SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI ... · I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Filozofija uma Studij Diplomski studij filozofije Semestar 1. Akademska godina:

SVEUČILIŠTE U RIJECI

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

Studijski program: Filozofija

dvopredmetni diplomski studij nastavnički i opći smjer

Izvedbeni planovi Zimski semestar akademske godine

2013./2014.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Filozofija uma Studij Diplomski studij filozofije Semestar 1. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje 30 + 0 + 30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom 8,15-10 i petkom 10,15-12,00, uč. 401 Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Luca Malatesti Suradnik Vrijeme za konzultacije Objavit će se

Kabinet 425/IV Telefon (051) 265 650 E-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Mentalna stanja imaju intencionalnost ili svojstvo biti o nečemu. Kolegij je usmjeren na tri temeljna pitanja u suvremenoj analitičkoj filozofiji uma. Prvo pitanje se bavi uvjetima koji određuju intencionalni sadržaj mentalnih stanja. Razmatrat će se dvije debate na tu temu. Najprije, postoje različiti filozofski pogledi na ulogu koju bi faktori izvan osobe trebali imati u utvrđivanju intencionalnog sadržaja njenih mentalnih stanja. Potom, filozofi raspravljaju o tome da li je intencionalnost striktno vezana uz normativnost. Drugo pitanje je srodno prvom i tiče se pozicije intencionalnosti unutar prirodnog svijeta koji se opisuje i objašnjava prirodnim znanostima. Posebice, ispitat ćemo izglede onih teorija koje su pokušale formulirati tu misao pomoću uzročne povezanosti i prirodnih funkcija. Konačno, filozofi raspravljaju o tome da li je intencionalnost definicijska osobina svih vrsta mentalnih stanja. Posebna pažnja će se posvetiti diskusiji koja se bavi pitanjem da li se kvalitativne osobine iskustva mogu reducirati na intencionalna svojstva.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Predmet nastoji promicati vaše znanje slijedećih pojmova u odnosu na teme koje se obrađuju na predavanjima (molim pogledati “Popis tema” ispod): filozofi, doktrine, koncepti i argumenti. Specifično, cilj predmeta je promocija slijedećih sposobnosti:

1. Filozofi: sposobnost povezivanja filozofa s određenim filozofskim doktrinama, argumentima i konceptima koji se razmatraju unutar kolegija.

2. Doktrine: sposobnost izražavanja jezgrovito, jasno i rigorozno specifičnog problema koji doktrine nastoje riješiti, njihovih glavnih teza, kao i doktrina kojima se suprotstavljaju.

3. Koncepti: sposobnost definiranja ili karakteriziranja koncepata jezgrovito, jasno i točno, te pružanja odgovarajućih primjera.

4. Argumenti (za rješavanje filozofskog problema, prigovora i odgovora): sposobnost:

1. otkrivanja i opisivanja njihove logičke strukture,

2. razjašnjavanja njihovih premisa i njihovih zaključaka,

3. procjenjivanja procijeniti valjanost argumenata (da li premise logički dovode do zaključka) i zdravlja argumenata (u slučaju da je argument valjan, da li su njihove premise istinite).

Ove procjene od studenta ne zahtijevaju sposobnost nuđenja originalnih zamisli. Dovoljno je da student unutar sadržaja koji se obrađuje, iz ponuđene literature, artikulira ono što smatra najjačom i najuvjerljivijom argumentacijom.

Posebice, za odabir odgovarajućih prigovora na različite argumente i doktrine potrebno je razmišljati o povezanosti tema obrađenih na različitim seminarima.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS

BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 1 - Seminarski rad 1 - PRVI ISPIT 1 30

Esej od 2000 riječi

2 40

ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 6 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:

90 do 100 ocjenskih bodova 5 A

80 do 89,9 ocjenskih bodova 4 B 70 do 79,9 ocjenskih bodova 3 C 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 D 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 E 40 do 49,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 39,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

Brentano, F. 2002. "The distinction between mental and physical phenomena." In D. Chalmers, ed. Philosophy of Mind: Classical and Contemporary Readings. Oxford: Oxford University Press, 479-484.

Dennett, D. 2002. "True Believers: The Intentional Stance and Why it Works." In D. Chalmers, ed. Philosophy of Mind: Classical and Contemporary Readings. Oxford: Oxford University Press, 556-567.

Dretske, F. 2002. "A recipe for thought." In D. Chalmers, ed. Philosophy of Mind: Classical and Contemporary Readings. Oxford: Oxford University Press, 491-499.

Fodor, J. 2007. "The revenge of the given." In B. P. McLaughlin and J. Cohen, eds. Contemporary Debates in Philosophy of Mind. Oxford: Blackwell, 105-116.

Horgan, T. and J. Tienson. 2002. "The Intentionality of Phenomenology and the Phenomenology of Intentionality." In D. Chalmers, ed. Philosophy of Mind: Classical and Contemporary Readings. Oxford: Oxford University Press, 520-533.

McDowell, J. 1994. Mind and World. Cambridge MA: Harvard University Press. (Lecture III)

Millikan, R. 2002. "Biosemantics." In D. Chalmers, ed. Philosophy of Mind: Classical and Contemporary Readings. Oxford: Oxford University Press, 500-509.

Rey, G. 2007. "Resisting Normativism in Psychology." In B. P. McLaughlin and J. Cohen, eds. Contemporary Debates in Philosophy of Mind. Oxford: Blackwell, 69-84.

Sawyer, S. 2007. "There is no viable notion of narrow content." In B. P. McLaughlin and J. Cohen, eds. Contemporary Debates in Philosophy of Mind. Oxford: Blackwell, 20-34.

Segal, G. 2007. "Cognitive Content and Propositional Attitudes Attributions." In B. P. McLaughlin and J. Cohen, eds.

Contemporary Debates in Philosophy of Mind. Oxford: Blackwell, 5-19.

Shoemaker, S. 2007. "A case for qualia." In B. P. McLaughlin and J. Cohen, eds. Contemporary Debates in Philosophy

of Mind. Oxford: Blackwell, 318-332.

Tye, M. 2007. "New troubles for the qualia freak." In B. P. McLaughlin and J. Cohen, eds. Contemporary Debates in Philosophy of Mind. Oxford: Blackwell, 303-318.

Wedgwood, R. 2007. "Normativism defended." In B. P. McLaughlin and J. Cohen, eds. Contemporary Debates in Philosophy of Mind . Oxford: Blackwell, 85-101.

.

Izborna literatura:

Braddon-Mitchell, D. and F. Jackson. 1996. Philosophy of Mind and Cognition. Oxford: Blackwell. (Odabrana poglavlja)

Chalmers, D. ed. 2002. Philosophy of Mind: Classical and Contemporary Readings. New York, NY: Oxford University Press. (Further selected chapters)

Chisholm, R. M. 2002. "Intentional inexistence." In D. Chalmers, ed. Philosophy of Mind: Classical and Contemporary Readings . Oxford: Oxford University Press, 484-491.

Crane, T. 2001. The Elements of Mind: An Introduction to the Philosophy of Mind. Oxford: Oxford University Press. (Odabrana poglavlja: 2,3,4 )

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAĐANJE NASTAVE Studenti moraju doći na seminar s kopijom obvezne literature za taj seminar (vidi popis tema) Studenti moraju prisustvovati na 70% sati (42 sati). U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: [email protected] NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA MUDRI KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Email, Vrijeme za konzultacije

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložnosankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema studenata i literatura za seminar

1. Uvod u intencionalnost

Brentano 2002.

2. Instrumentalizam Dennett 2002.

3. Naturalizacija intencionalnosti: obrada informacija

Dretske 2002.

4. Naturalizacija intencionalnosti: „bio-semantika“ Millikan 2002.

5. Intencionalnost i normativnost

Rey 2007.

6. Normativizam

Wedgwood 2007.

7. Ne-konceptualni sadržaj Fodor, 2007. Crane 2001, Chapter 5, § 45

8. Protiv ne-konceptualnog sadržaja McDowell, 1994 (Lecture III)

9. Ispit1

10. "Uski" i "široki" mentalni sadržaj

Segal, 2007. Crane, 2001, Chapter 4, § 36, 37.

11. Protiv uskog sadržaja Sawyer 2007, Braddon-Mitchell and Jackson, 1996. Chapter 12.

12. Fenomenalni karakter i intencionalni sadržaj Tye 2007, Crane, 2001, Chapter 3, § 22,23.

13. Intencionalni qualia: internalizam Shoemaker 2007, Crane, 2001, Chapter 3, § 24, 25.

14. Svijest i intencionalnost Horgan and Tienson. 2002.

15. Ponavljanje

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija METODIKA NASTAVE FILOZOFIJE 1 Studij Diplomski studij filozofije – nastavnički smjer Semestar 3. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 30+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom od 13,15 – 16,00 h; predavaonica 450 Nositelj kolegija Dr. sc. Aleksandra Golubović; dr. sc. Luca Malatesti; dr. sc. Majda Trobok Suradnik Asistentica Laura Angelovski Vrijeme za konzultacije Uto 9,30-11 h; čet 12,00-13,30 h

Kabinet 423 Telefon 265-643 E-mail [email protected]; [email protected]; [email protected]


1. Vrste nastave 2. Problemski i povijesni pristup nastavi filozofije 3. Priprema nastavnika za izvođenje nastave 4. Određivanje odgojno-obrazovnih ciljeva (nastavne teme, jedinice i cjeline) 5. Didaktički principi u nastavi 6. Metode nastave filozofije i predmeta humanističkih znanosti 7. Principi u nastavi filozofije: u odnosu prema planiranju, izvođenju i evaluaciji nastave filozofije


Nakon izvršavanja studijskih obveza u predmetu očekuje se da studenti:

- poznaju nastavu i nastavni proces;

- poznaju metode izvođenja nastave društvenih i humanističkih predmeta;

- mogu samostalno odrediti nastavne ciljeve za navedene nastavne predmete;

- mogu samostalno odrediti odgovarajuće nastavne metode za nastavne predmete i nastavne jedinice;

- mogu vrednovati i ocjenjivati učenički i nastavnički rad;

- mogu samostalno izvoditi nastavu iz navedenih predmeta.


Predavanja x (Seminari)-Nastavničke pripreme x

Konzultacije x Samostalni rad x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo – hospitacije u

školama x




Pohađanje nastave Kontinuirana provjera znanja 2 70 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave:

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE

UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA

MAX BROJ BODOVA

Način bodovanja

Pohađanje nastave

- - -

Aktivnost u nastavi

10 Studentima aktivno sudjelovanje u nastavi (osobito na vježbama) donosi max. 15 bodova.

Kontinuirana provjera znanja - pismene nastavne jedinice i vježbe izvedbe istih iz filozofije i logike

1 30 Studenti pripremaju i vježbaju izvedbu pojedinih nastavnih jedinica (ili dijelova) za koje mogu ostvariti max. 30 bodova

Kontinuirana provjera znanja (nastavničke pripreme)

1 30 (15 + 15) Studenti pripremaju dvije nastavne jedinice po izboru nastavnika (iz filozofije i logike). Primjer ostvarivanja bodova:

Broj bodova Broj dodijeljenih ocjenskih bodova

7,5 7,5 7,5 – 9 9 10 – 11 11 12 – 13 13 14 – 15 15

ZAVRŠNI ISPIT 1 30 Studenti polažu usmeni ispit (odgovaraju na 3 usmena pitanja, svaki pojedinačni odgovor donosi max. 10 bodova)

UKUPNO 3 100 Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:


80 do 89,9 ocjenskih bodova 4 B 70 do 79,9 ocjenskih bodova 3 C 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 D 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 E 40 do 49,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 39,9 ocj nskih bodova 1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

1. Josip Marinković: Metodika nastave filozofije, Zagreb, 1982., novo izdanje iz 2008.

2. Boris Kalin: Logika i oblikovanje kritičkog mišljenja, Zagreb, 1983.

3. Boris Kalin. Povijest filozofije, Školska knjiga , Zagreb, različita izd.

4. Gajo Petrović: Logika, Školska knjiga, Zagreb, različita izd.

Izborna literatura:

Josip Marinković: Filozofija kao nastava, Zagreb, 1990.

Josip Marinković: Ogledi iz filozofije odgoja, Zagreb, 1987.

Josip Marinković: Utemeljenost odgoja u filozofiji, Zagreb, 1981.

Milan Polić: Odgoj i svije(s)t, Zagreb, 1993.

Milan Polić: K filozofiji odgoja, Zagreb, 1993.

Pavao Vuk Pavlović: Ličnost i odgoj, Zagreb, 1932.

Časopis Metodički ogledi, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti trebaju redovito pohađati nastavu (uvažavaju se opravdani razlozi za izostanak). U slučaju većeg izostanka pisat će dodatni pismeni rad koji trebaju predati zajedno s obveznim pismenim pripremama. Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. Tijekom nastave mobiteli trebaju biti utišani ili isključeni. Od studenata se očekuje aktivno sudjelovanje u nastavi, osobito vježbama te izvršavanje svih zadanih obveza tijekom nastave. Od studenata se očekuje aktivno sudjelovanje u nastavi, osobito vježbama te izvršavanje svih zadanih obveza tijekom nastave (izvođenje najmanje jedne nastavne jedinice iz filozofije i najmanje jedne iz logike u okviru vježbi). Za sve zadane obveze potrebno je pridržavati se rokova. Svako kašnjenje u izvršavanju obveza rezultirati će smanjenjem ocjenskih bodova. Tijekom semestra studenti će izraditi jednu pismenu pripremu iz logike, po odabiru nastavnika, (a na konzultacijama, koje su obvezne, prof. Trobok će odobriti konačnu verziju pripreme). Potom će u okviru vježbi održati najmanje jedan nastavni sat iz logike. Ukoliko izvedba nastavne jedinice ne bude zadovoljavajuća, student će je ponoviti prema uputama nastavnika (onoliko puta koliko bude potrebno). Također, će tijekom semestra izraditi jednu pismenu pripremu iz filozofije, po odabiru nastavnika (a na konzultacijama, koje su obvezne, prof. Golubović će odobriti konačnu verziju pripreme). Potom će u okviru vježbi održati najmanje jedan nastavni sat iz filozofije. Ukoliko izvedba nastavne jedinice ne bude zadovoljavajuća, student će je ponoviti prema uputama nastavnika (onoliko puta koliko bude potrebno). Obje pismene pripreme trebaju biti predane najkasnije do 10. prosinca (kašnjenje je moguće do 5 dana - svaki dan kašnjenja rezultirat će smanjenjem po 1 ocjenskog boda. Dakle, za 5 dana kašnjenja gubi se 5 ocjenskih bodova). Ukoliko do 15. prosinca student ne preda obje pripreme gubi pravo na ostvarivanje bodova iz Metodike nastave filozofije 1. U tom slučaju kolegij će ponovno upisati sljedeće akademske godine. „Svako neovlašteno preuzimanje tuđeg teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima”. Školska praksa: Studenti su obvezni odslušati 10 sati hospitacija u školi (6 filozofije i 4 logike, ili 5 filozofije, 1 etike i 4 logike). Trebaju predati formulare za svih 10 hospitacija (svaki formular treba potpisati mentor u školi). Nakon odslušanih hospitacija student će izvesti jednu nastavnu jedinicu u školi (iz filozofije, logike ili etike). Jednom dogovorenu temu nastavne jedinice u školi - nije moguće odgoditi. U protivnom student će nastavnu jedinicu izvesti sljedeće akademske godine. Za dogovorenu nastavnu jedinicu student je dužan 7 dana ranije dostaviti pismenu pripremu mentoru u školi (i nastavnici na fakultetu), a nositeljicu kolegija 7 dana ranije obavijestiti o izvedbi nastavne jedinice u školi. Svako odstupanje od rokova dovodi do poništavanja školske prakse, tj. kolegija Metodika nastave filozofije 1. U tom slučaju student će praksu odraditi sljedeće akademske godine te ponovno upisati kolegij Metodika nastave filozofije 1. Za sve zadane obveze potrebno je pridržavati se rokova (svaki od pojedinih profesora dati će pojedinačne upute o datumima predaje eventualne radne verzije pismenih priprema). Neizvršavanje obveza rezultirati će smanjenjem ocjenskih bodova ili poništenjem kolegija.

Izvedbe nastavnih jedinica potrebno je održati u točno zadanom terminu. Pismene pripreme treba aplicirati na MudRi (u dogovorenim terminima) i predati jednu isprintanu verziju istih. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Web stranice Fakulteta, tj. odsjeka za filozofiju. Oglasne ploče odsjeka za filozofiju. Elektronička pošta. Tajništvo odsjeka za filozofiju. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA U vrijeme konzultacija. Elektronička pošta.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema

studenata

1. Uvodni sat: Upoznavanje studenata s načinom rada na kolegiju Pretpostavlja se znanje temeljnih didaktičkih sadržaja

2. Filozof u obrazovanju i obrazovnim modelima; profesori i učenici filozofije u srednjim školama

3. Osvrt na godišnji program i (operativni) plan predmeta filozofija i logika; formuliranje ciljeva

4. Obrazovni i odgojni ciljevi u nastavi filozofije i logike (i pripadajuće im zadaće)

5. Uvodno o školskoj praksi (hospitacije, formulari za hospitacije); dijelovi pripreme

6. Oblici rada (priprema nastavnika)

7. Način strukturiranja sadržaja u nastavi filozofije; povijesno-kronološki pristup

8. Način strukturiranja sadržaja u nastavi filozofije; problemski pristup

9. Pojam i klasifikacija metoda u nastavi filozofije; Verbalna metoda (priprema nastavnika)

10. Dokumentacijska metoda

11. Demonstracijska metoda

12. Operacijska metoda (esej u nastavi filozofije)

13. Vrste razgovora u nastavi filozofije (razvojni razgovor i razgovor u krugu)

14. Oluja mozgova i diskusija (zahtijevi i priprema nastavnika)

15. Evaluacija postignutog u kolegiju

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija ANALITIČKI MARKSIZAM Studij Diplomski studij filozofije Semestar 1.,3. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 15+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom 8,15-10,00, uč.402 Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Neven Petrović Suradnik Vrijeme za konzultacije

Kabinet F-425 Telefon E-mail [email protected]


1) U uvodnom dijelu kolegija objašnjava se što je analitički marksizam i zbog čega je značajan, zatim se spominju glavne, velike teme marksističke filozofije te se izlaže kako su one, u glavnim crtama, izražene u Marxovim i Engelsovim programatskim i pristupačnijim tekstovima, kao što su npr. Komunistički manifest i Nadnica, cijena i profit. (6h)

2) Nakon toga prelazi se na izlaganje i suvremenu analizu konkretnih pitanja koja je marksizam uveo razvijajući svoju teoriju povijesti. To su npr: što su proizvodne snage, od čega se sastoji ekonomska struktura društva, što su proizvodni odnosi, što je baza a što nadgradnja društva i kakva je njihova međusobna veza, što je fetišizam, koja je logika razvoja povijesti, kako funkcionira kapitalizam, što je eksploatacija i slično. Pri tome se prvenstveno uzima u obzir proslavljena interpretacija G.A. Cohena, koji modernim analitičkim oruđima preispituje Marxove teze i pokušava procijeniti što od njih može proći kroz filtar tih suvremenih dostignuća (18h).

3) Iduća faza kolegija obuhvaća marksističke teme koje imaju moralnu, tj. vrijednosnu dimenziju, poput slijedećih: što je alijenacija, jesu li proleteri u kapitalizmu neslobodni i na koji način, u kojem je smislu komunizam superioran kapitalizmu, itd. Nastava se i u ovoj fazi većinom oslanja na rad G.A. Cohena, te još nekih njegovih kolega analitičkih marksista (2h).

4) Konačno, u posljednjoj se fazi kolegija pažnja posvećuje isključivo kritičkom razmatranju (neke od tih kritika bile bi dotaknute i u ranijem toku nastave, ali bi ih se sada detaljnije razrađivalo) iznesenih marksističkih ideja i vizija da bi se vidjelo zadovoljavaju li logičke i empirijske standarde koje moraju zadovoljiti sve ozbiljne teorije. Tu će oslonac biti na radovima nekolicine nemarksističkih autora (Conway, Hayek, Popper, Sesardić) koji se nalaze u preporučenoj literaturi. Od studenata se neće zahtijevalo da obavezno prođu kroz tu literaturu da ih se ne preoptereti, ali će im se na taj način ipak pružiti osnovne informacije o ključnim smjerovima kritike (4h).


Glavni cilj ovog kolegija jest da se studenti upute u temeljne marksističke teze, budući da je ta ključna socijalna teorija u posljednja dva desetljeća zanemarena u našem obrazovnom sustavu, a želja da se o tome nešto može čuti u sklopu nastave višekratno je bila izražena. No, kako je već naznačeno u sadržaju kolegija, ne želi se tek ponoviti neka od klasičnih interpretacija Marxovog i Engelsovog rada, već se taj prikaz kani dati kroz najpoznatije suvremeno tumačenje marksizma koje u obzir uzima najnoviji razvoj društvenih znanosti i njegove teorije testira po njihovim mjerilima. Drugim riječima, plan je pružiti prikaz marksizma koji je maksimalno u skladu s najboljom znanošću našeg doba i zatim vidjeti u kojoj je mjeri i ta verzija izložena poteškoćama. Na taj bi način studenti dobili osnovna znanja o jednoj o ključnih filozofskih teorija i usput vidjeli može li se ona i dalje braniti i kako. Očekuje se da bi kolegij doprinio i izoštravanju kritičkog i analitičkog duha studenata. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X x X x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo




Pohađanje nastave

Kontinuirana provjera znanja 1,5 30 ZAVRŠNI ISPIT 2,5 70 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:

90 do 100 ocjenskih bodova 5 A 80 do 89,9 ocjenskih bodova 4 B 70 do 79,9 ocjenskih bodova 3 C 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 D 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 E 40 do 49,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 39,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: 1) G.A. Cohen, Odbrana Marxove teorije istorije, Zamak kulture, Vrnjačka banja, 1987, str. 23-158, 177-222 (182) ili G.A. Cohen, Karl Marx's Theory of History: A Defence, Princeton University Press, Princeton, NJ, 2000, str. 28-248, 278-340, 364-388, 396-414 (328) 2) Marx, K./Engels, F. Manifest komunističke partije, u Dragičević, A./Mikecin, V./Nikić, M. (ur.) Glavni radovi Marxa i Engelsa, Stvarnost, Zagreb, 1979, str. 367-383 (17) 3) Marx, K. «Nadnica, cijena i profit» u Dragičević, A./Mikecin, V./Nikić, M. (ur.) Glavni radovi Marxa i Engelsa, Stvarnost, Zagreb, 1979, 821-839 (19) 4) Marx, K. „Fetiški karakter robe i njegova tajna“, u Dragičević, A./Mikecin, V./Nikić, M. (ur.) Glavni radovi Marxa i Engelsa, Stvarnost, Zagreb, 1979, str. 885-894 (10) 5) Sesardić, N. „Prilog kritici marksističke utopije“, u Sesardić, N. Iz analitičke perspektive, SDH, Zagreb, 1991, str. 169-209 (41)

Ukupno: 269 str. .

Izborna literatura: Buchanan, A. Marx and Justice: The Radical Critique of Liberalism, Methuen, London, 1982. Berger, P.L. Kapitalistička revolucija, Naprijed, Zagreb, 1995. Cohen, G.A. „Radnici i Riječ: ili zašto je Marx imao prava smatrati da ima pravo?“, Praxis, Vol. V, br. 4,

1968, str. 406-421 (16) Cohen, G.A. „“Radna teorija vrijednosti i pojam eksploatacije“, Marksizam u svetu, br. 10, 1981, str. 143-

263 (121) Cohen, G.A. History, Labour, and Freedom, Clarendon Press, Oxford, 1988. Cohen, G.A. If You're an Egalitarian, How Come You're So Rich?, Harvard University Press, Cambridge,

MA, 2000, str. 42-115 (74) Cohen, G.A. «Deeper into Bullshit», u Buss, S./Overton, L. (ur.) Contours of Agency: Essays on Themes

from Harry Frankfurt, MIT Press, 2002, str. 321-339 (19) Cohen, G.A. Socijalizam – zašto ne?, KruZak, Zagreb, 2011. Cohen, G.A./Kymlicka, W. “Human Nature and Social Change in the Marxist Conception of History”,

Journal of Philosophy, Vol. 85, No. 4, 1988, str. 171-191 (21) Cohen, M./Nagel, T./Scanlon, T. (ur.) Marx, Justice, and History, Princeton University Press, Princeton,

NJ, 1980. Conway, D. A Farewell to Marx, Penguin, Harmondsworth, 1987. Dragičević, A./Mikecin, V./Nikić, M. (ur.) Glavni radovi Marxa i Engelsa, Stvarnost, Zagreb, 1979. Elster, J. Making Sense of Marx, Cambridge University Press, Cambridge, 1985. Elster. J. An Introduction to Karl Marx, Cambridge University Press, Cambridge, 1986. Geras, N. „The Controversy about Marx and Justice“, u Callinicos, A. (ur.) Marxist Theory, Oxford

University Press, 1989. Gligorov, V. (ur.) Kritika kolektivizma, Filip Višnjić, Beograd, 1988, str. 15-53, 121-248 (167) Gray, J. „Marxian Freedom, Individual Liberty, and the End of Alienation“, Social Philosophy and Policy,

Vol. 3, No. 2, 1986, str. 160-187 (28) Gray, J. „Against Cohen on Proletarian Unfreedom“, Social Philosophy and Policy, Vol. 6, No. 1, 1988, str.

77-112 (36) Habermas, J. «Prilog rekonstrukciji historijskog materijalizma», u Habermas, J. Prilog rekonstrukciji

historijskog materijalizma, Veselin Masleša, Sarajevo, 1985, str. 130-178 (49) Hayek, F.A. Put u ropstvo, KruZak, Zagreb, 2001. Honderich, T. „Against Theleological Historical Materialism“, Inquiry, Vol. 25, 1982, str. 451-469 (19) Kolakowski, L. Glavni tokovi marksizma I, BIGZ, Beograd, 1980. Korsch, K. Karl Marx, Nolit, Beograd, 1982. Lukes, S. Marxism and Morality, Oxford University Press, Oxford, 1985. Lukes, S. “Can a Marxist Believe in Human Rights?”, u Lukes, S. Moral Conflict and Politics, Clarendon

Press, Oxford, 1991, str. 173-88 (16) Mises, L. Von, Theory and History, Yale University Press, 1957. Mises, L. Von, Marxism Unmasked: From Delustion to Destruction, Foundation for Economic Education,

New York, 2006. Narveson, J. „Marxism: Hollow at the Core“, u Narveson, J. Respecting Persons in Theory and Practice,

Rowman & Littlefield, Lanham, 2002, str. 35-47 (13) Nozick, R. Anarhija, država i utopija, Jesenski i Turk, Zagreb, 2003, str. 305-358 (54) Parkin, F. Marxism and Class Theory: A Burgeois Critique, Tavistock, London, 1971. Popper, K.R. Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji II, Kruzak, Zagreb, 2003, str. 80-198 (119) Petrović, G. Filozofija i marksizam, Naprijed, Zagreb, 1976, str. 11-151 (140) Rawls, J. Lectures on the History of Political Philosophy, Belknap Press, Cambridge, MA, 2007, str. 319-

372 (54) Roemer, J. A General Theory of Exploitation and Class, Harvard University Press, Cambridge, MA, 1982. Roemer, J. (ur.) Analytical Marxism, Cambridge University Press, 1986. Singer, P. Marx, Oxford University Press, Oxford, 1980. Sweezy, P.M. Teorija kapitalističkog razvitka, Naprijed, Zagreb, 1959. Tucker, R.C. «Marx and Distributive Justice», u Tucker, R.C. The Marxian Revolutionary Idea, W.W.

Norton, New York, 1969, str. 33-53 (21) Waldron, J. «When Justice Replaces Affection: The Need for Rights», u Waldron, J. Liberal Rights,

Cambridge University Press, Cambridge, 1993, str. 370-391 (22) Weber, M. Protestantska etika i duh kapitalizma, Veselin Masleša/Svjetlost, Sarajevo, 1989. Wolff, J. Why Read Marx Today?, Oxford University Press, Oxford, 2002. Wood, A.W. «Marx Against Morality», u Singer, P. (ur.) A Companion to Ethics, Blackwell, Oxford, 1991,

str. 511-24 (14) Wood, A.W. Karl Marx (Arguments of the Philosophers), Routledge, London, 2004.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti mogu izostati maksimalno tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno moraju prisustvovat

80% sati. Za više od tri izostanka studenti će dobiti dodatni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim (ko

trebaju napisati samo studenti na diplomskom studiju). Student je dužan poštivati tuđa autorska i druga printelektualnog vlasništva te je osobno odgovoran u slučaju povrede tih prava. Student se obvezuje naknFakultetu cjelokupni iznos plaćen od strane Fakulteta s osnove odgovornosti Fakulteta prema trećoj osobi posljedice povrede autorskog ili drugog prava intelektualnog vlasništva treće osobe koju je počinio student.

U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: [email protected] Kašnjenje se tolerira do 10 minuta. Za nastave valja ugasiti mobitele i izbjegavati ulaske i izlaske. Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Web stranice fakulteta Elektroničkom poštom Oglasna ploča fakulteta KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Nakon nastave i u vrijeme konzultacija Elektroničkom poštom

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Vrednovanje studentskih obveza Bodove će studenti ostvarivati na sljedeći način (maksimalno 20):

- pridržavanje uputa o pisanju seminarskih radova (uvod, razrada teme, zaključak) – 15- pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada – 5

Seminarski rad se ocjenjuje, a na temelju ocjena studenti dobivaju bodove na sljedeći način: izvrstan (5) – 20 bodova; vrlo dobar (4) – 15 bodova; dobar (3) – 10 bodova; dovoljan (2) – 7 bodova. Od studenata se očekuje poznavanje osnovne i neke sekundarne literature o marksističkoj temi koja se obrađuje u radu, na koju će biti upozoreni na predavanjima. U uvodnom dijelu rada upozorit će se na važnost odabrane teme za marksističku političku teoriju. Glavni dio rada čini izlaganje ključnih misli povezanih s odabranim problemom. Završni dio rada može biti navođenje kritike iznesene teorijske pozicije. Student u radu također mora pokazati da zna pravilno citirati i navoditi korištenu literaturu (prema prijedlozima u relevantnoj pravopisnoj literaturi). Rad mora biti napisan u skladu s pravopisnim pravilima hrvatskoga jezika. Rad može obuhvaćati do 10 stranica teksta pisanog u fontu Times New Roman, veličine 12, prored 1,5. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Završnim ispitom ocjenjuje se poznavanje temeljnih ideja marksističke teorije, a prema sljedećem kriteriju: izvrstan (5) – 60 bodova; vrlo dobar (4) – 45 bodova; dobar (3) – 30 bodova; dovoljan (2) – 15 bodova. Konačna ocjena rezultat je svih provjeravanih elemenata.

Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju.

VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

1. 1. Što je analitički marksizam i zbog čega je značajan? G.A. Cohen, Karl Marx's Theory of History: A Defence, Princeton University Press, Princeton, NJ, 2000, str. xvii-xxviii (12)

2. 2. Marxova koncepcija povijesti i društva Marx, K./Engels, F. Manifest komunističke partije, u Dragičević, A./Mikecin, V./Nikić, M. (ur.) Glavni radovi Marxa i Engelsa, Stvarnost, Zagreb, 1979, str. 367-383 (17)

3. 3. Osnovni pojmovi marksističke političke ekonomije Marx, K. «Nadnica, cijena i profit», u Dragičević, A./Mikecin, V./Nikić, M. (ur.) Glavni radovi Marxa i Engelsa, Stvarnost, Zagreb, 1979, 821-839 (19)

4. 4. Ekonomija i otuđenje Marx, K. „Fetiški karakter robe i njegova tajna“, u Dragičević, A./Mikecin, V./Nikić, M. (ur.) Glavni radovi Marxa i Engelsa, Stvarnost, Zagreb, 1979, 885-894 (10)

5. 5. Što su to proizvodne snage i koja je njihova struktura; što su proizvodni odnosi?

G.A. Cohen, Odbrana Marxove teorije povijesti, Zamak kulture, Vrnjačka banja, 1987, str. 23-43 (21)

6. 6. U čemu se sastoji ekonomska struktura društva i kako se ona mijenja?


7. 7. Materijalna i socijalna dimenzija društva G.A. Cohen, Odbrana Marxove teorije povijesti, Zamak kulture, Vrnjačka banja, 1987, str. 60-75 (16)

8. 8. Fetišizam i njegov značaj G.A. Cohen, Odbrana Marxove teorije povijesti, Zamak kulture, Vrnjačka banja, 1987, str. 76-87 i 205-216 (24)

9. 9. Razvoj i primat proizvodnih snaga: tekstualni i faktični dokazi da postoje


10. 10. Proizvodne snage i kapitalizam; uloga klasa G.A. Cohen, Odbrana Marxove teorije povijesti, Zamak kulture, Vrnjačka banja, 1987, str. 115-138 (24)

11. 11. Baza i nadgradnja: kako ih točno odrediti i koji je njihov odnos?


12. 12. Funkcionalno objašnjenje kao rješenje za neke tvrdoglave teškoće marksizma


13. 13. Logika i smjer razvoja suvremenog kapitalizma; održivost alternativnih koncepcija društva


14. 14. Osnovne teorijske poteškoće marksizma Sesardić, N. „Prilog kritici marksističke utopije“, u Sesardić, N. Iz analitičke perspektive, SDH, Zagreb, 1991, str. 169-209 (41)

15. 15. Daljnje teorijske poteškoće marksizma; završna diskusija

Sesardić, N. „Prilog kritici marksističke utopije“, u Sesardić, N. Iz analitičke perspektive, SDH, Zagreb, 1991, str. 169-209 (41)

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Evolucija i vrijednosti Studij Diplomski studij filozofije Semestar 1.,3, Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 0+0+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom 12:15 – 14:00, uč. 450 Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Boran Berčić Suradnik Zdenka Brzović Vrijeme za konzultacije Srijeda 10:30 – 12:00

Kabinet 413 Telefon E-mail [email protected]


Kolegij će obrađivati osnovna postignuća evolucijskog pristupa u objašnjenju ljudskog ponašanja sa naglaskom na objašnjenju društvenih normi. Za navedena objašnjenja koristit će se kao okvir teorija igara, matematička disciplina koja se razvila sredinom 20.st. Teorija igara bavi se situacijama konflikta između dvaju ili više sudionika. Cilj je odrediti ponašanje sudionika koje je za njih najpovoljnije, pod pretpostavkom da su racionalni. Studenti će biti upoznati sa osnovnim elementima teorije igara: 1. Zatvorenikova dilema; dominantna strategija, jednokratna i višekratna zatvorenikova dilema. 2. Evolucijski stabilna strategija; kompjuterske simulacije, "tit for tat", biološki i socijalni primjeri. 3. Objašnjenje altruizma; recipročni altruizam i osnove etike. 4. Društveni ugovor; Hobbes, suvremeni kontraktualizam, sponatani nastanak iz prirodnog stanja, "evolucijski veo neznanja". 5. Objašnjenje pravednosti; podjela 50-50 kao evolucijski stabilna strategija, kažnjavanje varanja, objašnjenje kantovskog zahtjeva poopćljivosti u etici. 6. Evolucija semantike; razvoj sistema signala kod životinja.


Postići razumijevanje evolucijskog i stateškog objašnjenja pojava u ljudskom ponašanju. Studenti će moći objasniti osnovne pojmove (gorenavedene) vezane uz teoriju igara te opisati na koji način koristimo teoriju igrara pri objašnjenju ljudskog ponašanja, posebice kooperacije.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo




Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi 20 Seminarski rad 1 30 Kontinuirana provjera znanja 1 20 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave te putem kolokvija koji nije uvijet za izlazak na završni ispit Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se

konačna ocjena: Diplomski studij:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Robert Axelrod: The Evolution of Cooperation, Basic Books, 1981 Richard Dawkins: Sebični gen, Kultura Beograd, 1979 (1976) (Odabrana poglavlja: 1. i 5.) Boran Berčić: Filozofija, svezak prvi, Ibis grafika, 2012 (poglavlje Društveni ugovor) Brian Skyrms: The Stag Hunt, Presidential Address, Pacific Division of the American Philosophical Association, 2001 Brian Skyrms: Evolution of moral norms, u Oxford Handbook on the Philosophy of Biology, ur. M.Ruse, 2007 .

Izborna literatura: Edward Wilson: Sociobiology, Harvard University Press, 2000. (1975). Ken Binmore: Game Theory and the Social Contract, Vol.1: Playing Fair, Vol.2: Just Playing MIT Press, 1994,


POHAĐANJE NASTAVE Obavezno

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Oglasna ploča

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Konzultacije



studenata

16.10. Uvod u teoriju igara

23.10. Uvod u teorije društvenog ugovora

30.10. Problem kooperacije

06.11. Strategija 'milo za drago'

13.11. Kronologija kooperacije

20.11. Spontalni razvoj kooperacije – povijesna studija iz 1. svj. rata

27.11. Kolokvij

27.10. Evolucija: sebičnost ili altruizam

04.12. Evolucija kooperacije u biološkim sustavima

11.12. Problem agresije

18.12. Teorije altruizma

08.01. Lov na jelene

15.01. Društvena struktura kooperacije

22.01. Diskusija

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija FILOZOFIJA ODGOJA Studij Diplomski studij filozofije nastavnički smjer Semestar 3. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 15+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtkom 10,15 – 11,45 h; predavaonica 401 Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Aleksandra Golubović Suradnik Vrijeme za konzultacije Uto 9, 30-11,00; čet 12,00-13,30

Kabinet 423 Telefon 265-643 E-mail [email protected]


- Uvod u kolegij filozofija odgoja. - odabir i obrada najznačajnijih filozofa odgoja. - analiza temeljnih filozofskih stavova filozofa odgoja. - temeljne etičke teorije filozofa odgoja. - problematika spoznavanja (s osvrtom na filozofe odgoja). - pregled odgojnih koncepcija kroz povijest filozofije. - suvremena koncepcija filozofije odgoja.


- da studenti budu sposobni opisati, definirati, objasniti, analizirati i vrednovati temeljne odgojne stavove filozofa odgoja polazeći od antičkih filozofa (Platon) pa sve do danas (J. J. Rousseau, John Dewey).

- da mogu opisati, objasniti i usporediti temeljne etičke teorije filozofa odgoja (kao i ovisnost etike o znanju).

- da mogu opisati i objasniti na koji način znanost danas napreduje (tj. tumači znanstvenu metodu).

- da mogu opisati i objasniti temeljne epistemološke stavove filozofa odgoja. - da studenti mogu primijeniti odgojne principe najznačajnijih filozofa odgoja (s

ciljem unapređenja nastave). NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja x Seminari x Konzultacije x Samostalni rad Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo




Pohađanje nastave Kontinuirana provjera znanja 3 70 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4

Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje:

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE

UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA

MAX BROJ BODOVA

Način bodovanja

Pohađanje nastave

- - -

Aktivnost u nastavi

0,2 10 Studentima aktivno sudjelovanje u nastavi donosi max. 10 bodova.

Esej 0,8 20 Studenti pišu esej za koji mogu ostvariti max. 20 bodova

Kontinuirana provjera znanja

2 40 Pišu se dva kolokvija. Na svakom kolokviju studenti mogu ostvariti max. 20 bodova. Primjer ostvarivanja bodova:

Broj bodova Broj dodijeljenih ocjenskih bodova

10 10 11 – 12 12 13 – 14 14 15 - 16 16 17 - 18 18 19 - 20 20

ZAVRŠNI ISPIT 1 30 Studenti polažu usmeni ispit (odgovaraju na 3 usmena pitanja, svaki pojedinačni odgovor donosi max. 10 bodova)

UKUPNO 4 100 Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

1) . Filozofska hrestomatija 1-9 (odabrani dijelovi), Školska knjiga, Zagreb 1996. 2) Nigel Warburton, Filozofija (odabrani dijelovi), KruZak, Zagreb 1999. 3) Milan Polić, K filozofiji odgoja, Znamen i Institut za pedagogijska istraživanja,

1993.

4) Milan Polić, Činjenice i vrijednosti, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 2006. 5) William K. Frankena, Philosophy of Education, Macmillan, New York 1965.

Izborna literatura:

- Steven M. Cahn, Classic and Contemporary Readings in the Philosophy of Education, New York, 1997. - Filozofija odgoja, ur. I. Čehok, Školska knjiga Zagreb 1997.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti trebaju redovito pohađati nastavu (uvažavaju se opravdani razlozi za izostanak). U slučaju većeg izostanka pisat će dodatni pismeni rad koji trebaju predati zajedno s obveznim pismenim pripremama. Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. Tijekom nastave mobiteli trebaju biti utišani ili isključeni. Od studenata se očekuje aktivno sudjelovanje u nastavi te izvršavanje svih zadanih obveza tijekom nastave. Za sve zadane obveze potrebno je pridržavati se rokova. Neizvršavanje obveza rezultirati će smanjenjem ocjenskih bodova. Studenti će napisati esej na zadanu temu. Krajnji rok za predaju eseja je 10. prosinca 2010. „Svako neovlašteno preuzimanje tuđeg teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima”. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Web stranice Fakulteta, tj. odsjeka za filozofiju. Oglasne ploče odsjeka za filozofiju. Elektronička pošta. Tajništvo odsjeka za filozofiju. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA U vrijeme konzultacija. Elektronička pošta.



1. Uvodni dio – predstavljanje kolegija, tj. izvedbenog plana Na seminarima će se čitati i analizirati tekstovi svjetskih i hrvatskih filozofa

2. Definicija, ciljevi, metode, principi

3. Sokrat – epistemologija i etika u službi odgoja

4. Platon – filozofija politike i odgoj

5. Aristotel – o krepostima

6. Ravnoteža između slobode i discipline

7. Intelektualni i moralni odgoj

8. Kolokvij 1

9. Razum i navika: paradoks moralnog odgoja

10. R. Descartes i J. Locke (promišljanja o odgoju)

11. J. J. Rousseau – Emil ili o odgoju

12. I. Kant – moralni odgoj

13. John Dewey – suvremeni filozof odgoja

14. Završna razmatranja

15. Kolokvij 2

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Filozofija povijesti Studij Diplomski studij filozofije Semestar 1., 3. Akademska godina: 2013/2014. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 15+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom 10,15-12,00, uč. 401 Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Neven Petrović Suradnik Vrijeme za konzultacije



Pojam povijesti (razlike povijest/historija/historiografija, terminologijske kontroverzije, višeznačnosti i njihovo razjašnjavanje). Geneza i razvitak pojmova filozofije povijesti (razlike povijest/historija/historiografija, terminologijske kontroverzije, višeznačnosti i njihovo razjašnjavanje). Geneze filozofijskog promišljanja povijesti. Počeci i razvitak filozofije povijesti. Ciklička i progresistička teorija povijesti. Filozofija povijesti i povijesno mišljenje. Minervina sova i mišljenje budućnosti. Antiteze i antinomije povijesti. Prošlost - suvremenost - modernost. Upitnost sintagme "povijest - učiteljica života". Kraj povijesti. Teologija i utopija. Transcendencija, imanencija i sekularizacija. Filozofija povijesti i povijesne znanosti Odnos filozofije povijesti spram cjeline filozofije i spram društvenih/duhovnih znanosti.


Nakon odslušanog kolegija studenti će biti sposobni:

- analizirati i kritički vrednovati materiju (gradivo) o temeljnim problemima filozofije povijesti kao discipline kao i interdisciplinarna područja istraživanja (kao i objasniti te vrednovati relevantne orijentacije filozofijskog pristupa povijesti u novovjekovlju i suvremenosti).

- Napraviti preduvjete za samostalan istraživački rad i za promišljanje problematike, a posebno sposobnost uključenja u interdisciplinarna i multidisciplinarna istraživanja o temama filozofije povijesti.

Definirati i primijeniti pojmovne aparate nužne za snalaženje u sadržajno i terminologijski heterogenoj literaturi, kako u području teorijske, tako napose i u području praktičke filozofije. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo




Pohađanje nastave Kontinuirana provjera znanja 1,5 30 ZAVRŠNI ISPIT 2,5 70 UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova da bi se moglo

pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Aurelije Augustin (420) Država Božja, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1982. Condorcet, M.J.A.C. (1793) Nacrt povijesnog prikaza napretka ljudskog duha, Politička kultura, Zagreb

2001, str. 31-137 (107) Comte, A. (1842) Kurs pozitivne filozofije, Kultura, Beograd 1962. Cohen, G.A. Odbrana Marxove teorije istorije, Zamak kulture, Vrnjačka banja, 1987. Cohen, G.A. History, Labour, and Freedom, Clarendon Press, Oxford, 1988. Fukuyama, F. Kraj povijesti, ??? Hegel, G.W.F. (1832) Filozofija povijesti, Naprijed, Zagreb 1966, str. 21-110 (90) Herder, J.G. (1791) Reflections on the Philosophy of History of Mankind, The University of Chicago Press,

Chicago, 1968. Kant, I. (1786) Um i sloboda, Ideje, Beograd, 1973, str. 29-40; 71-81 (23) Marx, K./Engels, F. (1848) Manifest komunističke partije i „Predgovor kritici političke ekonomije“ (1859)

u Dragičević, A./Mikecin, V./Nikić, M. (ur.) Glavni radovi Marxa i Engelsa, Stvarnost, Zagreb, 1979, str. 367-383 i 651-652 (19)

Marx, K./Engels, F. (1846) Rani radovi, Naprijed, Zagreb 1985, str. Mises, L. Von, Theory and History, Yale University Press, 1957. Popper, K.R. (1944) Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji, KruZak, Zagreb, 2003. Popper, K.R. (1944) Bijeda historicizma, KruZak, Zagreb 1996, str. 47-64; 111-154 (62) Rousseau, J.J. (1755) Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima, Školska knjiga,

Zagreb, 1979, str. 15-90 (76) Spengler, O. (1922) Propast Zapada, Demetra, Zagreb, 2000. Toynbee, A. (1939) Istraživanje istorije, Prosveta, Beograd, 1970. Vico, G. (1725) Načela nove znanosti, Naprijed, Zagreb 1983. Makanec, J. Uvod u filozofiju povijesti, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1993. Bloch, E. Duh utopije, BIGZ, Beograd 1982. Sutlić, V. Uvod u povijesno mišljenje, Demetra, Zagreb 1994. Kangrga, M. Praksa-vrijeme-svijet, Naprijed, Zagreb 1989. Vranicki, P. Filozofija historije I-II, Golden Marketing-Tehnička knjiga, Zagreb 2002. Dray, W. H. Philosophy of History, Prentice-Hall, Englewood Cliffs, 1964. (tri djela s ovog popisa u dogovoru s nastavnikom)

Izborna literatura: Ostala literatura s gornjeg popisa.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti mogu izostati maksimalno tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno moraju prisustvovat

80% sati. Za više od tri izostanka studenti će dobiti dodatni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: npetrovic@ffri. Kašnjenje se tolerira do 10 minuta. Za nastave valja ugasiti mobitele i izbjegavati ulaske i izlaske. Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Web stranice fakulteta Elektroničkom poštom Oglasna ploča Odsjeka za filozofiju KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Elektronskom poštom i osobnom komunikacijom na konzultacijama.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Vrednovanje studentskih obveza Bodove će studenti ostvarivati na sljedeći način (maksimalno 35):

- pridržavanje uputa o pisanju seminarskih radova (uvod, razrada teme, zaključak) – 25 - pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada – 10

Seminarski rad se ocjenjuje, a na temelju ocjena studenti dobivaju bodove na sljedeći način: izvrstan (5) –bodova; vrlo dobar (4) – 30 bodova; dobar (3) – 25 bodova; dovoljan (2) – 15 bodova. Od studenata se očekuje poznavanje osnovne i neke sekundarne literature o temi koja se obrađuje u radu, na koju ćebiti upozoreni na predavanjima. U uvodnom dijelu rada upozorit će se na važnost odabrane teme za antičku filozofijkao i za filozofiju u cjelini. Glavni dio rada čini izlaganje ključnih misli povezanih s odabranim problemom. Završndio rada može biti navođenje kritike iznesene teorijske pozicije. Student u radu također mora pokazati da zna pravilcitirati i navoditi korištenu literaturu (prema prijedlozima u relevantnoj pravopisnoj literaturi). Rad mora biti napisaskladu s pravopisnim pravilima hrvatskoga jezika. Rad može obuhvaćati do 10 stranica teksta pisanog u fontu TimeNew Roman, veličine 12, prored 1,5. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Završnim ispitom ocjenjuje se poznavanje temeljnih ideja antičke filozofije, a prema sljedećem kriteriju: izvrstan (60 bodova; vrlo dobar (4) – 45 bodova; dobar (3) – 30 bodova; dovoljan (2) – 15 bodova. Konačna ocjena rezultat je svih provjeravanih elemenata. Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenj


1. Uvod: što je filozofija povijesti i koji su sve načini filozofskog bavljenja poviješću?

Dray, W. H. Philosophy of History, Prentice-Hall, Englewood Cliffs, 1964, str. 1-3; 59-66 (11)

2. Počeci moderne filozofije povijesti: Vico Vico, G. Načela nove znanosti, Naprijed, Zagreb 1983, str. 417-482 (65)

3. Prosvjetiteljske ideje o povijesti 1: Condorcet Condorcet, M.J.A.C. Nacrt povijesnog prikaza napretka ljudskog duha, Politička kultura, Zagreb 2001, str. 31-137 (107)

4. Prosvjetiteljske ideje o povijesti 2: Rousseau Rousseau, J.J. Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima, Školska knjiga, Zagreb, 1979, str. 15-90 (76)

5. Spekulativne filozofije povijesti: Kant Kant, I. Um i sloboda, Ideje, Beograd, 1973, str. 29-40; 71-81 (23)

6. Spekulativne filozofije povijesti: Hegel 1. Hegel, G.W.F. Filozofija povijesti, Naprijed, Zagreb 1966, str. 21-64 (44)

7. Spekulativne filozofije povijesti: Hegel 2. Hegel, G.W.F. Filozofija povijesti, Naprijed, Zagreb 1966, str. 64-110 (46)

8. Materijalističko shvaćanje povijesti: Marx 1. Marx, K./Engels, F. Manifest komunističke partije, u Dragičević, A. (ur.) Glavni radovi Marxa i Engelsa, Stvarnost, Zagreb, 1979, str. 367-383 (17)

9. Materijalističko shvaćanje povijesti: Marx 2 Marx, K. „Predgovor kritici političke ekonomije“, u Dragičević, A. (ur.) Glavni radovi Marxa i Engelsa, Stvarnost, Zagreb, 1979, str. 651-2 (2)

10. Klasične filozofije povijesti: rekapitulacija Cohen, G.A. Odbrana Marxove teorije istorije, Zamak kulture, Vrnjačka banja, 1987, str. 151-170 (20)

10. Novije filozofije povijesti: Spengler 11. Novije filozofije povijesti: Toynbee Dray, W. H. Philosophy of History,

Prentice-Hall, Englewood Cliffs, 1964, str. ???

12. Klasične filozofije povijesti: kritika 1. Popper, K.R. Bijeda historicizma, KruZak, Zagreb 1996, str. 47-64; 111-154 (62)

13. Klasične filozofije povijesti: kritika 2. Mises, L. Von, Theory and History, Yale University Press, 1957, str. 198-239 (42)

14. Klasične filozofije povijesti: kritika 2. Mises, L. Von, Theory and History, Yale University Press, 1957, str. 323-346 (24)

15. Završna diskusija

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Kontinentalna filozofija poslije Hegela Studij Diplomski studij filozofije Semestar I., III. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 15+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom 16,15-18,00, uč. 401 Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Nenad Miščević Suradnik Vrijeme za konzultacije Prema dogovoru mailom

Kabinet 414 Telefon E-mail [email protected]


Situacija u evropskoj filozofiji nakon raspada velikih filozofskih sistema njemačkog idealizma. Začetnici suvremene filozofije: S. Kierkegaard i filozofija egzistencije. F. Neitzsche: nadčovjek i prevrednovanje svih vrijednosti. S. Freud: uloga nesvjesnog i psihoanaliza. Filozofija fenomenologije: E. Husserl. Utjecaj na M.Merleau-Pontya i njegovu Fenomenologiju percepcije. Filozofija Martina Heideggera. Suvremena hermeneutika: H.G. Gadamer, K.O.Apel, P. Ricoeur


Student će nakon položenog ispita biti u stanju: 1. prepoznati i razlikovati temeljne pravce mišljenja u filozofiji 20. stoljeća 2. objasniti Husserlovu ideju fenomenologije 3. objasniti fenomenološki stav Merleau-Pontya i usporediti ga sa Husserlovim stavom. 4. objasniti osnove teze hermenautike 5. usporediti hermeneutička učenja Gadamera i njegovih prethodnika 6. objasniti Habermasovu interpretaciju učenja frankfurtske škole 7. predstaviti učenja Lacana, Althussera i Foucaulta 8. ukratko upoznati studente s post-strukturalizmom Derride i njegovih sljebenika 9. izložiti unutarnju dinamiku razvitka kontinentalne filozofije od Hegela do danas 10. kritički sagledati razlike i poveznice dvaju suvremenih pristupa filozofiji


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo




Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi 1 20 Kontinuirana provjera znanja ZAVRŠNI ISPIT 3 80 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se

konačna ocjena: Diplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Bazala, A., Povijest filozofije (sv.3), Zagreb 1912 Filipović, V., Novija filozofija zapada, Zagreb 1968. Galović M., Suvremena filozofija II, (Hrestomatija filozofije sv.8), Zagreb 1996. Pejović, D., Suvremena filozofija Zapada, Zagreb 1979. Foucault, M. Znanje i Moć, Globus, 1994.

Izborna literatura: Copelston, F., A History of Philosophy, (vol. 7,8,9), London 1946. Habermas, J., Tehnika i znanost kao “ideologija”, Zagreb 1986. Heidegger, Bitak i vrijeme, Zagreb, 1988. Husserl, E., Kartezijanske meditacije, I, II, Zagreb 1976. Miščević, N., Marksizam i post-strukturalistička kretanja, Rijeka 1975. Nietzsche, F., Volja za moć, Zagreb 1983


POHAĐANJE NASTAVE Studenti trebaju redovito pohađati nastavu (uvažavaju se opravdani razlozi za izostanak). U slučaju većeg opravdanog izostankapisat će dodatni seminarski rad na zadanu temu. Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. Tijekom nastave mobiteli trebaju biti utišani ili isključeni. Od studenata se očekuje izvršavanje svih zadanih obveza tijekom nastave. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Web stranice Fakulteta, tj. odsjeka za filozofiju Oglasne ploče odsjeka za filozofiju Elektronička pošta Tajništvo odsjeka za filozofiju KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA U vrijeme konzultacija Elektronička pošta



studenata

1. temeljni pravci mišljenja u filozofiji 20. stoljeća

Reader-čitanka

2. Stil kontinentalne filozofije: hegelovski korijeni Reader-čitanka 3. Stil kontinentalne filozofije: Kierkegaard i Nietzsche Reader-čitanka 4. Stil kontinentalne filozofije: dvadeseto stoljeća Reader-čitanka 5. Važnost pjesništva kao uzora za filozofski stil Reader-čitanka 6. Husserl: fenomenologija

Reader-čitanka

7. Heidegger i fenomenologija Reader-čitanka 8. Merleau-Ponty

Reader-čitanka

9. Kasniji Heidegger

Reader-čitanka

10. osnovne teze hermenautike

Reader-čitanka

11. Lacan, Althusser

Reader-čitanka

12. Filozofija i politički angažman Reader-čitanka 13. Foucault Reader-čitanka 14. Usporedba kontinentalne i analitičke tradicije 15. Pregled razvitka kontinentalne filozofije od Hegela do danas

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Moralni razlozi Studij Diplomski studij filozofije Semestar 1.,3. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 0+0+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom 14,15-16,00, uč. 401 Nositelj kolegija Suradnik Dr. sc. Matej Sušnik Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom i utorkom (prema dogovoru) Kabinet 424 Telefon 051 265 646 E-mail [email protected]


U kolegiju će se razmatrati odnos između etike i praktičnog razuma. Mnogi autori nastoje dokazati da je moralno rasuđivanje ustvari samo jedan oblik praktičnog rasuđivanja budući da praktičnim rasuđivanjem utvrđujemo razloge za djelovanje odnosno, slično kao i u području etike, nastojimo ustanoviti što trebamo činiti. Razmatrajući navedeni odnos, otvaraju se različita pitanja o kojima se danas intenzivno raspravlja. U kolegiju ćemo detaljnije analizirati sljedeće probleme: 1. Praktični razum (a) razlikovanje praktičnog i teoretskog rasuđivanja (razlozi za djelovanje i razlozi za vjerovanje); (b) norme praktičnog razuma (instrumentalizam, prudencijalnost, moralne norme kao norme praktičnog razuma); 2. Razlozi (a) odnos razloga i motiva (distinkcija između normativnih i motivirajućih razloga); (b) odnos razloga, želja i vrijednosti (pitanje ontološkog statusa razloga, internalizam/eksternalizam razloga, tzv. “buck-passing view” itd.); 3. Motivacija (a) teorije motivacije (Hjumovska teorija motivacije, mogućnost kognitivne motivacije); (b) moralna motivacija (primjena različitih teorija motivacije na područje etike:

internalizam/eksternalizam motivacije, Kantovsko shvaćanje motivacije)


Pružiti studentu koliko je to moguće sistematski uvid u pitanje odnosa etike i praktičnog razuma, najpoznatija rješenja i teorije, te probleme na koje nailaze ta rješenja. Time će studentu biti omogućeno lakše snalaženje i bolje razumijevanje etike u cjelini.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo




Aktivnost u nastavi 0.5 20 Seminarski radi 0.5 20 Prvi kolokvij 1 30 Drugi kolokvij 1 30 Ukupno 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literature (relevantan dio literature bit će dostupan na hrvatskom jeziku): Lazović, Ž., Razlozi, uzroci i motivi (Hjum i Kant), Filozofsko društvo Srbije, Beograd 1988. P. Foot, “Morality as a System of Hypothetical Imperatives” u Foot, Virtues and Vices, Clarendon Press, Oxford, 2002., str. 157–173. D. Hume, A Treatise of Human Nature, Penguin, London and New York, 1985. [1739–1740] [Potrebno je pročitati određene dijelove 3. knjige.] E. Millgram, “Was Hume a Humean” u Millgram, Ethics Done Right: Practical Reasoning as a Foundation for Moral Theory, Cambridge University Press, Cambridge, 2005., str. 198–217. D, McNaughton, Moralni pogled: uvod u etiku, Hrvatski studiji, Zagreb, 2010., poglavlje 7, str. 105–114. B, Williams, “Internal and External Reasons”, u Williams, Moral Luck, Cambridge University Press, London, 1981., str. 101–113. C, Korsgaard, “Skepticism about Practical Reason”, u Korsgaard, Creating the Kingdom of Ends, Cambridge University Press, Cambridge, 1996., str. 311–334. J. Raz, “Incommensurability and Agency”, u R. Chang (ur.), Incommensurability, Incomparability, and Practical Reason, Harvard University Press, Cambridge Mass., str. 110–128. J, Broome, “Normative Requirements”, u J. Dancy, Normativity, Blackwell, Oxford, 2000., str.78–99. M, Smith, “The Externalist Challenge”, u R. Shafer-Landau i T. Cuneo (ur.), Foundations of Ethics: An Anthology, Blackwell, 2007., str. 231–239.

Izborna literatura: Dancy, J., Practical Reality, Oxford University Press, New York 2000.

Korsgaard, C., The Sources of Normativity, Cambridge University Press, New York 2003.

Searle, J., Rationality in Action, MIT, Cambridge 2001.

Smith, M., The Moral Problem, Basil Blackwell, Oxford 1994.


POHAĐANJE NASTAVE Od studenata se očekuje aktivno sudjelovanje na nastavi i izvršavanje padani obveza. U slučaju većeg izostanka studenti će pisati dodatni seminarski rad koji trebaju predati zajedno s obveznim. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Web stranice Fakulteta, tj. odsjeka za filozofiju. Oglasne ploče odsjeka za filozofiju. Elektronička pošta. Tajništvo odsjeka za filozofiju. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA U vrijeme konzultacija. Elektronička pošta.



studenata

1. Dogovor o radu i uvodno predavanje 2. Problem opravdanja morala

3. Hjumovsko shvaćanje praktičnog razuma

4. Hjumovska teorija motivacije

5. Internalizam razloga

6. Prvi kolokvij

7. Kant i internalizam

8. Suvremeni kantovski internalizam

9. Suvremeni kantovski internalizam

10. Razlozi i vrijednosti

11. Instrumentalizam u pogledu racionalnosti

12. Odnos razloga i racionalnosti

13. Drugi kolokvij

14.

15.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija POVIJEST POLITIČKE FILOZOFIJE 1 Studij Diplomski studij filozofije Semestar 1., 3. Akademska godina: 2013/2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 15+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom 12,15-14,00, uč. 401 Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Neven Petrović Suradnik Vrijeme za konzultacije



Prvi dio kolegija posvećen je najvažnijim antičkim političkim teorijama, onima Platona i Aristotela. Čitaju se svi relevantni dijelovi Platonove Države i možda još poneki dio nekih njegovih drugih politički relevantnih dijaloga, te dvije glavne knjige (tj. poglavlja) Aristotelove Politike. Kako bi se te teorije studentima učinile što jasnijima, oslanjat ćemo se i na neke suvremene kritičke interpretacije tih klasičnih tekstova koje pokušavaju dopuniti praznine i nedorečenosti koje ovi ostavljaju. Drugi dio kolegija bavit će se trojicom najznačajnijih kršćanskih političkih mislilaca: Augustinom, Tomom Akvinskim i Williamom Ockhamom. Ovim se blokom tema želi u detalje pokazati kako su spomenuti (ali i ostali) kršćanski autori dovodili u vezu crkvu i državu, kako su to argumentirali u prilog te veze, te kako se vremenom omjer snaga mijenjao u korist davanja sve veće samostalnosti svjetovnoj vlasti. Treći i konačni dio kolegija okrenut je prema političkoj misli renesanse, tj. dvama najvažnijim pojavama u tom periodu: Machavellijevom političkom realizmu i utopističkim misliocima tog doba koji će biti predstavljeni kroz misao Thomasa Morea, njihovog najvažnijeg predstavnika. Kao i u slučaju drugih tema, ovi će filozofi biti prikazani u svjetlu novijih kritičkih interpretacija koja daju i značaj misli klasika i kritički ih propituju.


Očekivani ishodi su: da studenti razumiju filozofski jezik i političku argumentaciju; da mogu interpretirati i kritički se odnositi prema mislima najvažnijih filozofa; da razvijaju vještine primjene njihovih ideja ili riješenja na aktualne probleme suvremene političke filozofije; da steknu neke osnovne informacije o klasicima političke misli.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo




Pohađanje nastave Kontinuirana provjera znanja 1,5 30 ZAVRŠNI ISPIT 2,5 70 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita

Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Platon, Država - Državnik - Sedmo pismo, Matica hrvatska, Zagreb, 1942, (knjige II, IV-V, VIII-

IX), str. 79-110, 150-224, 291-352 (168) Aristotel, Politika, BIGZ, Beograd, 1975, (knjige III i IV), str. 54-118 (65) Augustin, A. O državi božjoj II-III, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1995-96, knjige XIV i XIX, str.

231-305 i 9-89 (77) Akvinski, T. «O vladavini» u Akvinski, T. Država, Globus, Zagreb, 1990, str. 47-125 (39) Ockham, V. „O carskoj i papinskoj vlasti“, u Ockham, W. Opera politica, Demetra, Zagreb, 2001,

str. 389-461 (36) Machiavelli, N. (1513) Vladar, Globus, Zagreb, 1985, str. 99-146 (48) More, T. (1516) Utopija, Kultura, Zagreb, 1952, str. 43-187 (145) Ukupno: 578 str.

Izborna literatura: a) klasična Platon, Zakoni, Naprijed, Zagreb, 1974. Aristotel, Nikomahova etika, BIGZ, Beograd, 1980. Aristotel, Ustav atenski, Jurici, Zagreb, 1948. Ksenofont, Hijeront ili o tiraninu, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1980, str. 7-23 (17) Ciceron, M.T. Libri politici I-II, Demetra, Zagreb, 1995-6. (I, str. 20-24, 48-56, 66-78, 82,110-114,

118-120, 126, 142, 216-230) Augustin, A. O državi božjoj II-III, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1996, str. 9-701 i 9-421 (552) Abelard, P. Povijest nevolja - Etika, Naprijed, Zagreb, 1970, str. 57-120 (64) Akvinski, T. Izbor iz djela 2, Naprijed, Zagreb, 1990, str. 541-743 (203) Ockham, W. Opera politica, Demetra, Zagreb, 2001. Machiavelli, N. Izabrano djelo I, Globus, Zagreb, 1985, str. 151-375 (225) Boetie de la, E. Rasprava o dobrovoljnom ropstvu, Filip Višnjić, Beograd, 1986. Montaigne, M. Ogledi, Veselin Masleša, Sarajevo, 1964. Petrić, F. Sretan grad, u Petrić, F. Izabrani politički spisi, Golden marketing, Zagreb, 1998, str.

45-58 (14) Bodin, J. Šest knjiga o republici, Politička kultura, Zagreb, 2002. Bacon, F. Eseji ili saveti politički i moralni, Matica srpska, Novi sad, 1952. Bacon, F. Nova Atlantida, Kultura, Beograd, 1967. Campanella, T. Grad sunca, Kultura, Beograd, 1964, str. 5-65 (61) Milton, J. Areopagitika i drugi spisi o građanskim slobodama, Filip Višnjić, Beograd, 1990. b) suvremena Annas, J. An Introduction to Plato's Republic, Oxford University Press, 1981. Blackburn, S. Plato's Republic, Atlantic Monthly Press, New York, 2006. Deane, H.A. The Political and Social Ideas of St. Augustine, Columbia University Press, 1963. Develin, R. „The Good Man and the Good Citizen in Aristotle's Politics", Phronesis, 1973, 18/1,

str. 71-79 (9)

Ferrari, G.R.F. City and Soul in Plato's Republic, The University of Chicago Press, 2005. Finnis, J. Prirodno pravo, CID, Podgorica, 2005. Held, D. Models of Democracy, Stanford University Press, 1996, str. 13-35 (23) Hourani, G.F. „Thrasymachus' Definition of Justice in Plato's Republic", Phronesis, 1962, 7/2, str.

110-120 (11) Johnson, C. „Who Is Aristotle's Citizen?“, Phronesis, 1984, 29/1, str. 73-90 (18) Lear, J. „Inside and Outside the Republic“, Phronesis, 1992, 37/2, str. 184-215 (32) Kirwan, C. „Glaucon's Challenge“, Phronesis, 1965, 10/2, str. 162-173 (12) Nozick, R. Anarhija, država i utopija, Jesenski i Turk, Zagreb, 2003, str. 385-414 (30) Popper, K.R. Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji I, KruZak, Zagreb, 2002, str. 77-178 (102) Reeve, C.D.C. Philosopher-Kings: The Argument of Plato's Republic, Toronto University Press,

1995. Sandel, M. Justice: What's the Right Thing to do?, Farrar, Straus and Giroux, New York, 2009,

str. 184-269 (85) Strauss, L. Grad i čovjek, Antibarbarus, Zagreb, 2004. Williams, B. The Sense of the Past, Princeton University Press, Princeton, 2006, str. 108-137,

207-217 (30) Wolin, S. Politics and Vision, Princeton University Press, Princeton, 2004. c) sekundarna Copleston, F. Historija filozofije I-III, BIGZ, Beograd, 1989-1994. Hampton, J. Political Philosophy, Westview Press, Boulder, 1997, str. 39-69 (31) Kulenović, E. (ur.) Moderna politička teorija, Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 2013, str. 1-35

(35) Maier, H./Rausch, H./Denzer, H. (ur.) Klasici političkog mišljenja I, Golden Marketing, Zagreb,

1998. Strauss, L. (ur.) Povijest političke filozofije, Golden Marketing, Zagreb, 2006. Stupar, M. Politička filozofija, Institut za filozofiju i društvenu teoriju/IP „Filip Višnjić, Beograd,

2010, str. 57-200 (144) Knjige iz serije Very Short Introduction: Hare, R.M. Plato; Barnes, J. Aristotle; Chadwick, H.

Augustine; Skinner, Q. Machiavelli, Oxford University Press, 1980-2001. Barnes, J. Aristotel, KruZak, Zagreb, 1996. Kenny, A. Aquinas, Macmillan, London, 1969, str. 325-382 (58) Kretzmann, N./Stump, E. (ur.) The Cambridge Companion to Aquinas, Cambridge University

Press, Cambridge, 1993, str. 196-231 (36) O’Connor, D.J. Aquinas and Natural Law, Macmillan, London, 1967. D’Entreves, A.R. Medieval Contribution to Political Thought, Oxford University Press, 1939. Kumar, K. Utopianism, Open University Press, Buckingham, 1991.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti mogu izostati maksimalno tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno mo

prisustvovati na 80% sati. Za više od tri izostanka studenti će dobiti dodatni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom

[email protected] Kašnjenje se tolerira do 10 minuta. Za nastave valja ugasiti mobitele i izbjegavati ulaske i izlaske. Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Web stranice fakulteta Elektroničkom poštom Oglasna ploča Odsjeka za filozofiju

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Nakon nastave i u vrijeme konzultacija Elektroničkom poštom

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Vrednovanje studentskih obveza

Bodove će studenti ostvarivati na sljedeći način (maksimalno 35): - pridržavanje uputa o pisanju seminarskih radova (uvod, razrada teme, zaključak) – 25 - pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada – 10

Seminarski rad se ocjenjuje, a na temelju ocjena studenti dobivaju bodove na sljedeći način: izvrstan (5) – 35 bodova; vrlo dobar (4) – 30 bodova; dobar (3) – 25 bodova; dovoljan (2) – 15 bodova. Od studenata se očekuje poznavanje osnovne i neke sekundarne literature o temi koja se obrađuje u radu, na koju će biti upozoreni na predavanjima. U uvodnom dijelu rada upozorit će se na važnost odabrane teme za antičku filozofiju, kao i za filozofiju u cjelini. Glavni dio rada čini izlaganje ključnih misli povezanih s odabranim problemom. Završni dio rada može biti navođenje kritike iznesene teorijske pozicije. Student u radu također mora pokazati da zna pravilno citirati i navoditi korištenu literaturu (prema prijedlozima u relevantnoj pravopisnoj literaturi). Rad mora biti napisan u skladu s pravopisnim pravilima hrvatskoga jezika. Rad može obuhvaćati do 10 stranica teksta pisanog u fontu Times New Roman, veličine 12, prored 1,5. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Završnim ispitom ocjenjuje se poznavanje temeljnih ideja antičke filozofije, a prema sljedećem kriteriju: izvrstan (5) – 60 bodova; vrlo dobar (4) – 45 bodova; dobar (3) – 30 bodova; dovoljan (2) – 15 bodova. Konačna ocjena rezultat je svih provjeravanih elemenata. Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju.


1. Uvodno predavanje: glavne karakteristike političke filozofije klasičnog perioda

2. Platon o pravednosti Platon, Država, Matica Hrvatska, Zagreb, 1942, str. 79-110; 150-183 (55)

3. Platon o oblicima države i vrstama pojedinaca Platon, Država, Matica Hrvatska, Zagreb, 1942, str. 291-323 (33)

4. Platon o tiraniji, sreći tiranina i vrijednosti pravednosti Platon, Država, Matica Hrvatska, Zagreb, 1942, str. 324-352 (28)

5. Aristotel: građanin i država; vrste političkih uređenja Aristotel, Politika, BIGZ, Beograd, 1975, (knjiga III), str. 54-86 (33)

6. Aristotelova najbolja država Aristotel, Politika, BIGZ, Beograd, 1975, (knjiga IV), str. 87-118 (32)

7. Augustin: etika kršćanstva Augustin, A. O državi božjoj III, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1996, knjiga XIX, str. 9-89 (41)

8. Augustin: politika kršćanstva Augustin, A. O državi božjoj III, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1996, knjiga XIX, str. 9-89 (41)

9. Toma Akvinski: Aristotel u kršćanskom ključu Akvinski, T. «O vladavini» u Akvinski, T. Država, Globus, Zagreb, 1990, str. 47-125 (39)

10. Toma Akvinski: vječni, naravni i ljudski zakon Akvinski, T. Država, Globus, Zagreb, 1990, str. 136-47, 153-185 (45)

11. Ockham: kritika crkvene vlasti Ockham, V. „O carskoj i papinskoj vlasti“, u Opera politica, Demetra, Zagreb, 2001, str. 389-461 (36)

12. Machiavelli: karakteristike uspješnog vladara Machiavelli, N. Vladar, Globus, Zagreb, 1985, glave XIV-XXI (16)

13. Renesansni utopisti: Morus i kritika postojećeg poretka More, T. (1516) Utopija, Kultura, Zagreb, 1952, str. 43-95 (53)

14. Renesansni utopisti: Morus i najbolji poredak More, T. (1516) Utopija, Kultura, Zagreb, 1952, str. 99-187 (89)

15. Završna diskusija

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Sloboda volje Studij Diplomski studij filozofije Semestar 1.,3. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 0+0+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorakom 18,15-20, uč. 401 Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Boran Berčić Suradnik Filip Čeč Vrijeme za konzultacije Biti će naknadno izvješeno na vratima kabineta

Kabinet 245 Telefon 051 265649 E-mail [email protected]


1. Uvod u problem: izlaganje problema i osnovnih pozicija u raspravi; upoznavanje s literaturom. 2. Kompatibilizam: klasični kompatibilizam, sloboda kao odsustvo prepreka 3. Inkompatibilizam: argument posljedice i mogućnost drugačijeg postupanja 4. Libertarijanizam i indeterminizam: klasični libertarijanizam, indeterminizam, slučajnost i sreća 5. Djelatnikovo uzrokovanje: djelatnik kao uzrok postupka, dvije koncepcije uzrokovanja. 6. Postupci, razlozi i uzroci: jednostavni indeterminizam, suvremene teorije djelatnikovog uzrokovanja. 7. Determinizam: teorije tvrdog determinizma, sloboda volje kao iluzija 8. Alternativne mogućnosti i moralna odgovornost: kritika principa alternativnih mogućnosti 9. Hijerarhijske teorije slobode volje: hijerarhija želja, identifikacija, vrijednosti. 10. Reaktivni stavovi: teorije reaktivnih stavova, polukompatibilizam. 11. Krajnja odgovornost: Krajnja odgovornost, primjeri Austinove vrste, radnje formiranja jastva. 12. Sloboda volje i suvremena znanost: odnos indeterminizma i odluka. 13. Sloboda volje i Božje sveznaje: Božje sveznanje, problem zla u svijetu i sloboda volje, molinizam.


Pružiti studentu sistematski uvid u raspravu oko slobode volje, moralne odgovornosti i determinizma. Upoznati studenta s osnovnim problemima u raspravi, najpoznatijim rješenjima i teorijama, te problemima na koje nailaze ta rješenja. Upoznati studenta s relevantnom suvremenom literaturom. Osposobiti studenta za samostalni daljnji rad na problemu i literaturi.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo




Pohađanje nastave 1 0 Seminarski rad 1 20 Izlaganje 1 10 Kontinuirana provjera znanja 1 70 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Aktivno sudjelovanje na nastavi i pripremanje za nastavu (čitanje predviđene obavezne literature) se boduje. Studenti preddiplomskog studija moraju izložiti povjereno poglavlje iz obavezne ili dodatne literature, dok studenti diplomskog studija uz izlaganje moraju napisati esejski rad u pisanom obliku od 1000 do 1500 riječi koje mora biti predano u zadanom roku (15. prosinac 2013.) Izlaganje mora biti izrađeno u powerpointu. Izostanak sa vlastite prezentacije ili neprimjereno izrađena prezentacija tretirati će se kao neizvršavanje obaveza te će student biti prisiljen nanovo slušati kolegiji. Nepridržavanje predviđenih termina tretirati će se kao neizvršavanje obaveza te će student biti prisiljen nanovo slušati kolegiji. Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana provjera znanja (kolokvij) sastoji se od jednog kratkog kolokvija sastavljenog od deset pitanja. Student je dužan koloviji položiti s barem 50% uspješnosti (5 točnih odgovora) u protivnom će se nepolaganje kolokvija tretirati kao neizvršavanje zadanih obaveza i student će biti prisiljen nanovo slušati kolegiji.

Završni ispit: Nema ga UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Robert Kane: A Contemporary Introduction to Free Will, Oxford University Press, 2005.

Izborna literatura: Robert Kane (ur): Free Will, Routledge, 2000. John Martin Fisher & Mark Ravizza (ur): Perspectives on Moral Responsibility, Cornell University Press, 1993. Garry Watson (ur): Free Will, Oxford University Press, 1982. Robert Kane (ur): Oxford Handbook to Free Will, Oxford University Press, 2002. Robert Kane (ur): Oxford Handbook to Free Will, 2nd edition, Oxford University Press, 2011. Timothy O'Connor (ur): Agents, Causes and Events - Essays on Indeterminism and Free Will, Oxford University Press, 1995.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti mogu izostati s 25% predavanja. Neredovito pohađanje nastave tretirati će se kao neizvršavanje obaveza te će student biti prisiljen nanovo slušati kolegiji. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA E-pošta, oglasna ploča, konzultacije. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA E-pošta, konzultacije.



studenata

1. Uvodni sat: podjela izlaganja.

2. Uvod u problem: Kane* - Problem slobode volje (pogl.1: The Free will problem) Kane** - Sloboda i bihevjoralne znanosti - Q. Skinner: Walden Two: Freedom and the Behavioral Science

Da

3. Klasični kompatibilizam: Kane* - Klasični kompatibilizam (pogl.2: Compatibilism) Kane** - Klasični kompatibilizam – K. Neilsen: the Compatibility of Freedom and Determinism

Da

4. Kritike klasičnog kompatibilizma – Argument posljedice: Kane* - Argument posljedice (pogl.3: Incompatibilism) Kane** - Argument posljedice – P. Van Inwagen: The Incompatibility of Free Will and Determinism

Da

5. Problem slobode volje i indeterminizam: Kane* - Sloboda volje i indeterminizam (pogl.4: Libertarianism, Indeterminism, and Chance) Kane** - Problem slobode volje i indeterminizma – P. Van Inwagen: The Mystery of Metaphysical Freedom

Da

6. Libertarijanizam: Kane* - Libertarijanizam (pogl.5: Mind, Sleves and Agent Causes)

Da

7. Suvremene libertarijanističke teorije: Kane* - Suvremene libertarijanističke teorije (pogl.6: Action, Reasons, and Causes)

Da

8. Tvrdi determinizam: Kane* - Tvrdi determinizam (pogl.7:Is Free Will Possible? Hard Determinists and Other Skeptics)

Da

9. Kritike principa alternativnih mogućnosti: Kane* - Kritike principa alternativnih mogućnosti (pogl.8: Moral Responsibility and Alternative Possibilites) Frankfurt Harry: Alternativne mogućnosti i moralana odgovornost

Da

10. Suvremene kompatibilističke teorije: Kane* - Suvremene kompatibilističe teorije (pogl.9: Higher-order Desires, Real Selves, and New Compatibilists)

Da

11. Teorija rekativnih stavova: Kane* - Teorije reaktivnih stavova i polukompatibilizam (pogl.10: Reactive Attitude Theories)

Da

12. Krajnja odgovornost: Kane* - Krajnja odgovornost (pogl.11: Ultimate Responsibility) Kane** - Problemi karaktera - D. Dennett: I Could Not Have Done Otherwise – So What?

Da

13. Sloboda volje i suvremene znanosti: Kane* - Sloboda volje i suvremene znanosti (pogl.12: Free-Will and Modern Science)

Da

14. Vrste slobode volje: Kane* - Vrste slobode volje (pogl.14: Conclusion: Five Freedoms)

Da

15. Božje predznanje i sloboda volje: Kane* - Božje predznanje i sloboda volje (pogl.13: Predestination, Divine Foreknowledge and Free Will)

Da

Napomena: Izalganja koja studenti moraju pripremiti nalaze se u: Kane* - Robert Kane: A Contemporary Introduction to Free Will, Oxford University Press, 2005. Kane** - Robert Kane (ed): Free Will, Blackwell Publishing, 2002.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Smisao života Studij Diplomski studij filozofije Semestar 1.,3. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 0+0+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtkom 12,15-14, uč. 401 Nositelj kolegija Prof. dr.sc. Boran Berčić Suradnik Marin Biondić prof. Vrijeme za konzultacije Četvrtkom prije nastave ili dogovorno

Kabinet Telefon 091/5435469 E-mail [email protected]


Kolegij je koncipiran na analitičkom pristupu problemu smisla života. U prvom dijelu kolegija razmatraju se supernaturalistički, naturalistički i nihilistički odgovori na pitanje smisla života. Supernaturalistički odgovori pretpostavljaju postojanje Boga i/ili duše i ispravne veze s onostranim kao garanciju smislenosti života. Naturalistički odgovori temelje se na ideji da život ima smisao u ovom svijetu na subjektivan ili pak objektivan način. U drugom dijelu kolegija razmatraju se odgovori na meta pitanje o smislu života tj. ima li se smisla pitati o smislu života, a ako da što zapravo znači izraz “smisao života”.


Studenti/ce će: - biti upoznati s temeljnim radovima i problemima u raspravi, - razumjeti temeljne pojmove u raspravi, - razumjeti način analitičkog mišljenja na problemu smisla života, - samostalno raditi na izvornim filozofskim tekstovima, - samostalno izraditi seminarski rad, - samostalno prezentirati svoj rad, - razvijati kritičko, argumentirano mišljenje.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo




Pohađanje nastave 0,5 - Aktivnost na nastavi 0,5 10 Kontinuirana provjera znanja - - Seminarski rad - izlaganje 1 50 Seminarski rad – pisano 1 10 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Aktivnost: boduju se javljanja studenata za raspravu i učestvovanje u njoj, s obzirom na broj sati na kojima je student bio aktivan. Seminarski rad – izlaganje: 20 bodova – sadržaj obrađenog članka 10 bodova – strukturiranost iznesenog sadržaja 10 bodova – razumijevanje iznesenog sadržaja 10 bodova – vlastiti, kritički, argumentirani stav prema sadržaju članka (uključuje kritički stav prema pojedinim tezama i kritički stav prema članku u cjelini) Seminarski rad – pisano: okvirno 1500 riječi (ovisno od dužine izabranog članka). Završni ispit- pisani ispit prema obaveznoj literaturi i okvirnim ispitnim pitanjima.

Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura: 1. E.D. Klemke The Meaning of Life, Oxford University Press, New York 2008. 2. D. Benatar Life, Death, and Meaning, Rowman & Littlefield Publishers, Maryland 2010. .

Izborna literatura: 1. B. Berčić Uvod u filozofiju - poglavlje „Smisao života“, Ibis grafika, Zagreb 2013. 2. T. Garrett On the Meaning of Life, Wadsworth, Belmont 2003. 3. T. Metz „The Concept of Meaningful Life“, American Philosophical Quarterly 38, no.2. (April 2001) 4. Q. Smith „Concerning the Absurdity of Life“, Philosophy 66 (1991). 5. J. Teichman „Humanism and the Meaning of Life“, Ratio VI (1993).


POHAĐANJE NASTAVE - Studenti su obavezni biti prisutni na 70% nastavnih sati tj. studenti koji na krajusemestra imaju manje od 70% prisustva nemaju pravo izlaska na završni ispit. - Svaki neopravdani nedolazak na nastavu u vrijeme unaprijed dogovorenog termina izlaganja seminarskog rada znači ujedno i nemogućnost stjecanja ocjenskih bodova iz izlaganja seminara. Opravdani izostanak podrazumijeva obaviještavanje nastavnika 24 sata prije izlaganja seminara te naknadno dostavljanje dokumentacije ako je riječ o bolesti. - Potrebno je poznavanje engleskog jezika u pismu.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Internet stranica Filozofskog fakulteta Odsjek za filozofiju

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Konzultacije E-mail pošta Telefonski



studenata

1. Teističke pozicije Ateističke pozicije Smisao „smisla“

2. 1. Tolstoy „My Confession“ 2. Swenson „The Dignity of Human Life“ ----------------------------------------------------------------------------------------------------------- 3. Pojman „Religion Gives Meaning to Life“ 4. Fackenheim „Judaism and the Meaning of Life“ 5. Quinn „The Meaning of Life According to Christianity”

da

3. 1. Schopenhauer „On the Suffering of the World“ 2. Russell „A Free Man's Worship”

da

4. 1. Schlick „On the Meaning of Life“ 2. Camus „The Myth of Sisyphus“Baier „The Meaning of Life“

da

5. 1. Edwards „The Meaning and Value of Life“ 2. Taylor „The Meaning of Life“

da

6. 1. Nagel „Absurd“ 2. Feinberg „Absurd Self –Fulfillment“

da

7. 1. Klemke „Living Without Appeal“ 2. Hare „Nothing Matters“

da

8. 1. Joske „Philosophy and the Meaning of Life“ 2. Schmidtz „The Meanings of Life“

da

9. 1. Ayer „The Claims of Philosophy“ 2. Nielsen „Linguistic Philosophy and „The Meaning of Life“

da

10. 1. Wisdom „The Meanings of the Questions of Life“ 2. Nozick „Philosophy and the Meaning of Life“

da

11. 1. Wolf „Meaning in Life“ 2. Cahn „Meaningless Lives?“

da

12. 1. Kekes „The Meaning of Life“ 2. Boden „Optimism“

da

13. 1. Michaelis, Caldwell „The Consolation of Optimism“ 2. Waller „The Sad Truth: Optimism, Pessimism, and Pragmatism“

da

14. Sinteza i ponavljanje

15. Pisani ispit da

Documents

SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI ... · I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Filozofija uma Studij Diplomski studij filozofije Semestar 1. Akademska godina: