SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

GRAĐANI, FILANTROPIJA I NEPROFITNE ORGANIZACIJE

Završni rad

Kolegij: Ekonomika racionalnog djelovanja

Mentor: Nenad Vretenar

Student: Marina Notizberg

Smjer: Poslovna ekonomija-marketing

JMBAG:0081153259

Rijeka,2018.

SAŽETAK

U završnom radu govorit će se o pojmu civilnog društva, trenutnom stanju istoga u

Hrvatskoj i neprofitnim organizacijama. Također obraćena je pozornost i na navike

doniranja kod građana te što ih navodi na isto. Cilj rada je pokazati kakvo je mišljenje ljudi

o takvim organizacijama i koliko imaju u njih povjerenja. Provedeno je istraživanje

poglavito među građanima Hrvatske koji su iznjeli svoja stajališta oko neprofitnih

organizacija te empatiji prema potrebitima.

KLJUČNE RIJEČI: civilno društvo, neprofitne organizacije, empatija građana, filantropija

Sadržaj

1.Uvod ............................................................................................................................... 1

2. Pojam civilnog društva ................................................................................................... 2

2.1.Neprofitna organizacija ............................................................................................. 3

3. Civilno društvo u Hrvatskoj ........................................................................................... 5

3.1. Udruge u Hrvatskoj ................................................................................................. 5

3.1.1. Udruga “Prijatelji životinja” .............................................................................. 6

3.2.Zaklade u Hrvatskoj .................................................................................................. 7

3.2.1.Zaklada Ana Rukavina ....................................................................................... 7

4.Navike doniranja kod građana ......................................................................................... 9

4.1. Filantropija .............................................................................................................. 9

4.2.Volontiranje............................................................................................................ 11

5. Društvena odgovornost poduzeća ................................................................................ 12

5.1.Društvena odgovornost u Hrvatskoj ....................................................................... 12

6. Leće perspektive .......................................................................................................... 14

7.Metodologija i cilj istraživanja ...................................................................................... 15

7.1. Opis uzorka ........................................................................................................... 16

7.2. Analiza rezultata .................................................................................................... 17

7.3. Osvrt rezultata istraživanja ..................................................................................... 21

8.Zaključak ...................................................................................................................... 23

Literatura ......................................................................................................................... 25

1

1.Uvod

U današnje vrijeme svjedoči se brojnim neprofitnim organizacijama za pomoć bolesnim

ljudima, ljudima u slabom imovinskom stanju, nezbrinutoj djeci itd. Takve organizacije

ovise isključivo o dobrobiti ljudi. Često na televiziji se mogu vidjeti brojevi preko kojih se

može donirati par kuna, na šetnici volonteri dijele letke sa brojevima računa za uplatiti

novac ili pak traže potpis za trajni nalog doniranja, u bolnicama volonteri čitaju priče

bolesnoj djeci,... Svi oni bi trebali imati jedno za zadatak- olakšati život ljudima kojima je

pomoć najpotrebnija.

Neprofitne organizacije ne zarađuju sredstva za svoje potrebe već za opće dobro, i upravo

ih to razlikuje od ostalih vrsta organizacija. Njihovi doprinosi ovise o pomoći države i

građana tj. njihovoj civilnosti. Za uspješno civilno društvo potrebno je puno empatije,

odgovornosti, požrtvovnosti i moralnosti.

Namjere humantiranih organizcija bi trebale biti čiste i isključivo za dobrobit ostalih,

međutim postoje zagovornici ideja da upravo u ovakvim organizacijama se nalazi mnoštvo

slučaja malverzacija te oni načelno imaju negativan stav prema istima.

U ovom radu mogu se pročitati razne definicije i teorije civilnog društva te njihov položaj,

ali i o najznačajnijoj karici civilnog društva- neprofitnoj organizaciji. Nabrojane su neke od

najbitnijih u Hrvatskoj, objašnjeni su pojmovi filantropije i volontiranja te je objašnjen

pojam društvene odgovornosti.

Na kraju se mogu pročitati i rezultati ankete provedene na 206 ispitanika te analiza stavova

ispitanika prema organizacijama civilnog društva.

2

2. Pojam civilnog društva

U svakoj demokratskoj državi postoje tri sektora: javno, privatno i civilno. Pod civilnim

društvom se smatra područje u kojem nema utjecaja države i tržišta već, jednostavno

rečeno, građani se bave pitanjima svih sfera društvenog djelovanja. (Bežovan,2005.)

Izvor: www.zaklada-slagalica.hr

Carter (1998.) smatra da pojam civilnost znači požrtvovnost koju bi građani trebali

ispunjavati kako bi živjeli zajedno. Također, misli da je civilno ponašanje tj. ponašanje

prema sugrađanima sa uvažavanjem jedino moralno i da kriza civilnosti vuče za sobom i

krizu moralnosti.

Međutim, jedna od najuvaženijih definicija civilnog društva dakako je ona od Michaela

Walzera koji kaže da je civilno društvo “prostor neprisilnog čovjekovog udruživanja i

također niz s tim povezanih mreža- formiranih po volji obitelji, vjere, interesa, ideologija-

koje ispunjavaju taj prostor“ (1995.)

Često se može čuti izraz „treći sekor“ koji je uveo poduzetnik David Rockefeller. To je

sinonim civilnog društva što aludira na to da osim države i privatnog sektora postoji još

jedan sektor podjednako važan sa velikim utjecajem na društvo. Ti sektori su međusobno

http://www.zaklada-slagalica.hr/

3

povezani i tek skladim djelovanjem sva tri sektora društvo može uravnoteženo

funkcionirati. (http://www.civilnodrustvo-istra.hr)

Prema Salamonu i Anherieru (1996.) pod civilni sektor spadaju organizacije sa pet obilježa:

1. sadrže organizacijsku strukturu a najčešći oblici su udruge, zaklade i zadruge

2. privatne su

3. dobit ide u svrhu ispunjavanje misije organizacije

4. imaju vlastitu upravu

5. volonteri su uključeni

Razina civilnosti je pokazatelj razvijenosti svjesnosti prema drugima svakog društva. Svaka

osoba zna za barem par stvari koje bi voljela promijeniti u svojoj zajednici na bolje i za

korist većem broju ljudi. Uključivanjem u bilo koju neprofitnu organizaciju postaje se član

civilnog društva koji želi, skupa sa ljudima istog interesa, ostvariti promjenu. Pojam civilno

društvo i neprofitna organizacija često bivaju pomiješani. Naime, neprofitna organizacija je

pojam koji spada pod civilno društvo i ona je u nastavku objašnjena.

2.1.Neprofitna organizacija

Neprofitna organizacija prema G. Bežovanu (1995.) je privatna organizacija koja služi

javnoj svrsi te ona proizvodi supstitute za ono što vlada osigurava u socijalnoj skrbi,

zdravstvu itd. Takvim organizacijama glavni cilj nije profit već sve što se zaradi se dijeli za

troškove zaposlenika i aktivnosti a ostatak ide za društvenu korist. Svaka organizacija se

upisuje u Registar neprofitnih organizacija a može se prijaviti kao udruga, zaklada, savez,

stranka, vjerska zajednica ili bilo koja druga pravna osoba koja ne djeluje radi profita.

Tri karakteristike neprofitnih organizacija koje ih dijele od poduzetništva (Burton

Weisbrod,The Nonprofit Economy (1994)): "(1) nitko nema pravo dijeliti profit ili višak

neprofitnih organizacija; (2) neprofitne organizacije izuzete su od plaćanja poreza na dobit;

(3) neke neprofitne organizacije primaju različite vrste subvencija.”

4

Osnovne neprofitne organizacije (Previšić, J. i Ozretić Došen Đ., ,2004.) se mogu, između

ostalih, podijeliti:

• Humanitarne organizacije

• Vjerske institucije

• Znanstveno-istraživačke institucije

• Obrazovne i odgojne institucije

• Institucije za zdravstvenu i socijalnu zaštitu

• Institucije kulture i umjetnosti

• Sportske organizacije

• Političke organizacije i sindikati

• Pokrete, udruženja i ideje

Postoji mnoštvo definicija civilnog društva međutim ono što ih sve objedinjuje je da je to

važan dio svakog društva i očigledno je da država ne može funkcironirati bez istoga.

Neprofitne organizacije su tu kako bi građani mogli i bez pomoći državnog aparata, uz

složnost i jasnu viziju, potaknuti promjene u društvu na bolje. Upravo zato treba poticati

razvoj novih neprofitnih organizacija ili pokušati postati dijelom neke akcije. Tako društvo

kao cjelina može napredovati.

5

3. Civilno društvo u Hrvatskoj

Hrvatska je zbog svojih događanja iz prošlosti, doživjela mnoge ekonomske, političke i

društvene promjene. Značaj civilnog društva je dobio na vrijednosti ponajviše radi Crkve i

zastupanja katoličkog ponašanja, međutim u doba socijalizma doživljava stagnaciju. Tada

nije postojao termin udruge (udruga kao najbrojnija organizacija civilnog društva se uzima

kao mjerilo) već najsličnije današnjim udrugama bile su “društvene organizacije i

udruženje građana” 1985. god.. Te godine je bilo registrirano 10.844 društvenih

organizacija i 547 udruženja građana (Bežovan,2002.). Za vrijeme Domovinskog rata stanje

civilnog društva se znatno poboljšava što je i logično da u takvim specifičnim trenucima

građani osjete emaptiju te dodatno tome, donosi se temeljni Zakon o udrugama 1990.god.

što označava godinu početka razvijanja civilnog društva u Hrvatskoj.

3.1. Udruge u Hrvatskoj

“Udruge su svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno

pravnih osoba, koje se, radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih

prava i sloboda, te ekološka, humanitarna, informacijska, kulturna, nacionalna,

pronatalitetna, prosvjetna, socijalna, strukovna, športska, tehnička, zdravstvena, znanstvena

ili druga uvjerenja i ciljeve, a bez namjere stjecanja dobiti, podvrgavaju pravilima koja

uređuju ustroj i djelovanje toga oblika udruživanja.” (Ured za udruge, Vlada RH).

Osnivanje udruge u Hrvatskoj zahtjeva najmanje tri osnivača te upis u Registar udruga RH.

Udruge su jako važna spona u održavanju kvalitetnog civilnog društva. Upravo su one te

koje potiču građane za sudjelovanje u raznim provedbama poboljšavanja općeg dobra.

Glavni cilj udruga je boriti se za prava socijalno ugroženih pojedinca, manjina,

poboljšavanja obrazovanja,zdravstva,socijalne skrbi, te sudjelovati u provedbi određenih

zakona i programa. Provođenje aktivnosti udruge financiraju prihodima iz donacija,

priloga, članarina,obavljanjem djelatnosti te prihodima od imovine.

6

Izvor:Ministarstvo uprave, Registar udruga RH,2014

U 2016.god.Hrvatska je imala 52.811 neprofitnih udruga (Registar neprofitnih

organizacija). Neke od najpoznatijih udruga su Caritas, GONG, Zelena akcija,… Hrvatska

je te iste godine, prema podacima HINE, izdvojila milijardu i pol kuna iz državnog

proračuna za programe i projekte organizacija civilnog društva. Prema zakonu Vlade

republike Hrvatske u jednoj kalendarskoj godini jednoj organizciji može se, od strane

Ureda za udruge, odobriti sufinanciranje najviše tri projekta dok ista organizacija može

samo jednom dobiti odobrenje za sufinanciranje za isti projekt. Raspoloživa sredstva se

pokušavaju ravnomjerno podijeliti po udrugama. Sufinanciranje se donosi sukladno članku

3. točke 8.” Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda

od igara na sreću” te je važno za napomenuti da se udruge,ali I idruge neprofitne

organizacije, najvećim dijelom financiraju,osim iz državnog proračuna i iz dohodaka igara

na sreću, sredstava iz HRT pristrojbe te sredstava iz naknade za zaštitu okoliša

(udruge.gov.hr).

3.1.1. Udruga “Prijatelji životinja”

7

Ova udruga je neprofitna i nevladina udruga koja se bavi zaštitom i pravima životinja te

zagovaranjem veganstva. Također ova je udruga član instituacionalne podrške Nacionalne

zaklade za razvoj civilnog društva za stabilizaciju i/ili razvoj udruge. Osnovana je

2001.god. i od tada pokušavaju suzbiti diskriminaciju među životinjama (npr. da samo

mačke i psi imaju zakonsku zaštitu), zatim pokušavaju promijeniti stajališta ljudi da

određene životinje služe samo za prehranu il u neke druge čovjekove svrhe, te se zalažu za

pronalazak alternativih načina eksplotacije životinja.

3.2.Zaklade u Hrvatskoj

“Zaklada je imovina namijenjena da sama, odnosno prihodima što ih stječe, trajno služi

ostvarivanju neke općekorisne ili dobrotvorne svrhe” (Ministarstvo uprave,RH).

Zakladu može osnovati jedna fizička ili pravna osoba a njenim radom upravlja Ministrastvo

uprave temeljem Zakona o zakladama i fundacijama. U Hrvatskoj postoje stipendijske,

istraživačke socijalne, znanstvene, razvojne, kulturne, vjerske i političke zaklade. Zaklada

ima znatno manje nego udruga, u 2016.bilo ih je samo 180 a po Bežovanu u intervjuu za

tportal.hr, ovo je njihova razlika : 'Zakladništvo je područje filantropije. Za razliku od

udruge, zaklada je imovina koja je namijenjena određenoj općekorisnoj svrsi, gdje građani i

tvrtke daju takvim institucijama. Imaju zato odgovarajući porezno priznat rashod, a može se

dati do dva posto svojih prihoda takvim institucijama”. Prva zaklada u Hrvatskoj osnovana

je 1995.od strane HDZ-a pod imenom “Zaklada hrvatskog državnog zavjeta”. Oni se bave

političkim obrazovanjem i savjetovanjem temeljenim na kršćanskom nauku. (www.zhdz.hr)

3.2.1.Zaklada Ana Rukavina

Zaklada Ana Rukavina pokrenuta je nakon što su Ani Rukavini- djevojci od 26 godina bili

potrebni skupi lijekovi te liječenje u Americi. Njoj je dijagnosticirana leukemija te u svojoj

molbi javnosti napisala rečenicu “Želim život!”. Upravo ta uzrečica je postala zaštitni znak

akcije koja je trajala 142 dana u kojima je prikupljeno 2,700,000 kuna te broj registiranih

dobrovoljnih darivatelja narastao na 20,000. Ana nije pobijedila bitku protiv bolesti,

međutim njeno ime je ostalo itekako urezano. Svakog prosinca se organizira koncert na

Trgu bana Jelačića u njen spomen ali i kako bi se prikupilo sredstava za ostale oboljele.

http://www.zhdz.hr/

8

Zaklade kao imovina i udruge kao organizacije, imaju zadatak pomoći određenoj skupini

ljudi te se zalagati pred vlastima i javnošću za njih. U Hrvatskoj ih ima puno, međutim nisu

sve po zakonu i upravo zbog toga ostavljaju “gorak okus u ustima” nacije. Broj udruga,

zaklada i drugih oblika neprofitnih organizacija iz dana u dan raste i grupe ljudi koje

trebaju pomoć danas puno lakše nalaze saveznike te uživaju puno bolju zaštitu nego

nekada.

9

4.Navike doniranja kod građana

Današnje vrijeme obilježava manjak empatije u društvu za razne društvene probleme. Pravi

razlog tome nije poznat, ali postoje mnoga nagađanja da, barem što se tiče Hrvatske, teška

ekonomska situacija itekako utječe na mogućnosti i volju građana za doniranje. Situacija

ipak nije toliko loša, barem što se tiče javnih apela za pomoć za koje građani Hrvatske

pokazuju zainteresiranost. (M.Dimić Vugec i L.Pavić-Rogošić)

Prema istraživanju koje je radila Murphy (2001.) najčešći razlozi doniranja su :

- suosjećanje za one u potrebi

- vjerovanje u uzrok postojanja organizacije

- želja za doprinos zajednici

- osobno proživljen uzrok doniranja

Također, prema Murphy, razlozi koji predstavljaju barijere u doniranju su:

-financijska nemogućnost ispitanika

-ispitanici misle da su dovoljno već dali bez uplitanja organizacije

-ispitanici misle da veće količine ne bi bile efektivno iskorištene

-ispitanici donirali vrijeme (volontirali)

-težak pronalazak dobrog razloga doniranja

4.1. Filantropija

Riječ filantropija nastala je od latinskih riječi koje bi u prijevodu značile “ljubav prema

čovječanstvu” (https://www.thefreedictionary.com/philanthropy) dok se samo značenje

termina filantropija nerijetko povezuje sa davanjem milosrđa potrebitima. Međutim, prava

definicija je mnogo složenija. Ona se definira kao dobronamjerno ponašanje prema drugim

ljudima u društvu preko nekog oblika pomoći. Kada bi se ulazilo u dubinu moglo bi se

protumačiti i kao pokušaj otklanjanja društvenih problema te zalaganje za bolje uvjete

života u društvu. Filantropija je ta koja podupire brojne projekte koji nisu primjećeni od

https://www.thefreedictionary.com/philanthropy

10

strane vlade, i pošto filantropi nisu pod utjecajem države, oni mogu slobodno iznositi

činjenice i problem u javnosti. Razlika između humanitarstva i filantropije je ta što se

humanitarnim radom otklanjaju posljedice lošeg socijalnog stanja, a filantropijom se

pokušava ući u srž problema- npr. pokušava se podučiti gladnu osobu kako se uzgaja hrana

umjesto da mu se samo ponudi novac za istu.

(https://www.learningtogive.org/resources/philanthropy)

Prema istraživanju koje je proveo Institut za društvena istraživanja (IDIZ) u suradnji s

GOOD inicijativom za kvalitetno i sustavno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u

škole (2015. god.) pokazano je da čak 70% ispitanika ne zna što znači sam pojam

filantropije. Marina Dimić Vugec i Lidija Pavić-Rogošić iz udruge “ODRAZ” smatraju da

bi se ta poražavajuća brojka mogla itekako popraviti. Prostor i potencijal su,po njima,

sasvim dovoljni za napredak. Kao neke od rješenja koji bi mogli pomoći su građanski

odgoj,prikazivanje pozitivnih priča kao stimulacije itd.

Postoji puno odgovora na pitanje zašto ljudi uopće imaju potrebu darivati. Neki darivatelji

dobivaju direktno od udruge nešto zauzvrat- ime na zgradi, besplatne karte za događaj itd.

Što se tiče psihološke strane,smatra se da osoba koja donira osjeća unutrašnje zadovoljstvo

tzv.”warm-glow”. Što više donira, to se bolje osjeća. Upravo zbog toga se doniranje može

promatrati kao svako drugo kupovno dobro koje uzrokuje osjećaj zadovoljstva nakon

kupovine. Još jedan od odgovora je da darivatelji zapravo žele više od usluge od

humanitarne organizacije u koju doniraju.

Na pitanje tko i kako donira je teško odgovoriti jer postoji puno varijabli koje na to utječu,

međutim prema istraživanju rađenom u Americi 2011.god. od ukupno doniranih 298.5

mlrd.dolara, 14% je bilo preko organizacija. Što se tiče demografije, najveći postotak svog

dohotka doniraju oni siromašni čak 3.6% istog, dok srednji sloj najmanje u odnosu na

dohodak. (James Andreoni, 2006.)

Moglo bi se dosta diskutirati o tome koliko je filantropija zastupljena u današnjem društvu

te isto tako zašto ljudi uopće doniraju. To uvelike ovisi o okruženju, mentalitetu, odgoju,

https://www.learningtogive.org/resources/philanthropy

11

obrazovanju itd. Iako je riječ filantropija dosta stara, “zaživila” je tek zbog Billa Gatesa,

najpoznatijeg filantropa koji je definitivno najviše pridonio ovom pojmu.

4.2.Volontiranje

U današnjem ubrzanom načinu života, doniranje vremena za nekog je, može se slobodno

reći, puno vrijednije od materijalnih darova. Volontiranje se prema zakonu o volonterstvu

(2013) čl.3 stavak 1 može definirati kao „dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda,

znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za

zajedničku dobrobit, a obavljaju ih osobe na način predviđen ovim Zakonom, bez

postojanja uvjeta isplate novčane nagrade ili potraţivanja druge imovinske koristi za

obavljeno volontiranje, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno“ (Zakon o volonterstvu,

NN 22/13). Volonteri, ljudi koji dobrovoljno rade bez novčane koristi, prijeko su potrebni

mnogim organizacijama.

U Hrvatskoj postoje 4 regionalna volonterska centra: Volonterski centar Zagreb,

Volonterski centar Split Udruge Mi, Volonterski centar Rijeka Udruge za razvoj civilnog

društva SMART i Volonterski centar Osijek. Ti centri se bave promoviranjem, dijeljenjem

informacija, prikazivanjem ponude i potražanje volonterskih poslova te organiziranjem

istraživanja.

Volonteri su možda i najbitnija stavka svake humanitarne organizacije. Bez njihovog

skladnog djelovanja teško bi ijedna organizacija mogla djelovati. Nesebičnost i ljubav

prema davanju su ono što volontere čini bitnima za zajednicu te bi se trebalo raditi na

osvještavanju ljudi o važnosti volontiranja kako u kriznim situacijama (požari, poplave,…)

tako i u svakodnevnom životu.

12

5. Društvena odgovornost poduzeća

Prema Europskoj komisiji, društvena odgovornost je "koncept prema kojem poduzeće na

dobrovoljnom principu integrira brigu o društvenim pitanjima i zaštiti okoliša u svoje

poslovne aktivnosti i odnose s dionicima (vlasnicima, dioničarima, zaposlenicima,

potrošačima, dobavljačima, vladom, medijima i širom javnošću)". Društvna odgovrnost

poslovnih subjekata i njihov interes za socijalne probleme u društvu u razvijenim zemljama

ima veliku ulogu u rješavanju socijalnih problema. Njena uloga seže još u vrijeme kasnog

srednjeg vijeka kada su imućni trgovci dijelove svojih prihoda poklanjali za razne socijalne

potrebe (Bežovan, Civilno društvo).

Mnoge razvijene zemlje imaju pozitivne trendove razvijanja ovog pojma međutim valjalo

bi SAD izvojiti. SAD je postao snažna sila u društvenoj odgovornosti prvenstveno radi

osnivanja velikog broja zaklada od strana velikih korporacija te poreznih povlastica jos u

prvoj polovici 20.st., a prednost se još više povećala kada je u Europi došlo vrijeme ratova

te su mnoge zaklade tamo došle u krizu. Par desetljeća kasnije, jedni od najbogatijih ljudi

na svijetu, Bill Gates i Ted Turner osnivaju razne zaklade i počinju izdvajati izdašne svote

za humanitarne svrhe, te mnogi počinju pratiti njihove stope. Još do danas, u SAD-u je

ostala tradicija poticanja zaposlenika za volontiranjem u lokalnim zajednicama. Također,

istraživanja Ackermanna 1996.god.su već tada pokazivala da većinski broj ispitanika u

jednoj anketi u Americi biraju ona poduzeća za poslodavce koja se zauzimaju za opće

dobro.

5.1.Društvena odgovornost u Hrvatskoj

U današnje vrijeme slabe ekonomije i nesigurnog poslovnog okruženja, poduzeća sve više

obraćaju pozornost na razne aspekte usavršavanja svog poslovanja. Tu se pojavljuje pojam

društvene odgovornosti kao jedan od sastavnica poslovanja svakog ambicioznog

poduzetnika. Hrvatska je za vrijeme Domovinskog rata marginalizirala društvenu

odgovornost sve do nedavno, kada je ušla u EU i od kada pokušava stvoriti ozračje

društveno odgovorne zemlje. Prema istraživanju rađenom od strane I.V.Raguž i

13

K.Hazdovac za potrebe njihovog rada “Društveno odgovorno poslovanje i hrvatska

gospodarska praksa” (2013.) kojim se istraživalo poznavanje hrvatskih građana pojma

društvene odgovornosti došlo se do par zaključaka. 87% građana čulo je za pojam

društvene odgovornosti međutim prilikom odabira proizvoda od određenog poduzeća

samo je 1% od 749 građana bitno da je poduzeće društveno odgovrno za razliku od cijene

prozivoda, kvalitete i sl. Čak 75% građana odgovorilo je negativno na pitanje smatraju li da

dovoljan broj hrvatskih poduzeća posluje društveno odgovorno.

Sve u svemu,u Hrvatskoj je pod pritiskom gospodarskog stanja, općim nepovjerenjem te

apatijom građanstva, važnost DOP-a dosta niska prilikom odabira proizvoda. Poduzeća u

Hrvatskoj imaju sitne naznake DOP-a međutim zbog manjka dobre strategije te velike

kompleksnosti ovog pojma, često u praksi nije dobro izrealizirano.

14

6. Leće perspektive

Egon Bruswick bio je psiholog posebno zainteresiran u ljudsko učenje, percipiranje,

donošenja odluka itd. 1952.god. on predstavlja osnovni model leća u kojoj zapravo

opisuje povezanost okoliša i ponašanja bića u tom okolišu.

Izvor: http://www.pbarrett.net/presentations/Brunswick_Symmetry_Complexity_&_Non-

Quantitative_Psychology.pdf

Ovaj model se naziva lećom jer izgleda kao da svjetlost prolazi kroz leću i tako oblikuje

određenu percepciju. Određene pojave ulaze u organizam, on ih obrađuje te tako prozivodi

određeno ponašanje (od “inital focal variable” do “terminal focal variable”). Debela linija

predstavlja povratne informacije (feedback) o točnosti predviđanja mozga. (Prospects for

direct social perception: a multi-theoretical integration to further the science of social

cognition,2014) .

http://www.pbarrett.net/presentations/Brunswick_Symmetry_Complexity_&_Non-Quantitative_Psychology.pdfhttp://www.pbarrett.net/presentations/Brunswick_Symmetry_Complexity_&_Non-Quantitative_Psychology.pdf

15

Stvaranje neke nove percepcije o određenoj pojavi može se povezati sa humanitarim

akcijama i stavu ljudi prema njima. Uz današnju sveprisutnost medija, teško je ostati

neutralan u predrasudama prema neprofitnim organizacijama.

16

7.Metodologija i cilj istraživanja

Istraživanje je provedeno 2018.godine putem Google ankete na 205 ispitanika. Rješavanje

anekete je oduzelo cca. 10 minuta ispitaniku te su isti ostali anonimni. Anketa se sastojala

od 26 pitanja vezanih za demografiju ispitanika, njihovih navika doniranja, stavu prema

neprofitnim organizacijama te mišljenja o utjecaju promjene zakonskog i regulativnog

sustava doniranja. Pitanja su bila koncipirana kao višestruki odabir, nadopunjavanje te

Likretova skala gdje se određena tvrdnja ocjenjuje od 1-5. Pitanja su dosta jasno

postavljena, nisu dvosmislena. Analizom ovih odgovora može se dobiti zaključak o tome

koliko građani zapravo vjeruju organizacijama što je i bio cilj ove ankete.

7.1. Opis uzorka

U ovom istraživanju putem demografskih pitanja došlo se do saznanja da su ispitanici u

jednakom broju bili od 19 do 30 godina i od 31 do 40 godina (38%). Većina ispitanika bila

je ženskog spola (64.4%).

Grafikon 1. Dobna skupina ispitanika

Izvor:autor rada

17

Nadalje, anketom je utvrđeno da najveći udio ispitanika (36%) ima završenu visoku školu.

Čak 64.5% ankete čine zaposleni ljudi.

Grafikon 2: obrazovanje ispitanika

Izvor:autor rada

7.2. Analiza rezultata

U nastavku slijedi obrada svake tvrdnje koju su ispitanici ocijenjivali ocjenom od 1 do 5. 1-

znači potpuno ne slaganje, 2- slaganje, 3- neutralnost, 4- slaganje i 5- potpuno slaganje.

1.tvrdnja

Sa tvrdnjom „Pri doniranju preferiram koristiti humanitarne ili druge organizacije

koje prikupljaju donacije (npr. Crveni križ, Caritas, telefonsko doniranje…)” u

potpunosti se slagalo 17.6% ispitanika,16.6%se slagalo, 25.9% je neutralno, 16.1% se ne

slaže, dok 23.9% se u potpunosti ne slaže.

2.tvrdnja

Sa tvrdnjom “Pri doniranju preferiram samostalne angažmane (izravno doniranje

pogođenim osobama)” u potpunosti se slaže 44.6% ispitanika, 22.1%se slaže, 17.6% je

neutralno, 10.3% se ne slaže a 5.4% se u potpunosti ne slaže.

18

Grafikon 3. (1-u potpunosti se ne slaže, 5- u potpunosti se slaže)

Izvor: autor rada

3.tvrdnja

Sa tvrdnjom “Moj stav prema humanitarnim organizacijama koje prikupljaju

donacije je načelno vrlo pozitivan” u potpunosti se slaže 12.2%, slaže se 24.9%,

neutralno je 34.6%, ne slaže se 16.1% a u potpunosti se ne slaže 12.2%.

4.tvrdnja

Sa tvrdnjom “Smatram da sredstva prikupljena od strane humanitarnih organizacija

završavaju kod osoba kojima su namijenjena” u potpunosti se slaže 4.4%, slaže se 21%,

neutralno je 41.5%, ne slaže se 20% a u potpunosti se ne slaže 13.2%.

5.tvrdnja

Sa tvrdnjom” Vjerujem da značajan dio prikupljenih sredstava pokriva troškove

funkcioniranja samih humanitarnih organizacija” u potpunosti se slaže 27.3%, slaže se

29.8%, neutralno je 33.2%, ne slaže se 5.9% a u potpunosti se ne slaže 3.9%.

6.tvrdnja

19

Sa tvrdnjom “Smatram da je potrebna čvršća regulacija i javni uvid u financije

socijalnih organizacija.” u potpunosti se slaže 69.8%, slaže se 21.5%, neutralno je 7.8%,

ne slaže se 0.5% a u potpunosti se ne slaže također 0.5%.

7.tvrdnja

Sa tvrdnjom “Vjerujem da je zakonski i regulativni sustav koji propisuje

funkcioniranje socijalnih organizacije prestrog” u potpunosti se slaže 7.3%,slaže se

9.3%, neutralno je 50.2%, ne slaže se 16.1% a u potpunosti se ne slaže 17.1%.

8.tvrdnja

Sa tvrdnjom “Smatram da bi bolja regulacija civilnog i humanitarnog sektora sustav

učinila transparentnijim i time poboljšala količinu donacija i povećala broj donatora”

u potpunosti se slaže 50.2%, slaže se 33%, neutralno je 14.3%, ne slaže se 1% i u

potpunosti se ne slaže 1.5%.

9.pitanje

Na pitanje “Kakav je Vaš stav prema različitim organizacijama koje se bave

prikupljanjem donacija?” 6.9% je odogovrilo u potpunosti pozitivan, 30.5% pozitivan,

45.8% je neutralno, 12.3% je negativan dok 4.4% u potpunosti negativan.

20

Grafikon 4.

Izvor: autor rada

10. pitanje

Ovo pitanje je bilo koncipirano na način da su ispitanici mogli između različitih podjela

ljudi sa određenim poteškoćama izabrati osjećaju li jaku ili slabu empatiju. Rezultati su išli

ovako:

Ugrožena skupina Jaka empatija Slaba emaptija

osobe slabijeg imovinskog

stanja

144 ljudi 59 ljudi

osobe sa invaliditetom 185 ljudi 18 ljudi

starije i nemoćne osobe 183 ljudi 20 ljudi

invalidi domovnikog rata 119 ljudi 84 ljudi

21

Beskućnici 152 ljudi 51 ljudi

socijalno ugrožene osobe 109 ljudi 94 ljudi

nezbrinuta djeca 197 ljudi 6 ljudi

7.3. Osvrt rezultata istraživanja

Iako je glavni cilj humanitarnih organizacija opće dobro, iz ovog istraživanja može se

zaključiti kako su mišljenja građana o njima dosta podijeljena. 40% ispitanika je odgovorilo

kako se ne slaže ili u potpunosti ne slaže sa tvrdnjom kako doniraju preko organizacija već

očito preferiraju “na svoju ruku” donirati. Rezultati te tvrdnje daju odličan temelj nastavku

ankete. Na tvrdnju o stavu prema organizacijama oko 37% ispitanika kaže kako se slaže ili

u potpunosti slaže da imaju pozitivan stav o njima međutim veliki ostatak ostaje neutralan

(35%). Tu možemo uvidjeti kako građani osim što ne preferiraju koristiti humanitarne

organizacije, opći stav prema istima je, može se reći, “klimav”. Ta konstatacija može biti

potkrijepljena idućom tvrdnjom o smatranju idu li prikupljena sredstva stvarno kod

potrebitih osoba na što čak 42% nije htjelo iskazati mišljenje te ostati neutralno. Malo

mjerodavniji rezultati su se dobili na tvrdnju ako smatraju da većina prikupljenih sredstava

se potroši na financiranje same organizacije na što se 57% složilo i u potpunosti složilo, što

ne ide u prilog organizacijama jer se vidi određeni manjak povjerenja u to da novac odlazi

gdje je prvotno namjenjen. To nas vodi do pravnog i zakonodavnog sustava; 90% ispitanika

se slaže i u potpunosti slaže da je potrebna čvršča regulacija istog pa se može zaključiti da

je to razlog zašto građani preferiraju sami donirati. Za tvrdnju o mogućoj većoj strogoći

sustava, većina je neutralna, vjerovatno zbog manjka informiranosti o samom sustavu,

međutim ipak se većina slaže i u potpunosti slaže (84%) da bi bolja regulacija sustava

povećala broj donatora. Izrazite empatije građani osjećaju ponajviše prema nezbrinutoj

djeci, invalidima te starim i nemoćnim osobma. Najviše odgovora o slaboj empatiji dobili

su branitelji domovinskog rata te nacionalne manjine. Ti odgovori nisu toliko začuđujući

22

kada se uzme u obzir faktor medija i sama slika o braniteljima i izbjeglicama koja se

prezentira javnosti u zadnje vrijeme.

Sve u svemu, glavni zaključak ovog istraživanja je da humanitrne organizacije nemaju

previše dobru reputaciju kod građana- moguće zbog mišljenja da je kontrola takvih

organizacija slaba od strane vladajućih te posljedično dolazi do manjka povjerenja u to da

novac završava kod potrebitih. Takvo mišljenje se formiralo u javnosti zbog brojnih afera te

jedne od najpoznatije - “Hrabro dijete”. Građani se na kraju odlučuju donirati bez korištenja

organizacija kao jedino pouzdano rješenje.

23

8.Zaključak

Civilno društvo, kao treći sektor društva uz javnu vlast i privatne subjekte, označava

građane koji se zalažu i poduzimaju mjere za opće dobro. Civilno društvo u Hrvatskoj

počinje dobivati na važnosti od Domovinskog rata kada se osniva temeljni Zakon o

udrugama.

Neprofitne organizacije, kao organizacije koje nisu pod utjecajem države, sva prikupljena

sredstva od donacija ulažu u dobrotvorne svrhe te ih to razlikuje od profitnih organizacija.

Njih dijelimo na udruge, zaklade, saveze, stranke, vjerske zajednice itd. U Hrvatskoj postoji

52 811 udruga i 180 zaklada. Iako imaju isti cilj razlikuju se po tome što zaklada ima

imovinu a udruga nema.

Iako ima puno definicija, najjednostavnije rečeno, filantropija je volja građana da se

pomogne onima kojima je pomoć potrebna. Između ostalih, jedan od načina pomaganja i

izražavanja filantropije je i volontiranje. To je rad za opće dobro bez očekivanja novčane

koristi. U hrvatskoj postoje 4 velika regionalna volonterska centra.

Pod društvenom odgovornošću poduzeća podrazumijeva se interes poslovnih poduzeća za

socijalne i društvene probleme te njihov utjecaj na iste. Određenim ispitivanjima u

Hrvatskoj došlo se do zaključka da Hrvati iako znaju za pojam društveno odgovornog

poduzeća, ne podupiru ih previše u svakodnevnom životu kao npr. kupovanjem proizvoda

od takvih poduzeća.

Leće perspektive..

U ispitivanju rađenom za potrebe ovog rada može se zaključiti da građani ne preferiraju

donirati preko organizacija. Također, oni nemaju previše povjerenja u organizacije i

24

smatraju da se prikupljeni novac koristi za financiranje same organizacije. Organizacijama

ne ide u prilog ni činjenica da je većina ispitanika odgovorila da smatra da treba postojati

bolja kontrola zakonodavnog sustava.

25

Literatura 1.Bežovan, G 2005 Civilno društvo 2.izdanje , Nakladni zavod globus, Zagreb

2. Previšić, J & Ozretić Došen Đ 2004 Marketing 2.izmijenjeno i nadopunjeno izdanje,

Ekonomski fakultet Zagreb , Zagreb

Članci:

1.Bežovan G 1995 Neprofitne organizacije i kombinirani model socijalne politike, izvorni

znanstveni članak, 1-20

2. Bežovan G 2002 Civilno društvo i politička kultura u Hrvatskoj, izvorni znanstveni

članak 63-87

3. Dimić Vugec M Pavić-Rogošić L 2017. Individualna i korporativna filantropija u

Hrvatskoj

4. Andreoni J.2006 Handbook of the Economics of Giving, Altruism and Reciprocity

5. Wiltshire T J & Lobato E & McConnell D & Fiore M 2014 Prospects for direct social

perception: a multi-theoretical integration to further the science of social cognition

Elektronički izvori:

1. Ured za udruge, Vlada RH https://udruge.gov.hr/najcesca-pitanja/124 (posjećeno:

18.8.2018.)

2. Zaklada hrvatsko državnog zavjeta www.zhdz.hr (posjećeno: 18.8.2018.)

3. intervju Bežovan G https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/istrazili-smo-kako-

funkcioniraju-zaklade-u-hrvatskoj-20160518 (posjećeno:18.8.2018.)

3. Murphy L 2001 Motivate and Convince Redbird

https://www.redbirdonline.com/sites/default/files/imce/motivate_and_convince.pdf

(posjećeno: 10.08.2018.)

4. Zakon o volontiranju https://www.zakon.hr/z/258/Zakon-o-volonterstvu (posjećeno:

10.08.2018.)

https://www.sciencedirect.com/science/journal/15740714http://www.frontiersin.org/people/u/111982http://www.frontiersin.org/people/u/196490http://www.frontiersin.org/people/u/118513https://udruge.gov.hr/najcesca-pitanja/124http://www.zhdz.hr/https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/istrazili-smo-kako-funkcioniraju-zaklade-u-hrvatskoj-20160518https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/istrazili-smo-kako-funkcioniraju-zaklade-u-hrvatskoj-20160518https://www.zakon.hr/z/258/Zakon-o-volonterstvu

26

IZJAVA

kojom ja, Marina Notizberg, JMBAG: 0081153259 student/ica Ekonomskog fakulteta

Sveučilišta u Rijeci, kao autor/ica završnog rada s naslovom: Građani, filantropija i

neprofitne organizacije:

1. Izjavljujem da sam završni rad izradio/la samostalno pod mentorstvom prof. dr. sc.

Nenada Vretenara. U radu sam primijenio/la metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i

koristio/la literaturu koja je navedena na kraju rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke,

teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući naveo/la u radu citirao/la sam i

povezao/la s korištenim bibliografskim jedinicama sukladno odredbama Pravilnika o

završnom radu Ekonomskog fakulteta u Rijeci. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

2. Dajem odobrenje da se, bez naknade, trajno pohrani moj rad u javno dostupnom

digitalnom repozitoriju ustanove i Sveučilišta te u javnoj internetskoj bazi radova

Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, sukladno obvezi iz odredbe članka 83. stavka

11. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04,

174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15).

Potvrđujem da je za pohranu dostavljena završna verzija obranjenog i dovršenog završnog

rada. Ovom izjavom, kao autor/ica dajem odobrenje i da se moj rad, bez naknade, trajno

javno objavi i besplatno učini dostupnim studentima i djelatnicima ustanove.

Studentica

27

Marina Notizberg