Diplomski sveučilišni studij Politehnika i informatikapoli.uniri.hr/files/Website-documents/diplomski-izvedbeni-2019_20.pdf · I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Operacijski

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I

Trg braće Mažuranića 10 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 406-500 faks. (051) 406-588 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.uniri.hr

Diplomski sveučilišni studij Politehnika i informatika

Izvedbeni plan nastave diplomskog sveučilišnog studija Politehnika i

informatika

u zimskom semestru 2019./2020. akademske godine

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Operacijski sustavi 1

Studij Diplomski sveučilišni studij Politehnika i informatika

Semestar 1.

Akademska godina 2019./2020.

Broj ECTS-a 5

Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+30

Vrijeme i mjesto održavanja nastave P: utorkom od 08.15 do 10.00h, predavaonica O–028

V: četvrtkom od 12.15 do 13.45h, predavaonica O–366

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne

Nositelj kolegija doc. dr. sc. Božidar Kovačić

Kabinet O–414

Vrijeme za konzultacije po dogovoru sa studentima

Telefon 051 / 584 – 712

e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju dr. sc. Vanja Slavuj

Kabinet O–423

Vrijeme za konzultacije srijedom od 11.45 do 13.45h

Telefon 051 / 584 – 723


II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Uvod u operacijske sustave: razvoj operacijskih sustava, hijerarhijska struktura operacijskih sustava, interakcija (veza) operacijskog sustava i strojne opreme;

Upravljanje procesima: konkurentnost procesa, sinkronizacija, zastoji, upravljanje procesorom;

Upravljanje memorijom: straničenje, segmentacija, strategije smještaja, zaštita memorije, dodjeljivanje resursa;

Upravljanje podacima: rad s datotekama i imenicima;

Sigurnost i zaštita.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

1. Opisati ulogu operacijskog sustava u radu računala.

2. Definirati i razlikovati strukture operacijskih sustava.

3. Definirati pojam procesa i opisati stanja izvođenja procesa.

4. Primijeniti znanja o procesima na probleme upravljanja procesima: konkurentnost, sinkronizacija, zastoji i upravljanje procesorom.

5. Razlikovati načine upravljanja memorijom.

6. Argumentirati razlike u načinima upravljanja virtualnom memorijom (straničenje i segmentacija) i njihovim modifikacijama.

7. Definirati pojam direktorija i opisati načine alokacije vanjske memorije.

8. Opisati pojam sigurnosti i zaštite, te opisati načine njihove implementacije.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

X

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Aktivnost na nastavi 0,75 30

Pohađanje nastave 2 0

mailto:[email protected]


Kontinuirana provjera znanja 1,25 40

Završni ispit 1 30

UKUPNO 5 100

Opće napomene: Kontinuiranim radom tijekom semestra na prethodno opisani način studenti mogu ostvariti najviše 70 ocjenskih bodova, a da bi mogli pristupiti završnom ispitu moraju ostvarili 50% i više bodova (minimalno 35).

Studenti koji su skupili najmanje 35 ocjenskih bodova, mogu pristupiti završnom ispitu.

Završni ispit nosi udio od maksimalno 30 ocjenskih bodova, a smatra se položenim samo ako na njemu student postigne minimalno 50%-ni uspjeh (ispitni prag je 50% uspješno riješenih zadataka).

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave.

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 75 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 74,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 49,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Tanenbaum, A. & Bos, H. (2014). Modern operating systems. Pearson Prentice Hall.

2. Tanenbaum, A. & Woodhull, A. (2006). Operating systems design and implementation. Pearson Prentice Hall.

IZBORNA LITERATURA : (obratiti se nastavniku)

1. Silberschatz, A. & Gavin, P.B. (1989). Operating system concepts. Addison Wesley.

2. Stalling, S. (2011). Operating systems: Internals and design principles. Pearson Prentice Hall.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje nastave je obvezno za sve studente. Nastavnik vodi evidenciju pohađanja za svakog studenta. Studenti koji izostanu sa više od 30% sati (predavanja ili vježbi) ne mogu pristupiti završnom ispitu kolegija. Predavanja se izvode u bloku od 2 školska sata (prema rasporedu). Vježbe se izvode na računalima u bloku od 2 školska sata (prema rasporedu).

Osim prisustvovanja klasičnoj nastavi na predavanjima i vježbama studenti su dužni koristiti sustav za učenje Merlin (https://moodle.srce.hr/). Ondje će se objavljivati najnovije informacije i ažurirati postojeće, pa je potrebno redovito koristiti sustav.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Studenti se informiraju preko oglasne ploče i tajnice Odsjeka za politehniku, te putem stranica kolegija u sustavu Merlin.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Kontakt s nastavnikom studenti mogu ostvariti putem adrese elektroničke pošte, redovitih tjednih konzultacija (navedenih u točki I), te neposredno prije i poslije nastave.

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Tijekom semestra pisat će se dva kolokvija koja će uključivati teorijske i praktične zadatke iz sadržaja obrađenog na predavanjima. Na svakom kolokviju student može ostvariti najviše 20 ocjenskih bodova. Da bi ostvario ocjenske bodove na pojedinom kolokviju, student mora ostvariti barem 50% bodova od ukupnog broja bodova na tom kolokviju. Nije obavezno ostvariti 50% bodova na svakom kolokviju da bi se moglo pristupiti završnom ili popravnom ispitu.

Na vježbama studenti trebaju ovladati osnovama rada s operacijskim sustavima. Vježbe se izvode s odgovarajućom programskom podrškom (Linux okruženje, sučelje naredbenog retka). Studenti su dužni redovito se pripremati za vježbe (čitati objavljene materijale), sudjelovati u radu na vježbama, te se aktivno uključiti u rješavanje problemskih zadataka.

Tijekom semestra pisat će se dvije kontrolne zadaće koje će uključivati praktične zadatke na računalu i teorijska pitanja iz sadržaja obrađenog na vježbama. Na svakoj kontrolnoj zadaći student može skupiti najviše 15 ocjenskih bodova.

Da bi ostvario pravo pristupa završnom ili popravnom ispitu kolegija, student na svakoj od dvije kontrolne zadaće mora

ostvariti najmanje 50% bodova od ukupnog broja bodova na toj zadaći.

Ukoliko student na jednoj od dvije kontrolne zadaće tijekom semestra ne zadovolji gore navedeni uvjet, može pristupiti pisanju popravne kontrolne zadaće (samo jedne i samo jednom!) koja će se pisati 31.1.2019. godine, prema rasporedu koji će biti pravovremeno objavljen u sustavu Merlin. Na toj je zadaći moguće skupiti najviše 15 ocjenskih bodova, a da bi se ostvario uvjet prolaska, student mora ostvariti najmanje 50% bodova od ukupnog broja bodova te zadaće. Ako student ni tada ne zadovolji postavljeni uvjet, nema pravo pristupa ni završnom ni popravnom ispitu kolegija.

Student koji je na svakoj od dvije kontrolne zadaće tijekom semestra zadovoljio gore postavljeni uvjet, a nije zadovoljan ostvarenim brojem bodova, može popravljati jednu od kontrolnih zadaća po izboru (samo jednu i samo jednom!), no samo ako prethodno nije ponavljao niti jednu drugu aktivnost kolegija. Termin održavanja takve popravne zadaće je 31.1.2019. godine, prema rasporedu koji će biti pravovremeno objavljen. Na toj je zadaći moguće skupiti najviše 15 ocjenskih bodova, a da bi se ostvario uvjet prolaska, student mora ostvariti najmanje 50% bodova od ukupnog broja bodova te zadaće. Ako student tada ne zadovolji postavljeni uvjet, nema pravo pristupa ni završnom ni popravnom ispitu kolegija, bez obzira na prethodno ostvareni rezultat.

Student koji niti na jednoj od dvije kontrolne zadaće ne zadovolji gore navedeni uvjet, ne može pristupiti popravnom niti završnom ispitu kolegija, niti popravljati pojedine aktivnosti.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

-

ISPITNI ROKOVI

Zimski 11. 02. 2020.

25. 02. 2020.

Proljetni izvanredni 14.04.2020.

Ljetni -

Jesenski izvanredni --

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

DATUM NAZIV TEME

1.10.2019. Uvod u kolegij. uvod u operacijske sustave. Povijest razvoja Unix i Linux operacijskih sustava (samostalan rad).

3.10.2019. Uvod u rad sa sučeljem naredbenog retka. Stablo direktorija. Upravljanje direktorijima.

8.10.2019. Razvoj operacijskih sustava. Struktura operacijskih sustava. Interakcija (veza) operacijskog sustava i strojne opreme.

10.10.2019. Referenciranje (adresiranje). Rekurzivnost. Upravljanje datotekama.

15.10.2019. Upravljanje procesima – konkurentnost procesa.

17.10.2019. Globalni izrazi. Rad s tekstualnim datotekama.

22.10.2019. Upravljanje procesima – sinkronizacija (1).

24.10.2019. Izdvajanje linija iz tekstualnih datoteka (1).


31.10.2019. Izdvajanje linija iz tekstualnih datoteka (2). Ostali alati za upravljanje datotekama.


7.11.2019. Cijevi. Preusmjeravanje izlaza i standardne pogreške.

12.11.2019. Upravljanje procesima – upravljanje procesorom.

14.11.2019. Arhiviranje i sažimanje datoteka.

19.11.2019. Upravljanje procesima – zastoji.

21.11.2019. Prva kontrolna zadaća.

26.11.2019. Prvi kolokvij – struktura operacijskih sustava, upravljanje procesima.

28.11.2019. Varijable. Povijest rada.

03.12.2019. Upravljanje memorijom – straničenje i strategije smještaja.

5.12.2019. Poslovi i procesi.

10.12.2019. Upravljanje memorijom – segmentacija, zaštita memorije, dodjeljivanje resursa.

12.12.2019. Signali. Niceness procesa i prioriteti izvođenja.

17.12.2019. Upravljanje podatcima – rad s datotekama i imenicima.

19.12.2019. Signali. Niceness procesa i prioriteti izvođenja.

7.1.2020. Sigurnost i zaštita.

9.1.2020. Vrste datoteka. Informacijski čvorovi. Poveznice.

14.1.2020. Priprema za kolokvij.

16.1.2020. Dozvole i kontrola pristupa. Korisnička maska.

21.1.2020. Drugi kolokvij – upravljanje memorijom, upravljanje podatcima, sigurnost i zaštita.

23.1.2020. Druga kontrolna zadaća.

28.1.2020. Popravna kontrolna zadaća.

*Napomena: Crvenom bojom osjenčani su sadržaji vježbi kolegija.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Računalne mreže 1

Studij Diplomski sveučilišni studij Politehnika i informatika

Semestar 1.


Broj ECTS-a 5


Vrijeme i mjesto održavanja nastave utorkom od 10,15 – 11,45, prostorija O-028; petkom od 16,15 – 17,45,

prostorija S-32, Odjel za informatiku Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nema

Nositelj kolegija V. pred. dr. sc. Vedran Miletić Kabinet O-520

Vrijeme za konzultacije Utorkom od 12,00 do 14,00 sati Telefon 051/584-717


Suradnik na kolegiju

Kabinet

Vrijeme za konzultacije

Telefon

e-mail


SADRŽAJ KOLEGIJA

Računalne mreže: osnovne strukture, načela djelovanja i oblici uporabe. Veličine mreža i tehnologije prijenosa. Slojevi i

protokoli mrežnih sustava. Referentni modeli: OSI i internetski model. Mrežni standardi. Fizički sloj mreže. Elementi fizičkog sloja i mediji za prijenos podataka. Zemni sustavi, sustavi bežičnog prijenosa, mobilne

komunikacije. Propusnost, zadržavanje, dijeljenje resursa. Elementi sloja prijenosa podataka. Pouzdanost prijenosa: utvrđivanje i ispravljanje grešaka. Kontrola inteziteta protoka.

Lokalne mreže. Elementi mrežnog sloja. Sklapanje virtualnih puteva i usmjeravanje paketa. Metode usmjeravanja, proslijeđivanja i kontrole

zasićenja. Međusobno povezivanje različitih mreža. Mrežni sloj interneta: IP paket i protokol. Adresni prostor interneta.


Nakon završetka kolegija studenti će biti sposobni:

1. klasificirati i usporediti referentne modele arhitekture mrežnih računalnih sustava i navesti ulogu svakoj pojedinog

sloja unutar referentnih modela

2. objasniti način rada odabranih usluga i protokola pojedinih slojeva referentnih modela arhitekture mreža

3. analizirati važnije internetske protokole korištenjem dokumentacije protokola i softverskih alata

4. prepoznati i izraziti trendove razvoja informacijsko-komunikacijske tehnologije u domeni računalnih mreža



X X X


X



Pohađanje nastave 1 5 Pisani ispit 1 15 Kontinuirana provjera znanja 2 50 Završni ispit 1 30 UKUPNO 5 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje:

Pohađanje nastave

Student koji je prisutan na svim predavanjima skupit će 5 bodova, student koji je izostao jednom 4 boda, student koji je izostao dvaput 3 boda, student koji je izostao 3 puta 2 boda, a student koji je izostao četiri puta 1 bod. Studenti koji su izostali više od četiri puta ne mogu skupiti bodove.

Predavanja se izvode u bloku od 2 sata prema rasporedu u nastavku. Vježbe se izvode na računalima u više grupa prema rasporedu u nastavku (popis studenata po grupama vidljiv je nakon prijave u sustav za učenje Merlin).

Osim prisustvovanja klasičnoj nastavi na predavanjima i vježbama studenti su dužni koristiti sustav za učenje Merlin (https://moodle.srce.hr/2019-2020/).

Pisani ispit

Tijekom semestra pisat će se online test na Merlinu koji će uključivati pitanja i zadatke iz dijela gradiva predavanja i njemu će student moći skupiti maksimalno 15 bodova.

Kontinuirana provjera znanja

Tijekom semestra bit će održano deset laboratorijskih vježbi koje će uključivati zadatke iz područja računalnih mreža koji se rješavaju na računalu prema danim uputama. Student će rješavanjem zadanih zadataka na svakoj laboratorijskoj vježbi moći skupiti maksimalno 5 bodova, dakle ukupno na svih deset laboratorijskih vježbi maksimalno 50 bodova.

Završni ispit

Online test na Merlinu koji će uključivati pitanja i zadatke iz gradiva predavanja i njemu će student moći skupiti maksimalno 30 bodova.

UKUPNA OCJENA USPJEHA:

Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA DIPLOMSKI STUDIJ






IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Kurose, J. F. & Ross, K. W. Computer networking: a top-down approach. (Pearson, 2013).

2. Peterson, L. L. & Davie, B. S. Computer networks: a systems approach. (Morgan Kaufmann, 2012). 3. Skripte, prezentacije i ostali materijali za učenje dostupni u e-kolegiju.

IZBORNA LITERATURA

1. Bažant, A., Gledec, G., Ilić, Ž., Ježić, G., Kos, M., Kunštić, M., Lovrek, I., Matijašević, M., Mikac, B. & Sinković, V.

Osnovne arhitekture mreža. (Element, 2014). 2. Halsall, F. Computer networking and the Internet. (Addison-Wesley, 2006). 3. Tanenbaum, A. S. & Wetherall, D. Computer networks. (Pearson/Prentice Hall, 2011).

4. Sterbenz, J. P. G. & Touch, J. D. High speed networking: a systematic approach to high-bandwidth low-latency

communication. (Wiley, 2001).

5. Comer, D. Computer networks and Internets. (Pearson, 2015). 6. Comer, D. Internetworking with TCP/IP. (Pearson/Prentice Hall, 2013). 7. Službena dokumentacija softverskih alata koji se koriste na predavanjima i vježbama.


POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje nastave je obavezno i nastavnik vodi evidenciju pohađanja za svakoga studenta.


Putem sustava Merlin.


Putem sustava Merlin.


Završni ispit

Kontinuiranim radom tijekom semestra na prethodno opisani način studenti mogu ostvariti najviše 70 ocjenskih bodova, a da bi mogli pristupiti završnom ispitu moraju ostvarili 50% i više bodova (minimalno 35).



Ukoliko je završni ispit prolazan, skupljeni bodovi će se pribrojati prethodnima i prema ukupnom rezultatu formirati će se pripadajuća ocjena. U suprotnom, student ima pravo pristupa završnom ispitu još 2 puta (ukupno do 3 puta).


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je

sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski 7. i 21. veljače 2020.

Proljetni

izvanredni 17. travnja 2020.

Ljetni

Jesenski

izvanredni 4. i 11. rujna 2020.


TJEDAN NAZIV TEME

1 Osnovni pojmovi računalnih mreža i interneta. Rub i jezgra mreže

Priprema radne okoline za vježbe

2 Dan neovisnosti

Službena odsutnost nastavnika

3 Osnovna svojstva mreža. Povijest razvoja umrežavanja računala i interneta

Instalacija softvera za vježbe

4 Sloj veze podataka. Raspoznavanje i ispravak pogrešaka

Analiza računalnih mreža

5 Veze i protokoli višestrukog pristupa

Dan mrtvih

6 Preklopnici i lokalne mreže

Snimanje i pregledavanje mrežnog prometa

7 Arhitektura preklopnika. Topologije preklopnika

Filtriranje paketa na sloju veze podataka

8 Upravljanje zagušenjem. Upravljanje tokom. Upravljanje prometom

Elementi preklopnika

9 Mrežni sloj. Virtualni krug i datagram. Usmjerivač

Elementi usmjerivača

10 Prosljeđivanje paketa i adresiranje na internetu

Online test na Merlinu

11 Podmreže. Usmjeravanje

Elementi za izmjenu paketa

12 Broadcast i multicast

Usmjeravanje

13 Bežične i mobilne mreže. Bežične veze. Bežične lokalne mreže

Stvaranje podmreža

14 Pristup internetu putem mobilne mreže. Mobilnost

Dinamička dodjela mrežnih adresa

15 Evolucija komunikacijskih mreža. Uređaji, mrežni protokoli i standardi

Mobilnost

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Osnove jezične kulture Studij Diplomski sveučilišni studij Politehnike i informatike Semestar 1. Akademska godina 2019./2020. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave petkom 10,15 – 11,00 (P); 11,15 – 12,00 (S); F–230 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku - Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Borana Morić-Mohorovičić

Kabinet F–615 Vrijeme za konzultacije (odrediti dva termina) četvrtkom 12 – 12,45; petkom 9,45 – 10,15

Telefon 051/265 – 676 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Kabinet

Vrijeme za konzultacije Telefon

e-mail


SADRŽAJ KOLEGIJA

Jezik kao sustav i jezik kao standard (sistemske norme i funkcionalne norme); standardni jezik i njegove

norme (I1).

Realizacija standardnoga jezika i funkcionalni stilovi (stilističke norme); elementi gramatičke (fonološke,

morfološke, sintaktičke) i leksičke norme; normativni priručnici (gramatike, rječnici, pravopisi) i način njihove

uporabe (I1, I2, I5).

Pismeno izražavanje; ortografska (pravopisna) norma; pravopisna pravila; pravopisni priručnici; računalni

pravopis (spelling checker) i način njegove uporabe; oblici pismenog izražavanja i struktura teksta (I3, I4, I5).

Usmeno izražavanje; ortoepska norma; vrednote govornog jezika (rečenična melodija, intonacija,

rečenični naglasak); rečenica kao komunikativna jedinica (iskaz); nadrečenično jedinstvo (tekst, diskurs) (I3, I4,

I5).

Jezik u funkciji struke; znanstveni stil kao jedan od funkcionalnih stilova standardnoga jezika; značajke i

unutarstilska raslojavanja (stručni, popularnoznanstveni, znanstveni, školski itd.); stručno nazivlje;

terminologijski rječnici; hrvatski jednojezični rječnici; organizacija znanstvenog/stručnog teksta (pisanog i/ili

izgovorenog); administrativni stil; administrativne pisane forme (molba, žalba, poslovno pismo, izvještaj itd.)

(I2, I3, I4, I5).


Nakon ispunjenih svih obaveza na predmetu student će moći:

I1. samostalno interpretirati osnovne značajke hrvatskoga standardnoga jezika

I2. iščitavati osnovna obilježja funkcionalnih stilova hrvatskoga standardnoga jezika te rubnih stilova u pismenom i usmenom komuniciranju te ih primjenjivati

I3. identificirati i navesti (moguća) rješenja normativnih odstupanja na svim jezičnim razinama u suvremenoj javnoj jezičnoj uporabi, s posebnim naglaskom na jezik struke

I4. u nastavi primjenjivati stečene spoznaje u pisanom (na nastavnom materijalu, prezentacijama, ploči i dr.) i usmenom izričaju (izlaganju, raspravi, ispitivanju i sl.)

I5. samostalno pretraživati jezikoslovne priručnike i mrežne stranice te tumačiti prikupljene podatke.



x x x x




Pohađanje nastave 0,75 20

Kontinuirana provjera znanja 1 2,25

40

Kontinuirana provjera znanja 2 40

ZAVRŠNI ISPIT - -

UKUPNO 3 100

Opće napomene:

Varijanta 1 bez završnog ispita

Tijekom nastave treba skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova kroz različite oblike kontinuiranog praćenja i vrednovanja.

Varijanta 2 sa završnim ispitom

Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu.

- Tijekom nastave student može ostvariti od najmanje 50% do najviše 70% ocjenskih bodova. - Na završnom ispitu student može ostvariti od najviše 50% do najmanje 30% ocjenskih bodova.


OCJENA PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI STUDIJI

5 (A) od 90% do 100% ocjenskih bodova

4 (B) od 75% do 89,9% ocjenskih bodova

3 (C) od 60% do 74,9%,ocjenskih bodova

2 (D) od 50% do 59,9% ocjenskih bodova

1 (F) od 0% do 49,9% ocjenskih bodova

IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Babić, Stjepan – Finka, Božidar – Moguš, Milan, Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 1996. 2. Frančić, Anđela – Hudeček, Lana – Mihaljević, Milica, Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005. 3. Hrvatski pravopis, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2013., http://pravopis.hr/ 4. Silić, Josip, Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Disput, Zagreb, 2006. 5. Težak, Stjepko – Babić, Stjepan, Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb (od) 1992.

IZBORNA LITERATURA

1. Anić, Vladimir – Goldstein, Ivo, Rječnik stranih riječi, Novi Liber, Zagreb, 1999. 2. Badurina, Lada – Marković, Ivan – Mićanović, Krešimir, Hrvatski pravopis, Matica hrvatska, Zagreb, 2007. 3. Barić, Eugenija – Hudeček, Lana – Koharović, Nebojša – Lončarić, Mijo – Lukenda, Marko – Mamić, Mile – Mihaljević, Milica – Šarić, Ljiljana – Švaćko, Vanja – Vukojević, Luka – Zečević, Vesna – Žagar, Mateo, Hrvatski jezični savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine, Zagreb, 1999. 4. Frančić, Anđela – Petrović, Bernardina, Hrvatski jezik i jezična kultura, Visoka škola za poslovanje i

upravljanje „Baltazar Adam Krčelić“, Zaprešić, 2013. 5. Jezične tehnologije za hrvatski jezik (jezičnotehnološki alati), http://www.hnk.ffzg.hr/jthj/alati.htm 6. Govorimo hrvatski (jezični savjeti) – na www.hrt.hr. 7. Hrvatski jezični portal, Novi Liber, http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=baza. 8. Hrvatski na maturi, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2014.; http://matura.ihjj.hr/. 9. Hudeček, Lana – Milica Mihaljević, Jezik medija: publicistički funkcionalni stil, HSN, Zagreb, 2009. 10. Matijaš, Marijeta, Mali jezični savjetnik za bolju poslovnu komunikaciju, Kreacija, Banjole, 2017. 11. Opačić Nives: Reci mi to kratko i jasno: Hrvatski za normalne ljude, Novi Liber, Zagreb, 2009., 22015. 12. Veliki rječnik standardnoga hrvatskog jezika, ur. Ljiljana Jojić, Školska knjiga, Zagreb, 2015.


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti mogu izostati najviše 30 % sa sati predavanja i seminara.

Za više izostanka studenti će dobiti dodatni seminar.

U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati na konzultacijama nositelja kolegija ili e-poštom na adresu [email protected].

Kašnjenje se tolerira do 5 minuta.

U vrijeme nastave valja utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske.

Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza.

Studenti su dužni aktivno sudjelovati u izvođenju nastave te provoditi zadatke što su im povjereni. Rezultati njihovih samostalnih radova bit će predočeni tijekom seminara, a moraju se unaprijed pripremati za izvođenje seminarskih sati jer moraju poznavati građu koja se problematizira.


- konzultacije - mrežne stranice Odsjeka za kroatistiku i Fakulteta - e-pošta - oglasna ploča


- u vrijeme konzultacija - e-poštom - nastavnik nije dužan u vrijeme tjednoga odmora i praznika pružati uslugu elektroničke komunikacije


Aktivnost u nastavi

Redovito pohađanje nastave, priprema za nastavu i sudjelovanje u njezinu tijeku. Planirane su dvije kratke pisane vježbe od kojih svaka nosi po 10 ocjenskih bodova. U slučaju neopravdanoga kašnjenja s predajom vježbe studentu se od postignutih oduzima 5 ocjenskih bodova.

Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu.

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti

Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave.

Pišu se dva međuispita. Prvim se provjerava usvojenost pravopisne norme, a drugim pravopisne i

gramatičke norme.

Oba međuispita nose po 40 ocjenskih bodova. Klasične se ocjene u ocjenske bodove preračunavaju na sljedeći način:

Izvrstan (5) – 36 – 40 bodova

Vrlo dobar (4) – 31 – 35 bodova

Dobar (3) –25 – 30 boda

Dovoljan (2) – 20 – 24 bodova.

Napomena: Prvi se međuispit piše početkom prosinca, a drugi sredinom siječnja. Uvjet za izlazak na drugi međuispit je pozitivno ocijenjen prvi međuispit.

Eventualni će se popravci međuispita održati u vrijeme zimskih ispitnih rokova nositelja kolegija.

Pristup popravku međuispita

Pristup popravku međuispita (kolokvija) omogućit će se u dodatnom terminu :

– studentima koji su na pojedinom kolokviju u redovitom terminu ostvarili 15, odnosno 20 ili manje bodova;

– studentima koji zbog zdravstvenih razloga nisu mogli pristupiti polaganju kolokvija u redovitom terminu.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski 6. i 20. 2. 2020. u 11 sati

Proljetni izvanredni

16. 4. 2020. u 11 sati

Ljetni ---

Jesenski izvanredni

3. i 10. 9. 2020. u 11 sati


DATUM NAZIV TEME

Napomena: točan datum početka nastave bit će naknadno objavljen

1. Uvod u kolegij

2. Jezik / književni jezik / jezične razine / jezikoslovno nazivlje

3. Tipologija normi

4. Pravopisna norma I.

5. Pravopisna norma II.

6. Pravopisna norma III.

7. Gramatička norma

8. Sudjelovanje na znanstvenom skupu

9. Leksikologija i leksikografija

10. Funkcionalni stilovi

11. Stručno nazivlje

12. Jezično savjetništvo

13. Administrativni stil; administrativne pisane forme

14. Usmeno izražavanje; vrednote govorenoga jezika

15. Zaključno predavanje

VII. KONSTRUKTIVNO POVEZIVANJE

ISHODI UČENJA SADRŽAJ AKTIVNOSTI ZA NASTAVNIKE I

STUDENTE (metode poučavanja i učenja)

METODE VREDNOVANJA

I1. samostalno interpretirati osnovne značajke hrvatskoga standardnoga jezika

Jezik kao sustav i jezik kao standard (sistemske norme i funkcionalne norme); standardni jezik i njegove norme. Realizacija standardnoga jezika i funkcionalni

predavanja, rad na tekstu, ciljani zadatci

ciljani zadatci

stilovi (stilističke norme); elementi gramatičke (fonološke, morfološke, sintaktičke) i leksičke norme; normativni priručnici (gramatike, rječnici, pravopisi) i način njihove uporabe.

I2. iščitavati osnovna obilježja funkcionalnih stilova hrvatskoga standardnoga jezika te rubnih stilova u pismenom i usmenom komuniciranju ih primjenjivati

Realizacija standardnoga jezika i funkcionalni stilovi (stilističke norme); elementi gramatičke (fonološke, morfološke, sintaktičke) i leksičke norme; normativni priručnici (gramatike, rječnici, pravopisi) i način njihove uporabe. Jezik u funkciji struke; znanstveni stil kao jedan od funkcionalnih stilova standardnoga jezika; značajke i unutarstilska raslojavanja (stručni, popularnoznanstveni, znanstveni, školski itd.); stručno nazivlje; terminologijski rječnici; hrvatski jednojezični rječnici; organizacija znanstvenog/stručnog teksta (pisanog i/ili izgovorenog); administrativni stil; administrativne pisane forme (molba, žalba, poslovno pismo, izvještaj itd.).


ciljani zadatci

I3. identificirati i navesti (moguća) rješenja normativnih odstupanja na svim jezičnim razinama u suvremenoj javnoj jezičnoj uporabi, s posebnim naglaskom na jezik struke

Pismeno izražavanje; ortografska (pravopisna) norma; pravopisna pravila; pravopisni priručnici; računalni pravopis (spelling checker) i način njegove uporabe; oblici pismenog izražavanja i struktura teksta. Jezik u funkciji struke; znanstveni stil kao jedan od funkcionalnih stilova standardnoga jezika; značajke i unutarstilska raslojavanja (stručni, popularnoznanstveni, znanstveni, školski itd.);


ciljani zadatci

stručno nazivlje; terminologijski rječnici; hrvatski jednojezični rječnici; organizacija znanstvenog/stručnog teksta (pisanog i/ili izgovorenog); administrativni stil; administrativne pisane forme (molba, žalba, poslovno pismo, izvještaj itd.).

I4. u nastavi primjenjivati stečene spoznaje u pisanom (na nastavnom materijalu, prezentacijama, ploči i dr.) i usmenom izričaju (izlaganju, raspravi, ispitivanju i sl.)

Pismeno izražavanje; ortografska (pravopisna) norma; pravopisna pravila; pravopisni priručnici; računalni pravopis (spelling checker) i način njegove uporabe; oblici pismenog izražavanja i struktura teksta. Jezik u funkciji struke; znanstveni stil kao jedan od funkcionalnih stilova standardnoga jezika; značajke i unutarstilska raslojavanja (stručni, popularnoznanstveni, znanstveni, školski itd.); stručno nazivlje; terminologijski rječnici; hrvatski jednojezični rječnici; organizacija znanstvenog/stručnog teksta (pisanog i/ili izgovorenog); administrativni stil; administrativne pisane forme (molba, žalba, poslovno pismo, izvještaj itd.).


ciljani zadatci

I5. samostalno pretraživati jezikoslovne priručnike i mrežne stranice te tumačiti prikupljene podatke.

Realizacija standardnoga jezika i funkcionalni stilovi (stilističke norme); elementi gramatičke (fonološke, morfološke, sintaktičke) i leksičke norme; normativni priručnici (gramatike, rječnici, pravopisi) i način njihove uporabe; Pismeno izražavanje; ortografska (pravopisna) norma; pravopisna pravila; pravopisni


ciljani zadatci

priručnici; računalni pravopis (spelling checker) i način njegove uporabe; oblici pismenog izražavanja i struktura teksta. Jezik u funkciji struke; znanstveni stil kao jedan od funkcionalnih stilova standardnoga jezika; značajke i unutarstilska raslojavanja (stručni, popularnoznanstveni, znanstveni, školski itd.); stručno nazivlje; terminologijski rječnici; hrvatski jednojezični rječnici; organizacija znanstvenog/stručnog teksta (pisanog i/ili izgovorenog); administrativni stil; administrativne pisane forme (molba, žalba, poslovno pismo, izvještaj itd.).

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Razvojna psihologija

Studij Diplomski sveučilišni studij Politehnike i informatike

Semestar 1.


Broj ECTS-a 5


Vrijeme i mjesto održavanja nastave Predavanja: ponedjeljak 14,15-15,45 (učionica 107) Vježbe: svaki drugi ponedjeljak 16,15-17,45 (učionica 405)

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku - Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Sanja Smojver-Ažić

Kabinet F-367

Vrijeme za konzultacije (odrediti dva termina) ponedjeljak 13,00-14,00; srijeda 14,00-15,00

Telefon 265-764


Suradnik na kolegiju Vanjski suradnik

Kabinet Vrijeme za konzultacije

Telefon e-mail


SADRŽAJ KOLEGIJA

Cilj kolegija: Upoznati studente s bazičnim spoznajama o razvoju nužnim za razumijevanje zakonitosti odgoja i obrazovanja. Na temelju spoznaja o psihološkom razvoju djece i adolescenata omogućiti razumijevanje primijenjenih odgojnih postupaka, te njihovu prikladnost za određenu dob. Senzibilizacija studenata za specifičnosti funkcioniranja djece i mladih određene dobi, kao i razumijevanje individualnih razlika.


Sadržaj: Razvojne teorije; Tjelesni rast i razvoj; Pubertet i biološke promjene; Kognitivni razvoj; Moralni razvoj; Emocionalni razvoj; Slika o sebi; Razvoj rodnih uloga i spolne razlike; Odrastanje u obitelji: odnosi s roditeljima; Odnosi s vršnjacima; Škola kao kontekst razvoja; Razvojni zadaci u adolescenciji; Problemi prilagodbe u adolescenciji.


Očekuje se da će nakon položenog ispita iz kolegija Razvojna psihologija studenti moći: 1. opisati specifičnosti razvoja u djetinjstvu i adolescenciji 2. objasniti normativni razvoj i specifičnosti individualnog razvoja 3. primijeniti spoznaje u razumijevanju individualnih razlika među djecom i adolescentima 4. analizirati ulogu obitelji i škole u razvoju djeteta i važnosti interakcije ovih čimbenika.



x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo-vježbe

x x



Pohađanje nastave 1,2

Kontinuirana provjera znanja 1 1 35

Kontinuirana provjera znanja 2 0,8 15


ZAVRŠNI ISPIT 1 40

UKUPNO 100

Opće napomene:

Kontinuirana provjera znanja 1 – kolokvij (niz zadataka objektivnog tipa)

Kontinuirana provjera znanja 2 - esej na zadanu temu

Kontinuirana provjera znanja 3 - izvještaj na temelju intervjua s učenikom/učenicom osnovne i srednje škole

Opis obaveza i način bodovanja aktivnosti studentima je dostupan na sustavu MERLIN.


- Tijekom nastave student može ostvariti od najmanje 30 do najviše 60 ocjenskih bodova. - Na završnom ispitu student može ostvariti najviše 40 ocjenskih bodova.








IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA (izbor 1 od ponuđena 3 naslova

Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap (275-409) ILI Vasta, R., Haith, M.M., Miller, S.A. (1998). Dječja psihologija. Jastrebarsko, Slap. (str. 24-62, 107-120,191-207, 253- 399, 457-467; 476-486; 488-644) ILI Berk, L.E. (2015). Dječja razvojna psihologija.Jastrebarsko: Naklada Slap

IZBORNA LITERATURA

Feinstein (2005). Tajne tinejdžerskog mozga. Naklada Kosinj. Lacković-Grgin, K. (2006). Psihologija adolescencije. Jastrebarsko: Naklada Slap. Lebedina Manzoni, M. (2006): Psihološke osnove poremećaja u ponašanju, Jastrebarsko: Naklada Slap McCormick, C. B., & Scherer, D. G. (2018). Child and adolescent development for educators. Guilford Publications. (poglavlje: Introduction to Child Development and Education).

Siegel, D. (2017). Oluja u mozgu: snaga i svrha tinejdžerskog mozga. Split: Harfa. Takšić, V., Smojver-Ažić, S. (2016). Promocija zdravlja razvojem socio-emocionalnih kompetencija u školskom okruženju. Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci. Vizek-Vidović, V., Rijavec, M. Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja, Zagreb: IEP-Vern (41-140) Woolfolk, A. (2016). Edukacijska psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap (25-103) https://mzo.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/Obrazovanje/NacionalniKurikulum/MedupredmetneTeme//Me%C4%91upredmetna%20tema%20Osobni%20i%20socijalni%20razvoj.pdf mrežne stranice i radovi iz časopisa po preporuci uz određenu temu


POHAĐANJE NASTAVE

Očekuje se redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi. Studenti/ce su obavezni/e napisati međuispit, predati izvještaj i esej.


Dodatni nastavni materijali i upute za rad i opis aktivnosti biti će dostupni putem sustava za e-učenje MERLIN. Obaveza je studenata/tica unutar prva tri tjedna nastave prijaviti se na kolegij postavljen na MERLIN.


Studenti/ce se mogu obratiti nastavnicama u terminima konzultacija i putem e-maila te putem sustava MERLIN.


Završni ispit je pismeni. Ispitni prag je 50% bodova od ukupnog mogućeg broja bodova na pismenom ispitu.


Moguća su odstupanja od predviđenih tema i dinamike izvedbe nastave o čemu će studenti/ce biti obaviješteni.


ISPITNI ROKOVI

Zimski 13. i 27.02. 2020. u 9,00

Proljetni izvanredni 14.4. 2020. u 9,00

Ljetni -

Jesenski izvanredni 3. i 10.09.2010. u 9,00


DATUM NAZIV TEME - predavanja

14.10. 1. Uvod i osnovni pojmovi u razvojnoj psihologiji

21.10. 2. Teorije razvoja

28.10. 3. Tjelesni rast i razvoj

4.11. 4. Kognitivni razvoj

11.11. 5. Kognitivni razvoj

18.11. 6. Emocionalni razvoj

25.11. 7. Razvoj slike o sebi

2.12. 8. Moralni razvoj

9.12. 9. Kolokvij

16.12. 10. Odrastanje u obitelji: odnosi s roditeljima

13.1. 11. Odnosi s vršnjacima

20.1. 12. Razvojni zadaci u adolescencija

27.1. 13. Prilagodba u adolescenciji

DATUM NAZIV TEME - vježbe

21.10. Normativni i nenormativni životni događaji Obrambeni mehanizmi

4.11. Primjena razvojnih teorija na primjerima Izazovi tjelesnog razvoja

18.11. Poticanje kognitivnog razvoja u školskom okruženju

https://mzo.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Obrazovanje/NacionalniKurikulum/MedupredmetneTeme/Me%C4%91upredmetna%20tema%20Osobni%20i%20socijalni%20razvoj.pdf

https://mzo.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Obrazovanje/NacionalniKurikulum/MedupredmetneTeme/Me%C4%91upredmetna%20tema%20Osobni%20i%20socijalni%20razvoj.pdf

2.12. Emocionalna regulacija i prepoznavanje emocija Razvoj slike o sebi i samopoštovanja

16.12. Poticanje moralnog razvoja Izazovi obiteljskih odnosa

13.1. Vršnjački pritisak Razvoj i mediji

27.1. Prikaz razvoja na konkretnom primjeru: analiza rizičnih i zaštitnih čimbenika




METODE VREDNOVANJA

Opisati specifičnosti razvoja u djetinjstvu i adolescenciji

Sve teme Predavanje, rasprava, opažanje (video zapis primjera razvojnih obilježja); suradničko i samostalno učenje;

Zadaci objektivnog tipa (kolokvij) Esejski zadaci na ispitu

Objasniti normativni razvoj i specifičnosti individualnog razvoja

Sve teme Predavanja; rasprava; studija slučaja; video prikaz; intervju

Zadaci esejskog tipa (kolokvij i završni ispit) Problemski zadatak; intervju;

Primijeniti spoznaje u razumijevanju individualnih razlika među djecom i adolescentima

Tjelesni, kognitivni , emocionalni, razvoj slike o sebi, moralni razvoj, odnos s vršnjacima, obiteljski odnos

Terenska nastava; praktični zadatak; intervju s učenicima različite dobi i pismeni osvrt; rasprava; analiza slučaja;

Zadaci esejskog tipa (kolokvij i završni ispit), problemski zadatak; izvješće

Analizirati ulogu obitelji i škole u razvoju djeteta i važnosti interakcije ovih čimbenika

Razvojne teorije; kognitivni razvoj, emocionalni razvoj, razvoj slike o sebi, moralni razvoj

Predavanje, rasprava, suradničko i samostalno učenje; primjeri učenika

Zadaci esejskog tipa (kolokvij i završni ispit)

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Edukacijska psihologija 1 – Psihologija učenja i poučavanja Studij Sveučilišni diplomski studij Politehnike i informatike Semestar 1. Akademska godina 2019./2020. Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+15

Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Četvrtak, P 14:15 - 16:00, uč. 230; Četvrtak, V 16:15 – 17:00 (Grupa 3) uč. 405 Četvrtak, V 17:15 – 18:00 (Grupa 4) uč. 405

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne Nositelj kolegija doc. dr. sc. Rosanda Pahljina-Reinić

Kabinet F-356 Vrijeme za konzultacije (odrediti dva termina) Ponedjeljkom od 12:30 do 13:30 i četvrtkom od 12:00 do 13:00

Telefon 051 265 775 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Kabinet

Vrijeme za konzultacije Telefon


e-mail


SADRŽAJ KOLEGIJA

Klasično uvjetovanje u razredu; Operantno uvjetovanje u razredu; Modeliranje; Samoregulacija ponašanja i

mentorstvo; Teorija obrade informacija; Konstruktivistička teorija učenja; Kognitivne i metakognitivne strategije; Primjena

kognitivnih teorija učenja u poučavanju; Subjektivno procjenjivanje i objektivno mjerenje znanja; Alternativne metode

procjene znanja


Nakon položenog ispita student će biti u stanju:

1. opisati i objasniti učenje putem klasičnog i operantnog uvjetovanja u školi

2. opisati i objasniti učenje opažanjem u školi

3. opisati i objasniti proces obrade informacija i konstruktivističku teoriju učenja i njihovu primjenu u poučavanju

4. opisati i objasniti mogućnosti primjene teorija učenja u poučavanju

5. planirati nastavni sat uvažavajući konstruktivističke principe učenja

6. primijeniti neke efikasne strategije učenja (mnemotehnike, sažimanje, postavljanje pitanja)

7. opisati čimbenike kvalitetnog vrednovanja znanja

8. opisati i primijeniti različite metode vrednovanja znanja učenika

9. primijeniti normativni i kriterijski pristup ocjenjivanju



x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo: vježbe, multimedija i mreža

x



Pohađanje nastave 1,125



ZAVRŠNI ISPIT 1,50 40

UKUPNO 100

Opće napomene:



- Tijekom nastave student može ostvariti 60% ocjenskih bodova:

Kontinuirana provjera znanja 1 (kolokvij)

Kolokvij se sastoji od zadataka objektivnog tipa, zadataka rješavnja problema i kratkih esejskih zadataka. Kriterij za

dobivanje ocjenskih bodova je 50% točno riješenih zadataka.

Kontinuirana provjera znanja 2 (samostalni zadaci)

Izrada plana sata u konstruktivističkom okviru

Sastavljanje zadataka objektivnog tipa i primjena normativnog i kriterijskog ocjenjivanja na primjerima

- Na završnom ispitu student može ostvariti 40% ocjenskih bodova:

Ispit je pismeni. Sastoji se od pitanja esejskog tipa i zadataka rješavanja problema. Kriterij za dobivanje ocjenskih bodova je 50% točnih odgovora.








IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Kolić-Vehovec, S. (1999). Edukacijska psihologija. Filozofski fakultet, Rijeka. 2. Vizek-Vidović. V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M. i Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP.

IZBORNA LITERATURA

1. Anderson, J.R. (1995). Learning and memory: an integrated approach. NY: John Wiley and Sons, Inc. 2. Brdar, I. i Rijavec, M. (1998). Što učiniti kada dijete dobije lošu ocjenu? Zagreb: IEP. 3. Desforges, C. (2001). Uspješno učenje i poučavanje: psihologijski pristupi. Zagreb: Educa. 4. Howe, M.J.A. (2002). Psihologija učenja: priručnik za nastavnike. Jastrebarsko: Naklada Slap. 5. Mackintosh, N.J. i Colman, A.M. (1995). Learning and skills. London: Longman. 6. Slavin, R.E. (2012). Educational psychology: Theory and practice. Boston: Allyn & Bacon. 7. Zarevski, P. (2007). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Naklada Slap. 8. Woolfolk, A. (2016). Edukacijska psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su obvezni prisustvovati na 70% predavanja i vježbi.


Studenti će biti informirani usmeno tijekom nastave i putem sustava Merlin.


U vrijeme konzultacija i elektroničkom poštom.


Pismeni ispit.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 11. i 25. 02. 2020. u 10:00h


14. 04. 2020. u 10:00h

Ljetni

Jesenski izvanredni

02. i 09. 09. 2020. u 10:00h


DATUM NAZIV TEME

10.10.2019. Uvod u Edukacijsku psihologiju.

Osobine nastavnika i uspješno poučavanje.

17.10.2019. Bihevioristički pristupi učenju: Klasično uvjetovanje.

Primjena principa učenja klasičnim uvjetovanjem: primjeri.

24.10.2019. Bihevioristički pristupi učenju: Operantno uvjetovanje.

Primjena principa učenja operantnim uvjetovanjem: primjeri.

31.10.2019. Razlikovanje klasičnog i operantnog uvjetovanja na primjerima.

07.11.2019. Socijalno-kognitivistička teorija učenja.

Opservacijsko učenje u poučavanju.

14.11.2019. Kolokvij.

Kognitivistički pristupi učenju i pamćenju: Teorija obrade informacija.

21.11.2019. Kognitivne i metakognitivne strategije.

Primjena principa teorije obrade informacija u poučavanju.

28.11.2019.

Kognitivistički pristupi učenju i pamćenju: Konstruktivizam.

Primjena konstruktivističke teorije učenja u poučavanju.

Pristupi poučavanju.

Planiranje sata u konstruktivističkom okviru.

05.12.2019. Suradničko učenje. Učenje otkrivanjem.

Suradničko učenje u razredu: demonstracija tehnike.

12.12.2019.

Poučavanje vještina rješavanja problema.

Poučavanje misaonih vještina; kritičko mišljenje.

Poučavanje vještina učenja.

19.12.2019. Procjenjivanje i mjerenje znanja.

Čimbenici subjektivnosti u procjenjivanju znanja.

26.12.2019. blagdani i neradni dani

02.01.2020. nema nastave

09.01.2020. Zadaci objektivnog i esejskog tipa.

16.01.2020. Alternativne metode procjene.

23.01.2020. Ocjenjivanje znanja.

Primjena normativnog i kriterijskog ocjenjivanja na primjerima.

30.01.2020. Evaluacija rada nastavnika.




METODE VREDNOVANJA

1. Opisati i objasniti učenje putem klasičnog i operantnog uvjetovanja u školi

Klasično uvjetovanje u razredu. Operantno uvjetovanje u razredu.

predavanje, suradničko učenje, analiza primjera

- zadaci objektivnog i esejskog tipa i zadaci rješavanja problema (kolokvij) - zadaci esejskog tipa (pismeni ispit)

2. Opisati i objasniti učenje opažanjem u školi

Modeliranje. Samoregulacija ponašanja i mentorstvo.


- zadaci esejskog tipa i zadaci rješavanja problema (pismeni ispit)

3. Opisati i objasniti proces obrade informacija i konstruktivističku teoriju učenja i njihovu primjenu u poučavanju

Teorija obrade informacija. Konstruktivistička teorija učenja. Kognitivne i metakognitivne strategije. Primjena kognitivnih teorija učenja u poučavanju.

predavanje, video prikaz, demonstracija, suradničko učenje, analiza primjera, rješavanje problema, esej


4. Opisati i objasniti mogućnosti primjene teorija učenja u poučavanju

Klasično uvjetovanje u razredu. Operantno uvjetovanje u razredu. Modeliranje. Samoregulacija ponašanja i mentorstvo. Primjena kognitivnih teorija učenja u poučavanju.

predavanje, online kviz, demonstracija, suradničko učenje, analiza primjera, rješavanje problema, esej


5. Planirati nastavni sat uvažavajući konstruktivističke

Konstruktivistička teorija učenja. Primjena kognitivnih teorija

predavanje, analiza primjera, pismeni prikaz plana sata

- vrednovanje pismenog prikaza plana sata

principe učenja

učenja u poučavanju.

6. Primijeniti neke efikasne strategije učenja (mnemotehnike, sažimanje, postavljanje pitanja)

Kognitivne i metakognitivne strategije.

rasprava, praktični rad - zadaci esejskog tipa (pismeni ispit)

7. Opisati čimbenike kvalitetnog vrednovanja znanja

Subjektivno procjenjivanje i objektivno mjerenje znanja. Alternativne metode procjene znanja.


- zadaci esejskog tipa (pismeni ispit)

8. Opisati i primijeniti različite metode vrednovanja znanja učenika

Subjektivno procjenjivanje i objektivno mjerenje znanja. Alternativne metode procjene znanja.

predavanje, sastavljanje zadataka objektivnog tipa

- zadaci esejskog tipa (pismeni ispit) - vrednovanje praktičnog zadatka sastavljanja zadataka objektivnog tipa

9. Primijeniti normativni i kriterijski pristup ocjenjivanju

Subjektivno procjenjivanje i objektivno mjerenje znanja.

predavanje, demonstracija, praktični zadatak

- vrednovanje praktičnog zadatka primjene pristupa ocjenjivanju

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Opća pedagogija Studij Diplomski sveučilišni studij Politehnike i informatike Semestar 1 Akademska godina 2019./2020. Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Predavanja: Utorkom, 12:15 – 14:00 Prostorija: 230 Seminari: Srijedom, 14:15 – 18.00 Prostorija: 302 Napomena: po grupama

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne Nositeljica kolegija izv. prof. dr. sc. Kornelija Mrnjaus

Kabinet 323 Vrijeme za konzultacije -

Telefon 051/265-721 e-mail [email protected]

Izvoditeljica kolegija (P) Prof. dr. sc. Sofija Vrcelj Kabinet 316

Vrijeme za konzultacije utorkom 11.00 do 12.00 Telefon 051/265-710

e-mail [email protected] Suradnica na kolegiju (S) Ines Begić

Kabinet 321 Vrijeme za konzultacije Srijedom 13.00 do 14.00

Telefon 051/669-219 e-mail

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegij uključuje sljedeće sadržaje:

Uvod u pedagogiju: pojam pedagogije; mjesto pedagogije u sustavu znanosti; pedagogijske discipline.

Teorije odgoja; aspekti odgoja; bitne odrednice odgoja (ideali, ciljevi, zadaci); odgoj i vrijednosti; podjele odgoja; odgoj kao društvena funkcija (socijalizacija, enkulturacija); utjecaji naslijeđa i društvene sredine; odgojne sredine; pregled ideja o odgoju kroz povijest).

Stilovi odgoja: stilovi odgoja različitih profila odgajatelja (učitelja-nastavnika, razrednika, i dr.).

Međuljudski odnos – temelj odgojnog procesa: Nastavnik i odgojno-obrazovni proces; Školska kultura i klima; Suvremeni aspekti odgoja i obrazovanja ;Zakonska regulativa odgoja i obrazovanja (komparativni pristup)


Nakon odslušanog predmeta očekuje se da studenti/studentice mogu: • opisati, definirati i objasniti aspekte i bitne odrednice fenomena i procesa odgoja; • odrediti, objasniti i usporediti osnovne dimenzije odgojnog rada; • analizirati fenomen odgoja na primjerima i slučajevima iz školske prakse; • opisati i objasniti obilježja stilova odgoja različitih profila odgajatelja (nastavnika, razrednika, i dr.); • odrediti i objasniti obilježja međuljudskog odnosa u odgojnom kontekstu; • navesti oblike komunikacije i objasniti obilježja uspješne odgojne komunikacije; • analizirati aspekte interakcije i komunikacije u razredu; • navesti i analizirati glavna obilježja suvremenih pristupa odgoju



x x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo – obrazovanje na daljinu

x


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA (%)

Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi 1,5 10

Kontinuirana provjera znanja -pismena 1 20

Seminarski rad 1.5 30

ZAVRŠNI ISPIT - usmeni 1 40

UKUPNO 5 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu.

Napomena: Student/studentica može polagati ispit iz predmeta najviše tri puta u jednoj godini.








IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Mušanović, M., Lukaš, M. (2011). Osnove pedagogije. Rijeka: Hrvatsko futurološko društvo.

IZBORNA LITERATURA

1. Gudjons, H. (1994). Pedagogija – temeljna znanja. Zagreb: Educa. 2. Piršl, E., Benjak, M., Diković, M., Jelača, M., Matošević, A. (2016). Vodič za interkulturalno učenje. Zagreb: Naklada Ljevak. 3. Vujčić, V. (2013). Opća pedagogija. Novi pristup znanosti o odgoju. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor.


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti/studentice su pozvani/e redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave (predavanja i seminari)

iz kolegija.

Student/studentica je dužan/na informirati se o nastavi s koje je izostao/la te o svim zadacima koji su zadani i nadoknaditi propušteno kako bi mogao/la aktivno sudjelovati u nastavi koja slijedi (izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno ne izvršavanje tekućih zadataka). Student/studentica koji/a ne izvrši sve zadatke predviđene nastavnim programom kolegija neće moći prijaviti ispit. Proces učenja i poučavanja zajednička je aktivnost nositeljice kolegija, izvoditeljice, asistentice i studenata/studentica te stoga studenti/studentice trebaju biti svjesni svoje odgovornosti za ostvarivanje očekivanih ishoda kolegija.

Korištenje mobitela tijekom nastave je zabranjeno.

Od studenta/studentica se očekuje da svojim radom i ponašanjem na nastavi doprinesu stvaranju radnog, pozitivnog i ugodnog ozračja. Student/studentica je dužan/na poštovati norme Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente/studentice.

Student/studentica je dužan/na pridržavati se dogovorenih rokova za predaju samostalnih zadataka.

Rokovi za predaju studentskih uradaka bit će dogovoreni sa studentima/studenticama i objavljeni na stranici kolegija na Merlinu. Ukoliko uradak nije predan u dogovorenom roku, smatrat će se da zadatak nije izvršen i student/ica neće dobiti podove koji su predviđeni za taj zadatak..


Sve relevantne informacije o predavanjima i seminarima iz kolegija te o obavezama studenata, student/studentica će moći dobiti tijekom nastave i konzultacija, na oglasnoj ploči Odsjeka za pedagogiju te putem sustava Merlin. Povratne informacije o vlastitom uratku i napredovanju na nastavi student/studentica će dobiti isključivo na konzultacijama ili putem sustava Merlin. Studenti/studentice su obavezni/e kontinuirano provjeravati Merlin i oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju


Studenti/studentice će osim na predavanjima i seminarima moći kontaktirati izvoditeljicu kolegija i asistenticu u terminima predviđenim za konzultacije. Prije dolaska na konzultacije studenti/studentice su dužni/e pripremiti se za sadržaj konzultacija. Mole se studenti/studentice da e-poštu šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositeljice kolegija, izvoditeljice kolegija i asistentice. Sve informacije o eventualnom izostajanju s nastave, nemogućnosti izvršavanja dogovorenih obveza i ostale relevantne informacije studenti/studentice mogu dati izvoditeljici kolegija isključivo u terminima predviđenim za konzultacije. Iznimno, putem e-pošte. Prilikom slanja e-pošte u subject poruke treba upisati svoje Prezime_Ime_Studij (npr. Ivic_Iva_NM) U svrhu ostvarivanja komunikacije putem sustava Merlin studenti/studentice su se dužni/e u prvom tjednu nastave prijaviti na kolegij postavljen na Merlin.


Studenti/studentice polažu ispite prema objavljenim terminima. Student/studentica može polagati ispit iz predmeta najviše tri puta u jednoj godini.


Od studenata/studentica se očekuje visok stupanj samostalnosti i odgovornosti u radu. Tijekom rada na kolegiju poticat će se poučavanje usmjereno studentu i aktivni pristup učenju. Prilikom izrade zadataka predviđenih planom i programom kolegija studenti/studentice se ne smiju služiti tuđim tekstom kao svojim. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Uratke koje studenti/studentice budu slali putem sustava Merlin trebaju imenovati prema uputi koju će dobiti na predavanjima odnosno seminarima. Kopije svojih radova studenti/studentice trebaju zadržati sve do kraja kolegija odnosno dok ne polože završni ispit iz kolegija.

Za uspješan rad na kolegiju od studenata/studentica se očekuje znanje o korištenju računala, o programu za obradu teksta (Microsoft Word), programu za izradu prezentacija (Microsoft Power Point), elektronskoj pošti (čitati i slati poruke s privitkom) i pretraživanju Interneta. Također, od studenta/studenata se očekuje poznavanje engleskog jezika (čitanje i razumijevanje teksta na engleskom jeziku).


ISPITNI ROKOVI

Zimski 07.02 i 19.02.2020.


16.04.2020.

Ljetni 17.06. i 01.07.2020.

Jesenski izvanredni

02.09. i 09.09.2020.


DATUM PREDAVANJA - NAZIV TEME

Prvi tjedan P: Uvodno izlaganje plana i programa kolegija; Uvod u pedagogiju

Drugi tjedan P: Uvod u pedagogiju-temeljni konstrukti

Treći tjedan Razvoj pedagogije i njen položaj u sustavu pedagogijskih disciplina

Četvrti tjedan Teorije odgoja

Peti tjedan Čimbenici odgoja

Šesti tjedan Stilova odgoja

Sedmi tjedan Kontinuirana provjera znanja

Osmi tjedan Međuljudski odnos – temelj odgojnog procesa

Deveti tjedan Nastavnik i komunikacija u institucionalnim uvjetima odgoja

Deseti tjedan Nastavnik kao kreator školske kulture i klime

Jedanaesti tjedan

Suvremeni aspekti odgoja i obrazovanja

Dvanaesti tjedan

Temeljni dokumenti o odgoju i obrazovanju u Republici Hrvatskoj

Trinaest tjedan

Kontinuirana provjera znanja

Četrnaest tjedan

Budućnost odgoja

Petnaesti tjedan

Evaluacija kolegija

Prezentacijske vještine: pedagoška radionica (3. i 4. grupa)

Razvoj emocionalne inteligencije kod učenika Razvoj socijalnih vještina kod učenika Prezentacije seminarskih radova (1. i 2. grupa)

Razvoj emocionalne inteligencije kod učenika Razvoj socijalnih vještina kod učenika Prezentacije seminarskih radova (3. i 4. grupa)

Razvoj kreativnosti kod učenika Razvoj kritičkog mišljenja kod učenika Prezentacije seminarskih radova (1. i 2. grupa)

Razvoj kreativnosti kod učenika Razvoj kritičkog mišljenja kod učenika Prezentacije seminarskih radova (3. i 4. grupa)

Razvoj samostalnosti i odgovornosti kod učenika Razvoj tolerancije i poštovanja različitosti kod učenika Prezentacije studenata (1. i 2. grupa)

Razvoj samostalnosti i odgovornosti kod učenika Razvoj tolerancije i poštovanja različitosti kod učenika Prezentacije seminarskih radova (3. i 4. grupa)

Razvoj discipline i pozitivnog ozračja u razredu Razvoj pozitivnog odnosa prema školi i učenju kod učenika Prezentacije seminarskih radova (1. i 2. grupa)

Razvoj discipline i pozitivnog ozračja u razredu Razvoj pozitivnog odnosa prema školi i učenju kod učenika Prezentacije seminarskih radova (3. i 4. grupa)

Zaključna razmatranja, evaluacija kolegija

*moguća su manja odstupanja u temama seminarskih radova u skladu s interesom studenata/studentica

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija Seminar osnivanja poduzetništva


Semestar 1.


Broj ECTS-a 2


Vrijeme i mjesto održavanja nastave petkom od 13,15 do 16,00, F-404

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Mirjana Grčić Fabić

Kabinet


Telefon



Kabinet


Telefon

e-mail


SADRŽAJ KOLEGIJA

1. Koncept poduzetništva i poduzetnika. 2. Poduzetništvo, malo poduzeće i menadžment 3. Temeljne pretpostavke razvoja poduzetništva. 4. Poduzetništvo i gospodarski razvoj. 5. Poduzetnički proces i oblici organiziranja malog gospodarstva 6. Životni ciklus poduzeća. 7. Start-up proces 8. Institucije poduzetničke potporne infrastrukture 9. Koncepcija i izrada poslovnog plana 10. Poslovni plan; marketinški plan i financijski plan 11. Poslovni plan; organizacijski plan. Primjeri poslovnih planova – analiza.


Vrjednovanje činjenica iz poduzetništva do poznatih granica kao i do dodirnih granica s drugim područjima koji mogu biti temelj znanstvenog istraživanja Vrjednovanje teorijskih znanja iż poduzetništva do poznatih granica kao i do dodirnih granica s drugim područjima koji mogu biti temelj znanstvenog istraživanja Apstraktna kreativna razmišljanja Složena upotreba metoda, instrumenata, alata i materijala potrebnih u istraživanjima Ostvarivanje upravljanja te složenih komunikacija Upravljanje složenim i primjenjivim uvjetima okruženja Preuzimanje osobne i timske odgovornosti za uspješno provođenje i izvršenje zadataka, te društvene i etičke odgovornosti tijekom izvršenja zadataka



X X X X


X



AKTIVNOST U NASTAVI 0,2 10

POHAĐANJE NASTAVE 0,2 10

PREZENTACIJA PROJEKTA IZRADE SEMINARSKOG RADA

0,6 30

SEMINARSKI RAD 1 50

ZAVRŠNI ISPIT 0 0

UKUPNO 2 100

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave








IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Robert D. Hisrich, Michael P. Peters, Dean A. Shepherd – Poduzetništvo, 7. izdanje

IZBORNA LITERATURA : (obratiti se nastavniku)

1. Marica Škrtić, Mihaela Mikić – Poduzetništvo 2. R. Zelenika (1998.): Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Ekonomski fakultet Rijeka


POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje nastave je obavezno i o tome se vodi evidencija


Putem predavanja, konzultacija i e-mail


Putem konzultacija i e-mail


Izrada seminarskog rada


ISPITNI ROKOVI

Zimski Redoviti: 1. ispitni rok - 7.2. u 10h, 2. ispitni rok - 21.2. u 10h


17.4. u 10h

Ljetni

Jesenski izvanredni


Tjedan NAZIV TEME

1. Seminarski rad – stručno djelo

2. Metodologija izrade stručnog djela

3. Uvod u ekonomiju

4. Poduzetništvo – poduzetništvo i razvoj

5. Poduzetnik – inovativnost

6. Upravljanje – planiranje, organiziranje

7. Upravljanje – vođenje, kontroliranje

8. Poduzetnički proces

9. Poduzetničke mogućnosti

10. Prezentacija projekta seminarskog rada

11. Prezentacija projekta seminarskog rada

12. Poslovanje malog poduzeća

13. Poslovna, razvojna, investicijska politika

14. Organizacijska kultura

15. Projekti u poduzeću

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Metodika nastave informatike


Semestar 3.


Broj ECTS-a 7


Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom, 10:15-13:45 u O-365

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku NE

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Nataša Hoić-Božić

Kabinet O-411

Vrijeme za konzultacije po dogovoru e-mailom

Telefon


Suradnik na kolegiju Doc. dr. sc. Martina Holenko Dlab

Kabinet O-416

Vrijeme za konzultacije po dogovoru e-mailom

Telefon 051/584-708



SADRŽAJ KOLEGIJA

Metodika informatike i njezin položaj unutar pedagogije. Karakteristike informatike kao znanosti i nastavnog predmeta. Metode razvijanja kreativnosti i uvođenje elemenata hipermedije u nastavu. Metodika rada s računalom. Didaktički principi u nastavi informatike. Osposobljavanje studenata za konfiguriranje i održavanje informatičkih kabineta u školi. Nastavni programi informatike. Analiza koncepcije nastavnog plana i programa u osnovnoj i srednjoj školi. Sat kao oblik nastave. Primjeri za razne vrste satova informatičkog sadržaja. Priprema za sat, planiranje, ispitivanje i ocjenjivanje, nastavna sredstva i pomagala. Testiranje i ispitivanje pomoću računala. Principi nastave i učenja informatike u osnovnoj i srednjoj školi. Planiranje, priprema, izvođenje i ocjenjivanje rezultata nastave informatike.


1. Definirati karakteristike informatike kao nastavnog predmeta

2. Definirati i opisati ishode učenja, metode, principe i oblike rada te procjenu znanja u nastavi informatike

u osnovnoj i srednjoj školi

3. Definirati tipove i specifične strukture nastavnih sati informatike

4. Analizirati nastavni plan i program informatike u osnovnoj i srednjoj školi te korištene udžbenike

5. Opisati i analizirati zakone i pravilnike o osnovnim i srednjim školama te ih primijeniti u nastavi

informatike

6. Pripremiti i izvesti nastavni sat iz informatike uz upotrebu računalne tehnologije



x x x x


x

III. SUSTAV OCJENJIVANJA E-portfolio E-portfolio se sastoji se od skupa sadržaja kojima se dokumentiraju aktivnosti studenta i služi za praćenje postignuća studenata. Student tijekom kolegija u okviru svog e-portfolia kontinuirano objavljuje rezultate kraćih zadataka koje izrađuje na satu ili kao domaće zadaće te osvrte na proces izrade. Kontinuirano objavljeni sadržaji u e-portfoliu će se vrednovati s do 20 ocjenskih bodova, ovisno o potpunosti i kvaliteti. Ova aktivnost nema praga za prolaz. Praktični radovi Tijekom kolegija student izrađuju praktične radove vezane za planiranje u nastavi informatike, izradu izvedbenih kurikuluma i razradu odgojno-obrazovnih ishoda za osnovnu i srednju školu. Za praktične radove student će moći skupiti do maksimalnih 20 bodova. Student je dužan predati radove do zadanog roka.


Student je uspješno realizirao ovu aktivnost ukoliko je ostvario minimalno 50% bodova (10/20). Seminar: Planiranje aktivnosti za učenike Kao dio pripreme za izvođenje stručno metodičke prakse iz informatike koja se odvija u osnovnoj i srednjoj školi u kolegiju „Nastavna praksa“, studenti na vježbama samostalno planiraju aktivnosti za učenike u trajanju od nekoliko nastavnih sati. Seminar u okviru kojeg se planiraju aktivnosti za učenike temelji se na jednoj od tema prethodno definiranih u izvedbenom kurikulumu pri čemu teme obuhvaćaju realizaciju ishoda iz kurikuluma predmeta Informatika. Student na nastavi prezentiraju osmišljene aktivnosti te demonstrira (praktični) dio aktivnosti. Za seminar će student moći skupiti do maksimalnih 30 bodova. Student je dužan predati seminar do zadanog roka. Student je uspješno realizirao seminar ukoliko je ostvario minimalno 50% bodova (15/30).

VRSTA AKTIVNOSTI ECTS ISHODI

UČENJA

SPECIFIČNA

AKTIVNOST METODA PROCJENJIVANJA

BODOVI

MAX.

Pohađanje nastave i

aktivnosti u nastavi 1 1-6 Prisutnost studenta Popisivanje (evidencija) 0

E-portfolio 0,5-1,5 1-6 Izrada e-portfolia 0-20 ovisno o kvaliteti i

potpunosti 20

Praktični radovi 0,5-1,5 1-6 Izrada kraćih

praktičnih radova

0-20 bodova prema zadanim

kriterijima 20

Seminar 1-2 6 Planiranje aktivnosti 0-30 bodova prema zadanim

kriterijima 30

Završni ispit 1 1-6 Pisana zadaća (esej) 0-30 bodova, ovisno o

kvaliteti pisanog rada 30

UKUPNO 7 100







IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Aktualni udžbenici iz informatike i računarstva za osnovnu i srednju škole te odgovarajući metodički priručnici za nastavnike

2. Gugić, Seršić, Hrpka, Musser, Mirković, Bagarić (1999). Priručnik metodike za nastavu računalstva i informatike. Vinkovci: PENTIUM.

IZBORNA LITERATURA

3. V. Poljak, Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 1980.

4. L. Bognar, M. Matijević. Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 1993.


POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje nastave je obavezno i nastavnici vode evidenciju o pohađanju nastave za svakoga studenta. Osim prisustvovanja klasičnoj nastavi na predavanjima i vježbama studenti su dužni koristiti sustav za učenje Merlin (https://moodle.srce.hr/).


Informiranje studenata se vrši putem e-kolegija u sustavu Merlin i web stranica Odjela za informatiku (www.inf.uniri.hr). Studenti su obavezni pratiti obavijesti u forumu u sustavu Merlin te e-mailove nastavnika. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Forum u sustavu Merlin, e-mail, osobno.


https://moodle.srce.hr/

http://www.inf.uniri.hr/

Završni ispit

Završni ispit je pisani rad esejskog tipa u kojem studenti pokazuju svoja stručna i metodička znanja o zadanoj temi iz područja informatike koja se obrađuje u osnovnoj ili srednjoj školi. Za pisani rad će student moći skupiti maksimalnih 30 bodova koji će biti dodijeljeni prema unaprijed definiranim kriterijima (dobit će ih na predavanjima uz upute za završni ispit).

Student je uspješno prošao završni ispit ukoliko je ostvario minimalno 50% bodova (15/30).

Ocjena iz kolegija

Završni ispit

Kontinuiranim radom tijekom semestra na prethodno opisani način studenti mogu ostvariti najviše 70 ocjenskih bodova, a da bi mogli pristupiti završnom ispitu moraju ostvarili 50% i više bodova (minimalno 35).



Ukoliko je završni ispit prolazan, skupljeni bodovi će se pribrojati prethodnima i prema ukupnom rezultatu formirati će se pripadajuća ocjena. U suprotnom, student ima pravo pristupa završnom ispitu još 2 puta (ukupno do 3 puta).

Konačna ocjena

Donosi se na osnovu zbroja svih bodova prikupljenih tijekom izvođenja nastave prema sljedećoj skali:

A – 90% - 100% (ekvivalent: izvrstan 5)

B – 75% - 89,9% (ekvivalent: vrlo dobar 4)

C – 60% - 74,9% (ekvivalent: dobar 3)

D – 50% - 59,9% (ekvivalent: dovoljan 2)

F – 0% - 49,9% (ekvivalent: nedovoljan 1)


Prilikom izrade zadataka predviđenih planom i programom kolegija studenti se ne smiju služiti tuđim tekstom kao svojim. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima.

ISPITNI ROKOVI

Zimski 10.2.2020., 24.2.2020.

Proljetni izvanredni 23.3.2020.

Ljetni

Jesenski izvanredni 3.9. ili 7.9.2020.


Tj. Datum Vrijeme Prostor Tema Nastava Izvođač

1. 7.10. 10:15-13:45 365

Informatika kao nastavni predmet.

Kurikulum nastavnoga predmeta

Informatika za osnovne i srednje škole.

Metodički priručnici iz Informatike.

E-portfolio.

P/V Nataša Hoić-Božić

Martina Holenko Dlab

2. 14.10. 10:15-13:45 365

Analiza Kurikuluma nastavnoga predmeta

Informatika i ostalih kurikularnih

dokumenata. Odgojno-obrazovni ciljevi

učenja i poučavanja predmeta

Informatika.

P/V Nataša Hoić-Božić


3. 21.10. 10:15-13:45 365 Učenje i poučavanje domene Informacije

i digitalna tehnologija P/V

Nataša Hoić-Božić


4. 28.10. 10:15-13:45 365 Učenje i poučavanje domene Računalno

razmišljanje i programiranje P/V



5. 4.11. 10:15-13:45 365 Učenje i poučavanje domena Digitalna

pismenost i komunikacija i E-društvo P/V



6. 11.11. 10:15-13:45 365 Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda

u nastavnome predmetu Informatika P/V



7. 18.11. 10:15-13:45 365 Planiranje u nastavi informatike i izrada

izvedbenih kurikuluma P/V



8. 25.11. 10:15-13:45 365 Razrada ishoda iz informatike za osnovnu

i srednju školu P/V



9. 2.12. 10:15-13:45 365 Izlaganja i analiza seminara P/V Nataša Hoić-Božić


10 9.12. 10:15-13:45 365 Izlaganja i analiza seminara P/V Nataša Hoić-Božić










15. 27.1. Izlaganje i analiza seminara (termin za

nadoknade)




Naziv kolegija Modeliranje procesa

Studij Sveučilišni diplomski studij Politehnike i informatike

Semestar 3.

Akademska godina: 2019./2020.

Broj ECTS-a 4

Nastavno opterećenje P+V+S 30+30+0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petkom prema rasporedu, Odjel za informatiku, soba S32

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Mile Pavlić

Suradnik Izv. prof. dr. sc. Sanja Čandrlić

Vrijeme za konzultacije Prema dogovoru e-mailom

Kabinet 515

Telefon 584-706

E-mail [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA

Projektiranje modela procesa, metode za modeliranje procesa, aktivnosti faze životnog ciklusa razvoja

modela procesa, strukturna analiza sustava, poslovne funkcije, poslovni procesi,postojeće - buduće

stanje sustava, izvodivost, troškovi - korist; Dijagram toka podataka, proces, vrste procesa, tok

podataka, spremište podataka, prepoznavanje procesa i tokova podataka, vanjski sustav,

dekompozicija, kontekst sustava, hijerarhijski opis sustava, ograničenja modela procesa, zakon

očuvanja tokova podataka, kriteriji dekompozicije; Proces projektiranja modela procesa,

intervjuiranje, prikaz strukturnog ispitivanja; Sredstva za predstavljanje logike procesa; Sredstva za

predstavljanje strukture spremišta podataka. Glavni projekt, Projektni zadatak, Timsko izvođenje

analize; Preporuke za crtanje, Metode: SAS, DTP, Dijagram akcija, Stablo odlučivanja, Nassi-

Schneidermanov dijagram, tablice odlučivanja, Warnier-Orrov dijagram. Kako razvijati IS u poduzeću.


Usvojiti osnovne pojmove

S razumijevanjem 'čitati' gotove modele procesa,

Samostalno intervjuirati korisnika, analizirati procese poslovnih sustava, izvesti njihovu

dekompoziciju i izraditi model procesa.

Kritički analizirati svoje i tuđe modele procesa.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)


X X X x



AKTIVNOST OJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BO OVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave Kontinuirana provjera

znanja – aktivnost i razni zadaci

1 20

Kontinuirana provjera znanja 1,5 50

Završni ispit 1,5 30

UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje:

1. Pohađanje nastave

Nastava se odvija prema mješovitom modelu (kombinacija klasične nastave u učionici i online nastave

uz pomoć sustava za učenje – LMS). Pohađanje nastave je obavezno i nastavnik vodi evidenciju

pohađanja za svakoga studenta.

Na nastavu je obavezno donijeti pribor za pisanje i radne materijale. Student koji nije donio bilježnicu

u koju će rješavati zadatke, smatra se da taj dan nije prisutan na nastavi.

Studenti na nastavu trebaju stići na vrijeme, u protivnom neće moći prisustvovati nastavi.

Ometanje nastave se kažnjava negativnim ocjenskim bodovima.

Osim prisustvovanja klasičnoj nastavi na predavanjima i vježbama studenti su dužni koristiti sustav za

učenje Merlin (https://moodle.srce.hr/).

2. Kontinuirana provjera znanja – izrada raznih zadataka

Studenti aktivni u rješavanju zadataka i raspravi mogu na temelju ove aktivnosti tijekom semestra

skupiti maksimalno 20 bodova. Samo prisutnost na nastavi, bez aktivnosti, ne nosi ocjenske bodove.

Za izradu pojedinih zadataka bit će definiran rok i procedura koje je potrebno poštivati kako bi se

zadaci smatrali izvršenima. Za bodovanje ove aktivnosti nije definiran prag uspješnosti, a ni izrada ovih

zadataka nije obavezna.

3. Kontinuirana provjera znanja

Tijekom semestra pisat će se dvije kontrolne zadaće (kolokviji). Na zadaći je potrebno ostvariti

minimalno 50% kako bi ovi bodovi bili pribrojeni sumi ocjenskih bodova. Kolokvij na kojem student

ostvari manje od 50% neće biti bodovan.

Studenti mogu pristupiti jednom popravnom kolokviju na kraju semestra i na njemu popraviti

rezultate odabranog kolokvija. Rezultati popravnog kolokvija „brišu“ rezultate kolokvija koji se

popravlja. Studentima koji su zbog opravdanih razloga (pravdano liječničkom ispričnicom) izostali s

pisanja kolokvija, na kraju semestra omogućit će se termin nadoknade kolokvija. Opravdani izostanak

potrebno je prijaviti na dan pisanja kolokvija mejlom, a ispričnicu donijeti na prvi sljedeći termin

nastave kojoj student prisustvuje, odnosno u roku od tjedan dana.

4. Završni ispit

U okviru kolegija studenti izrađuju seminarski rad. Rad podrazumijeva analizu i izradu modela procesa

zadanog poslovnog sustava. Bodovati će se kvaliteta, ispravnost i potpunost modela.

Za izradu seminara bit će definiran rok kojeg se studenti trebaju pridržavati.

Seminar je potrebno obraniti na usmenom ispitu i pokazati da student vlada gradivom kolegija koje

je primijenio na izradu seminara. Gradivo završnog ispita odnosi se na cjelokupno gradivo kolegija.

Student čiji seminar nije potpun ili ispravan, dobit će upute za ispravak tj. šansu da dodatno radi na

seminaru.

Studenti koji su tijekom semestra prikupili manje od 35 ocjenskih bodova (od mogućih 70) ili nisu na

vrijeme predali seminar, moraju ponovno upisati kolegij.

Studenti koji su prikupili između 35 i 70 ocjenskih bodova pristupaju završnom ispitu na kojem mogu

prikupiti 30 bodova. Prag na završnom ispitu je 50%. Bodovi ostvareni na završnom ispitu pribrajaju

se bodovima ostvarenim tijekom semestra. Ako student nije prešao prag, ima pravo pristupa

završnom ispitu još 2 puta (ukupno do 3 puta).

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti

Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave

Pristup popravku međuispita

Popravak međuispita nije moguć.

UKUPNA OCJENA USPJEHA:

https://moodle.srce.hr/

Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnom ispitu određuje

se konačna ocjena

Diplomski studij:

90 do 100 ocjenskih bodova 5 A

75 do 89,9 ocjenskih bodova 4 B

60 do 74,9 ocjenskih bodova 3 C

50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 D

0 do 49,9 ocjenskih bodova 1 F

ISPITNI ROKOVI

Zimski 3.2.2020., 13.2.2020

Proljetni

izvanredni 14.4.2020.

Ljetni -

Jesenski

izvanredni 9.9.2020.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Mehaničke konstrukcije


Semestar 3.


Broj ECTS-a 5


Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtkom od 11.15 do 15.00 P 141

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Mateja Šnajdar Musa

Kabinet 135


Telefon

e-mail


Kabinet


Telefon

e-mail


SADRŽAJ KOLEGIJA

Pojam projektiranja i konstruiranja. Metodologija pristupa projektiranju i konstruiranju novih mehaničkih tvorevina. Vrste opterećenja i dozvoljeno naprezanje konstrukcija. Utjecaj temperature i oblika na čvrstoću konstrukcijskog elementa. Izbor materijala i postupka obrade. Standardni brojevi. Tolerancije sklopova. Oblikovanje zavarenih, lijevanih i obradnih dijelova konstrukcije. Analiza proračuna i oblikovanja specifičnih konstrukcijskih primjera: kuka za vješanje tereta, temelji strojeva, postolja i kućišta strojeva, sitni nosači opterećenja i zamašnjak stroja. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Nakon završetka predmeta studenti će biti sposobni proračunati i oblikovati sklopove normiranih elemenata strojeva i nenormiranih dijelova različitih mehaničkih tehničkih sustava.



x x x x







Projekt ili seminarski rad 1 25

Usmeno izlaganje projekta/seminarskog rada

1 15

UKUPNO 5 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare od 0 do 49,9 ocjenskih bodova od ocjenskih bodova koje je bilo moguće steći tijekom nastave kroz oblike kontinuiranog praćenja i vrednovanja studenata ocjenjuju se ocjenom F (neuspješan), ne mogu steći ECTS bodove i moraju ponovo upisati predmet. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova 50% ili više dužni su pristupiti završnom ispitu. Ispitni prag na završnom ispitu je 50% uspješno riješenog ispita, a u konačnu ocjenu ulazi zbroj postotaka ostvarenog tijekom nastave i postotka ostvarenog na završnom ispitu. Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave kroz međuispite na kojima se prolaznost boduje na sljedeći način: Ocjenjivanje studenata na temelju konačnog uspjeha obavlja se kako slijedi: 0-49,9% ocjena nedovoljan (1), 50-59,9% ocjena dovoljan (2), 60-74,9% ocjena dobar (3), 75-89,9% ocjena vrlo dobar (4), 90-100% ocjena izvrstan (5) Pristup popravku međuispita Popravak međuispita održava se 8-15 dana nakon redovnog međuispita i mogu mu pristupiti svi studenti koji su ocijenjeni sa ocjenom nedovoljan ili studenti koji žele povisiti ocjenu. Projekt ili seminarski rad Projekt ili seminarski rad studenti izrađuju u paru, u skladu s dogovorenom temom. Osim projekta/seminarskog rada potrebno je izraditi i prezentaciju baziranu na radu, čije će usmeno izlaganje biti na usmenom dijelu završnog ispita. Završni ispit Završni ispit sastoji se od usmenog izlaganja napravljenog projekta/seminarskog rada (obavezan za sve studente). Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji nisu izvršili sve propisane obaveze. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:







IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. B. Kraut, Strojarski priručnik, TK, Zagreb, 2007. 2. B. Križan, Osnove proračuna i oblikovanja konstrukcijskih elemenata, ŠK, Zagreb, 2007.

IZBORNA LITERATURA

1. H. Decker, Elementi strojeva, TK, Zagreb, 2001.

2. K. Ljubimović, Osnove konstruiranja u mašinstvu I, II i III, Mašinski fakultet Beograd, 1995.


POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje nastave je obavezno i o tomu se vodi evidencija. Student koji nije prisustvovao na minimalno 70% nastave ne može pristupiti završnom ispitu. Pohađanje nastave se ne ocjenjuje.


Usmeno na nastavi, na konzultacijama, putem elektroničke pošte, preko oglasne ploče i putem tajnice Odsjeka za politehniku.


Na predavanjima, u vrijeme konzultacija i elektroničkom poštom.


Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare od 0 do 49,9 ocjenskih bodova od ocjenskih bodova koje je bilo moguće steći tijekom nastave kroz oblike kontinuiranog praćenja i vrednovanja studenata ocjenjuju se ocjenom F (neuspješan), ne mogu steći ECTS bodove i moraju ponovo upisati predmet.

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave. Kontinuirana provjera znanja sastoji se od dva pismena kolokvija na kojima se prolaznost određuje na sljedeći način: : 0-49,9% ocjena nedovoljan (1), 50-59,9% ocjena dovoljan (2), 60-74,9% ocjena dobar (3), 75-89,9% ocjena vrlo dobar (4), 90-100% ocjena izvrstan (5) Pristup popravku međuispita Moguć jednom ukoliko student nije zadovoljio na međuispitu. Završni ispit Završni ispit sastoji se od usmene prezentacije projekta/seminarskog rada. Mogu mu pristupiti samo studenti koji su kroz semestar izvršili sve propisane obaveze. Usmeni dio je obavezan za svih. Napomena: Izlazak na međuispite je obavezan.


Sve napomene, pravila, prava i obveze odnose se na studente koji prvi puta upisuju kolegij, kao i ponavljače. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski 13. i 27. veljače 2020. u 11,00

Proljetni izvanredni 14. travnja 2020. u 10,00

Ljetni /

Jesenski izvanredni /


Tjedan NAZIV TEME

1. Pojam projektiranja i konstruiranja. Metodičko konstruiranje.

2. Vrste opterećenja. Mehanička svojstva materijala.

3. Vrste naprezanja. Kriteriji za određivanje izmjera konstrukcijskih elemenata.

Aksijalno naprezanje. Dijagram naprezanje-deformacija. Toplinska naprezanja.

4. Smicanje. Torzija. Savijanje. Izvijanje.

5. Složena naprezanja. Kontaktna naprezanja.

6. Statičko i dinamičko opterećenje. Statičko i dinamičko naprezanje.

7. Dopuštena naprezanja kod statičkog i dinamičkog opterećenja.

8. Wohlerov i Smithov dijagram. Koncentratori naprezanja.

9. Utjecaj materijala na čvrstoću i krutost konstrukcijskih elemenata.

10. Utjecaj veličine i oblika na čvrstoću i krutost konstrukcijskih elemenata.

11. Izbor materijala.

12. Standardni brojevi. Tolerancije sklopova.

13. Oblikovanje zavarenih, lijevanih i obradnih dijelova konstrukcija.

14 i 15. Ispravno konstruiranje s obzirom na troškove.


Naziv kolegija Metodika nastave politehnike 1


Semestar 3.


Broj ECTS-a 4


Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom od 10,15 do 14,00h, F-404


Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Damir Purković

Kabinet F - 136

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom od 09,00 do 11,00

Telefon 051 / 265-786



Kabinet


Telefon

e-mail


SADRŽAJ KOLEGIJA

Predavanja: Znanstveno određenje metodike. Znanstveno određenje tehnike. Određenje tehničke kulture:

specifičnosti metodike radno-tehničkog područja i tehničke kulture u odnosu na metodike drugih područja; vrijednosti,

funkcije i načela - integrativna funkcija – politehničko načelo i korelacija - veze s predmeta radno-tehničkog područja i s

predmetima drugih područja. Komunikacija i planiranje poučavanja u radno-tehničkom području. Nastavni programi

tehničko-tehnološkog područja: suvremena koncepcija - opće-tehnički (politehnički) i specijalno tehnički predmeti; cilj i

zadaci, vrste, oblici i razine nastavnih programa, način i mjesto realizacije. Izbor, strukturiranje, oblikovanje nastavnih

sadržaja; Utvrđivanje i formuliranje ciljeva nastave i ishoda učenja u radno-tehničkom području; što označava cilj (svrha), a

što su ishodi (očekivani krajnji učinak) učenja i osposobljavanja; utvrđivanje, formuliranje i ostvarivanje obrazovnih

(materijalnih), funkcionalnih i odgojnih zadaća u procesu osposobljavanja učenika - provjeravanje ostvarenosti zadataka i

ishoda učenja. Projektiranje, planiranje i pripremanje nastave radno-tehničkog područja: stručno-teorijska, organizacijska,

materijalna i “administrativna” priprema nastave metodičke jedinice. Strukturiranje nastave radno-tehničkog područja;

tipizacija sati; provedba demonstracije i eksperimenta u nastavi tehničke kulture. Materijalno-tehnička i organizacijska

osnovica nastave radno-tehničkog područja. Ostvarivanje zadataka profesionalne orijentacije u nastavi tehničke kulture.

Seminar: Analiza kurikuluma i nastavnih planova i programa tehničke kulture u osnovnoj školi te stručno-tehničkih predmeta

u strukovnim tehničkim školama. Analiza okvirnog programa, izrada izvedbenog i operativnog programa jednog nastavnog

predmeta tehničkog područja. Utvrđivanje i formuliranje ciljeva nastave i ishoda učenja jedne metodičke jedinice na

konkretnim primjerima. Analiza postupka popunjavanja obrasca “Priprema za izvođenje nastave” za jednu metodičku

jedinicu prema operativnom nastavnom planu i programu slobodno odabranog predmeta radno-tehničkog područja.

Izvedba i analiza nastave na osnovi pripreme za nastavu.


Nakon završetka kolegija student će moći: 1. Izdvojiti i protumačiti ključne elemente aktualne zakonske osnove i podzakonskih akata na temelju kojih se ostvaruje

nastava tehničkog područja, usavršavanje i napredovanje učitelja te razvija tehničko stvaralaštvo u Republici Hrvatskoj. 2. Organizirati i prirediti sadržaje iz područja strojarstva, elektrotehnike, energetike, graditeljstva, prometa, računarstva,

automatike, IKT-a, te grafičkog oblikovanja proizvoda sa stajališta značaja za opći tehnički odgoj i obrazovanje učenika. 3. Izraditi i predstaviti godišnji plan praktičnih i drugih aktivnosti te očekivanja od učenika, uvjeta i sredstava za realizaciju

nastave općeg tehničkog područja;

4. Predložiti i predstaviti vlastiti komunikacijski plan na mikro razini te načine, mehanizme i postupke za provedbu cjelovitog ciklusa refleksije u nastavi općeg tehničkog područja na makro razini.

5. Usporediti i vrednovati kurikulume te okvirne nastavne planove i programe tehničkog i informatičkog odgojno-obrazovnog područja i nastavnog predmeta Tehnička kultura s operativnim nastavnim planom i programom tehničke kulture.

6. Formulirati ciljeve nastave i ishode učenja nastavnog predmeta, cjeline i nastavne jedinice te argumentirati usklađenost istih s očekivanim tehničko-tehnološkim kompetencijama učenika.

7. Uskladiti očekivane kompetencije i ishode učenja sa specifičnim metodama poučavanja, aktivnostima učenika i načinima provjere ostvarenosti ishoda učenja.

8. Izraditi, prikazati i argumentirati vlastiti operativni nastavni plan i program te cjelovitu pripremu za nastavu iz nastavnog predmeta Tehnička kultura.

9. Demonstrirati izvođenje nastave na osnovi vlastite pripreme za nastavu, iz nastavnog predmeta Tehnička kulture, u uvjetima metodičke vježbaonice.

10. Prosuditi valjanost strukture operativnih nastavnih planova i programa, dokumentacije za izvođenje nastave te kritički vrednovati izvedenu nastavu sa stajališta značaja za razvoj općih tehničkih (tehnoloških) kompetencija učenika.



x x x x










ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 4 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50% ocjenskih bodova da bi se

moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova 50% ili više dužni su pristupiti

završnom ispitu. Ispitni prag na završnom ispitu je 50% uspješno riješenog ispita, a konačnu ocjenu čini zbroj postotka

ostvarenog tijekom nastave i postotka ostvarenog na završnom ispitu.

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu

određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:







IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Kyriacou, Ch. (2001). Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa.

2. Malinar, B. (1969). Metodika tehničkog i proizvodnog odgoja u osnovnoj školi. Zagreb: Zavod za TK.

3. Milat J. (2004). Metodika radno-tehničkog područja. Split: FPMZiOP.

4. Milat, J. (2005). Pripremanje za nastavu. Zagreb: Hrvatska zajednica tehničke kulture.

5. Milat, J. (1990). Teorijske osnove metodike politehničkog osposobljavanja. Zagreb: Školske novine.

6. Petrina, S. (2007). Advanced Teaching Methods for the Technology Classroom. Hershey-London-Melbourne-Singapore: Information Science Publishing.

7. Purković, D. (2015). Realiteti tehničke kulture. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci.

8. Purković, D., Salopek, G. (2015). Osnove mehatronike: za početno učenje i buduće nastavnike. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci.

IZBORNA LITERATURA

1. Bognar, L. (2001). Metodika odgoja. Osijek: Pedagoški fakultet.

2. Jensen, E. (2004). Različiti mozgovi, različiti učenici – kako doprijeti do onih koji se teško dopire.Zagreb: Educa.

3. Milat, J. i sur. (1997). Modeli razrade sadržaja tehničke kulture. Zagreb: HSPTK.

4. Vukasović, A., (1979). Radni i tehnički odgoj. Zagreb: Školska knjiga.


POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje nastave je obavezno. Nastavnik za svakog studenta vodi evidenciju o pohađanju nastave i o redovitom

izvršavanju obveza vezanih uz nastavu. Pravovremeno izvršavanje obveza (pohađanje nastave, realizacija seminara, zadaća

i aktivno sudjelovanje na nastavi kroz prezentaciju, evaluaciju i refleksiju vlastitog rada) istovjetno je urednom pohađanju

nastave.


Sve informacije važne za kolegij studenti će dobiti putem oglasne ploče ili pri Odsjeku za politehniku. Važne informacije

studentima će se proslijediti na fakultetsku adresu elektroničke pošte, koju studenti obvezno trebaju koristiti, a najvažnije

obavijesti će se postavljati i na fakultetsko web-sjedište. Informacije o postignućima tijekom kontinuirane provjere znanja i

konzultacije sa studentima u svezi s tim će se obavljati putem portala za e-učenje, elektroničkom poštom i tijekom redovitih

konzultacija za studente.


Kontakt s nastavnikom studenti mogu ostvariti elektroničkom komunikacijom (e-pošta i portal za e-učenje), te putem

redovitih tjednih konzultacija. Konzultacije su predviđene za petak od 12.00 – 14.00 sati.


Nakon uspješno realizirane kontinuirane provjere znanja studenti pristupaju završnim ispitu koji se sastoji od online

testa znanja i usmenog ispita. Prag prolaznosti na svakom dijelu završnog ispita je 50%. Zbroj bodova postignutih tijekom

kontinuirane provjere znanja i završnog ispita predstavlja ukupan broj bodova postignutih na predmetu, odnosno, završnu

ocjenu studenta.




ISPITNI ROKOVI

Zimski 05.02. u 19,00h i 25.02. u 10,00h

Proljetni

izvanredni 16.04. u 12,00h

Ljetni

Jesenski

izvanredni


DATUM NAZIV TEME

15.10. Uvod u Metodiku nastave politehnike 1; znanstveno određenje metodike u sustavu znanosti;

određenje tehnike i radno-tehničkog područja

22.10. Određenje metodike tehničke kulture - specifičnosti, načela i korelacije nastave RTP-a

29.10. Komunikacija i planiranje poučavanja u nastavi radno-tehničkog područja

05.11.

12.11. Nastavni programi i kurikulumi tehničkog područja nastave

19.11. Izbor, strukturiranje i oblikovanje nastavnih sadržaja i aktivnosti u nastavi tehničke kulture i

tehničkog područja 26.11.

03.12. Utvrđivanje i formuliranje ciljeva nastave i specifičnih ishoda učenja

10.12.

17.12. Materijalno-tehnička osnovica za realizaciju nastave radno-tehničkog područja

24.12. Projektiranje, planiranje, pripremanje i organizacija nastave radno-tehničkog područja;

strukturiranje nastave i tipizacija sati u nastavi radno-tehničkog područja

14.01. Izvođenje nastave radno-tehničkog područja u općem i obveznom obrazovanju

21.01.

28.01. Uloga tehničke kulture u profesionalnoj orijentaciji i usmjeravanju učenika


Naziv kolegija Praktikum metodike nastave politehnike 1


Semestar 3.


Broj ECTS-a 2


Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijedom od 12,15 do 14,00h, F- 404



Kabinet F-136

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom od 09.00 do 11.00h

Telefon 051 / 265-786



Kabinet



Telefon

e-mail


SADRŽAJ KOLEGIJA

Analiza nacionalnog kurikuluma, okvirnih programa, te razrada izvedbenih i operativnih programa za

redovnu nastavu Tehničke kulture u osnovnoj školi. Izrada i razrada radnog, instrukcijskog, operacijskog i

laboratorijskog lista za konkretne primjere (vježbe). Izrada instrumenata za provjeravanje ostvarenosti ciljeva

nastave i ishoda učenja u nastavi Tehničke kulture. Pripremanje, metodička razrada, izrada i analiza pojedinih

vježbi praktičnog rada iz programa tehničke kulture (najmanje jednu za svako područje programa od V. do VIII.

razreda). Izrada i korištenje nastavnih sredstava. Rukovanje, praktična primjena i održavanje pojedinih

nastavnih pomagala. Organizacija rada u školskoj radionici, planiranje i dobava sredstava, održavanje. Razrada

plana i programa za izvannastavne tehničke aktivnosti učenika. Praktično pripremanje studenata za nastavnu

praksu koju izvode u okviru praktikuma metodike politehničkog osposobljavanja.


Nakon završetka kolegija studenti će moći:

1. Prosuditi i argumentirati izbor sadržaja iz područja strojarstva, graditeljstva, elektrotehnike i prometa sa stajališta općeg i obveznog odgoja i obrazovanja.

2. Uskladiti i prilagoditi praktične aktivnosti učenika iz područja materijala, tehnologije izrade proizvoda, graditeljstva i prometa s očekivanim ishodima učenja nastavnog predmeta Tehnička kultura i općih (zajedničkih) stručno-tehničkih predmeta u strukovnim tehničkim školama.

3. Izraditi i predstaviti plan materijala i sredstava za organizaciju aktivnosti učenika u nastavi općeg tehničkog odgoja i obrazovanja.

4. Izraditi potpunu pripremu za nastavu za odabranu nastavnu temu iz nastavnog predmeta općeg tehničkog odgoja i obrazovanja.

5. Prirediti dokumentaciju i izvesti demonstraciju (nastavnog sredstva, tehničke tvorevine ili postupka) te izvesti tehnički pokus (eksperiment) u uvjetima metodičke vježbaonice.

6. Izraditi tehničku dokumentaciju i evaluacijski instrument za realizaciju praktične aktivnosti (vježbe) oblikovanja i izrade proizvoda (tehničke tvorevine) primjenom ručnog i mehaniziranog alata.

7. Izraditi tehničku dokumentaciju i evaluacijski instrument za realizaciju praktične aktivnosti (vježbe) ispitivanja materijala ili analize tehničke tvorevine (objekta), sustava ili tehnologije.

8. Izvesti praktičnu vježbu oblikovanja i izrade proizvoda primjenom ručnog i mehaniziranog alata na temelju postojeće tehničke dokumentacije, u uvjetima metodičke vježbaonice.

9. Izvesti praktičnu vježbu ispitivanja materijala ili analize objekta, sustava, tehnologije, povezanu s područjem graditeljstva pomoću vlastite tehničke dokumentacije u uvjetima metodičke vježbaonice.

10. Predložiti i predstaviti metodičku dokumentaciju za realizaciju sadržaja i aktivnosti na prometnom poligonu, simulatoru ili drugom obliku osposobljavanja učenika za sigurno sudjelovanje u prometu.



x x x


x x



Pohađanje nastave i aktivnosti u nastavi 1 30





ZAVRŠNI ISPIT - -

UKUPNO 2 100













IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

9. Kyriacou, Ch. (2001). Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa.



12. Majetić, L. (1997). Ergometodika. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci.



15. Udžbenici, priručnici i materijali za nastavu Tehnička kulture u osnovnoj školi.

IZBORNA LITERATURA

1. Poljak, V. (1968). Praktični radovi u školi. Zagreb: Školska knjiga.

2. Potočnjak, B. (1967). Planiranje rada u nastavi tehničkog obrazovanja. Rijeka: VIPŠ.

3. Viher, D. (1971). Tehničko stvaralaštvo kao pedagoški problem. Split: Pedagoška akademija u Splitu.


POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje nastave je obavezno. Nastavnik za svakog studenta vodi evidenciju o pohađanju nastave i o

redovitom izvršavanju obveza vezanih uz nastavu. Pravovremeno izvršavanje obveza (pohađanje nastave,

realizacija seminara, zadaća i aktivno sudjelovanje na nastavi kroz prezentaciju, evaluaciju i refleksiju vlastitog

rada) istovjetno je urednom pohađanju nastave.


Sve informacije važne za kolegij studenti će dobiti putem oglasne ploče ili pri Studiju politehnike. Važne

informacije studentima će se proslijediti na sveučilišnu adresu elektroničke pošte, koju studenti obvezno trebaju

koristiti, a najvažnije obavijesti će se postavljati i na web-sjedište studija. Informacije o postignućima tijekom

kontinuirane provjere znanja i konzultacije sa studentima u svezi s tim će se obavljati putem portala za e-učenje,

elektroničkom poštom i tijekom redovitih konzultacija za studente.


Kontakt s nastavnikom studenti mogu ostvariti elektroničkom komunikacijom (e-pošta i portal za e-

učenje), te putem redovitih tjednih konzultacija. Konzultacije su predviđene za petak od 12.00 – 14.00 sati.


Nakon uspješne realizacije aktivnosti u nastavi, studenti dovršene zadaće postavljaju na portal za e-učenje.

Vrednovanje zadaća predstavlja kontinuiranu provjeru znanja, a zbroj bodova postignutih putem kontinuirane

provjere znanja i aktivnosti u nastavi čini ukupan broj bodova postignutih na predmetu.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i

podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski -

Proljetni

izvanredni -

Ljetni

Jesenski

izvanredni


DATUM NAZIV TEME

09.10. Uvod u praktikum metodike politehnike 1 – sadržaj, očekivanja, obveze studenata

Priprema za realizaciju seminarskog rada, zadaća i vježbi

16.10. Prezentacija i analiza seminarskih radova – izbor sadržaja i popularno predavanje iz općeg

tehničkog područja 23.10.

30.10.

06.11. Analiza predmetnog kurikuluma i izrada operativnog NPP-a (kurikula) tehničke kulture

13.11. Analiza operativnog NPP-a i izrada pripreme za neposrednu nastavu tehničke kulture

20.11. Demonstracija u nastavi politehničkog obrazovanja – studentska vježba

27.11. Učenički eksperiment u nastavi tehničke kulture – studentska vježba

04.12. Izvođenje, analiza i evaluacija pokusne nastave na osnovi pripreme za nastavu

11.12.

18.12. Izvođenje, analiza i evaluacija pokusne radioničke praktične aktivnosti (vježbe) 08.01.

15.01. Izvođenje, analiza i evaluacija pokusne laboratorijske praktične aktivnosti (vježbe) 22.01.

29.01. Prezentacija instrumenata za provjeru ostvarenosti ishoda učenja u nastavi Tehničke kulture


Naziv kolegija Nastavna praksa politehnike 1


Semestar 3.


Broj ECTS-a 4


Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom 08,15 do 12,00, Školska vježbaonica



Kabinet F-136

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom od 09,00 do 11,00

Telefon 051 / 265-786



Kabinet


Telefon

e-mail


SADRŽAJ KOLEGIJA

Stažiranje studenata u osnovnoj školi provodi se u trajanju od 30 školskih sati. Zadatak je stažiranja upoznavanje s

radnom okolinom i nastavnom dokumentacijom, te nazočnost satima izvođenja nastave Tehničke kulture u 5., 6., 7. i 8.

razredu. Tijekom stažiranja student vodi Dnevnik sadržaja aktivnosti. Stažiranje se provodi tijekom zimskog semestra i

završava prije početka ljetnog semestra 2. godine diplomskog studija. U tijeku stažiranja student izrađuje zadaće, pisane

pripreme i izvodi nastavu (pokusna i ocjenska nastava) pred učenicima u osnovnoj školi u nastavnom predmetu Tehnička

kultura. Izvođenju ocjenske nastave dužni su nazočiti svi studenti, nastavnik-mentor i nastavnik Metodike nastave

politehnike. Nakon održane nastave studenta provodi se skupna analiza i evaluacija održane nastave. O sadržaju nastave i

zapažanjima provedene analize održane nastave studenti izvještavaju u dnevniku.


Nakon završetka nastavne prakse student će moći: 1. Primjereno koristiti nastavna sredstva, pomagala i suvremenu nastavnu tehnologiju pri izvođenju nastave tehničke

kulture u školskim uvjetima. 2. Izdvojiti i obrazložiti ključne segmente temeljne školske dokumentacije, kurikuluma, aktualne legislative i normi važnih

sa stajališta organizacije i provedbe nastave tehničkog područja u osnovnoj školi. 3. Opisati strukturu zanimanja i objasniti pojedine poslove i zadaće učitelja tehničke kulture u osnovnoj školi. 4. Analizirati školski kurikulum te predložiti načine pripremanja učenika za natjecanja i smotre, vođenje projektnih i

poduzetničkih aktivnosti, aktivnosti u učeničkoj zadruzi te provedbu stručnog usavršavanja učitelja. 5. Planirati, prirediti i organizirati materijalno-tehničke uvjete, nastavna sredstva i dokumentaciju potrebnu za realizaciju

nastave tehničke kulture u uvjetima osnovne škole. 6. Uskladiti vlastiti plan praktičnih aktivnosti učenika u nastavi tehničke kulture s operativnim nastavnim planom i

programom u školskim uvjetima.


7. Izraditi pripremu za nastavu, popratnu tehničku dokumentaciju, evaluacijske instrumente i potrebna nastavna sredstva za izvođenje nastave tehničke kulture u školskim uvjetima.

8. Izvesti nastavu iz odabrane nastavne teme nastavnog predmeta Tehnička kultura u školskim uvjetima prema vlastitoj pisanoj pripremi.

9. Provesti vrednovanje postignuća učenika i provjeru ostvarenosti ishoda učenja prema unaprijed razrađenim kriterijima u uvjetima osnovnoškolske nastave tehničke kulture.

10. Prirediti analizu i samovrednovanje izvedbe vlastite nastave izvedene u osnovnoškolskim uvjetima.



x x


x x x









ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 3 100













IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA





20. Važeći zakonski i podzakonski akti koji reguliraju osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u RH.

21. Udžbenici i priručnici iz nastavnog predmeta Tehnička kultura za osnovnu školu.

IZBORNA LITERATURA

4. Poljak, V. (1968). Praktični radovi u školi. Zagreb: Školska knjiga.

5. Potočnjak, B. (1967). Planiranje rada u nastavi tehničkog obrazovanja. Rijeka: VIPŠ.

6. Viher, D. (1971). Tehničko stvaralaštvo kao pedagoški problem. Split: Pedagoška akademija u Splitu.


POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje nastave je obavezno. Nastavnik-mentor vodi evidenciju o pohađanju nastave i, u suradnji s nastavnikom

metodike, o redovitom izvršavanju obveza vezanih uz nastavu. Pravovremeno izvršavanje obveza (pohađanje nastave,

uspješna izvedba pokusne i ocjenske nastave, realizacija zadaća i aktivno sudjelovanje na nastavi kroz prezentaciju,

evaluaciju i refleksiju vlastitog rada) istovjetno je urednom pohađanju nastave.


Sve informacije važne za kolegij studenti će dobiti putem oglasne ploče ili pri Studiju politehnike. Važne informacije

studentima će se proslijediti na sveučilišnu adresu elektroničke pošte, koju studenti obvezno trebaju koristiti, a najvažnije

obavijesti će se postavljati i na web-sjedište studija. Informacije o postignućima tijekom kontinuirane provjere znanja i

konzultacije sa studentima u svezi s tim će se obavljati putem portala za e-učenje, elektroničkom poštom i tijekom redovitih

konzultacija za studente.


Kontakt s nastavnikom studenti mogu ostvariti elektroničkom komunikacijom (e-pošta i portal za e-učenje), te putem

redovitih tjednih konzultacija. Konzultacije su predviđene za petak od 12.00 – 14.00 sati.


Nakon uspješno realizirane kontinuirane provjere znanja (odslušana nastava, uspješno ocijenjene zadaće i obavljena

pokusna nastava) studenti pristupaju završnim ispitu koji se sastoji od ocjenske nastave u školskim uvjetima. Na završnom

ispitu se procjenjuje izvedba nastave, koju obavljaju nastavnik-mentor i metodičar, te pisana priprema za nastavu. Prag

prolaznosti na svakom dijelu završnog ispita je 50%. Zbroj bodova postignutih tijekom kontinuirane provjere znanja i

završnog ispita predstavlja ukupan broj bodova postignutih na predmetu, odnosno, završnu ocjenu studenta.




ISPITNI ROKOVI

Zimski 05.02. u 19,00h i 25.02. u 10,00h

Proljetni

izvanredni 16.04. u 12,00h

Ljetni

Jesenski

izvanredni


DATUM NAZIV TEME

09.10. Uvod u Nastavnu praksu politehnike 1

16.10. Upoznavanje školske (pedagoške) dokumentacije

23.10. Materijalno-tehnička osnovica nastave

30.10. Kurikulum i operativni nastavni plan i program TK

06.11. Valorizacija sadržaja nastavnog predmeta TK

13.11. Koncepcija nastave tehničke kulture

20.11. Planiranje, programiranje i organiziranje aktivnosti u nastavi TK

27.11. Osmišljavanje i izrada nastavnih sredstava u TK

04.12. Organizacija rada u školskoj radionici, laboratoriju i informatičkoj učionici

11.12. Ishodi učenja i evaluacija postignuća nastavi TK

18.12. Tehnička dokumentacija i pisanje pripreme za nastavu

08.01. Izvedba nastave – pokusna nastava

15.01. Izvedba nastave – pokusna nastava

22.01. Izvedba nastave – ocjenska nastava

29.01. Izvedba nastave – ocjenska nastava

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Didaktika 2 Studij Diplomski sveučilišni studij Politehnike i informatike Semestar 3. Akademska godina 2019./2020. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+15

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Predavanja: Ponedjeljkom, 14.15 -16.00 sati, učionica 230 Vježbe: Utorkom, 14.15 -16.00 sati, učionica 302

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Vesna Kovač

Kabinet 312

Vrijeme za konzultacije (odrediti dva termina) Ponedjeljkom od 13.00 do 14.00 Utorkom od 9.00 do 10.00

Telefon 265717 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Petra Berlot Kabinet 314

Vrijeme za konzultacije po dogovoru Telefon 092 188 6000

e-mail [email protected] , [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA

Planiranje i programiranje nastavnog procesa.

Artikulacija nastavnog procesa.

Primjena suvremenih nastavnih metoda.

Primjena različitih oblika rada u nastavi.

Mediji u nastavi i učenju.

Procjenjivanje i ocjenjivanje znanja učenika.

Konstruktivno povezivanje ishoda učenja, metoda nastave i vrednovanja.

Razvoj vještina kritičkog mišljenja.

Osiguranje kvalitete nastave.




Istraživanje aktualnih didaktičkih problema.


Očekuje se da studenti nakon položenog ispita iz kolegija Didaktika II mogu:

1. osmisliti, primijeniti i analizirati primjenu određene nastavne metode ili tehnike u nastavnom procesu;

2. primjeniti i analizirati primjenu didaktičkih principa tijekom nastavnog procesa

3. analizirati i adekvatno primijeniti nastavnu tehnologiju

4. provesti i obrazložiti vrednovanje postignuća učenika;

5. osmisliti postupak vrednovanja kvalitete nastave u kontekstu procesa osiguravanja kvalitete nastave;

6. opisati aktualne didaktičke trendove.



x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad E-učenje

x



Pohađanje nastave 1,125 -

Aktivnosti u nastavi 0,375 -


Vježbe 1 30

ZAVRŠNI ISPIT 0,5 40

UKUPNO 4 100

Opće napomene:

Varijanta 1 bez završnog ispita

Tijekom nastave treba skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova kroz različite oblike kontinuiranog praćenja i vrednovanja.



- Tijekom nastave student može ostvariti od najmanje 50% do najviše 70% ocjenskih bodova. - Na završnom ispitu student može ostvariti od najviše 50% do najmanje 30% ocjenskih bodova.








IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Benge Kletzien S., Cota, Bekavac M., Vizek Vidović, V. (2002). Aktivno učenje i ERR okvir za poučavanje. Zagreb: Forum za slobodu odgoja.

Benge Kletzien S., Cota, Bekavac M., Grozdanić V. (2003). Suradničko i iskustveno učenje. Zagreb: Forum za slobodu odgoja.

Bognar, L. i Matijević, M. (2005). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga. Obavezna poglavlja: Teorijski pristupi i terminološka pitanja (13-34); Metodološka pitanja didaktike (71-97); Mediji u odgoju i obrazovanju (323-352); Odgojno-obrazovna komunikacija (357-372)

Cindrić, M., Miljković, D., Strugar, V. (2010). Didaktika i kurikulum. Zagreb: IEP-D2. (Poglavlja: Vrednovanje

učeničkih postignuća i kurikuluma, 205-213)

Grgin, T. (2001). Školsko ocjenjivanje znanja. Jastrebarsko: Naklada Slap

Jelavić, F. (2008). Didaktika. Jastrebarsko: Slap.

Kiper, H. i Mischke, W. (2008). Uvod u opću didaktiku. Zagreb: Educa

Lavrnja, I. (1998). Poglavlja iz didaktike. Rijeka: Pedagoški fakultet u Rijeci

Marzano, R. J., Pickering, D. J. I Pollock, J. E. (2006). Nastavne strategije. Kako primijeniti devet najuspješnijih nastavnih strategija. Zagreb: Educa.

IZBORNA LITERATURA

Bežan, A., Jelavić, F., Kujundžić, N. i Pletenac, V. (1991). Osnove didaktike. Zagreb: Školske novine

Blažić, M.; Ivanus-Grmek, M.; Kramar, M. i Strmčnik, F. (2003). Didaktika. Novo mesto: Institut za raziskovalno in razvojno delo.

Bruning, L. i Saum, T. (2008). Suradničkim učenjem do uspješne nastave. Kako aktivirati učenike i potaknuti ih na suradnju. Zagreb: Kosinj.

Buchberger, I. (2012). Kritičko mišljenje: priručnik kritičkog mišljenja, slušanja,čitanja i pisanja. Rijeka: Universitas.

Grgin, T. (1994). Školska dokimologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Jelavić, F. (2003). Didaktika. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Jensen, E. (2003). Super-nastava. Nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje. Zagreb: Educa

Kipper, H. (2001). Kako uspješno učiti u timu. Zagreb: Educa.

Kovač, V., Kolić-Vehovec, S. (2008). Izrada nastavnih programa prema pristupu temeljenom na ishodima učenja – priručnik za sveučilišne nastavnike. Rijeka: Sveučilište u Rijeci.

Kyriacu, C. (2001). Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa.

Lavrnja, I. (2000). Vježbe iz didaktike. Rijeka: Pedagoški fakultet u Rijeci.

Milas, G. (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Mušanović, M., Vasilj, M. i Kovačević, S. (2010). Vježbe iz didaktike. Rijeka: HFD.

Mužić, V. (2004). Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Educa.

Poljak, V. (1991). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga.

Meyer, H. (2002). Didaktika razredne kvake - rasprave o didaktici, metodici i razvoju škole. Zagreb: Educa.

Previšić, V. (2007). Kurikulum. Zagreb: Školska knjiga.

Rothstein, D. i Santana Luz (2012). Napravite samo jednu promjenu – naučite učenike da postavljaju vlastita pitanja. Zagreb: Naklada Kosinj.

Stevanović, M. (2003). Didaktika. Rijeka: Digital Point.

Terhat,E. (2001). Metode poučavanja i učenja. Zagreb: Educa.

Vrgoč, H. (ur.). (2002). Praćenje i ocjenjivanje školskog uspjeha. Zagreb: HPKZ.


POHAĐANJE NASTAVE

Nastava će se realizirati kombinirano putem neposredne nastave i nastave pomoću sustava za e-učenje. Očekuje se kontinuirani rad studenata tijekom svakog radnog tjedna (za predmet koji iznosi 4 ECTS (120 radnih sati) očekuje se uložiti 6 sati rada na predmetu tjedno i 30 sati pripreme za završni ispit). Rad na predmetu se realizira kroz a) prisustvo na nastavi (cca 30 sati); b) izradu priprema za nastavu prema uputi nastavnika (cca 15 sati), c) aktivnom sudjelovanju u raspravama preko sustava za e-učenje; d) proučavanje literature i izradu prikaza pročitanih tekstova (cca 45 sati) te e) kroz izradu vježbi (cca 30 sati).

Direktna nastava. Prisustvo na nastavi je obavezno. Rad će se bazirati na interaktivnim predavanjima i povremenim raspravama za koje će biti potrebna prethodna priprema studenata. Rad na nastavi koncipiran je tako da pomaže i osigurava uspješnu izradu svih aktivnosti koje se prate i ocjenjuju.

Prisustvo na nastavi vježbi. Studenti su dužni redovito prisustvovati na vježbama. Od studenata se očekuje visok stupanj odgovornosti i aktivno sudjelovanje u nastavi.

Pripreme za nastavu. Studenti su dužni napraviti odgovarajuće pripreme za nastavu, a upute će pravovremeno dobiti od nastavnika. Uglavnom se radi o čitanju tekstova i pretraživanju i prikupljanju podataka.

Nastava putem sustava za e-učenje. Svaki student dužan je redovito pratiti materijale postavljene na sustavu, uključiti se u rasprave na forumu i pravovremeno postavljati zadaće. Tijekom prvog tjedna nastave studenti su se dužni prijaviti u sustav.

Izrada vježbi. Svaki student dužan je samostalno izraditi i predati dvije vježbe. Upute za izradu vježbi bit će pravovremeno objavljene na sustavu za e-učenje .

Priprema za kolokvij. Sredinom prosinca bit će organiziran kolokvij (test sa zadacima esejskog tipa) na kojem će se provjeravat poznavanje sadržaja obavezne literature. Studenti će pravovremeno dobiti uputu za pripremu kolokvija.

Priprema za završni ispit. Na završnom ispitu (usmeni ispit) provjeravat će se poznavanje sadržaja svih tema obrađenih tijekom nastave. Očekuje se da će studenti dijelove propisane literature kontinuirano proučavati tijekom semestra u cilju pripreme za grupne rasprave čime se naglašava potreba redovitog prisustva na nastavi.


Studenti mogu pratiti novosti na mrežnim stranicama kolegija (sustavu za e-učenje), tijekom nastave i na redovitim konzultacijama. Sve informacije i nastavne materijale studenti će primati putem e-pošte.


Na redovitim konzultacijama i putem e-maila.


Završni usmeni ispit.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 11.02.2020. s početkom u 9.00 sati

25.02.2020. s početkom u 9.00 sati



Ljetni -

Jesenski izvanredni




DATUM NAZIV TEME (PREDAVANJA)

14.10. Uvodni sat: rekapitulacija temeljnih didaktičkih pojmova, ishodi učenja s naglaskom na afektivne i psihomotoričke ishode prema Bloomovoj taksonomiji

21.10. Diskusija kao nastavna metoda

28.10. PBL (Učenje putem rješavanja problema)

4.11. Izrada materijala za samostalno učenje

11.11. Primjena didaktičkih principa: diferencijacija i individualizacija

18.11. Poučavanje za kritičko mišljenje

25.11. Uvod u procjenjivanje i ocjenjivanje

2.12. Procjenjivanje i ocjenjivanje – nastavak

9.12. KOLOKVIJ

16.12. Analiza standardnih međunarodnih testova postignuća (PISA, Državna matura)

13.01. Osiguranje kvalitete nastave. Samovrednovanje nastave, kolegijalno opažanje nastave.

20.01. Aktualne didaktičke teme (Škola za život)

27.01. Tehnologija u nastavi. Konstruktivno povezivanje. Priprema za završni ispit.

DATUM NAZIV TEME (VJEŽBE)

15.10. Uvodni sat. Upoznavanje i predstavljanje izvedbenog nastavnog plana i programa rada na vježbama

grupa 1

22.10 Uvodni sat. Upoznavanje i predstavljanje izvedbenog nastavnog plana i programa rada na vježbama

grupa 3

29.10. Vježba 1- Tehnike aktivnog učenja i poučavanja; upute za izradu grupa 1

5.11. Vježba 1- Tehnike aktivnog učenja i poučavanja; upute za izradu

grupa 3

12.11. Samostalan rad studenata, priprema prezentacija grupa 1

19.11 Samostalan rad studenata, priprema prezentacija grupa 3

26.11. Prezentacije studenata: Tehnike aktivnog učenja I poučavanja, primjena u nastavi grupa 1

3.12. Prezentacije studenata: Tehnike aktivnog učenja I poučavanja, primjena u nastavi grupa 3

10.12. Vježbe 2 - Ocjenjivanje i procjenjivanje u nastavi; upute za izradu grupa 1

17.12. Vježbe 2 - Ocjenjivanje i procjenjivanje u nastavi; upute za izradu grupa 3

7.01. Samostalan rad studenata, izrada vježbe 2 grupa 1

14.01. Samostalan rad studenata, izrada vježbe 2 grupa 3

21.01. Zaključna razmatranja i evaluacija kolegija grupa 1

28.01. Zaključna razmatranja i evaluacija kolegija grupa 3




METODE VREDNOVANJA

Osmisliti, primijeniti i

analizirati primjenu

određene nastavne metode

ili tehnike u nastavnom

procesu;

Diskusija kao nastavna

metoda;

PBL (Učenje putem

rješavanja problema);

Izrada materijala za

samostalno učenje;

Poučavanje za kritičko

mišljenje

Predavanje

Rasprava

Izrada praktičnog zadatka

Prezentacija praktičnog zadatka

Zadaci esejskog

tipa

Analiza

praktičnog

zadatka

Primjeniti i analizirati

primjenu didaktičkih

principa tijekom nastavnog

procesa

Primjena didaktičkih

principa: diferencijacija i

individualizacija

Predavanje

Rasprava



Zadaci esejskog

tipa

Analiza

praktičnog

zadatka

Analizirati i adekvatno

primijeniti nastavnu

tehnologiju

Tehnologija u nastavi Predavanje

Rasprava


Zadaci esejskog

tipa

Analiza

praktičnog

zadatka

Provesti i obrazložiti

vrednovanje postignuća

učenika

Procjenjivanje i

ocjenjivanje.

Analiza standardnih

međunarodnih testova

postignuća

Predavanje

Rasprava



Zadaci esejskog

tipa

Analiza

praktičnog

zadatka

Osmisliti postupak

vrednovanja kvalitete

nastave u kontekstu

procesa osiguravanja

kvalitete nastave

Osiguranje kvalitete

nastave. Samovrednovanje

nastave, kolegijalno

opažanje nastave.

Predavanje


Analiza

praktičnog

zadatka

Opisati aktualne didaktičke

trendove

Aktualne didaktičke teme

(Škola za život)

Provedba istraživanja manjeg opsega Zadaci esejskog

tipa


Naziv kolegija Tehnički sustavi


Semestar 3.


Broj ECTS-a 3


Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtkom od 8,15 -11,00, F-140

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Marko Dunđer, dipl.ing.

Kabinet 136

Vrijeme za konzultacije Četvrtkom od 8,15 -11,00, F - 140

Telefon 051 / 265 - 725



Kabinet


Telefon

e-mail


SADRŽAJ KOLEGIJA Ovaj predmet pokriva slijedeća polja: Značenje tehnologije u suvremenom informacijskom društvu. Pojam,

definicija i pokazatelj pouzdanosti industrijskih postrojenja. Osnovi statističke razdiobe podataka u teoriji pouzdanosti.

Pouzdanosti strukture industrijskih postrojenja i pouzdanost u fazi razvoja. Ispitivanje pouzdanosti tehničkih sustava i proces

povećanja pouzdanosti. Modeli intenziteta otkaza, krivulja kade, korelacija i regresija. Stablo događaja, stablo grešaka,

uzročno-posljedični dijagram (dijagram "Riblja kost" - Ishikawa). Povijesni razvoj, glavni dijelovi robota, (osjetila, komponente,

šake i kriteriji izbora); osnovne kategorije robota (kartezijski, cilindrični, sferni, SCARA, čovjekoliki roboti i dr.), definicija

koordinatnog sustava, kinematika robota, (homogene transformacije, osi i kutovi rotacije, Eulerovi kutovi, roll-pitch-yaw,

direktna i inverzna kinematika); Vođenje robota (otvorena i zatvorena regulacijska petlja); Senzorika; Primjena robota

(tehnološki, montažni, mjerni i roboti za opsluživanje); Fleksibilne proizvodne tehnologije i robotika, CN i CNC strojevi,

primjena lasera, kompjutorom integrirana proizvodnja – CIM (Computer integrated manufacturing).

OČEKIVANI ISHODI:

Nakon završetka predmeta studenti će biti sposobni argumentirano definirati znanja o području pouzdanosti tehničkih

sustava i robotike (jednostavni i složeni roboti), te će usvojiti znanja neophodna za rješavanje jednostavnih problema u

procesu tehničkog rasta i razvoja, te izgradnje robota.



x x x x


x



Pohađanje nastave - 5




Seminarski rad 0,5 15

ZAVRŠNI ISPIT 2 60

UKUPNO 3 100

Opće napomene: Ukupna ocjena uspjeha:







IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Kondić, Ž.; Samardžić, I.;Maglić, L.; Čikić, A. Pouzdanost industrijskih postrojenja, Sveučilište u Osijeku, Strojarski fakultet, Slavonski Brod, 2011. 2. Crneković, M.: Industrijski i mobilni roboti, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 2012 3. Z. Kovačić, S. Bogdan, V. Krajči, Osnove robotike, Graphis, Zagreb, 2002. IZBORNA LITERATURA

1. Buchmeister, B.; Polajnar, A. Priprava proizvodnje za delo v praksi, Fakulteta za strojništvo Maribor, 2000. 2. G. Schmidt, Grundlagen intelligenter Roboter, Lehrstuhl für Steuerungs-und Regelungstechnik, Technische Universität München, 2003. 3. J. J. Craig, Introduction to Robotics: Mechanics and Control, third edition, Addison-Wesley Publishing Company, Inc., 2005. 4. Monkman,G. J.; Hesse,S.; Steinmann,R.; Schunk, H: Robot Grippers, Wiley VCH,2007. 5. Roland Siegwart, Illah R. Nourbakhsh, Introduction to Autonomous Mobile Robots, Massachusetts Institute of Technology, 2004. 6. Ivan Petrović, Mobilna robotika, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb, 2004.

Opaska: Ovisno o odabranim temama za izradu seminarskih zadataka i polaganje kolokvija, studenti dobivaju daljnju

dopunsku literaturu


POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje nastave je obvezno. Nastavnik vodi evidenciju o pohađanju nastave.


Sve informacije relevantne za kolegij studenti će dobiti putem oglasne ploče pri Odsjeku za politehniku ili preko tajnice

Odsjeka za politehniku. Osim toga sve relevantne informacije studentima će se proslijediti na fakultetsku adresu elektroničke

pošte, koju studenti obvezno moraju otvoriti, a najvažnije obavijesti će se postavljati i na fakultetsko web-sjedište.


Kontakt s nastavnikom studenti mogu ostvariti putem adrese elektroničke pošte i putem redovitih tjednih konzultacija.

Konzultacije su predviđene za srijedu od 11,30 - 13,00 sati i četvrtak od 11,00 do 13,00 sati ili po dogovoru.


Pismeni i usmeni




Uvjet upisa kolegija je položeni ispit iz kolegija „Projektiranje tehnoloških procesa“.

ISPITNI ROKOVI

Zimski 5. i 19. veljače 2020. u 12,00h

Proljetni

izvanredni 15. travnja 2020. u 12,00h

Ljetni

Jesenski

izvanredni 2. ili 9. rujna 2020. u 12,00h


TJEDAN NAZIV TEME

1. Značenje tehnologije u suvremenom informacijskom društvu. Informacije i znanje kao temelj tehnološkog

rasta i razvoja.

2. Definicija i pokazatelji pouzdanosti. Osnovi statističke razdiobe podataka u teoriji pouzdanosti. Pouzdanosti

strukture industrijskih postrojenja i pouzdanost u fazi razvoja.

3. Ispitivanje pouzdanosti tehničkih sustava i proces povećanja pouzdanosti. Projektiranje elemenata na bazi

pouzdanosti. Ekonomika pouzdanosti.

4. Modeli intenziteta otkaza, krivulja kade, korelacija i regresija.

5. Stablo događaja, stablo grešaka, uzročno-posljedični dijagram (dijagram "Riblja kost" – Ishikawa).

6. Seminarski rad studenata

Pismene zadaće

7. Osnovne kategorije robota (kartezijski, cilindrični, sferni, SCARA, čovjekoliki roboti i dr.)

8. Mehanizam robota - definicija koordinatnog sustava robota

9. Kinematika robota, (homogene transformacije, osi i kutovi rotacije, Eulerovi kutovi, roll-pitch-yaw, direktna

i inverzna kinematika)

10. Energetska podrška robota - električni i hidraulični pogoni

11. Vođenje robota (otvorena i zatvorena regulacijska petlja)

12. Senzorika robota

13. Primjena robota (tehnološki, montažni, mjerni i roboti za opsluživanje)

14. Proizvodni sustavi i roboti u CIM (Computer integrated manufacturing)

15. Seminarski rad

Pismene zadaće

Documents

Diplomski sveučilišni studij Politehnika i informatikapoli.uniri.hr/files/Website-documents/diplomski-izvedbeni-2019_20.pdf · I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Operacijski