podacima, e-mailu i Internet aplikacijama pristupa se izravno,

gdje god bili i kad god želimo.

Ako se zaposlenici nalaze izvan ureda, a žele sami odrediti vrijeme kada će

pročitati e-mailove i pristupiti mreži jedinstvenog upravnog odjela, mobilni ured je

savršeno rješenje za njih. Nema potrebe da stalno budu on line i čitaju e-mail poruke

čim stignu, praktičnije je da sami odaberu najprikladnije vrijeme za to.

Najveća prednost mobilnog poslovanja, tj. poslovanja u pokretu je mogućnost

poslovanja bilo gdje i bilo kada, uz primjenu internetske tehnologije.

Mobilna tehnologija omogućuje dodatno poboljšanje informiranosti u

poslovnom procesu jer su poslovne informacije dostupne s bilo koje vrste mobilnih

uređaja, a omogućena je i obrada podataka u stvarnom vremenu.

U jedinstvenom upravnom odjelu općine Križ mobilni ured bi uvelike pridonio

učinkovitosti djelatnika jer bi imali brži i jednostavniji pristup podacima potrebnima za

uspješno obavljanje poslovanja.

53

Također virtualni ured nije određen fizičkim prostorom, a temelji se na

umreženosti zaposlenika, timova i grupa koji razmjenjuju znanje upotrebom Internet

tehnologije. Koncept virtualnog ureda razvio se na ideji: Osoba ne treba biti u uredu,

nego obaviti posao!

Virtualni ured omogućuje ukidanje fiksnih radnih mjesta te s tim i poboljšanje

produktivnosti uredskog osoblja jer je moguć rad na daljinu, odnosno ukidanje fizičkih

granica pristupa zajedničkim dokumentima i uslugama općine i punu slobodu

kretanja i posvećivanja osnovnim zadacima poslovanja. Virtualni ured je osnova za e-

poslovanje.

No da bi se sve to postiglo, najvažniji resurs općine ogleda se u educiranju

postojećeg te zapošljavanju novog stručnog kadra. Ljudi, ljudski resursi, kadrovi

međutim predstavljaju živi faktor organizacije općine, koji sa svojim znanjem,

vještinama, sposobnostima i kreativnošću najviše doprinosi uspješnom ostvarenju

ciljeva općine, stoga se na njihovo ospsobljavaje za rad informacijskim tehnologijama

te motiviranje treba obratiti najviše pažnje.

6. ZAKLJUČAK

Na kraju se dolazi do zaključka da je informatizacija izrazito potrebna u modernom poslovanju. Informacijska tehnologija svim segmentima poslovanja dodaje

vrijednost, brzinu i točnost informacijama osnovnom resursu.

Cilj je dostaviti prave informacije na pravo mjesto što izrazito važno za sva poduzeća zbog izvođenja poslovnog procesa, upravljanja poslovnim sustavom, te pri suradnji i komunikaciji unutar poslovnog sustava i prema okolini.

Suvremeno su poduzeća početkom ovog tisućljeća na svim poljima gospodarskog i socijalnog razvoja suočena s procesima sveopće globalizacije kojoj je, osim tehnološkog posebice doprinijela i sveprisutna informatička revolucija s gotovo neslućenim dosezima. Tako više npr. nije nemoguće započeti projekt na kojem bi radili ljudi ne iz različitih zemalja već i s različitih kontinenata. Uspješnu komunikaciju i suradnju među tim ljudima omogućava Internet, i ne samo komunikaciju već i izvor relevantnih informacija stalno prisutnih na Internetu.

Informacijska tehnologija znatno povećava učinkovitost obavljanja poslova unutar poslovnog procesa, te bez nje nije moguće konkurentno obavljati posao. Automatizacija poslovnog procesa jedan je od važnih zadataka primjene

54

informacijske tehnologije. Upotrebom informacijske tehnologije izvođenje se poslovnog procesa može "automatizirati", pa je potrebno manje tzv. ručnog rada i odmah se sve odvija znatno brže.

Kroz informatizaciju bi trebalo tada doći do što manjih gužva na šalterima, bržeg obavljanja zadataka i potreba korisnika jer bi sve trebalo biti mnogo bolje umreženo, svi podaci bi se trebali nalaziti na jednom mjestu njihova baza bi trebala biti jedinstvena i tako će se izbjeći gužva i nepotrebno šetanje i gubljenje vremena

korisnika kao i samih zaposlenika od šaltera do šaltera, ureda, time što će se na jednom mjestu moći prikupiti sve potrebno. Kroz ulaganja u samu informatizaciju doći će i do znatnog smanjenja nepotrebnih troškova poslovanja.

Općina Križ svakodnevno je suočena sa promjenama koje donosi ta

informatička revolucija. Utjecaj informacijskih tehnologija u Općini Križ prvenstveno je

vezan uz globalizaciju poslovanja, reinženjering poslovnih procesa, brzinu reakcije na tržišne uvjete, te povezanost s drugim poslovnim partnerima.

Temeljite promjene na tom području u Općini Križ uvela je Internet. Premda je

informatizacija poslovnih komunikacija još uvijek na niskoj razini općina je počela

uvoditi i primjenjivati njihove suvremenije oblike.

Općina Križ će morati prihvaćati izazove budućnosti koji će se temeljiti na još naprednijim tehnologijama, znanju i inovacijama.

Općina Križ predlaže se uvođenje mobilnog uredskog poslovanja te virtualnog ureda. To su tehnologije koje bi pospješile učinkovitost poslovanja jer bi omogućile veću pokretnost i fleksibilnost zaposlenika, pošto osoba uz pomoć tih tehnologija, ne mora biti u uredu da bi obavila posao.

No da bi se sve to postiglo i promjene bile uspješne i prihvaćene Općina Križ

morati će posebnu pažnju posvetiti educiranju postojećeg i zapošljavanju novog stručnog kadra.

Ljudski resursi naime predstavljaju živi faktor organizacije općine, koji sa

svojim znanjem, vještinama, sposobnostima i kreativnošću najviše doprinosi konkurentnosti i uspješnom ostvarenju ciljeva općine. Stoga se na njihovo

osposobljavanje za rad informacijskim tehnologijama treba obratiti najviše pažnje.

55

LITERATURA

1) KNJIGE

1) Čerić, V., Varga, M: Informacijska tehnologija u poslovanju, Element, Zagreb, 2004.

2) Panian, Ž.: Elektroničko trgovanje, Sinergija, Zagreb, 2000.

3) Čerić, V., Varga, M., Birolla, H.: Poslovno računarstvo, Znak d.o.o., Zagreb,

1998.

4) Medić, G. : Internet i rad na mreži, Algebra učilište, Zagreb, 2008.

5) Privredni vjesnik – specijalno izdanje, Broj 3345, Zagreb, 29. ožujka 2004.

6) Glasnik Zagrebačke županije, Broj 31/12, 24. Prosinca 2012.

2) OSTALI IZVORI

7) http://www.undp.hr/upload/file/104/52113/FILENAME/vodic_veliki_un_lokalna_vlast.pdf (31.08.2012.)

8) http://www.ogi.hr/files/publikacije/ogi/Priru%E8nik%202005%20lokalna%20samouprava%20i%20gra%F0ani.pdf (31.08.2012.)

9) http://www.opcina-kriz.hr/kriz/wp-content/uploads/2011/06/ODLUKA-JUO.pdf (15.09.2012.)

10) http://www.pravos.unios.hr/gospodarske/datoteke/UREDSKO_POSLOVANJE-SKRIPTE.pdf (23.09.2012.)

11) http://www.grapnet.com/page_net.php?id=336&oid=312 (23.10.2012.)

12) http://web.vip.hr/nvareski.vip/diplomski/uvod.htm (29.10.2012.)

13) http://www.opcina-kriz.hr/ (20.01.2013.)

14) https://eojn.nn.hr/Oglasnik/ (21.01.2013.)

56

POPIS SLIKA

Redni broj Naslov slike Stranica

1. Unos osnovnih podataka u elektronički oglasnik 41

2. Unos ostalih podataka u elektronički oglasnik 42

3.

Kreiranje obrasca objave, provjera i slanje na objavljivanje u elektroničkom oglasniku 43

4. Javna nabava – opskrba električnom energijom 44

5. Glasnik Zagrebačke županije od 24. Prosinca 2012. 46

6. Budući kulturni centar Milke Trnine 47

57

POPIS TABLICA

Redni broj Naslov tablice Stranica

1.

Broj članova predstavničkog tijela općine, grada i županije ovisi o broju stanovnika 9

2. Broj članova poglavarstva općine, grada i županije 10

IZJAVA

Kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom SUSTAVI

SUVREMENOG POSLOVNOG KOMUNICIRANJA U OPĆINI KRIŽ izradio

samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Zvonka Čapka. U radu sam primijenio

metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristio literaturu koja je navedena na

kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje

sam izravno ili parafrazirajući naveo u diplomskom radu na uobičajen, standardan

način citirao sam i povezao s fusnotama s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad

je pisan u duhu Hrvatskog jezika.

Suglasan sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.

Student

Saša Vrbanec