SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI ... · – 10 - 12 bodova –iskazana visoka razina točnosti, preciznosti, relevantnosti, logičnosti i jasnoće u opisima i iskazivanju

SVEUČILIŠTE U RIJECI

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

Studijski program: PSIHOLOGIJA jednopredmetni preddiplomski studij

Izvedbeni nastavni planovi

Zimski semestar akademske godine 2013./2014.

Rijeka, rujan 2013.

POPIS PREDMETA I. GODINE PREDDIPLOMSKOG STUDIJA

OBAVEZNI PREDMETI: Biološke osnove ponašanja i doživljavanja

Etika u psihologiji Metodologija psihologijskih istraživanja

Upotreba računala u psihologiji Uvod u psihologiju

Uvod u psihologijsku statistiku Tjelesna i zdravstvena kultura

OBAVEZNI PREDMETI

Biološke osnove ponašanja i doživljavanja

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Biološke osnove ponašanja i doživljavanja Studij Psihologija – preddiplomski

Semestar I.

Akademska godina: 2013/2014

Broj ECTS-a 5

Nastavno opterećenje 30+30+0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave

ponedjeljkom od 14,15 do 16,00 (107); četvrtkom od 16,15 do 20,00 (403 i 201)

Nositelj kolegija dr. sc. Mladenka Tkalčić i dr. sc. Dražen Domijan

Suradnik Sanda Pletikosić

Vrijeme za konzultacije ponedjeljak 13,00-14.00; po dogovoru

Ponedjeljak 12,00-14,00

Utorak 11,30-13,00 Četvrtak 13,30-15,00

Kabinet 336 339 336

Telefon 265-760 265-758 265-777

E-mail [email protected] [email protected] [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Uvod u neuroznanost. Morfologija živčanoga sustava (filogenetski i ontogenetski razvoj živčanoga sustava, temeljne značajke živčanoga sustava - plastičnost, građa i funkcija perifernog i središnjeg živčanog sustava). Stanična građa živčanoga sustava (neuroni i glija stanice). Osnovni principi osjetnih sustava i kontrola motorike (doživljavanje i reagiranje). Komunikacija između neurona (električna i kemijska). Osnove psihofarmakologije (kako lijekovi i droge utječu na sinaptički prijenos). Neuroendokrini sustav. Homeostaza.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Nakon položenog ispita studenti će moći: 1. opisati dijelove živčanoga sustava i njihovu funkciju 2. opisati strukturu neurona i prijenos živčanoga impulsa 3. opisati strukturu i funkciju sinapse 4. identificirati i navesti glavne karakteristike neurotransmitora i neuromodulatora 5. opisati prirodu i funkciju neuroendokrinog sustava 6. integrirati naučeno u kontekstu održavanja homeostaze u organizmu 7. integrirati spoznaje različitih područja neuroznanosti

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Vježbe

X X X

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS

BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 1 0

Kontinuirana provjera znanja 1,5 50

Zadaci 0,5 20

ZAVRŠNI ISPIT 2 30

UKUPNO 5 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%)

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Studenti su obavezni položiti 2 kolokvija ili međuispita. Međuispiti se sastoje od zadataka višestrukog izbora. Maksimalni broj ocjenskih bodova za svaki kolokvij je 25. Kriterij za dobivanje bodova na kolokviju je najmanje 40% točno riješenih zadataka. Na svakom se testu može maksimalno dobiti 50 bodova koji se u ocjenske bodove pretvaraju na sljedeći način:

bodovi na testu ocjenski bodovi bodovi na testu ocjenski bodovi

do 20 20-23 24-26 27-29 30-32 33-35

0 10 11 12

13-14 15-16

36-38 39-41 42-44 45-47 48-50

17-18 19-20 21-22 23-24

25

Pristup popravku međuispita U slučaju neuspjeha na jednom od kolokvija (međuispita) nudi se mogućnost njegovog ispravka u posljednjem tjednu nastave u lipnju. Zadaci Tri izvještaja nakon provedenih vježbi. Prva dva nose 5 bodova, posljednji 10 bodova. Završni ispit Završni ispit je pisani. Sastoji se od 30 zadataka objektivnog tipa čije će rješavanje zahtijevati integraciju cjelokupnog gradiva kolegija. Ukupan broj bodova na ispitu je 30. Ispitni prag na pismenom ispitu je 15 bodova (50%).

bodovi na testu ocjenski bodovi bodovi na testu ocjenski bodovi

do 14 15 16 17

18-19 20-21

0 5 8 11 14 17

22-23 24-25 26-27 28-29

30

20 23 26 29 30

UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:

80 do 100 ocjenskih bodova 5 A

70 do 79,9 ocjenskih bodova 4 B

60 do 69,9 ocjenskih bodova 3 C

50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 D

40 do 49,9 ocjenskih bodova 2 E

30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 FX

0 do 29,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Pinel, J. P. J. (2002). Biološka psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko. Tadinac, M. i Hromatko, I. (2011). Uvod u biološke osnove doživljavanja i ponašanja. Zagreb: FF

Press. Tkalčić, M. (2010). Biološka psihologija – CD priručnik. Rijeka: Sveučilište u Rijeci.

Izborna literatura: odabrana poglavlja iz knjige Judaš, M. i Kostović, I. (1997). Temelji neuroznanosti (e-udžbenik)

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAĐANJE NASTAVE

Obavezno

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Putem e-kolegija

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Putem e-maila i osobno

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema

studenata

1. Uvod u područje biološke psihologije.

2. Podjela živčanog sustava (topografska, funkcionalna). Razvoj živčanog sustava (filogenetski, ontogenetski).

3. Stanična građa živčanog sustava (neuroni i glija stanice)

4. Komunikacija između neurona (živčano uzbuđenje i procesi na sinapsama).

5. Kralježnična moždina, moždano deblo.

6. Mali mozak.

7. Veliki mozak (diencephalon – talamus i hipotalamus)

8. Veliki mozak (telencephalon – bazalni gangliji i limbički sustav)

9. Veliki mozak (telencephalon – kora velikog mozga). Test 1.

10. Osjetni sustavi 1.

11. Osjetni sustavi 2.

12. Motorički sustav.

13. Neurotransmitorski sustavi. Osnove psihofarmakologije.

14. Regulacijski sustavi organizma: autonomni i neuroendokrini sustav.

15. Povezanost hormona i ponašanja – neuroendokrini sustav. Spolni hormoni i primjer spolne diferencijacije mozga. Test 2.

Etika u psihologiji

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija Etika u psihologiji

Studij Psihologija - preddiplomski

Semestar I.

Akademska godina: 2013./2014.

Broj ECTS-a 2



Ponedjeljak: 09.15 - 11.00 h Učionica br. 405

Nositelj kolegija dr. sc. Petar Bezinović, izv. prof.

Suradnik dr. sc. Miljana Kukić

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljak, 11.00-12.00 h Ponedjeljak i utorak: 11.00 - 12.30 h

Kabinet 338 338

Telefon 098 625 978 051/ 265-773

E-mail [email protected] [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA

Etika u psihologiji se bavi razmatranjem uloge etičnog ponašanja i daje smjernice prosuđivanju i donošenju etičnih odluka u području znanstvenog i stručnog rada psihologa. Kolegij nastoji kod studenata razviti osjetljivost za etičke nejasnoće i dvojbe u profesionalnom radu s ljudima.

Detaljno se razmatraju temeljna etička načela sadržana u Kodeksu etike psihološke djelatnosti Hrvatske psihološke komore, s posebnim razrađivanjem pojmova moći, profesionalne kompetentnosti, integriteta znanosti i struke, profesionalne i znanstvene odgovornosti, uvažavanja ljudskih prava i dostojanstva osobe, brige za dobrobit drugih i društvene odgovornosti psihologa. Također se obrađuju specifična etička pitanja vezana uz rad s ljudima putem savjetovanja i psihoterapije, potencijalni problemi mjerenja i dijagnosticiranja ličnosti, tretmana ispitanika u znanstvenim istraživanjima te problemi kršenja etičkih normi i načela.

Razrađuje se model etičkog prosuđivanja i odlučivanja koji uključuje prepoznavanje i definiranje etičkih dvojbi, preispitivanje alternativa i donošenja argumentiranih pravednih odluka.

Ciljevi kolegija Etika u psihologiji:

1. Potaknuti studente da se ponašaju u skladu s načelima i dogovorenim ponašanjem struke. 2. Pomoći studentima da tijekom svoje buduće profesionalne karijere donose odluke kojima će reducirati

moguće probleme uzrokovane neodlučnošću i moralnim dvojbama. 3. Potaknuti studente da se tijekom buduće karijere ponašaju u skladu s interesima neposrednih korisnika

njihovih usluga i društva u cjelini.


Nakon sudjelovanja u provedbi ovog kolegija studenti će moći: Objasniti važnost etičke dimenzije profesionalnog rada psihologa Opisati etička načela i standarde profesionalnog ponašanja sadržane u kodeksu etike HPK Razlikovati etične od neetičnih postupaka u profesionalnom radu psihologa Prepoznati postojanje etičkog problema Opisati etičke dvojbe u različitim područjima rada psihologa Rješavati etičke konflikte i nejasnoće u skladu s kodeksom etike psihološke djelatnosti HPK



Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo




mailto:[email protected]


Pohađanje nastave 0.7 0

Kontinuirana provjera znanja 1.3 100

Završni ispit 0 0

UKUPNO 2 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje:

Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno sakupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%).

Kontinuirana provjera znanja Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave. Obuhvaća tri međuispita i seminarski rad.

Test 1. Provjera razumijevanja Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i temeljnih načela Etičkog kodeksa HPK - ocjenjuje se na ljestvici od 0 do 8 bodova:

– 0 bodova – potpuna netočnost ili nepreciznost ili irelevantnost ili nelogičnost ili nejasnoća u opisima i iskazivanju poznavanja ispitanih tema;

– 1 - 4 boda – niska razina točnosti ili preciznosti ili relevantnosti ili logičnosti ili jasnoće u opisima i iskazivanju poznavanja ispitanih tema;

– 5 - 6 bodova – iskazana točnost, preciznost, relevantnost, logičnost i jasnoća u opisima i iskazivanju poznavanja ispitanih tema;

– 7 - 8 bodova – iskazana visoka razina točnosti, preciznosti, relevantnosti, logičnosti i jasnoće u opisima i iskazivanju poznavanja ispitanih tema.

Test 2. Rješavanje etičke dileme iz psihološke prakse - ocjenjuje se na ljestvici od 0 do 12 bodova:

– 0 bodova – potpuna netočnost ili nepreciznost ili irelevantnost ili nelogičnost ili nejasnoća u opisima i iskazivanju poznavanja ispitanih tema;

– 1 - 6 boda – niska razina točnosti ili preciznosti ili relevantnosti ili logičnosti ili jasnoće u opisima i iskazivanju poznavanja ispitanih tema;

– 7 - 9 bodova – iskazana točnost, preciznost, relevantnost, logičnost i jasnoća u opisima i iskazivanju poznavanja ispitanih tema;

– 10 - 12 bodova – iskazana visoka razina točnosti, preciznosti, relevantnosti, logičnosti i jasnoće u opisima i iskazivanju poznavanja ispitanih tema.

Test 3. Provjera razumijevanja odredbi Etičkog kodeksa – deset zadataka višestrukog izbora, ukupno se može prikupiti 10 ocjenskih bodova.

Seminarski rad – ocjenjuje se na ljestvici od 0 do 60 bodova. Studenti pripremaju svoj seminarski rad o rješavanju etičkih dvojbi na osnovi realnih primjera koje dobivaju od psihologa iz prakse. Seminar mora slijediti propisanu strukturu, a ocjenjuju se njegova sljedeća obilježja:

– jasnoća i preciznost obrazloženja obrađene teme i ciljeva rada – jasnoća opisa prikupljenih informacija, parametara situacije – jasnoća i obrazloženje konkretnog etičkog problema – definiranost svih ključnih pojmova – procjena prava, odgovornosti i dobrobiti svih uključenih – konzultiranje Etičkog kodeksa – argumentiranost mogućih etičkih odluka, potkrijepljenost detaljima i/ili primjerima; Uključenost i opis

suprotstavljenih motrišta i stavova – jasnoća veza, logički slijed između korištenih informacija, zaključaka i implikacija – argumentiranost konačne odluke, zaključaka i implikacija – iskazanost mogućih problema s kojima se autor suočavao i za koje nije nalazio najbolja rješenja.

Osim seminarskog rada studenti su dužni predati i zapis strukturiranog intervjua s psihologom u praksi (donosi maksimalno 5 ocjenskih bodova), kao i recenziju seminarskog rada jednog od kolega s godine (donosi maksimalno 5 ocjenskih bodova). Pristup popravku međuispita

Popravku međuispita može se pristupiti jedino u prvom ispitnom roku i to ukoliko student/ica nije pristupio/la pisanju međuispita ili nije dobio/la prolaznu ocjenu.

Završni ispit Ovaj kolegij nema završni ispit.

UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:








IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Kodeks etike psihološke djelatnosti. Hrvatska psihološka komora, Zagreb, 2004.

Opća deklaracija o ljudskim pravima. Preuzeti sa http://www.amnesty.hr/stranica.php?sifra_str=opca_deklaracija

Konvencija o pravima djeteta. Preuzeti sa http://www.svima.hr/razni%20dokumenti/Konvencija%20o%20pravima%20djeteta.pdf

Etički kodeks istraživanja s djecom. Vijeće za djecu Vlade RH, Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, 2003.

Izborna literatura: Bersoff, D. N. (1995). Ethical Conflicts in Psychology, APA, Washington.

British Psychological Society (1991). Code of conduct, ethical principles and guidelines, BPS, Leicester.

Francis, R. D. (1999). Ethics for Psychologists: A Handbook. BPS Books (The British Psychological Society), Leicester.

Keith-Spiegel, P., Koocher, G. P. (1995). Ethics in Psychology: Professional Standards and Cases, Lawrence Erlbaum, Hillsdale.

Nagy, T. F. (2000). Ethics in Plain English: An Illustrative Casebook for Psychologists. American Psychological Association, Washington.

Singer, P. (Ed.)(1994). A Companion to Ethics. Blackwell, Oxford.

Wadeley, A. (1991). Ethics in Psychological Research and Practice. British Psychological Society, Leicester.


POHAĐANJE NASTAVE

Studentima se preporuča redovito pohađanje nastave, jer će se tijekom nastave kontinuirano provoditi provjera stečenih znanja i rješavanja etičkih dvojbi. Neredovito pohađanje nastave rezultirat će nižom ocjenom aktivnosti na nastavi kao i neriješenim zadacima kojima se na nastavi provjerava naučeno.


Studenti se informiraju neposredno elektroničkom poštom i obavijestima na oglasnoj ploči Odsjeka za psihologiju.


Komunikacija s nastavnicima se obavlja tijekom oglašenih sati konzultacija i bilo kada elektroničkom poštom.



Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih termina i rokova za izvršavanje obveza. Nepridržavanje dogovora i rokova neposredno utječe na vrednovanje studentskih uradaka.

Na predavanjima i seminarima studenti su osobno uključeni u rješavanje etičkih dvojbi s kojima se suočavaju psiholozi u svakodnevnom radu. Na nastavi se rješavaju konkretni etički konflikti i problemi, pri čemu kao osnovno uporište služi Etički kodeks HPK. Studenti raspravljaju na primjerima čestih etičkih dvojbi psihologa u praksi – o granicama povjerljivosti, sukobu interesa, tretmanu djece bez roditeljskog pristanka, o granicama kompetentnosti, kršenju profesionalnih granica, neinformiranju ispitanika o predmetu znanstvenih istraživanja i slično.

Koriste se rasprave u manjim grupama, plenarne rasprave, „brainstorming“ i tehnika „igranja uloga“. Samostalni se zadaci i seminari pripremaju korištenjem dostupne literature i Interneta.

Seminarske radove koji se odnose na etičke dvojbe u radu psihologa u praksi studenti razrađuju ne temelju intervjua koji su dužni obaviti s psiholozima iz prakse koji rade na različitim poslovima (javno zdravstvo, socijalna skrb, psihijatrija, studentsko savjetovalište, obiteljski centar, škole, policija…).

VI. POPIS TEMA

Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

1. Etika kao sastavnica profesionalnog rada. Definicije i temelji profesionalne etike. Formalni i neformalni etički kodeksi. Uvod u Kodeks etike Hrvatske psihološke komore. Upoznavanje i dogovor o radu.

2. Upoznavanje s Kodeksom etike HPK i Etičkim kodeksom Sveučilišta u Rijeci. Mjesto i funkcija psihologije u promociji razvoja pojedinca i društva. Društvena odgovornost psihologa.

Kodeks etike psihološke djelatnosti Hrvatske psihološke komore. Etički kodeks Sveučilišta u Rijeci.

3. Etičko rezoniranje. Osnovni intelektualni standardi i važnost kritičkog mišljenja. Rješavanje etičkih sukoba, problema i dvojbi. Sprječavanje (prevencija) etičkih problema. Model etičkog prosuđivanja i donošenja odluka. Test 1. Provjera razumijevanja Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i temeljnih načela Etičkog kodeksa HPK.

Etički kodeks HPK – dijelovi koji se neposredno ili posredno odnose na dostojanstvo osobe i ljudska prava.

4. Uvažavanje ljudskih prava i dostojanstva osobe. Pravo na samoodređenje. Briga za dobrobit drugih ljudi. Integritet (osobni, znanosti i struke). Prepoznavanje vlastitih ograničenja (otvorenost za osobne i profesionalne probleme i ograničenja). Poštenje i točnost u prikazivanju vlastite kvalificiranosti. Sukobi interesa i iskorištavanje ljudi. Aktivnost: Razumijevanja pojma dostojanstva osobe i integriteta znanosti i struke.

Etički kodeks HPK – dijelovi koji se neposredno ili posredno odnose na zaštitu integriteta psihologa, znanosti i struke.

5. Kompetentnost. Poznavanje etičkih načela. Ograničenja kompetentnosti, nesposobnost. Kontinuirano obrazovanje kao obveza. Aktivnost: Provjera razumijevanja pojma profesionalne kompetentnosti.

Etički kodeks HPK – dijelovi koji se neposredno ili posredno odnose na kompetentnost kao etičku dimenziju.

6. Profesionalna i znanstvena odgovornost. Odgovornost za kvalitetu vlastitih profesionalnih aktivnosti. Promicanje visokih standarda znanstvene i profesionalnih aktivnosti. Test 2. Rješavanje etičke dileme iz psihološke prakse. Aktivnost: Utjecaj stava na etičko prosuđivanje.

Etički kodeks HPK – dijelovi koji se neposredno ili posredno odnose na profesionalnu i znanstvenu odgovornost.

7. Psiholog i klijent: Moć i nejednakost. Prava klijenta. Privatnost i povjerljivost. Informiranje i dogovaranje. Samoodređenje klijenta. Aktivnost: Povjerljivost, nejednakost i zloporaba moći.

Etički kodeks HPK – dijelovi koji se neposredno ili posredno odnose na odnos psihologa i klijenta.

8. Etički problemi znanstvenih istraživanja u psihologiji. Istraživanja na djeci, odraslima i životinjama. Baratanje znanstvenim spoznajama. Ograničenja psihologije (kritički odnos prema teorijama i metodama). Aktivnost: Analiza razumijevanja pojma profesionalne i znanstvene odgovornosti. Dogovor i upute za izradu seminarskog rada.

Etički kodeks HPK – dijelovi koji se neposredno ili posredno odnose na znanstvena istraživanja u psihologiji.

9. Etički problemi mjerenja i dijagnosticiranja ličnosti. Test 3. Provjera razumijevanja odredbi Etičkog kodeksa.

Etički kodeks HPK – dijelovi koji se neposredno ili posredno odnose na dijagnosticiranje, rad s ljudima i savjetovanje.

10. Etička pitanja rada s ljudima, savjetovanja i terapije. Preciznost i točnost u davanju informacija klijentima. Neposrednost i otvorenost.

11. Etički problemi predstavljanja struke u javnosti. Mišljenje javnosti o psihologiji i povjerenje u psihologe. Javni nastupi, odnosi s drugim stručnjacima i institucijama. Odnos prema znanstvenim i profesionalnim aktivnostima kolega i studenata. Etičko ponašanje kolega. Prekršaji etičkih načela i sankcije. Aktivnost: Nastupi u javnosti, predstavljanje sebe i struke.

Etički kodeks HPK – dijelovi koji se neposredno ili posredno odnose na komunikaciju s javnošću i društveni status struke.

12. Izlaganje seminarskih radova. Pripremljeni i međusobno analizirani i recenzirani seminarski radovi.



15. Konačna rasprava o etičnosti ponašanja psihologa. Završno vrednovanje kolegija.

Metodologija psihologijskih istraživanja

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Metodologija psihologijskih istraživanja

Studij Psihologija – preddiplomski

Semestar I.


Broj ECTS-a 5



Ponedjeljak, 16:15 – 19:00, 403

Nositelj kolegija Izv. prof. dr. Dražen Domijan

Suradnik Domagoj Švegar

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljak 12:00 – 14:00

Kabinet F-334

Telefon 051/265-758

E-mail [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA

Uvod: Osobine znanstvenog i neznanstvenog (laičkog) pristupa znanju

Ciljevi znanosti. Psihologija kao znanost

Mjerenje u psihologiji i metrijske karakteristike mjernih instrumenata.

Opažanje: Klasifikacija s obzirom na stupanj intervencije opažača i s obzirom na način bilježenja podataka

Opažanje: Tehnike uzimanja uzoraka; Analiza rezultata opažanja; Problemi u istraživanjima koja koriste metodu opažanja

Anketiranje: Načini uporabe i osobine ove metode; Tehnike formiranje uzoraka (populacija, uzorak, reprezentativnost); Tehnike prikupljanja podataka

Anketiranje: Nacrti istraživanja; Analiza rezultata; Korelacijska istraživanja; Kontrola; Valjanost rezultata ankete

Pripremanje i konstrukcija upitnika. Format upitnika, postavljanje pitanja. Studija slučaja

Eksperiment s nezavisnim skupinama ispitanika: Nacrti i analize; Internalna i eksternalna valjanost

Eksperiment s nezavisnim skupinama ispitanika: Kontrola; Nedostaci; Regresija prema srednjoj vrijednosti; Analiza podataka

Eksperiment sa zavisnim skupinama ispitanika: Potpuni i nepotpuni nacrt; Efekti vježbe i umora; Ujednačavanje serijskih efekata u potpunim nacrtima

Eksperiment sa zavisnim skupinama ispitanika: Ujednačavanje efekata vježbe i umora u nepotpunim nacrtima; Ograničenja nacrta s istim ispitanicima; Analiza rezultata

Eksperiment u prirodnim uvjetima i kvazi-eksperiment. N=1 eksperimentalni nacrt

Eksperimentalni nacrti s više nezavisnih varijabli: Skiciranje nacrta; Glavni efekti i interakcija; Analiza podataka i grafičko prikazivanje

Izvori informacija u psihologiji (primarni, sekundarni, tercijarni). Glavni dijelovi znanstvenog članka i pisanje izvještaja


Student će biti sposoban: 1. Opisati metode istraživanja koje se koriste u psihologiji 2. Usporediti metode istraživanja s obzirom na njihove prednosti i nedostatke 3. Prepoznati metode koje se koriste u pojedinim konkretnim istraživanjima 4. Kritički komentirati rezultate istraživanja s obzirom na korištene metode 5. Kritički čitati znanstvene radove, osobito s metodološkog aspekta 6. Izabrati odgovarajuću metodu pri planiranju i provođenju vlastitog istraživanja



X X


X X Multimedija i Internet





Međuispiti 1 30

Pismeni izvještaji s vježbi 1 40

Aktivnost u nastavi 1 10

ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 5 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Pismeni izvještaji Nakon provedenih vježbi studenti su dužni napisati izvještaj u formi znanstvenog članka. Svaki napisani izvještaj donosi maksimalno 10 ocjenskih bodova (minimalno 4 boda). Bodovi se dodjeljuju na slijedeći način: Uvod i metoda – 2 boda Rezultati – 4 boda Diskusija – 4 boda (odgovori na postavljena pitanja) Ukupno se pišu četiri izvještaja. Međuispiti Studenti su obavezni položiti dva pismena međuispita. Za svaki ispit mogu maksimalno dobiti 15 ocjenskih bodova. Kriterij za dobivanje bodova je 40% točno riješenih zadataka. Svaki se međuispit sastoji od 15 zadataka otvorenog tipa. Svaki točan odgovor donosi jedan ocjenski bod, ali student mora dobiti barem 6 boda da bi se bodovi priznali. Sudjelovanje u istraživanju Studenti su obvezni sudjelovati u pet istraživanja koja organizira profesor ili asistent, što im donosi 1 ECTS kredit i dodatnih 10 ocjenskih bodova. Da bi se bodovi priznali potrebno je sudjelovati barem u 4 od 5 istraživanja. Završni ispit Student odgovara na šest pitanja pismeno i za odgovor na svako pitanje može maksimalno dobiti po 5 bodova za pismeni i usmeni dio prema slijedećim kriterijima: 1 bod - zadovoljava minimalne kriterije 2 boda - zadovoljavajući, ali sa značajnim nedostacima 3 boda - prosječan sa primjetnim greškama 4 boda - iznad prosjeka, sa ponekom greškom 5 bodova - izuzetan odgovor UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:








IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Milas, G. (2005). Metodologija istraživanja u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko:

Naklada Slap.

Petz, B., Kolesarić, V. i Ivanec, D. (2012). Petzova statistika. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Shaughnessy, J.J., Zechmeister, E.B., & Zechmeister, J. (2011). Research methods in psychology. 9th

edition. New York: McGraw Hill.

Izborna literatura: Johnston, J.M., Pennypacker, H.S. (1993). Strategies and tactics of behavioral research. London: Lawrence

Erlbaum Associates Publishers.

Kantowitz, B.H., Roediger III, H.L., & Elmes, D.G. (2009). Experimental psychology. 9th

edition. Belmont,

CA: Wadsworth.

Kerlinger, F.N. (1986). Foundation of behavioral research. London: Harcourt Brace Jovanovich College

Publishers.

.


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su obvezni prisustvovati na 70% predavanja i vježbi, što im donosi 1 ECTS kredit.


Studenti će biti informirati o svom uratku i napredovanju usmeno i putem e-maila.


Studenti mogu kontaktirati nastavnika u vrijeme konzultacija te putem e-maila.




studenata

1. Uvod: Osobine znanstvenog i neznanstvenog (laičkog) pristupa znanju. Ciljevi znanosti. Psihologija kao znanost

2. Mjerenje u psihologiji i metrijske karakteristike mjernih instrumenata.

3. Opažanje: Klasifikacija s obzirom na stupanj intervencije opažača i s obzirom na način bilježenja podataka

4. Opažanje: Tehnike uzimanja uzoraka; Analiza rezultata opažanja; Problemi u istraživanjima koja koriste metodu opažanja

5. Anketiranje: Načini uporabe i osobine ove metode; Tehnike formiranje uzoraka (populacija, uzorak, reprezentativnost); Tehnike prikupljanja podataka

6. Anketiranje: Nacrti istraživanja; Analiza rezultata; Korelacijska istraživanja; Kontrola; Valjanost rezultata ankete

7. Pripremanje i konstrukcija upitnika. Format upitnika, postavljanje pitanja.

8. Eksperiment s nezavisnim skupinama ispitanika: Nacrti i analize; Internalna i eksternalna valjanost

9. Eksperiment s nezavisnim skupinama ispitanika: Kontrola; Nedostaci; Analiza podataka

10. Eksperiment sa zavisnim skupinama ispitanika: Potpuni i nepotpuni nacrt; Efekti vježbe i umora; Ujednačavanje serijskih efekata u potpunim nacrtima

11. Eksperiment sa zavisnim skupinama ispitanika: Ujednačavanje efekata vježbe i umora u nepotpunim nacrtima; Ograničenja nacrta s istim ispitanicima; Analiza rezultata

12. Eksperiment u prirodnim uvjetima i kvazi-eksperiment. N=1 eksperimentalni nacrt

13. Eksperimentalni nacrti s više nezavisnih varijabli: Skiciranje nacrta; Glavni

efekti i interakcija; Analiza podataka i grafičko prikazivanje

14. Izvori informacija u psihologiji (primarni, sekundarni, tercijarni).

15. Glavni dijelovi znanstvenog članka i pisanje izvještaja.

Upotreba računala u psihologiji

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Upotreba računala u psihologiji


Semestar I.


Broj ECTS-a 3



predavanja: četvrtak 13,15 – 14,00 (201/403) vježbe: utorak 9,15 – 11,00 (201/405); 14,15 – 16,00 (201/403) četvrtak 14,15 – 16,00 (201/403)

Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Marko Maliković

Suradnik

Vrijeme za konzultacije Utorak 11:00 - 12:30, Četvrtak 11:30 - 13:00

Kabinet F-335

Telefon 265-765



SADRŽAJ KOLEGIJA

Osnovni cilj ovog predmeta je osposobljavanje studenata za svestrano korištenje računala u različitim područjima psihologije. Predmet se realizira kroz predavanja i kroz vježbe u sklopu kojih studenti upoznaju najpotrebnije i najčešće korištene programske pakete s aplikacijama u psihologiji. Na kolegiju se obrađuju slijedeći sadržaji: Operativni sustav Microsoft Windows, Microsoft Office (Microsoft Word, Microsoft PowerPoint, Microsoft Excel), programski paket SPSS, pretraživanje znanstvenih baza podataka, pretraživanje informacija na Internetu.


Nakon odslušanog kolegija studenti će izvršavati temeljne operacije u okruženju Microsoft Windows operativnog sustava, napredno se koristiti programom za obradu teksta, programom za izradu prezentacija i tabličnim kalkulatorom, ciljano pretraživati znanstvene baze i općenito informacije na Internetu i vrednovati rezultate dobivene pretraživanjem, koristiti se programskim paketom za statističku obradu podataka koji ima primjenu u različitim područjima psihologije, a to na nivou manipulacije datotekama, varijablama i podacima.



x x x


x




Pohađanje nastave 0,5 0


ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Studenti pišu dva međuispita od kojih svaki nosi po maksimalno 35 bodova. Završni ispit nosi maksimalno 30 bodova. Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita U slučaju da na nekom od međuispita ne postignu potrebnih 40% odnosno 14 bodova studenti pristupaju popravku tog međuispita.

Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:








IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Steve Johnson: "Microsoft Office 2007 - Na dlanu" (Izdavač: Miš, Zagreb) Željana Vučina: "Pretraživanje i vrednovanje informacija na Internetu" (Izdavač: Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNet, Zagreb, 2006) Jadranka Stojanovski: "Online baze podataka - Priručnik za pretraživanje" (Izdavač: Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNet) SPSS Brief Guide

Izborna literatura:


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su obvezni prisustvovati na 70% predavanja i vježbi


Studenti se informiraju na nastavi, konzultacijama i putem elektronske pošte


Studenti mogu kontaktirati s nastavnikom dolaskom na konzultacije i putem elektronske pošte




studenata

1. Operativni sustav Microsoft Windows

2. Microsoft Word – osnove rada sa tekstom

3. Microsoft Word – napredne operacije

4. Programski paket SPSS I

5. Programski paket SPSS II

6. Programski paket SPSS III

7. Programski paket SPSS IV

8. Programski paket SPSS V

9. Programski paket SPSS VI

10. Microsoft PowerPoint

11. Uvod u Microsoft Excel

12. Microsoft Excel - napredne operacije I

13. Microsoft Excel - napredne operacije II

14. Pretraživanje informacija na Internetu

15. Online baze podataka

Uvod u psihologiju

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u psihologiju


Semestar I.


Broj ECTS-a 2



Srijeda 2.10.2013 – petak 4.10.2013., prostorija – prema dogovoru na primanju studenata prvog dana nastave

Nositelj kolegija Asmir Gračanin

Suradnik

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljak 11.30 – 13,00; Četvrtak 9.00 – 10.30

Kabinet

Telefon 265 768



SADRŽAJ KOLEGIJA

Upoznavanje s korijenima psihologije (povijesni razvoj), znanstvenom metodologijom, područjima unutar psihologije, psihologijom kao strukom te studijem psihologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Rasprava o studentskim očekivanjima o studiju psihologije. Raspravljanje o strategijama učinkovitog studiranja.


Nakon odslušanog kolegija studenti će moći: - opisati povijesni kontekst razvoja psihologije kao znanosti - opisati osnovne znanstvene metode u psihologiji - opisati suvremene pristupe u psihologiji i navesti područja unutar psihologije - opisati područja rada psihologa - navesti temeljne odrednice studija psihologije - opisati indikatore kvalitetnog studiranja

- kreirati vlastite strategije za uspješno studiranje



x x X X





Pohađanje nastave 0,5 25 Seminarski rad 1,5 75 ZAVRŠNI ISPIT 0 0 UKUPNO 4 100

UKUPNA OCJENA USPJEHA: Za ovaj predmet ne dobiva se ocjena ali se za prolaz predmeta ocjenjuju minimalni zadovoljeni uvjeti kvalitete za gore navedene aktivnosti.

IV. LITERATURA

Obavezna literatura:


Rathus, S. A. (2000). Temelji psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Izborna literatura:

Hartley, J. i Branthwaite, A. (2002). Psiholog u praksi. Jastrebarsko: Naklada Slap. Petz, B. (2001). Uvod u psihologiju. Jastrebarsko: Naklada Slap.


POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje nastave je obavezno. Nastava će se održati u koncentriranom obliku – 15 sati nastave tijekom 3 dana (po 5 sati).


Informiranje studenata vršiti će se usmeno na nastavi, putem oglasne ploče, e-maila, na konzultacijama te na mrežnoj adresi www.ffri.hr/~agracanin .


Kontaktiranje s nastavnikom studenti će moći ostvariti u terminima konzultacija, putem e-maila te u terminima vježbi i seminara.


Potrebno je strogo se pridržavati dogovorenog roka za predaju seminarskog rada. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA Dan Tema Prethodna priprema

studenata

02.10. Orijentacijsko-motivacijski praktikum – rasprava o studentskim očekivanjima o studiju

03.10. Uvod u kolegij; korijeni psihologije; škole i područja u psihologiji; znanstvena metoda

04.10. Kako efikasno studirati psihologiju; psihologija kao struka; zaključak

Raspored održavanja nastave Dan/Sat

1

14,00 - 15,30

Orijentacijsko-motivacijski praktikum

+ studenti psihologije viših godina

Pauza 10 min

15,40 - 17,10

Orijentacijsko-motivacijski praktikum

+ Dr. sc. Pera Anić

studenti psihologije Pauza 5 min

17,15 - 18,00

Zaključno o radionici: razgovor sa studentskim predstavnicama

http://www.ffri.hr/~agracanin

Dan/Sat

2

11,30 - 13,00

Uvod u predmet;

Korijeni psihologije

Pauza 10 min

13,10 - 14,40

Škole u psihologiji; područja unutar psihologije

Pauza 5 min

14,45 - 15,30

Znanstvena metoda u psihologiji

Dan/Sat

3

16,15 - 17,45

Kako efikasno studirati psihologiju?

Pauza 15 min

18,00 - 19,30

Psihologija kao struka

Pauza 5 min

19,35 - 20,20

Seminarski rad; zaključak

Uvod u psihologijsku statistiku I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija Uvod u psihologijsku statistiku


Semestar I.


Broj ECTS-a 6

Nastavno opterećenje 2 + 0 + 2


Ponedjeljak 11 – 12.30 Utorak 11 – 12.30 Četvrtak 9.15 – 11.00 11.15 – 13.00

Nositelj kolegija prof. dr. sc. Ingrid Brdar

Suradnik dr. sc. Petra Anić

Vrijeme za konzultacije Ingrid Brdar: ponedjeljak i utorak, 9.30-11

Petra Anić: ponedjeljak: 12:00-13:30 i četvrtak:13:00 do 14:30

Kabinet 364 (216) i 369

Telefon

E-mail [email protected]; [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA

Uvod: što je statistika, značenje statistike u psihologiji. Varijable. Skale mjerenja. Statističko zaključivanje. Osnovne vrste uzoraka. Klasificiranje i prikazivanje podataka. Srednje vrijednosti. Mjere varijabiliteta. Krivulja normalne raspodjele. Položaj pojedinog rezultata u grupi. Mjerenje i interpretacija povezanosti. Različiti koeficijenti korelacije. Hi-kvadrat test.


Studenti će nakon položenog ispita moći će:

1. Definirati i usporediti deskriptivnu i inferencijalnu statistiku 2. Opisati i usporediti skale mjerenja i vrste uzoraka 3. Klasificirati i prikazati podatke 4. Opisati, usporediti i izračunati različite srednje vrijednosti i mjere varijabiliteta; odabrati prikladnu

mjeru za određenu grupu podataka 5. Opisati i razlikovati različite vrste krivulja, odrediti položaj pojedinog rezultata u grupi 6. Objasniti uvjete za primjenu hi-kvadrat testa, izračunati i interpretirati hi-kvadrat test 7. Opisati i razlikovati različite koeficijente korelacije i uvjete za njihovu primjenu, odabrati prikladne

mjere povezanosti primjerene određenoj grupi podataka, izračunati i interpretirati ove koeficijent korelacije

8. Izračunati deskriptivne podatke, koeficijente korelacije i hi-kvadrat test upotrebom statističkog programa SPSS, a dobivene rezultate statističkih analiza primjereno interpretirati



x x x


Vježbe - x




Pohađanje nastave 1

Kontinuirana provjera znanja 3 70

ZAVRŠNI ISPIT 2 30

UKUPNO 6

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova



pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Prema procjeni opravdanosti organizirat će se jedan popravni ispit koji će obuhvatiti gradivo svih međuispita. Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:








IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

Petz, B.(1997, 2004). Osnovne statističke metode za nematematičare, Slap, Zagreb.

Minium, E., King, B.M. (2003). Statistical Reasoning in Psychology and Education, Wiley &

Sons, New York,( 4. izd.)

Minium, E.W., Clarke, R.C., Coladarci, T. ( 1999). Elements of Statistical Reasoning, Wiley, New York. (2.izd)

Izborna literatura:

Aron, A., Aron, E.N. (2002). Statistics for Psychology, Prentice Hall, New Jersey.

Field, A. (2000). Discovering Statistics Using SPSS for Windows, Sage, London.

Frankfort-Nachmias, C. (1997). Social Statistics for a Diverse Society, Pine Forge, Thousand Oaks.

Green, S.B., Salkind, N.J. (2003). Using SPSS for Windows and Macintosh: Analyzing and Understanding data, Prentice Hall, New Jersey (third ed.).

Kolesarić, V., Petz, B. (1998). Statistički rječnik. Jastrebarsko: Naklada Slap.


POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje nastave je obavezno. Studenti koji izostanu više od 30 % od predviđenog fonda sati neće dobiti potpis nastavnika.


Studenti se informiraju tijekom nastave, e-mailom te obavijestima na oglasnoj ploči.


Kontakt s nastavnicima ostvaruje se osobno u vrijeme konzultacija te putem e-maila.


Studenti trebaju sve obveze ispuniti prema utvrđenom rasporedu. U prilogu je opisano posebno za svaku aktivnost. Prekoračenje rokova nije dozvoljeno.


VI. POPIS TEMA

Tjedan Tema Prethodna priprema

studenata

1. Što je statistika. Značenje statistike u psihologiji.

Prije svakog predavanja

treba iz obavezne literature

unaprijed pročitati teme

koje će se obrađivati na

predavanju.

2. Varijable. Mjerenje i skale mjerenja. Osnovne vrste uzoraka.

3. Klasificiranje i prikazivanje podataka.

4. Srednje vrijednosti.

5. Mjere varijabiliteta.

6. Krivulja normalne raspodjele. Položaj pojedinog rezultata u grupi.

7. Hi-kvadrat test.

8. Mjerenje i interpretacija povezanosti. 1. međuispit

9. Različiti koeficijenti korelacije

10. Različiti koeficijenti korelacije

11. Statistička analiza podataka na računalima (SPSS): podaci koji nedostaju, ekstremne vrijednosti, raspodjela rezultata. 2. međuispit

12. Deskriptivna analiza (SPSS).

13. Korelacije i hi-kvadrat test (SPSS).

14. Rješavanje zadataka (SPSS).

15. Rješavanje zadataka (SPSS). 3. međuispit

PRILOG: Aktivnosti

Aktivnost Aktivnost studenata Maksimalni broj

ocjenskih bodova

Međuispiti - provjere znanja (3 međuispita)

Bodovi na međuispitima pretvaraju se u ocjenske bodove

60

Kratke provjere znanja Studenti će tri puta u semestru imati kratke provjere teorijskog znanja 10

Završni ispit Pismeni ispit 30

UKUPNO 100

Testovi

Studenti će tri puta u semestru rješavati kratku provjeru teorijskog znanja

Međuispiti

Pristupanje međuispitima je obavezno.

Pismeni međuispiti sastoje se od računskih zadataka, zadataka alternativnog tipa, zadataka višestrukog izbora, zadataka nadopunjavanja i kratkih odgovora (definicije i sl.).

Kompjuterski međuispit sastoji se od zadataka koji se rješavaju u statističkom programu SPSS. Broj ocjenskih bodova posebno je određen za svaki međuispit:

Međuispiti Maksimalan broj

ocjenskih bodova

1. Teorija (predavanja i literatura) 15

2. Deskriptivna statistika, Hi-kvadrat test i korelacije 15

3. Deskriptivna analiza, korelacije i Hi-kvadrat test (SPSS) 30

UKUPNO 60

POPIS PREDMETA II. GODINE PREDDIPLOMSKOG STUDIJA

OBAVEZNI PREDMETI: Praktikum iz eksperimentalne psihologije I.

Psihologija djetinjstva i adolescencije Psihologija komunikacije

Teorije mjerenja Tjelesna i zdravstvena kultura

IZBORNI PREDMETI: Genetika ponašanja

Psihologija prehrane (Communis) Psihologija svijesti (Communis)

OBAVEZNI PREDMETI

Praktikum iz eksperimentalne psihologije I.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Praktikum iz eksperimentalne psihologije I.


Semestar III.


Broj ECTS-a 7


Vrijeme i mjesto održavanja nastave utorkom od 16,15 do 20,00 (201/107)

Nositelj kolegija Dr. sc. Dražen Domijan

Suradnik Domagoj Švegar, Sanda Pletikosić, Valnea Žauhar

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljak 12,00-14,00

Utorak 14,30-16,00 Srijeda 11,00-12,30

Utorak 11,30-13,00 Četvrtak 13,30-15,00

Srijeda i četvrtak 10,00-11,30

Kabinet 339 346 336 336

Telefon 265-758 265-770 265-777 265-780

E-mail [email protected] [email protected] [email protected] [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA

Mjere centralne tendencije i mjere varijabilnosti. Grafički prikaz rezultata. Položaj pojedinog rezultata u grupi. Jednofaktorski nacrt s nezavisnim grupama (dva nivoa NV). Jednofaktorski nacrt s ponavljanim mjerenjima (dva nivoa NV). Sadržaj vježbi obuhvaća teme pretežito iz kolegija Osjeti i percepcija, Psihologija učenja, ali dio vježbi obuhvaća i teme iz drugih područja.


Student će biti sposoban:

1) Opisati i usporediti eksperimentalni nacrt sa nezavisnim skupinama ispitanika i nacrt s ponavljanim mjerenjima

2) Provesti samostalno eksperimentalno istraživanje 3) Obraditi dobivene podatke odgovarajućim statističkim testom 4) Interpretirati rezultate statističke analize 5) Izvijestiti o provedenom istraživanju u formi znanstvenog članka



X X


X X






Pismeni izvještaji s vježbi 2 70 (7x10)

Analiza znanstvenog članka 1 10

Provjera znanja 1 10

Sudjelovanje u istraživanjima 1 10 (5x2)

UKUPNO 7 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena

Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja Pismeni izvještaji Nakon provedenih vježbi studenti su dužni napisati izvještaj u formi znanstvenog članka. Ukupno se piše sedam izvještaja. Svaki napisani izvještaj donosi maksimalno 10 ocjenskih bodova (minimalno 4 boda). Izvrstan izvještaj donosi 10 bodova, dobar izvještaj 7, a prolazan izvještaj 4 boda. Bodovi se dodjeljuju na sljedeći način: 0 bodova: S 0 bodova biti će ocijenjen izvještaj koji sadrži jedan ili više elemenata: netočne ili nepotpune rezultate statističke analize ili/i njihovu interpretaciju; manje od 2 točna odgovora u diskusiji; nepotpunost izvještaja (ako nedostaje grafički prikaz rezultata ili neki od dijelova izvještaja: Sažetak, Uvod, Metoda, Rezultati, Diskusija, Zaključak, Literatura). 4 boda: pravilno odabran statistički postupak, pravilna statistička analiza, ali uz greške u navođenju, strukturi i/ili interpretaciji rezultata ili drugim dijelovima izvještaja, 2 točna odgovora u diskusiji. 7 bodova: pravilno odabran statistički postupak, pravilna statistička analiza, pravilno navođenje i struktura rezultata, ali uz manje greške u interpretaciji rezultata ili u drugim dijelovima izvještaja, 3 točna odgovora u diskusiji. 10 bodova: pravilno odabran statistički postupak, pravilna statistička analiza, navođenje i interpretacija rezultata, 3 točna odgovora u diskusiji, bez grešaka u drugim dijelovima izvještaja i navođenju literature, dobar zaključak rada. Da bi se ukupni ocjenski bodovi iz izvještaja priznali i ostvarili pripadajući ECTS krediti potrebno je dobiti ocjenu veću od 0 na barem 5 od 7 izvještaja. Drugim riječima, dozvoljena su maksimalno dva izvještaja s ocjenom 0. Analiza znanstvenog članka Studenti na nastavi analiziraju znanstveni članak odgovaranjem na pitanja. Ukupno je 10 pitanja, svako od kojih nosi 1 bod. Da bi se bodovi priznali ukupan broj ostvarenih bodova mora biti minimalno 4. Test znanja Studenti su dužni položiti test znanja iz psihologijske metodologije u kontekstu provedenih vježbi na kojem je moguće prikupiti maksimalno 10 bodova. Svaki točan odgovor donosi 1 ocjenski bod, ali ukupan broj bodova mora biti minimalno 4 da bi se bodovi priznali. Sudjelovanje u istraživanjima Osim u vježbama iz kojih pišu izvještaje, studenti su dužni sudjelovati u 5 istraživanja iz područja eksperimentalne psihologije koje provodi nastavnik ili asistenti i to im donosi 1 ECTS kredit. Svako sudjelovanje donosi 2 ocjenska boda te je moguće prikupiti 10 bodova (5x2). Da bi se ocjenski bodovi i ECTS kredit priznali potrebno je prikupiti minimalno 6 bodova tj. sudjelovati u najmanje 3 istraživanja. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:








IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Bujas, Z. (1981). Uvod u metode eksperimentalne psihologije. Zagreb: Školska knjiga. Milas, G. (2005). Metodologija istraživanja u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Slap. Petz, B. (1997). Osnovne statističke metode za nematematičare. Zagreb: Slap. Shaughness, J.J., Zechmeister, E.B. (1990). Research methods in psychology. New York: McGraw-Hill.

Izborna literatura: Johnston, J.M., Pennypacker, H.S. (1993). Strategies and tactics of behavioral research. London: Lawrence Erlbaum Associates Publishers. Kerlinger, F.N. (1986). Foundation of behavioral research. London: Harcourt Brace Jovanovich College Publishers.


POHAĐANJE NASTAVE

Obavezno


Putem e-kolegija


Putem e-maila i osobno




studenata

1. Uvod.

2. Provođenje vježbi 1, 2 i 3.

3. Uvodni izvještaj – Jednostavno vrijeme reakcije.

4. Povratna informacija. Analiza znanstvenog članka.

5. Povratna informacija. Izvještaj - Izborno vrijeme reakcije.

6. Povratna informacija. Izvještaj - Učenje labirinta.

7. Povratna informacija. Provođenje vježbi 4 i 5.

8. Izvještaj - Monokularni i binokularni vid.

9. Povratna informacija. Izvještaj – Estetsko prosuđivanje.

10. Povratna informacija. Provođenje vježbi 6, 7 i 8.

11. Izvještaj – Ponzova iluzija.

12. Povratna informacija. Izvještaj – Pamćenje prezimena.

13. Povratna informacija. Izvještaj – Utjecaj povratne informacije na uradak.

14. Povratna informacija. Test znanja.

15. Povratna informacija. Upis bodova.

Psihologija djetinjstva i adolescencije

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Psihologija djetinjstva i adolescencije


Semestar III.


Broj ECTS-a 8



Predavanja (učionica 403): utorak 8,30-10,00 i petak 9,15-10,45 Seminari (učionica 403): utorak 10,15-11,00 Vježbe (učionica 403): petak 11,00-12,30

Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Tamara Martinac Dorčić

Suradnik -

Vrijeme za konzultacije Utorak: 11-12,30 Srijeda: 10-11,30

Kabinet F-358

Telefon 265 766



SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegij obuhvaća sadržaje o psihičkom razvoju čovjeka od začeća do adolescencije: Uvod u psihologiju djetinjstva i adolescencije; Razvojne teorije; Metode i nacrti istraživanja u razvojnoj psihologiji; Nasljeđe i okolina kao faktori razvoja; Prenatalni razvoj; Porod i stanja novorođenčeta; Psihomotorički razvoj u prvim godinama života; Kognitivni razvoj; Razvoj govora; Emocionalni razvoj; Temperament; Razvoj i oblici privrženosti; Razvoj samopoimanja; Moralni razvoj; Prosocijalni razvoj; Razvoj spolnih uloga i spolne razlike; Seksualni razvoj; Kontekst razvoja: obitelj i odnosi s vršnjacima, vrtić, škola, mediji; Pubertet i adolescencija; Teorije razvoja adolescenata; Razvoj identiteta; Prilagodba adolescenata; Zaštitni i rizični čimbenici razvoja.


Nakon odslušanog kolegija studenti će moći:

Razumijeti i usporediti viđenje razvoja u kontekstu različitih razvojnih teorija.

Usporediti specifičnosti fizičkog, kognitivnog, emocionalnog i socijalnog razvoja u ranom, srednjem i kasnom djetinjstvu i adolescenciji. Primijeniti spoznaje o normativnom razvoju u razumijevanju specifičnosti individualnog funkcioniranja.

Razumijeti i primijeniti metodologiju istraživanja razvoja u djetinjstvu i adolescenciji.

Analizirati ulogu različitih konteksta u razvoju.

Razlikovati i objasniti probleme prilagodbe u adolescenciji. Prepoznati faktore rizika i otpornosti u razvoju djeteta i adolescenta.

Primijeniti stečene spoznaje u razumijevanju praktičnih problema.



X X X


X X




Pohađanje nastave 2 -

Aktivnost u nastavi 0,5 -

Samostalni rad: Primjena Piagetovih zadataka

0,3 5

Samostalan rad: Opažanje u vrtiću 0,2 8

Seminarski rad 1 17

1. međuispit 1,5 20

2. međuispit 1,5 20

ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 8 100


Studenti moraju zadovoljiti minimalne kriterije na svim predviđenim aktivnostima tako da na svakoj aktivnosti moraju dobiti najmanje 1 ocjenski bod. 1. Samostalni rad: Primjena Piagetovih zadataka (ispitivanje djece i izvještaj)

Zadatak studenata je da kroz individualni rad s djetetom primjene zadatke za procjenu kognitivnog razvoja i napišu izvještaj o provedenoj aktivnost (uz priloženi protokol i podatke o suradnji s djetetom) te u formi eseja komentiraju odgovore djeteta u kontekstu Piagetove teorije kognitivnog razvoja. Za ukupni uradak student maksimalno može dobiti 5 ocjenskih bodova. Aktivnosti se boduju prema sljedećem

kriteriju: 1 ocjenski bod - provedena vježba i priložen protokol 1 ocjenski bod - priloženi podaci o suradnji s djetetom 3 ocjenska boda - komentar odgovora na tri zadatka u kontekstu Piagetove teorije 2. Samostalni rad: Opažanje u vrtiću (vježba i izvještaj) Zadatak je studenata da provedu opažanje djece u vrtiću i napišu izvještaj o provedenoj vježbi u formi znanstvenog izvještaja koji sadrži sve dijelove (sažetak, uvod, problemi, metoda, rezultati, rasprava, zaključak i literatura). Za ukupni uradak student može dobiti 8 ocjenskih bodova.

Za pismeni izvještaj studenti mogu maksimalno dobiti 14 bodova koji se u ocjenske bodove pretvaraju na sljedeći način:

Bodovi na zadatku Ocjenski bodovi

<6 0

6 4

7-8 5

9-10 6

11-12 7

13-14 8

3. Seminarski rad Zadatak je studenta samostalno ili u paru izraditi i prezentirati seminarski rad kao rezultat projektne nastave iz odabranog područja. Seminarski rad sastoji se od:

teorijskog dijela pismenog seminarskog rada (8 do 10 stranica)

prijedloga nacrta istraživanja iz odabranog područja seminarskog rada (2 stranice)

prezentacije seminarskog rada Maksimalni broj ocjenskih bodova je 17.

Za seminarski rad i izlaganje student može dobiti ukupno 35 bodova i to kako slijedi:

TEORIJSKI DIO – 20 bodova Rokovi, forma seminarskog rada, sadržaj seminarskog rada, literatura

PRIJEDLOG NACRTA – 10 bodova Rokovi, naslov, dosadašnje spoznaje, problem, varijable, hipoteze, metoda, statističke analize, etičke dileme

PREZENTACIJA – 5 bodova Bodovi iz seminarskog rada se pretvaraju u ocjenske bodove na sljedeći način:


<14 0

14-15 7

16-17 8

18-19 9

20-21 10

22-23 11

24-25 12

26-27 13

28-29 14

30-31 15

32-33 16

34-35 17

4. Međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave putem međuispita. Studenti su obavezni položiti 2 međuispita. Svaki se međuispit sastoji od zadataka višestrukog izbora, zadataka nadopunjavanja i kratkih esejskih

zadataka. Maksimalni broj ocjenskih bodova za svaki međuispit je 20. Kriterij za dobivanje bodova je 40% riješenih zadataka.

Na testu se može maksimalno dobiti 70 bodova koji se u ocjenske bodove pretvaraju na sljedeći način:


<28 0

28-31 8

32-35 9

36-38 10

39-41 11

42-44 12

45-47 13

48-50 14

51-53 15

54-56 16

57 59 17

60-62 18

63-65 19

67-70 20

5. Nagradni bodovi Studenti mogu dobiti bonus bodove za aktivnosti koje nisu obavezne, ali ih student može po svom izboru dodatno napraviti. Bonus bodovi ne mogu nadoknaditi minimalne bodove iz obaveznih aktivnosti, samo mogu povećati ukupan zbroj ocjenskih bodova. Za takvu aktivnost student može dobiti maksimalno 5 ocjenskih bodova. Studenti mogu izabrati jednu od predloženih aktivnosti:

Samostalan rad: pismeni prikaz specifičnosti razvoja određenog djeteta/adolescenta.

Priložena mapa uradaka u sklopu kolegija s bilješkama s nastave, pitanjima, osobnim promišljanjima ili komentarima uz određenu temu, popratnim tekstovima s Interneta ili popularnog tiska.

6. ZAVRŠNI ISPIT Završni ispit je pismeni. Pismeni se ispit sastoji od zadataka esejskog tipa na kojem je moguće ostvariti 30

ocjenskih bodova. Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i

imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Pristup popravku međuispita

Ukoliko student ne pristupi jednom međuispitu ili na njemu ne ostvari ocjenske bodove ima priliku za popravni međuispit. Popravku međuispita student može pristupiti u terminima ispitnih rokova.

UKUPNA OCJENA USPJEHA:

Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:








IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

Vasta, R., Haith, M.M., Miller, S.A. (1998). Dječja psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Lacković-Grgin, K. (2006). Psihologija adolescencije. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Starc, B., Čudina-Obradović, M., Pleša, A., Profaca, B., Letica, M. (2004). Osobine i psihološki uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi. Priručnik za odgojitelje, roditelje i sve one koji odgajaju djecu predškolske dobi. Zagreb: Golden marketing- Tehnička knjiga.

Izborna literatura:

Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap

Brazelton, B. (1997). Vaše dijete. Zagreb: Mozaik knjiga.

Buggle, F. (2001). Razvojna psihologija Jeana Piageta. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Buljan-Flander, G., Kocijan-Hercigonja, D. (2003). Zlostavljanje i zanemarivanje djece. Zagreb: Marko.M.

Čuturić, N. (2008). Psihičko-motorički razvoj djece u prve dvije godine života. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Duran, M. (2001). Dijete i igra. Jastrebarsko: Naklada Slap

Juul, J. (1995). Vaše kompetentno dijete. Zagreb: Educa.

Keenan, T., Evans, S. (2009). An Introduction to Child Development. London: Sage.

Klarin, M. (2006). Razvoj djece u socijalnom kontekstu. Jastrebarsko: Naklada Slap

Lacković-Grgin, K. (2000). Stres u djece i adolescenata. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Lacković-Grgin, K. (1993). Samopoimanje mladih. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Olweus (1998). Nasilje među djecom u školi. Zagreb: Školska knjiga.

Raboteg-Šarić, Z. (1995). Psihologija altruizma. Zagreb: Alinea

Salovey, P. (1999). Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija. Zagreb: Educa.

Santrock, J.W. (1998). Adolescence. Boston: McGraw Hill.


POHAĐANJE NASTAVE

Očekuje se redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi.


Putem sustava MUDRI.


U terminima konzultacija i putem e-maila.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova za predaju samostalnih radova. U slučaju da student ne preda samostalni rad u dogovorenom roku, ali rad preda do kraja semestra, oduzima mu se po 1 ocjenski bod za rad koji nije predao na vrijeme. U slučaju da se student ne pridržava dogovorenih rokova za predaju i izlaganje seminarskog rada, ali seminarski rad preda do kraja semestra, seminarski se rad ocjenjuje po važećim kriterijima vodeći računa o nepoštivanju rokova.

VI. POPIS TEMA Predavanja


1.10. 4.10.

1. Uvod - upoznavanje s kolegijem 2. Uvod u razvojnu psihologiju

8.10. 11.10.

3. Neradni dan 4. Razvojne teorije

15.10. 18.10.

5. Razvojne teorije u primjeni 6. Metode i nacrti istraživanja u razvojnoj psihologiji

22.10. 25.10.

7. Nasljeđe i okolina kao faktori razvoja 8. Prenatalni razvoj

29.10. 1.11.

9. Porod i stanja novorođenčeta 10. Neradni dan

5.11. 8.11.

11. Psihomotorički razvoj u prvim godinama života 12. Kognitivni razvoj : Piaget

12.11. 15.11.

13. Kognitivni razvoj: teorija obrade informacija; Vigotski 14. Rana komunikacija i razvoj govora

19.11. 22.11.

15. Emocionalni razvoj 16. Temperament

26.11. 29.11.

17. Razvoj i oblici privrženosti 18. Razvoj samopoimanja

3.12. 6.12.

19. Moralni razvoj 20. Prosocijalni razvoj

10.12. 13.12.

21. Razvoj spolnih uloga i spolne razlike 22. Seksualni razvoj

17.12. 20.12.

23. Kontekst razvoja: obitelj 24. Kontekst razvoja: odnosi s vršnjacima

7.01. 10.01.

25. Kontekst razvoja:odnosi s vršnjacima 26. Kontekst razvoja: vrtić, škola, mediji

14.01. 17.01.

27. Pubertet i adolescencija 28. Teorije razvoja adolescenata

21.01. 24.01.

29. Razvoj identiteta 30. Prilagodba adolescenata

Vježbe


4.10. Izrada životne lente

11.10. Obrambeni mehanizmi Freudova teorija razvoja – igra

18.10. Analiza članka iz područja psihologije djetinjstva i adolescencije Prijedlozi istraživanja

Odabrati znanstveni članak iz područja razvojne psihologije

25.10. Video prikaz: Prenatalni razvoj Posjet rodilištu/Teratogeni faktori

1.11. Neradni dan

8.11. Razvojni test Čuturić Zadatak za samostalni rad: Piagetovi zadaci

15.11. Video prikaz: razvoj govora Roditelji kao izvor informacija Zadatak za roditeljsku procjenu temperamenta (upitnik i opis ličnosti)

22.11. Razvojni strahovi Roditeljske procjene temperamenta (osvrt) Sramežljivost – primjena upitnika

Donijeti roditeljske procjene temperamenta

29.11. Posjet domu za nezbrinutu djecu/Video prikaz; udomiteljstvo

6.12. 1. međuispit Zadatak za samostalni rad: Priprema za vježbe u vrtiću

Priprema za međuispit

13.12. Posjet vrtiću - opažanje Rok za predaju samostalnog rada: Piagetovi zadaci

20.12. Osvrt na posjet vrtiću

10.01. Redoslijed rođenja

17.01. Video prikaz: razvoj u adolescenciji Vrijednosti mladih

Rok za predaju samostalnog rada: opažanje

24.01. 2. međuispit

Evaluacija nastave i informacije o završnom ispitu

Priprema za međuispit

Seminari Tjedan Tema Prethodna priprema

studenata

1.10. Prikaz rada na seminarima

8.10. Neradni dan

15.10. Prijedlozi tema seminara; Kriteriji za ocjenu seminarskog rada

22.10. Etički kodeks u radu s djecom

Rok za odabir teme seminara

29.10. Kreiranje nacrta iz područja teme seminara;

5.11. Redoslijed izlaganja seminara

Rok za predaju teorijskog dijela seminara

12.11. Izlaganje seminara

19.11. Izlaganje seminara Rok za predaju nacrta








Psihologija komunikacije

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Psihologija komunikacije


Semestar III.

Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje 2 + 1 + 2 Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Utorak, 14.15 do 16.00 Srijeda, 11.15 do 14.00

Nositelj kolegija prof. dr. sc. Ingrid Brdar Suradnik dr. sc. Petra Anić Vrijeme za konzultacije Ingrid Brdar: ponedjeljak i utorak, 9.30-11

Petra Anić: ponedjeljak: 12:00-13:30 i četvrtak:13:00 do 14:30 Kabinet 364 (216) i 369 Telefon E-mail [email protected] i [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA

Komunikacija: definiranje, funkcije, oblici. Jezik, socijalna pravila i norme. Jezik i kultura. Verbalna komunikacija: komuniciranje osobnih informacija, izražavanje osjećaja, povratna informacija. Komunikacijske vještine. Neverbalna komunikacija: definiranje i funkcije. Različiti oblici neverbalne komunikacije. Komunikacija s bliskim osobama, komunikacija u grupama, javna komunikacija. Razlike u komunikaciji žena i muškaraca. Debate i pravila debata. Slušanje: prepreke efikasnom slušanju, tehnike aktivnog slušanja. Intervju. Sukob: stilovi rješavanja sukoba, posredovanje u rješavanju sukoba.


Nakon što uspješno ispune sve obaveze vezane uz ovaj kolegij studenti će moći:

• opisati i objasniti osnovne pojmove međuljudske komunikacije • prepoznati i objasniti neke uzroke neuspješne komunikacije • objasniti funkcije i vrste neverbalne komunikacije • uočavati različite neverbalne znakove • objasniti razlike u komunikaciji muškaraca i žena • opisati faze i tehnike rješavanja sukoba • upoznati različite vrste intervjua • primijeniti pravila vođenja debata • provesti posredovanje u sukobu • primijeniti neke tehnike aktivnog slušanja



x x x x


Vježbe - x





Aktivnosti 1

Samostalni zadaci i seminarski rad 3 100

UKUPNO 5 100




Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:








IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Adler, R.B., Rodman, G. (2009). Understanding human communication. New York: Oxford

University Press. Andersen, P. A. (2008). Nonverbal Communication: Forms and Functions. Long Grove, Ill :

Waveland Press. Beebe, S.A., Beebe, S.J., Redmond, M.V. (2008). Interpersonal Communication : Relating to

Others. Boston: Pearson/Allyn & Bacon Breakwell, G.M. (2001). Vještine vođenja intervjua. Jastrebarsko, Naklada Slap. Knapp, M., Hall, J.A. (2010). Neverbalna komunikacija u ljudskoj interakciji, Jastrebarsko,

Naklada Slap. Leathers, D., Eaves, M.H. (2008). Successful Nonverbal Communication: Principles and

Applications. Boston: Pearson/Allyn & Bacon McDaniel, R. (1994). Scared Speechless: Public Speaking Step by Step, Thousand Oaks, CA,

Sage. Reardon, K.K. (1987). Interpersonalna komunikacija, Alinea, Zagreb. Tannen, D. (1998). Ti to baš ne razumiješ, Zagreb, Izvori. Trenholm, S., Jensen, A. (2000). Interpersonal Communication, (4. izd.), Wadsworth, Belmont. Tubbs, S. L., Moss, S. (1991). Human Communication (6. izd.), McGraw-Hill, New York. Zarevski P, Mamula M. (2000). Pobjedite sramežljivost - a djecu cijepite protiv nje, Slap,

Zagreb.

Izborna literatura:

Burgoon, M., Hunsaker, F.G., Dawson, E.J. (1994). Human Communication (3. Izd.), Thousand Oaks, Sage.

Dindia, K. (Ed.), Canary, D. J. (Ed.) (2006). Sex Differences and Similarities in Communication. London: Lawrence Erlbaum Associates.

Ekman, P. (2003). Emotions Revealed, Holt, New York. Gudykunst, W.B. (2004). Bridging Differences: Effective Intergroup Communication. Thousand

Oaks, CA : Sage. Rot, N. (1982). Znakovi i značenja. Beograd: Nolit . Samovar, L. A., Porter, R. E., McDaniel, E. R. (2007 ). Communication Between Cultures.

Belmont: Thomson Wadsworth. Schultz von Thun, F. (2001). Kako međusobno razgovaramo, Erudita, Zagreb.


POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje nastave je obavezno. Studenti koji izostanu više od 30 % od predviđenog fonda sati neće dobiti potpis nastavnika. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Studenti se informiraju tijekom nastave, e-mailom te obavijestima na oglasnoj ploči.


Kontakt s nastavnicima ostvaruje se osobno u vrijeme konzultacija te putem e-maila.


Studenti trebaju sve obveze ispuniti prema utvrđenom rasporedu. Prekoračenje rokova nije

dozvoljeno. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA


1. Komunikacija: definiranje i funkcije. Principi i oblici komunikacije. Razine komunikacije.

2. Verbalna komunikacija: komuniciranje osobnih informacija, izražavanje osjećaja, povratna informacija. Prepreke uspješnoj komunikaciji.

3. Verbalna komunikacija: jezik, socijalna pravila i norme. Jezik i kultura: različiti oblici jezika i podjezici.

4. Komunikacija s bliskim osobama, komunikacija u grupama, javna komunikacija. Razlike u komunikaciji žena i muškaraca.

5. Slušanje. Prepreke efikasnom slušanju. Tehnike aktivnog slušanja

6. Tehnike aktivnog slušanja

7. Što je intervju. Vrste pitanja. Struktura intervjua. Oblici i vrste intervjua.

8. Debate i pravila debata. Vrste debata. Afirmacijska i negacijska grupa.

9. Sukob. Vrste sukoba. Faze sukoba. Stilovi rješavanja sukoba.

10. Produktivne i neproduktivne strategije rješavanja sukoba. Posredovanje u rješavanju sukoba.

11. Neverbalna komunikacija: definiranje, funkcije. Neverbalna izražajnost. Neverbalna osjetljivost.

12. Različiti oblici neverbalne komunikacije.

13. Različiti oblici neverbalne komunikacije.

14. Laganje. Neverbalna komunikacija muškaraca i žena.

15. Izabrana tema.

PRILOG: Aktivnosti

Aktivnost Aktivnost studenata

Maksimalni broj

ocjenskih bodova

Izvještaj 1:

Tehnike aktivnog slušanja

Ocjenjivat će se način na koji su primijenjene tehnike aktivnog slušanja, komentari, preglednost i jasnoća opisa. Izvještaj treba predati do datuma kojeg odredi nastavnik (neće se primati naknadno).

15

Izvještaj 2:

Posredovanje u rješavanju sukoba

Ocjenjivat će se način na koji je izvršeno posredovanje, komentar, preglednost i jasnoća opisa. Izvještaj treba predati do datuma kojeg odredi nastavnik (neće se primati naknadno).

15

Izlaganje Ocjenjivat će se izgled i sadržaj PowerPoint prezentacije, 20

seminarskog rada struktura, sadržaj (prikaz najvažnijih područja i istraživanja), način komunikacije, demonstracije, komunikacija sa slušateljima. Student je dužan izložiti seminarski rad prema dogovoru s nastavnikom. Izvještaj treba predati do datuma kojeg odredi nastavnik (neće se primati naknadno).

Seminarski rad Seminarski rad mora biti napisan kao pregledni znanstveni rad. Ocjenjivat će se sadržaj način prikaza teme (struktura rada, prikaz važnih područja i relevantnih autora, broj referenci i vrsnoća literature te izgled seminarskog rada (kao sredstva komunikacije). Pismeni rad treba predati najkasnije do datuma koji odredi nastavnik; radovi predani nakon tog roka neće se primati.

50

UKUPNO 100

Teorije mjerenja

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Teorije mjerenja


Semestar III.


Broj ECTS-a 3



Predavanja: srijeda, 18:15-20:00, 201-348 Vježbe: G1 ponedjeljak, 9:15-11:00, 201-107 G2 ponedjeljak, 13:15 – 15:00, 201-403

Nositelj kolegija/Suradnik

Prof. Dr. Vladimir Takšić Valnea Žauhar

Vrijeme za konzultacije utorak, 17:00-18:00 srijeda, četvrtak, 20:00-21:00

srijeda, četvrtak, 10:00-11:30

Kabinet 343 336

Telefon 265756 265780



SADRŽAJ KOLEGIJA

Uvod i povijesni pregled; Mjerenje u znanosti; Transformacije brutto rezultata mjerenja i efekti na osnovne parametre (aritmetičke sredine, standardne devijacije i varijance), kao i korelacije s drugim varijablama. Osnovne matematičke operacije i pojmovi koji se koriste u formiranju ukupnih rezultata (jednostavne i diferencijalno ponderirane linearne kombinacije) u psihologijskim mjernim instrumentima; Aritmetičke sredine, standardne devijacije i varijance linearnih kombinacija, kao i njihove kovarijance i korelacije s drugim varijablama. Upoznati osnovne pojmove teorije pouzdanosti mjerenja.


Nakon položenog ispita studenti će moći:

1. Objasniti razvoj i probleme mjerenja u znanosti; 2. Opisati i usporediti skaliranje podražaja i ljudi; 3. Objasniti osobine glavnih skala mjerenja i modela skaliranja; 4. Objasniti matematičke operacije i pojmove koji se koriste u formiranju ukupnog rezultata; 5. Izračunati osnovne pojmove i izvesti operacije u formiranju ukupnog rezultata. 6. Poznavati i računati osnovne pojmove iz teorije pouzdanosti mjerenja


Predavanja Seminari - Vježbe Konzultacije Samostalni rad

x x x x





Pohađanje nastave 0,5 0

Zadaće 0,3 20


ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 3 100

Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu



E (od 40 do 49%) Zadaće

Studenti će trebati napraviti i predati 5 domaćih zadaća. Zadaće će pratiti gradivo, a obuhvatit će rješavanje zadataka i/ili teorijsku razradu teme. Svaka zadaća nosi 4 boda. Maksimalno se može dobiti 20 bodova. Minimalno je potrebno skupiti 8 ocjenskih bodova.

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave. Studenti su obavezni položiti dva pismena kolokvija. Za svaki kolokvij mogu dobiti maksimalno 25 ocjenskih bodova. Kriterij prolaza je 10 bodova. Pristup popravku međuispita

Popravni ispit održat će se u posljednjem tjednu nastave.

Na popravni ispit izlaze samo oni studenti koji su pali 1 kolokvij, a iz ostalih aktivnosti skupili između 30 i 39,9 ocjenskih bodova. Studenti koji su pali oba kolokvija i studenti koji su skupili manje od 30 ocjenskih bodova na svim aktivnostima ne mogu izaći na popravni ispit.

Popravni ispit ne služi za popravljanje ocjene iz kolegija i na njega se ne može izaći kako bi se skupili dodatni bodovi i povećala ocjena iz kolegija.

Popravni ispit jest ispit iz cijelog gradiva. Maksimalan broj ocjenskih bodova na popravnom ispitu je 10. Kriterij prolaza je 4 boda.

Na popravni ispit može se izaći samo jednom.

Završni ispit

Završni ispit je pisani. Ukupan broj bodova na ispitu je 30. Ispitni prag na pismenom ispitu je 15 bodova (50%).

UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:








IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

Krković, A. (1978). Elementi psihometrije. Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet.

Krković, A., Momirović, K. i Petz, B. (1966). Odabrana poglavlja iz psihometrije i neparametrijske statistike. Društvo psihologa Hrvatske i Republički zavod za zapošljavanje SRH, Zagreb.

Izborna literatura:

Kulenović, A. i Ljubotina, D. (1997). Zbirka zadataka iz psihometrije. Katedra za psihometriju, Filozofski fakultet u Zagrebu.

Nunnally, J.C. i Bernstein, I. H. (1994). Psychometric theory. McGraw-Hill.

Petz, B. (1981). Izabrana poglavlja iz osnova psihometrije. Zagreb: Filozofski fakultet.


POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje nastave i vježbi je obavezno. Student smije izostati 30% od predviđenog fonda sati. Studenti koji izostanu više od 30% neće dobiti potpis iz kolegija.


Sve relevantne informacije koje se tiču nastave i vježbi iz kolegija, kao i obaveza studenata, bit će objavljene na oglasnoj ploči Odsjeka.


Nastavnike se može kontaktirati u kabinetima broj 343 i 336 za vrijeme konzultacija ili putem e-pošte.


Rokovi predaje domaćih uradaka i kolokvija bit će dogovoreni sa studentima i objavljeni na web stranici kolegija. Nepoštivanje zadanih rokova kažnjavati će se oduzimanjem ocjenskih bodova. Studenti su obavezni informirati se o novostima putem web stranice. Zbog moguće službene spriječenosti nastavnika (stručni skupovi, hitni sastanci i sl.), nastava će, u dogovoru sa studentima, biti održana u drugim terminima. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA - PREDAVANJA Tjedan Tema Prethodna priprema

studenata

1.-2.10. Uvodno izlaganje plana i program rada

2.-9.10. Osnovni statistički pojmovi i operacije

3.-16.10. Osnovni pojmovi, operacije i simboli – vektori i matrice

4.-23.10. Osnovni pojmovi – rad s binarnim varijablama

5.-30.10. Jednostavne linearne transformacije rezultata psihologijskih mjerenja

6.-06.11. Složene linearne transformacije rezultata psihologijskih mjerenja

7.-13.11. Određivanje ukupnog rezultata u psihologijskim mjerenjima

8.-20.11. Vrste linearnih kombinacija; Osnovni parametri linearnih kombinacija (M, SD, v)

9.-27.11. Relacije lin. kombinacija i drugih varijabli – nespuriozna korelacija

10.-4.12. Relacije lin. kombinacija i drugih varijabli – spuriozna korelacija

11.-11.12. Teorijski modeli pouzdanosti

12.-18.12. Determinante pouzdanosti i metode za empirijsko određivanje

13.-08.01. Koeficijent interne konzistencije, korekcija za atenuaciju

14.-15.01. Ponavljanje gradiva

15.-22.01. Povratna informacija o provjeri znanja

VI. POPIS TEMA - VJEŽBE

Tjedan: Datum

Tema Napomena

1.- 07.10. Uvod u vježbe: Plan i program rada

2.-14.10. Ponavljanje osnovnih statističkih pojmova i operacija

3.-21.10. Osnovni pojmovi, operacije i simboli – vektori i matrice, rad s binarnim varijablama

Zadaća 1 (predaja 28.10)

4.-28.10. Jednostavne linearne transformacije rezultata psihologijskog mjerenja

5.-4.11. Složene linearne transformacije rezultata psihologijskog mjerenja Zadaća 2 (predaja 04.11.)

6.-11.11. Vrste linearnih kombinacija; Osnovni parametri linearnih kombinacija (M, SD, v)

7.-18.11. Relacije lin. kombinacija i drugih varijabli – nespuriozna korelacija

8.-25.11. Relacije lin. kombinacija i drugih varijabli – spuriozna korelacija Zadaća 3 (predaja 02.12.)

9.-02.12. Ponavljanje gradiva Zadaća 4 (predaja 16.12.)

10.-09.12. Provjera znanja: Linearne transformacije i kombinacije; Relacije linearnih

kombinacija i drugih varijabli

11.-16.12. Determinante i metode za empirijsko određivanje pouzdanosti

12.-06.12. Koeficijent interne konzistencije, korekcija za atenuaciju Zadaća 5 (predaja 13.01.)

13.-13.01. Ponavljanje gradiva

14.-20.01. Provjera znanja: Pouzdanost

IZBORNI PREDMETI

Genetika ponašanja

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Genetika ponašanja


Semestar III., V.


Broj ECTS-a 3



predavanja: petak 13,15 – 15,00, prostorija 405 vježbe: Laboratorij Odjela za biotehnologiju, prostorija 230

Nositelj kolegija dr. sc. Rozi Andretić Waldowski

Suradnik -

Vrijeme za konzultacije Utorkom 11-12 i po dogovoru

Kabinet Odjel za biotehnologiju, Radmile Matejčić 2, soba 213

Telefon 584 553



SADRŽAJ KOLEGIJA

U ovom kolegiju studenti će učiti o kompleksnom utjecaju gena na ljudsko ponašanje, te interakciji između genetskog ustroja i okoline na ekspresiju ljudskih osobina. Tijekom uvodnih predavanja predstaviti će se materijal s namjerom da se sve studente dovede do istog nivoa predznanja o osnovnim konceptima u genetici, kao što su: nasljeđivanje, jednostavne i složene karakteristike (traits) i genetski materijal. Prvi dio kolegija biti će usredotočen na metodologiju bihevioralne genetike te vrste pristupa kod istraživanja na ljudima i životinjama. U drugom dijelu obraditi će se neke ljudske osobine koje su česti predmet genetskih istraživanja, kao što je generalna kognitivna sposobnost i razne psihopatologije. Predavanja će biti u kombinaciji sa studentskim prezentacijama recentnih znanstvenih radova koji na najbolji način prezentiraju metodologije koje se koriste u genetskim istraživanjima i koji su znatno pridonijeli razumijevanju određenih osobina. Naglasak ovog kolegija biti će na istraživanjima kod ljudi, sa kratkim osvrtom na relevantna istraživanja vinskih mušica. Ovisno o broju polaznika organizirati će se laboratorijske vježbe demonstrativnog karaktera u laboratoriju za genetiku ponašanja. Poglavlja:

1. Nasljeđivanje

DNA (genetska ekspresija, mutacije, polimorfizmi, kromosomi)

Mendelova načela nasljeđivanja

Ostali oblici nasljeđivanja (geni na X kromosomu, promijene kromosoma, ekspanzija tripleta, genomski imprinting, složene osobine, nasljeđivanje složenih genetskih karakteristika)

2. Istraživanje genetike ponašanja

Istraživanja na životinjama, studije usvajanja, studije blizanaca 3. Identificiranje gena

Ponašanje kod životinja (mutacije, QTL)

Ponašanje kod ljudi (povezanost, asocijacije) 4. Geni, ponašanje, okolina

Traskriptom

Proteom

Interakcija geni-okolina 5. Generalne kognitivne sposobnosti

Istraživanja na životinjama i ljudima

Genetski i okolinski utjecaji, selektivno križanje 6. Kognitivni poremećaji

Poremećaji jednog gena (fenilketonurija, fragilni X sindrom, Rett sindrom, neurofibromatoza)

Kromosomske anomalije (Down sindrom) 7. Psihopatologija

Šizofrenija

Autizam

Poremećaj pažnje

8. Zdravstvena psihologija

Ovisnosti

Pretilost


Osnovna znanja:

Znanje o osnovnim konceptima bihevioralne genetika

Sposobnost da se objasni složenost interakcije geni-okolina koji utječu na ljudske osobine

Razumijevanje raznih tehnika i pristupa koja se koriste da se ustanovi genetski u okolinski utjecaj na ljudske osobine

Razumijevanje etičkih, moralnih i socijalnih posljedica različitih interpretacija publicirane znanstvene literature koja se bavi izučavanjem genetskog i okolinskog utjecaja na ljudsko ponašanje

Osnovne sposobnosti:

Analitičko razmišljanje o načinima analize ljudskog ponašanja

Logično razmišljanje u osmišljavanju i pisanju pregleda i analize literature na zadanu temu Komunikacijske sposobnosti u prezentiranju i diskusiji stručnog rada



X X


X






ZAVRŠNI ISPIT 30 30

UKUPNO 100 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Studenti nisu obavezni prisustvovati nastavi, no kako će nastava biti interaktivna, neprisustvovanje nastavi podrazumijeva gubitak bodova koji se daju za aktivnost. Od studenata se očekuje interes i zalaganje. Naglasak kolegija neće biti na memoriranju činjenica, već sposobnošću baratanja činjenicama kako bi se formiralo vlastito mišljenje i kako bi ga studenti bili ga u stanju jasno prezentirati.

Aktivnost tijekom nastave Učestalost javljanja za diskusiju na nastavi, ispunjavanje obaveza domaće zadaće, sudjelovanje u grupnom radu na nastavi, priprema za nastavu, interakcije s nastavnikom

40

Seminarski rad Adekvatno odabran i prezentiran sadržaj, razumljivost, korištenje i navođenje literature

30

Završni rad Bodovanje točnih odgovora na pitanjima koja uglavnom neće sadržavati pitanja s višestrukim izborom.

30

Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja bazira se na ispunjavanju obaveza zadanih na nastavi, pripremi za predavanja i pisanju domaćih zadaća.

Pristup popravku međuispita Ukoliko je student opravdano spriječen u ispunjavanju obaveza tijekom nastave ili nije zadovoljan prikupljenim ocjenskim bodovima, pružiti će mu se mogućnost pristupa međuispitu. Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:








IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Izbor poglavlja koji će biti dostavljeni u pdf formatu iz: An Introduction to Behavior Genetics: T.J. Bazzett, Sinauer Associates 2008.. 1st Ed. Human Genetics:Concepts and Applications, R. Lewis, McGraw-Hill, 2008. 8th Ed. .

Izborna literatura: Izvorni znanstveni članci


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti nisu obavezni prisustvovati nastavi, no kako će nastava biti interaktivna neprisustvovanje nastavi podrazumijeva gubitak bodova koji se dobivaju za aktivnost. Od studenata se očekuje interes i zalaganje. Naglasak kolegija neće biti na memoriranju činjenica, već sposobnošću baratanja činjenicama kako bi se formiralo vlastito mišljenje i kako bi ga se jasno prezentiralo.


Tijekom nastavne i putem E-maila


Nastavnik je dostupan nakon nastave, u vremenu za konzultacije, uvijek tijekom E-maila ili osobno po dogovoru.




studenata

1. Uvod

2. Nasljeđivanje

3. Nasljeđivanje

4. Metodologija genetike ponašanja

5. Vinska mušica u istraživanjima genetike ponašanja

6. Analiza transkriptoma i proteoma

7. Interakcija geni - okolina

8. Epigenetika

9. Generalne kognitivne sposobnosti

10. Kognitivni poremećaji


12. Psihopatologija

13. Psihopatologija

14. Ovisnosti

15. Tema po izboru studenata ili zaključno predavanje

Psihologija prehrane (Communis)

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Psihologija prehrane

Studij Psihologija - preddiplomski + C segment (Communis)

Semestar III. i V.


Broj ECTS-a 3



Ponedjeljkom 11:15-14:00h, učionica 405

Nositelj kolegija prof.dr.sc. Alessandra Pokrajac-Bulian

Suradnik /

Vrijeme za konzultacije utorak, 14:00-15:30h; srijeda, 12:00-13:30h

Kabinet 345

Telefon 051/ 265 759



SADRŽAJ KOLEGIJA

Teme kojima će se kolegij baviti su: zdrava prehrana; izbor hrane – kognitivni model (npr. stavovi, socijalne norme), razvojni model (npr. izlaganje hrani, modeliranje), psiho-fiziološki model (npr. hrana i raspoloženje, hrana i stres); značenje hrane – utjecaj kulture na obrasce hranjenja, hrana, ugoda i seksualnost; razvoj preferencije za pojedinu hranu – motivacija za hranom; nezadovoljstvo tijelom i njegove posljedice; dijetna ponašanja; pretilost; poremećaji hranjenja; liječenje nezdravih navika prehrane i kliničkih problema s hranom.


Nakon odslušanog kolegija, student će biti sposoban: 1) Razumijeti psihologijske procese u osnovi prehrane 2) Opisati i usporediti suvremene modele izbora hrane i razvoja preferencija za pojedinu vrstu hrane 3) Opisati i usporediti zdrava i odstupajuća dijetna ponašanja 4) Opisati mehanizme nastanka i održavanja pretilosti i poremećaja u hranjenju 5) Opisati i razumijeti načine liječenja nezdravih prehrambenih navika

Samostalno proučavati recentnu literaturu iz područja Psihologije prehrane



X X X X


X e-učenje




Pohađanje nastave 0.25 /


Seminarski rad 0.75 30

ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave, ali NE međuispitima već na drugi način. Studenti se pripremaju za nastavu čitajući odabrana poglavlja predložene literature i relevantne radove. Odabir literature dogovara se s nastavnikom. Na nastavi, studenti aktivno sudjeluju u raspravama o temi predavanja, postavljaju relevantna pitanja te daju osvrt na pročitanu literaturu – vode bilješke o pročitanim

tekstovima i pripremaju pitanja za raspravu (na pitanja ne trebaju imati odgovore već pitanja služe poticanju rasprave). Tijekom prvih nekoliko tjedana studenti 4 - 5 dana vode dnevnik hranjenja koji uključuje radne dane i barem jedan dan vikenda, a pomoći će u raspravi tema vezanih za odabir hrane, preferenciju pojedine hrane i zdravu prehranu. Pored toga, studenti su dužni izraditi jedan seminarski rad na temu po izboru i izložiti ga kolegama na nastavi. Studenti će također kritički raspravljati o pojedinim načinima provođenja dijete npr. Atkinsonovoj dijeti, Ducanovoj dijeti te dobrim i lošim stranama njihova korištenja. Zadatak studenata bit će i kritički osvrt na dvije medijske poruke koje promoviraju štetna ponašanja vezana uz hranjenje (npr. ekstremno provođenje dijete, izgladnjivanje zbog estetskih razloga i sl.). Nakon što su odslušali kolegij, studenti polažu usmeni ispit. Pristup popravku međuispita Međuispit NIJE predviđen. Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:








IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

Ogden, J. (2010). The psychology of eating. Chichester: Wiley-Blackwell. Pokrajac-Bulian, A. (Ur.). (2011). Pretilost – spremnost za promjenu načina življenja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Izborna literatura: Campos, P. (2004). The obesity myth. New York: Gotham books. Članci iz časopisa International Journal of Eating Disorders, European Eating Disorders Review, Eating and Weight Disorders - Studies on Anorexia, Bulimia and Obesity, Eating Behaviors, Body Image


POHAĐANJE NASTAVE: Pohađanje nastave je obavezno. U slučaju da student izostane s više od 30% ukupne nastave iz predmeta bit će mu uskraćen potpis nastavnika.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Studenti će relevantne informacije o kolegiju dobivati od predmetnog nastavnika (voditelja kolegija) usmenim putem, temeljem izvedbenih programa te putem stranica mudri.uniri.hr

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Kontakt s predmetnim nastavnikom održava se kroz tjedne konzultacije (ured predmetnog nastavnika) ili putem elektroničke pošte u slučaju potrebe za dodatnim konzultacijama.


Za aktivnost u nastavi (prikaz pročitanih tekstova, pitanja za raspravu, dnevnik hranjenja, kritički osvrt na određene popularne dijete te medijske poruke koje promoviraju nezdravu mršavost i navike

hranjenja), studenti mogu prikupiti maksimalno 40 ocjenskih bodova (minimalno 16 bodova). Za pismeni seminar studenti mogu maksimalno dobiti 20 bodova (minimum 8 bodova), a za usmeno izlaganje seminara 10 bodova (minimum 4 bodova). Usmeni ispit donosi maksimalno 30 bodova. Studenti su dužni svoje obaveze izvršavati na vrijeme i u dogovorenom roku. Svako kašnjenje podrazumijeva smanjenje ocjenskih bodova za najmanje 10%. Akademsko nepoštenje neće se tolerirati na kolegiju (npr. plagiranje tuđega rada), a za to je ponašanje predviđeno poništavanje zadatka (student neće dobiti ocjenske bodove). Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!


studenata

14.10. Uvod u Psihologiju prehrane, plan i program rada, obaveze studenata

21.10. Zdrava i sigurna prehrana Ogden, poglavlje 2.

28.10. Motivacija u prehrani (prehrana kao motiv i prehrambeno ponašanje) Odabir teme za seminarski rad

04.11. Različiti pristupi izboru hrane (razvojni, kognitivni model) Dnevnik prehrane – kako ga provoditi?

11.11. Različiti pristupi izboru hrane (emocionalni, psiho-fiziološki model) Analiza članka – 1 kartica teksta + 2 pitanja za raspravu

18.11. Značenje hrane (hrana kao kulturni identitet, hrana kao socijalna interakcija) Ogden, poglavlje 4.

25.11. Analiza dnevnika prehrane (kako procjenjujete svoje navike hranjenja, je li bilježenje konzumirane hrane utjcalo na hranjenje, jeste li jeli više ili manje od očekivanog, jesu li vaše navike zdrave); Mediji, prehrana i odnos prema tijelu

Rasprava na nastavi (predaja 1 kartice teksta)

02.12. Nezadovoljstvo tijelom i njegove posljedice Kritička analiza medijskih poruka o prehrani (predaja 2 kartice teksta)

09.12. Dijetna ponašanja (dijeta, prejedanje te negativne posljedice provođenja dijete); Analiza popularnih knjiga o provođenju dijete – rad u grupama

Svaka grupa odabire 1 knjigu o popularnoj dijeti koju kritički analizira – rasprava na nastavi + predaja pismenog rada

16.12. Pretilost

13.01. Poremećaji prehrane (projekcija filma: Izgladnjivanje do smrti) Analiza proana i promia web stranica (1-2 kartice teksta)

20.01. Prezentacija seminarskih radova (I. dio) Predati pismeni rad i PPT prezentaciju + 2 pitanja za raspravu

27.01. Prezentacije seminarskih radova (II. dio) + Integracija i priprema za ispit

Studenti aktivno sudjeluju u raspravama o temi predavanja, postavljaju relevantna pitanja te daju osvrt na pročitanu literaturu – vode bilješke o pročitanim tekstovima i pripremaju pitanja za raspravu (na pitanja ne trebaju imati odgovore već pitanja služe poticanju rasprave).

Psihologija svijesti (Communis)

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Psihologija svijesti


Semestar III., V.


Broj ECTS-a 3



Ponedjeljak 16:15 - 19:00, 348

Nositelj kolegija Dr. sc. Igor Bajšanski, docent

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljak, 14:00 - 16:00, utorak 11:00 - 13:00

Kabinet 347

Telefon 265762



SADRŽAJ KOLEGIJA

Definicija svijesti. Filozofski problemi i teorije. Povijest pristupa istraživanju svijesti u psihologiji.

Neuroznanost i neuropsihologija. Svijest i mozak. Funkcije svijesti. Pažnja i svijest. Percepcija i svijest.

Pamćenje i svijest. Emocije i svijest. Kognitivno nesvjesno. Mišljenje i svijest. Intuicija. Ograničenja

introspekcije. Svijest i self, teorije selfa. Sloboda volje. Izmijenjena stanja svijesti. Paranormalna i

izuzetna iskustva. Mistično iskustvo. San i spavanje.


Od studenata se očekuje da, nakon što odslušaju kolegij i polože ispit razlikuju aktualne teorije

objašnjavanja

svjesnih i nesvjesnih procesa, da mogu opisati relevantne postupke istraživanja i interdisciplinarni

kontekst istraživanja svijesti.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE


X X X X







Seminarski rad 1 30

ZAVRŠNI ISPIT 0.5 30

UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Studenti su obavezni položiti kolokvij za koji mogu dobiti maksimalno 40 ocjenskih bodova. Kolokvij se sastoji od zadataka objektivnog tipa i kratkih zadataka otvorenog tipa. Kriterij prolaza je 20 bodova. Pristup popravku međuispita

Popravni ispit održat će se u posljednjem tjednu nastave. Seminarski rad

Studenti su dužni napisati jedan seminarski rad čiju temu odabiru u dogovoru s nastavnikom. Za seminarski rad mogu dobiti maksimalno 30 bodova. Završni ispit Za prolaz na završnom ispitu (usmeni ispit) student mora dobiti 15 bodova. Student usmeno odgovara na tri pitanja i za odgovor na svako pitanje može maksimalno dobiti 10 bodova (maksimalno 30 bodova). UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:








IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

Blackmore, S. (2004). Consciousness: An introuction. Oxford: Oxford Universitiy Press. .

Izborna literatura:

Banks, W. P. (Ur) (2009). Encyclopedia of consciousness. Oxford: Academic Press. Hassin, R. R., Uleman, J. S. i Bargh, J. A. (2005). The New Unconscious. Oxford: Oxford University Press.

Myers, D. G. (2004). Intuition: Its powers and perils. New Haven: Yale Universitiy Press.

Revonsuo, A. (2010). Consciousness: The science of subjectivity. New York: Psychology Press.

Wilson, T. D. (2002). Strangers to ourselves: Discovering the adaptive uncoscious. Cambridge, MA: Harvard Universitiy Press.

Wegner, D. M. (2002). The illusion of conscious will. Cambridge, MA: The MIT Press.


POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje nastave je obavezno. Student smije izostati 30% od predviđenog fonda sati. Studenti koji izostanu više od 30% neće dobiti potpis iz kolegija.


Studenti će biti informirati o svom uratku i napredovanju usmeno i putem e-pošte.


Nastavnika se može kontaktirati za vrijeme konzultacija ili putem e-pošte.




studenata

1. Uvod, definicije svijesti, problemi istraživanja, povijesni kontekst

2. Filozofski problemi svijesti

3. Neurokognitivne osnove svijesti, svijest kao stanje

4. Percepcija, pažnja i svijest

5. Svjesne i nesvjesne radnje

6. Pamćenje i svijest

7. Emocije i svijest

8. Svjesno i nesvjesno mišljenje, intuicija, jezik i svijest

9. Mentalna imaginacija i mentalna simulacija

10. Mentalna simulacija i stvarnost

11. Self i svjesnost o tijelu

12. Teorije selfa

13. Raznolikost svijesti: religijska i mistična iskustva, paranormalna iskustva, droge

14. Raznolikost svijesti: životinjska svijest, umjetna svijest

15. Opće teorije svijesti

POPIS PREDMETA III. GODINE PREDDIPLOMSKOG STUDIJA

OBAVEZNI PREDMETI: Emocije

Povijest psihologije Socijalna percepcija i kognicija Uvod u edukacijsku psihologiju

Uvod u kliničku psihologiju Uvod u psihologiju rada

IZBORNI PREDMETI: Genetika ponašanja

Psihologija prehrane (Communis) Psihologija svijesti (Communis)

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u edukacijsku psihologiju


Semestar III.


Broj ECTS-a 4



P: utorak 14:15-16:00, soba 107, V: srijeda 14:15-16:00h, učionica 405

Nositelj kolegija Barbara Rončević Zubković

Suradnik

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljak i četvrtak, 12:00h-13:30h

Kabinet 360

Telefon 265-778



SADRŽAJ KOLEGIJA

Klasično i operantno uvjetovanje u razredu; Primijenjena analiza ponašanja; Modeliranje: Samoregulacija ponašanja i mentorstvo; Teorija obrade informacija, Stilovi učenja, Čitanje i matematičke vještine; Kognitivne i metakognitivne strategije; Konstruktivizam, Miskoncepcije; Transfer učenja; Rješavanje problema i kritičko mišljenje;


Nakon odslušanog kolegija i položenog ispita studenti će moći: 1. opisati i objasniti učenje putem klasičnog uvjetovanja u školi 2. opisati i objasniti operantno uvjetovanje u razredu 3. izraditi program za modifikaciju ponašanja učenika 4. opisati i objasniti procese modeliranja i mentorstva 5. osmisliti plan samoregulacije ponašanja 6. opisati i objasniti proces obrade informacija tijekom usvajanja gradiva 7. razlikovati različite stilove učenja 8. primijeniti neke efikasne strategije učenja (kognitivne i metakognitivne) 9. objasniti procese i komponente u podlozi procesa čitanja i usvajanja matematičkih vještina 10. objasniti principe konstruktivističkog pristupa učenju 11. analizirati primjere miskoncepcija u učenju 12. razumjeti mehanizme tranfera učenja 13. razlikovati različite komponente rješavanja problema i kritičkog mišljenja



x x





Prisustvovanje nastavi 1

Prepoznavanje primjera uvjetovanja 0.1 6

Planiranje modifikacije ponašanja - esej 0.1 9

Izrada radionice o strategijama učenja 0.4 11

Kolokviji 1.6 44

Završni ispit 0.8 30

UKUPNO 100


* Studenti će samostalno trebati izvršiti tri zadatka, a za uradak na tim zadacima mogu maksimalno dobiti 26

bodova. Student može dobiti bodove na ovim zadacima samo ako je zadatak izvršio u skladu s uputama. Zadaci su: 1. Prepoznavanje primjera klasičnog i operantnog uvjetovanja – 6 bodova (svaki točno prepoznati primjer 0.5 bodova)

2. Planiranje modifikacije ponašanja – max 9 bodova (4 za prvu, 3 za drugu i 2 za treću fazu) 3. Planiranje radionice o strategijama učenja – max 11 bodova, od toga

2 – objašnjenje teorije u osnovi radionice 3 – koncept radionice 3 – materijali i aktivnosti 3 – prezentacija (ppt i izlaganje)

Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i

imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%)

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Studenti su također obavezni položiti dva pismena međuispita (kolokvija). Za svaki ispit mogu maksimalno dobiti 22 ocjenska boda. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. Svaki se kolokvij sastoji od zadataka višestrukog izbora i kratkih esejskih zadataka. Na svakom kolokviju može se maksimalno dobiti 35 bodova, koji se u ocjenske bodove pretvaraju na slijedeći način:

Bodovi na kolokviju

Ocjenski bodovi

17,18 9

19 10

20 11

21 12

22 13

23 14

24 15

25 16

26 17

27 18

28,29 19

30,31 20

32,33 21

34,35 22

Pristup popravku međuispita Ukoliko student ne sakupi dovoljan broj bodova iz kolokvija, može JEDNOM ponavljati kolokvij, u terminu ispitnih rokova, nakon odslušanog kolegija.

Završni ispit Završni ispit je usmeni ispit. Student odgovara na tri pitanja usmeno i za odgovor na svako pitanje može maksimalno dobiti po 10 bodova prema slijedećim kriterijima: 1-2 bod - zadovoljava minimalne kriterije 3-4 boda - zadovoljavajući, ali sa značajnim nedostacima 5-6 boda - prosječan sa primjetnim greškama 7-8 boda - iznad prosjeka, sa ponekom greškom 9-10 bodova - izuzetan odgovor Prag prolaznosti na ispitu iz predmeta je 50% maksimalnog broja bodova (15 bodova).

UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:

Preddiplomski studij:








IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

Kolić-Vehovec, S. (1999). Edukacijska psihologija, Filozofski fakultet, Rijeka. Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. IEP, Zagreb. Zarevski, P. (1994). Psihologija pamćenja i učenja. Slap, Jastrebarsko.

Izborna literatura: Čudina-Obradović, M. (2000). Kad kraljevna piše kraljeviću: Psihološki temelji učenja čitanja i pisanja. Zagreb: Korak po korak. Liebeck, P. (1995). Kako djeca uče matematiku. Zagreb: Educa. Neuman, S.B., Dickinson, D.K. (2002). Handbook of early literacy research. London: The Guilford Press.


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su obvezni prisustvovati na 70% nastave.


Studenti će biti informirani preko sustava Mudri, te po potrebi putem e-maila i oglasne ploče.


U terminu konzultacija osobno, te putem e-maila




studenata

1. Opis kolegija, izvedbeni plan kolegija

2. Klasično i operantno uvjetovanje u razredu.

3. Primijenjena analiza ponašanja.

4. Modeliranje - samoregulacija i mentorstvo.

5. Kognitivni pristupi učenju: teorija obrade informacija

6. Kognitivne strategije učenja.

7. Metakognitivne strategije učenja.

8. Učenje čitanja.

9. Razumijevanje i strategije pri čitanju.

10. Kognitivni pristupi učenju: Konstruktivizam.

11. Učenje matematičkih vještina.

12. Transfer učenja.

13. Rješavanje problema i kritičko mišljenje.

14. Prezentacija radionica

15. Završni susret, rasprava o kolegiju

OBAVEZNI PREDMETI:

Emocije

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Emocije

Studij Psihologijia – preddiplomski

Semestar V.


Broj ECTS-a 6

Nastavno opterećenje 30+15+30 (2+1+2)


Utorak 11.15 - 13.00 h, prostorija 348; Četvrtak 14.15 – 17.00 h, prostorija 405

Nositelj kolegija dr. sc. Igor Kardum

Suradnik dr. sc. Domagoj Švegar

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljak 12.30 – 14.00; Utorak 14.30 - 16.00; Srijeda 11.00 – 12.30

Kabinet F – 346; F - 360

Telefon 051/265-755; 051/265-770



SADRŽAJ KOLEGIJA

Uvod; vrste objašnjenja u psihologiji emocija, definicije emocija. Biologija emocija; evolucija, anatomija i fiziologija emocija. Funkcionalističke teorije i objašnjenja emocija. Izražavanje emocija. Kognitivističke teorije i objašnjenja emocijama. Razvoj emocija. Odabrane emocije; radost, iznenađenje, strah i anksioznost, ljutnja, tuga, odvratnost, ponos, sram, krivnja, zavist, ljubomora i ljubav. Temperament. Raspoloženje; definicije, razlike u odnosu na emocije, teorije raspoloženja. Fiziologija raspoloženja. Faktori koji izazivaju raspoloženja. Mjerenje i struktura raspoloženja. Raspoloženje i osobine ličnost. Raspoloženje i kognitivno funkcioniranje. Raspoloženje i socijalno ponašanje. Emocije, raspoloženja i tjelesno zdravlje.


Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će razumjeti temeljne teorije i modele emocija, metodologiju istraživanja, kao i osnovne emocionalne procese i strukture. Studenti će također biti sposobni razumjeti odnose između teorija emocija i specifičnih istraživanja, odnose teorija i istraživanja emocija s drugim područjima psihologije, te samostalno primjenjivati mjerne postupke koji se koriste u ovom području.



X X X X


X x





Kolokvij 1.5 30

Seminar 0.5 10

Vježbe 1.5 30

Ispit 1.5 30

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave

Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:








IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Gračanin, A., Kardum, I. (2006). Primarne emocije kao modularni mehanizmi ljudskog uma. U:

M.S. Žebec, G. Sabol, M. Šakić, M. Kotrla (ur.), Mozak i um: trajni izazovi čovjeku (str. 89-103). Zagreb: Institut društvenih znanosti «Ivo Pilar».

Kardum, I. (1992). Laboratorijski postupci za indukciju emocionalnih stanja. Godišnjak Zavoda za psihologiju, 1, 43-52.

Kardum, I. (1993). Mjerenje i struktura raspoloženja. Godišnjak Zavoda za psihologiju, 2, 63-80. Kardum, I. (1994). Emocionalna stanja i karakteristike ličnosti. Godišnjak Odsjeka za psihologiju,

3, 73-96. Kardum, I. (2002). Emocije i raspoloženja: sličnosti, razlike i međusobni odnosi. Psihologijske

teme, 11, 21-38. Kardum, I., Gračanin, A. (2004). Emocije kao adaptacije: pregled evolucijskih shvaćanja emocija.

U: J. Hrgović, D. Polšek (ur.),Evolucija društvenosti (str. 275-291). Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.

Oatley, K., Jenkins, J.M. (2001). Razumijevanje emocija. Jastrebarsko: Naklada slap. Reeve, J. (2010). Razumijevanje motivacije i emocija. Jastrebarsko: Naklada Slap. (11. i 12.

poglavlje).

Izborna literatura: Davidson, R.J., Scherer, K.R., Goldsmith, H.H., (ur.). (2003). Handbook of affective sciences. New

York: Oxford University Press. Ekman, P., Davidson, R.J., (ur.). (1994). The nature of emotions: Fundamental questions. New

York: Oxford University Press. Lewis, M., Haviland-Jones, J., (ur.). (2000). Handbook of emotions. New York: The Guilford Press. Tangney, J.P., Fischer, K.W., (ur.). (1995). Self-conscious emotions: The psychology of shame,

guilt, embarrassment, and pride. New York: The Guilford Press.


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su dužni biti prisutni na 70% predavanja i vježbi.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA

U izvršavanju obaveza vezanih uz kolegij studenti se trebaju pridržavati dogovorenih termina.


Informiranje studenata vršiti će se usmeno na nastavi, putem oglasne ploče, e-maila i na konzultacijama.


Kontaktiranje s nastavnicima studenti će moći ostvariti u terminima konzultacija, putem e-maila, fiksnog telefona te u terminima predavanja i seminara.


VI. POPIS TEMA - Predavanja Tjedan Tema Prethodna priprema

studenata

1. Uvod - vrste objašnjenja u psihologiji emocija, definicije emocija

2. Biologija emocija: evolucija i anatomija emocija

3. Fiziologija emocija

4. Funkcionalistička objašnjenja emocija

5. Izražavanje emocija

6. Kognitivistički pristupi emocijama

7. Razvoj emocija

8. Temperament

9. Raspoloženje – definicije konstrukta, razlike u odnosu na emocije, teorije raspoloženja

10. Faktori koji izazivaju raspoloženja

11. Mjerenje i struktura raspoloženja

12. Raspoloženje i karakteristike ličnosti

13. Raspoloženje i kognitivno funkcioniranje

14. Raspoloženje i socijalno ponašanje

15. Emocije, raspoloženja i tjelesno zdravlje

VI. POPIS TEMA - vježbe Tjedan Tema Prethodna priprema

studenata

1. Uvod

2-4. Percepcija tjelesnih promjena pri doživljavanju emocije

5-6. Gađenje

7-8. Razlike lažnih i iskrenih osmjeha

9 Izražavanje emocija putem lica

10-11. Eksperimentalno istraživanje izraza lica

12-15. Izlaganje seminara

Povijest psihologije

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Povijest psihologije


Semestar V.


Broj ECTS-a 3



srijeda u 9.15, p 107

Nositelj kolegija NADA KRAPIĆ

Suradnik

Vrijeme za konzultacije utorkom i četvrtkom od 11.30 do 13.00 sati

Kabinet 363

Telefon 265-763



SADRŽAJ KOLEGIJA

1. Uvod u istraživanje povijesti psihologije (istraživanje povijesti psihologije, evolucija znanosti i struktura znan. teorija) 2. Korijeni psihologije u antici 3. Filozofske i znanstvene koncepcije koje prethode psihologiji 4. Rana istraživanja centralnog živčanog sustava 5. Darwinianski utjecaji (adaptacije i individualne razlike) 6. Osnivanje psihologije kao znanosti 7. Doprinos ostalih njemačkih psihologa krajem 19. i početkom 20. stoljeća


Osnovni cilj je upoznati studente s evolucijom predznanstvene psihologijske misli u periodu od antičkih vremena do osnivanja prvog psihologijskog laboratorija, odnosno početaka formiranja prvih psihologijskih pravaca i škola. U skladu s tim razmatrat će se doprinos koji su razvoju pojedinih psihologijskih tema dala druga znanstvena područja, te filozofija i medicina.

Očekuje se da će nakon odslušanog kolegija studenti moći: 1. opisati događaje i pojedince značajne za razvoj predznanstvene psihologijske misli, 2. opisati što je prethodilo i objasniti posljedice svake od navedenih faza predznanstvene psihologijske misli, te 3. usporediti pojedine znanstvene teorije i modele koristeći se metateorijskom terminologijom.



x x x x








UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita


Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:








IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Hothersall, D. (2001). Povijest psihologije. Jastrebarsko: Naklada slap.

Izborna literatura: Hergenhahn, B.R. (2001). An introduction to the history of psychology. Belmont, CA: Wadsworth./Thomson Learning.

Thorne, B.M., Henley, T.B. (2001). Connections in the history and systems of psychology. New York:

Houghton Mifflin Company.

Madsen, K.B. (1988). A history of psychology in metascientific perspective. Amsterdam: Nort-Holland.

Benjamin, L.T. (1988). A history of psychology: Original sources and contemporary research. New York: McGraw-Hill.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni biti prisutni na 70% predavanja i vježbi što im donosi 0.4 ECTS boda.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Informiranje studenata vršit će se usmeno, putem oglasne ploče i putem e-maila.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Kontaktiranje s nastavnikom studenti će moći ostvariti u terminima konzultacija te putem e-maila.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA PREDAVANJA Tjedan Tema Prethodna priprema

studenata

1. Uvod u istraživanje povijesti psihologije (istraživanje povijesti psihologije, evolucija znanosti i struktura znan. teorija)

2. nastavak teme

3. Korijeni psihologije u antici

4. Filozofske i znanstvene koncepcije koje prethode psihologiji

5. nastavak teme

6. Kolokvij

7. Rana istraživanja centralnog živčanog sustava

8. nastavak teme

9. Darwinianski utjecaji na razvoj psihologije

10. nastavak teme

11. Osnivanje psihologije kao znanosti - Wilhelm Wundt

12. Doprinos ostalih njemačkih psihologa krajem 19. i početkom 20. stoljeća

13. nastavak teme

14. Integracija prezentiranog gradiva

15. Kolokvij

Socijalna percepcija i kognicija

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Socijalna percepcija i kognicija


Semestar V.


Broj ECTS-a 4



Predavanja: srijedom, 11.15-13h uč.348 Vježbe i seminari: četvrtkom, 9,15-11h uč. 348

Nositelj kolegija prof.dr.sc. Jasna Hudek-Knežević

Suradnik dr. sc. Barbara Kalebić Maglica

Vrijeme za konzultacije prof.dr.sc. Jasna Hudek-Knežević: srijedom od 15- 17h dr. sc. Barbara Kalebić Maglica: utorkom od 10,30-12h

Kabinet prof.dr.sc. Jasna Hudek-Knežević: 366 dr. sc. Barbara Kalebić Maglica 357

Telefon prof.dr.sc. Jasna Hudek-Knežević: 265 754 dr. sc. Barbara Kalebić Maglica: 265 772



SADRŽAJ KOLEGIJA

Uvod; Opis područja, definicija, povezanost s drugim znanstvenim disciplinama, povijest socijalne psihologije, metode istraživanja, etika u socijalno-psihološkim istraživanjima, teorije u socijalnoj psihologiji; socijalna kognicija i percepcija; oblikovanje prve impresije; socijalne kategorije i sheme; proces kategorizacije; implicitne teorije ličnosti; posljedice kategorizacije: minimalne grupe i pristranosti među grupama; stvarne grupe i pristranosti među grupama; kategorije i stereotipi; atribucija i teorije atribucije, atribucijske greške; primjena teorija atribucije; prva impresija i principi oblikovanja prve impresije; Socijalna kognicija i pojam o sebi; teorije socijalne usporedbe; teorija samopercepcije; motivacijski procesi i samoregulacija; samoprezentacija i upravljanje impresijama; samoprezentacija i samoverifikacija; self-monitoring.


Nakon odslušanog kolegija i položenog ispita studenti će moći: 1. Definirati socijalnu psihologiju i objasniti njenu povezanost s drugim znanstvenim disciplinama 2. Navesti i opisati i glavne događaje u povijesti socijalne psihologije, 3. Razlikovati i opisati glavne etičke probleme istraživanja u socijalnoj psihologiji. 4. Navesti i razlikovati prevladavajuće teorijske paradigme njihov utjecaj na razvoj socijalne psihologije 5. Opisati i usporediti modele formiranja prve impresije 6. Objasniti i opisati pristupe istraživanja prirode kategorija i različita viđenja socijalnog opažanja u povijesti socijalne kognicije 7. Opisati i objasniti koncept sheme i navesti tipove socijalnih shema 8. Definirati, opisati i objasniti koncept stereotipa i njegove karakteristike 9. Opisati i prepoznati na primjerima samoispunjavajuću prirodu socijalnih stereotipa 10. Navesti i objasniti načine mijenjanja stereotipa. 11. Definirati i objasniti implicitne teorije ličnosti 12. Opisati, objasniti i usporediti najvažnije teorije atribucije. 13. Prepoznati i navoditi atribucijske greške na primjerima iz svakodnevnog života.


Predavanja x Seminar x Konzultacije x Samostalni rad x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad x Ostalo








ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Kolokvij Studenti su obavezni položiti 2 kolokvija. Svaki se kolokvij sastoji od zadataka višestrukog izbora, zadataka nadopunjavanja i kratkih esejskih zadataka. Maksimalni broj ocjenskih bodova za svaki kolokvij je 20. Kriterij za dobivanje bodova je 40% riješenih zadataka. Na testu se može maksimalno dobiti 20 bodova koji se u ocjenske bodove pretvaraju na sljedeći način:

Bodovi na zadatku Ocjenski bodovi <8 0

8 8

9 9

10 10

11 11

12 12

13 13

14 14

15 15

16 16

17 17

18 18

19 19

20 20

Seminarski rad Zadatak studenata je da samostalno ili u paru izradi i prezentira seminarski rad na zadanu temu. Seminarski se rad sastoji od dva dijela: pismenog (od 8 do 10 stranica) i prezentacije. Maksimalni broj ocjenskih bodova je 20. Za teorijski dio maksimalno se može dobiti 15 bodova (rokovi, forma seminarskog rada, sadržaj seminarskog rada, literatura), a za prezentaciju 5 bodova. Vježbe Na vježbama koje se odnose na konstrukciju ankete i mjerenje stereotipa studenti mogu maksimalno dobiti po 3 ocjenska boda za svaku vježbu. Četiri ocjenska boda studenti mogu dobiti za angažman na nastavi (aktivno sudjelovanje na vježbama). Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti

Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave putem: a) 2 kolokvija od kojih svaki svaki nosi po 20 ocjenskih bodova) i b) 1 seminara koji sam nosi 20 ocjenskih bodova, a izrađuje se tijekom cijeloga semestra po grupama od po dvije studentice ili dvoje studenata i vođenjem od strane asistentice te na kraju semestra predaje u pismenom obliku i PPT prezentaciji i c) nekoliko vježbi (sve zajedno 10 ocjenskih bodova). Svaka vježba nosi određeni broj bodova o čemu su studenti prethodno obaviješteni. Vježbe su obavezne. Ako se ne prisustvuje vježbama ili student pokaže potpunu neaktivnost, ne mogu ostvariti bodove. Vježbe se ne mogu nadoknađivati nikakvom dodatnom aktivnošću.

Pristup popravku međuispita Pravo na popravak kolokvija imaju studenti čiji je rezultat na kolokviju manji od 8 bodova (od max. 20 po kolokviju). Studenti imaju pravo ispraviti jedan od dva kolokvija. Popravak kolokvija je u terminu završnog ispita, pri čemu student završni ispit polaže u nekom od slijedećih predloženih rokova. Obavezan je najaviti asistentici svoj dolazak na popravak e-mailom 2 dana prije roka, uz naznaku radi li se o ispravku 1. ili 2. kolokvija. Ako student ne najavi svoj dolazak na ispravak kolokvija, nema prava pristupa popravku. Završni ispit – Pismeni ispit koji nosi 30 ocjenskih bodova UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:








IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Hewstone, M. i Stroebe, W. (Ur.) (2003). Socijalna psihologija: Europske perspektive. Zagreb: Naklada Slap. Aronson, E., Wilson, T.D. i Akert, R.M. (1994). Social psychology: The heart and the mind. New York: HarperCollins.

Izborna literatura: Baummeister, R.F. (Ur.)(1999). The self in social psychology. Ann Arbor, MI: Taylor & Francis. Fiske, S.T. i Taylor, S.E. (1991). Social cognition. New York: McGraw-Hill. Moskowitz, G.B. (2005). Social cognition: Understanding self and others. New York: The Guilford Press. Tesser, A. (1995). Advanced social psychology. New York: McGraw-Hill. Wood, J.V., Tesser, A. i Holmes, J.G. (2008). The self and social relationships. New York: Psychology Press. Dodatna izborna literatura biti će studentima zadavana i tijekom predavanja putem sustava Mudri.


POHAĐANJE NASTAVE

Očekuje se redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi.


Usmeno, e-mailom, putem konzultacija i sustava MUDRI


konzultacije, sustav Mudri, e-mail


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova za predaju seminara i obaviti predviđeni broj konzultacija. U slučaju da student ne preda seminar u pismenom obliku ili ga ne pripremi i ne prezentira u dogovorenom roku, ali zadatke preda do kraja semestra, oduzima mu se određeni broj bodova.

VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

1. Uvodno predavanje-pregled sadržaja i načina rada na kolegiju, definicija i povijesni pregled socijalne psihologije

2. Metode istraživanja u socijalnoj psihologiji

3. Metode istraživanja u socijalnoj psihologiji II

4. Teorijske paradigme u socijalnoj psihologiji

5. Socijalna percepcija: Formiranje impresije

6. Socijalna kognicija

7. Kognitivne sheme

8. Efekti kognitivnih shema

9. Socijalna kategorizacija

10. Socijalni stereotipi

11. Teorije atribucije

12. Atribucijske greške

13. Samopoimanje u socijalnoj psihologiji

14. Samopoimanje u socijalnoj psihologiji

15. Samoprezentacija

VI. POPIS TEMA – vježbe i seminari Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

1. Objašnjenje načina rada na kolegiju Definicija socijalne psihologije

Izbor okvirne teme na temelju obavezne literature predložene za kolegij

2. Etika u socio-psihološkim istraživanjima – prezentacija i rasprava, Dogovor o izboru tema

Izbor okvirne teme na temelju obavezne literature predložene za kolegij; Pripremiti materijal za analizu arhivske građe.

3. Metodologija istraživanja – eksperiment u socijalnoj psihologiji, analiza arhivske građe, Odabir literature za izabrani seminarski rad

Odabir relevantne literature za pismeni prikaz odabrane teme seminara

4. Analiza slučaja obzirom na različite paradigme u socijalnoj psihologiji, odabir literature za izabrani seminarski rad – rasprava

5. Konstrukcija ankete, Razrada okvirnih sadržajnih cjelina seminarskog rada po parovima

Na temelju odabrane literature razraditi strukturu seminarskog rada po poglavljima

6. Konstrukcija ankete, Razrada okvirnih sadržajnih cjelina seminarskog rada po parovima

Na temelju odabrane literature razraditi strukturu seminarskog rada po poglavljima

7. Kolokvij

8. Razrada okvirnih sadržajnih cjelina seminarskog rada po parovima

Predati prvu verziju seminarskog rada

9. Povratne informacije studentima o prvoj verziji seminara i informacije o pripremi prezentacije

10. Mjerenje stereotipa, povratne informacije studentima o prvoj verziji seminara i informacije o pripremi prezentacije

Priprema prezentacija

11. Socijalna usporedba, povratne informacije studentima o prvoj verziji seminara i informacije o pripremi prezentacije


12. Atribucija – primjeri za konzistenciju, konsenzus i distinktivnost, atribucijske greške- demonstracije, priprema prezentacija


13. Izlaganje seminarskih radova

14. Izlaganje seminarskih radova

15. Kolokvij

Uvod u edukacijsku psihologiju

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u edukacijsku psihologiju


Semestar V.


Broj ECTS-a 4



P: utorak 14:15-16:00, soba 107, V: srijeda 14:15-16:00h, učionica 405

Nositelj kolegija Barbara Rončević Zubković

Suradnik

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljak i četvrtak, 12:00h-13:30h

Kabinet 360

Telefon 265-778



SADRŽAJ KOLEGIJA

Klasično i operantno uvjetovanje u razredu; Primijenjena analiza ponašanja; Modeliranje: Samoregulacija ponašanja i mentorstvo; Teorija obrade informacija, Stilovi učenja, Čitanje i matematičke vještine; Kognitivne i metakognitivne strategije; Konstruktivizam, Miskoncepcije; Transfer učenja; Rješavanje problema i kritičko mišljenje;


Nakon odslušanog kolegija i položenog ispita studenti će moći: 14. opisati i objasniti učenje putem klasičnog uvjetovanja u školi 15. opisati i objasniti operantno uvjetovanje u razredu 16. izraditi program za modifikaciju ponašanja učenika 17. opisati i objasniti procese modeliranja i mentorstva 18. osmisliti plan samoregulacije ponašanja 19. opisati i objasniti proces obrade informacija tijekom usvajanja gradiva 20. razlikovati različite stilove učenja 21. primijeniti neke efikasne strategije učenja (kognitivne i metakognitivne) 22. objasniti procese i komponente u podlozi procesa čitanja i usvajanja matematičkih vještina 23. objasniti principe konstruktivističkog pristupa učenju 24. analizirati primjere miskoncepcija u učenju 25. razumjeti mehanizme tranfera učenja 26. razlikovati različite komponente rješavanja problema i kritičkog mišljenja



x x





Prisustvovanje nastavi 1

Prepoznavanje primjera uvjetovanja 0.1 6

Planiranje modifikacije ponašanja - esej 0.1 9

Izrada radionice o strategijama učenja 0.4 11

Kolokviji 1.6 44

Završni ispit 0.8 30

UKUPNO 100


* Studenti će samostalno trebati izvršiti tri zadatka, a za uradak na tim zadacima mogu maksimalno dobiti 26

bodova. Student može dobiti bodove na ovim zadacima samo ako je zadatak izvršio u skladu s uputama. Zadaci su: 1. Prepoznavanje primjera klasičnog i operantnog uvjetovanja – 6 bodova (svaki točno prepoznati primjer 0.5 bodova)

2. Planiranje modifikacije ponašanja – max 9 bodova (4 za prvu, 3 za drugu i 2 za treću fazu)

3. Planiranje radionice o strategijama učenja – max 11 bodova, od toga 2 – objašnjenje teorije u osnovi radionice 3 – koncept radionice 3 – materijali i aktivnosti 3 – prezentacija (ppt i izlaganje)

Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i

imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%)

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Studenti su također obavezni položiti dva pismena međuispita (kolokvija). Za svaki ispit mogu maksimalno dobiti 22 ocjenska boda. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. Svaki se kolokvij sastoji od zadataka višestrukog izbora i kratkih esejskih zadataka. Na svakom kolokviju može se maksimalno dobiti 35 bodova, koji se u ocjenske bodove pretvaraju na slijedeći način:

Bodovi na kolokviju

Ocjenski bodovi

17,18 9

19 10

20 11

21 12

22 13

23 14

24 15

25 16

26 17

27 18

28,29 19

30,31 20

32,33 21

34,35 22

Pristup popravku međuispita Ukoliko student ne sakupi dovoljan broj bodova iz kolokvija, može JEDNOM ponavljati kolokvij, u terminu ispitnih rokova, nakon odslušanog kolegija.

Završni ispit Završni ispit je usmeni ispit. Student odgovara na tri pitanja usmeno i za odgovor na svako pitanje može maksimalno dobiti po 10 bodova prema slijedećim kriterijima: 1-2 bod - zadovoljava minimalne kriterije 3-4 boda - zadovoljavajući, ali sa značajnim nedostacima 5-6 boda - prosječan sa primjetnim greškama 7-8 boda - iznad prosjeka, sa ponekom greškom 9-10 bodova - izuzetan odgovor Prag prolaznosti na ispitu iz predmeta je 50% maksimalnog broja bodova (15 bodova).

UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:

Preddiplomski studij:








IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Kolić-Vehovec, S. (1999). Edukacijska psihologija, Filozofski fakultet, Rijeka. Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. IEP, Zagreb. Zarevski, P. (1994). Psihologija pamćenja i učenja. Slap, Jastrebarsko.

Izborna literatura: Čudina-Obradović, M. (2000). Kad kraljevna piše kraljeviću: Psihološki temelji učenja čitanja i pisanja. Zagreb: Korak po korak. Liebeck, P. (1995). Kako djeca uče matematiku. Zagreb: Educa. Neuman, S.B., Dickinson, D.K. (2002). Handbook of early literacy research. London: The Guilford Press.


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su obvezni prisustvovati na 70% nastave.


Studenti će biti informirani preko sustava Mudri, te po potrebi putem e-maila i oglasne ploče.


U terminu konzultacija osobno, te putem e-maila




studenata

2. Opis kolegija, izvedbeni plan kolegija

2. Klasično i operantno uvjetovanje u razredu.

3. Primijenjena analiza ponašanja.

4. Modeliranje - samoregulacija i mentorstvo.

5. Kognitivni pristupi učenju: teorija obrade informacija

6. Kognitivne strategije učenja.

7. Metakognitivne strategije učenja.

8. Učenje čitanja.

9. Razumijevanje i strategije pri čitanju.

10. Kognitivni pristupi učenju: Konstruktivizam.

11. Učenje matematičkih vještina.

12. Transfer učenja.

13. Rješavanje problema i kritičko mišljenje.

14. Prezentacija radionica

15. Završni susret, rasprava o kolegiju

Uvod u kliničku psihologiju

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u kliničku psihologiju

Studij Preddiplomski studij psihologije

Semestar V.


Broj ECTS-a 3



Utorak: 09.15 - 11.00 h; Učionica br. 107

Nositelj kolegija dr. sc. Miljana Kukić

Suradnik /

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljak i utorak: 11.00 - 12.30 h

Kabinet 338

Telefon 051/ 265-773



SADRŽAJ KOLEGIJA

Sadržaj kolegija obuhvaća upoznavanje s radom kliničkog psihologa i teorijskim modelima u kliničkoj psihologiji. Studenti se upoznaju s fazama i metodama kliničke procjene, osnovnim karakteristikama različitih kliničkih intervencija, kao i prevencijom psihičkih poremećaja. Kolegij se ukratko dotiče i specifičnih područja u kliničkoj psihologiji, kao što su: dječja klinička psihologija, klinička neuropsihologija, zdravstvena psihologija i forenzička klinička psihologija.


Nakon odslušanog i položenog kolegija studenti će moći: – razlikovati poslove i ulogu kliničkog psihologa u različitim područjima kliničkog rada; – opisati i razlikovati različite pristupe unutar kliničke psihologije; – opisati proces kliničke procjene; – razlikovati različite metode psihoterapije.



x x x








UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%). Kontinuirana provjera znanja Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave. Obuhvaća jedan međuispit (pismena provjera znanja) i izlaganje seminarskog rada. Međuispit se sastoji od zadataka jednostavnog dosjećanja, zadataka alternativnog tipa, zadataka povezivanja i zadataka esejskog tipa. Ukupno se na međuispitu može prikupiti 60 ocjenskih bodova (ispitni prag je 40% točno riješenih zadataka, odnosno 24 boda). Kao temu seminarskog rada studenti mogu odabrati prikaz određenih teorijskih pristupa u kliničkoj psihologiji ili prikaz aktualnih istraživanja iz područja kliničke psihologije. Seminarski rad obuhvaća:

– izbor i proradu odgovarajuće literature (obavezna literatura i dva znanstvena rada ne starija od 2012. godine);

– izradu power-point prezentacije; – izlaganje (u trajanju do 20 minuta).

Odabranu literaturu potrebno je poslati na uvid predmetnom nastavniku najkasnije do 01.11.2013. Power-point prezentaciju treba predati najmanje sedam dana prije dogovorenog datuma usmenog izlaganja. Seminarskim radom može se prikupiti maksimalno 10 ocjenskih bodova (power-point prezentacijom 5 bodova, usmenim izlaganjem 5 bodova). Pristup popravku međuispita Popravku međuispita može se pristupiti jedino u prvom ispitnom roku i to ukoliko student/ica nije pristupio/la pisanju međuispita ili nije dobio/la prolaznu ocjenu. Završni ispit Završni ispit polaže se u pismenom obliku. Sastoji od zadataka jednostavnog dosjećanja, zadataka alternativnog tipa, zadataka povezivanja i zadataka esejskog tipa. Ukupno se na ispitu može prikupiti 30 ocjenskih bodova (ispitni prag je 40% točno riješenih zadataka, odnosno 12 bodova). UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:








IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

Nietzel, M.T., Bernstein, D.A., Milich, R. (2002). Uvod u kliničku psihologiju. Jastrebarsko:

Naklada Slap.

Biro, M., Butollo, W. (2002). Klinička psihologija. München: LMU.

Izborna literatura:

Aktualna istraživanja iz područja kliničke psihologije.


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su dužni redovito pohađati nastavu. Maksimalni mogući broj izostanaka je 30% od ukupno održane nastave u semestru.


Informacije o kolegiju i ispitima studentima će se davati usmenim putem, e-mailom, putem oglasnih ploča i web stranice kolegija. Ukoliko postoji potreba, studenti mogu zatražiti dodatna pojašnjenja.


Studenti kontaktiraju nastavnika za vrijeme konzultacija ili putem e-maila.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova kada predaju zadatke koje odrađuju kod kuće. Svako kašnjenje donosit će određene kaznene bodove.

VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

1. Definiranje kliničke psihologije; posao kliničkog psihologa

2. Državni praznik

3. Etička pitanja u kliničkoj psihologiji

4. Pristupi u kliničkoj psihologiji

Prikazi različitih teorijskih pristupa u kliničkoj psihologiji (seminarski rad)

5. Procjenjivanje i mjerenje u kliničkoj psihologiji

6. Intervju u kliničkoj psihologiji (I. dio)

7. Intervju u kliničkoj psihologiji (II. dio) Testiranje u kliničkoj psihologiji (I. dio)

8. Testiranje u kliničkoj psihologiji (II. dio) Opažanje u kliničkoj psihologiji (I. dio)

9. Opažanje u kliničkoj psihologiji (II. dio) Dnevnik opažanja

10. Provjera znanja

11. Pregled kliničkih intervencija

12. Kliničke intervencije: metode psihoterapije

13. Dječja klinička psihologija; klinički psiholog u zdravstvu

Prikazi aktualnih istraživanja iz područja kliničke psihologije (seminarski rad)

14. Klinička neuropsihologija; forenzička psihologija

Prikazi aktualnih istraživanja iz područja kliničke psihologije (seminarski rad)

15. Gostovanje stručnjaka iz prakse

Uvod u psihologiju rada

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u psihologiju rada

Studij Psihologija – preddiplomski

Semestar V.


Broj ECTS-a 4



petak u 9.15, p 405

Nositelj kolegija NADA KRAPIĆ

Suradnik NINA GRABAR

Vrijeme za konzultacije utorkom i četvrtkom od 11.30 do 13.00 sati

Kabinet 363

Telefon 265-763



SADRŽAJ KOLEGIJA

1. Uvod u područje psihologije rada 2. Povijesni razvoj područja 3. Istraživačke metode 4. Radna okolina i radno ponašanje 5. Kognitivne sposobnosti i radno ponašanje 6. Ličnost i radno ponašanje 7. Interesi i radno ponašanje 8. Motivacija i radno ponašanje


Osnovni cilj je upoznati studente s osnovnim teorijskim znanjima i vještinama koje nalaze primjenu u praktičnom radu industrijskog i organizacijskog psihologa. U okviru toga studenti će se upoznati s individualnim i okolinskim faktorima koji doprinose radnoj efikasnosti, te osnovnim instrumentarijem koji se koristi u ovom području primijenjene psihologije. Očekuje se da će nakon odslušanog kolegija studenti moći: 1. definirati osnovnu problematiku područja i razlikovati je od drugih srodnih disciplina, 2. opisati povijesni razvoj područja, 3. opisati osnovne istraživačke metode i za različite istraživačke nacrte izabrati adekvatan statistički postupak, 4. definirati optimalne fizičke i psihološke uvjete rada na određenom radnom mjestu, 5. opisati efekte neadekvatnih uvjeta rada na radno izvođenje, 6. definirati psihološki profil osobe (obilježja ličnosti, nivo kognitivnog funkcioniranja, interese i motivaciju) koja će najbolje udovoljavati zahtjevima određenog radnog mjesta, te 7. samostalno primijeniti mjerne instrumente za potrebe selekcijskog postupka ili profesionalnog savjetovanja.



x x x x







ZAVRŠNI ISPIT 1,2 30

UKUPNO 4.0 100




Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:








IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Neil Anderson, Deniz S. Ones, Handan Kepir Sinangil & Chockalingam Viswesvaran (2001). Handbook of Industrial, Work & Organizational Psychology (Volume 1). Sage.

Izborna literatura: Paul E. Spector (2003). Industrial & Organizational Psychology. Wiley. Murray Barrick, Ann Marie Ryan (2003). Personality and Work: Reconsidering the Role of Personality in Organizations. Pfeiffer.

Victor H. Vroom (1994). Work and Motivation. Jossey-Bass. Raymond J. Stone (2002). Human Resource Management. Wiley.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni biti prisutni na 70% predavanja i vježbi što im donosi 0.4 ECTS boda.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Informiranje studenata vršit će se usmeno, putem oglasne ploče i putem e-maila.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Kontaktiranje s nastavnikom studenti će moći ostvariti u terminima konzultacija te putem e-maila.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA PREDAVANJA Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

1. Uvod u područje psihologije rada Opis područja, principi, problemi

2. Povijesni razvoj područja Od antike do Wundta, razvoj tijekom 20 st. do današnjih dana

3. Istraživačke metode Mjerenje, prikupljanje i obrada podataka s problemima iz područja industrijske psihologije, meta-analize

4. Radna okolina i radno ponašanje Utjecaj okolinskih faktora na radno ponašanje

5. nastavak teme

6. Kolokvij

7. Kognitivne sposobnosti i radno ponašanje Odnos kognitivnih sposobnosti i radnih ponašanja

8. nastavak teme

http://www.amazon.com/exec/obidos/search-handle-url?%5Fencoding=UTF8&search-type=ss&index=books&field-author=Murray%20Barrick

http://www.amazon.com/exec/obidos/search-handle-url?%5Fencoding=UTF8&search-type=ss&index=books&field-author=Ann%20Marie%20Ryan

http://www.amazon.com/Work-Motivation-Jossey-Business-Management/dp/0787900303/ref=pd_bbs_1?ie=UTF8&s=books&qid=1204808571&sr=8-1

9. Ličnost i radno ponašanje Odnos crta ličnosti s različitim komponentama radnog ponašanja

10. nastavak teme

11. Lažiranje odgovora na upitnicima ličnosti u selekcijskim situacijama

12. Profesionalni interesi i radno ponašanje

13. nastavak teme

14. Motivacija i radno ponašanje

15. Kolokvij

VII. POPIS TEMA VJEŽBI Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

1. Upoznavanje sa sadržajem vježbi

2. Istraživanja u psihologiji rada: prezentacija članaka s različitim nacrtima istraživanja i multivarijatnim statističkim postupcima

3. nastavak vježbe

4. nastavak vježbe

5. nastavak vježbe

6. Upoznavanje s instrumentarijem za mjerenje sposobnosti

7. nastavak vježbe

8. nastavak vježbe

9. nastavak vježbe

10. Upoznavanje s instrumentarijem za mjerenje crta ličnosti

11. nastavak vježbe

12. Upoznavanje s instrumentarijem za mjerenje profesionalnih interesa

13. Upoznavanje s instrumentarijem za mjerenje motivacije

14. Upoznavanje sa skalama za procjenu različitih komponenti radnog izvođenja

15. Integracija stečenih znanja i vještina

IZBORNI PREDMETI

Genetika ponašanja

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Genetika ponašanja


Semestar III., V.


Broj ECTS-a 3



predavanja: petak 13,15 – 15,00, prostorija 405 vježbe: Laboratorij Odjela za biotehnologiju, prostorija 230

Nositelj kolegija dr. sc. Rozi Andretić Waldowski

Suradnik -

Vrijeme za konzultacije Utorkom 11-12 i po dogovoru

Kabinet Odjel za biotehnologiju, Radmile Matejčić 2, soba 213

Telefon 584 553



SADRŽAJ KOLEGIJA

U ovom kolegiju studenti će učiti o kompleksnom utjecaju gena na ljudsko ponašanje, te interakciji između genetskog ustroja i okoline na ekspresiju ljudskih osobina. Tijekom uvodnih predavanja predstaviti će se materijal s namjerom da se sve studente dovede do istog nivoa predznanja o osnovnim konceptima u genetici, kao što su: nasljeđivanje, jednostavne i složene karakteristike (traits) i genetski materijal. Prvi dio kolegija biti će usredotočen na metodologiju bihevioralne genetike te vrste pristupa kod istraživanja na ljudima i životinjama. U drugom dijelu obraditi će se neke ljudske osobine koje su česti predmet genetskih istraživanja, kao što je generalna kognitivna sposobnost i razne psihopatologije. Predavanja će biti u kombinaciji sa studentskim prezentacijama recentnih znanstvenih radova koji na najbolji način prezentiraju metodologije koje se koriste u genetskim istraživanjima i koji su znatno pridonijeli razumijevanju određenih osobina. Naglasak ovog kolegija biti će na istraživanjima kod ljudi, sa kratkim osvrtom na relevantna istraživanja vinskih mušica. Ovisno o broju polaznika organizirati će se laboratorijske vježbe demonstrativnog karaktera u laboratoriju za genetiku ponašanja. Poglavlja:

9. Nasljeđivanje

DNA (genetska ekspresija, mutacije, polimorfizmi, kromosomi)

Mendelova načela nasljeđivanja

Ostali oblici nasljeđivanja (geni na X kromosomu, promijene kromosoma, ekspanzija tripleta, genomski imprinting, složene osobine, nasljeđivanje složenih genetskih karakteristika)

10. Istraživanje genetike ponašanja

Istraživanja na životinjama, studije usvajanja, studije blizanaca 11. Identificiranje gena

Ponašanje kod životinja (mutacije, QTL)

Ponašanje kod ljudi (povezanost, asocijacije) 12. Geni, ponašanje, okolina

Traskriptom

Proteom

Interakcija geni-okolina 13. Generalne kognitivne sposobnosti

Istraživanja na životinjama i ljudima

Genetski i okolinski utjecaji, selektivno križanje 14. Kognitivni poremećaji

Poremećaji jednog gena (fenilketonurija, fragilni X sindrom, Rett sindrom, neurofibromatoza)

Kromosomske anomalije (Down sindrom) 15. Psihopatologija

Šizofrenija

Autizam

Poremećaj pažnje

16. Zdravstvena psihologija

Ovisnosti

Pretilost


Osnovna znanja:

Znanje o osnovnim konceptima bihevioralne genetika

Sposobnost da se objasni složenost interakcije geni-okolina koji utječu na ljudske osobine

Razumijevanje raznih tehnika i pristupa koja se koriste da se ustanovi genetski u okolinski utjecaj na ljudske osobine

Razumijevanje etičkih, moralnih i socijalnih posljedica različitih interpretacija publicirane znanstvene literature koja se bavi izučavanjem genetskog i okolinskog utjecaja na ljudsko ponašanje

Osnovne sposobnosti:

Analitičko razmišljanje o načinima analize ljudskog ponašanja

Logično razmišljanje u osmišljavanju i pisanju pregleda i analize literature na zadanu temu Komunikacijske sposobnosti u prezentiranju i diskusiji stručnog rada



X X


X






ZAVRŠNI ISPIT 30 30

UKUPNO 100 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Studenti nisu obavezni prisustvovati nastavi, no kako će nastava biti interaktivna, neprisustvovanje nastavi podrazumijeva gubitak bodova koji se daju za aktivnost. Od studenata se očekuje interes i zalaganje. Naglasak kolegija neće biti na memoriranju činjenica, već sposobnošću baratanja činjenicama kako bi se formiralo vlastito mišljenje i kako bi ga studenti bili ga u stanju jasno prezentirati.

Aktivnost tijekom nastave Učestalost javljanja za diskusiju na nastavi, ispunjavanje obaveza domaće zadaće, sudjelovanje u grupnom radu na nastavi, priprema za nastavu, interakcije s nastavnikom

40

Seminarski rad Adekvatno odabran i prezentiran sadržaj, razumljivost, korištenje i navođenje literature

30

Završni rad Bodovanje točnih odgovora na pitanjima koja uglavnom neće sadržavati pitanja s višestrukim izborom.

30

Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja bazira se na ispunjavanju obaveza zadanih na nastavi, pripremi za predavanja i pisanju domaćih zadaća.

Pristup popravku međuispita Ukoliko je student opravdano spriječen u ispunjavanju obaveza tijekom nastave ili nije zadovoljan prikupljenim ocjenskim bodovima, pružiti će mu se mogućnost pristupa međuispitu. Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:








IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Izbor poglavlja koji će biti dostavljeni u pdf formatu iz: An Introduction to Behavior Genetics: T.J. Bazzett, Sinauer Associates 2008.. 1st Ed. Human Genetics:Concepts and Applications, R. Lewis, McGraw-Hill, 2008. 8th Ed. .

Izborna literatura: Izvorni znanstveni članci


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti nisu obavezni prisustvovati nastavi, no kako će nastava biti interaktivna neprisustvovanje nastavi podrazumijeva gubitak bodova koji se dobivaju za aktivnost. Od studenata se očekuje interes i zalaganje. Naglasak kolegija neće biti na memoriranju činjenica, već sposobnošću baratanja činjenicama kako bi se formiralo vlastito mišljenje i kako bi ga se jasno prezentiralo.


Tijekom nastavne i putem E-maila


Nastavnik je dostupan nakon nastave, u vremenu za konzultacije, uvijek tijekom E-maila ili osobno po dogovoru.




studenata

1. Uvod

2. Nasljeđivanje

3. Nasljeđivanje

4. Metodologija genetike ponašanja

5. Vinska mušica u istraživanjima genetike ponašanja

6. Analiza transkriptoma i proteoma

7. Interakcija geni - okolina

8. Epigenetika

9. Generalne kognitivne sposobnosti



12. Psihopatologija

13. Psihopatologija

14. Ovisnosti

15. Tema po izboru studenata ili zaključno predavanje

Psihologija prehrane (Communis)

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Psihologija prehrane


Semestar III. i V.


Broj ECTS-a 3



Ponedjeljkom 11:15-14:00h, učionica 405

Nositelj kolegija prof.dr.sc. Alessandra Pokrajac-Bulian

Suradnik /

Vrijeme za konzultacije utorak, 14:00-15:30h; srijeda, 12:00-13:30h

Kabinet 345

Telefon 051/ 265 759



SADRŽAJ KOLEGIJA

Teme kojima će se kolegij baviti su: zdrava prehrana; izbor hrane – kognitivni model (npr. stavovi, socijalne norme), razvojni model (npr. izlaganje hrani, modeliranje), psiho-fiziološki model (npr. hrana i raspoloženje, hrana i stres); značenje hrane – utjecaj kulture na obrasce hranjenja, hrana, ugoda i seksualnost; razvoj preferencije za pojedinu hranu – motivacija za hranom; nezadovoljstvo tijelom i njegove posljedice; dijetna ponašanja; pretilost; poremećaji hranjenja; liječenje nezdravih navika prehrane i kliničkih problema s hranom.


Nakon odslušanog kolegija, student će biti sposoban: 6) Razumijeti psihologijske procese u osnovi prehrane 7) Opisati i usporediti suvremene modele izbora hrane i razvoja preferencija za pojedinu vrstu hrane 8) Opisati i usporediti zdrava i odstupajuća dijetna ponašanja 9) Opisati mehanizme nastanka i održavanja pretilosti i poremećaja u hranjenju 10) Opisati i razumijeti načine liječenja nezdravih prehrambenih navika

Samostalno proučavati recentnu literaturu iz područja Psihologije prehrane



X X X X


X e-učenje




Pohađanje nastave 0.25 /


Seminarski rad 0.75 30

ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave, ali NE međuispitima već na drugi način. Studenti se pripremaju za nastavu čitajući odabrana poglavlja predložene literature i relevantne radove. Odabir literature dogovara se s nastavnikom. Na nastavi, studenti aktivno sudjeluju u raspravama o temi predavanja, postavljaju relevantna pitanja te daju osvrt na pročitanu literaturu – vode bilješke o pročitanim

tekstovima i pripremaju pitanja za raspravu (na pitanja ne trebaju imati odgovore već pitanja služe poticanju rasprave). Tijekom prvih nekoliko tjedana studenti 4 - 5 dana vode dnevnik hranjenja koji uključuje radne dane i barem jedan dan vikenda, a pomoći će u raspravi tema vezanih za odabir hrane, preferenciju pojedine hrane i zdravu prehranu. Pored toga, studenti su dužni izraditi jedan seminarski rad na temu po izboru i izložiti ga kolegama na nastavi. Studenti će također kritički raspravljati o pojedinim načinima provođenja dijete npr. Atkinsonovoj dijeti, Ducanovoj dijeti te dobrim i lošim stranama njihova korištenja. Zadatak studenata bit će i kritički osvrt na dvije medijske poruke koje promoviraju štetna ponašanja vezana uz hranjenje (npr. ekstremno provođenje dijete, izgladnjivanje zbog estetskih razloga i sl.). Nakon što su odslušali kolegij, studenti polažu usmeni ispit. Pristup popravku međuispita Međuispit NIJE predviđen. Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:








IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

Ogden, J. (2010). The psychology of eating. Chichester: Wiley-Blackwell. Pokrajac-Bulian, A. (Ur.). (2011). Pretilost – spremnost za promjenu načina življenja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Izborna literatura: Campos, P. (2004). The obesity myth. New York: Gotham books. Članci iz časopisa International Journal of Eating Disorders, European Eating Disorders Review, Eating and Weight Disorders - Studies on Anorexia, Bulimia and Obesity, Eating Behaviors, Body Image


POHAĐANJE NASTAVE: Pohađanje nastave je obavezno. U slučaju da student izostane s više od 30% ukupne nastave iz predmeta bit će mu uskraćen potpis nastavnika.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Studenti će relevantne informacije o kolegiju dobivati od predmetnog nastavnika (voditelja kolegija) usmenim putem, temeljem izvedbenih programa te putem stranica mudri.uniri.hr

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Kontakt s predmetnim nastavnikom održava se kroz tjedne konzultacije (ured predmetnog nastavnika) ili putem elektroničke pošte u slučaju potrebe za dodatnim konzultacijama.


Za aktivnost u nastavi (prikaz pročitanih tekstova, pitanja za raspravu, dnevnik hranjenja, kritički osvrt na određene popularne dijete te medijske poruke koje promoviraju nezdravu mršavost i navike

hranjenja), studenti mogu prikupiti maksimalno 40 ocjenskih bodova (minimalno 16 bodova). Za pismeni seminar studenti mogu maksimalno dobiti 20 bodova (minimum 8 bodova), a za usmeno izlaganje seminara 10 bodova (minimum 4 bodova). Usmeni ispit donosi maksimalno 30 bodova. Studenti su dužni svoje obaveze izvršavati na vrijeme i u dogovorenom roku. Svako kašnjenje podrazumijeva smanjenje ocjenskih bodova za najmanje 10%. Akademsko nepoštenje neće se tolerirati na kolegiju (npr. plagiranje tuđega rada), a za to je ponašanje predviđeno poništavanje zadatka (student neće dobiti ocjenske bodove). Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!


studenata

14.10. Uvod u Psihologiju prehrane, plan i program rada, obaveze studenata

21.10. Zdrava i sigurna prehrana Ogden, poglavlje 2.

28.10. Motivacija u prehrani (prehrana kao motiv i prehrambeno ponašanje) Odabir teme za seminarski rad

04.11. Različiti pristupi izboru hrane (razvojni, kognitivni model) Dnevnik prehrane – kako ga provoditi?

11.11. Različiti pristupi izboru hrane (emocionalni, psiho-fiziološki model) Analiza članka – 1 kartica teksta + 2 pitanja za raspravu

18.11. Značenje hrane (hrana kao kulturni identitet, hrana kao socijalna interakcija) Ogden, poglavlje 4.

25.11. Analiza dnevnika prehrane (kako procjenjujete svoje navike hranjenja, je li bilježenje konzumirane hrane utjecalo na hranjenje, jeste li jeli više ili manje od očekivanog, jesu li vaše navike zdrave); Mediji, prehrana i odnos prema tijelu

Rasprava na nastavi (predaja 1 kartice teksta)

02.12. Nezadovoljstvo tijelom i njegove posljedice Kritička analiza medijskih poruka o prehrani (predaja 2 kartice teksta)

09.12. Dijetna ponašanja (dijeta, prejedanje te negativne posljedice provođenja dijete); Analiza popularnih knjiga o provođenju dijete – rad u grupama

Svaka grupa odabire 1 knjigu o popularnoj dijeti koju kritički analizira – rasprava na nastavi + predaja pismenog rada

16.12. Pretilost

13.01. Poremećaji prehrane (projekcija filma: Izgladnjivanje do smrti) Analiza proana i promia web stranica (1-2 kartice teksta)

20.01. Prezentacija seminarskih radova (I. dio) Predati pismeni rad i PPT prezentaciju + 2 pitanja za raspravu

27.01. Prezentacije seminarskih radova (II. dio) + Integracija i priprema za ispit

Studenti aktivno sudjeluju u raspravama o temi predavanja, postavljaju relevantna pitanja te daju osvrt na pročitanu literaturu – vode bilješke o pročitanim tekstovima i pripremaju pitanja za raspravu (na pitanja ne trebaju imati odgovore već pitanja služe poticanju rasprave).

Psihologija svijesti (Communis)

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Psihologija svijesti


Semestar III., V.


Broj ECTS-a 3



Ponedjeljak 16:15 - 19:00, 348

Nositelj kolegija Dr. sc. Igor Bajšanski, docent

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljak, 14:00 - 16:00, utorak 11:00 - 13:00

Kabinet 347

Telefon 265762



SADRŽAJ KOLEGIJA

Definicija svijesti. Filozofski problemi i teorije. Povijest pristupa istraživanju svijesti u psihologiji.

Neuroznanost i neuropsihologija. Svijest i mozak. Funkcije svijesti. Pažnja i svijest. Percepcija i svijest.

Pamćenje i svijest. Emocije i svijest. Kognitivno nesvjesno. Mišljenje i svijest. Intuicija. Ograničenja

introspekcije. Svijest i self, teorije selfa. Sloboda volje. Izmijenjena stanja svijesti. Paranormalna i

izuzetna iskustva. Mistično iskustvo. San i spavanje.


Od studenata se očekuje da, nakon što odslušaju kolegij i polože ispit razlikuju aktualne teorije

objašnjavanja

svjesnih i nesvjesnih procesa, da mogu opisati relevantne postupke istraživanja i interdisciplinarni

kontekst istraživanja svijesti.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE


X X X X







Seminarski rad 1 30


UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Studenti su obavezni položiti kolokvij za koji mogu dobiti maksimalno 40 ocjenskih bodova. Kolokvij se sastoji od zadataka objektivnog tipa i kratkih zadataka otvorenog tipa. Kriterij prolaza je 20 bodova. Pristup popravku međuispita

Popravni ispit održat će se u posljednjem tjednu nastave. Seminarski rad

Studenti su dužni napisati jedan seminarski rad čiju temu odabiru u dogovoru s nastavnikom. Za seminarski rad mogu dobiti maksimalno 30 bodova. Završni ispit Za prolaz na završnom ispitu (usmeni ispit) student mora dobiti 15 bodova. Student usmeno odgovara na tri pitanja i za odgovor na svako pitanje može maksimalno dobiti 10 bodova (maksimalno 30 bodova). UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:








IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

Blackmore, S. (2004). Consciousness: An introuction. Oxford: Oxford Universitiy Press. .

Izborna literatura:

Banks, W. P. (Ur) (2009). Encyclopedia of consciousness. Oxford: Academic Press. Hassin, R. R., Uleman, J. S. i Bargh, J. A. (2005). The New Unconscious. Oxford: Oxford University Press.

Myers, D. G. (2004). Intuition: Its powers and perils. New Haven: Yale Universitiy Press.

Revonsuo, A. (2010). Consciousness: The science of subjectivity. New York: Psychology Press.

Wilson, T. D. (2002). Strangers to ourselves: Discovering the adaptive uncoscious. Cambridge, MA: Harvard Universitiy Press.

Wegner, D. M. (2002). The illusion of conscious will. Cambridge, MA: The MIT Press.


POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje nastave je obavezno. Student smije izostati 30% od predviđenog fonda sati. Studenti koji izostanu više od 30% neće dobiti potpis iz kolegija.


Studenti će biti informirati o svom uratku i napredovanju usmeno i putem e-pošte.


Nastavnika se može kontaktirati za vrijeme konzultacija ili putem e-pošte.




studenata

1. Uvod, definicije svijesti, problemi istraživanja, povijesni kontekst

2. Filozofski problemi svijesti

3. Neurokognitivne osnove svijesti, svijest kao stanje

4. Percepcija, pažnja i svijest

5. Svjesne i nesvjesne radnje

6. Pamćenje i svijest

7. Emocije i svijest

8. Svjesno i nesvjesno mišljenje, intuicija, jezik i svijest

9. Mentalna imaginacija i mentalna simulacija

10. Mentalna simulacija i stvarnost

11. Self i svjesnost o tijelu

12. Teorije selfa

13. Raznolikost svijesti: religijska i mistična iskustva, paranormalna iskustva, droge

14. Raznolikost svijesti: životinjska svijest, umjetna svijest

15. Opće teorije svijesti

Documents

SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI ... · – 10 - 12 bodova –iskazana visoka razina točnosti, preciznosti, relevantnosti, logičnosti i jasnoće u opisima i iskazivanju