SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI ... filePovijest nastanka međunarodnog poretka, međunarodnog sistema i svjetske organizacije i međunarodnih organizacija sve

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

SVEUČILIŠTE U RIJECI

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

Studijski program: Povijest

dvopredmetni diplomski studij nastavnički smjer

Izvedbeni planovi

Ljetni semestar akademske godine 2014./2015.

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija Diplomatska povijest 19.‐20. st.

Studij Diplomski studij povijesti

Semestar II.

Akademska godina 2014./2015.

Broj ECTS‐a 3

Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave PONEDJELJAK 14,15‐16, i UTORAK 12,15‐14 uč. 402

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Dio izborne literature i film/video biti će na engleskom

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Vjekoslav Perica

Kabinet 441

Vrijeme za konzultacije Sat vremena nakon nastave i po dogovoru

Telefon051‐265‐638 (tajnica odsjeka) 265‐734 (kabinet prof.VP)

e‐mail [email protected]

Suradnik na kolegiju

Kabinet

Vrijeme za konzultacije

Telefon

e‐mail

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Pregled povijesti međunarodnih odnosa od 17. do 21. stoljeca. Povijest nastanka međunarodnog poretka, međunarodnog sistema i svjetske organizacije i međunarodnih organizacija sve do ideje međunarodne zajednice i institucionalizacije sustava ljudskih prava. Od Vestfalskog mira i Bečkog kongresa do posthladnoratovske ere. Kolegij će posebno naglasiti slijedeće teme: narav međunarodne politike i međunarodnih odnosa, ulogu velikih sila, imperijalizam i kolonijalizam, ideje i forme svjetskog poretka, međunarodnih organizacija, ljudska prava, međunarodno pravo, svjetski ratovi i regionalni sukobi, stabilizacije medunroardnih odnosa poslije velikih ratova, mirno rješavanje međunarodnih konflikata.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

1. Pravilno definirati, interpretirati, razlikovati i objasniti glavne povijesne procese, koncepte, ideje,

činjenice, imena mjesta i osoba, datume. 2. Opisati, usporediti i analizirati glavne procese i promjene u međudržavnim odnosima i

međunarodnoj politici 3. Interpretirati i analizirati uzroke i posljedice povijesno relevantnih zbivanja te procesa. 4. Sintetizirati definicije i primijeniti na konkretne primjere i slučajeve koji se obrađuju u sklopu

kolegija 5. Usmeno i pismeno prikazati stečeno znanje na temelju predavanja, vježbi te samostalnog rada.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije

Samostalni rad

X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad

Ostalo

X

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0,25

Aktivnost u nastavi 15

Kontinuirana provjera znanja 1 1 30

Kontinuirana provjera znanja 2 0,75 25

ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 3 100

Aktivnost u nastavi: pozorno i redovno praćenje predavanja (opravdavanja su nepotrebna i nemaju utjecaja na bodovanje); poštivanje svih rokova za provjere znanja i za prijavu ispita, urednost, odgovornost, pokazani interes i entuzijazam, (maksimum 15 bodova) Kontinuirana provjera znanja 1: Usmeni prikaz knjige i kratko istraživanje o temi kao dio nastave. Dakle prikažite knjigu ili dio knjige te autora(e) i internetski pregled teme u širem kontekstu s paralelama i analogijama. Bez čitanja unaprijed napisanih referata osim djelomice kod power point prezentacije (maksimum 30 bodova) Kontinuirana provjera znanja 2. Pismeni test (2‐3 stranice čitljivog štiva s činjenicama i preciznim informacijama) u 2 školska sata bez uporabe zabilješki i uvida u literaturu (maksimum 25 bodova) Završni ispit: U zadanom roku po završetku nastave potrebno je napisati esej od 5‐7 stranica. Dozvoljena uporaba navedene literature, prikazanih knjiga i zabilješki. Poslati nastavniku emailom na službenu adresu @ffri. Prijaviti završni ispit na prvom roku ukoliko ste izvršili sve ove navedene obaveze i predali završni rad (maksimum30 bodova).

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih

bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Henry A. Kissinger, Diplomacija; prevele Jasna Grubić, Vesna Tomić; redakcija i pogovor Radovan Vukadinović. Zagreb: Golden marketing, 2000

2. Vijeće Evrope: Nastava povijesti u Evropi 21. stoljeća – Preporuka, Bruxelles, 2001.

IZBORNA LITERATURA

1. Raymond Aron. Mir i rat među narodima; s dosad neobjavljenom uvodnom riječju autora; prevela Bosiljka Brlečić ; redakcija Radule Knežević Impresum:Zagreb: Golden marketing, 2001. (2 primjeraka u sveučilišnoj knjižnici).

2. Geoff R. Berridge, Maurice Keens‐Soper, T. [Thomas] G. Otte; Diplomatska teorija od Machiavellija do Kissingera. prevela Ksenija Jurišić. Zagreb: Fakultet političkih znanosti, 2005.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Ima udio u ECTs bodovima a za bodovanje ukupne nastave i svega ostalog vidi „aktivnost u nastavi“. Obavezno je pozorno pratiti predavanja, hvatati zabilješke, naročito poštivati rokove i obaveze glede prikaza knjiga i grupnog rada te aktivno sudjelovati u individualnim i grupnim prezentacijama literature. Nastava je tako organizirana da studenti koji ne dolaze redovito na nastavu neće biti u stanju pratiti i završiti uspješno ovaj kolegij.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Preko predavanja i konzultacija; Mentorski rad; Oglasna ploča Odsjeka; E‐pošta; Web fakulteta.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

E‐pošta i telefon odsjeka.

NAČIN POLAGANJA ISPITA:

Usmeni i pismeni

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski

Proljetni izvanredni

Ljetni 15. i 30. 06.

Jesenski izvanredni

31.8. i 7.9.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

DATUM NAZIV TEME

Početak 2. ožujka

1‐2 Tjedan nastave

Do 15 ožujka

Uvod, nastavni plan; Podjela knjiga i dogovor za rokove za prikaz knjige; Kratki pregled teorija međunarodne politike

3‐4 tjedan Vestfalski mir i prvi svjetski sustav država; Bečki kongres i novi međunarodni poredak do 1. svj. rata. Usporedbe

5‐6 tjedan nastave

30—31 ožujka do 11 travnja.

1 svj. rat i Mirovna konferencija u Parizu; Međuratni poredak; 2 svj.rat; Novi svj. Poredak; Hladni rat; Kraj Hladnog rata, Novi svjetski poredak; globalizacija, izazovi novom svjetskom pretku; Ljudska prava

7‐8 tjedan USMENI PRIKAZI KNJIGA 1. GRUPA

12‐25 travnja

Krajem travnja Gostujuće predavanje: svjetski poredak poslije Hladnog rata do danas; ljudska prava

19‐11 tjedan

27‐28 travnja do 9 svibnja

PRIKAZI KNJIGA 2 GRUPA

12 tjedan

18. svibnja PISMENI KOLOKVIJ

13‐14 tjedan

19.svibnja Zaključak; Tema za završni rad

1. lipnja Poslati završne radove eseje nastavniku najkasnije do 1 lipnja u ponoć.

15. lipnja ispitni rok

PRIJAVITI ISPIT NA PRVOM ROKU UKOLIKO STE IZVRŠILI SVE NAVEDENE OBAVEZE.

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Vojna povijest 19. i 20.st. Studij Diplomski studij povijesti Semestar II. Akademska godina 2014./2015 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtkom 11,15-13,00 (uč. 402); Mogućnost izvođenja na stranom jeziku / Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Darko Dukovski

Kabinet F-440 Vrijeme za konzultacije Četvrtkom 13,15-14,30; e-mailom

Telefon 2657927 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Kabinet

Vrijeme za konzultacije Telefon

e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegij ima zadaću ponuditi nove metodološke pristupe povijesnog promišljanja razvitka vojne organizacije, vojničkog života i oružanih sukoba poglavito europskih naroda u navedenom razdoblju kao najradikalnijim političkim odnosima i načinima rješavanja političkih zamisli pojedinih režima, koji najduže ostaju u kolektivnoj memoriji naroda. Ratovi su smješteni u kontekst društveno-političkih i gospodarskih promjena s posebnim osvrtom i analizama njihovog vojnog aspekta (naoružanja, taktike i strategije i sl.) ali i pitanja ratnih zločina. Posebno će se obratiti pozornost na objašnjavanje uzroka ratova kao i njihovih posljedica. Studenti će slobodno se opredjeljivati za pojedine teme i ratove te ih obraditi u okvirima političke povijesti. Teme sadržaja kolegija su: VOJNA ZNANOST, ORUŽANE SNAGE I VOJNI SASTAVI Vojni aspekti političko-povijesnog ozračja 19. i 20. stoljeća Ratne koalicije i vojni savezi Povijesni kontinuiteti i diskontinuiteti razvoja oružanih snaga Vojni teoretičari, doktrine, strategije i taktike Mijene i tranzicije ustroja vojne organizacije po granama, rodovima i službama oružanih snaga VOJNICI I RATNICI Život vojnika i vojnička svakidašnjica (Suodnos vojnika, dočasnika i časnika: dril i kultura nasilja; Vojna stega i dril: nagrada i kazna;Formalne i neformalne veze: postrojba kao obitelj; Dvoboji: obrana časti ili puko nasilje;Pobune i vojni udari; Vojnička svakidašnjica u ratu i miru; Vojničke nastambe;Vojnička prehrana; Vojničke odore i oprema vojnika Vojnik na bojištu: opterećenost i pokretljivost; Vojničko naoružanje; Žene vojnikinje/ratnice; Djeca vojnici/ratnici Ratni vojni zarobljenici i ratni zločini Smiraj ratnika: Veterani i invalidi rata; Povijest „psećeg privjeska“ (Dog Tag) i vojnička groblja RATOVI I REVOLUCIJE Značaj ratova 19. i 20. stoljeća Koalicijski ratovi Kolonijalni ratovi Nacionalno-oslobodilački i ujediniteljski ratovi Revolucionarni i građanski ratovi Svjetski (globalni) ratovi Bilateralni ratovi

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Cilj je studentima pobuditi zanimanje za problematiku vojne povijesti. Organizaciju i značaj vojske u 19. i 20. stoljeću. Predstaviti stalne i promjenjive karakteristike vojske i vojne organizacije. Upoznati studente s uzrocima, posljedicama i načinima vođenja ratova u prošlosti. Upoznati ih s teorijama o ratu, te ratnim pravom. Upoznati ih s uzrocima i posljedicama modernih ratova, razvitkom strategije taktike i naoružanja. Upoznati ih s životom vojnika u pojedinim vojskama. Očekuje se da će studenti(ce: 1. prepoznati, prizvati, usvojiti činjenice, događaje i procese vezane uz vojnu strategiju, vojsku i ratove 19. i 20. stoljeća 2. Moći kritički analizirati vojne operacije bitke i taktičke zamisli najpoznatijih bitaka u povijesti rečenoga doba 3. Upoznati se s naoružanjem, opremom i strategijom pojedinih vojnih sila. Student ih treba prepoznati, opisati i klasificirati

4. Upoznati se s uzrocima i posljedicama najvećih ratnih sukoba, ratova i bitaka da bih student mogao objasniti i postaviti u širi povijesni kontekst. 5. Interpretirati, usporediti, opisati i razlikovati uzroke građanskih, osvajačkih i obrambenih ratova. 6. Usporediti mehanizme i ciljeve ratova 7. Analitički i kritički opisati i objasniti tijekove ratova i međuovisnost s političkim ciljevima i smjernicama 8. Sistematizirati ulogu i značaj ratova 19. i 20. stoljeća u odnosu na opća povijesna kretanja i razvitak ljudskog društva 9. Primijeniti znanje u sintezi povijesnih zbivanja i objašnjavanju povijesnog mjesta ratova u tim zbivanjima.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX / x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo / / / /

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0,25 0 Samostalni rad 0,50 20 Kontinuirana provjera znanja 1 0,25 25 Kontinuirana provjera znanja 2 0,25 25 ZAVRŠNI ISPIT 1,75 30 UKUPNO 3 100

Opće napomene: Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Samostalni rad: obuhvaća rad na sekundarnim povijesnim izvorima (tiskovine i periodika) i objavljenim izvorima

(statistike, zakoni, ekspertize i sl.) u okvirima zadane teme istraživanja. Rad je manjeg opsega (jedan arak), i pretpostavlja istraživanje u knjižnicama i arhivima. Ocjenjuje se: 1. kompatibilnost naslova i sadržaja (10); 2. recentnost građe (10); 3. povezanost sadržaja u odnosu na građu (10); 4. Kritičnost i komentari autora (10)

Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti

završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 50 do 59%)

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti (kolokviji) Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave. Međuispiti su manjeg obima sastavljena od 5 pitanja koji

nose 25 bodova i koji traže kratke i nedvosmislene odgovore te slikovnog priloga koji zahtjeva analitičke odgovore sadržaja (kompozicije) fotografije

Ne postoji mogućnost popravka međuispita Završni ispit - Usmeni ispit se sastoji od tri pitanja koja se ocjenjuju po točnosti, iscrpnosti i povezanosti odgovora

od kojih se svaki element ocjenjuje sa po maksimalno 10 bodova. Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome

ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:









IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

1. Predavanja 2. Darko Dukovski, Vedran Dukovski (2014). Vojna povijest: od Napoleona do suvremenih vojnih sustava. Nova Istra. Pula.

IZBORNA LITERATURA

1. 1. Pierre Rennouvin (2008). Europska kriza i Prvi svjetski rat. Golden marketing-Tehnička knjiga. Zagreb. 2. 2. C. L. Sulzberger (2009). Drugi svjetski rat. Marjan Tisak. Split 3. 3. John Keegan (1994). A History of Warfare, Hutchinson; London.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su dužni pohađati 70% predavanja i aktivno sudjelovati na nastavi što im donosi 0,25 ECTS-a. Pohađanje nastave je uvjet za pristup završnom ispitu.


Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka E-pošta, Web fakulteta


Usmeno Pismeno E-pošta Telefonom

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Ispit se polaže usmeno.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Kašnjenje u obvezama sankcionira se oduzimanjem 5 bodova po danu kašnjenja. Samostalni rad je

uvjet za završni ispit. Krajnji rok predaja samostalnog rada je 28. svibnja 2015. Nakon četiri dana kašnjenja samostalni rad se neće prihvatiti i neće biti moguće izaći na završni ispit.

ISPITNI ROKOVI

Zimski /


/

Ljetni 15. 6. 2014., 29.6. 2015.

Jesenski izvanredni

1. 9. 2014.; 8. 9. 2015.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

5.3. UVOD U VOJNU POVIJEST: Vojna povijest: značaj, redefinicija, nova istraživanja

12.3.

VOJNA ZNANOST, ORUŽANE SNAGE, VOJNI SASTAVI: Vojni aspekti povijesnog ozračja 19. i 20. stoljeća Društveno-političko i gospodarsko-tehnološko ozračje 19. stoljeća Dvadeseto stoljeće: “stoljeće ratova” i “kultura nasilja” Ratne koalicije i vojni savezi Povijesni kontinuiteti i diskontinuiteti razvoja oružanih snaga Vojni teoretičari, doktrine, strategije i taktike

19.3.

MIJENE I TRANZICIJE USTROJA VOJNE ORGANIZACIJE Kopnena vojska Pješaštvo Konjaništvo Oklopništvo Topništvo

26.3.

Ratna mornarica Pomorske površinske i podmorničke snage Mornaričko pješaštvo Mornaričko zrakoplovstvo Ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana Vojne službe i struke potpore

2.4

Služba logistike i vojnog transporta Služba vojne inženjerije i tehnička služba Služba veze Služba saniteta Vojno-obavještajna služba Služba vojnog dušobrižništva Vojna uprava

9.4. MEĐUISPIT

16. 4.

VOJNICI I RATNICI Život vojnika i vojnička svakodnevica Suodnos vojnika, dočasnika i časnika: stega. dril i kultura nasilja dvoboji – obrana časti ili puko nasilje Vojničke pobune i vojni udari

23.4.

Vojnička svakodnevica u ratu i miru Vojničke nastambe Vojnička prehrana Vojnička odora i oprema Vojnik na bojištu: opterećenost i pokretljivost Vojničko naoružanje Osobno naoružanje Streljačko oružje posebnih namjena

30.4.

Ratni vojni zarobljenici i zločini nad civilnim stanovništvom Veterani i invalidi rata Povijest “pseće ogrlice” (Dog Tag), smrt vojnika i kultura sjećanja Žene i djeca vojnici – ratnici

14. 5.

RATOVI I REVOLUCIJE: Značaj ratova (izbor) Koalicijski ratovi Kolonijalni ratovi Nacionalno-oslobodilački i ujediniteljski ratovi Revolucionarni i građanski ratovi Bilateralni ratovi

21. 5. Svjetski (globalni) ratovi

28. 5. MEĐUISPIT

11.6 Diskusija

IZVEDBENI PLAN I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija Metodika nastave povijesti i školska praksa II Studij Diplomski studij povijesti Semestar IV. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+60 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petkom 11.15-14.00, uč. 401 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne

Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Mila Orlić Kabinet 445 Vrijeme za konzultacije Četvrtkom 12,00-13,00 Telefon 051 265735 e-mail [email protected] [email protected] Suradnik na kolegiju Dr.sc. Maja Ćutić Gorup Kabinet 447 Vrijeme za konzultacije Srijedom 14,45-16,15; petkom 9,45-11.15 Telefon 051 265730 e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Studenti će proučavati i obogaćivati klasične oblike nastave povijesti (tipovi sata, samostalni rad, izvannastavni rad, aktualizacija, književnost i umjetnička djela u nastavi povijesti, lokalizacija, formiranje pojmova, usmena izlaganja, vizualne i prakseološke metode, shvaćanje kronologije, izvori u nastavi, tradicionalni didaktički sustavi, egzemplarna nastava, posjet muzeju, ekskurzija). Objašnjenja će biti popraćena praktičnim vježbama. U kolegiju studenti će se upoznati sa strukturom povijesno – antropološkog znanja i razradom standarda za učenje povijesti pri čemu je važno definiranje učeničkih postignuća. U kolegiju će se objasniti kako u nastavi valja tumačiti postanak nacionalizma i nacija s posebnim osvrtom na postanak modernog hrvatskog naroda. Studenti će usvojiti potrebna znanja o raznolikosti hrvatskog identiteta i transgeneracijskim transferima pri čemu će se koristiti dostignuća najnovijih znanosti (genetika, socijalna psihologija, biosociologija) što bi trebalo obogatiti suvremenu nastavu povijesti. Oni će upoznati metodologiju analize udžbenika , a upoznat će se i sa smjerovima nastave povijesti u drugim zemljama. Posebno će se analizirati nastojanja Vijeća Europe u podizanju kvalitete povijesnog obrazovanja. U kolegiju će biti istaknuta vrijednost zavičajne povijesti u nastavi. Posebno će se objasniti važnost interkulturalizma i kontroverznih tema u nastavi. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Očekuje se da će studenti nakon odslušanih predavanja i školske prakse moći samostalno:

- razumjeti osnovnoškolski i srednjoškolski sustav RH

- upoznati se sa školskom dokumentacijom i znati je koristiti

- samostalno načiniti pripreme za predavanja

- odrediti ciljeve i zadatke

- primijeniti znanje iz kolegija nastavničkog modula

- samostalno održati predavanje i primijeniti poznavanje različitih tipova sata

- shvatiti važnost kreativnosti na satu

- studenti će steći znanja o programiranoj, problemskoj i projektnoj nastavi povijesti, fleksibilnoj diferencijaciji u suvremenom načinu ocjenjivanja.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

x X

III. SUSTAV OCJENJIVANJA


Pohađanje nastave 0,5 / Kontinuirana provjera znanja 1 1,5 35 Kontinuirana provjera znanja 2 1,5 35 ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30 UKUPNO 5 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)











RENDIĆ-MIOČEVIĆ, Ivo, Didaktičke inovacije u nastavi povijesti, Zagreb, 1989. RENDIĆ-MIOČEVIĆ, Ivo, Učenik – istražitelj prošlosti – Novi smjerovi u nastavi povijesti, Zagreb, 2000. STRADLING, Robert, Nastava europske povijesti 20. stoljeća, Zagreb, 2003. STRADLING, Robert, Multiperspektivnost u nastavi povijesti, Zagreb, 2005. Zakon o odgoju i obrazovanju u u osnovnoj i srednjoj školi, MZOIŠ, Zagreb, 2008.

IZBORNA LITERATURA BRATANIĆ, Marija, Mikropedagogija, Zagreb, 1993. BRAJŠA, Pavao, Sedam tajni uspješne škole, Zagreb, 1995. GROSS, Mirjana, Suvremena historiografija – Korijeni, postignuća, traganja, Zagreb, 1996. PINGEL, Falk, UNESCO Vodič za istraživanje i reviziju udžbenika, Zagreb, 2000. KLIPPERT, Heinz, Kako uspješno učiti u timu, Zagreb, 2001. RENDIĆ-MIOČEVIĆ, Ivo - VUČETIĆ, Marko, Kakva danas treba biti nastava povijesti, Zbornik Mire Kolar, Zagreb, 2003. BURKE, Peter, OČEVID - Upotreba slike kao povjesnog dokaza, Zagreb, 2003. RENDIĆ-MIOČEVIĆ, Ivo, Oživjela Hrvatska – problemski priručnik, Zagreb, 2004. SONTAG, Susan, Prizori tuđeg stradanja, Zagreb, 2005. KOREN, Snježana - NAJBAR-AGIĆIČ, Magdalena, Europska iskustva i kurikulum povijesti u obveznom obrazovanju, Metodika 15, vol.8, str. 321-343, Zagreb, 2007. JENKINS, Keith, Promišljanje historije, Zagreb, 2008. NIKOLIĆ JAKUS, Zrinka, Uvod u studij povijesti: historiografski praktikum, Zagreb, 2008. Odabrana udžbenička literatura iz: Katalog za osnovnu školu za šk. god. 2009./2010., MZOŠ. Katalog za strukovnu školu za šk. god. 2009./2010., MZOŠ Katalog za gimnaziju za šk. god. 2009./2010., MZOŠ Časopis Povijest u nastavi, brojevi 1/2003. (str. 7-13, 61-64), 2/2003. (str. 140-148, 155-179, 189-220, 228-235) i 3/2004. (str. 9-36, 142-157, 164-213).


Pohađanje nastave je obvezatno. U slučaju preklapanja smije se izostati maksimalno 50 %. Student koji iz bilo kojih razloga izostane više, ne može dobiti potpis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu. Uvjet pristupanja završnom ispitu je također obavljena praksa u osnovnoj i srednjoj školi. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Informacije o kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju. Studenti mogu dobiti informacije na konzultacijama, mailom, na oglasnoj ploči Odsjeka i na web stranicama fakulteta. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Kontaktiranje s profesorom moguće je na konzultacijama i mailom. Preporučuje se redovito pratiti službene obavijesti na web stranicama fakulteta. NAČIN POLAGANJA ISPITA

Pismeno



ISPITNI ROKOVI

Zimski /


/

Ljetni 17. 6. u 14h, 8.7. u 14h

Jesenski izvanredni

2.9. u 14h, 9.9. u 14h

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)DATUM NAZIV TEME

6. 3. Film u nastavi povijesti

13. 3. Rad na povijesnom tekstu u nastavi povijesti

20. 3. Zemljovid u nastavi povijesti

27. 3. Referat i seminar u nastavi povijesti

10. 4. Slika u nastavi povijesti

17. 4. Priprema za satove ponavljanja i sistematizacije u nastavi povijesti

24. 4. Praćenje, provjeravanje i vrednovanje rezultata učenikova rada

8. 5. Praćenje, provjeravanje i vrednovanje rezultata učenikova rada

15.5. Diskusija - Osvrt na školsku praksu u osnovnim i srednjim školama

22.5. Terenska nastava- posjet Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja

29. 5. Terenska nastava- posjet Izložbi "Glagoljica" u Sveučilišnoj knjižnici u Rijeci

12. 6. Terenska nastava- posjet Muzeju grada Rijeke

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Povijest helenizma Studij Diplomski studij povijesti Semestar II. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave 17-19h, P 405 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Da, engleski Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Lucijana Šešelj

Kabinet 437 Vrijeme za konzultacije četvrtkom 13-14 i iza nastave u 19; e-mailom, preko e-kolegija

Telefon 051 265 793 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Kabinet /

Vrijeme za konzultacije / Telefon /

e-mail / II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegij se bavi poviješću helenističkog razdoblja (3.-1. st. pr. Kr.). Poseban naglasak bit će stavljen na novine koje donosi helenističko doba, bilo u političkom smislu (pr. monarhija kao oblik državnog uređenja, federativni sustavi), društvenom, vojnom, ekonomskom, kulturnom i tehnološkom. Kroz odabrane književne tekstove studente će se uputiti u znanstvenoistraživačke probleme helenističke povijesti, te ih detaljnije upoznati s metodologijom rada na književnim i ne-književnim izvorima. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Na kraju ovog kolegija od studenata se očekuje: razumijevanje problema i rasprava koji postoje kod proučavanja helenističke povijesti; razumijevanje metodologija koje se koriste u istraživanju ove problematike; razvijanje analitičkog pristupa u proučavanju povijesnih izvora, kritičko razmišljanje, intelektualnu otvorenost, znatiželju i kreativnost u rješavanju problema. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X


MudRI; multimedija i

internet III. SUSTAV OCJENJIVANJA


Pohađanje nastave 0,2 - Seminar 0,5 15 Samostalni rad 0,5 15 Kolokvij 1 0,5 20 Kolokvij 2 0,5 20 ZAVRŠNI ISPIT 0,8 30 UKUPNO 3 100












1. Graham Shipley, The Greek World after Alexander 323-30 BC, London & New York, 2000.

IZBORNA LITERATURA

1. Povijest 3, Helenizam i rimska republika (ur. E.Cravetto/I.Goldstein), Zagreb 2007. 2. Theodore Vrettos, Aleksandrija: grad zapadne misli, Zagreb, 2003. 3. Ranovič A.B., Helenizam i njegova istorijska uloga, Veselin Masleša, Sarajevo, 1962.

Napomena: u sklopu seminara studentima će biti dodijeljeni odgovarajući izvorni tekstovi na kojima će moći raditi povijesne analize, te pomoćni materijali koji će biti stavljani na MudRi u sklopu e-kolegija.


Studenti su dužni biti nazočni na 70% predavanja, te pohađati seminare.


- Usmeno - Pismeno: a) oglasna ploča Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci b) web stranice Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci; MudRi


Usmene konzultacije, e-mail, MudRi


Pismeno



ISPITNI ROKOVI

Zimski /


/

Ljetni 18.06.2015. 09.07.2015.

Jesenski izvanredni

3.09.2015. 10.09.2015.


12.03. Pojam helenizma, izvori, period i njegovi problemi. 19.03 Aleksandrovi nasljednici. 26.03. Helenistička vojska i karakteristike ratovanja u helenističko vrijeme. 02.04. Makedonija i Grčka. 09.04. Helenistička Sparta. 16.04. Ptolemejski Egipat. 23.04. Seleukidsko kraljevstvo. 30.04. Pergamsko kraljevstvo. 07.05. Helenistička umjetnost i znanost. 14.05. Rim i Grčka.

21.05. Rim, Makedonija i Sirija. 28.05. Rodos - pomorska sila. 11.06. Helenistička ekonomija: Delos.

Napomena: nastava se radi u kombinaciji s materijalima u sklopu e-kolegija na portalu MudRi. U sklopu seminara naglasak će biti stavljen na rad s izvornim materijalima.

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Povijest Italije u XX.st. Studij Diplomski studij povijesti Semestar II., IV. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtak 13.00-16.00, u.104 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija Doc.dr.sc. Mila Orlić

Kabinet 445 Vrijeme za konzultacije Četvrtak 12.00-13.00

Telefon e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Kabinet

Vrijeme za konzultacije Telefon

e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Tijekom kolegija će se analizirati povijesna događanja u Italiji nakon Drugog svjetskog rata, te proces stvaranja Republike Italije. Cilj kolegija je ukazati na političke i društvene promjene koje su se dogodile u Italiji u drugoj polovici XX. stoljeća. Posebna pozornost bit će posvećena stvaranju, tijeku i posljedicama "crvenog" i "crnog" terorizma iz '70.-ih godina, stvaranju "strategije napetosti", neofašističkim atentatima, te ljevičarskom ekstremizmu Crvenih brigada. Analizirati će se politička kriza na početku Devedesetih, nestanak velikih političkih stranaka te ulazak S.Berlusconija na političku scenu i neke od osnovnih karakteristika tzv. berluskonizma. Poželjno je poznavanje talijanskog jezika. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Cilj je studentima pobuditi zanimanje za noviju povijest Italije, te ukazati na mehanizme i posljedice određenih povijesnih događanja. Očekuje se aktivno sudjelovanje u nastavi, diskusija i kritička analiza predloženih tema. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X


III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0,5 Kontinuirana provjera znanja 1 0,75 35 Kontinuirana provjera znanja 2 0,75 35 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100












1. Ginsborg Paul (1990): A history of contemporary Italy: society and politics, 1943-1988, London. 2. Odabrani znanstveni članci o suvremenoj povijesti Italije

IZBORNA LITERATURA

1. John Foot (2003): Modern Italy, New York. 2. Damir Grubiša (2007): Berluskonizam : talijanski politički dossier 2001.-2006., Rijeka


Studenti su dužni biti nazočni na 70% predavanja.


Putem e-maila


Putem e-maila


Pismeni



ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 15.06.2015.; 30.06.2015.

Jesenski izvanredni

04.09.2015.; 11.09.2015.


12.03. Od sloma fašizma do stvaranja Republike (građanski rat); izbori i pobjeda DC. Pedesete: politički centrizam, ekonomsko čudo, promjene u društvu, 1956. na talijanskoj ljevici

26.03. Šezdesete: politička formula lijevog centra, prosvjedi, 1968., početak „Olovnih godina“

09.04 Sedamdesete: „crveni“ i „crni“ terorizam u Italiji

23.04. Politička kriza i pad I. Republike. Proces „mani pulite“, mafija i atentati. Ulazak S. Berlusconi-ja na političku scenu. Berluskonizam

07.05. Dan Fakulteta

21.05. Kolokvij

04.06. Praznik

Documents

SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI ... filePovijest nastanka međunarodnog poretka, međunarodnog sistema i svjetske organizacije i međunarodnih organizacija sve