SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Ana Mihalić

ANALIZA TRŽIŠTA ŽIVOTNIH OSIGURANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

DIPLOMSKI RAD

Rijeka 2013.

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

ANALIZA TRŽIŠTA ŽIVOTNIH OSIGURANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Ekonomika osiguranja Mentor:dr.sc. Ivan Frančišković Student: Ana Mihalić

Studijski smjer: Financije i bankarstvo JMBAG: 008110387

Rijeka, travanj 2013.

SADRŽAJ Stranica

1.UVOD ................................................................................................................... 1

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ........................................................ 1

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze .............................................................. 1

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ............................................................................. 2

1.4. Znanstvene metode ........................................................................................ 3

1.5. Struktura rada....................................................................................................3

2.TEMELJNE ZNAČAJKE OSIGURANJA......................................................... 5

2.1. Pojam osiguranja ........................................................................................... 5

2.2. Vrste osiguranja ............................................................................................. 6

2.2.1. Vrste osiguranja prema prema kriteriju bilanciranja poslova

osiguranja i utvrđivanja poslovnog rezultata................................................7

2.2.2. Vrste osiguranja prema prema načinu sklapanja ugovora o

osiguranju.......................................................................................................7

2.2.3. Vrste osiguranja prema prema predmetu osiguranja .............................. 8

2.2.4. Vrste osiguranja prema prema statusu osiguranika ................................ 9

2.2.5. Vrste osiguranja prema prema srodnosti rizika koje pokrivaju ............... 9

2.2.6. Vrste osiguranja s aspekta teorijskih osnova, konkurentnosti na tržištu

i stupnja državnog nadzora .................................................................... 9

2.2.7. Vrste osiguranja prema načinu izravnavanja rizika .............................. 10

2.3. Zadaci i funkcije osiguranja...........................................................................11

2.4. Osnovni elementi osiguranja ....................................................................... 13

3. OBILJEŽJA ŽIVOTNOG OSIGURANJA ..................................................... 14

3.1.Povijest životnog osiguranja ......................................................................... 14

3.2. Značajke životnog osiguranja ..................................................................... 16

3.3. Vrste osiguranja života ................................................................................ 19

3.3.1. Vrste životnog osiguranja ...................................................................... 19

3.3.1.1. Vrste životnog osiguranja prema osiguranom riziku..................19

3.3.1.2. Vrste životnog osiguranja prema osobi osiguranika...................22

3.3.1.3. Vrste životnog osiguranja prema načinu zaključivanja..............22

3.3.1.4. Vrste životnog osiguranja prema načinu određivanja visine

premije i osigurane svote............................................................22

3.3.1.5. Vrste životnog osiguranja prema valuti......................................23

3.3.1.6. Vrste životnog osiguranja prema načinu isplate osigurane

svote............................................................................................23

3.3.2. Ostala osiguranja života ......................................................................... 24

3.3.3. Rentna osiguranja ................................................................................. 26

4. UGOVOR O ŽIVOTNOM OSIGURANJU ..................................................... 28

4.1. Državna regulativa i nadzor nad poslovanjem društava za osiguranje ..... 29

4.2. Sklapanje ugovora o osiguranju života ....................................................... 30

4.2.1. Ponuda u osiguranju života ................................................................... 31

4.2.2. Polica osiguranja života ........................................................................ 32

4.3. Ugovorne strane u osiguranju života .......................................................... 32

4.3.1. Ugovaratelj osiguranja .......................................................................... 33

4.3.2. Osiguratelj ............................................................................................. 34

4.3.3. Korisnik osiguranja ............................................................................... 36

4.3.4. Osiguranik ............................................................................................. 37

4.4.Premija .......................................................................................................... 38

4.4.1. Izračunavanje iznosa premije ................................................................ 39

4.4.2. Primjer izračuna premije osiguranja ..................................................... 40

4.4.3. Kapitalizacija police osiguranja ............................................................ 41

5. TRŽIŠTE ŽIVOTNIH OSIGURANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ......... 43

5.1. Struktura tržišta osiguranja ........................................................................ 43

5.1.1. Karakteristike tržišta osiguranja ................................................................ 43

5.1.2. Organizacijski oblici osiguranja ............................................................ 45

5.3. Specifičnosti životnih osiguranja u Republici Hrvatskoj ........................... 47

5.4. Životna osiguranja u vodećim osiguravajućim društvima u

Republici Hrvatskoj .............................................................................................. 58

5.4.1. Allianz Zagreb ....................................................................................... 59

5.4.1.1. Osnovni podaci i informacije o Allianz Zagreb...........................59

5.4.1.2. Proizvodi životnog osiguranja Allianz Zagreba...........................60

5.4.2. Croatia osiguranje ................................................................................. 61

5.4.2.1. Osnovni podaci i informacije o Croatia osiguranju....................61

5.4.2.2. Proizvodi životnog osiguranja Croatia osiguranja......................62

5.4.3. Merkur osiguranje ................................................................................. 63

5.4.3.1. Osnovni podaci i informacije o Merkur osiguranju...................63

5.4.3.2. Proizvodi životnog osiguranja Merkur osiguranja......................64

5.4.4. Grawe Hrvatska ................................................................................... ..65

5.4.4.1. Osnovni podaci i informacije o Grawe Hrvatska.........................65

5.4.4.2. Proizvodi životnog osiguranja Grawe Hrvatska...........................66

5.4.5. Basler osiguranje Zagreb ..................................................................... .67

5.4.5.1. Osnovni podaci i informacije o Basler osiguranje Zagreb.........67

5.4.5.2. Proizvodi životnog osiguranja Basler osiguranja........................67

5.4.6. Ostala osiguravajuća društva u Hrvatskoj ............................................. 68

5.4.6.1. Agram životno osiguranje.............................................................68

5.4.5.2. Kvarner VIG.................................................................................69

5.4.5.3. Generali osiguranje......................................................................70

5.4.7. Uporedba proizvoda životnog osiguranja društava..................................71

6. NOVI OBLICI ŽIVOTNOG OSIGURANJA .................................................. 74

6.1. Osiguranje života vezano uz investicijske fondove - Units linked life

policies........................................................................................................ 75

6.1.1. Vrste Unit linked polica ......................................................................... 78

6.2. Osiguranje života vezano uz burzovne indekse- Indeks linked.................. 79

6.2.1. Vrste indeks linked polica ...................................................................... 81

7. ZAKLJUČAK............................................................................................................82

LITERATURA..............................................................................................................84

POPIS SHEMA..............................................................................................................88

POPIS GRAFIKONA...................................................................................................88

POPIS TABLICA..........................................................................................................89

1

1. UVOD

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

U želji da život učini što dužim i kvalitetnijim svatko nastoji planirati budućnost i

očekuje, da mu se život odvija prema tome planu. Iz iskustva vidljivo je da se događaji

ne razvijaju uvijek prema očekivanjima. Zaštita čovjeka i njegove imovine od štetnih

posljedica prirodnih sila, neočekivanih slučaja i drugih opasnosti oduvijek je bila od

velike važnosti ne samo za pojedinca nego i za društvo u cjelini. Osiguranje je smišljeno

kao zaštita od takvih opasnosti. Životno osiguranje može biti zaštita od ozbiljnih

financijskih gubitaka koji mogu biti posljedica uplitanja neizvjesnih događaja u naš

život.

Problem istraživanja ovog diplomskog rada su nedovoljno istražene značajke životnog

osiguranja općenito, njegova važnost u gospodarstvu te struktura tržišta životnog

osiguranja.

Predmet istraživanja, sukladno problematici, je istražiti i analizirati značajke životnog

osiguranja, analizirati tržište životnih osiguranja i ukazati na sve veću primjenu novih

oblika životnog osiguranja.

Objekt istraživanja je životno osiguranje te tržište životnog osiguranja u Republici

Hrvatskoj.

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

Sukladno problemu, predmetu i objektima istraživanja postavljena je radna hipoteza:

Saznanaje o osiguranju općenito, a posebice o životnom osiguranju s osvrtom na

rezultate istraživanja o industriji osiguranja, osiguravajućim društvima koja posluju na

tržištu i proizvodima u sustavu životnog osiguranja i koji proizvodi predstavljaju

optimalno rješenje za ostvarenje što boljeg financijskog rezultata, povećanja

konkurentske sposobnosti društava te zadovoljenje potreba korisnika. Tako postavljena

radna hipoteza može se konkretizirati s pomoćnim hipotezama:

Pomoćna hipoteza 1.: Interpretacija znanstvenih činjenica o pojmu osiguranja i

životnog osiguranja, povijesnom tijeku životnog osiguranja te obilježjima životnog

2

osiguranja, kao i vrstama životnog osiguranja, predstavlja okvir za definiranje i

utvrđivanje njihovih značenja u društvu.

Pomoćna hipoteza 2.: Spoznajama o životnom osiguranju kao najvažnijem proizvodu

osiguravajuće industrije, kroz obilježja, vrste te kretanja zaračunate premije životnog

osiguranja posljednjih godina, moguće je ukazati na osnovne značajke tržišta osiguranja

u Republici Hrvatskoj.

Pomoćna hipoteza 3.: Na osnovi rezultata istraživanja o tržištu životnog osiguranja

moguće je zaključiti koji proizvodi omogućuju ostvarenje boljih rezultata

osiguravajućih društava u osiguravajućoj industriji Republike Hrvatske.

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja

Iz definiranih problema, predmeta i objekta istraživanja, te radne hipoteze postavljeni su

svrha i ciljevi istraživanja.

Svrha istraživanja je prikazati temeljne značajke o zadanoj temi, dakle, o životnom

osiguranju kao i pogodnostima koje takvo osiguranje može pružiti, istražiti brojna

pitanja vezana uz životno osiguranje i njegovu prisutnost na tržištu te dati odgovore na

sljedeća pitanja:

1) Što je osiguranje?

2) Koje vrste osiguranja razlikujemo?

3) Što je to životno osiguranje?

4) Od čega se sastoji ugovor o osiguranju života?

5) Kakvo je stanje na tržištu životnih osiguranja u Hrvatskoj?

6) Kakvi su to novi oblici životnih osiguranja?

Cilj istraživanja je ukazati, uz pomoć argumenata, na važnost životnog osiguranja u

suvremenom društvu, ukazati na važnost postojećih kao i novih oblika osiguranja (unit

linked, index linked) koji podrazumijevaju mobilizaciju svih sudionika na tržištu

(osiguratelji, ugovaratelji itd.) kako bi se ostvarila dvojaka korist: zadovoljstvo

društvene zajednice u kojoj djeluju osiguravajuća društva i razvijanje kulture sklapanja

različitih ugovora o osiguranju života kao jednog od vida kapitalizirane štednje.

3

1.4. Znanstvene metode

Diplomski rad je prikaz saznanja o predmetu istraživanja temeljen na proučavanju

dostupne znanstvene i stručne literature. Pri istraživanju i formuliranju rezultata

istraživanja tematike koja je predočena u diplomskom radu, u odgovarajućim

kombinacijama, korištene su sljedeće znanstvene metode: induktivna i deduktivna

metoda, metoda analize i sinteze, komparativna metoda te metode klasifikacije i

kompilacije.

1.5. Struktura rada

Diplomski rad je sistematiziran u sedam međusobno povezanih dijelova.

U prvom dijelu, Uvodu, ukazano je na problem istraživanja, predmet istraživanja,

objekt istraživanja, svrhu i ciljeve istraživanja, znanstvene metode te strukturu rada.

Drugi dio ima naslov Temeljne značajke osiguranja i u njemu je obrađen sam pojam

osiguranja kao i vrste te osnovni elementi osiguranja.

U trećem dijelu s naslovom Obilježja životnog osiguranja se kroz tri povezane cjeline

određuju relevantni pojmovi koji determiniraju najznačajnije faktore životnog

osiguranja kroz obilježja i podjelu istog na vrste, uključujući i kratku povijest.

Četvrti dio ima naslov Ugovor o životnom osiguranju. Opisan je zakonski okvir u

Republici Hrvatskoj kojim je regulirano poslovanje i nadzor nad poslovanjem društava

za osiguranje, način na koji se sklapa ugovor o osiguranju života i bitni elementi.

Također su objašnjene obveze i prava ugovornih strana u osiguranju života.

Peti dio s naslovom Tržište životnih osiguranja u Republici Hrvatskoj daje se uvid i

u samu strukturu tržišta osiguranja, ukazuje na trenutno stanje na domaćem tržištu

osiguranja i pregled osnovnih obilježja s naglaskom na životna osiguranja te analizu

vodećih društava u prodaji životnih osiguranja i njihovu ponudu proizvoda.

4

Šesti dio ima naslov Novi oblici životnog osiguranja i na svojevrstan način potvrđuje

pozitivne efekte prilikom sklapanja ugovora o životnom osiguranju. Naime, ovdje je

dan prikaz dvaju najvažnijih novih oblika osiguranja, a radi se o unit linked i index

linked polici životnog osiguranja.

Posljednji dio, Zaključak rezimira rezultate istraživanja, daje odgovore na postavljena

pitanja te se dokazuje postavljena hipoteza.

5

2. TEMELJNE ZNAČAJKE OSIGURANJA

Od davnih vremena pa sve do danas ljudi se nastoje obraniti od opasnosti koje im

donosi neizvjesna budućnost. Godinama su se usavršavali razni oblici osiguranja i

zaštite od rizika, međutim motiv i svrha zaštite od početka ostaje ista, a to je naknada za

počinjenu štetu odnosno isplata osigurane svote za ostvarenje financijske sigurnosti u

budućnosti. Osiguranje je u suvremenom gospodarskom razvoju postalo učinkovita i

nezamjenjiva zaštita današnjeg društva. Osiguranje kao financijska djelatnost zauzima

značajno mjesto u ekonomiji svake države koja nužno treba imati rezervni fond iz kojeg

će podmirivati nastale štete a sastavni dio toga fonda je i fond osiguranja. U nastavku

detaljnije su objašnjeni: 1) pojam osiguranja, 2) vrste osiguranja te 3) zadaci i

funkcije osiguranja.

2.1. Pojam osiguranja

Osiguranje je pojam s kojim se ljudi svakodnevno susreću. Svaki pojedinac i njegova

materijalna dobra neprekidno su izloženi opasnostima koja često nije moguće unaprijed

spriječiti. Preventivnim mjerama moguće je ublažiti štetne posljedice određenih

opasnosti, pa tu nastupa osiguranje kao značajna djelatnost koja osim zaštite članova

utječe i na razvoj cjelokupnog gospodarstva. Osiguranje je dakle jedan oblik upravljanja

rizikom, prvenstveno usmjeren na smanjenje financijskih gubitaka. Ono je također

prijenos rizika sa osiguranika na osiguravajuće društvo, uz plaćanje premije osiguranja.

Može se reći da je osiguranje metoda transfera rizika s osiguranika na osiguratelja, koji

prihvaća nadoknadu slučajne štete onima kod kojih su nastale i raspodjelu na sve

članove rizične zajednice po načelima uzajamnosti i solidarnosti (Andrijašević i

Petranović, 1999, str. 23).

Izravni cilj djelatnosti osiguranja sastoji se u pružanju usluga osiguranja osiguranicima

koji su izloženi raznim vidovima opasnosti. Isplaćuje im se naknada za eventualne štete

koje pretrpe zbog ostvarenja tih opasnosti (Frančišković, 2004, str. 5). S obziroma na

složenost osiguravateljne djelatnosti, osiguranje treba promatrati s različitih

aspekata(Vaughan i Vaughan, 2000, str. 16, 23) :

1) Osiguranje sa stajališta pojedinca je gospodarski instrument kojim pojedinac

zamjenjuje mali određeni iznos (premija osiguranja) za veliki neizvjestan

6

financijski gubitak (neizvjesnost koja se osigurava) koji bi postajao kada ne bi

bilo osiguranja.

2) Osiguranje s motrišta društva je gospodarski instrument za smanjivanje i

uklanjanje rizika procesom kombiniranja dovoljnog broja izlaganja istovjetnim

rizicima, kako bi se mogli predvidjeti gubitke za promatranu skupinu kao

cjelinu.

Iz svega navedenog može se zaključiti da je osiguranje djelatnost kojom se prikupljaju

novčana sredstva radi zaštite osoba ili stvari od nekih štetnih posljedica ili događaja te

da je ono ugovoren odnos između osiguravatelja i osiguranika, gdje se osiguravatelj

obvezuje da će osiguraniku u slučaju nastale štete iz osiguranog rizika, tu štetu i

podmiriti, pod uvjetom da mu osiguranik plaća naknadu, takozvanu premiju osiguranja.

2.2. Vrste osiguranja

Grupiranjem sličnih ili istih rizika u posebne skupine, odnosno vrste osiguranja, nastale

su i prve podjele u osiguranju. Iz različitih, često povijesnih razloga, vrste osiguranja,

klasificiraju se prema različitim kriterijima. Pri tom se pod vrstom osiguranja smatra

osiguranje stvari ili osoba obuhvaćenih jednakim uvjetima osiguranja.

Klasifikacija na skupine i vrste osiguranja, može se izvršiti na nižoj razini prema

različitim kriterijima koje odluče koristiti pojedini osiguravatelji, a to su (Frančišković,

2004, str. 91-99):

1. prema kriteriju bilanciranja poslova osiguranja i utvrđivanja poslovnog

rezultata,

2. prema načinu sklapanja ugovora o osiguranju,

3. prema predmetu osiguranja,

4. prema statusu osiguranika,

5. prema srodnosti rizika,

6. s aspekta teorijskih osnova, konkurentnosti na tržištu i stupnja državnog

nadzora,

Osim navedenih vrsta osiguranja potrebno je spomenuti i klasifikaciju prema načinu

izravnavanja rizika jer se prostornom disperzijom rizika ublažavaju opasnosti koje

7

mogu nastati kod velikih šteta. Većina osiguravajućih društva prodaje različite vrste

osiguranja a za svaku koju prodaje dijeli različita tržišta osiguranja s drugim društvima.

2.2.1. Vrste osiguranja prema kriteriju bilanciranja poslova osiguranja i utvrđivanja

poslovnog rezultata

Prema ovoj podjeli osiguranja se dijele, sukladno Zakonu (Zakon o osiguranju, 2005, čl.

br. 151), na životna osiguranja i neživotna osiguranja, a svako od njih dalje se dijeli na

podskupine. Životno osiguranje detaljnije je obrađeno u dijelu rada pod nazivom

Obilježja životnog osiguranja gdje su i navedene podskupine.

Neživotna osiguranja razvrstavaju se na 18 vrsta osiguranja a to su (Babić i

Frančišković, 2011, str.59) : osiguranje od nezgode, zdravstveno osiguranje, osiguranje

cestovnih vozila, osiguranje tračnih vozila, osiguranje zračnih letjelica, osiguranje

plovila, osiguranje robe u prijevozu, osiguranje od požara i elementarnih nepogoda,

ostala osiguranja imovine, osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila,

osiguranje od odgovornosti za upotrebu zračnih letjelica, osiguranje od odgovornosti za

upotrebu plovila, ostala osiguranja od odgovornosti, osiguranje kredita, osiguranje

jamstva, osiguranje raznih financijskih gubitaka, osiguranje troškova pravne zaštite te

putno osiguranje.

2.2.2. Vrste osiguranja prema načinu sklapanja ugovora o osiguranju

Prema načinu sklapanja ugovora o osiguranju izvršena je podjela na (Babić i

Frančišković, 2011, str.60):

• dobrovoljna osiguranja i

• obvezna osiguranja

Obvezno osiguranje je osiguranje od određenih rizika propisano zakonom. Ono postoji

u pravnom sustavu svake države. U Republici Hrvatskoj obvezno se osiguravaju (Babić

i Frančišković, 2011, str.60 ):

• putnici u javnom prijevozu od posljedica nesretnog slučaja,

• vlasnici i korisnici motornih vozila od odgovornosti za štete nanesene trećim

osobama,

8

• vlasnici i korisnici zrakoplova od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama i

putnicima, te

• vlasnici i korisnici brodica na motorni pogon, odnosno jahte, od odgovornosti za

štete nanesene trećim vozilima.

Dobrovoljno osiguranje je ono koje se sklapa slobodnom voljom osiguranika,

dogovorom između osiguranika i osiguratelja te za sklapanje takvog osiguranja ne

postoji zakonska obveza.

2.2.3. Vrste osiguranja prema predmetu osiguranja

Prema predmetu osiguranja, osiguranje može biti (Babić i Frančišković, 2011, str.60):

• osiguranje imovine u širem smislu,

• transportno osiguranje i kreditno osiguranje, te

• osiguranje osoba.

Svrha osiguranja imovine je naknada štete koja se može dogoditi imovini osiguranika u

slučaju nastanka osiguranog događaja. U imovinskom osiguranju osiguranik se štiti od

šteta koje mogu nastati na stvarima uslijed brojnih opasnosti čije ostvarenje može

prouzrokovati njihovo oštećenje ili uništenje. Naknada iz osiguranja ne može biti veća

od stvarne štete a prava iz osiguranja može imati samo osoba koja bi u trenutku

nastanka štete imala materijalni interes da se ona ne dogodi.

Osiguranje osoba odnosi se na život, zdravlje i radnu sposobnost čovjeka. Specifičnost

ovog osiguranja je da je osiguratelj dužan isplatiti ugovorenu svotu kada nastupi

ugovoreni slučaj, i nema pravo na naknadu od osobe koja je odgovorna za nastupanje

osiguranog slučaja. Isplata osiguratelja za smrt, ozljedu tijela ili zdravlja u ovom

osiguranju ima karakter odštete, a ne isplate ugovorene svote.

Transportno osiguranje je osiguranje od štete, koje osigurava svaki interes (koji se može

izraziti u novcu) u pokretnim stvarima na prijevoznom putu od mnoštva opasnosti, a

dijeli se na pomorsko, kopneno i zračno osiguranje ( Andrijanić i Rajsman, 2008, str.1).

Kreditno osiguranje ili osiguranje pravnog odnosa odnosi se na tražbine, dugovanje,

izmaklu dobit, odgovornost te troškove i izdatke.

9

2.2.4. Vrste osiguranja prema statusu osiguranika

Prema statusu osiguranika treba razlikovati (Babić i Frančišković, 2011, str.60):

• osiguranje pravnih osoba, te

• osiguranje fizičkih osoba.

Pravne osobe imaju poslovni nastan dok se fizičkom osobom smatraju one koje imaju

uobičajeno boravište u Hrvatskoj.

2.2.5. Vrste osiguranja prema srodnosti rizika koje pokrivaju

Prema srodnosti rizika koje pokrivaju podjela je sljedeća (Babić i Frančišković, 2011,

str.60): osiguranje civila, osiguranje životinja, osiguranje usjeva, osiguranje industrije,

osiguranje od opće odgovornosti, osiguranje transporta – kargo, osiguranje kredita,

osiguranje transporta - kasko, osiguranje odgovornosti, osiguranje od automobilske

odgovornosti, osiguranje automobilskog kaska, osiguranje pravne zaštite, osiguranje od

nezgode, zdravstveno osiguranje, osiguranje života i mirovinsko osiguranje.

2.2.6. Vrste osiguranja s aspekta teorijskih osnova, konkurentnosti na tržištu i

stupnja državnog nadzora

S aspekta teorijskih osnova, konkurentnosti na tržištu i stupnja državnog nadzora

izvršena je podjela na (Frančišković, 2004, str.99):

• životno osiguranje,

• osiguranje poslovanja (komercijalne linije),

• osiguranje kućanstva (osobne linije).

Životno osiguranje uključuje osiguranje života i rentno osiguranje te predstavlja štednu

komponentu. Osiguranje poslovanja pokriva komercijalne rizike svih vrsta odnosno

štete na imovini ili štete iz odgovornosti, poslovnih, komercijalnih i industrijskih rizika.

Osiguranje kućanstva pruža zaštitu osobnih rizika odnosno pokriva oštećenje imovine,

odgovornost i zdravlje individualnih osiguranika.

10

2.2.7. Vrste osiguranja prema načinu izravnavanja rizika

Rizik je vjerojatnost pogreške i nastanka štetnog događanja za određenu aktivnost

projekt ili investiciju. To je kalkulirana prognoza moguće štete, odnosno gubitka ili

opasnosti (Babić i Frančišković, 2011, str.45).

Postoje slučajevi kada osiguratelji ne mogu ili ne žele primiti određene rizike jer su

iznad njihovih kapaciteta ili ne žele u potpunosti iskoristiti kapacitete te oni rizik

izravnavaju, dijele, čine ga prihvatljivim za svoje mogućnosti. Postoje više vrsta

osiguranja kod kojih se rizici izravnavaju koji su obrađeni u nastavku a to su:

1) Osiguranje. Osiguranje je institucija koja nadoknađuje štete nastale u društvu, u

njegovoj privredi ili kod ljudi uslijed djelovanja rušilačkih sila ili nesretnih slučajeva

tj. pruža ekonomsku zaštitu osiguranicima od tih djelovanja. (Andrijanić i Klasić,

2002, str.3). Osnova osiguranja leži u načelu uzajamnosti i solidarnosti. Prema tome

velik broj osiguranika plaća premiju osiguranja osiguravatelju. Pomoću te premije

osiguravatelj unaprijed akumulira novac za isplatu budućih šteta te se na taj način

postiže izravnavanje rizika njegovim raspršivanjem odnosno usitnjavaju se krupne

štete i postaju prihvatljivije.

2) Suosiguranje. Suosiguranje je sudjelovanje dvaju ili više osiguratelja izravno u

sklapanju jednog ugovora o osiguranju tako da svaki osiguratelj preuzima pokriće

određenog dijela rizika. (Frančišković, 2004, str.317). Svaki osiguratelj na sebe

preuzima u izravno pokriće dio rizika i njegova se obveza odnosi samo na taj dio.

Izravna obveza suosiguratelja podrazumijeva izravnu naknadu štete kada se ostvari

osigurani slučaj a niti jedan osiguratelj ne odgovara za obvezu drugog.

3) Reosiguranje. Reosiguranje je posebna djelatnost osiguranja koja se ostvaruje tako

što osiguravatelj (cedent) prenosi na reosiguravatelja (cesionara) dio rizika koji je

prethodno preuzeo u osiguranje i za uzvrat plaća reosiguravatelju premiju

reosiguranja. (Zelenika, 2005, str.606). Osiguratelj može dio svoje obveze iz

ugovora o osiguranju prenijeti u reosiguranje tj. u pokriće drugog osiguratelja -

11

reosiguratelja. Reosiguratelj je zapravo osiguranje samog osiguratelja za dio obveze

što je ne može pokriti raspoloživim sredstvima.

4) P&I osiguranje. Odgovornost brodara prema trećim osobama danas se najčešće

osigurava kod specijaliziranih udruženja, poznatih pod nazivom. "Protecting and

Indemnity Clubs" ili P&I osiguranje ili klubovi što u prijevodu znači klubovi za

zaštitu i odštetu a nastali su kao rezultat odbijanja osiguratelja da u potpunosti

prihvate osiguranje odgovornosti brodara pa su brodari bili prisiljeni takve rizike

pokrivati na temelju samopomoći. (Zelenika, 2005, str.618). Klupska osiguranja su

dakle uzajamna udruženja stvorena od samih brodara u obliku klubova za pomorska

osiguranja sa osnovnom svrhom uzajamnog osiguranja, odnosno osiguranje

odgovornosti brodova bez ostvarenja dobiti a pokrivaju rizike koji mogu nastati iz

odgovornosti brodara prema trećim osobama za vrijeme plovidbe.

5) Pul za suosiguranje i reosiguranje. Pul je specifičan oblik udruživanja kapaciteta

većeg broja reosiguratelja sa svrhom zajedničkog preuzimanja rizika u reosiguranju.

Svaki reosiguratelj, član pula određuje svoj udjel u pulu tako da se zbrojem udjela

dobije ukupan kapacitet pula. Članovi pula ovlašćuju određenu osobu da u njihovo

ime i za njihov račun preuzima rizike u reosiguranju i plaća štete (Zelenika, 2005, str.

620). Pooling Agreement-om se dakle omogućuje suosigurateljima, odnosno

reosigurateljima da dijele dobit po nekom zajednički utvrđenom ključu, ali i

zajednički snose rizik poslovanja. Njihova izuzetna važnost očituje se kod velikih

šteta, posebice se tu misli na pomorske havarije kada jedan osiguratelj ne bi imao

mogućnosti sam preuzeti cijelu obvezu. Pul mogu utemeljiti dva ili više dioničkih

društva za osiguranje. Svrha udruživanja je zajedničko preuzimanje izvanrednih

rizika, a djeluju kao društvo s ograničenom odgovornošću za suosiguranje i

reosiguranje rizika.

2.3. Zadaci i funkcije osiguranja

Zadatak osiguranja je brojne opasnosti kojima su izloženi osiguranici preraspodijeliti na

sve osiguranike koji su zaključili osiguranje i osiguraniku, oštećeniku ili korisniku

12

osiguranja isplatiti odgovarajuću naknadu za pretrpljenu štetu ili odgovarajuću svotu u

skladu sa zaključenim ugovorom. Zaključivanjem osiguranja osiguranik svoje

varijabilne troškove pretvara u fiksne troškove - plaćanjem premije osiguranja - a

ekonomske posljedice nastupanja određenog događaja koji izaziva štete, on prenosi na

osiguratelja. Prijenosom rizika na osiguratelja, osiguranik na tom području stvara

sigurnost u svom poslovanju ( Bijelić i Miletić, 2009, str.314).

Institut osiguranja nastao je davno i neprestano se razvijao i mijenjao s razvojem

ljudskog društva. Počevši od svoje prve funkcije, a to je neposredna zaštita ljudi, ta

zaštita danas obuhvaća gospodarske i druge djelatnosti (Babić i Frančišković, 2011,

str.49):

1. Osnovnu funkciju zaštite čine:

a) neposredna zaštita, u koju spadaju preventivne mjere, tj. mjere sprečavanja, te

represivne mjere, tj. mjere suzbijanja već nastale štete i

b) posredna zaštita, koja se ostvaruje naknadom štete. Izvršavajući ovu svoju

funkciju osiguranje pridonosi zaštiti i sigurnosti odvijanja gospodarskih i drugih

djelatnosti.

2. Važna je i financijsko-akumulacijska funkcija osiguranja, koja se očituje u

obliku različitih ulaganja prikupljenog novca u pojedine gospodarske grane,

čime se unapređuje opći gospodarski razvitak neke zemlje.

3. Treća funkcija osiguranja, njegova društvena funkcija, jest ekonomska zaštita

čovjeka i njegove imovine koja može biti oštećena ili uništena djelovanjem

različitih opasnosti (rizika).

Dajući naknadu u slučaju smrti, invaliditeta, gubitka imovine i sl., osiguranje na sebe

preuzima društvenu funkciju države. Osnovno načelo instituta osiguranja jest princip

uzajamnosti i solidarnosti, prema kojem velik broj osiguranika, plaćajući premiju

osiguranja, omogućuje osiguravatelju da unaprijed akumulira novac za isplatu budućih

šteta. Na taj se način postiže atomiziranje i izravnanje rizika njegovim raspršivanjem.

(Funkcije osiguranja, 2013)

13

2.4. Osnovni elementi osiguranja

Za svako osiguranje moraju bili definirani (Andrijanić i Klasić, 2002, str.23):

• predmet osiguranja

• opasnost od kojeg se predmet osiguranja osigurava,

• vrijeme trajanja osiguranja,

• oblik pokrića štete.

Predmet osiguranja može biti: materijalni predmet, imovinski interes, osoba, životinja

ili drugo što može biti povrijeđeno, oštećeno, uništeno i sli. Predmet osiguranja mora

biti jednoznačno definiran na način da nema dvojbe o njegovim karakteristikama i

identifikaciji i pri ugovaranju osiguranja i kada nastane osigurani slučaj.

Opasnosti od kojih se određeni predmet osiguravaju mogu djelovati slučajno i iznenada

na osigurani predmet, a posljedice tog djelovanja su uništenje, oštećenje, umanjenje

vrijednosti, nastanak materijalnih obveza, gubitak dohotka i sl. To su, primjerice, požar,

oluja, tuča, poplava, mraz, skrivene greške u materijalu i konstrukciji stroja, provalna

krađa i razbojstvo, bolest, prometna nezgoda, smrt.

Osiguranje od određenih opasnosti može se ugovoriti samo za buduće djelovanje tih

opasnosti ako je njihov nastanak neizvjestan i neovisan od volje osiguranika i/ili

ugovaratelja.

Trajanja osiguranja mora se jasno definirati prilikom sklapanja osiguranja. Štete nastaju

u vremenu pa prema tome i premija osiguranja ovisi o trajanju osiguranja, godišnjem

dobu i sl. Što je razdoblje trajanja osiguranja dulje to je rizik veći, jer je veća

vjerojatnost da će se ostvariti osigurani slučaj u dužem razdoblju.

Oblik pokrića štete, koji na sebe preuzima osiguravatelj u odnosu na osiguranika,

određuje kako će se utvrditi odšteta za slučaj djelovanja osigurane opasnosti na

osigurani predmet

Djelovanje opasnosti na osigurani predmet uzrokuje štetu čije se posljedice mogu barem

ublažiti isplatom određene odštete. Nastala šteta mora bit mjerljiva, dakle procjenjiva,a

ukupna odšteta ne smije biti viša od stvarne štete. Stoga unaprijed mora biti dogovoreno

hoće li u slučaju štete biti isplaćen iznos u visini stvarne štete ili će odšteta biti manja.

14

3. OBILJEŽJA ŽIVOTNOG OSIGURANJA

U ovom dijelu rada pobliže se objašnjavaju sa sljedeće teme: 1) povijest životnog

osiguranja, 2) značajke životnog osiguranja, 3) vrste osiguranja života gdje su

pobliže objašnjena životna i rentna osiguranja.

3.1. Povijest životnog osiguranja

Počeci životnog osiguranja sežu u srednji vijek, kada su cehovi isplaćivali određene

iznose sredstava u ime pomoći obiteljima zbog smrti nekoga svojega člana. Iznos

sredstava je ovisio o potrebama članova obitelji i mogućnostima ceha. Prve poznate

ugovore o osiguranju života zaključivali su pomorci za slučaj zarobljavanja od strane

gusara kako bi platili otkupninu. Uplata za takvo osiguranje nije ovisila o dobi

osiguranika nego o putovanju, pa se stoga nije osiguravao ni statistički pratio rizik

smrtnosti. Ta su osiguranja više bila nalik osiguranjima od posljedica nezgode.

Prvi poznati ugovor o životnom osiguranju sklopio je William Gibbons 18.06.1536. u

Velikoj Britaniji. To je bio jednogodišnji ugovor o osiguranju za slučaj smrti u iznosu

400 britanskih funti. U samim počecima osiguranja života ono se moglo zaključiti za

bilo koju osobu, pa je u neku ruku imalo karakter kocke, jer što je osoba ranije umrla,

to je ugovaratelj osiguranja bolje prošao. Zato je postavljen zahtjev da mora postojati

veza između ugovaratelja osiguranja i osiguranika, odnosno da mora postojati

osigurljiv interes. Premije osiguranja u početku nisu ovisile o vjerojatnosti nastupa

smrti osiguranika u duljem razdoblju, a izračunavale su se za svaku godinu. Da bi se

mogla kalkulirati premija na temelju smrtnosti osoba, bilo je potrebno sastaviti tablice

smrtnosti prema kojima se premija utvrđuje za svaku godinu u razdoblju trajanja

osiguranja. Zato je premija iz godine u godinu rasla prema smrtnosti. Kasnije se

utvrđivala fiksna premija na bazi prosječne smrtnosti za čitavo trajanje osiguranja koja

je u prvim godinama osiguranja viša od rizika smrtnosti, a kasnije niža (Luffrum, 1996,

str.2).

Prve tablice smrtnosti, koje predstavljaju osnovu za određivanje premije u osiguranju

života, sastavio je Edmund Holley 1693. godine (izrađene su na temelju statistike

smrtnosti u gradu Wroclawu u razdoblju od 1687.-1691.). Međutim, još punih 100

godina je trebalo da se na temelju statističkog praćenja broja umrlih osoba sastave

15

tablice smrtnosti koje bi davale koliko toliko točna predviđanja smrtnosti stanovništva.

Prvo društvo za osiguranje života osnovano je još 1699. pod nazivom Society for the

Assurance of Windows and Orphans, a prvo društvo koje je uspješno poslovalo

osnovano je 1762. pod nazivom Equitable Society for the Assurance of Life and

Survivorship. Ono je u poslovanju primjenjivalo premiju koja se mijenjala s obzirom

na starost osiguranika. Iz toga su proistekla tzv. Dodsonova načela kojima se određuje

(Luffrum, 1996, str.3):

1) Prijem u osiguravajuće društvo mora biti dopušten svakom tko zadovoljava

medicinske zahtjeve društva,

2) Plaćanje premije mora biti u jednakim godišnjim iznosima, a nadoknade se isplaćuju

nakon smrti ili doživljenja, s tim da član ima pravo obnoviti svoj ugovor,

3) Dodatne premije moraju se obračunavati za određena zanimanja (tada i za ženske

osobe mlađe od 50 godina),

4) Članovi trebaju dijeliti dobit ili snositi gubitak društva,

5) Na početku osiguranja članovi trebaju imati pravo odabrati police bez udjela u dobiti,

ali i bez odgovornosti za udio u gubitku.

Osnova za utvrđivanje premija životnog osiguranja u Velikoj Britaniji bile su tablice

smrtnosti u Londonu od 1728. do 1750. godine. Tablice smrtnosti održavale su

društvene uvijete tog razdoblja, pa su premije životnog osiguranja u tom razdoblju bile

previsoke.

Posljedice Dodsonovih načela bile su sljedeće (Luffrum, 1996, str.5):

1) Izrada i praćenje statističkih podataka o smrtnosti postali su pravilom, tako da su već

1882. godine usvojene tablice smrtnosti. Bile su temeljene na smrtnosti u

Northamptonu od 1735.-1780. godine, na osnovi kojih je smanjena premija

osiguranja.

2) U izračun su uključene i kamate, kao posljedica načela obračunavanja jedinstvene

premije za vrijeme trajanja police temeljene na pristupnoj dobi. Budući da se

smrtnost povećava sa starošću potrebno je svake godine dio premije pohraniti u

poseban fond kako bi se moglo isplaćivati buduće štete u dobi kada one budu veće od

prihoda od premije, a na taj iznos moguće je zaračunavati kamatu.

16

3) Zbog uključenja troškova u izračun nastao je dodatak Northampton tablicama od

15% kojim se djelomično pokrivaju troškovi poslovanja.

4) Uvode se police osiguranja s udjelom i bez udjela u dobiti.

5) U trenutku sklapanja osiguranja mora postojati osigurljiv interes ugovaratelja.

6) Razvoj aktuarskih tehnika postao je ključan za životna osiguranja.

Posljednja novost je uvođenje takozvane "unisex premije" za životna osiguranja. To

znači da će muškarci i žene plaćati jednaku premiju za sve vrsta osiguranja, odnosno

prekida se s dosadašnjom praksom određivanja rizika prema spolu klijenta što je

uvedeno ulaskom Hrvatske u Europsku uniju.

3.2. Značajke životnog osiguranja

Zajedničke značajke životnih osiguranja su ( Zajednička obilježja životnih osiguranja,

2006.):

• Osiguranje života pruža zaštitu i daje financijsku sigurnost pojedincu, njegovoj

obitelji ili njegovu poslovanju.

• Daje pokriće rizika smrti, tako da se rizik smrti pokriva ako nastupi u tijeku

ugovorenog roka trajanja osiguranja.

• Dugoročnost, jer se ugovori o osiguranju života sklapaju na više godina

• Fiksna premija, pri čemu je visina premije za cijelo vrijeme trajanja osiguranja

jednaka.

• Štedna komponenta, jer je, osim u nekim vrstama životnih osiguranja, u ovu vrstu

osiguranja uglavnom uvijek uključena i štednja.

• Pri sklapanju osiguranja mora postojati osigurljiv interes ugovaratelja, kako bi se

osiguranje moglo sklopiti na drugu osobu, ali uz njezinu pisanu suglasnost (banka i

dužnik, roditelj i djeca …).

• Uvijek se isplaćuje naknadno, bilo kao isplata štete zbog osiguranog događaja, bilo

kao isplata ugovorene svote zbog doživljenja (osim u nekim vrstama životnih

osiguranja).

• Zaračunata bruto premija je naplaćena premija.

• Ne računa se prijenosna premija.

• Postoje porezne olakšice u većini država.

17

Dugoročni poslovi životnog osiguranja pokrivaju sve vrste osiguranja koje uključuju

dugoročne garancije, iako su uključene i sve police osiguranja za slučaj smrti čak i za

razdoblja od jednog dana. Ti poslovi uključuju (Klasić i Andrijanić, 2007, str.147-150):

1) Smrt hranitelja,

2) Školovanje djece,

3) Hipotekarne dugove, kod kojih polica osiguranja služi kao jamstvo za dobivanje

kredita kada se osigurana svota veže za visinu preostalog duga, a pravo na

nadoknadu se prenosi na zajmodavca,

4) Zaštitu partnerstva, kada u slučaju smrti jednog partnera osiguranu svotu dobiva

drugi partner koji je time pretrpio gubitak, uglavnom do visine udjela zbog otkupa

(dio svote može biti isplaćen drugim korisnicima),

5) Zaštitu poslovanja, pri čemu se osiguranje može zaključiti na određenu osiguranu

svotu za slučaj prestanka rada ključnih ljudi u poduzeću, kad su osiguraniku potrebna

sredstva za školovanje ili dobivanje novog stručnjaka,

6) Doživljenje osiguranika, pri čemu se ugovorna svota osiguranja isplaćuje ako

osiguranik doživi rok naveden u polici osiguranja.

Osnovna pravila za predviđanje nadoknade (participacije u dobiti) jesu:

1) Ako nema participacije u dobiti, isplaćuje se samo osigurana svota,

2) Ako postoji participacija u dobiti, onda se bonusi kumuliraju iz godine u godinu, a

mogu se utvrditi:

• u postotku od osigurane svote,

• u paušalnom iznosu, s tim da se bonusi isplaćuju po isteku ugovora odnosno

nastupa osiguranog događaja,

• kod isplata vezanih uz rezultate ulaganja (unit-linked) vlasnici police osiguranja

nose rizik za svoje investicije, jer oni biraju investicijske fondove u kojima se

kupuju udjeli za dio premije osiguranja (do 90%), prate poslovanje fondova,

mijenjaju ih tijekom osiguranja i o dospijeću police isplata nadoknade je vezana

za vrijednost udjela na tržištu (izravne investicije).

18

Isključenja kod životnih osiguranja odnose se na (Klasić i Andrijanić, 2002, str.81) :

1) kada je unaprijed poznata neizlječiva teška bolest osiguranika, a prema tablicama

osiguravatelja,

2) kada se radi o samoubojstvu osiguranika u nekom unaprijed poznatom razdoblju,

uglavnom prvih godinu dana osiguranja,

3) kada je u pitanju previsoka pristupna dob.

Čimbenici koji utječu na visinu premije jesu (Klasić i Andrijanić, 2007, str.81) :

1) pristupna dob osiguranika (životna dob osiguranika u trenutku sklapanja životnog

osiguranja),

2) spol,

3) tablice smrtnosti,

4) zdravstveno stanje osiguranika,

5) visina premije (iznad određenog limita obavezan je liječnički pregled osiguranika),

6) trajanje osiguranja,

7) zanimanje osiguranika,

8) način plaćanja premije (mjesečno, tromjesečno, polugodišnje, godišnje ili

odjednom),

9) način isplate ugovorene svote-odjednom, obročno (renta),

10) način sklapanja ugovora (pojedinačni, grupni),

11) postojanje participacije u dobiti.

Postoje mnogi segmenti kod kojih treba obratiti pažnju pri izboru životnih osiguranja

kao što su čimbenici koji utjeću na visinu premije, koja su isključenja kod životnih

osiguranja te za što se točno osiguranje isplaćuje kako bi bili bolje upoznati sa samim

značajkama osiguranja. Najvažnije karakteristike osiguranja koje treba uzeti u obzir su

da osnovni rizik koji se pokriva je smrt osiguranika, dugoročnost osiguranja, premija

koja je prilagodljiva klijentu, štednja odnosno štedna komponenta osiguranja te

optimalna kombinacija životnog osiguranja i osiguranja od nezgode.

19

3.3. Vrste osiguranja života

Osiguravatelji u praksi imaju u svojoj ponudi više životnih osiguranja. Svaka vrsta

osiguranja života može obuhvaćati više oblika osiguranja ovisno o ponudi svakog

osiguravatelja. Prema unaprijed ugovorenom načinu isplate ugovorene svote,

osiguranje života se dijeli na (Bijelić, 2002, str.292): životna osiguranja i rentna

osiguranja.

3.3.1. Vrste životnog osiguranja

Životno osiguranje je dugoročna štednja, uz istovremeno osiguranje za nepredviđene

slučajeve u životu, bilo da se radi o iznenadnoj bolesti, nesposobnosti za rad ili smrti

osiguranika.

Vrste životnog osiguranja, dijele se prema (Klasić i Andrijanić, 2007, str.150) :

1) Prema osiguranom riziku

2) Prema osobi osiguranika

3) Prema načinu zaključivanja osiguranja

4) Po načinu određivanja vrijednosti premije i osigurane svote

5) Po valuti

6) Po načinu isplate osigurane svote

3.3.1.1. Vrste životnog osiguranja prema osiguranom riziku

Prema osiguranom riziku životna osiguranja dijele se na (Klasić i Andrijanić, 2007,str.

152) :

• osiguranje života za slučaj smrti i doživljenja (mješovito osiguranje)

• osiguranje za slučaj smrti

• osiguranje za slučaj doživljenja

• doživotno osiguranje za slučaj smrti

• osiguranje kritičnih bolesti

• ostala osiguranja života

20

Kod osiguranja za slučaj smrti i doživljenja (mješovitog osiguranja) osigurana svota

se isplaćuje ili u slučaju smrti osiguranika ili po isteku ugovora (doživljenje). Osim

rizika, ova vrsta osiguranja sadrži i element štednje. Osigurati se mogu zdrave osobe

od navršene 14. godine života pa do navršene 65. godine. Osobe starije od 65 godina i

bolesne osobe, mogu se osigurati isključivo na temelju obavljenog liječničkog

pregleda, odnosno osigurateljne procjene rizika (Osiguranje života za slučaj smrti i

doživljenja (mješovito osiguranje), 2009).

Trajanje osiguranja, unaprijed je određeno, a premija ovisi o pristupnoj dobi, spolu i

zdravstvenom stanju osiguranika. Cijena rizika smrti, u prvim je godinama niža od

premije, a kasnije raste. Osiguranje života dozvoljeno je sljedeće (Životno osiguranje,

2013):

• Okup police – ukoliko osiguranik ne može ili ne želi više plaćati premiju

životnog osiguranja, te želi prekinuti ugovor o osiguranju, tada u slučaju da je

uplatio najmanje tri godišnje premije ima pravo na povrat dijela uplaćenih

premija, odnosno otkup vrijednosti police. Osiguravatelj vraća samo dio

uplaćene premije, ovisno o trajanju osiguranja i proteku vremena od početka

osiguranja.

• Kapitalizacija police – ukoliko osiguranik ne može ili ne želi više plaćati

premiju životnog osiguranja, a ne želi prekinuti ugovor o osiguranju može tražiti

da mu osiguravatelj kapitalizira svu uplaćenu premiju. Na taj način polica ostaje,

ali na manju vrijednost.

• Zalog police – u većini banaka uz zalog police životnog osiguranja možete

dobiti kredit, odnosno koristiti policu životnog osiguranja umjesto jamca.

• Korištenje predujma vrijednosti police – od osiguravajuće kuće može se dobiti

predujam u iznosu otkupne vrijednosti police.

Obilježja mješovitog životnog osiguranja su sljedeća (Ćurak i Jakovčević, 2007, str.

150):

• precizno određeno vrijeme na koje se zaključuje ugovor,

21

• za rizik prerane smrti koja je nastupila uslijed bolesti, korisnicima se isplaćuje

cjelokupna vrijednost osigurane svotu, a za rizik smrti uslijed nezgode kod nekih

se osiguravatelja isplaćuje i višestruka osigurana svota,

• po isteku police, isplaćuje se osigurana svota uvećana za kumulativni udio

očekivanog dobitka,

• uvjeti dogovoreni na početku osiguranja ne mogu se mijenjati u tijeku trajanja

osiguranja.

Kod osiguranja za slučaj smrti, unaprijed je određen rok trajanja osiguranja, a

osigurana svota se isplaćuje samo ako osiguranik umre u tom razdoblju. Ako preživi

(ili umre nakon datuma isteka osiguranja) uplaćena premija ostaje osiguravatelju.

Spada u kategoriju rizika osiguranja koje se sklapa najčešće bez udjela u dobiti, a

premije su relativno male u odnosu na ugovorenu osiguranu svotu. Cesto se zaključuju

za određenu svrhu, primjerice za zaštitu hipoteke, za osiguranje ključne osobe u

poduzeću i si.

Osiguranje za slučaj doživljenja se isplaćuje samo onda ako osiguranik doživi

ugovoreni rok. Ako osiguranik umre tijekom trajanja osiguranja, korisnicima

osiguranja navedenim u polici osiguravatelj ne isplaćuje ugovorenu svotu osiguranja.

Međutim, može biti ugovorena isplata matematičke pričuve koju aktuari računaju na

temelju uplata premije koje je osiguranik izvršio do trenutka njegove smrti.

Kod doživotnog osiguranja za slučaj smrti ugovorena svota se isplaćuje u slučaju smrti

bez obzira kada se smrt dogodi. Premija se plaća ili do smrti osiguranika ili određeni

broj godina (često do umirovljenja, ali može i na kraći rok). Premija je fiksna, a policu

je moguće otkupiti u tijeku trajanja osiguranja i to nakon isteka određenog razdoblja

plaćanja premije. Polica se može i kapitalizirati. Ugovorena svota se uvijek isplaćuje

korisniku osiguranja.

Osiguranje kritičnih bolesti se odnosi na slučaj da, tijekom trajanja police životnog

osiguranja, osiguranik oboli od neke od bolesti prema popisu osiguravatelja, osiguratelj

isplaćuje određenu ugovorenu svotu za potrebe liječenja. U Hrvatskoj postoje različiti

modeli ovih vrsta osiguranja (s prekidom osnovne police životnog osiguranja, bez

njena prekida, itd.)

22

3.3.1.2. Vrste životnog osiguranja prema osobi osiguranika

Prema osobi osiguranika dijele se na (Klasić i Andrijanić, 2007, str.154) :

• osiguranje vlastitog života

• osiguranje života treće osobe

Ugovaratelj može osigurati vlastiti život ili život neke treće osobe ako ima za to interes

i koja je s tim suglasna. U tom slučaju su neka od prava osiguranika ukinuta ili ovise o

dogovoru s ugovarateljem osiguranja, poput prava na otkup osiguranja, prava na

promjenu korisnika na polici osiguranja i sl.

3.3.1.3. Vrste životnog osiguranja prema načinu zaključivanja

Prema načinu zaključivanja osiguranja (Klasić i Andrijanić, 2007, str.154):

• individualno osiguranje

• kolektivno osiguranje.

Životna osiguranja su u pravilu individualna osiguranja. Kolektivna životna osiguranja

omogućavaju sklapanje police osiguranja života i onim osobama koje zbog starosti ili

zbog zdravstvenih razloga to ne bi mogle učiniti kao pojedinci. Kod ovih osiguranja,

potrebno je obratiti pažnju na osobu korisnika osiguranja, jer se ponekad, u slučaju

kada je korisnik osiguranja za slučaj doživljenja ugovaratelj pravna osoba, osiguraniku

isplaćuje znatno niži iznos od ugovorene svote zbog troškova prireza, poreza i

doprinosa. Ugovaratelj poslodavac može platiti te troškove, no to najčešće nije slučaj.

3.3.1.4. Vrste životnog osiguranja prema načinu određivanja visine premije i

osigurane svote

Po načinu određivanja vrijednosti premije i osigurane svote razlikuju se (Klasić i

Andrijanić, 2007, str.155) :

• indeksirani fiksni ugovori u osiguranju i

• fiksni ili neindeksirani ugovori u osnivanju.

Osiguravatelji ponekad osiguravaju realnu vrijednost police osiguranja ugovaranjem

indeksacije. Indeksacija je prilagodba premije i svote osiguranja promjenama nekog od

23

indeksa cijena. Indeksacija osigurane svote vrši se na osnovu dogovora sa osiguranikom

pri sklapanju police, a znači da se klauzulom o indeksaciji korigira vrijednost osigurane

svote tj. ista se prilagođava troškovima. Indeksacija se može i ukinuti pismenim

zahtjevom korisnika (ugovaratelja osiguranja) na početku osiguravateljne godine a

može se i unijeti početkom osiguravateljne godine (Osiguranje života, 2013). U

Hrvatskoj se uglavnom primjenjuje indeks povećanja životnih troškova, pokazatelj

relativne promjene razine cijena na malo odabranih vrsta robe i usluga koje ulaze u

redoviti obiteljski budžet tzv. košarica proizvoda (Indeks životnih troškova, 2013), i to

kod osiguranja kod kojih su ugovorene svote u kunama. Ponekad osiguravatelji nude

indeksaciju i uz ugovaranje osiguranja s valutnom klauzulom.

3.3.1.5. Vrste životnog osiguranja prema valuti

Po valuti životno osiguranje dijeli se na (Klasić i Andrijanić, 2007, str.155) :

• osiguranja s valutnom klauzulom

• osiguranja u kunama.

U Hrvatskoj se životna osiguranja uglavnom sklapaju s valutnom klauzulom. Razlog

tome je nepovjerenje u domaću valutu i loše iskustvo iz prošlosti s dinarskim životnim

osiguranjima kada je inflacija „pojela" osiguranu svotu, unatoč indeksaciji.

Ulazak u Europsku uniju znači i uvođenje eura u nekom vremenskom razdoblju

umjesto kune, a kako se životna osiguranja sklapaju na duge rokove ugovaratelji i

osiguranici ga preferiraju.

3.3.1.6. Vrste životnog osiguranja prema načinu isplate osigurane svote

Isplata osigurane svote može biti (Klasić i Andrijanić, 2007, str.157) :

• jednokratna isplata

• osiguranje rente.

Po isteku osiguranja života osiguravatelj može osiguranu svotu zajedno s pripisanom

dobiti isplatiti odjednom ili u ratama. Osiguranik može birati želi li sklopiti policu

rentnog osiguranja ili svoj novac uložiti u mirovinsko osiguravajuće društvo uz

izabrani program isplate mirovine ili ga upotrijebiti na neki drugi način.

24

Dodatna osiguranja uz životno osiguranje pokrivaju rizike: smrti, djelomične ili

potpune nesposobnosti za rad, boravka u bolnici uslijed nezgode ili pak uslijed bolesti,

a obuhvaćaju dopunsko osiguranje od posljedica nezgode uz osiguranje života,

dopunsko zdravstveno osiguranje uz osiguranje života te ostala dopunska osiguranja

osoba uz osiguranje života.

Dopunsko osiguranje od posljedica nesretnog slučaja uz osiguranje života, odnosi se na

osiguranje od nezgode koje se osiguraniku može prodavati isključivo uz osiguranje

života. Po svojim osobinama predstavlja u potpunosti neživotno osiguranje, ali se

statistički i financijski prati u životnim osiguranjima.

Osiguravajuća društva formiraju nove proizvode prema potrebama određenog tržišta

osiguranja, a namjenjuju ih određenoj ciljnoj skupini. Primjerice, zbog sve skupljih

školarina neka osiguravajuća društva počinju nuditi police životnih osiguranja za

djecu, koje dospijevaju kada dijete postane punoljetno, pred početak studiranja. Druga,

pak, nude policu životnog osiguranja za roditelje na kojima je isključivi korisnik za

slučaj smrti ili doživljenja roditelja dijete, koje također dospijevaju nakon što dijete

navrši osamnaest godina.

Isto tako, u domaćoj praksi se klasično riziko osiguranje zamjenjuje jednom varijantom

ostalih životnih osiguranja, gdje se ugovorena svota smanjuje kako se smanjuje visina

neotplaćenog dijela kredita, a time se smanjuje i premija osiguranja.

3.3.3. Ostala osiguranja života

Vrste osiguranja koje spadaju u ostala osiguranja života izvode se iz standardnih vrsta

osiguranja. Ovise o tome kako se definiraju pojedini elementi u ugovoru o osiguranju

kao npr. plaćanje premije, kamata ili osiguranja svota. Bit varijacija osnovnih oblika

sastoji se u ostvarivanju konkurentnost osiguranja života s obzirom na ostale štednje.

Alternativni oblici štednje postali su osiguranicima privlačniji od polica životnog

osiguranja pa su se osiguravatelji morali prilagoditi potrebama tržišta i ponuditi nove

proizvode (Andrijašević i Petranović, 1999). Primjeri takvih vrsta osiguranja su

sljedeći:

• Osiguranje za slučaj smrti s rastućom premijom, ali s mogućnošću obnove pod

povoljnijim uvjetima tijekom trajanja osiguranja. Ovo se osiguranje pojavljuje

25

onda kada premija prijeđe iznos koji bi osoba plaćala prema svojoj pristupnoj

dobi da tek ulazi u osiguranje. Uz obvezan liječnički pregled, moguće je

smanjiti visinu premije za istu osiguranu svotu.

• Osiguranje s promjenjivom visinom premije, postoji u slučajevima kada

osiguratelj utvrđuje maksimalnu visinu premije, ali naplaćuje niži iznos koji

može tijekom trajanja osiguranja povećavati po potrebi, ali uvijek samo do

maksimalnog ugovorenog iznosa premije.

• Doživotno osiguranje koje omogućuje promjenu uvjeta osiguranja u skladu s

očekivanim promjenama mortaliteta, kamata i troškova. Kod ovog se

osiguranja svih nekoliko godina (u SAD-u 5 godina) uspoređuje stanje fonda za

svaku policu s visinom stvarne otkupne vrijednosti police i tako balansira

premija.

• Osiguranje života bez utvrđene visine premije i rokova plaćanja. Ovu vrstu

osiguranja karakterizira fleksibilnost (premija se može smanjivati, povećavati

ili povremeno na plaćati, odnosno mijenja se osigurana svota), transparentnost

(odluke vezane uz mortalitet, kamate i troškove prepuštene su osiguraniku), a

zaštitna i štedna komponenta su potpuno odvojene s jasno definiranim

metodama za njihovo određivanje.

• Osiguranje života s fiksnom premijom, određenom dinamikom plaćanja

premije i fiksnom osiguranom svotom, a novčana vrijednost police varira

prema vrijednosti imovine u koju su sredstva plasirana. Kod ovog se osiguranja

za svaku policu stvara fond u koji se ulaže uplaćena premija po izboru

osiguranika (unit linked), a nadoknada se sastoji od osigurane svote i

varijabilnog dijela koji ovisi o uspjehu ulaganja. Rizik ulaganja snosi

osiguranik.

Povod formiranju novih proizvoda osiguranja života su izmijenjeni uvjeti u

gospodarstvu razvijenih zemalja a u tim uvjetima osiguravatelji života postaju

nekonkurentni s obzirom na ostale investitore. Zarada iz ulaganja koja se mogla

ostvariti na tržištu kapitala bila je veća od one koja se mogla ostvariti iz osiguranja.

Zbog toga se prethodno navedeni proizvodi sve više probijaju na tržište i postaju

popularni među kosrisnicima.

26

3.3.2. Rentna osiguranja

Rentno osiguranje je vrsta poslova životnog osiguranja kojim se pokrivaju periodične

isplate određenih ugovorenih iznosa osiguraniku kroz određeno razdoblje ili do kraja

života. Pravo na rentu stječe osiguranik nakon uplate ukupne premije, odjednom ili u

više obroka. Renta je tako način neposrednog pretvaranja u kapitala u dohodak.

Ugovaraju je osobe koje žele imati zajamčeni prihod za određeno ugovoreno ili

doživotno. (Andrijašević i Petranović, 1999, str.124). Rentno osiguranje je životno

osiguranje poznato i kao osiguranje osobne rente ili mirovine koje u razvijenom svijetu

ima dugu tradiciju posebno zato što osiguraniku i njegovoj obitelji (ili drugim

korisnicima koje odredi osiguranik) pruža značajnu financijsku zaštitu u budućnosti.

Kod sklapanja ugovora rentnog osiguranja osiguranik izabire način isplate rente te

potom kako je ugovoreno uplaćuje osiguravajućem društvu ugovorenu premiju (Rentno

osiguranje, mirovinska renta i privatna mirovina, 2013).

Postoji više vrsta renti, a mogu se podijeliti prema nekoliko kriterija (Andrijašević i

Petranović, 1999, str.124):

1) Prema kriteriju početka isplate rente:

1. neposredne, kod kojih isplate rente započinje nakon potpune uplate

premije

2. odgođene, kod kojih je početak isplate rente odgođen za ugovoreno

vrijeme nakon uplate potpune premije

2) prema kriteriju trajanja isplate rente:

1. privremene, čiji rok trajanja ugovoren na određeno vrijeme (5 do 10

godina)

2. doživotne, koje traju do smrti osiguranika

3. vječne rente, koje su bez vremenskog ograničenja trajanja a kreću se

najviše do visine ugovorenih kamata

27

Renta se može uplaćivati uvijek u istom iznosu ili može rasti odnosno padati iz godine

u godinu. Mogu se ugovarat s plaćanjem na početku razdoblja ili na kraju. Isplata se

može ugovoriti kao godišnja, polugodišnja, kvartalna ili mjesečna.

Razlika između životnog i rentnog osiguranja je u tome što u rentnom osiguranju rizik

za osiguravatelja je da će osiguranik živjeti dulje nego što se očekuje, a kod životnih da

će osiguranik umrijeti prije nego što se očekuje. Zato se kod rente ne traži potvrda o

zdravstvenom statusu osiguranika jer obveza osiguratelja prestaje njegovom smrću.

Privatna mirovina često uključuje rentno osiguranje. Prosječno očekivano trajanje

života je sve dulje, a kako se sada čini rješenje nudi privatna mirovina koja će

omogućiti pristojan životni standard jer iznos državne mirovine u Hrvatskoj

jednostavno neće biti dovoljan. Utoliko rentno osiguranje može osigurati unaprijed

poznat iznos kao privatna mirovina i renta (Rentno osiguranje, mirovinska renta i

privatna mirovina, 2013).

28

4. UGOVOR O ŽIVOTNOM OSIGURANJU

Ugovorom o osiguranju života, ugovaratelj se obvezuje uplatiti premiju kod

osiguratelja, a osiguratelj se obvezuje, ako se dogodi osigurani slučaj, isplatiti

osiguraniku ili korisniku osiguranja osiguranu svotu, odnosno njen dio.

Ugovor o životnom osiguranju je formalan ugovor, tj. takav ugovor gdje je propisana

forma uvjet valjanosti pravnog posla (Mašić, 2008, str.117). Polica životnog osiguranja

je obvezatan oblik sklapanja ugovora. Ugovori životnom osiguranju su u pisanom

obliku, a osnovni je razlog taj što pisani oblik pomaže da se spriječi moguće krivo

razumijevanje među ugovornim stranama o uvjetima dogovora. Osim toga, pisani

ugovor osigurava trajni zapis dogovora što je potrebno budući da su ti ugovori u pravilu

dugoročni.

Ugovor između dviju strana može biti jednostran ili dvostran. Ako samo jedna od

ugovornih strana daje pravno obvezatna obećanja prilikom sklapanja ugovora, tada je

ugovor jednostran. Polica životnog osiguranja je u tome smislu jednostran ugovor.

Osiguratelj se obvezuje da će pružati osigurateljno pokriće dokle god mu se plaća

utvrđena premija. Dokle god se premije plaćaju, osiguratelj je pravno vezan svojim

ugovornim obećanjima. Ugovaratelj osiguranja, odnosno vlasnik police, s druge strane,

nije obećao da će plaćati premije i ne može se zakonski prisiliti da je plaća. On ima

pravo prekinuti plaćanje premija i raskinuti ugovor o osiguranju kad god to zaželi.

U praksi, ugovor o životnom osiguranju je tipski i adhezijski ugovor što znači da su

odnosi među strankama koje zaključuju ugovor određeni općim i posebnim uvjetima

osiguranja života koje donosi osiguratelj, a ugovaratelj ih može u cijelosti ili prihvatiti

ili odbaciti. To isto tako podrazumijeva da je sav teret dokazivanja na osiguratelju u

slučaju nedorečenosti ili dvosmislenosti uvjeta iz ugovora.

U najvećem broju zemalja osnovni ciljevi zakonskih propisa sastoje se u tome da se

zajamči da osiguravajuća društva s jedne strane ostanu solventna, tj. da su sposobna

29

ispunjavati obveze prema ugovarateljima osiguranja kada za to dođe vrijeme, a s

druge da svoje poslove vode pošteno i etički prihvatljivo (Mašić, 2008, str. 31).

4.1. Državna regulativa i nadzor nad poslovanjem društava za osiguranje

Pravni sustav svake zemlje ima specifične zakone koji reguliraju one značajke koje

su nužne za obavljanje određene vrste pravnog posla i premda postoje razlike u

pojedinim pravnim sustavima, osnovni zakonski principi su slični.

Zakonski okvir u Republici Hrvatskoj kojim je regulirano poslovanje i nadzor nad

poslovanjem društava za osiguranje, određenje brojnim zakonima (Mašić, 2008, str.

31):

• Zakonom o obveznim odnosima (2005, Narodne novine br. 35),

• Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (HANFA) (2005,

Narodne novine br. 140),

• Zakonom o računovodstvu (2005, Narodne novine br. 146),

• Zakonom o reviziji (2005, Narodne novine br. 146),

• Zakonom o osiguranju (2005, Narodne novine br. 151) i

• Zakonom o trgovačkim društvima (2003, Narodne novine br.118)

Za nadzor nad poslovanjem tržišta osiguranja, zadužena je HANFA. Ona provodi

nadzor u skladu s odredbama Zakona o osiguranju, a na osnovi analize i provjere

financijskih i statističkih izvještaja, mišljenja aktuara i revizorskih izvještaja koja su im

dužna redovito dostavljati osiguravajuća društva. Ovisno o rezultatima provjere,

HANFA može poduzeti odgovarajuće mjere nadzora nad društvom za osiguranje, poput

odluke o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti do oduzimanja dozvole ili prisilne

likvidacije društva za osiguranje, a sve u cilju zaštite javnog interesa u osiguravajućim

društvima.

30

4.2. Sklapanje ugovora o osiguranju života

S obzirom da je ugovor o osiguranju sastavni dio obveznog prava na njega se

primjenjuju opća i posebna pravila Zakona o obveznim odnosima (Zakon o obveznim

odnosima, 2005, čl. br. 35). Na ugovor o osiguranju odnosi se glava (odsjek) 27. pod

naslovom “Osiguranje” , članci od 921. do 989., koja je podijeljena u tri odjeljka. Osim

posebnih odredbi ZOO-a na ugovor o osiguranju se primjenjuju i neke druge odredbe

iz općeg dijela ZOO-a koje govore o sklapanju ugovora, zastupanju, tumačenju

ugovora, nevažnosti ugovora i sl.

Hrvatski Zakon o obveznim odnosima određuje da je ugovor o osiguranju života

sklopljen. (Zakon o obveznim odnosima, 2005, čl. br. 35):

• Ugovor o osiguranju sklopljen je kad je ponuda o osiguranju prihvaćena.

• O sklopljenom ugovoru o osiguranju osiguratelj je obvezan bez odgađanja

ugovaratelju osiguranja predati uredno sastavljenu i potpisanu policu osiguranja

ili neku drugu ispravu o osiguranju (list pokrića i sl.).

• Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ugovor o osiguranju osoba

sklopljen je kad strane potpišu policu osiguranja.

• Pisana ponuda učinjena osiguratelju za sklapanje ugovora o osiguranju veže

ponuditelja, ako on nije odredio kraći rok, za vrijeme od osam dana otkad je

ponuda prispjela osiguratelju, a ako je potreban liječnički pregled, onda za

vrijeme od trideset dana.

• Ako osiguratelj u tom roku ne odbije ponudu koja ne odstupa od njegovih uvjeta

za predloženo osiguranje, smatrat će se da je prihvatio ponudu i da je ugovor

sklopljen.

• U tom slučaju ugovor se smatra sklopljenim kad je ponuda prispjela

osiguratelju.

31

4.2.1. Ponuda u osiguranju života

Ponuda osiguranja je obrazac kojim ugovaratelj osiguranja ili osiguranik nudi

osiguravajućem društvu da kod njega osigura neki svoj interes. Ponudu osiguranja

može dati i osiguratelj.

Ponuda mora sadržavati bitne dijelove ugovora, kako bi se njezinim prihvatom ugovor

mogao sklopiti. Bitne sastavnice ponude za osiguranje su (Mašić, 2008, str.117):

• ugovorne strane,

• osigurana osoba,

• rizik obuhvaćen osiguranjem,

• cijena ili premija osiguranja,

• osigurani iznos,

• trajanje osiguranja,

• vrijeme pokrića.

Potpis osiguranika na ponudi je neophodan jer je njegova suglasnost, ako je u pitanu

osiguranje tuđeg života, preduvjet valjanosti ugovora o osiguranju života. Osim

osiguranika, ponudu potpisuje ugovaratelj osiguranja i zastupnik osiguratelja.

Prema Zakonu o obveznim odnosima čl. 925. st . 4. pisana ponuda učinjena osiguratelju

veže ponuditelja za vrijeme od osam dana od kad je ponuda stigla osiguratelju, ako

ponuditelj nije odredio kraći rok, a ako je potreban liječnički pregled onda je rok

vezanosti 30 dana. Ako osiguratelj u tom roku ne odbije ponudu, smatrat će se da ju je

prihvatio i daje ugovor sklopljen. U tom slučaju, ugovor se smatra sklopljenim kada je

ponuda prispjela osiguratelju. Da bi određena ponuda bila pogodna za izravno sklapanje

ugovora o osiguranju, ona mora potjecati od jedne od budućih ugovornih stranaka -

ponuditelja, te mora sadržavati slobodno i ozbiljno očitovanje volje ponuditelja (tzv.

animus contrahendi) i biti upućena određenoj osobi ili osobama - adresatu ponude. U

slučaju da je prva premija plaćena po ponudi, a osiguratelj ne može prihvatiti rizik, o

čemu pisano i obavještava ugovaratelja osiguranja, uplaćena premija se vraća. Ako

osiguratelj prihvaća ponudu, izdaje se polica osiguranja kojom se potvrđuje preuzimanje

rizika temeljem ponude. Ako je osiguranje sklopljeno temeljem ponude osiguranja, te je

polica samo potvrda o sklopljenom osiguranju, potpisuje je samo osiguravatelj (Ugovor

o osiguranju, 2013).

32

4.2.2. Polica osiguranja života

Ako je osiguratelj prihvatio ponudu, tad on ispostavlja policu osiguranja. Polica

osiguranja je pisana isprava o zaključenom ugovoru o osiguranju i dostavlja je

ugovaratelju kao dokaz da je sklopljen ugovor o osiguranju. Polica osiguranja

ispostavlja se u jednom primjerku. U slučaju da se polica osiguranja izgubi ili uništi,

ugovaratelj osiguranja može pisanim putem zahtijevati da osiguratelj ispostavi duplikat

izgubljene ili uništene police. Ona je sinonim za ugovor o osiguranju, odnosno može se

reći da je aleatorna vrsta ugovora gdje jedna strana daje nešto od vrijednosti drugoj

strani u zamjenu za uvjetno obećanje.

U polici osiguranja moraju biti naznačeni (Mašić, 2008, str.119) : ugovorne strane, ima

i prezime osobe na čiji se život odnosi osiguranje, njena pristupna dob u osiguranje ili

nadnevak njezina rođenja, vrsta osiguranja, početak i trajanje osiguranja, osigurana

svota i premija, odnosno način plaćanja, datum izdavanja police i potpisi ugovornih

strana.

Polica osiguranja života mora upućivati na uvjete pod kojima je ugovor sklopljen. Iz

njih mora biti jasno pod kojim uvjetima ugovaratelj osiguranja može tražiti isplatu

njezine otkupne vrijednosti, odnosno pod kojim uvjetima ugovaratelj može tražiti

predujam na policu.

Polica osiguranja života može biti dana u zalog. Međutim, da bi zalaganje police imalo

učinak prema osiguratelju, potrebno ga je pismeno obavijestiti da je polica založena

određenom vjerovniku. Kad polica glasi po naredbi, zalaganje se obavlja

indosamentom. Za pravovaljanost indosamenta, potrebno je upisati ime korisnika

(indosatara), datum indosiranja i potpis indosanta. Ako odredbe police odstupaju od

odredaba ponude, ponuditelj ima pravo u roku od petnaest dana od primitka police

pisano izjaviti da odustaje od ugovora. U protivnom, smatra se daje policu u

potpunosti prihvatio.

4.3. Ugovorne strane u osiguranju života

Ugovorne strane koje se pojavljuju u ugovoru o osiguranju života su : ( Mašić, 2008,

str. 17-19)

• osiguratelj - osiguravajuće društvo koje sklapa poslove osiguranja

33

• ugovaratelj osiguranja - osoba koja s osigurateljem zaključuje ugovor o osiguranju.

Ugovaratelj osiguranja je vlasnik police i njemu pripadaju sva prava koja proizlaze

iz ugovora o osiguranju

• ponuditelj osiguranja - osoba koja u namjeri zaključenja ugovora podnosi ponudu

za osiguranje. Gotovo uvijek su ponuditelj i ugovaratelj ista osoba.

• osiguranik - osoba na koju se odnosi osigurani slučaj na temelju kojeg se isplaćuje

naknada korisniku (ili korisnicima) osiguranja

• korisnik osiguranja - osoba koja ima pravo na naknadu iz ugovora o osiguranju.

4.3.1. Ugovaratelj osiguranja

Obveze ugovaratelja osiguranja po zaključenoj polici životnog osiguranja su sljedeće

(Ćurković, 2005, str.77 ):

1) prilikom sklapanja ugovora o osiguranju života, dužan je prijaviti sve

okolnosti značajne za ocjenu rizika, koje su mu poznate ili mu nisu mogle

ostati nepoznate,

2) ako je ugovaratelj - ponuditelj namjerno dao netočne podatke u prijavi ili je

namjerno prešutio neku okolnost od značaja, a to je takve prirode da

osiguratelj ne bi sklopio ugovor da je znao za te okolnosti, osiguratelj može

zahtijevati poništenje ugovora tijekom prve godine trajanja osiguranja kod

kunskih osiguranja ili tijekom prve dvije godine kod osiguranja života s

valutnom klauzulom,

3) u slučaju poništenja ugovora navedeno u točci dva, osiguratelj zadržava

naplaćenu premiju i ima pravo zahtijevati premiju za trajanje osiguranja do

kraja mjeseca,

4) pravo osiguratelja da zahtijeva poništenje ugovora o osiguranju prestaje ako

on u roku od tri mjeseca od dana saznanja za netočnost prijave ili za

prešućenje, ne izjavi ugovaratelju da namjerava koristiti to pravo,

5) ako je ugovaratelj - ponuditelj dao netočne podatke u prijavi ili je propustio

dati tražena izvješća, a to nije učinio namjerno, osiguratelj može tijekom prve

godine trajanja osiguranja, po svom izboru, u roku od mjesec dana od

34

saznanja za netočnost ili nepotpunost prijave izjaviti da raskida ugovor ili

predložiti povećanje premije u razmjeru s većim rizikom,

6) u slučaju navedenog u točci 5., ugovor prestaje po isteku četrnaest dana od

dana kada je osiguratelj priopćio svoju izjavu o raskidu ugovaratelju, a u

slučaju osiguravateljevog prijedloga da se premija poveća, raskid nastupa po

samom Zakonu, ako ugovaratelj ne prihvati prijedlog u roku od četrnaest

dana od dana primitka,

7) u slučaju raskida ugovora prema točkama 5. i 6., osiguratelj je dužan vratiti do

tada prikupljenu matematičku pričuvu,

8) ako se osigurani slučaj dogodio prije nego je utvrđena netočnost ili

nepotpunost prijave ili poslije toga ali prije raskida ugovora, odnosno prije

postizanja sporazuma o povećanju premije, osigurana svota se smanjuje u

razmjeru između plaćene premije i premije koju je trebalo platiti,

9) osiguratelj kome su u trenutku sklapanja ugovora bile poznate ili mu nisu

mogle ostati nepoznate okolnosti koje su od značaja za ocjenu rizika, a koje je

ugovaratelj netočno prijavio ili ih je prešutio, ne može se pozivati na netočnost

prijave ili na presuđivanja.

Ugovaratelj osiguranja predstavlja pravnu ili fizičku osobu koja djeluje kao posrednik

između osiguratelja i osiguranika pri sklapanju ugovora o osiguranju. Ugovaratelj

osiguranja je osoba koja plaća premiju osiguranja, ali ne mora imati i pravo na naknadu

od osiguratelja. U najvećem su broju slučajeva ugovaratelj osiguranja i osiguranik ista

osoba te ako ugovaratelj osiguranja ne navede da ugovor sklapa za drugoga, smatra se

da je on sam ujedno i osiguranik.

4.3.2. Osiguratelj

Osiguratelj je pravna osoba koja prima premiju od osiguranika i preuzima zauzvrat na

sebe obvezu nadoknađivanja nastale štete ili isplate osigurane svote ako se ostvari

osigurani slučaj. Društvo za osiguranje dužno je poslovati po ekonomskim načelima i

pravilima struke osiguranja i aktuarske struke, pridržavati se dobrih poslovnih običaja i

poslovnog morala pri obavljanju poslova osiguranja.

35

Po nastupu osiguranog slučaja osiguratelj je u obvezi isplatiti korisniku iznos određen

ugovorom o osiguranju i to (Ćurković, 2005, str.78):

1) po isteku ugovorenog trajanja za slučaj doživljenja isplaćuje se osiguraniku

osigurana svota; osiguranik sudjeluje u raspodjeli ostvarenog dobitka

osiguratelja, a visina i način sudjelovanja u dobitku određuje se posebnom

odlukom osiguratelja,

2) kod osiguranja života samo za slučaj smrti (riziko osiguranje) bez liječničkog

pregleda:

1. 50% osigurane svote ako je osiguranikova smrt nastupila tijekom prvih šest

mjeseci trajanja ugovora o osiguranju

2. punu osiguranu svotu, ako je osiguranikova smrt nastupila tijekom mjeseci

trajanja osiguranja

3) kod osiguranja života za slučaj smrti i doživljenja (mješovito osiguranje) bez

liječničkog pregleda - isplaćuje se korisniku za slučaj smrti, kako je navedeno

u točci 1., ako osiguranikova smrt nastupi prije isteka osiguranja, odnosno

osiguranu svotu korisniku za slučaj doživljenja, ako osiguranik doživi

ugovoreni istek,

4) punu osiguranu svotu kod osiguranja života za slučaj smrti i osiguranja života

za slučaj smrti i doživljenja s liječničkim pregledom,

5) osiguratelj isplaćuje punu osiguranu svotu kod osiguranja bez liječničkog

pregleda, ako smrt nastupi tijekom šest mjeseci trajanja osiguranja kao

posljedica nesretnog slučaja u smislu posebnih uvjeta uz dopunsko osiguranje

od posljedica nesretnog slučaja uz osiguranje života, te trudnoće i porođaja

6) osiguratelj isplaćuje osiguranu svotu, ako je smrt nastupila unutar prvih šest

mjeseci trajanja novo sklopljenog osiguranja života bez liječničkog pregleda i

kada je početak novog osiguranja istovjetan s danom prestanka ranijeg

osiguranja radi otkupa ili isteka (kod kunskih osiguranja),

7) ako je sklopljeno novo osiguranje u roku od 30 dana od prestanka ranijeg

osiguranja života radi isteka ili otkupa, osiguratelj isplaćuje cijelu osiguranu

svotu za slučaj smrti osiguranika u prvih šest mjeseci kod osiguranja života

bez liječničkog pregleda,

36

8) kod uzajamnog mješovitog osiguranja života između supružnika, osiguratelj

isplaćuje majci djeteta (kod osiguranja života s valutnom klauzulom za svako

rođeno dijete, kod kunskih osiguranja za prvorođeno dijete) dodatnu osiguranu

svotu za opremu posebnom aktu nadležnog organa društva uz uvjet da je dijete

rođeno poslije roka od šest mjeseci od dana početka, odnosno sklapanja

ugovora.

Bitno je napomenuti da ako ugovaratelj osiguranja ali i osiguranik ili korisnik namjerno

izazove rizik od kojeg je osiguran, osiguratelj je u potpunosti oslobađa ugovorne

obveze. Također, ako je namjerno učinjena netočna prijava ili je neka informacija koja

je bitna prešućena te bi to utjecalo na sklapanje ugovora, osiguratelj može zahtijevati

poništenje ugovora.

4.3.3. Korisnik osiguranja

Ugovaratelj osiguranja određuje korisnika osiguranja u ugovoru o osiguranju, u nekom

kasnijem pravnom poslu (primjerice: ustupanje, zalaganje) te oporukom. Korisnik

osiguranja je pravna ili fizička osoba koja ima pravo na naknadu temeljem ugovora o

osiguranju ukoliko nastupi osigurani slučaj. Po jednom ugovoru o osiguranju, odnosno

polici o siguranja može postojati i više korisnika. Korisnik se u pravilu određuje:

imenom i prezimenom, te jedinstvenim matičnim brojem građana. Ako korisnik nije

određen na takav način, tada se koriste uopćeni izrazi koji nedvojbeno određuju

korisnika, primjerice: zakonski nasljednici i sl.(Rafaj, 2009,Tržište osiguranja, str. 16).

Ugovaratelj osiguranja ima pravo promijeniti ili opozvati prethodno određenog

korisnika, ali to mora učiniti pisanim putem na obrascu osiguratelja i ovjeriti taj obrazac

kod javnog bilježnika. U slučaju da se ugovor o osiguranja života zaključuje na život

treće osobe, za pravovaljano određivanje korisnika potrebita je i pisana suglasnost te

treće osobe. U slučaju smrti određenog korisnika osiguranja, korist iz osiguranja pripada

narednom korisniku, a ako taj nije određen, tada korist iz osiguranja pripada imovini

ugovaratelja osiguranja. Ako su za korisnike određeni nasljednici ugovaratelja, a

ugovaratelj nije odredio koliko koristi pripada pojedinom nasljedniku, podjela koristi će

se izvršiti razmjerno njihovim nasljednim udjelima. Osigurana svota ne ulazi u

37

ostavinsku masu ugovaratelja osiguranja ni onda kada su za korisnike određeni njihovi

nasljednici. Ako su za korisnike određene osobe koje nisu nasljednici, podjela koristi će

se izvršiti ravnopravno-na onoliko dijelova koliko ima određenih korisnika. Ako je

korisnik maloljetna osoba, korist iz osiguranja će se isplatiti njegovim roditeljima ili

starateljima. Vjerovnici ugovaratelja osiguranja i osiguranika nemaju pravo na

osiguranu svotu ugovorenu za korisnika, osim u slučaju kada ugovaratelj propisanim

načinom promijeni ili opozove korisnika.

4.3.4.Osiguranik

Osiguranik je osoba koja se kod osiguravatelja osigurava za slučaj nastupa određenog

rizika. Osiguranik, odnosno neka druga osoba umjesto njega, dužan je uplaćivati

premiju osiguranja kojom se, na načelima zajedničkog snošenja rizika, prikupljaju

sredstva za provođenje osiguranja (Osiguranik, 2013.). Osobe koje se bave rizičnim

zanimanjima ili hobijima, osiguravaju se uz naplatu povećane premije osiguranja.

Ugovaratelj osiguranja i osiguranik mogu biti iste osobe. Ako se ugovara osiguranje za

slučaj smrti osiguranika, koji nije ugovaratelj nego treća osoba, za pravovaljanost tog

ugovora potrebit je potpis treće osobe na ponudi za osiguranje, kojim treća osoba

izražava svoju suglasnost s odredbama ugovora. Ugovor o osiguranju za slučaj smrti

treće osobe koja je mlađa od četrnaest godina i osobe koja je potpuno poslovno

nesposobna pravno je ništetan, te je osiguratelj dužan vratiti ugovaratelju primljenu

premiju temeljem takvog ugovora. Ako je treća osoba starija od četrnaest godina a nije

navršila osamnaest, za ugovor o osiguranju za slučaj smrti takve osobe potrebita je,

pored njezine pisane suglasnosti i pisana suglasnost njezina zakonskog zastupnika.

Osiguranik je dužan, osim kod ostvarenja slučaja smrti, odmah obavijestiti osiguratelja

o nastupanju osiguranog slučaja, a najkasnije kada mu to dopusti zdravstveno stanje.

Ako osiguranik ne izvrši obvezu, osigurateljeva obveza smanjuje se razmjerno

povećanoj obvezi osiguratelja, koja je nastala zbog tog neizvršavanja.

38

4.4. Premija

Premija osiguranja je cijena preuzimanja rizika od nastanka štetnog događaja, odnosno

novčani iznos koji osiguratelj plaća osiguravatelju na temelju sklopljenog ugovora o

osiguranju (Babić i Frančišković, 2011, str.47). Visinu osigurane svote i premije

sporazumno utvrđuju ugovaratelj i osiguratelj u skladu s pristupnom dobi osiguranika,

spolu i ugovorenom trajanju osiguranja. Ugovaratelj je dužan platiti premiju, ako nije

drukčije ugovoreno, odjednom za svaku godinu osiguranja. Ako je ugovoreno da se

godišnja premija plaća u polugodišnjim, tromjesečnim ili mjesečnim obrocima,

osiguratelj ima pravo na premiju za cijelu godinu trajanja osiguranja. Osiguratelj ima

pravo da sve neplaćene obroke premije tekuće godine osiguranja naplati prilikom bilo

koje isplate iz temelja toga osiguranja. Premija se plaća osiguratelju odnosno njegovom

predstavniku u gotovom, putem pošte ili banke. Ako se premija plaća putem pošte,

smatra se da je plaćena u 24,00 sati onoga dana kad je uplaćena na pošti, a ako je

plaćena putem banke, smatra se da je plaćena u 24,00 sati onoga dana kad je nalog

predan banci. Ako ugovaratelj ne plati dospjelu premiju do ugovorenog roka, niti to

učini koja druga zainteresirana osoba, ugovor o osiguranju prestaje po isteku tridesetog

dana kada je ugovaratelju osiguranja uručeno preporučeno pismo osiguratelja s

izvješćem o dospjeloj premiji. Taj rok ne može isteći prije nego što protekne 30 dana

od dospijeća premije. U svakom slučaju ugovor o osiguranju prestaje, ako premija ne

bude plaćena u roku od godinu dana od dana dospijeća (Opći uvjeti za osiguranje osoba

od posljedica nesretnog slučaja (nezgode), sklapanje ugovora o osiguranju, 2008).

Premija osiguranja sastoji se od nekoliko komponenata koje su prikazane u sljedećoj

shemi.

39

Shema 1. Komponente premije osiguranja

Izvor: Izrada studentice prema Babić i Frančišković, 2011, str.48

Iz sheme je vidljivo da su dvije osnovne komponente premije osiguranja funkcionalna

premija te režijski dodatak. Funkcionalna premija sadrži tehničku premiju koja služi za

naknadu šteta i isplatu ugovorenih iznosa te za podmirenje obveza prema reosiguratelju

a također može sadržavati i preventivni dio ili preventivu koji služi za financiranje i

kreditiranje aktivnosti koje su namijenjene za sprječavanje rizika. Režijski dodatak

namijenjen je za pokriće troškova obavljanja djelatnosti samog osiguranja.

4.4.1.Izračunavanje iznosa premije

Kako bi osiguratelj raspolagao dovoljnom količinom novca potrebnom za isplatu

osigurateljne naknade po dospijeću police, on mora utvrditi adekvatnu premiju koju će

ubirati za dano osiguranje. Premije, odnosno premijske stope za osigurateljne proizvode

izračunavaju aktuari. Aktuari su specijalisti za osiguravateljnu matematiku i odgovorni

su za sve izračune koji trebaju rezultirati dobro matematički utemeljenim osigurateljnim

proizvodima. Aktuari ne utvrđuju iznos premije koja će se zaračunati ugovaratelju

osiguranja već utvrđuju premijske stope. Premijska stopa odgovara cijeni jediničnog

40

osigurateljnog pokrića. U najvećem broju slučaja jedinično pokriće odgovara tisućini

osigurane svote. U skladu s time premijske se stope izražavaju u promilima osigurane

stope, a iznos godišnje premije dobije se množenjem premijske stope a brojem jedinica

osigurateljnog pokrića. Premije životnog osiguranja određuju se na temelju pet

elemenata (Mašić, 2008, str.67):

• vjerodostojnost događanja osiguranog slučaja,

• visine iznosa naknada,

• vremenske vrijednosti novca,

• troškova provođenja poslova osiguranja,

• profita.

4.4.2. Primjer izračuna premije osiguranja

Da bi se odredili iznosi premije koje treba uplaćivati, potrebno je znati koje su

vjerojatnosti smrti za takvu skupinu osiguranika. Vjerojatnost smrti dana je u obliku

posebno konstruiranih tablica, takozvanih tablica smrtnosti. One pokazuju godišnje

vjerojatnosti smrti, u osigrateljnom žargonu se govori o stopama smrtnosti kao što je

prikazano u sljedećoj tablici.

Tablica 1. Stope smrtnosti na 1000 osoba

Dob Žene Muškarci

20 0,52 1,37

40 1,70 4,28

60 10,36 23,13

80 94,86 131,20

100 1000 1000

Izvor: Izrada studentice prema Mašić, 2008, str.67

Prema podacima očekuje se da od 1000 muškaraca u dobi od 60 godina 23,13 neće

doživjeti 61 godinu. Stopa smrtnosti iz godine u godinu raste. Očekivana smrtnost kod

žena za određenu dob manja je nego kod muškaraca. Kada bi se koristili ovi podaci

41

premija za mlađe ljude te žene bile bi niže. Na temelju ovih podataka slijedi primjer

osiguranja života za slučaj smrti s jednogodišnjim trajanjem (Mašić, 2008, str.67).

Otac četrdeset godišnjak odlazi na godinu dana na rad u inozemstvo i želi osigurati

suprugu i dijete za slučaj svoje smrti. Iz prethodne tablice vidljivo je da je stopa

smrtnosti za četrdeset godišnjeg muškarca 4,28 na 1000. Kada bi recimo, 10.000

muškaraca u dobi od 40 godina bilo osigurano na svotu od 100.000 eura, osiguratelj bi

očekivao da isplati

4,28 x 10.000/1000) = 42,8

Odštetnih zahtjeva u ukupnom iznosu od

4,28 x 100.000 = 4.280.000 eura

Budući da bi 10.000 osoba bilo osigurano, to bi osiguratelju bilo potrebno da prikupi

iznos od

4.280.000/10.00 = 428 eura

Po osobi kako bi stvorio dovoljno veliki fond iz kojeg bi se mogle isplatiti štete.

Premija osiguranja za slučaj smrti zaključenog na jednu godinu s osiguranom svotom od

100.000 eura iznosila bi 428 eura (Mašić, 2008, str.68).

Ovaj iznos premije također treba još uključiti vremensku vrijednost novca te troškove

poslovanja osiguratelja zbog koji se vide razlike u premiji osiguranja raznih

osiguravajući društava.

4.4.3. Kapitalizacija police osiguranja

Većina polica koje tijekom trajanja akumuliraju znatnu novčanu vrijednost nude

ugovaratelju osiguranja mogućnost prestanka plaćanja premije uz nastavak

osigurateljnog pokrića putem smanjenih osiguranih svota, odnosno kapitalizaciju

police. Kod ove opcije se neto otkupna vrijednost police koristi kao jednokratna

premija kapitaliziranog osiguranja iste vrste kao što je bila i originalna polica. Premija

koja se zaračunava, zasniva se na dostignutoj životnoj dobi u trenutku realizacije

opcije. Većina prethodno rečenog za otkupnu vrijednost, odnosi se i na kapitaliziranu

vrijednost police. Polica sadrži tablicu kapitaliziranih vrijednosti koje su na

raspolaganju svake godine dokle god je polica na snazi (Mašić, 2008, str.164).

42

Jednostavnije rečeno kapitalizicija police životnog osiguranja je pravo svakog

ugovaratelja osiguranja da ukoliko osiguranik ne može ili ne želi više plaćati premiju

životnog osiguranja ne prekida ugovor o osiguranju već može tražiti da mu

osiguravatelj kapitalizira svu uplaćenu premiju te na taj način polica ostaje ali je

vrijednost police manja. Dakle, kapitalizacija predstavlja tzv. mirovanje obveza

plaćanja dospjelih premija na određeni rok ili do isteka osiguranja. U tom slučaju se

izračunava nova svota osiguranja koje se naziva kapitalizirana svota.

43

5. TRŽIŠTE ŽIVOTNIH OSIGURANJA U REPUBLIBI HRVATSKOJ

U ovom dijelu rada obrađuje se se : 1) struktura tržišta osiguranja, 2)osnovni

elementi osiguranja, 3) životna osiguranja u Hrvatskoj i 4) životna osiguranja u

vodećim osiguravajućim društvima u Republici Hrvatskoj

5.1. Struktura tržišta osiguranja

Tržište osiguranja je ukupnost odnosa između ponuđača i tražitelja proizvoda

osiguranja, pri čemu se ti odnosi odvijaju temeljem slobodnih odluka svih sudionika.

Tržište osiguranja čine: (Frančišković, 2004, str.81)

1) korisnici osiguranja,

2) osiguravatelji i

3) posrednici u osiguranju.

Veličina i snaga tržišta osiguranja, može se u jednoj državi odrediti na više načina

od kojih se najčešće koriste podaci o (Andrijašević i Petranović, 1999, str.169):

■ ukupnoj godišnjoj premiji u jednoj zemlji," prosječnoj premiji po stanovniku,

■ broju sudionika na tržištu te " potencijalu tržišta (veći od ostvarene premije).

Unutar strukture tržišta osiguranja detaljnije su obrađene: 1) karakteristke tržišta

osiguranja te 2) organizacijski oblici osiguranja.

5.1.1. Karakteristike tržišta osiguranja

Tržište osiguranja predstavlja mjesto gdje se susreću ponuda i potražnja za uslugama

osiguranja a karakterizira ga raspoređivanje odnosno disperzija velikih rizika.

Zakonska regulativa koja se odnosi na područje osiguranja mora stvoriti preduvjete

kako bi zadovoljila karakteristike konkurentnog tržišta osiguranja, na kojem su svi

sudionici u jednakom položaju, bez davanja prednosti određenom osiguravatelju ili

osiguraniku, a to su: (Klasić i Andrijanić, 2007, str.55)

• homogenost (izjednačenost rizika po vrsti i veličini),

• transparentnost (položaj i zbivanja na tržištu su razvidni i poznati sudionicima, što

se posebno odnosi na cijenu osiguranja i pruženo pokriće),

• osobne, prostorne i vremenske preferencije osiguranika,

44

• odlučivanje na ekonomskim načelima,

• velik broj osiguranika i osiguravatelja.

Konkurencija utječe na selekciju rizika tako da dolazi do procesa individualiziranja

premije, odnosno do procesa utvrđivanja i prilagođavanja prosječne premijske stope

svakom konkretnom riziku. Individualizirale premije se u pravilu primjenjuje kod tzv.

velikih osiguranika i ostvaruje se: (Klasić i Andrijanić, 2007, str.56)

• određivanjem visine premije prema značajkama svakog osiguranika što uključuje

popust na količinu osiguranja, provođenje preventivnih mjera i sl.,

• korištenjem iskustvene premijske stope, pri čemu premija ovisi o prijašnjim

individualnim štetama svakog osiguranika pojedinačno,

• određivanjem visine premije primjenom popusta ili doplataka na premiju, pri čemu

se uzimaju o obzir štete koje se dogode za cijelo vrijeme trajanja osiguranja

pojedinog osiguranika (a ne samo u jednoj godini).

Tržište osiguranja predstavlja mjesto gdje se susreću ponuda i potražnja za uslugama

osiguranja a karakterizira ga raspoređivanje odnosno disperzija velikih rizika. Razni

čimbenici utječu na ponudu koja se pokušava prilagoditi potražnji. U ponudi gotovo

uvijek sudjeluje više ponuđača koji međusobno konkuriraju jedan drugome. Između njih

vodi se utakmica gdje svaka strana za sebe želi ostvariti najbolje moguće uvjete te

zadovoljiti potrebe i želje potrošača i kako bi ostvarili što veću prodaju i što bolji

financijski rezultat. U današnje vrijeme sve je veći broj osiguravajućih društava na

tržištu se se oni moraju prilagoditi potrebama samog tržišta kako bi opstali a to znači da

moraju biti solventna odnosno sposobna ispunjavati obveze prema svojim

osiguranicima a s druge strane moraju poslove voditi pošteno i prema pravilima.

45

5.1.2. Organizacijski oblici osiguranja

Oblici organiziranja društava za osiguranje mogu biti različiti (Frančišković, 2004, str.

81):

• Dioničko društvo - organizacijski oblik društva za osiguranje u vlasništvu

dioničara koji imaju ograničenu odgovornost te jamče u visini uloženih

sredstava u svoje dionice,

• Društvo za uzajamno osiguranje - organizacijski oblik kod kojeg članovi

uplaćuju udijele unaprijed, dok se konačna vina udjela utvrđuje na kraju

poslovnog razdoblja kada su poznate sve obveze društva i kada se ona

raspodjeljuju na sve članove društva proporcionalno učešću u riziku,

• Vlastita društva za osiguranje – društva u vlasništvu velikih poduzeća, a

osnivaju se isključivo za pokriće rizika kojima su poduzeća izložena. Višak

rizika iznad svojih mogućnosti pokrića predaju u reosiguranje,

• Lloyd's – velika korporacija individualnih osiguratelja i jedna od najmoćnijih i

najutjecajnijih institucija u financijskom sektoru, ujedno i najveće svjetsko

tržište osiguranja. Članovi su udruženi u sindikate po vrstama osiguranja,

• Američki Lloyd – udruženje slično londonskom Lloydu, ali s mnogo manje

osiguravatelja, odgovornost kojih je ograničena, a financijska snaga mnogo

manja. Ovdje ne postoje sindikati,

• Osiguravateljne burze - organizacijski oblik za osiguranje velikih rizika,

organizirane slično kao sindikati londonskog Lloyda,

• Reciprocitetna društva – dobrotvorne organizacije u koje se udružuju

zainteresirani subjekti radi zaštite svojih interesa, a posluju po zadružnim

načelima. To su neprofitne organizacije u vlasništvu osiguranika gdje je svaki

član osiguran od strane ostalih osiguranika na osnovi uzajamnosti,

• Klubovi za zaštitu i naknadu (P&I klubovi),

• Pul.

Organizacijski oblici osiguranja zavise od političkog i gospodarskog sustava zemlje. U

toku razvoja ljudskog društva organizacija osiguranja često se mijenja, počevši od prvih

pojedinačnih i organiziranih akcija pa do različitih organizacijskih oblika sustava

46

ekonomske zaštite. U današnje vrijeme pridaje se sve veća važnost iskorištavanja mora,

kao najvažnijega prirodnog prometnog puta u funkciji odvijanja međunarodne razmjene

dobara. Samim time počelo se razvijati i pomorsko osiguranje gdje glavnu ulogu imaju

P&I klubovi.

Osiguravajuća se društva u Hrvatskoj, prema Zakonu o osiguranju, mogu organizirati

kao: (Andrijanić i Klasić, 2002, str. 35-38)

1) Dioničko društvo

Dioničko društvo mogu osnovati domaće, pravne i fizičke osobe te strane osobe, ali

među osnivačima moraju imati i domaću fizičku ili pravnu osobu. Ako se društvo

osniva samo za obavljanje poslova životnih osiguranja, iznos temeljnog kapitala ne

može biti manji od 15.000.000 kuna, odnosno 6.000.000 kuna ako se osniva za

obavljanje jednog od neživotnih osiguranja ili 18.000.000 kuna ukoliko se osniva za

obavljanje poslova reosiguranja ili više vrste neživotnih osiguranja.

2) Društvo za uzajamno osiguranje

Posluje kao neprofitna organizacija i u njoj ne može sudjelovati strana osoba. Sredstva

se prikupljaju doprinosom, a ne premijama osiguranja i to u opsegu koji je potreban za

ispunjenje obveza prema osiguranicima i za stvaranje rezervi sigurnosti. O sredstvima

društva odlučuju osiguranici koji sami upravljaju društvom. Za osnivanje društva je

potrebno da ugovor o uzajamnom osiguranju od istih rizika sklopi najmanje 250 osoba.

3) Vlastito društvo za osiguranje

Osniva se u okviru pravnih osoba s velikim opsegom poslovanja, većim materijalnim

dobrima i velikim brojem djelatnika i to za osiguranje svoje imovine i svojih djelatnika

kao i osiguranje imovine i djelatnika u trgovačkom društvu u kojem imaju više od

polovice svih dionica. Može se osnovati kao dioničko društvo ili kao društvo s

ograničenom odgovornošću, a visina novčanog temeljnog kapitala utvrđenog zakonom

za osnivanje dioničkog društva za osiguranje mora biti najmanje 50 %, te se ne može

baviti reosiguranjem.

4) Javno društvo za osiguranje.

Definirano je Zakonom o osiguranju Republike Hrvatske a može ga utemeljiti

Republika Hrvatska, županije ili gradovi za osiguranje rizika obveznih osiguranja ili za

osiguranje javnih dobara. Temeljni kapital, utvrđuje se u visini propisanoj za osnivanje

47

dioničkog društva za osiguranje. Ako kod osnivanja osnivač javnog društva za

osiguranje supsidijarno jamči za obaveze društva, sredstva osiguranja se određuju u

visini od 50% te svote.

5) Pul za suosiguranje i reosiguranje.

Mogu ga utemeljiti dva dionička društva za osiguranje ili više njih radi zajedničkog

preuzimanja izvanrednih rizika kao društvo s ograničenom odgovornošću za

suosiguranje i reosiguranje rizika radi kojih su udruženi u pul. Posluje u svoje ime, a za

račun osnivača, a za njegova obveze odgovaraju osnivači, uz uvjete i način utvrđen

ugovorom o osnivanju i statutom. U Hrvatskoj posluje pul za osiguranje nuklearnih

rizika.

6) Podružnica stranih društava za osiguranje

Strano društvo za osiguranje koje u zemlji svog sjedišta ima odobrenje za obavljanje

poslova osiguranja ili reosiguranja može u Hrvatskoj osnovat podružnicu pod uvjetom

uzajamnosti. Podružnice stranih osiguravajućih društava moraju biti registrirane u

Hrvatskoj a odobrenje za njihov rad daje Direkcija za nadzor društava za osiguranje

koja ujedno obavlja i nadzor nad njihovim poslovanjem. Poslovanje podružnice

podliježe zakonskoj regulativi i propisima Republike Hrvatske.

Nadzor nad poslovanjem osiguranja u Hrvatskoj je od 31.05.2005. godine obavljala

Direkcija za nadzor društava za osiguranje, a tu je ulogu preuzela Hrvatska agencija za

nadzor financijskih usluga (HAMFA) 01.01.2006. godine. Osim spomenutih

organizacijskih oblika u Hrvatskoj postoji i Hrvatski ured za osiguranje (HUO) koji

predstavlja udruženje društava za osiguranje.

5.3. Specifičnosti životnih osiguranja u Republici Hrvatskoj

Tržište osiguranja je nužno za dobro funkcioniranje ekonomskog sustava. Pojam tržišta

osiguranja jedne države može se odrediti na više načina kao npr.: ukupnom godišnjom

premijom u jednoj zemlji, premijom po stanovniku, brojem sudionika na tržištu,

potencijalom tržišta koji je redovito veći od ostvarene premije i tako dalje. Dinamika

razvoja osiguravateljnu djelatnost u Republici Hrvatskoj svrstava među perspektivne

razvojne djelatnosti. Udio imovine osiguratelja u financijskom sektoru polagano ali

48

kontinuirano raste. Porast imovine osiguratelja, koja jamči ispunjenje njihovih obveza,

dobar je znak stabilnosti cijelog sustava osiguranja. Rast u udjelu društva za osiguranje

i reosiguranje od 2009. kada je iznosio 5,6 %, zatim 2010. godine raste za 0,2 postotnih

poena, isti trend nastvalja se i sljedeće godine kada iznosi 6% pa sve do 2012. kada

imovina iznosi 34.995 mil. kuna (Ekonomski program Republike Hrvatske, 2013,

str.11). U sljedećem grafikonu prikazani su udjeli financijskih posrednika u Hrvatskoj

2012. godine gdje najveći udio otpada na banke i to čak 73,8%. Drugi po redu su

obvezni mirovinski fondovi sa udjelom od 9,4% a slijede ga osiguravajuća društva te

društva za reosiguranje sa udjelom od 6,5% u ukupnoj imovini.

Grafikon 1 : Udjeli financijskih posrednika u ukupnoj imovini financijskih posrednika

na kraju 2012. godine

Izvor: Izrada studentice prema Ekonomski program Republike Hrvatske, 2013, str.11

Stanje tržišta osiguranja u Hrvatskoj 2012. godine vidljivo je iz Tablice 2. Tada je na

tržištu poslovalo ukupno 28 društva za osiguranje ili reosiguranje dok ih je 2011. godine

poslovalo 27. Od njih, 7 društava se isključivo se bavi osiguranjem života, 10 društava

bavi se životom i neživotom, 10 ih se bavi samo neživotom te je prisutno 1 društvo koje

se bavi reosiguranjem. Novosti u odnosu na prethodnu godinu su pojavljivanje Ergo

osiguranja d.d. koje se bavi osiguranjem neživota i Ergo životno osiguranje d.d. i

73,8%

2,5%0,2%0,3%

6,5%

1,3%1,4%

9,4%0,4% 4,1%0,1% Banke

Otvoreni investicijskifondoviFond hrvatskihbraniteljaZatvoreni investicijskifonodviDruštva za osiguranje ireosiguranjeDruštva za faktoring

Stambene štedionice

Obavezni mirovinskifondoviDobrovoljni mirovinskifondoviDruštva za lizing

Kreditne unije

49

Wustenrot životnog osiguranja d.d. dok se Victoria osiguranje d.d. i Victoria životno

osiguranje d.d. povuklo s tržišta.

Tablica 2. Tržište osiguranja u Republici Hrvatskoj 2012.

Izvor: Premor Andrijanić, 2013, str.5

Zaračunate premije osiguranja u Hrvatskoj od 1996. godine su u porastu. Prema

grafinkonu 2. vidljiv je pozitivan trend, što je očekivano, jer je rast uglavnom rezultat

nerazvijenosti osiguravateljnog tržišta te oskudne ponude. Treba naglasiti 2005. godinu

kada je ostvarena premija premašila milijardu eura. Trend rasta premijskog prihoda se

nastavio s iznimkom blagog pada zbog svjetske ekonomske krize 2008. godine koja se

na domaće osigurateljno tržište odrazila 2009. i 2010. godine. Možemo reći da hrvatsko

50

osigurateljno tržište tih godina karakterizira stagnacija pod utjecajem krize a navedeno

je vidljivo iz grafikona koji slijedi.

Grafikon 2. Kretanje premije u mil. kn u Republici Hrvatskoj 1996.-2010.

Izvor: Hrvatsko tržište osiguranja, 2011

U 2011. godini hrvatsko tržište osiguranja zabilježilo nastavak pada ukupne premije

započetog 2009. godine, pod utjecajem financijske i gospodarske krize, a nakon

razdoblja višegodišnjih, pa čak i dvoznamenkastih stopa rasta u određenim razdobljima.

Prema podacima, u 2011. godini, 26 društava za osiguranje zaračunala su bruto premiju

od 9,145 milijardi kuna, što je 1,08% manje u odnosu na prethodnu godinu.

Prema podacima, u 2012. godini, 27društava za osiguranje zaračunalo je bruto premiju

od 9,038 milijardi kuna, što je 1,17% manje u odnosu na prethodnu godinu. Ako

ukupnu premiju usporedimo s 2008. godinom, kao zadnjom godinom u kojoj je premija

rasla, zaračunata je premija manja za 647.626.488 kn (Premor Andrijanić, 2013, str 6.).

U ukupno zaračunatoj bruto premiji vodeće mjesto zauzima Croatia osiguranje s

udjelom od 29,96% i ukupnom premijom od 2,707 milijarde kuna . Ovaj udio je po prvi

puta ispod 30% , 2011. poslovala je s udjelom od 30,54% a u 2010. od 31,37%. Drugo

mjesto zadržao je Allianz Zagreb s udjelom od 12,05% i ukupnom premijom od 1,089

milijardi kuna većom za 6,2% u odnosu na prethodnu 2011. godinu kada je imao udio

51

od 11,22%. Euroherc osiguranje završilo je godinu na trećem mjestu s udjelom od

10,80% i ukupnom premijom od 976 milijuna kuna (manjom za 2,4% u odnosu na

prethodnu 2011. godinu). Zatim slijedi Jadransko osiguranje s udjelom od 6,94% i

ukupnom premijom od 627 milijuna kuna (manjom za 2,0% u odnosu na prethodnu

2011. godinu). Na petom mjestu godinu je zaključilo društvo Kvarner VIG s udjelom od

4,56% i ukupnom premijom od 412 milijuna kuna (manjom za 8,1% u odnosu na

prethodnu 2011. godinu) (Premor Andrijanić, 2013., str 7.). Prvih 5 vodećih

osiguravajućih društava zadržali su svoje pozicije od prethodne godine ali su sva

društva osim Allianz Zagreba smanjili svoje ukupno zaračunate premije te tako smanjili

svoj tržišni udio. Ovi podaci vidljivi su iz sljedećeg grafikona.

Grafikon 3. Ukupno zaračunata bruto premija po društvima za osiguranje 2012. godine

Izvor: Premor Andrijanić, 2013, str.7

Prema kumulativnim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje za a za za prvih pet

mjeseci 2013. godine, 27 društava za osiguranje zaračunala su ukupno bruto premiju u

iznosu od 4.120.391.131 kuna, što je 0,4% više u odnosu na rezultate ostvarene u istom

razdoblju prethodne 2012. godine (Tržište osiguranja u RH za pet mjeseci 2013, 2013).

52

Odnos neživotnih i životnih osiguranja je neznatno izmijenjen te i dalje nije vidljivo da

se hrvatsko tržište približava stanju koje prevladava u razvijenim europskim zemljama.

Društva za osiguranje, njih 7, koja se isključivo bave poslovima životnih osiguranja,

drže 16,89% udjela u zaračunatoj bruto premiji životnih osiguranja. Kod neživotnih

osiguranja, društva koja se isključivo bave tim poslovima, njih 10, sudjeluju s 34,04% u

premiji neživotnih osiguranja. I dalje, najveći dio tržišta otpada na kompozitna društva

(70,64% ukupne zaračunate bruto premije; 83,11% premije životnih osiguranja; 65,96%

premije neživotnih osiguranja) (Premor Andrijanić, 2013, str.8).

Prethodne godine su društva za osiguranje, njih 6, koja se bave životnim osiguranjima

držala 16,71% udjela u zaračunatoj bruto premiji životnih osiguranja, dok su društva

koja se isključivo bave neživotnim osiguranjem , njih 10, sudjelovala s 33,51% u

premiji neživotnih osiguranja a ponovo je najveći dio odlazio na kompozitna društva.

Vidljivo je da je došlo do smanjena udjela neživotnih osiguranja dok je udio životnih

osiguranja u 2012. porastao.

U 2011. godini ostvarena je ukupna zaračunata bruto premija životnih osiguranja u

iznosu 2,43 mlrd. kuna. U odnosu na 2010. godinu to predstavlja pad premije od 1,1%.

Time se nastavlja trend pada premije koji je započeo 2009. godine nakon višegodišnjeg

stabilnog rasta kao što pokazuje Tablica 3.

Tablica 3. Zaračunata bruto premija životnih osiguranja u razdoblju 2003. – 2011.

Izvor: Premor Andrijanić i Stahuljak, 2012, str.100

53

Globalna financijska kriza izravno je utjecala i na hrvatsko tržište životnih osiguranja.

Primjetan je pad potražnje za proizvodima životnog osiguranja tih godina gledajući

produkciju novih osiguranja, te pritisak na postojeći portfelj osiguravatelja kroz

neplaćanje premije, otkupe i kapitalizacije. Pri tome je udio premije životnih osiguranja

2011. u ukupnom portfelju tržišta osiguranja ostao gotovo jednak kao u 2010. godini,

odnosno iznosio je 26,59% (Premor Andrijanić i Stahuljak, 2012, str.100).

Slijedi Grafikon 4. iz kojeg je vidljiva struktura ukupne premije osiguranja prema

skupinama.

Grafikon 4. Struktura ukupne premije osiguranja po skupinama osiguranja

Izvor: Premor Andrijanić, 2012, str.8

Međutim u skupini životnih osiguranja zaračunata bruto premija u 2012. godini iznosi

2.461.188.133,09 kuna, te bilježi porast od 1,2%. U ukupnoj premiji životna osiguranja

sudjeluju 27,23% što je vidljivo iz sljedećeg grafikona (dok je u lanjskom razdoblju

udio u ukupno zaračunatoj premiji bio 26,59% (Tržište osiguranja u RH za dvanaest

mjeseci 2012, 2013).

54

Grafikon 5. Struktura premije po vrstama osiguranja za 2012. godinu

Izvor: Tržište osiguranja u RH za dvanaest mjeseci 2012, 2013

Istovremeno s padom premije osiguranja, vidljiv je rast likvidiranih šteta u životnom

osiguranju koje su u 2011. iznosile 1,3 milijarde kuna ili 25,1% više u odnosu na 2010.

Uzroci su u odljevu kroz otkupe osiguranja te u porastu isteka (doživljenja) kod

mješovitih osiguranja (Premor Andrijanić i Stahuljak, 2012., str. 102). Iznos likvidiranih

šteta životnih osiguranja u razdoblju 2003. Do 2011. godine može se iščitati iz Tablice

4. koja slijedi.

Tablica 4. Iznos likvidiranih šteta životnih osiguranja u razdoblju 2003. – 2011.

Izvor: Premor Andrijanić i Stahuljak, 2012, str.102

55

Kod životnih osiguranja, prvu poziciju i dalje drži Allianz Zagreb s udjelom od 16,66%

i premijom od 410 milijuna kuna (većom za 9,8% u odnosu na prethodnu 2011. godinu).

Croatia osiguranje je zauzela drugo mjesto s udjelom od 14,78% i premijom od 363

milijuna kuna (većom za 6,5% u odnosu na prethodnu 2011. godinu). Zatim slijede

Merkur osiguranje s udjelom od 10,35% i premijom od 254 milijuna kuna (manjom za

0,1% u odnosu na prethodnu 2011. godinu); Grawe Hrvatska s udjelom 10,19% i

premijom od 250 milijuna kuna (većom za 2,0%). Za peto mjesto se izborilo Agram

životno osiguranje s udjelom od 8,26% i premijom od 203 milijuna kuna (većom za

1,3%), a u stopu ga prati Basler osiguranje Zagreb s udjelom od 8,14% i premijom od

200 milijuna kuna (Premor Andrijanić, 2013, str. 11). Podaci su grafički prikazani

ispod teksta u tisućama kuna za 2011. te 2012. godinu.

Grafikon 6. Zaračunata bruto premija životnih osiguranja

Izvor: Premor Andrijanić, 2013, str.11

Kretanje premije životnih i neživotnih osiguranja u postocima od 2000. do 2012. godine

prikazano je u sljedećem grafikonu.

56

Grafikon 7. Kretanje premije životnih i neživotnih osiguranja u %

Izvor: Premor Andrijanić, 2013, str.14

Prosječna stopa rasta u posljednjih dvanaest godina premije životnih osiguranja

smanjena je i iznosi 10,73% (u periodu 2000.- 2008. iznosila je 16,51%), a za premiju

neživotnih osiguranja 4,88% (u periodu 2000.- 2008. iznosila je 8,33%).

Zaračunata bruto premija životnog osiguranja ukupno 2010. godine iznosi

2.457.683.118,44 kuna a godinu nakon dolazi do smanjenja za 26.415.236,29. Najveći

dio zaračunate premije životnog osiguranja odnosi se na životno osiguranje. Dolazi do

porasta rentnog osiguranja u odnosu na prethodnu godinu 0,02 postotna poena.

Zaračunata bruto premija životnih osiguranja ukupno 2012. godine iznosi

2.461.153.946,14 kuna što je porast od 1,2 u odnosu na prethodnu godinu. Navedeno je

vidljivo iz Tablice 5.

57

Tablica 5. Zaračunata bruto premija životnog osiguranja po vrstama

Izvor: Izrada studentice prema Premor Andrijanić, 2012, str.15 i Premor Andrijanić,

2013, str.15

Udio životnih osiguranja u ukupnoj premiji 2010. bio je 22,84% a sljedeće godine

porastao je za 0.05 postotnih poena. Životna ili rentna osiguranja kod kojih osiguranik

na sebe preuzima investicijski rizik zauzimaju 1,79 % ukupne premije 2011. Dok

dodatna osiguranja uz životno osiguranje slijede sa 1,71%.

U strukturi životnog osiguranja u 2012. godini najveći udio ima klasično životno

osiguranje s premijom u iznosu od 2.134.691.018,51 kuna, odnosno premijom višom

2,0% u odnosu na prethodnu godinu, a koje u skupini Životnih osiguranja sudjeluje s

86,73%, te u ukupnoj premiji s 23,62%. Slijede Dodatna osiguranja uz životno

osiguranje sa zaračunatom premijom od 165.224.226,97 kune i udjelom u ukupnoj

premiji 1,83% i porastom u odnosu na isto razdoblje prethodne godine od 5,6%. Životna

ili rentna osiguranja kod kojih osiguranik na sebe preuzima investicijski rizik sa

zaračunatom premijom od 144.769.527,24 kuna i udjelom u ukupnoj premiji od 1,60%

uz pad od 11,7%; Osiguranja za slučaj vjenčanja ili rođenja sa zaračunatom premijom

od 8.243.702,62 kuna i padom od 8,1% te Rentno osiguranje sa zaračunatom premijom

od 8.225.470,80 kuna uz pad od 9,1% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

58

5.4. Životna osiguranja u vodećim osiguravajućim društvima u Republici

Hrvatskoj

Indikator položaja i uspjeha poduzeća na tržištu je tržišni udio. On pokazuje u kojoj

mjeri poduzeće kontrolira tržište i izražava njegovu konkurentsku snagu. Kao što je već

prethodno napomenuto na hrvatskom tržištu posluje 27 društva za osiguranje ili

reosiguranje. Društva koja se isključivo bave osiguranjem života, njih 6, su : Agram

životno osiguranje d.d., Erste osiguranje, Vienna Isnurance Grup d.d., KD životno

osiguranje d.d., Societe Generale osiguranje d.d., Victoria životno osiguranje d.d. te

Velebit životno osiguranje d.d.. Deset društava bavi se osiguranjem života i neživota tj.

složeno a to su : Allianz Zagreb d.d., Basler osiguranje Zagreb d.d., Croatia osiguranje

d.d., Generali osiguranje d.d., Grawe Hrvatska d.d., Helios Vienna Insurance Grup d.d.,

Kvarner Vienna Insurance Grup d.d., Merkur osiguranje d.d., Triglav osiguranje d.d.,

Uniqua osiguranje d.d..

Grafikon 8. Poredak društava koja se bave životnim osiguranjem 2012. godine

Izvor: Izrada studentice prema Premor Andrijanić, 2013, str.13

Vodeće osiguravajuće društvo prema kriteriju zaračunate bruto premije životnog

osiguranja je Allianz Zagreb te drži oko 17% tržišnog udjela. U stopu ga slijedi Croatia

osiguranje sa oko 15% dok su Merkur osiguranje i Grawe Hrvatska oboje ostvarili oko

59

10% tržišnog udjela. U nastavku je detaljniji opis osiguravajućih društva koja posluju na

osiguravateljnom tržištu Hrvatske.

5.4.1. Allianz Zagreb

U sljedećem dijelu opširnije je obrađeno osiguravajuće društvo Allianz Zagreb te: 1)

osnovni podaci i informacije o Allianz Zagreb, 2) proizvodi životnog osiguranja

Allianz Zagreba.

5.4.1.1.Osnovni podaci i informacije o Allianz Zagreb

Allianz Zagreb dio je Allianz Grupe, vodećeg europskog i svjetskog pružatelja

financijskih usluga. Osnovano 1890. godine u Berlinu, i posluje u više od 70 zemalja

diljem svijeta te zapošljava oko 180.000 zaposlenika. Osim u segmentu osiguranja,

Allianz je među vodećima u regiji i u biznisu mirovinskih fondova te upravljanju

imovinom i banko osiguranju. Allianz je u Hrvatskoj prisutan od 1999. godine, kada

njemački Allianz zajedno sa Zagrebačkom bankom preuzima tadašnje Adriatic

osiguranje. Nastaje Allianz Zagreb d.d. koji u trenutku preuzimanja ima tržišni udio od

4,6%. U godinama koje slijede, Allianz u Hrvatskoj iz godine u godinu bilježi stalan

rast poslovanja. Danas Allianz drži preko 12% tržišnog udjela i ukupno zauzima drugu

poziciju među hrvatskim osiguravateljima te je vodeći među prodajom životnog

osiguranja. Allianz u Hrvatskoj posluje putem 7 podružnica na preko 170 prodajnih

mjesta širom Hrvatske. Krajem 2006. godine, Allianz Zagreb d.d. primjenjuje novinu u

operativnoj organizaciji poslovanja. Umjesto funkcionalne organizacijske strukture

počinje se primjenjivati nova struktura temeljena na procesnom načinu razmišljanja,

koja je osim organizacijskog preustroja zahtijevala i promjenu načina razmišljanja i

stavova zaposlenika. Iste godine Allianz u Hrvatskoj stavlja i veći naglasak na CRM,

koji je zahtijevao ne samo pojačanu komunikaciju između klijenta i službe zadužene za

komunikaciju s klijentima, već usmjeravanja cjelokupnog poslovanja na klijenta.

Ovakav pristup rezultirao je uvođenjem prodaje putnog zdravstvenog osiguranja putem

interneta, mogućnost prijave štete putem call centra Allianza umjesto osobnog dolaska,

prodaja osiguranja putem poslovnica Banke (proizvod Duo-Life nastao u suradnji s

60

Zagrebačkom bankom d.d.. Također je osvojio brojene nagrade od koji se ističu ; Zlatna

kuna za najboljeg osiguravatelja (2005., 2006., 2008. i 2010.) koju dodjeljuje Hrvatska

gospodarska komora te Euromoney, najbolji osiguravatelj u Hrvatskoj (2008.) (Allianz

u Hrvatskoj - snaga, izvrsnost, partnerstvo, 2013).

5.4.1.2. Proizvodi životnog osiguranja Allianz Zagreba

Proizvodi životnog osiguranja koje nudi Allianz osiguranje su (Allianz u Hrvatskoj -

snaga, izvrsnost, partnerstvo, 2013): AllianZ Život, Tigar Teo, Čista sigurnost, In Life,

Allianz dopunsko zdravstveno osiguranje, Duolife i Kapital+.

AlianZ Život je osiguranje života za slučaj smrti i doživljenja u kojem se osiguraniku

omogućuje da sami odabiru iznos koji žele uštedjeti te iznos koji će biti isplaćen

njihovim obiteljima u slučaju prirodne smrti. Ova polica osiguranja života nudi i

dopunsko osiguranje tj. financijsku pomoć kod ozbiljnijih zdravstvenih problema

uslijed bolesti ili nezgode. Osim ove police značajne su još Tigar Teo, dječje osiguranje

koje pruža financijsku sigurnost djeteta u trenutku kada samostalno kreće u život te

pruža financijsku pomoć i u slučajevima manjih ili većih nezgoda i bolesti kod djece i

Čista sigurnost, polica životnog osiguranja koja će, u slučaju smrti, zbrinuti članove

obitelji osiguranika. Polica životnog osiguranja Čista sigurnost može uključivati i

dopunsko osiguranje od posljedica nezgode i pružiti dodatnu zaštitu.

Allianz kod dopunskog zdravstvenog osiguranja kao prednosti navodi da pruža cijenu

nižu od HZZO-a (za osiguranike od 18 do 45 godina), vraća iznos troškova participacije

te daje 5% popust na jednokratno plaćanje premije. Po isteku osiguranja potrebno je

dostaviti sve originalne račune za participacije poslovnicu Allianza te će oni podmiriti

troškove participacije.

DuoLife je osiguranje života kod kojeg se uložena sredstva uplaćuju u investicijske

portfelje a novac osiguranika se plasira na tržište kapitala sukladno strategiji ulaganja

koju odabire on sam. PolicaDuoLifea može poslužiti kao instrument osiguranja kredita.

61

Kapital+ namijenjen je zaposlenim ljudima koji traže sigurno i jednostavno ulaganje a

predstavlja osiguranje života koje objedinjuje životno osiguranje, štednju uz

potencijalnu pripisanu dobit te zaštitu ulaganja valutnom klauzuloma a mladim

zaposlnim ljudima namijenjeno je i InLife osiguranje života kako bi mogli postaviti

dobre financijske temelje za budućnost. Kombinira životno osiguranje s ulaganjem na

tržištu kapitala.

5.4.2.Croatia osiguranje

U sljedećem dijelu obradit će se teme: 1) osnovni podaci i informacije o Croatia

osiguranju i 2) proizvodi životnog osiguranja Croatia osiguranja.

5.4.2.1.Osnovni podaci i informacije o Croatia osiguranju

Croatia osiguranje je najveće i najstarije osiguravajuće društvo u Hrvatskoj. Osnovano

je 1884. godine u Zagrebu kao Croatia osiguravajuća zadruga. Croatia 1990. godine

postaje dioničko društvo s pretežitim udjelom državnoga vlasništva. Ona pokriva

pretežiti dio osiguravateljnog tržišta i ostvarivanjem temeljne djelatnosti pruža

osiguravateljnu zaštitu: osiguranjem osoba, imovine, motornih vozila, transporta i

kredita. Dio preuzetoga rizika, u cilju dodatne zaštite, predaje u reosiguranje u zemlji i

inozemstvu. Podružnice Croatia osiguranja, njih 23, pokrivaju područje cijele Republike

Hrvatske a svrstane su po regionalnom principu u pet regija i Grad Zagreb.

Organizacija Društva utvrđena je Statutom, Odlukom Nadzornog odbora o broju

članova Uprave i njihovim zaduženjima te Odlukama Uprave o organizaciji poslovanja

Društva radi realizacije strateških ciljeva, racionalizacije troškova, efikasnijeg i bržeg

rada Generalne direkcije te boljeg nadzora nad poslovanjem, tijekom 2010. godine

definirana je nova organizacijska struktura Generalne direkcije. Organizacijski dijelovi

Generalne direkcije grupirani su u tri organizacijske cjeline: organizacijski dijelovi za

upravljanje osigurateljnim poslovnim procesima, za upravljanje procesima financija i

računovodstva i za upravljanje potpornim poslovnim procesima.

Croatia izdaje časopis Osiguranje , najstariji časopis za teoriju i praksu osiguranja u

regiji. Nudi korisne informacije i teme o osiguranju i osiguravateljima, te drugim

62

srodnim djelatnostima, zanimljive i aktualne intervjue, izbor iz domaće i inozemne

sudske prakse, te niz zanimljivosti iz zemlje i inozemstva (Croatia osiguranje-

najstarije osiguravajuće društvo u Hrvatskoj, 2013).

CROATIA osiguranje d.d. prvi je osiguravatelj u Hrvatskoj koji posjeduje certifikat

sustava upravljanja kvalitetom prema međunarodnoj normi ISO 9001:2008. Od

osvojenih nagrada ističe se ona za najboljeg pribavitelja životnih osiguranja za 2011.

godinu (Nagrađeni najbolji pribavitelji životnih osiguranja za 2011. godinu, 2013)

5.4.2.2. Proizvodi životnog osiguranja Croatia osiguranja

Proizvodi životnog osiguranja koje nudi Croatia osiguranje su ( Životno osiguranje,

3013): Mješovito osiguranje, Osiguranja života vezana za investicijske fondove,

Kolektivno osiguranje života za slučaj smrti i doživljenja, Riziko PLUS, GARANT,

COCO, Osobna doživotna renta, Osobna renta s određenim trajanjem (stipendijska

renta), Dopunsko osiguranje teško bolesnih stanja i Dopunsko osiguranje osoba od

posljedica nesretnog slučaja.

Osiguranje života za slučaj smrti i doživljenja (mješovito osiguranje) predstavlja oblik

štednje te pruža osigurateljnu zaštitu tijekom cijelog trajanja ugovora. Ovom vrstom

osiguranja pokriveni su slučajevi doživljenja, smrti uslijed bolesti, smrti uslijed

nezgoda.

Invest Premium i Start invest su police osiguranja života vezane za investicijske

fondove koje pružaju osigurateljno pokriće tijekom trajanja ugovora o osiguranju i

isplatu akumulirane štednje po isteku osiguranja.

Garant je osiguranje života za slučaj smrti i doživljenja s jednokratnom uplatom premije

kod kojeg se po isteku police osiguranja, korisniku osiguranja isplaćuje ugovorena

osigurana svota za doživljenje uvećana za garantiranu dodatnu osiguranu svotu u visini

od 9% od ugovorene svote za doživljenje te pripisana dodatna osigurana svota.

COCO - štedno osiguranje djece ulaganjem u ovu policu omogućuje bezbrižnije

odrastanje, školovanje, a ujedno i sigurna budućnost. Osiguravaju se djeca od 30. dana

63

do 13 godine života a moguće trajanje osiguranja je od 10 – 25 godina. Maksimalna dob

pri isteku osiguranja je 25 godina.

Osobna doživotna renta je takav program gdje potencijalni osiguranik izabire jednu od

vrsta osiguranja rente te uplaćuje osiguratelju ugovorenu premiju u određenim

ugovorenim obrocima i rokovima. Po isteku ugovorenog roka uplate premije osiguratelj

svaki mjesec isplaćuje osobnu doživotnu rentu. Ovo je oblik usmjerene štednje za

sigurnost u " trećoj" životnoj dobi.

Osiguranje osobne rente s određenim trajanjem (stipendijska renta) najčešće prihvaćaju

osobe koje nastoje pravovremeno osigurati školovanje djeci, vlastito stručno

usavršavanje ili za neke druge prilike osigurati stalni prihod za određeno vremensko

razdoblje.

5.4.3. Merkur osiguranje

U sljedećem dijelu govori se o cjelinama: 1) osnovni podaci i informacije o Merkur

osiguranju i 2) proizvodi životnog osiguranja Merkur osiguranja.

5.4.3.1. Osnovni podaci i informacije o Merkur osiguranju

Merkur osiguranje d.d. počelo je s radom u Republici Hrvatskoj u siječnju 1996. godine.

Društvo je osnovano i u 100-postotnom je vlasništvu Merkur Versicherung AG iz

Graza, najstarijeg austrijskog i prvog europskog privatnog zdravstvenog osiguravatelja

utemeljenog još 1798. godine, koji već 215 godina prati zamisao kvalitetne skrbi o

svojim osiguranicima. Unatoč sve većoj konkurenciji na hrvatskom osiguravateljnom

tržištu i teškoj gospodarskoj situaciji, Merkur osiguranje je učvrstilo svoju poziciju na 3.

mjestu svih životnih osiguravatelja u Hrvatskoj. Pruža usluge u svim segmentima

osiguranja osim osiguranja motornih vozila. Merkur je usmjeren k pružanju najbolje

usluge i zaštite pojedincu, obitelji, poduzećima i kolektivima. Društvo je trenutno

dostupno klijentima u 34 grada diljem Hrvatske (Merkur život, 2013).

64

5.4.3.2. Proizvodi životnog osiguranja Merkur osiguranja

Proizvodi životnog osiguranja koje nudi Merkur osiguranje su (Merkur život, 2013) :

Život 15 Plus, Moja Budućnost, Moja Renta, Moja Kombinacija, Moj Plan, Sigurna

Zaštita, Top Life i Siguran Put.

Život 15 plus je polica osiguranja koja pruža osiguranje života, štednja i osiguranje pri

teškom oboljenju. Potrebno liječenje u slučaju bolesti je vrlo skupo, a oporavak

dugotrajan s čestom potrebom za rehabilitacijom, te ugovaranjem ovog osiguranja takvi

problemi bi se olakšali.

Moja budućnost je životno osiguranje namijenjeno svima koji žele uživati u „trećoj“

životnoj dobi. Današnja mirovinska reforma nema svijetlu budućnost kako za zaposlene

tako i za one koji to trenutno nisu pa je Merkur osiguranje kreirao ovaj program kako bi

i omogućili osiguranicima da sigurno štede za svoju mirovinu.

Program Moja renta predstavlja osiguranje periodičnih prihoda, odnosno rente, tijekom

određenog vremenskog razdoblja. Željenu visinu rente koju želi osiguranik u budućnosti

primati, odabire sam.

Moja kombinacija je životno osiguranje koje nudi visoku fleksibilnost, a osnovni cilj je

zaštita obitelji u raznim životnim situacijama. Nudi se mogućnost odabira dvostruke

osigurane svote za slučaj prirodne smrti te trostruke osigurane svote za smrt uslijed

nezgode.

Fond-polica koja povezuje životno osiguranje s ulaganjem u investicijske fondove,

dakle život i mogućnost ostvarivanja atraktivnih prinosa zajedno je Top life. Fond

policom dobivate životno osiguranje ( sami birate visinu pokrića),ulaganje u

investicijske fondove (mogućnost ostvarivanja atraktivnih prinosa ), ulaganje u

Raiffeisen investicijske fondove izbor portfelja , dva partnera ( Merkur osiguranje i

Raiffeisen Invest )

Siguran put je osiguranje života, štednja i osiguranje u slučaju gubitka osnovnih

životnih sposobnosti. Gubitak osnovnih životnih sposobnosti znači smanjene prihode,

65

ali i povećane financijske izdatke. Siguran put je osiguranje koje u prvi plan stavlja

posljedicu s kojom se osiguranik bori, bez obzira na njezin uzrok.

5.4.4.Grawe Hrvatska

U nastavku se obrađuju: 1) osnovni podaci i informacije o Grawe Hrvatska i 2)

proizvodi životnog osiguranja Grawe Hrvatska.

5.4.4.1.Osnovni podaci i informacije o Grawe Hrvatska

Društvo Grawe Hrvatska, osnovano 1993. kao Prima osiguranje d.d., razvilo se od

osiguratelja koji je bio prvenstveno usmjeren na ponudu proizvoda životnih osiguranja u

osiguratelja sa sveobuhvatnom ponudom osiguranja imovine i osiguranja osoba.

Pripajanjem društava Adria osiguranje, sa sjedištem u Puli, i Slavonija osiguranje, sa

sjedištem u Osijeku, 2001. godine, i uvođenjem skupine osiguranja motornih vozila u

ponudu Grawe se pozicionira na tržištu osiguranja kao društvo za osiguranje koje

obavlja poslove i životnih i neživotnih osiguranja. Prisutno je u 53 ureda diljem

Hrvatske i zapošljava gotovo 700 zaposlenika. Najuspješnija je tvrtka kćer austrijskog

koncerna GRAWE Insurance Group te u području životnih osiguranja u Hrvatskoj

zauzima oko 10 % tržišnog udjela. Politika poslovanja društva utemeljena je na

individualnom pristupu korisniku. U skladu s takvim pristupom tržištu GRAWE je

izgradio jaku prodajnu mrežu koja svojim profesionalnim pristupom stoji na usluzi

zahtjevima korisnika. Konstantan rad na proširenju i inovaciji ponude usluga

osiguranja uz promicanje novih trendova na tržištu osiguranja života, unapređenje

poslovnih procesa i tehnika u pristupu korisnicima te školovanje suradnika, koji su

temelj uspjeha ovog osiguravajućeg društva, potvrđuju orijentaciju GRAWE Hrvatska

d.d. prema dugoročnom i stabilnom poslovanju na domaćem tržištu. Također pruža

učinkovito rješavanje tekućih pitanja i stalnu savjetodavnu potporu. U tu svrhu

razvijena je snažna samostalna prodajna mreža koju čini više od 470 obrazovanih,

stručno osposobljenih savjetnika koji spremno preuzimaju odgovornosti i stoje na usluzi

zahtjevima korisnika na tržištu te im pomažu da svoje želje i potrebe za osiguranjem

66

rješe što kvalitetnije i na vlastito zadovoljstvo i to u svim krajevima Hrvatske (Grawe

sretan život, 2013).

5.4.4.2. Proizvodi životnog osiguranja Grawe Hrvatska

Grawe nudi sljedeće proizvode životnog osiguranja (Grawe sretan život, 2013): Grawe

Tobi, Grawe Classic, Grawe 1-2-3 Štedi!, Grawe Elite 20 Plus, Grawe Jamac, Grawe

Kids, Grawe Profitplus, Grawe Profit Garant, Grawe Dodatno Osiguranje, 2. Liječničko

Mišljenje, Grawe Trezor te Safe Life.

Proizvodi koje se najviše ističu su Grawe Tobi koje predstavlja štedno životno

osiguranje za djecu od 9 do 19 godina kada se i isplaćuje osiguranu svota, a može se

isplatiti u cijelosti odjednom ili kao Tobi džeparac u mjesečnim iznosima tijekom 3 do 5

godina a osim ove police nudi se i Grawe Kids, zatim Grawe Classic koji uključuje

financijsku zaštitu i stabilnost, pravo na sudjelovanje u dobiti ostvarenoj ulaganjem

matematičke pričuve i zaštitu obitelji u slučaju smrti. Prilagođeno je ili za jednu osobu

ili za dvije osobe kroz jednu premiju npr. bračni ili poslovni partner. Još je važno

spomenuti Grawe 1-2-3 Štedi! gdje se jednostavno i brzo mogu osigurati sredstva za

mirovinu ili za neke druge potrebe.

Grawe Jamac modeli osiguranja predstavljaju osiguranje života pri čemu je težište na

rješavanju financijskih problema nasljednika nastalih zbog prijevremene smrti.

Grawe proFITplus program je kombinacija osiguranja života i ulaganja u otvorene

investicijske fondove Hypo Alpe Adria Investa, Grawe Elite 20 Plus jedinstven je paket

osiguranja koji ujedno i djeci osiguranika pruža zaštitu od nastupa 12 teških bolesti i

stanja.

Jedan od noviteta je polica za individualno osiguranje od posljedica nesretnog slučaja

ciljano namijenjenu sportašima, bilo da su profesionalci ili amateri, a mogu je ugovoriti

osobe dobi od 15 do 65 godina te je prva takva polica na tržištu.

67

5.4.5.Basler osiguranje Zagreb

U nastavku se obrađuju: 1) osnovni podaci i informacije o Basler osiguranje Zagreb

i 2) proizvodi životnog osiguranja Basler osiguranja

5.4.5.1.Osnovni podaci i informacije o Basler osiguranje Zagreb

Basler osiguranje Zagreb d.d. utemeljeno je 1991. godine pod imenom Osiguranje

Zagreb d.d. kao prvo domaće privatno osiguravajuće društvo u Republici Hrvatskoj.

Danas Basler osiguranje Zagreb posluje kroz četiri regije unutar kojih se nalaze

poslovne jedinice: Zagreb, Čakovec i Koprivnica, Split, Zadar i Dubrovnik: Rijeka i

Pula te Osijek i Vukovar. Društvo je mješovito osiguravajuće društvo koje nudi

proizvode životnog i neživotnog osiguranja u Republici Hrvatskoj te izdaje newsletter

Baslerov Svijet Sigurnosti.

Od 2007. godine Basler osiguranje Zagreb posluje u sklopu švicarske Baloise Grupe -

uspješne i pouzdane europske kompanije koja pruža usluge iz područja osiguranja i

bankarstva 150 godina. Baloise Grupa sa sjedištem u Baselu u Švicarskoj pružatelj je

usluga osiguranja i mirovinskih rješenja. Grupacija je prisutna na tržištima kao što su

Njemačka, Austrija, Belgija, Luksemburg, Lihtenštajn i Srbija. Grupacija zapošljava

oko 8.800 djelatnika (Basler siguran život, 2013).

5.4.5.2.Proizvodi životnog osiguranja Basler osiguranja

Proizvodi koje nudi Basler osiguranje Zagreb vezano za osiguranje života su (Basler

siguran život, 2013): Basler Lady policy, Basler siguran život, Basler sigurna

investicija, Basler Junior, Basler Duo i Trio, Basler sigurno dijete i Baslerov svijet

investicija.

Basler Lady policy je osiguranje života za slučaju smrti ili nastanka jedne od 4 kritičnih

bolesti današnjice : karcinom, srčani udar, zatajenje bubrega i moždani udar, najviše

namijenjen za žene.

68

Basler siguran život daje sigurnost i štednju u jednoj polici jer nudi isplatu osiguranog

iznosa u slučaju smrti osiguranika koja je nastupila uslijed bolesti te dvostruki osigurani

iznos ukoliko je smrt osiguranika nastupila kao posljedica nesretnog slučaja.

Basler sigurna investicija moderno je životno osiguranje osmišljeno da osiguraniku

pruži sigurno ulaganje i financijsku zaštitu njega i obitelji dok Baslerov svijet investicija

omogućava da sami kreirate svoju financijsku budućnost ulaganjem u investicijske

portfelje OTP Investa.

Basler Duo i Trio su police životnog osiguranja koje omogućavaju kvalitetnu štednju i

stjecanje dobiti na uložena sredstva kojom se mogu koristiti u kasnijoj životnoj dobi.

Basler sigurno dijete i Basler Junior su police osiguranja namijenjene djeci i mladim

ljudima gdje ima se pruža prilika da na bezbolan način riješi najbitnije životne situacije

na početku samostalnog života.

5.4.6.Ostala osiguravajuća društva u Republici Hrvatskoj

Osiguravajuća društva u Hrvatskoj koja u segmentu životnog osiguranja zauzimaju

mali tržišni udio od oko 2% su Victoria životno osiguranje koje na Hrvatskom tržištu

posluje tek od nedavno a vlasništvu je Ergo Austria International AG i Volksbanke, te

Triglav osiguranje koje ima sjedište u Rijeci od 1993. kada počinje svoje samostalno

poslovanje na hrvatskom osiguravateljnom tržištu. Uniqua, Erste VIG te Helios VIG

osiguranje odmah su ispred sa oko 3 - 4% tržišnog udjela, a nešto značajnija

osiguravajuća društva kao što su Agram Životno osiguranje, Kvarner Vienna Insurance

Group te Generali osiguranje detaljnije su razrađeni u nastavku.

5.4.6.1.Agram životno osiguranje

Agram životno osiguranje je društvo registrirano za obavljanje poslova životnih

osiguranja. Na hrvatskom tržištu osiguranja posluje dugi niz godina, a nakon pripajanja

portfelja životnog osiguranja, Sunce osiguranja i Atlas osiguranja, Euroherc životno

osiguranje djeluje pod novim nazivom Agram životno osiguranje. Agram životno

osiguranje, kao društvo u hrvatskom vlasništvu danas predstavlja značajnog čimbenika

69

na tržištu životnih osiguranja, koji, kroz stabilnost poslovanja, inovativnost,

profesionalnost i kvalitetnu uslugu svojim osiguranicima, uz jedinstvenu paletu usluga

životnih osiguranja, pruža financijsku sigurnost.

Društvo svojim osigurancima jamči potpunu sigurnost uloženih sredstava. Prodajnu

mrežu Agram životnog osiguranja, s ukupno 62 djelatnika, čine prodajna mjesta u

Zagrebu, Karlovcu, Rijeci, Puli, Osijeku, Varaždinu, Čakovcu, Bjelovaru, Zadru, Splitu

i Dubrovniku. Nude niz atraktivnih proizvoda životnog osiguranja (Proizvodi, S vama

kroz život, 2013):

• Mješovito životno osiguranje (A life, Life plus, A garant plus)

• Dječje životno osiguranje (I love life)

• Riziko osiguranje

Kod polica A Life i Life Plus može se povećajti sigurnost ugovaranjem dopunskog

osiguranja Risk plus.

5.4.6.2.Kvarner VIG

Kvarner Vienna Insurance Group d.d. dio je velike "obitelji" Vienna Insurance Group -

jedne od vodećih osiguravajućih grupacija u Centralnoj i Istočnoj Europi. Nastalo je

spajanjem dvaju društava: Wiener Städtische osiguranja d.d. Zagreb i Kvarner

osiguranja d.d. Rijeka. Wiener Städtische osiguranje d.d. započelo je s poslovanjem na

hrvatskom tržištu osiguranja u rujnu 1999. godine kao osiguravajuće društvo

registrirano za sve poslove osiguranja, ali se bavilo isključivo životnim osiguranjima.

Kvarner osiguranje d.d. osnovano 1998. godine bilo je registrirano kao društvo za

obavljanje svih djelatnosti poslova neživotnih osiguranja. Objedinjavanjem ovih dvaju

društava u Kvarner Wiener Städtische osiguranje d.d. realizirana je kompletna ponuda

osiguranja. Kvarner Wiener Städtische osiguranje 2007. godine je postalo Kvarner

Vienna Insurance Group d.d. za osiguranje. Vienna Insurance Group djeluje u 24 zemlje

Centralne i Istočne Europe. Ima oko 24.000 zaposlenika i spada u 1000 najvećih tvrtki

svijeta. Proizvodi koje nudi su (Životno osiguranje, Kvarner Vienna Insurance Group,

2013):

• Mješovito životno osiguranje (Classic Plus program, Comfort program, Futura

Plus program)

70

• Dječje životno osiguranje (Junior Start program, Junior Plus program)

• Investicijsko životno osiguranje (Moj (o)siguran ulog 142+, Gold invest, Garant

2011, Life invest, Doživotno osiguranje)

• Riziko osiguranje i

• Dodatno osiguranje

Ističe se po najvećoj ponudi investicijskog žvotnog osiguranja jer nudi pet polica

osiguranja takve vrste.

5.4.6.3.Generali osiguranje

Generali osiguranje d.d. član je Generali Group, osnovane 1831. u Trstu i jedne od

vodećih grupacija na globalnom tržištu osiguranja, koja uslužuje preko 70 milijuna

klijenata u više od 60 zemalja širom svijeta. Prve poslovnice u Hrvatskoj osnovane se

godinu dana nakon utemeljenja matičnog društva 1832. u Rijeci i Karlovcu, potom i u

svakom većem gradu. Generali na ovim prostorima posluje u kontinuitetu sve do

sredine prošlog stoljeća, imajući važnu ulogu u poslovima osiguranja i nekretnina.

Povratak u Hrvatsku uslijedio je 2002. godine osnivanjem Generali životnog osiguranja

d.d., a godinu dana potom i Generali osiguranja d.d. Spajanjem s Libertas osiguranjem

d.d. 2006. društva djeluju pod jedinstvenim nazivom Generali osiguranje d.d.

Generali osiguranje pruža financijske usluge osiguranja primjereno oblikovane za svako

razdoblje osiguranikova života. Žele stvoriti dugoročan i personalizirani odnos sa

svakim osiguranikom, čiji interesi za ostvarenjem osobne ili financijske sigurnosti

svojih najbližih predstavljaju središte aktivnosti. Proizvodi životnog osiguranja koje

nude su (Životno osiguranje, Generali osiguranje, 2013):

• Mješovito životno osiguranje (Vita i Kapital)

• Osiguranje u korist djeteta (Ziherica)

• Investicijsko osiguranje života (Vizija, Stratego,GaranT Plus)

• Osiguranje za slučaj smrti (Riziko)

• Životno osiguranje za slučaj doživljenja s opcijom rentne isplate (Riznica)

71

Generali osiguranje zapošljava preko 400 djelatnika i savjetnika u osiguranju

rasprostranjenih u pet regionalnih direkcija u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu i

Varaždinu, a koje okupljaju preko oko 40 poslovnica širom Hrvatske.

5.4.7. Usporedba proizvoda životnog osiguranja društava

Prema istraživanju provedenom od strane Gfk za izdanje magazina Banka pod nazivom

Tržište osiguranja za 2011.godinu, tek 15% građana ima ugovoreno životno osiguranje.

Većina njih planira nastaviti uplaćivati u životno osiguranje (89%) i upoznata je s

mogućnostima gubitka ukoliko prerano prekine s ulaganjem (89%). Istraživanje

pokazuje da je 66% ispitanika zadovoljno s takvim ulaganjem, dok 23% odgovara kako

nisu zadovoljni, ali znaju da im se ne isplati raskinuti ugovor (Grižinovec, Š., 2011., Što

građani znaju o životnom osiguranju). Kada je u pitanju ulaganje, građani najviše

vjeruju savjetima i iskustvu članova obitelji i prijatelja, a zatim osobnog bankara

odnosno agenta. Najmanje povjerenja imaju u informacije iz reklama financijskih

institucija.

Najčešći razlozi zbog kojih ljudi štede te investiraju novce su različite nepredvidive

okolnosti, izvanredna stanja, hitni slučajevi, a potom štednja radi djece i vlastite

mirovine. Osiguravajuća društva zbog toga sve se više orijentiraju na poboljšanje

ponude i kvalitete takvih polica. Allianz pruža policu AlianZ Život za slučaj smrti i

doživljena gdje osiguranik sam izabire iznos koji želi uštedjeti. Croatia osiguranje nudi

Mješovito osiguranje gdje su pokriveni slučajevi doživljenja, smrti usljed bolesti ili

uslijed nezgoda, Merkur nudi životno osiguranje Moja kombinacija koja štiti u raznim

životnim situacijama i pruža visoku fleksibilnost, Grawe naprimjer nudi životno

osiguranje Sretan život koja pruža zaštitu osiguranika i obitelji za slučaj nezgode i

bolesti koja može dovesti do invaliditeta, radne nesposobnosti ili smrti. Sva

osiguravajuća društva nude ovakve slične police koje se uglavnom imaju manje razlike.

Gotovo sva društva nude i police osiguranje namijenjena dijeci. Tigar Teo Allianza

omogućuje da se ukupni namijenjeni iznos isplati djetetu nakon isteka police, pruža

financijsku pomoć i u slučajevima manjih ili većih nezgoda i bolesti, osigurava djecu u

dobi od 30 dana do 15. godine a nudi još i tri paketa dopunskih osiguranja. Dodatna

72

pogodnost je završi li dijete sve razrede srednje škole s odličnim uspjehom, Allianz

Zagreb će ga nagraditi s 5% od ugovorene svote. COCO osiguranje Cratia-e nudi

osiguranje djeteta do 13. godine a maksimalna dob pri isteku osiguranja je 25 godina.

Grawe Tobi je štedno životno osiguranje za djecu od 9 do 19 godina kada se i isplaćuje

osiguranu svota, a dodatna pogodnost je isplatita u cijelosti ili kao Tobi džeparac. Osim

ove police nudi se i Grawe Kids koje je moguće ugovoriti za dijete od rođenja do 13

godina, dok se premija plaća samo za prvih šest godina trajanja osiguranja. Basler i

Kvarner VIG također pružaju dvije police osiguranja za djecu dok Merkur osiguranje u

ponudi nema niti jednu.

Prema podacima DZS-a i Eurostata već sada a i u budućnosti sve je veća stopa starijeg

stanovništva u Hrvatskoj ali i sve veća stopa rizika od siromaštva za stariju dob.

Osiguravatelji su to prepoznali te se na tržištu sve više pronalaze proizvodi za

takozvanu treću životnu dob. Ovdje se istiće proizvod Merkur osiguranja posebno

namijenjenog za osiguranike koji žele sigurnu štednju za svoju mirovinu pod nazivom

Moja budućnost. Takvu štednju usmjerenu na mirovinu nudi i Grawe, a Safe Life

istovremeno osigurava i od onih rizika koji bi mogli onemogućiti uspješan završetak

takve štednje. Croatia ima Osobnu doživotnu rentu a vodeće osiguravajuće društvo ne

nudu takvu policu. Osim toga sve je veća potražnja za proizvodima životnog osiguranja

povezanim s investicijskim fondovima. Upravo su te police s mjesečnim uplatama one

koje kao ciljanu klijentelu gađaju prosječne hrvatske obitelji, obitelji s djecom, obitelji s

kreditima, zbog toga što je takva polica kao uostalom i klasična životna polica, najbolji

instrument dugoročne štednje koja pri tom obitelji daje financijsku zaštitu u slučaju

smrti osiguranika. Međutim, za razliku od klasičnih polica životnih osiguranja,

ulaganjem u ovakvu policu realno se mogu realizirati znatno veći prinosi od klasične

životne police. Također kod velike većine fondpolica klijent može birati fond ili

fondove u koje će ulagati i na takav se način pozicionirati prema riziku kojeg želi

prihvatiti (Tišma, 2008, str.17). Kapital+, Invest Premium, Top life, Grawe proFITplus,

Baslerov svijet investicija, Gold invest ili Garant samo su neki od polica koje se nude na

tržištu te gotovo svako osiguravajuće društvo pruža barem jednu ovakvu policu vezanu

za investicijske fondove.

73

Iz svega navedenog se može zaključiti da se na tržištu javlja sve više novih vrsta

proizvoda koji su orjentirani prema određenim skupinama. Vrlo teško je uspoređivati

proizvode raznih društava jer pojedinac treba pronaći ravnotežu između cijene i

kvalitete, pripaziti na omjer uloženo-dobiveno jer visina premije određuje raspon i

kvalitetu pokrića, a da zadovolji upravo one potrebe koje želi, odnosno zaštiti se od

rizika za koje smatra da ga ugrožavaju. Pozornost treba obratiti na osigurane opasnosti

odnosno obim i pokriće samog osiguranja koji su opisani u uvjetima osiguranja te su

sastavni dio ugovora o osiguranju. Trenutno vodeće društvo Allianz ne pruža tako velik

broj proizvoda kao ostala društva ali oni su dobro prihvaćeni kod društva te

zadovoljavaju njihove potrebe. Croatia osiguranje više je orijentirana na klasično

životno osiguranje koje je trenutno najprodavanije na tržištu. Društva se pokušavaju

probiti na tržište uvodeći nove karakteristike proizvoda ali ljudi zbog navika i

nepovjerenja teže prihvaćaju ali s vremenom potražnja za takvim proizvodima biti će

sve veća.

74

6. NOVI OBLICI ŽIVOTNOG OSIGURANJA

Kako bi se prilagodila promjenama na tržištu te održala konkurentnost, osiguravajuća

društva moraju uvesti razne promjene. Moraju unaprijediti svojstva postojećih usluga,

razvijati nove usluge koje će odgovoriti na gotovo individualističku potražnju sve

informiranijih i tehnološki superiornijih kupaca, napustiti postojeće usluge i raditi na

poboljšanju svojstava postojećih proizvoda. U fazi zasićenosti životnog ciklusa

osigurateljne usluge, osiguravajuće društvo treba činiti određena poboljšanja svojstava

postojećih usluga kako bi ih bolje prilagodila potražnji postojećih i potencijalnih

osiguranika.

Razvoj novih usluga je izravna posljedica tržišne orijentacije osiguravajućih društava.

To je način na koji se ona prilagođavaju posebnih potrebama svojih kupaca. Suvremeni

razvoj tehnologije, nove aktivnosti pojedinaca stvorili su nove rizike koji zahtijevaju

osigurateljnu zaštitu. Najbolji je primjer poboljšanja svojstava postojećih usluga

primjena valutne klauzule kod životnih osiguranja prije dvadesetak godina. Razvoj,

lansiranje i prodaja novih financijskih usluga su vrlo rizični između ostalog i zato jer je

teško determinirati je li nova usluga uspješna jednom kada je lansirana na tržištu. Do

tada je životno osiguranje izraženo u domaćoj valuti doživljavalo rapidni gubitak

vrijednosti uslijed inflacije. Pokušaj da se taj problem riješi primjenom indeksacije

cijena bio je vrlo loša kopija valutnog tečaja. Tek je primjena valutne klauzule učinila

radikalno poboljšanje svojstava s velikom stopom porasta ove vrste osiguranja. Najveći

korak u razvoju novih proizvoda učinjen je na području životnih osiguranja. Tu se javlja

niz novih usluga npr. dopunska osiguranja uz osiguranje života (dopunsko zdravstveno

osiguranje, osiguranje teško bolesnih stanja), štedno osiguranje djece, osiguranja koja su

evoluirala iz standardnih tipova osiguranja te čitava lepeza novih životnih osiguranja

kao rezultat investicijskih fondova (unit-linked police), te osiguranja vezana za

burzovne indekse (index linked police) (Stipić i suradnici, 2009.). U ovom dijelu

obrađeno je: 1) osiguranje života vezano uz investicijske fondove - Units linked life

policies te 2) osiguranje života vezano uz burzovne indekse- Indeks linked.

75

6.1. Osiguranje života vezano uz investicijske fondove - Units linked life policies

Želeći na jednostavan način definirati units linked, može se reći da se u većini slučajeva

radi o javnim investicijskim fondovima "pokrivenim" policom životnog osiguranja.

Ušteđevina koji ugovaratelji osiguranja ulažu u units linked fondove koristi se za

kupovinu udjela u različitim javnim investicijskim fondovima ili u fondovima

osiguravajućih društava koja prodaju životna osiguranja.

Units linked police razlikuju se i po tome što predviđaju i financijske garancije. Ako ne,

onda investicijski rizik snosi osiguranik, pa ako kupljeni udjeli izgube na vrijednosti,

isto će se dogoditi i sa kapitalom osiguranim units linked policom. Units linked police,

kod kojih se ušteđevina ulaže u udjele javnih investicijskih fondova, zapravo su oblik

životne police osiguranja koja ne predviđa direktno upravljanje ušteđevinom od strane

osiguravajućeg društva, već ono, kupnjom udjela u javnim fondovima, financijsko

upravljanje s prikupljenim sredstvima povjerava trećim osobama. U ovu vrstu units

linked fondova slijevaju se udjeli iz javnih investicijskih fondova što se može uočiti iz

Sheme 1. Taj skup udjela koji se slijevaju u units linked fond nazivaju se fund share.

Oni se, poput udjela iz općih fondova, dnevno kotiraju, a njihova se vrijednost može

doznati u financijskim dnevnicima (Matijević, 2002, str.31).

Shema 2: Unit linked police vezane za opće investicijske fondove

Izvor: izrada studentice prema Matijević, 2002, str.31

Slučaj može biti i da se ušteđevina ugovaratelja osiguranja ne ulaže u udjele javnih

fondova već u udjele (unutarnjeg) fonda kojim direktno upravlja osiguravajuće društvo.

76

U tom slučaju, društvo ne povjerava trećim osobama poslovanje, već samo upravlja

ušteđevinom osiguranika (Shema 2.). Ovo rješenje je zahtjevnije od prethodnog i

iziskuje tehničku i kadrovsku osposobljenost za poslove skrbništva nad povjerenim

financijskim sredstvima.

Shema 3: Unit linked police vezane za fondove osiguravajućih društava.

Izvor: izrada studentice prema Matijević, 2002, str.32

Units linked police obično predviđaju jednom godišnje uplatu premije, a moguće je i

naići na police koje predviđaju jednokratnu uplatu čitave premije. Oblik s godišnjom

premijom omogućuje ugovaratelju osiguranja optimalnije postizanje institucionalnog

cilja životne police, tj. osiguravanje naknade u obliku kapitala i rente kroz periodične

uplate. U Units linked policama, kao i u ostalim vrstama životnih osiguranja, predviđen

je i prijevremeni otkup. U tom slučaju, uobičajeno je da osiguravajuće društvo zadržava

određeni dio financijskog prihoda. Otkup je u pravilu moguć nakon isteka godine dana u

slučaju da je ugovaratelj platio cijeli anuitet ili odmah, bez isteka godine dana. Prema

nekim ugovorima otkup može biti i djelomičan (ukoliko je preostala vrijednost udjela

veća ili jednaka određenom iznosu) ili cjelokupan (uvijek moguć i jednak sto postotnoj

vrijednosti ukupnog udjela).

Fondpolica primjerena je hrvatska inačica termina unit linked koji označava policu

životnog osiguranja u kojoj ugovaratelj snosi rizik investiranja ulažući u investicijske

fondove. Unit linked proizvodi lansirani su sredinom prošlog stoljeća na

anglosaksonskom području. U europskoj uniji doživljavaju procvat nakon 1997. godine,

najprije u Belgiji i Francuskoj, a zatim i u drugim zemljama. U ponudi unit linked

77

proizvoda dominiraju SAD, Kanada i Australija, gdje čine više od 50 posto premije

osiguranja života. Na hrvatskom su tržištu prve fond police ponuđene krajem 2004.

godine. Ono što je obilježilo prve dvije godine postojanja fondpolice na hrvatskom

tržištu je to da su se one uglavnom prodavale putem banke i to u obliku jednokratnih

uplata a u 2006. su se na tržište polako počele uvoditi i fondpolice s višekratnim

uplatama. . U tim godinama mijenjali su se i stavovi hrvatskih građana spram štednje na

način da su se klasični oblici štednje počeli zamjenjivati ulaganjima na tržište kapitala i

investicijske fondove. Iako su prva društva za upravljanje investicijskim fondovima

osnovana još krajem devedesetih, ovaj fenomen poprimio je šire razmjere kada su se

veće hrvatske banke kroz svoja povezana društva za upravljanje investicijskim

fondovima ozbiljno uključile u njega. Ne čudi zato da su upravo banke imale interes

povezati svoje klijente kojima su izdavale kredite sa svojim investicijskim fondovima i

to kroz fondpolicu s osiguravajućim društvima s kojima imaju određenu povezanost.

Zbog toga je banko-kanal dominirao prvih godina u prodaji fondpolica dok su se 2006.

godine u prodaju uključili i drugi kanali, a na tržište su došli i novi tzv. strukturirani unit

linked proizvodi (Tišma, 2008, str.14).

Glede strategije investiranja prikupljenog kapitala, units linked fondovi mogu biti

(Matijević, 2002, str.32):

• unit linked equity - fondovi koji investiraju kapital u dionice,

• unit linked bond - fondovi koji investiraju kapital u obveznice,

• unit linked balanced - fondovi koji investiraju kapital u obveznice i u

dionice (mješoviti),

• unit linked monetary - novčani fondovi.

S obzirom da novac koji se ulaže u units linked fondove koristi za kupnju udjela u

investicijskim fondovima ili fondovima osiguravajućih društava, ovdje važnu ulogu

igra osoba koja odlučuje o tome u koji fond treba investirati tj. fund manager. Fund

manager je financijski stručnjak, specijalist za upravljanje imovinom donošenjem

investicijskih odluka o kupoprodaji vrijednosnih papira zaposlen u društvu za

upravljanjem fondovima (Fond menadžer, 2013).

78

6.1.1. Vrste Unit linked polica

Postoje različite vrste unit linked polica, ovisno o tome tko snosi financijski rizik, pa se

razlikuju (Matijević, 2002, str.34) :

• unit linked pure police,

• partial guaranteed units linked police,

• guaranteed units linked police.

Kod units linked pure polica financijski rizik ide na teret ugovaratelja osiguranja: ako

investicije krenu lošim putem, jedina osoba koja snosi posljedice je osiguranik. U

slučaju partial guaranteed units linked polica, financijski rizik djelomično snosi

ugovaratelj osiguranja, a djelomično osiguravajuće društvo: ugovaratelj osiguranja, na

primjer, može sklopiti s osiguravajućim društvom ugovor u kojem se ono obvezuje u

svakom slučaju isplatiti 75% ili slični postotak uplaćenog kapitala. Kod guaranteed

units linked polica, financijski rizik je nadasve teret osiguravajućeg društva koje se

obavezuje vratiti kompletan iznos uplaćenih premija.

Financijska garancija koja je uključena u policu može se sastojati od povrata

nominalnog kapitala (uplaćena premija, bez poreza) ili povrata nominalnog kapitala

povećanog za određenu interesnu stopu. U prvom slučaju, financijska garancija je

ograničena, pa se u praksi kompletna struktura vrlo lako i reosigurava. U drugom

slučaju, financijska garancija je neograničena i ovisi o minimalno zajamčenom prihodu

u odnosu na interesne stope prisutne na tržištu. U ovom slučaju teže je predvidjeti

nužni indeks reosiguranja. U pravilu, ako units linked polica predviđa financijsku

garanciju, financijska strategija uključuje srednje niske rizike. Tako su investicije

pretežno usmjerene na novac i obveznice, a manje na dionice. Ako ne postoji

garancija, financijska strategija predviđa srednje visoke investicije (dionice, a manje na

obveznice i novac). Postoji i srednje rješenje, odnosno ono u kojem je financijska

garancija ograničena (investicije su u jednakoj mjeri usmjerene na dionice, obveznice i

novac) (Matijević, 2002, str.35).

79

6.2. Osiguranje života vezano uz burzovne indekse- Indeks linked

Indeks linked police još su jedan novitet u paleti osiguravajućih proizvoda koji

predstavlja spajanje osiguranja i financijskog upravljanja. Ovaj proizvod štiti

osiguranika od mogućih negativnih posljedica kupnje visokorizičnih financijskih

proizvoda, omogućuje mu investiranje s određenom razinom rizika, a bez opasnosti od

gubitka cjelokupnog uloga.

Indeks linked polica je strukturirani proizvod kojeg čine jedna obveznica, u pravilu, bez

kupona, i jedna ili više opcija. Ovaj proizvod omogućava osiguraniku korist od

eventualnog porasta indeksa koji se odnose na izabranu opciju. Od tuda pojam 'indeks'

u nazivu, odnosno proizvod vezan za određeni indeks(Matijević, 2002, str.36).

Indeks linked police su životne police čija vrijednost direktno ovisi o poslovanju

osiguravajućeg društva, ali za razliku od tradicionalnih životnih polica, gdje se

uplaćena premija koja dospijeva u poseban fond koristi za kupnju vrijednosnih papira

sa stalnim prinosom, a u manjoj mjeri dionica i nekretnina, kod indeks linked polica se

uplaćena premija uglavnom koristi za kupnju obveznica bez kupona jedne ili više opcija

na burzi. Indeks linked police vezane za burzovne indekse obuhvaćaju opcije koje

omogućavaju korištenje porasta indeksa, odnosno burze. Iz toga proizlazi da one

predstavljaju dvije različite vrijednosti, odnosno obveznicu koja osigurava određeni

osigurani prinos i opciju koja može osigurati određeni prinos. Konačna naknada kod

indeks linked police sastoji se od isplate dospjelih iznosa, kao posljedica porasta

odnosnog ili odnosnih indeksa. Kod indeks linked polica s financijskom garancijom,

konačna naknada jednaka je najvećoj vrijednosti dospjelog iznosa kapitala uvećanog za

stopu odnosnog ili odnosnih indeksa, zagarantiranog kapitala koji može biti: dio

uplaćenog kapitala, sav uplaćeni kapital ili sav kapital uvećan za određenu godišnju

interesnu stopu(Matijević, 2002, str.36).

Indeks linked police predviđaju otkup ili učešće, ali koje nije isto kao kod ostalih oblika

životnih osiguranja, gdje se obično 85% prihoda vraća osiguranicima, dok preostali

postotak zadržava osiguravajuće društvo. Kod indeks linked polica učešće ovisi o

naravi opcije. Opcija može garantirati određeni postotak od porasta odnosnog indeksa.

Ako opcija predviđa da bude priznato 80% porasta odnosnog indeksa, ne mora značiti

80

da će osiguravajuće društvo zadržati preostalih 20% prihoda. Opcija može jamčiti i

stopostotni ili veći prihod, primjerice od 120%.

Stopa učešća se određuje stavljajući u odnos raspoloživi kapital i cijenu opcije,

dobivajući tako broj opcija koje se mogu kupiti. Ako, primjerice, opcija košta 10 kuna, a

raspoloživi kapital nakon kupnje opcije iznosi 7 kuna, stopa učešća je 70% jer se

raspoloživim iznosom može kupiti samo 0,7 opcija. Ako je raspoloživi kapital 12 stopa,

učešća će biti 120%, jer je moguće kupiti 1,2 opcija. Ne predviđaju sve indeks linked

police koje su dostupne na tržištu jednaki mehanizam otkupa. U većini slučajeva nailazi

se na sljedeća rješenja (Matijević, 2002, str.39):

• isplatu sadašnje tržišne vrijednosti opcije,

• isplatu postotka između 90% i 96% sadašnje tržišne vrijednosti opcije,

• isplatu unaprijed utvrđenog kapitala koji raste porastom godina koje su

protekle od emisije opcije

• isplatu sadašnje vrijednosti opcije, snižene za razdoblje koje preostaje

do isteka ugovora.

Na svjetskom i hrvatskom tržištu kapitala možemo očekivati da će njihova važnost

samo dodatno rasti s obzirom da imaju određene garancije koje će klijenti zasigurno sve

više cijeniti. No, nakon prvog vala fondpolica prodavanih putem banaka u formi

jednokratnih uplata, pa zatim i strukturiranih unit linked proizvoda, na tržištu se sve više

nude fondpolice s višekratnim mjesečnim uplatama. Razloge za još uvijek malu

zastupljenost na hrvatskom tržištu treba tražiti prije svega u nedovoljnom fokusu

hrvatskih osiguratelja na fondpolice, a samim tim i nedovoljno razvijenim prodajnim

mrežama specijaliziranim za životna osiguranja, odnosno za unit linked police. Dolazak

specijaliziranih osiguratelja za tu vrstu životnih osiguranja na hrvatsko tržište i razvoj

agencija za zastupanje fokusiranih na fondpolice zasigurno će doprinijeti daljnjem rastu

tržišta osiguranja života (Tišma, 2008, str.17).

81

6.2.1. Vrste indeks linked polica

Zajamčeni financijski prihod jedna je od odlika po kojoj se životne police razlikuju od

drugih proizvoda financijske naravi, budući da dio investicijskog rizika snosi

osiguravajuće društvo. Taj dio može biti manji ili veći ovisno o zajamčenoj dobiti i

razini inflacijske stope na tržištu. Vrste indeks linked polica prikazane su u tablici ispod.

Tablica 6. Vrste indeks linked polica

Izvor: Izrada studentice prema Matijević, 2002, str. 37

Guaranteed indeks linked police mogu se podijeliti na police koje garantiraju samo

povrat uloženog kapitala i one koje garantiraju povrat kapitala povećanog za

određenu godišnju kamatu za vrijeme trajanja ugovora. Partial guaranteed indeks

linked police predviđaju samo djelomičan povrat uloženog kapitala, kao polica

koja garantira 75- postotni povrat uloga. I na kraju, postoje indeks linked police

koje ne predviđaju nikakve garancije.

Osim financijske garancije indeks linked police predviđaju i garancije za

osiguranje i one mogu biti različite vrste i vezane su za trajanje ljudskog života.

GRUPA VRSTA FINANCIJSKA GARANCIJA

Indeks linked

guaranteed indeks

linked

zagarantiran minimalni prinos

ili povrat uloženog kapitala

partial guaranteed

indeks linked

zagarantiran isključivo povrat

uloženog kapitala

indeks linked pure nema financijske garancije

82

7. ZAKLJUČAK

Osiguranje je pojam s kojim se u pojedinim svojim segmentima svi svakodnevno

susreću. Ljudi i njegova materijalna dobra neprekidno su izloženi raznim opasnostima

koje često nije moguće spriječiti ali ih se može ubkažiti. Tu nastupa osiguranje koje je

osmišljeno na način da pruži zaštitu od ozbiljnih financijskih gubitaka koji mogu biti

posljedica uplitanja određenih neizvjesnih događaja kod pojedinca. Osiguranje je dakle

jedan oblik upravljanja rizikom, prvenstveno usmjeren na smanjenje financijskih

gubitaka.

Osiguranje je u suvremenom gospodarskom razvoju postalo učinkovita i nezamjenjiva

zaštita današnjeg društva. Osigurateljna industrija igra značajnu ulogu u ekonomiji

svake razvijene zemlje, a osigurateljni proizvodi su važni elementi financijskog

planiranja pojedinaca, obitelji i poslovnih subjekata. Osiguranje života najčešći je i

najrasprostranjeniji oblik osiguranja i štednje u svim razvijenim zemljama Europe i

svijeta. Sve se više razvija svijest o važnosti i neprocijenjivosti života kod ljudi a samim

time i potreba za njegovim osiguranjem. Prepoznaje se da je ulaganje u osiguranje

života u nezamjenjiv način stjecanja sigurnosti, adekvatnije raspolaganje novcem i dio

opće kulture življenja jer je riječ o sigurnom i isplativom obliku štednje. Osiguranjem

života ostvaruje se konkurentan način štednje koja donosi stalnu dobit, te izvanredan

oblik osiguranja od svih rizika koje donosi dinamičan život. Prednost je i u tome što

jamči financijsku sigurnost najbližih u slučaju smrti osigurane osobe. Životno

osiguranje zbog toga je dobar izbor ukoliko pojedinac želi osigurati druge u slučaju

svoje smrti najčešće djecu ili bračnog partnera. Također ako je policom pokriven rizik

od bolesti pokriti će troškove liječenja koji su u današnje vrijeme sve veći.

Tržište osiguranja u Republici Hrvatskoj u posljednjih desetak godina doživljava

značajne promjene. Povećan je broj osiguravajućih društva, povećana je premija

osiguranja, uvedeni su novi proizvodi osiguranja i redizajnirani postojeći. Međutim

učinak recesije zadnjih nekoliko godina pokazao je stvarnu sliku tržišta. Premija

osiguranja na Hrvatskom tržištu smanjuje se nakohn ulaska države u krizu te dolazi do

silaznog trenda. Zaračunata bruto premija životnih osiguranja 2011. godine zauzima

26,59 % u ukupnoj zaračunatoj bruto premiji te iznosi oko 2,5 milijarde kuna a 2012.

83

zauzima 26,59% što je 2,4 milijarde kuna. Može se zaključiti iako je došlo do

smanjenja ukupne premije sve se više ulaže u osiguranja života. Rezultat toga je što su

osiguravajuća društva bila potaknuta na kompletnu reorganizaciju. Pojedinci su u

današnje vrijeme sve zahtjevniji te se javlja potreba za individualiziranim

osiguranjima koji će zadovoljiti sve njihove zahtjeve. Osiguravajuća društva

zadovoljenje korisnika moraju postići usavršavanjem i poboljšanjem kvalitete

osigurateljnih proizvoda, jačanje konkurentnosti na tržištu, a sve u svrhu pronalaženja

novih potencijalnih klijenata i zadržavanje postojećih osiguranika.

Broj osiguravajućih društva se povećava te su sve poznatija na tržištu. Kako bi se

prilagodili promjenama na tržištu te postali konkurentnija, društva su sve više počela

ulagati u marketing te razrađivati marketinške pristupe kako bi promovirala životna

osiguranja, proširila ponude i poboljšala proizvode te se počela orijentirati na sve dobne

skupine. Iz ponude proizvoda životnog osiguranja osiguravajućih društva u Hrvatskoj

vidljiv je porast proizvoda koji su namijenjeni djeci kao npr. Tigar Teo, COCO, te

ljudima treće životne dobi kao Moja budućnost Merkur osiguranja. Također se javlja niz

novih proizvoda i usluga kao što je dopunsko osiguranje uz osiguranje života kao što je

osiguranje od teških bolesti i dopunsko zdravstveno osiguranje te osiguranja vezana uz

burzovne indekse i investicijske fondove. Iako su ovi oblici već neko vrijeme na tržištu

još se nisu razvili te njihovo vrijeme tek dolazi. Sve viče se počinje ulagati u burzovne

indekse i investicijske fondove a ovakvi moderni oblici štednje kod razvijenih su se

susjednih zemalja u tolikoj mjeri su razvili da predstavljaju najbolje prodavane

proizvode do recesije.

Dakle, nameće se životno osiguranje kao vrijedan i fleksibilan instrument koji je

pojedincu na raspolaganju u osobnom financijskom planiranju . Na osnovi rezultata

istraživanja o tržištu životnog osiguranja može se zakljućiti da sve veći broj novih

proizvoda vodi tržište u dobrom smjeru te omogućava društvima bolji financijski

rezultat .

84

LITERATURA

1) Knjige:

1. Andrijanić, I. & Klasić, K., 2002., Tehnika osiguranja i reosiguranja, Zagreb:

Mikrorad.

2. Andrijašević, S. & Petranović, V., 1999., Ekonomika osiguranja, Zagreb: Alfa.

3. Babić, M., i Frančišković, I., 2011., Menadžment intelektualnog kapitala

osiguravajućeg društva, Rijeka, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

4. Bijelić, M., 2002., Osiguranje i reosiguranje, Zagreb: Tectus

5. Ćurak, M. i Jakovčević, D., 2007., Osiguranje i rizici, Zagreb: Rrif plus d.o.o

6. Ćurković, M., 2005., Ugovor o osiguranju života, Zagreb: Inženjering biro d.d.

7. Frančišković, I., 2004., Ekonomika međunarodnog osiguranja, Rijeka,

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

8. Klasić, K. i Andrijanić, I., 2007., Osnove osiguranja: načela i praksa, drugo

izdanje ur. Zagreb: Teb.

9. Luffrum, G., 1996.,Uvod u praksu osiguranja života, Zagreb: HIBO

10. Mašić, N., 2008., Životno osiguranje osnovni principi, Zagreb, Profil

International d.o.o.

11. Vaughan, E. J. & Vaughan, T. M., 2000., Osnove osiguranja, Upravljanje

rizicim, Zagreb: Mate

12. Zelenika, R., 2005., Logistički sustavi. Rijeka: Ekonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci.

2) Članci:

13. Andrijanić, I. i Rajsman, M., 2008, Transportno osiguranje s osvrtom

na njemačku poslovnu praksu, Zagreb, Zbornik Visoke poslovne škole

Libertas, broj 1, str. 221-232

14. Matijević, B., 2002, Uvod u nove oblike životnih osiguranja,

Zagreb, Osiguranje, broj 4, str. 31-39

15. Tišma, N., 2008, Fond polica, Zagreb, Svijet osiguranja, broj 34, str.

14-18

85

3) Izvješća:

16. Premor Andrijanić M., 2013, Izvješće o tržištu obveznih osiguranja u prometu s

posebnim osvrtom na osiguranje od automobilske odgovornosti, Zagreb:

Hrvatski ured za osiguranje

17. Premor Andrijanić M., 2012, Izvješće o tržištu obveznih osiguranja u prometu s

posebnim osvrtom na osiguranje od automobilske odgovornosti, Zagreb:

Hrvatski ured za osiguranje

18. Premor Andrijanić, M. i Stahuljak, T., 2012., Tržište osiguranja u Republici

Hrvatskoj, Zagreb: Hrvatski ured za osiguranje

4) Internet izvori:

19. Allianz u Hrvatskoj - snaga, izvrsnost, partnerstvo, dostupno na:

http://www.allianz.hr/naslovnica/o-nama/allianz-zagreb

(pristupljeno15.04.2013.)

20. Basler siguran život , Osiguranje života, dostupno na :

http://www.basler-oz.hr/hr/osiguranja/zivot.html(pristupljeno 20.05.2013)

21. Bijelić, M. i Miletić, V., 2009, Osiguranje (i reosiguranje) u globalizaciji

dostupno na:

Http://www.rifin.com/images/stories/starestranice/bijelic_28_10_09.pdf

(pristupljeno 11.03.2013.)

22. Croatia osiguranje- najstarije osiguravajuće društvo u Hrvatskoj, 2013, dostupno

na: http://www.crosig.hr/o-nama(pristupljeno 20.06.2013.)

23. Ekonomski program Republike Hrvatske, 2013, dostupno na:

http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/nd/ep2013_croatia_hr.pdf (pristupljeno

26.06.2013.)

24. Fond menadžer, Riječnik pojmova, dostupno na:

http://www.vbinvest.hr/default.aspx?id=16 (pristupljeno 08.04.2013.)

25. Funkcije osiguranja , Riječnik financijskih pojmova, 2013, dostupno na :

http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-f/web/funkcije-osiguranja(pristupljeno

13.03.2013.)

86

26. Grawe sretan život, dostupno na:

http://www.grawe.hr/hr/zivot_07.htm(pristupljeno 20.05.2013)

27. Grižinovec, Š., 2011, Što građani znaju o životnom osiguranju, dostupno na :

http://www.banka.hr/hrvatska/sto-gradjani-znaju-o-zivotnom-

osiguranju(pristupljeno 02.07.2013.)

28. Hrvatsko tržište osiguranja 2011., Hrvatski ured za osiguranje, dostupno na:

http://optimarisk.hr/hrvatsko-trziste-osiguranja (pristupljeno 10.04.2013.)

29. Indeks životnih troškova, dostupno na:

http://limun.hr/main.aspx?id=24514&Page (pristupljeno 03.04.2013.)

30. Merkur život, , dostupno na :

http://www.merkur.hr/cms/beitrag/1007821/45557 (pristupljeno 16.04.2013.)

31. Nagrađeni najbolji pribavitelji životnih osiguranja za 2011. godinu, Osiguranje,

dostupno na:

http://www.crosig.hr/o-nama/casopis-osiguranje/novosti/croatia-osiguranje-

nagradeni-najbolji-pribavitelji-zivotnih-osiguranja-za-2011-godinu

(pristupljeno 15.04.2013.)

32. Opći uvjeti za osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja (nezgode),

sklapanje ugovora o osiguranju, 2008, dostupno na:

https://webshop.crosig.hr/b2c/Conditions/Opci_uvjeti_za_dodatnu_nezgodu.pdf

(pristupljeno 25.04.2013)

33. Osiguranik, dostupno na :

http://limun.hr/main.aspx?id=20540&Page=2(pristupljeno 20.04.13.)

34. Osiguranje života za slučaj smrti i doživljenja (mješovito osiguranje), 2009,

dostupno na:

http://www.crosig.hr/osiguranja/zivotno-osiguranje/vrste/osiguranje-zivota-za-

slucaj-smrti-i-dozivljenja-mjesovito-osiguranje/osnovne-informacije

(pristupljeno 29.03.2013.)

35. Osiguranje života, , dostupno na: http://www.grawe.hr/hr/Pitanja_zivot.htm

(pristupljeno 03.04.2013.)

36. Rafaj, J., 2009, Tržište osiguranja, Zagreb, dostupno na :

www.hanfa.hr/dl.php?id=1 (pristupljeno 20.04.13.)

87

37. Rentno osiguranje, mirovinska renta i privatna mirovina, 2013, dostupno na :

http://www.rentnoosiguranje.com/(pristupljeno 25.05.13.)

38. S vama kroz život, Proizvodi, dostupno na:

http://www.agramlife.hr/proizvodi(pristupljeno 25.05.2013.)

39. Stipić M.,Šustić I., Krolo Crvelin A., 2009, Razvoj novih proizvoda u hrvatskom

osigurateljnom sektoru, Svijet Osiguranja, Broj 7, dostupno na:

http://www.svijetosiguranja.eu/hr/clanak/2009/7/razvoj-novih-proizvoda-u-

hrvatskom-osigurateljnom-sektoru,87,2910.html(pristupljeno 07.04.2013.)

40. Tržište osiguranja u RH za pet mjeseci 2013., dostupno na:

http://www.osiguranje.hr/ClanakDetalji.aspx?15023 (pristupljeno 28.06.2013.)

41. Ugovor o osiguranju, dostupno na:

http://www.elitaplus.hr/ugovor-o-osiguranju.htm#obveza

(pristupljeno20.04.2013.)

42. Zajednička obilježja životnih osiguranja, 2006, dostupno na:

http://www.triglav-osiguranje.hr/default.aspx?id=148 (pristupljeno 29.03.2013.)

43. Zakon o obveznim odnosima, 2005, Narodne novine broj 35, dostupno na :

http://www.zakon.hr/z/75/Zakon-o-obveznim-odnosima)(pristupljeno

19.04.2013)

44. Zakon o osiguranju, 2005, Narodne novine broj 151, dostupno na:

Http://www.zakon.hr/z/369/Zakon-o-osiguranju (pristupljeno 11.03.2013.)

45. Životno osiguranje, Croatia osiguranje, 2013, dostupno na:

http://www.crosig.hr/osiguranja/zivotno-osiguranje (pristupljeno 15.04.2013.)

46. Životno osiguranje, 2013, dostupno na:

http://covermagazin.com/zivotno-osiguranje.htm (pristupljeno 29.03.2013)

47. Životno osiguranje, Generali osiguranje, dostupno na:

http://www.generali.hr/osiguranja/fizicke-osobe/Zivotno-osiguranje

(pristupljeno 25.05.2013.)

48. Životno osiguranje, Kvarner Vienna Insurance Group, dostupno na :

http://www.kvarner-vig.hr/o_nama.html(pristupljeno 25.05.2013.)

88

POPIS SHEMA

Redni broj Naslov Stranica

1. Komponente premije osiguranja 39

2. Unit linked police vezane za opće

investicijske fondove

75

3. Unit linked police vezane za fondove

osiguravajućih društava

76

POPIS GRAFIKONA

Redni broj Naslov Stranica

1. Udjeli financijskih posrednika u ukupnoj

imovini financijskih posrednika na kraju

2012. godine

48

2. Kretanje premije u mil. kn u Republici

Hrvatskoj 1996. – 2011.

50

3. Ukupno zaračunata bruto premija po

društvima za osiguranje 2012. godine

51

4. Struktura ukupne premije osiguranja po

skupinama osiguranja

53

5. Struktura premije osiguranja po vrstama

osiguranja za 2012. godinu

54

6. Zaračunata bruto premija životnih

osiguranja

55

7. Kretanje premije životnih i neživotnih

osiguranja u %

56

8. Poredak društava koja se bave životnim

osiguranjem 2012. godine

58

89

POPIS TABLICA

Redni broj Naslov Stranica

1. Stope smrtnosti na 1000 osoba 40

2. Tržište osiguranja u Republici Hrvatskoj

2012. godine

59

3. Zaračunata bruto premija životnih

osiguranja u razdoblju 2003.- 2011.

52

4. Iznos likvidiranih šteta životnih osiguranja

u razdoblju 2003.- 2011.

54

5. Zaračunata bruto premija životnih

osiguranja po vrstama

57

6. Vrste indeks linked polica 81

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom ANALIZA TRŽIŠTA ŽIVOTNIH

OSIGURANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ izradila samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc

Ivana Frančiškovića, a pri izradi diplomskog rada pomagala mi je i asistentica Helga Pavlić

Skender. U radu sam primijenila metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i koristila literaturu

koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i

zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen,

standardan način citirala sam i povezala s fusnotama s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad

je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Također, izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta.

Studentica

Ana Mihalić