SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI...Ranodinastičko i akadsko doba; III. dinastija Ura. Promjene na Bliskom istoku oko 2000. g. pr. Kr. Babilonija u 2. tisućljeću

SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

Studijski program: Povijest

dvopredmetni preddiplomski studij

Izvedbeni planovi

Zimski semestar akademske godine 2013./2014.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Kulturna povijest staroga Istoka Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar 1. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 30+0+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtkom 14,15-16,00, uč. 106 Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Lucijana Šešelj Suradnik / Vrijeme za konzultacije Prema rasporedu i e-mailom

Kabinet 437 Telefon 051/2650793 E-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Na ovom kolegiju dat će se prikaz civilizacijskog razvoja na Bliskom istoku, te geneza ranih društava s državom. Kroz primjere ranih povijesnih žarišta u Aziji i Egiptu stječe se uvid u razvoj koji se zbiva neovisno i drugdje. 1.) Pregled razvitka azijskih bliskoistočnih civilizacija. Pregled razvoja na području plodnog polumjeseca. Mezopotamija u 5. i 4. tisućljeću pr. Krista - geneza stratificiranog društva, grada i države. Ranodinastičko i akadsko doba; III. dinastija Ura. Promjene na Bliskom istoku oko 2000. g. pr. Kr. Babilonija u 2. tisućljeću. Mala Azija i područja Sirije i Palestine u 2. tis. pr. Kr. Bliski istok između 1200. i 500. g. pr. Kr. Kontinuiteti (Egipat, Babilonija, Asirija) i promjene na prijelazu iz 2. u 1. tisućljeće (željezo, alfabet, karavanski promet na devama i novi značaj nomadizma). Novi narodi: Iranci na istoku, Aramejci, Feničani, Hebrejci na zapadu. 2.) Egipat. Egipat kao autonomno civilizacijsko žarište. Egipat do kraja Stare države. Srednja i Nova država. Društvena organizacija faraonskog Egipta. Egiptologija.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja X Seminari Konzultacije X Samostalni rad Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS

BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0,5 Aktivnost u nastavi 0,5 40 Kontinuirana provjera znanja / / ZAVRŠNI ISPIT 2 60 UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit

UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:

80 do 100 ocjenskih bodova 5 A 70 do 79,9 ocjenskih bodova 4 B 60 do 69,9 ocjenskih bodova 3 C 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 D 40 do 49,9 ocjenskih bodova 2 E 30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 29,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Povijest, sv. 1-2, Europapress holding, Piotello, 2007. Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. I-IV, Otokar Keršovani, Opatija, 1974-79. The Times Atlas svjetske povijesti, Zagreb, 1986. (ili bilo koje drugo izdanje) Keller W., Povijest Židova – od biblijskih vremena do stvaranja Izraela, Zagreb, 1997. Biblijski atlas the Times, Cankarjeva založba, Ljubljana, 1990. Biblija – Stari zavjet (bilo koje izdanje).

Izborna literatura: Nissen H. J., The Early History of the Ancient Near East 9.000-2.000 BC, Chicago, 1988. Kramer S.N., Historija počinje u Sumeru, Zagreb, 1966. Lisičar P., Stari Istok, Zagreb, 1975. Woolley L., Počeci civilizacije, Historija čovječanstva, sv. 1, knj. 2, Zagreb, 1966 Hawkes J., Prethistorija, Historija čovječanstva, sv. 1, knj. 1, Zagreb, 1966. Matasović R., Kultura i književnost Hetita, Zagreb, 2000. Montet P., Egipat u doba Ramzesa, Zagreb, 1979. Contenau G., Babilon i Asirija, Zagreb, 1979. Heršak E., Drevne seobe, Zagreb, 2005. Uranić I., Stari Egipat, Zagreb, 2004.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni biti nazočni na 70% predavanja. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Usmeno Pismeno: a) oglasna ploča Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci

b) web stranice Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci c) preko sustava MudRi KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Konzultacije prema rasporedu e-mail, Skype

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložnosankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema

studenata

1. Uvod u povijest Bliskog istoka i Egipta: izvori, kronologija, geografija Studenti će prije predavanja dobivati odgovarajuće materijale vezane uz problematiku na satu koje će trebati proučiti i pripremiti se za predavanja, gdje se očekuje njihovo aktivno

2. Nastanak naseobinskog sustava 3. Pojava pisma 4. Mezopotamija 2800. – 1700. pr. Kr. 5. Babilonsko carstvo 6. Mitani 7. Hetiti

8. Asirija sudjelovanje.

9. Sirija i Palestina 10. Feničani 11. Osnove egiptologije 12. Rana povijest Egipta 13. 18. dinastija 14. Period Amarna 15. Doba Ramzesida

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Prapovijest Studij Preddiplomski studij povijest Semestar 1. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 30+0+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijedom 10,15-14,00 (prema danim terminima) uč. 106 Nositelj kolegija Doc. dr.sc. Lucijana Šešelj Suradnik Doc. dr. sc. Boris Kavur Vrijeme za konzultacije Mailom prema dogovoru

Kabinet 443 Telefon E-mail [email protected]


Program obuhvaća materijalnu i kulturnu povijest po vremenskim razdobljima od pojave čovjeka kroz paleolitičko i neolitičko razdoblje, preko eneolitika, brončanodobnog do željeznodobnog razdoblja. Zemljopisno, program težište stavlja na euro-azijsko-afričkom kompleksu za starija razdoblja prapovijesti, te europsko-sredozemno-bliskoistočno područje za mlađa razdoblja prapovijesti. I. Pojam prapovijesti - Pojmovi i kategorije kao preduvjet za stjecanje spoznaja o tom dugotrajnom razdoblju. Vremensko određenje, periodizacija. II. Paleolitik - Pojava čovjeka i najstarija materijalna kultura. Prvi ostaci oruđa. Pećinske nastambe. Paleolitičke kulture i njihov međusobni odnos i razvitak. III. Neolitik - Pojava keramike kao znak mijene društvenih i gospodarskih odnosa. Neolitizacija i tzv. neolitička revolucija: poljoprivreda i stočarstvo. Keramografija kao specijalizacija. Neolitsko oružje i oruđe. Društveni odnosi. IV. Eneolitik – Vrijeme sudbonosnih događaja koji su imali veliki utjecaj na sva kasnija društvena kretanja. Velike seobe poremetile ritam života starosjedilaca. Indoeuropljani. Vučedolska kultura. Društveni odnosi, gospodarstvo. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Očekuje se prihvaćanje znanja i činjenica o prvim ljudskim pretpovijesnim civilizacijama kao nukleusima kasnijega povijesnoga razvitka. Studenti će steći osnovno znanje razlikovanja i razumijevanja razvitka ljudskih pretpovijesnih civilizacija te njihove materijalne i duhovne kulture. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x




Aktivnost na nastavi 1 10 Seminarski rad Završni ispit 2 90 Ukupno 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%)

Kontinuirana provjera znanja Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: S. DIMITRIJEVIĆ, T. TEŽAK-GREGL, N. MAJNARIĆ-PANDŽIĆ, Prapovijest, Povijest umjetnosti u Hrvatskoj, Zagreb 1998. J. HAWKES, Prethistorija, Historija čovječanstva, sv. 1, Zagreb 1966. L. WOOLLEY, Počeci civilizacije, Historija čovječanstva, sv. II., Zagreb 1966. W. TORBRÜGGE, Pradavna Evropa, Umjetnost u slici, Rijeka 1969.

Povijest 1: Prapovijest i prve civilizacije, Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja)

Izborna literatura: POVIJEST SVIJETA od početka do danas, Zagreb 1997. (1-84) I. KARAVANIĆ, Život neandertalca, Školska knjiga, Zagreb 2004. A. LEROI-GURHAN, Religije prethistorije, Zagreb 1968. G. V. NATZMER, Prethistorijske kulture, Zagreb 1966.


POHAĐANJE NASTAVE Stuenti su obavezni biti nazočni na 70% predavanja. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Oglasna ploča Odsjeka za povijest KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Putem e-maila [email protected]


I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u znanost o povijesti Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar 1. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 2 Nastavno opterećenje 30+0+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petkom 12,00-13,30, uč. 401 Nositelj kolegija Dr.sc. Mila Orlić Suradnik Vrijeme za konzultacije



Uvodno objašnjenje što je povijest, te razlike između povijesti, historije i historiografije. Različite grane historijske znanosti, analiza povijesnih izvora , te upute kako koristiti izvore, literaturu, baze podataka i internet. Upute o pisanju znanstvenog rada, oblici citiranja i korištenja fusnota. Analiza suvremene historiografije. Udžbenici povijesti i njihova funkcija. Kultura pamćenja i historija. Kritički pristup i interpretacije.


Cilj je upoznati studente sa „zanatom povjesničara“. Od studenata se očekuje da savladaju osnovne koncepte vezane za povijesnu znanost, te da se znaju kritički postaviti prema raznim povijesnim izvorima i literaturi.




Pohađanje nastave 0,25 5 Kontinuirana provjera znanja 1 55 ZAVRŠNI ISPIT 0.75 40 UKUPNO 2 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: 1. Marc Bloch, Apologija historije ili zanat povjesničara, Zagreb 2008. (odabrana poglavlja) 2. Maja Brkljačić, Sandra Prlanda (ur.), Kultura pamćenja i historija, Zagreb 2006. (odabrana poglavlja) 3. Edward H. Carr, Što je povijest?, Zagreb 2004. (odabrana poglavlja) 4. Mirjana Gross, Suvremena historiografija: korijeni, postignuća, traganja, Zagreb 1996. (odabrana poglavlja) 5. Zrinka Nikolić Jakus, Uvod u studij povijesti. Historiografski praktikum, Zagreb 2008. (odabrana poglavlja)

Izborna literatura: 1. Stefano Petrungaro, Pisati povijest iznova, Zagreb 2009. 2. Drago Roksandić, (ur.), Uvod u komparativnu historiju, Zagreb 2004. 3. Izabrani znanstveni članci


POHAĐANJE NASTAVE Stuenti su obavezni biti nazočni na 70% predavanja.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Putem e-maila.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Putem e-maila: [email protected] ili na konzultacijama



studenata

1. Uvodno predavanje Ne 2. Povijest, historija, historiografija Ponuđena literatura

3. Grane historijske znanosti Ponuđena literatura

4. Vrste povijesnih izvora Ponuđena literatura

5. Korištenje literature, baze podataka i interneta Ponuđena literatura

6. Upute o pisanju znanstvenog rada Ponuđena literatura

7. Kolokvij I (29.11.); popravni kolokvij 06.12. Ponuđena literatura

8. Suvremena historiografija: Škola Annales Ponuđena literatura

9. M. Bloch i „zanat povjesničara“ Ponuđena literatura

10. Komparativna povijest Ponuđena literatura

11. J. Habermas: „The Public Use of History“; Kultura pamćenja i historija Ponuđena literatura

12. Pisati povijest iznova: funkcija udžbenika povijesti Ponuđena literatura

13. Postodernistički pristup Ponuđena literatura

14. Osnovna pitanja historijskog istraživanja, kritički pristup i interpretacije Ponuđena literatura

15. Kolovij II (Završni pismeni ispit) 24.01. Ponuđena literatura

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Hrvatska od sklavinija do kraljevstva Studij Preddiplomski studij povijest Semestar 3. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 15+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom 18,15-20,00, uč. 402 Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Tea Perinčić Suradnik Mr. sc. Kosana Jovanović Vrijeme za konzultacije Prema rasporedu na oglasnoj ploči

Kabinet 447/IV Telefon 265-728 E-mail [email protected], [email protected]


Cilj ovog kolegija jest upoznati studente sa periodom rane srednjovjekovne hrvatske povijesti. Kolegij obuhvaća razdoblje od doseljenja Hrvata pa do perioda ulaska u Ugarsko kraljevstvo. Teme kojih će se ovaj kolegij dotaći jesu slijedeće: periodizacija hrvatske povijesti u ranom srednjem vijeku; dosezi dosadašnje historiografije o najranijoj povijesti Hrvata; ranosrednjovjekovne migracije; posljedice velike seobe naroda; političke prilike u tadašnjoj Europi i Balkanu; pokrštavanje Hrvata; stvaranje prvih hrvatskih paradržavnih zajednica-sklavinija i kneževina; vazalstvo i autonomnost; kulturni, vjerski i gospodarski život u kneževinama; društveni razvitak (od rodovskog društva k feudalizmu); odnosi seljaštva, plemstva i vladara; gradovi i gradsko društvo; crkveni ustroj na hrvatskom prostoru; Ćirilometodska baština; reformski pokret; politički i vojni sukobi te očuvanje hrvatske države; dinastičke borbe za prijestolje i nestanak dinastije narodnih vladara; Pacta conventa te značenje ranog srednjovjekovlja u hrvatskoj povijesti. Ovaj kolegij je u izravnoj vezi sa strukturom studija, te sa svim ostalim programom predviđenim kolegijima.


Od studenata se očekuje da usvoje odgovarajuća znanja o rano srednjovjekovnim događajima i procesima što će ih osposobiti za razumijevanje povijesnog razvoja hrvatskog naroda uopće. Nadalje, očekuje se stjecanje znanja o povijesnim činjenicama te procesu razvitka hrvatske države i društva u ranom srednjem vijeku. Studenti će nakon odslušanog kolegija u ovom semestru biti osposobljeni za:

- pravilno definiranje temeljnih pojmova ranog srednjovjekovnog perioda hrvatske povijesti; - razvijanje vještina prepoznavanja, analiziranja i interpretiranja političke, vojne, gospodarske, društvene, vjerske,

intelektualne i druge problematike ranog srednjeg vijeka hrvatske povijesti


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo




Pohađanje nastave 0,05 0 Aktivnost u nastavi 0,05 5 Kontinuirana provjera znanja 0,7 25 Seminari 0,5 20 ZAVRŠNI ISPIT 1,7 50 UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave. Studenti su dužni položiti jedan međuispit (kolokvij) koji će biti uvjet, uz održani i predani seminarski rad, za pristup završnom ispitu. Pristup popravku međuispita

Studentima će biti omogućen popravak međuispita. Ukoliko student ne ostvari prolaznu ocjenu na popravnom međuispitu neće imati pravo pristupa završnom ispitu. Završni ispit Studenti pristupaju usmenom završnom ispitu. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:

Način ocjenjivanja

AKTIVNOST ECTS DODIJELJEN AKTIVNOSTI

ISHODI UČENJA

AKTIVNOST STUDENATA METODA PROCJENJIVANJA BODOVI

Pohađanje nastave

0,05 1-10 1. Nazočnost na predavanju 2. Konzultacije

Studenti su obvezni prisustvovati na 70% predavanja.

0

Aktivnost u nastavi

0,05 1-10 1. Pročitati zadanu literaturu kao pripremu za predavanje 2. Izdvojiti važne probleme

Sudjelovanje u diskusiji. 5

Kolokvij 1 0,7 1-10 1. Polaganje kolokvija

Student odgovara na niz pitanja i za odgovor na svako pitanje može maksimalno dobiti 1 bod prema slijedećim kriterijima: 0,5 boda – polovičan odgovor 1 boda - točan odgovor nema negativnih bodova. 20-25 = 80-100% = 20-25 o. b. = A 17,5-19,5 = 70-79,9% = 17,5-19,5 o. b. = B 15-17 = 60-69,9% = 15-17 o. b. = C 12,5-14,5 = 50-59,9% = 12,5-14,5 o. b. = D 10-12 = 40-49,9% = 10-12 o. b. = E

25

Seminarski rad

0,5 1-10 1. Pismeno i usmeno izlaganje jednog seminarskog rada na odabranu temu. Diskusija.

Student bira jednu od ponuđenih tema te predaje seminarski rad u pisanom i usmenom obliku. Uz to student je obvezan na svakom satu seminara predati jednu stranicu sažetka onog teksta, s vlastitim komentarima, koji se obrađuje na tom satu. Od studenta se očekuje da sudjeluje u diskusiji za vrijeme seminara. Ukoliko se utvrdi da je rad prepisan student gubi mogućnost ostvarivanja bodova kao i pravo pristupa završnom ispitu. Pisani i usmeno izloženi seminarski rad donosi makismalno 7 bodova. Da bi rad

20


bio pozitivno ocijenjen mora sadržavati: -primjerenu formu -strukturirano izložene probleme -samostalnu interpretaciju problema -valjani zaključak. Svaki predani i pozitivno ocijenjen sažetak sadrži 1 bod. Da bi sažetak bio pozitivno ocijenjen on mora sadržavati: -samostalnu interpretaciju problema.

Usmeni ispit

1,7 1-10 1. Pismeni ispit esejskog tipa.

Student odgovara na niz pitanja i za odgovor na svako pitanje može maksimalno dobiti 2 boda prema slijedećim kriterijima: 1 bod – polovičan odgovor 2 boda - točan odgovor nema negativnih bodova. 8-10 = 80-100% = 40-50 o. b. = A 7-7,9 = 70-79,9% = 35-39,5 o. b. = B 6-6,9 = 60-69,9% = 30-34,5 o. b. = C 5-5,9 = 50-59,9% = 25-29,5 o. b. = D 4-4,5 = 40-49,9% = 20-24,5 o. b. = E Završna ocjena se određuje zbrajanjem bodova prikupljenih na svim elementima koji su se procjenjivali, a konačna ocjena se donosi prema kriterijima određenim Pravilnikom o studiranju na preddiplomskim i diplomskim studijima Filozofskog fakulteta u Rijeci Sveučilišta u Rijeci.

50

UKUPNO 3 100 100

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: BUDAK, Neven, Prva stoljeća Hrvatske, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 1994. GOLDSTEIN, Ivo, Hrvatski rani srednji vijek, Zagreb: Novi Liber, 1995. KLAIĆ, Nada, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb: Školska knjiga, 1975. KLAIĆ, Nada, Izvori za hrvatsku povijest do 1526, Zagreb: Školska knjiga, 1972. (odabrana poglavlja) RAUKAR, Tomislav, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb: ŠK – Zavod za hrvatsku povijest FF-a, 1997.

Izborna literatura: Etnogeneza Hrvata, ur. Budak, Neven, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1996. (odabrana poglavlja) FINE, J. V. A. When ethnicity did not matter in the Balkans: a study of identity in pre-nationalist Croatia, Dalmatia, and Slavonia in the Medieval and Early-Modern periods, The University of Michigan press, 2006. (odabrana poglavlja) MARGETIĆ, Lujo, Hrvatska i Crkva u srednjem vijeku, Rijeka, 2000. (odabrana poglavlja) MATIJEVIĆ SOKOL, Mirjana, Toma Arhiđakon i njegovo djelo: rano doba hrvatske povijesti, Jastrebarsko: Naklada Slap, 2002. Povijest Hrvata, ur. Šanjek, Franjo, Zagreb: Školska knjiga, 2003. (odabrana poglavlja) ŠIŠIĆ, Ferdo, Povijest Hrvata za vrijeme narodnih vladara, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1990.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni redovito pohađati nastavu.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA - Usmeno - pismeno: a) oglasna ploča

b) web stranice Odsjeka za povijest c) e-poštom

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

- usmene konzultacije - e-pošta

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Ispitni rokovi se određuju početkom akademske godine, a mogu se mijenjati (bolest ili službena spriječenost) tjedan dana prije. O promjenama termina ispita moguće je saznati preko oglasne ploče Odsjeka za povijest te na web stranicama fakulteta. Odjava ispita se mora izvršiti bar 24 sata prije ispita u protivnom će se smatrati da je student rok iskoristio.


studenata

1. Literatura i izvori o hrvatskom ranom srednjem vijeku 2. Etnogeneza i identiteti Prema navedenoj

obaveznoj i izbornoj literaturi

3. Pokrštavanje i kristijanizacija Prema navedenoj obaveznoj i izbornoj literaturi

4. Društveni odnosi i oblikovanje prostora Prema navedenoj obaveznoj i izbornoj literaturi

5. Bizant i Hrvati u 7.i 8. stoljeću Prema navedenoj obaveznoj i izbornoj literaturi

6. Hrvati i Franačko Carstvo; Kolokvij Prema navedenoj obaveznoj i izbornoj literaturi

7. Bizant i Hrvati u 9. i 10. stoljeću Prema navedenoj obaveznoj i izbornoj literaturi

8. Razvoj hrvatskog društva u 9. stoljeću Prema navedenoj obaveznoj i izbornoj literaturi

9. Slavonija u ranom srednjem vijeku Prema navedenoj obaveznoj i izbornoj literaturi

10. Istra u ranom srednjem vijeku Prema navedenoj obaveznoj i izbornoj literaturi

11. Od Trpimira do Branimira; položaj i titule hrvatskih narodnih vladara Prema navedenoj obaveznoj i izbornoj literaturi

12. Hrvatska u vrijeme i nakon Tomislava Prema navedenoj obaveznoj i izbornoj literaturi

13. Ustroj i uloga Crkve na hrvatskom prostoru i pitanje glagoljaštva Prema navedenoj obaveznoj i izbornoj literaturi

14. Vladavina Petra Krešimira IV. i Dmitra Zvonimira Prema navedenoj obaveznoj i izbornoj literaturi

15. Kraj dinastije narodnih vladara; Ponavljanje gradiva Prema navedenoj obaveznoj i izbornoj literaturi

POPIS TEMA i KNJIGA za seminare Studentima će za seminarski rad na odabir biti ponuđene teme koje su usko vezane uz gore navedene smjernice kolegija. Studenti su dužni napisati i održati kratki seminarski rad na jednu od zadanih tema. Također, studenti su obavezni predati pismeno jednu stranicu sažetka, sa vlastitim komentarima, onog teksta koji se obrađuje na svakom satu seminara. Bodovi za seminare se stjeću ukoliko su predani svi sažeci te ukoliko je predan i održan jedan rad kao i ako je student aktivno sudjelovao u diskusiji na satu seminara. Ponuđene teme odnose se na kraće tekstove (izvorni tekstovi i članci). Naslovi seminara, literatura i vizualni materijal biti će preporučeni na uvodnom satu seminara.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Hrvatske zemlje u srednjem vijeku od 12. do 16. stoljeća Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar 3. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje 30+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom 8,15-11,00 , uč. 402 Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Lucijana Šešelj Suradnik Dr. sc. Ozren Kosanović Vrijeme za konzultacije ponedjeljkom nakon nastave

Kabinet F-448 Telefon 265-732 E-mail [email protected]; [email protected]


Politička povijest: povijest Hrvata u vrijeme dinastija Arpadovića, Anžuvinaca te kraljeva Žigmunda Luksemburškog, Alberta Austrijskog (Habsb.), Vladislava I. Jagelovića, Ladislava V. Habsburgovca, Matijaša Korvina, te Vladislava II. i Ludovika II. Jagelovića. Hrvati i Venecija. Hrvati i Osmanlije. Regionalna povijest: povijest Istre, Kvarnera i Dalmacije. Struktura vlasti u istočnojadranskim komunama. Društveni odnosi u hrvatskim zemljama. Hrvatski velikaški rodovi: bribirski knezovi Šubići (Zrinski), krčki knezovi (Frankopani), blagajski knezovi (Babonići), knezovi Nelipčići. Staleški ustroj plemstva u Slavoniji. „Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja.“


Nakon odslušanog predmeta i položenog ispita očekuje se da studenti: - poznaju konture povijesti Hrvata i hrvatskih zemalja u razvijenom i kasnom srednjem vijeku, - budu osposobljeni za uspoređivanje povijesnih kretanja i društvenih procesa u hrvatskim zemljama s

onima u bližem okruženju (Venecija, Ugarska, Bosna, Srbija), ali i uopće u Europi, - budu osposobljeni razumjeti probleme u historiografiji vezane uz povijest hrvatskih zemalja, - budu osposobljeni suočiti se kritički s povijesnim izvorima o povijesti Hrvata, - budu upoznati s osnovnim crtama hrvatske srednjovjekovne historiografije.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo




Pohađanje nastave 0,5 0 Kontinuirana provjera znanja 3 70 ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30 UKUPNO 5 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:

Preddiplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura (čitati po redu, od 1. dalje):

1. ŠIŠIĆ, Ferdo, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Zagreb: Matica hrvatska, 1962., str. 162-262. ili suvremeni pretisak Povijest Hrvata, Split: Marjan tisak, 2004., str. 167-271

2. RAUKAR, Tomislav, Hrvatsko srednjovjekovlje: prostor, ljudi, ideje, Zagreb: Školska knjiga, 1997., str. 61-115., 121-129., 133-290., 300-523. 3. RAUKAR, Tomislav, Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb: FF press, 2002. 4. RAUKAR, Tomislav, Srednjovjekovne ekonomije i hrvatska društva, Zagreb: FF press, 2003. 5. RAUKAR, Tomislav, Studije o Dalmaciji u srednjem vijeku, Split: Književni krug, 2007., str. 11- 212. 6. KLAIĆ, Nada, Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku, Zagreb: Školska knjiga, 1976. 7. HERCIGONJA, Eduard, Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb: Matica hrvatska, 22006., str. 63-271. Za povijest Istre i Kvarnera bilješke s predavanja. Izvori (obavezno pročitati): 1. Toma Arhiđakon, Historia Salonitana. Povijest salonitanskih i splitskih prvosvećenika, Predgovor, latinski tekst, kritički aparat i prijevod na hrvatski jezik Olga PERIĆ, Povijesni komentar Mirjana MATIJEVIĆ SOKOL, studija „Toma Arhiđakon i njegovo djelo“ Radoslav KATIČIĆ, Split: Književni krug, 2003. (Opterećenje je dvostruko manje budući da je riječ o usporednom latinsko-hrvatskom tekstu, pročitati popratnu studiju.) 2. Obsidio Iadrensis. Opsada Zadra, ur. Veljko GORTAN, Branimir GLAVIČIĆ, Vladimir VRATOVIĆ, Damir KARBIĆ, Miroslav KURELAC, Zoran LADIĆ, Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2007., str. 3-20.,109-316. (Opterećenje je dvostruko manje budući da je riječ o usporednom latinsko-hrvatskom tekstu.) 3. MARGETIĆ, Lujo, (ur.), Vinodolski zakon, Rijeka: Adamić, 2000., str. 10-43. (Opterećenje je dvostruko manje budući da je riječ o tekstu na čakavskom i prijevodu na suvremeni hrvatski književni jezik.)

Izborna literatura: Povijest Hrvata: 1. ANTOLJAK, Stjepan, Hrvatska historiografija, Zagreb: Matica hrvatska, 22006., str. 17-41., 115-132., 274-278. 2. KLAIĆ, Vjekoslav, Krčki knezovi Frankopani. Od najstarijih vremena do gubitka otoka Krka. Od god. 1118. do god. 1480., Zagreb: Matica hrvatska, 1901. (pretisak Rijeka, 1991.) 3. KLAIĆ, Vjekoslav, Bribirski knezovi od plemena Šubić do god. 1347, Zagreb: Matica hrvatska, 1897. 4. KLAIĆ, Vjekoslav, Povijest Hrvata, sv. 4. i 5., Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1988. 5. KURELAC, Miroslav, Ivan Lučić Lucius. Otac hrvatske historiografije, Zagreb : Školska knjiga, 1994. 6. MATIJEVIĆ Sokol, Mirjana, Toma Arhiđakon i njegovo djelo: rano doba hrvatske povijesti, Jastrebarsko: Slap, 2002. 7. ŠANJEK, Franjo, Kršćanstvo na hrvatskom prostoru, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 21996., str. 165-288. Ostale knjige prema dogovoru. Priručno za povijest susjednih naroda i zemalja: 1. GRAFENAUER, Bogo, Dušan PEROVIĆ, Jaroslav ŠIDAK (ur.), Historija naroda Jugoslavije, sv. I., Zagreb: Školska knjiga, 1953., str. 353-620. (tekst o povijesti Bosne, Huma i Srbije) 2. HANÁK, Péter, Povijest Mađarske, Zagreb: Barbat, 1995., str. 35-57. 3. LANE, Frederick Chapin, Povijest Mletačke Republike, Zagreb: Golden marketing, 2007. 4. ORTHALI, Gherardo, Giorgio, CRACCO, Gaetano COZZI, Michael KNAPTON, Povijest Venecije, sv. I., Zagreb: Antibarbarus, 2007., str. 137-625.

5. OSTROGORSKI, Georgije, Povijest Bizanta: 324.-1453., Zagreb: Golden marketing, 22006. (koristiti samo drugo izdanje knjige, prvo izdanje je manjkav prijevod) 6. ŠTIH, Peter, Vasko SIMONITI, Slovenska povijest do prosvjetiteljstva, Zagreb: Matica hrvatska, 2004., str. 98-146. 7. ZÖLLNER, Erich, Therese SCHÜSSEL, Povijest Austrije, Zagreb: Barbat, 1997., str. 37-120. Ostale knjige prema dogovoru.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su obavezni prisustvovati na 70% sati. Prisutnost na nastavi mora biti aktivna. To znači da se od studenata očekuje da dolaze spremni na nastavu i da odrade sve prethodno zadane obaveze i zadatke (npr. čitanje tekstova). Kašnjenja na predavanja nisu dozvoljena. Napuštanje predavaonice prije kraja sata nije dozvoljeno. Korištenje mobitela za vrijeme nastave nije dozvoljeno. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Oglasna ploča, web stranice, elektronička pošta. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti mogu kontaktirati nastavnika

- osobno na konzultacijama - elektronička pošta

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađomi podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova, u protivnom smatrati će se da studenti određenu aktivnost/obavezu nisu izvršili. Ako student/ica na kolokviju/ispitu bude koristio/la bilješke ili literaturu isti se poništava odnosno dodjeljuje se 0 bodova. Nedozvoljeno korištenje literature predstavlja kršenje Etičkog kodeksa za studente/studentice Sveučilišta u Rijeci (točka 6.1.) te studenti mogu, u tom slučaju, očekivati prijavu Etičkom povjerenstvu. Svaki pokušaj prepisivanja na kolokviju ili ispitu biti će sankcioniran oduzimanjem ispita i dodjeljivanjem 0 bodova.


studenata

1. Uvodni sat; upute u izvedbeni plan kolegija i upoznavanje s temeljnom literaturom. Izvori i historiografija za studij povijesti Hrvata u razdoblju od 12 do 16 st.

2. Teritorijalni opseg i regionalne posebnosti. Prostorni kontinuitet. Upravne podjele. Specifičnosti feudalnog sustava u hrvatskim zemljama.

3. Unija s Ugarskom (1102); Pacta conventa ili Qualiter u historiografiji. Hrvatske zemlje za vrijeme Arpadovića.

4. Hrvatske zemlje za vrijeme Arpadovića.

5. Hrvatske zemlje za vrijeme Anžuvinaca.

6. Hrvatske zemlje za vrijeme Anžuvinaca.

7. Povijest Istre i Kvarnera od 12. do 16. stoljeća. Kolokvij 1.

8. Institucije u kraljevstvu. Mlađi kralj, herceg, palatin, ban. Institucije u dalmatinskim, kvarnerskim i istarskim komunama. Gradski statuti i zakoni.

Studenti trebaju pročitati Vinodolski zakon.

9. Kraljevska vlast i hrvatske velikaške obitelji.

10. Žigmund Luksemburški, Matija Korvin i Jagelovići na hrvatsko-ugarskom prijestolju.

11. Značenje osmanlijskog prodora na Balkan za hrvatske prostore. Krbavska bitka (1493.) i Mohač (1526.). Cetinski izbor (1527.). Legitimni vladar Ferdinand Habsburški ili Ivan Zapolja?

12. Dugo trajanje, hrvatski srednji vijek i regionalne specifičnosti hrvatskog srednjovjekovlja.

13. Tropismenost i trojezičnost hrvatskog srednjovjekovlja.

14. Hrvatski doprinos znanosti i kulturi europskog srednjovjekovlja. Kolokvij 2.

15. Završne napomene.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Srednjovjekovna povijest Europe od V. do XVI. stoljeća Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar 3. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 30+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijedom 17,15-20,00 , uč. 402 Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Tea Perinčić Suradnik Mr. sc. Kosana Jovanović Vrijeme za konzultacije Prema rasporedu na oglasnoj ploči

Kabinet 447/IV Telefon 265-728 E-mail [email protected], [email protected]


Cilj ovog kolegija jest upoznati studente sa bitnim problemima razvoja zapadnoeuropskih, srednjoistočnih i mediteranskih društava u razdoblju srednjeg vijeka. Kolegij obuhvaća razdoblje od seobe naroda i stvaranja novih država na području nekadašnjeg Rimskog Carstva, te ostatka europskog kontinenta i Sredozemlja s Bliskim istokom, do konca XV. stoljeća. Kolegij opisuje i kraj srednjega vijeka kojim će se pripremiti put velikim zemljopisnim otkrićima čime će se izazvati političke, gospodarske i društvene promjene u tadašnjem svijetu. Ovaj kolegij je u izravnoj vezi sa strukturom studija, te sa svim ostalim programom predviđenim kolegijima.


Od studenata se očekuje da usvoje odgovarajuća znanja o srednjovjekovnim događajima te procesima što će ih osposobiti za razumijevanje povijesnog razvoja uopće. Nadalje, usvajanjem znanja o velikoj seobi naroda kao složenom događaju miješanja kultura korelacijski se predočava stvaranje preduvjeta za nastanak prvih državnih zajednica u Europi. Također, naglasak će se staviti na shvaćanje društvenog napretka civilizacije na razini razvijenih carstava kao i njihovih sukoba. Studenti će nakon odslušanog kolegija u ovom semestru biti osposobljeni za:

- pravilno definiranje temeljnih pojmova srednjovjekovnog doba povijesnog razvitka; - razvijanje vještina prepoznavanja, analiziranja i interpretiranja političke, vojne, gospodarske, društvene, vjerske,

intelektualne i druge problematike srednjovjekovnog doba.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo (Multimedija i internet) X




Pohađanje nastave 0,05 0 Aktivnost u nastavi 0,1 5 Kontinuirana provjera znanja 2 50 Seminari 0,75 15 ZAVRŠNI ISPIT 1,1 30 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave. Studenti su dužni položiti dva međuispita (kolokvija) koji će biti uvjet, uz jedan održani i predani seminarski rad, za pristup završnom ispitu. Pristup popravku međuispita Studentima će biti osiguran pristup popravku prvog i drugog međuispita. Ukoliko student ne ostvari prolaznu ocjenu na

prvom međuispitu kao i na popravku međuispita neće imati pravo pristupa drugom međuispitu. Ukoliko student ne ostvari prolaznu ocjenu na drugom međuispitu kao i na popravku međuispita neće imati pristup završnom ispitu. Završni ispit Studenti pristupaju usmenom završnom ispitu. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:

Način ocjenjivanja AKTIVNOST ECTS

DODIJELJEN AKTIVNOSTI

ISHODI UČENJA

AKTIVNOST STUDENATA METODA PROCJENJIVANJA BODOVI

Pohađanje nastave

0,05 1-10 1.Nazočnost na predavanju 2. Konzultacije

Studenti su obavezni prisustvovati na 70% predavanja.

0

Aktivnost u nastavi

0,1 1-10 1. Pročitati zadanu literaturu kao pripremu za predavanje 2. Izdvojiti važne probleme

Sudjelovanje u diskusiji. 5

Kolokvij 1 1 1-10 1. Polaganje kolokvija

Student odgovara na niz pitanja i za odgovor na svako pitanje može maksimalno dobiti 1 bod prema slijedećim kriterijima: 0,5 boda – polovičan odgovor 1 boda - točan odgovor nema negativnih bodova. 20-25 = 80-100% = 20-25 o. b. = A 17,5-19,5 = 70-79,9% = 17,5-19,5 o. b. = B 15-17 = 60-69,9% = 15-17 o. b. = C 12,5-14,5 = 50-59,9% = 12,5-14,5 o. b. = D 10-12 = 40-49,9% = 10-12 o. b. = E

25

Kolokij 2

1 1-10 1. Polaganje kolokvija Student odgovara na niz pitanja i za odgovor na svako pitanje može maksimalno dobiti 1 bod prema slijedećim kriterijima: 0,5 boda – polovičan odgovor 1 boda - točan odgovor nema negativnih bodova. 20-25 = 80-100% = 20-25 o. b. = A 17,5-19,5 = 70-79,9% = 17,5-19,5 o. b. = B 15-17 = 60-69,9% = 15-17 o. b. = C 12,5-14,5 = 50-59,9% = 12,5-14,5 o. b. = D 10-12 = 40-49,9% = 10-12 o. b. = E

25

Seminarski 0,75 1-10 1. Pismeno i usmeno Student bira jednu od ponuđenih 15


rad izlaganje jednog seminarskog rada na odabranu temu.

tema koja se odnosi na dio teksta iz primarnog izvora. Očekuje se od studenta da u pismenom dijelu rada izloži kratke biografske podatke o autoru izvora te predstavi svojim riječima odabrani dio teksta. Pismeni rad sastoji se od pet (5) stranica teksta. Očekuje se od studenta da predstavi usmeno rad na unaprijed utvrđeni datum izlaganja. Ukoliko se utvrdi da je rad prepisan student gubi mogućnost ostvarivanja bodova kao i pravo pristupa završnom ispitu. Pisani i usmeno izloženi seminarski rad donosi makismalno 15 bodova. Da bi rad bio pozitivno ocijenjen mora sadržavati: -primjerenu formu -strukturirano izložene probleme -samostalnu interpretaciju problema -valjani zaključak.

Usmeni ispit

1,1 1-10 Student odgovara na niz pitanja i za odgovor na svako pitanje može maksimalno dobiti 1 bod prema slijedećim kriterijima: 0,5 boda – polovičan odgovor 1 boda - točan odgovor nema negativnih bodova. 8-10 = 80-100% = 24-30 o. b. = A 7-7,9 = 70-79,9% = 21-23,5 o. b. = B 6-6,9 = 60-69,9% = 18-20,5 o. b. = C 5-5,9 = 50-59,9% = 15-17,5 o. b. = D 4-4,5 = 40-49,9% = 12-14,5 o. b. = E Završna ocjena se određuje zbrajanjem bodova prikupljenih na svim elementima koji su se procjenjivali, a konačna ocjena se donosi prema kriterijima određenim Pravilnikom o studiranju na preddiplomskim i diplomskim studijima Filozofskog fakulteta u Rijeci Sveučilišta u Rijeci.

30

UKUPNO 4 100 100

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: BRANDT, Miroslav, Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka, Zagreb: Školska knjiga, 1995., (stranice: 117-120, 193-231, 239-247, 284-288, 305-311, 344-355, 428-430, 444-451, 454-456, 470-487). GOLDSTEIN, Ivo – GRGIN, Borislav, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Zagreb: Novi Liber, 2006. (odabrana poglavlja).

Izborna literatura:

BLOCH, Marc, Feudalno društvo, Zagreb: Golden marketing, 2001. GREKOV, Boris Dmitrijevič – BRANDT, Miroslav, Povijest Rusije u srednjem vijeku, Zagreb: Naprijed, 1962. Historija čovječanstva: kulturni i naučni razvoj, ur. Jelisejev, Vadim – Naudou, Jean – Wiet, Gaston – Wolff, Philippe, “Velike civilizacije srednjeg vijeka” (I-III), Zagreb: Naprijed, 1972. LE GOFF, Jacques, Civilizacija srednjovjekovnog Zapada, Zagreb: Golden marketing, 1998. NOËL, Jean-François, Sveto Rimsko Carstvo, Zagreb: Barbat, 1998. OSTROGORSKI, Georgije, Povijest Bizanta, Zagreb: Golden marketing, 2002. PIRENNE, Henri, Povijest Europe od seobe naroda do XVI. stoljeća, Zagreb: Kultura, 1956. Povijest 5. Kasno Rimsko Carstvo i rani srednji vijek, ur. Goldstein, Ivo, Zagreb: Europapress holding, 2007. (odabrana poglavlja). Povijest 6. Rani i razvijeni srednji vijek, ur. Goldstein, Ivo, Zagreb: Europapress holding, 2007. (odabrana poglavlja). Povijest 7. Razvijeni srednji vijek, ur. Goldstein, Ivo, Zagreb: Europapress holding, 2007, (odabrana poglavlja). Velika ilustrirana povijest svijeta, ur. Gérard Du Ry van Beest Holle i suradnici, sv. 9 (stupci 3972-3981) i sv. 10 (stupci 4499-4538), Rijeka: Otokar Keršovani, 1977.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su obavezni redovito pohađati nastavu. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

- Usmeno - pismeno: a) oglasna ploča b) web stranice Odsjeka za povijest

c) e-poštom KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

- usmene konzultacije - e-pošta

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Ispitni rokovi se određuju početkom akademske godine, a mogu se mijenjati (bolest ili službena spriječenost) tjedan dana prije. O promjenama termina ispita moguće je saznati preko oglasne ploče Odsjeka za povijest te na web stranicama fakulteta. Odjava ispita se mora izvršiti bar 24 sata prije ispita u protivnom će se smatrati da je student rok iskoristio.


studenata

1. Uvodni sat: nestanak starog i postavljanje novog kulturnog okruženja te njegovo uključenje i pretvorba u sklopu ranosrednjovjekovnog poretka u ozračju velike seobe naroda. Propast Zapadnog Rimskog Carstva - uzroci i posljedice. Pojam i značajke kronološke i zemljopisne granice srednjeg vijeka.

2. Velika seoba barbarskih plemena te nastanak i razvoj franačkog kraljevstva. Gospodarske, političke, kulturne i demografske prilike u Europi nakon velike seobe. Kršćanska učenja kasne antike i ranog srednjeg vijeka.

Prema navedenoj obaveznoj i izbornoj literaturi

3. Razvoj Istočnorimskog Carstva u V. i VI. stoljeću te slavensko naseljavanje bizantskih provincija (Drava, Dunav, Jadransko more). Bizant za vrijeme i nakon Justinjana I.


4. Pojava i širenje Islama; doba Omejada i Abasida te pojava Seldžuka. Bizant od VII. do X. stoljeća. Djelatnost Ćirila i Metoda; nastanak, razvoj i utjecaj glagoljice i slavenske knjige, bogoslužja te slavenske kulture i graditeljstva. Uzroci i posljedice crkvenog raskola.


5. Franačko kraljevstvo od VII. do IX. stoljeća te nastanak karolinškog carstva. Langobardi i prilike u Italiji u VIII. i IX. stoljeću. Razvoj, uloga i značaj crkvenih redova.


6. Feudalizam – definicija pojma, objašnjenje uzroka nastanka feudalnog društvenog poretka. Utjecaj feudalizma na društveni, gospodarski i kulturni razvoj srednjovjekovnog doba.


7. Uzroci krize u zapadnoj Europi u X. stoljeću te njezine posljedice u XI. stoljeću. Križarski ratovi – pregled. Razvoj Venecije i Genove u pomorske i trgovačke velesile. Prvi kolokvij.


8. Uspon zapadnih protonacionalnih monarhija: Engleska, Francuska i Njemačka. Sukobi

s papinstvom. Prilike u Skandinaviji u vrijeme prve i druge seobe Normana, te njezine posljedice.


9. Sukobi sekularne i sakralne vlasti; stvaranje i širenje heretičkih pokreta. Nastanak inkvizicije i obnova duhovnosti na zapadu (reformatorski crkveni redovi – franjevci i dominikanci).


10. Privredni oporavak Europe – oživljavanje i razvoj trgovine i komunikacija, jačanje gradova u razvijenom srednjem vijeku; demografska eksplozija, stvaranje novih obradivih površina (unutarnja kolonizacija).


11. Migracije; nastanak komunalne uprave i razvoj komunalne svijesti. Nastanak i razvoj sveučilišta te utjecaj nove intelektualne elite na srednjovjekovno društvo. Španjolska rekonkvista; hodočašća i njihova odredišta.


12. Političke krize zapadnih monarhija u XIV. i XV. stoljeću. Veliki zapadni raskol i koncilijarni pokret. Italija u XIV. i XV. stoljeću. Nemiri u Europi (ustanci seljaka, borbe staleža, stvaranje novih društvenih poretka - osnivanje parlamenata; pojava kuge – uzroci i posljedice).


13. Uspon države Osmanskih Turaka te posljedično propadanje Bizantskog Carstva. Pad Carigrada i njegov odjek u kršćanskom svijetu.


14. Uspon Moskve, obnova ruske države i razvitak ideje trećeg Rima. Društveni napredak i novi pogledi: Gutenbergov izum, Henrik Pomorac i portugalska otkrića do 1498. Drugi kolokvij.


15. Doba velikih zemljopisnih otkrića te društvene i gospodarske posljedice. Nastanak i razvoj gradskih republika; trgovina, obrt i patricijat. Ponavljanje gradiva.


POPIS TEMA i KNJIGA za seminare Studentima će za seminarski rad na odabir biti ponuđene teme koje su usko vezane uz gore navedene smjernice kolegija. Studenti su dužni napisati i održati kratki seminarski rad (do pet stranica teksta) na jednu od zadanih tema u nastavku. Ponuđene teme odnose se na kraće tekstove kasno antičkih i srednjovjekovnih pisaca a naći će se na stranici Medieval Sourcebook (http://www.fordham.edu/halsall/sbook2.html). Studenti su dužni pročitati jedan od ponuđenih tekstova te u svom usmenom izlaganju isti i predstaviti te uz to ponuditi kraću biografiju autora kao i opis razdoblja u kojem autor stvara svoj tekst. Naslovi seminara, literatura i vizualni materijal biti će preporučeni na uvodnom satu seminara.

Teme: 1. Kraj Zapadnog Rimskog Carstva 2. Počeci barbarskih provala 3. Rane germanske države i svijet Kelta 4. Karolinško carstvo 5. Kriza X. stoljeća 6. Križarski ratovi 7. Sukobi Crkve i zapadnih kraljeva 8. Bizant 9. Rusija u srednjem vijeku 10. Francuska, Engleska, Italija, Njemačka

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Hrvatska od Napoleona do 1918. godineStudij preddiplomski dvopredmetni studij povijesti Semestar 5. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje 30+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtkom 13.15 do 16.00; uč. 107. Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Darko Dukovski Suradnik Dr. sc. Andrea Roknić Bežanić Vrijeme za konzultacije Srijeda od 14.00 do 15.30

Četvrtak od 11.45 do 13.15 Kabinet F- 448/IV Telefon 051/265-730 E-mail [email protected]


Kolegij Hrvatska od Napoleona do 1918. godine nudi polaznicima opći uvid u povijest 19. stoljeća s naglaskom na položaj Hrvatske pod vladavinom habsburške dinastije. U uvodnim predavanjima studenti upoznavaju historiografske rezultate, sagledavaju baštinu 18. stoljeća (državne strukture, prosvijećeni apsolutizam i staleško društvo), uočavaju geografske promjene i stječu uvid u ključne pojmove poput hrvatskih zemalja, hrvatskog državnog prava, preporoda, građanskog društva, modernizacije, nacije i nacionalizma. Kronološki prate promjene u širim europskim razmjerima koje se odražavaju i na položaj Hrvatske: protunapoleonski ratovi, slom Mletačke Republike, uspostava prve austrijske uprave, uvođenje francuske uprave, pad Dubrovačke Republike, osnivanje Ilirskih Provincija, intervencije stranih vojski na istočnojadranskoj obali i otocima te ponovno okupljanje pod habsburškom vladavinom u skladu s rezultatima Bečkog kongresa. Slijedi poučavanje o počecima preporodnog razdoblja, utjecaju romantizma, nicanju ilirskog pokreta, jezičnom nacionalizmu, ideji slavenske solidarnosti i otporu mađarizaciji/talijanizaciji/germanizaciji. Analiziraju se ključni dokumenti za razumijevanje Hrvatskog narodnog preporoda i njihovi glavni protagonisti (Gaj, Drašković, Vukotinović, Mihanović, Demetar, Derkos). Usporedo s analizom glavnih političkih i kulturoloških kretanja, studenti prate i promjene na gospodarskom području i to u razvoju prometnica, počecima industrijalizacije/primjene tekovina industrijske revolucije i održavanju prvenstva agrarne privrede na feudalnim načelima. Zatim studenti razumijevaju uzroke revolucionarnih gibanja 1848. u Habsburškoj Monarhiji koja imaju svoje posljedice i u Hrvatskoj jer dolazi do uvođenja osnovnih sastavnica građanskog društva, prve šire potvrde liberalnih ideja i isticanja nacionalnih zahtijevanja. Prepoznaju se uzroci hrvatsko-mađarskog sukoba, savezništvo sa Srpskom Vojvodinom, pristajanje bana Jelačića uz konzervativne snage Monarhije i nezadovoljstvo s ishodom rata koji uvodi hrvatsko društvo u razdoblje neoapsolutizma. Sljedeće teme fokusiraju se na provođenje opsežnim promjena u upravi, privredi, školstvu i položaju religijskih zajednica. Predavanja koja se odnose na razdoblje 1860-ih godina poučavaju studente o procesu obnove parlamentarnog života, definiranju odnosa Hrvatske prema središtima moći u Beču i Budimu, zamahu stranačkog života kroz djelovanje unionista, narodnjaka, pravaša i autonomaša te uspostavi ustanova koje obilježavaju početke nove građanske kulture. Posebna pozornost posvećuje se shvaćanju pojave ideje jugoslavizma u hrvatskim zemljama pod utjecajima širih kretanja u okruženju. Analizom austro-ugarske (1867.) i hrvatsko-ugarske (1868.) nagodbe tumače se osnove dualističkog sustava koji obilježava glavne tokove života u Austro-Ugarskoj do njena raspada. Razdoblje 1870-ih godina promatra se kroz reformsko djelovanje bana Ivana Mažuranića koje je obilježeno intenzivnim naporima u modernizaciji odnosa u društvu. Usporedo se prati slom turske uprave u Bosni i Hercegovini koja dospijeva pod austro-ugarski nadzor, što dovodi do preispitivanja nacionalnih ideologija u pogledu njenog statusa, kao i ukidanja Vojne granice koja se integrira u hrvatski županijski sustav. Kolegij prati i odnose u Istri i Dalmaciji, gdje problem nacionalnog pitanja ima svoje specifičnosti zbog utjecaja talijanskog čimbenika i njegova odrazu u politici autonomaštva, regionalizma i iredentizma. Izdvaja se primjer uspješnog gospodarskog razvitka Rijeke koja je postala glavna luka ugarskog dijela Monarhije. Kolegij prati i zbivanja među različitim etničkim i vjerskim zajednicama (Srbi, Talijani, Nijemci, Židovi, Muslimani, Srbokatolici, Grkokatolici) i unutar iseljeništva u prekomorskim zemljama južne i sjeverne Amerike. Predavanja o razdoblju banovanja Khuena Hedervaryja usredotočena su na pokazatelje autokratskog načina uprave koja vodi prema vidljivim rezultatima u gospodarskoj i kulturnoj sferi života, ali prateći pravac dualističke politike dovodi u pitanje samosvojniji razvojni put Hrvatske. Teme iz kolegija posvećene prijelazu stoljeća ukazuju na nicanje novih ideja i uvođenje brojnih dostignuća vezanih uz epohu moderne. Kolegij završava upoznavanjem s uzrocima i posljedicama Prvoga svjetskog rata u kojemu sudjeluje i Hrvatska.


Studenti će upoznati bogatstvo povijesnih tema iz 19. stoljeća, napose onih koji se odnose na slom feudalnog društva i stvaranje modernog nacionalnog identiteta. Kolegij će na temlju obuhvata širokog kronološkog niza i ključnih događaja ponuditi polaznicima stjecanje pregledne slike zbivanja na hrvatskim područjima 19. stoljeća, omogućiti pouzdan uvid u kretanja na nacionalnoj razini u kontekstu šireg srednjoeuropskog, sredozemnog i jugoistočnog ambijenta. Takav pristup priprema studenta za uočavanje europske dimenzije prošlosti i potiče razmišljanja u komparativnoj perspektivni. Studenti će se poticati na kritičko promatranje različitih povijesnih iskustava koja su izazvana politikama velesila, sukobima različitih ideologija, kašnjenjem nacionalnih procesa, usporenom modernizacijom i pefirernim položajem.Svladavanje povijesnih lekcija iz 19. stoljeća pripremaju studenta za upoznavanje zbivanja i procesa u 20. stoljeću.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

x




Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi 0,25 0 Međuispit – kolokvij (pismeni test) 1,25 25 Samostalni rad 1,5 25 Pismeni ispit 1 20 ZAVRŠNI ISPIT (usmeni) 2 30 UKUPNO 6 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Na kraju semestra studenti će imati mogućnost ispravka međuispita. Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

Povijest Hrvata, druga knjiga, Školska knjiga, Zagreb 2005., str. 343-651.

Jaroslav Šidak et al., Hrvatski narodni preporod ilirski pokret, Zagreb 1988.

Povijest Rijeke, gl. ur. Danilo Klen, Rijeka 1988, str. 161-284

Tihomir Cipek – Stjepan Matković, Programatski dokumenti hrvatskih političkih stranaka i skupina 1842. –

1914., Zagreb 2006.

Izborna literatura:

Ivo Perić, Hrvatski državni sabor 1848.-2000., sv. 1 i 2, Zagreb 2000.

Igor Karaman, Industrijalizacija građanske Hrvatske: 1800-1941, Zagreb 1991.

Arnold Suppan, Oblikovanje nacije u građanskoj Hrvatskoj : (1835. - 1918.), Zagreb 1999.

Mirjana Gross-Agneza Szabo, Prema hrvatskom građanskom društvu, Zagreb 1992.

Josip Vrandečić, Dalmatinski autonomistički pokret u XIX. stoljeću, Zagreb 2002.

Nikša Stančić, Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Zagreb 2002.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni biti redoviti na nastavi (70% ). Izostanak nije moguće opravdati.

Od studenata se očekuje izvršavanje tijekom nastave svih zadanih obveza.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA konzultacije web stranice Fakulteta, tj. Odsjeka za povijest. oglasna ploče Odsjeka za povijest. e-pošta tajništvo Odsjeka za povijest.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA e-pošta telefonom

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Studenti su obavezni pridržavati se rokova za izradu, pisanje samostalnog rada te njegovo izlaganje. Za svaki dan zakašnjenje od utvrđenog dana za predaju rada gubi se po 2 ocjenska boda. Vrlo je bitno poštivati datume i rokove kolokvija i pismenog ispita. Budući da student neće biti u mogućnosti drugi puta pisati iste, pa automatski pada kolegij. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!


studenata

1. Uvod; historiografski pregled; ključni pojmovi

ne

2. Uspostava francuske uprave i Ilirskih provincija

po dogovoru

3. Preporodno razdoblje

po dogovoru

4. Proljeće naroda 1848.

po dogovoru

5. Kolokvij

6. Neoapsolutizam; modernizacija hrvatskog društva i agrarna kriza

po dogovoru

7. Parlamentarizam: primjeri Banske Hrvatske, Dalmacije i Istre; uvođenje dualizma

po dogovoru

8. Banovanje Khuena: primjer autokratske vladavine

po dogovoru

9. Političko-stranačka scena na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće

po dogovoru

10. Prvi svjetski rat: udio Hrvatske

po dogovoru

11. Seminarska nastava (prezentacija samostalnoga rada studenata na izvornoj građi)




15. Pismeni ispit

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Povijest Europe 19. stoljeća Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar 5. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje P+V+S 30+0+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petakom 13,15-14,45, uč. 402 Nositelj kolegija Dr. Sc. Giovanni D'Alessio Suradnik Dr. Sc. Monica Priante Vrijeme za konzultacije Četvrtak 14,00-15,30 / Petak 12,45-13,15 i nakon nastave

Kabinet 446 Telefon (051) 265733 E-mail [email protected], [email protected]


Kolegij treba rasvijetliti opća kretanja u europskom društvu na prijelazu dvaju sustava (od Ancienne Régime do moderne i suvremene epohe), otkriti točke mijena starog u novo, njihov utjecaj na stvaranje ovih političkih, socijalnih i ekonomskih struktura. Predmet obuhvaća društvene, gospodarske, političke i kulturne fenomene vezane za Zapadnom, Centralnom i Istočnom Europom. Kolegij će pratiti posebnom pažnjom sljedeća pitanja: Europska ravnoteža između rata, revolucija i mira i nastavak nacionalna država i nacionalizacija (nation‐building).


Očekivati treba da će studenti moći prepoznati i razumjeti događaje, procese i ličnosti koje su sudjelovale u povijesti 19. stoljeća. Očekujemo da će student baratati činjenicama te ih moći analizirati u okvirima općim društvenih, političkih i kulturnih kretanja Europe i Svijeta 19. Stoljeća. Student će moći analizirati i definirati problema političkog i društvenoga razvoja Europe 19. Stoljeća. Najvažne teme i fenomeni: Revolucije u Francuskoj i Americi. Industrijska revolucija. Restauracija. Sveta alijansa i revolucije, pobune i pokreti 1820te, 1830te i 1848. godine. Politici pokreti u Engleskoj (Ludizam, radnički pokret, čartizam, Anti‐corn law movement). Demokracija, Liberalizam, Klerikalizam, Socijalizam, Nacionalizam, Širenje nacionalne ideologije i kulture. Razvitak modernog društva. Nacionalni pokreti za ujedinjene Italije i Njemačke. Nacionalizam u Srednjoj i istočnoj Europi. Nacionalizam u Turskom Carstvu. Grčka, Rumunija, Crna Gora, Bugarska, Srbija i Makedonija u 19. St. Sredozemlje i narodi u vrijeme najžešćih nacionalnih sukoba. Rađanje svjetskog gospodarstva. Francusko‐pruski rat i Pariška komuna. II. industrijska revolucija i njene posljedice. Gradovi i porast gradskog stanovništva u drugoj polovini 19. stoljeća. Novi društveni slojevi i socijalna pitanja. Kriza Otomanskog Carstva. Sanstefanski mir i I Berlinski kongres. Okupacija BiH. Mladoturski pokreti Reforme u turskim zemljama. Istočno pitanje i Makedosnko pitanje. Balkanski ratovi. II Berlinski Kongres. Imperijalizam, Kolonijalizam i kolonijalistički sustavi. Žensko pitanje i spolni odnosi .Značajni tehnološki izumi i razvoj znanosti. Umjetnost i kultura 19. stoljeća. Modernizacija u Zapadnoj i Istočnoj Europi.Europske alijanse uzroci I Svjetskog rata. Europa na prijelazu 20. St


Predavanja Seminari Konzultacije S mostalni rad X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo




Pohađanje nastave 0,10 - Kontinuirana provjera znanja (2 međuispita) 2 (1+1) 70 ZAVRŠNI ISPIT 0,90 30 UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%)

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave. Studenti su obvezni položiti 2 pismena međuispita koji donosi 2 ECTS boda. Pristup popravku međuispita Popravak 1. ili 2. međuispita održat će se tijekom nastava u dogovoru sa nositeljem kolegija. Studenti imaju pravo ponoviti međuispita samo jedan put. Završni ispit Završni ispit održat će se u usmenom obliku. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

1. Eric J. Hobsbawm: Doba kapitala (Zagreb : Školska knjiga)

2. Skupina autora (Joachen Bleicken et al.): Povijest svijeta - Split : Marjan tisak, 2005: Treći dio – Građansko doba (str. 533-599)

3. Eric J. Hobsbawm: The Age of Empires (London: Weidenfeld & Nicolson) (Odabrana poglavlja) .

Izborna literatura:

1. Norman Davies, Europe. A History, Oxford University Press, Oxford 1996 (Dynamo, 1815-1915: str. 759-896).

2. J. M. Roberts, Povijest Europe, AGM, Zagreb (IV Knjiga: Europsko doba, str 345-472; V Knjiga

Europa u 20.stoljeću: prvo poglavlje, str. 473-496)

3. Eric J. Hobsbawm, Doba revolucije : Europa 1789-1848., Zagreb: Školska knjiga Dodatna izborna literatura će se dodavati tjekom nastava


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni biti nazočni na 70% predavanja. Studenti koji ne uspjevaju pohađati 70% predavanja dužni sudogovoriti sa predavačem za posebni program i dodatnu literaturu.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Konzultacije, Oglasna ploča Odsjeka, E-pošta, Web fakulteta

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA E-pošta



studenata

1. 4.10

Prezentacija kolegija, nostitelja i asistenta. Kronologija. Koncept i početak modernog doba.

Ne

2. 11.10

Modernizacija i moderne europske države. Demografija, kultura, politika i društvo između 18. i 19. stoljeća. Doba revolucije i restauracije u Europi. Francuska revolucija i posljedice za Europu. Industrijalizacija i urbanizacija. Engleski masovni pokreti za demokraciju i socijalnu zaštitu.

Priprema za diskusiju

3. 18.10

Narodi u vrijeme nacionalnih pokreta. Risorgimento. Nacije i država (Nacionalna država i carstva).


4. 25.10

1848 u Europi. Priprema za diskusiju

5. 8.11

Nacionalni pokreti za ujedinjene Italije i Njemačke. Politički pokreti između nacionalizma i socijalizma.

Priprema za međuispit

6. 15.11

Međuispit Priprema za diskusiju

7. 23.11

Rađanje svjetskog gospodarstva. II. industrijska revolucija i njene posljedice.Gradovi i porast gradskog stanovništva u drugoj polovini 19. stoljeća. Novi društveni slojevi i socijalna pitanja.


8. 30.11

Francusko‐pruski rat i Pariška komuna. Socijalizam. Nacionalizam u zapadnoj, srednjoj i istočnoj Europi . Velika istočna kriza i Sanstefanski mir. Berlinski kongres. Nacionalna država na Balkanu. Okupacija BiH. Mladoturski pokret.


9. 6.12

Moderno društvo. Liberalizam, Nacionalizam, Socijalizam, Anarhizam, Feminizam, Kršćansko orjenitrani politički i ideološki pokreti. Crkva i društveno pitanje.


10. 13.12

II Berlinski Kongres. Kolonijalizam i Imperijalizam. Priprema za diskusiju

11. 20.12

Drugi međuispit Priprema za međuispit

12. 10.1

Provjera znanja. Europa i Svijet.

13. 17.1

Europa na prijelazu 20. st. Ideološke i političke struje u Europi. Izbori i parlamenti. Europske alijanse uzroci I Svjetskog rata. Istočno pitanje. Balkanski savez i Balkanski ratovi 1912. i 1913.


14. 24.1

Provjera znanja, popravak međuispita, diskusija o 19. Stoljeću Priprema za diskusiju

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Paleografija, sfragistika, epigrafija i kronologija Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar 1.,3.,5. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 2 Nastavno opterećenje 15+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom 12,15-14,00, uč. 402 Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Vjekoslav Perica Suradnik Dr. sc. Ozren Kosanović Vrijeme za konzultacije ponedjeljkom nakon nastave

Kabinet F-448 Telefon 265-732 E-mail [email protected]; [email protected]


Paleografija - Uvod u znanost, pregled razvitka paleografije u svijetu i u Hrvatskoj. Postanak i razvoj pisama. Vrste pisama. Latinska paleografija - materijal i oblik rukopisa. Kasnoantička i srednjovjekovna pisma - pojava i razvitak. Kratice. Osvrt na nastanak i razvoj glagoljice, ćirilice, bosančice. Razvoj sfragistike. Primjeri i razvoj pečata u svijetu te u Hrvatskoj. Epigrafija - sakupljanje i izučavanje natpisa, napose u Hrvatskoj. Zbirke natpisa. Carske i opće titulature (cursus honorum). Popisi konzula, kalendari i datiranje natpisa. Kronologija. Načini i zakonitosti mjerenje vremena i njegovoga bilježenja.


Očekuje se da će studenti poznavati činjenice, metode i temelje ovih pomoćnih povijesnih znanosti, razumijevati ih i primijeniti u praksi. Prepoznati i definirati različita pisama, te biti sposobni pročitati ih u ispravama i natpisima. Očekuje se od studenata da razumiju i mogu primijeniti u praksi brojanje vremena u različitim razdobljima ljudske povijesti.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo / / / /




Pohađanje nastave 0,5 0 Kontinuirana provjera znanja (kolokvij) 0,5 35 Kontinuirana provjera znanja (čitanje isprava) 0,5 35 ZAVRŠNI ISPIT 0,5 30 UKUPNO 2 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: 1. Ante GULIN, Hrvatska crkvena srednjovjekovna sfragistika, Zagreb, 1998. 2. Robert MATIJAŠIĆ, Uvod u latinsku epigrafiju, Pula, 2002. 3. Jakov STIPIŠIĆ, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, Zagreb, 1990..

Izborna literatura: 1. Stjepan ANTOLJAK, Pomoćne istorijske nauke, Kraljevo, 1971. 2. Ante GULIN, Hrvatski srednjovjekovni kaptoli: loca credibilia Dalmacije, Hrvatskog primorja, Kvarnerskih otoka i Istre, Zagreb, 2008. 3. Vicko KAPITANOVIĆ, Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Split, 2012. 4. Danilo KLEN, Statuti, urbari, notari Istre, Rijeke, Hrvatskog primorja i otoka, Rijeka, 1968. 5. Franjo ŠANJEK, Paleografija, diplomatika, sfragistika, heraldika i kronologija, Zagreb, 2005. 6. Bartol ZMAJIĆ, Heraldika, sfragisitka, genealogija, veksikologija, rječnik heraldičkog nazivlja, Zagreb, 1996.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su obavezni prisustvovati na 70% sati. Prisutnost na nastavi mora biti aktivna. To znači da se od studenata očekuje da sudjeluju u čitanju preslika isprava. Kašnjenja na predavanja nisu dozvoljena. Napuštanje predavaonice prije kraja sata nije dozvoljeno. Korištenje mobitela za vrijeme nastave nije dozvoljeno. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Oglasna ploča, web stranice, elektronička pošta. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti mogu kontaktirati nastavnika

- osobno na konzultacijama - elektronička pošta

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađomi podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova, u protivnom smatrati će se da studenti određenu aktivnost/obavezu nisu izvršili. Ako student/ica na kolokviju/ispitu bude koristio/la bilješke ili literaturu isti se poništava odnosno dodjeljuje se 0 bodova. Nedozvoljeno korištenje literature predstavlja kršenje Etičkog kodeksa za studente/studentice Sveučilišta u Rijeci (točka 6.1.) te studenti mogu, u tom slučaju, očekivati prijavu Etičkom povjerenstvu. Svaki pokušaj prepisivanja na kolokviju ili ispitu biti će sankcioniran oduzimanjem ispita i dodjeljivanjem 0 bodova.


studenata

1. Uvod u pomoćne povijesne znanosti (osnovni pojmovi). Povijest i razvoj pisma, pisaćih materijala i sl.

2. Paleografija – temeljne osobitosti

3. Latinična pisma u kasnoj antici i ranom srednjem vijeku

4. Latinična pisma u razvijenom i kasnom srednjem vijeku

5. Latinična pisma u razvijenom i kasnom srednjem vijeku

6. Sfragistika - temeljne osobitosti

7. Loca credibilia u srednjovjekovnoj Hrvatskoj

8. Epigrafija - temeljne osobitosti

9. Spomenici glagoljične i ćirilične pismenosti na području hrvatskih zemalja

10. Kronologija - temeljne osobitosti

11. Kolokvij

12. Kronologija

13. Čitanje teksta isprava za ocjenu.

14. Kolokvij-popravni

15. Stanje istraživanja u paleografiji i sfragistici u Hrvatskoj

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Povijest filozofije (Grčka) Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar 1.,3.,5. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 0+0+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom 12,15-14,00, uč. 402 Nositelj kolegija Dr.sc. Matej Sušnik Suradnik Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom i utorkom (prema dogovoru) Kabinet 424 Telefon 051 265 646 E-mail [email protected]


Predfilozofsko mišljenje-mitologija, kozmogonije i teogonije. (Homer, Grčka vjera,Hesiod) mitološki način mišljenja. Kozmološko razdoblje u filozofiji. Miletska škola, Pitagora. Logos. Politika i društvo, Elejska škola. Antropološki period u filozofiji-Sofisti i Sokrat. Platon. Aristotel.


Očekuje se poznavanje osnovnih informacija o grčkoj filozofiji kori različita razdoblja. Poznavanje grčkih filozofskih škola i njihovih najvažnijih predstavnika. Osnovno poznavanje grčke misli i duhovne baštine u okruženju starogrčkog svijeta mitova. Shvaćanje potrebe za misaonim objašnjenjima postanka i tvorbe svijeta.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x X x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo




Aktivnost na nastavi 0.5 20 Seminarski rad 0.5 20 Prvi kolokvij 1 30 Drugi kolokvij 1 30 Ukupno 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura: .1. Aristotel Nikomahova etika (I. i II. Knjiga) 2. Platon, Eutifron 3. Platon, Fedon 4. Platon, Država 5. Barnes, J. 2003. “Uvod u Aristotelovu metafiziku” u Pavel Gregorić i Filip Grgić (ur.), Aristotelova Metafizika: Zbirka rasprava (Zagreb: KruZak), str. 33-70. 5. Bertrand Russell, Povijest zapadne filozofije, Ibis Grafika, Zagreb 2010 (15 – 198 str.)

Izborna literatura: Frederick Copleston, Istorija filozofije, BIGZ, Beograd, 1988. Branko Bošnjak, Povijest filozofije, Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb, 1963. Terrence Irwin, Classical Thought, OUP, 1989. Christopher Shields, Classical Philosophy, Routledge, 2003. Herman Diels, Predsokratovci I, II, Naprijed, Zagreb, 1983. Jonathan Barnes, Aristotel, Kruzak, Zagreb, 1996.


POHAĐANJE NASTAVE Od studenata se očekuje redovno pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje na nastavi i izvršavanje zadanih obveza, a u slučaju većeg izostanka studenti će pisati dodatni seminarski rad koji trebaju predati zajedno s obveznim. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Web stranice Fakulteta, tj. odsjeka za filozofiju. Oglasne ploče odsjeka za filozofiju. Elektronička pošta. Tajništvo odsjeka za filozofiju. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA U vrijeme konzultacija. Elektronička pošta.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!


studenata

1. Dogovor o radu i uvodno predavanje

2. Miletska škola i Heraklit

3. Elejska škola

4. Atomisti

5. Sofistički pokret

6. Sokrat

7. Prvi kolokvij

8. Platon (metafizika)

9. Platon (etika i politika)

10. Platon (etika i politika)

11. Aristotel (metafizika)

12. Aristotel (etika)

13. Drugi kolokvij

14.

15.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Povijest Njemačke nakon Drugog svjetskog rata Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar Zimski3.,5. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 15 + 0 + 15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom 14,15-15,45, uč. 402 Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Boris Dudaš Suradnik Vrijeme za konzultacije Utorkom i srijedom 16-18

Kabinet 444 Telefon 098-9766337 E-mail [email protected]


Njemačka po završetku Drugog svjetskog rata, nastanak SRNj I NjDR, “njemačko gospodarsko čudo” 1950-ih, društvene promjene 1960-ih, ekonomska I unutarnjo-politička kriza (1970-ih) i “društvo blagostanja” I “socijalna država” (1970-ih I 1980-ih), pad Berlinskog zida I ponovno ujedinjenje Njemačke, položaj Njemačke nakon ujedinjenja (1990-ih), ekonomska I društvena kriza u Njemačkoj (1990-ih I 2000-ih) I njeno prevladavanje.


Nakon apsolviranog kolegija studenti će: - poznavati činjenice o SRNj i NjDR, o njihovim institucijama, najvažnijim političkim i društvenim događajima i osobama, - shvaćati uvjetovanost između političkih događanja i procesa u SRNj i NjDR, te njihovu uvjetovanost unutar vojnih blokova, Europskih integracija i razvitka na globalnoj razini, - shvaćati ujvetovanost između političkih, ekonomskih i društvenih procesa i promjena, - poznavati razvitak političkog sustava SRNj kao jednog od najstabilnijih u Europi i svijetu, - imati strukturalno znaje o državi, gospodarstvu i društvu u Njemačkoj, - Imati procesualno znanje o promjenama u Njemačkoj kao sustavu državnih, ekonomskih i društvenih institucija.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo




Pohađanje nastave 1 0 Međuispit / Kolokvij 0,5 40 Referat 0,25 10 Seminarski rad 0,75 30 ZAVRŠNI ISPIT 0,5 20 UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti

Nakon 7 predavanja održaće se PISMENI kolokvij na kom je moguće skupiti max. 40 ocjenskih bodova. Pristup popravku međuispita NEMA MOGUĆNOSTI ZA POPRAVAK MEĐUISPITA !!! Referat

Studenti će na seminarima održati referate o izabranim temama. Referatom mogu skupiti max. 10 ocjenskih bodova.

Seminarski rad O referiranoj temi će studenti napisati seminarski rad (minimalno 18.000 znakova = ca. 9 stranica teksta), čime mogu skupiti max. 30 ocjenskih bodova.

Završni ispit

U veljači će studenti koji su do tada skupili 40 ili više ocjenskih bodova izaći na PISMENI završni ispit na kojem mogu skupiti max. 20 ocjenskih bodova.

UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: .

Izborna literatura: U skladu s temom referata/seminarskog rada.


POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave je obavezno. Studenti moraju prisustvovati najmanje 70% nastave (8 od 12 predavanja) Studenti moraju polagati kolokvij u unaprijed određenom terminu. Termina za “popravni kolokvij” neće biti.Studenti moraju održati referat na odabranu temu, u dogovorenom terminu. Odgađanje držanja referata nijemoguće. Studenti moraju napisati seminarski rad na odabranu temu i predati ga do 31. Siječnja 2014. (u papirnatom digitalnom obliku). Studenti moraju položiti završni pismeni ispit (min. 50%) za koji će biti dva termina u veljači. Termin za popravni ispit biće u travnju. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Putem elektroničke pošte. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Putem elektroničke pošte i na konzultacijama.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Nakon 7 predavanja održaće se PISMENI kolokvij na kom je moguće skupiti max. 40 ocjenskih bodova. Zatim će studenti na seminarima održati referate o izabranim temama. Referatom mogu skupiti max. 10 ocjenskihbodova. O toj temi će studenti napisati seminarski rad (minimalno 18.000 znakova = ca. 9 stranica teksta), čime mogu skupiti max. 30 ocjenskih bodova. U veljači će studenti koji su do tada skupili 40 ili više ocjenskih bodova izaći na PISMENI završni ispit na kojem mskupiti max. 20 ocjenskih bodova. Studenti koji su skupili 30-39 ocjenskih bodova mogu izaći na POPRAVNI ispit u travnju 2014. Studenti koji su skupili manje od 30 ocjenskih bodova tijekom semestra ne mogu polagati završni ispit, već morajuponavljati kolegij. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložnosankcijama predviđenim važećim aktima!


studenata

1. Uvodni sat – upoznavanje studenata s profesorom, kolegijem i očekivanjima NEMA 2. Njemačka nakon Drugog svjetskog rata – „nulti sat“ i „hladni rat“ NEMA 3. Njemačka 1950-ih godina – „gospodarsko čudo“ i Europske integracije NEMA 4. Njemačka 1960-ih godina – društvene promjene i 1968. NEMA 5. Njemačka 1970-ih godina – ekonomska kriza i terorizam (RAF) NEMA 6. Njemačka 1980-ih godina – društvo blagostanja i socijalna država NEMA 7. Pad Berlinskog zida, ujedinjenje Njemačke i položaj Njemačke u svijetu i Europi nakon

ujedinjenja NEMA

8. Ekonomska i društvena kriza u Njemačkoj NEMA 9. KOLOKVIJ 30 h učenja

10. Referati NEMA 11. Referati NEMA 12. Referati NEMA 13. Referati NEMA 14.

15.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Povijest Rijeke od početka 19. st. do 1918. godine Studij preddiplomski studij povijesti Semestar 5. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 15+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom 12.15 do 14.00, uč. 402 Nositelj kolegija prof. dr. sc. Darko Dukovski Suradnik dr. sc. Andrea Roknić Bežanić Vrijeme za konzultacije Srijeda od 14.00 do 15.30

Četvrtak od 12.00 do 13.30 Kabinet F- 448/IV Telefon 051/265-730 E-mail [email protected]


Kolegij prati razdoblje riječke povijesti tijekom 19. stoljeća. Neke od tema sadržaja kolegija su: Rijeka za Napoleonovih ratova; Rijeka pod Habsburškom Monarhijom; ekonomske, društvene, političke prilike u gradu sredinom 19. st.; 1848. godina; kulturni napredak i prosvjetni i vjerski razvoj; Hrvatsko-Ugarska nagodba i „Riječka krpica“, doba Provizorija; mađarsko-mađaronske i talijansko-talijanaške vladajuće strukture; iredentizam; Prvi svjetski rat; znamenite osobe: I. Feretić, A. L. Adamić, I. Zajc, E. Barčić, M. Laginja, V. Spinčić, M. Mandić, F. Supilo i brojni drugi.


Očekuje se da će studenti ovladati informacijama o specifičnome povijesnome razvitku ovoga područja, da će prepoznati društvene, političke i kulturne procese u Rijeci u vrijeme kapitalnih, povijesnih mijena – u “vijeku nacija” i “vijeku ratova”. Očekuje se poznavanje činjenica, razumijevanje i vrednovanje događaja i procesa. Komparirati i analizirati procese i događaje ključne za promatrano područje te znati prepoznati najznačajnije osobe iz tadašnjeg riječkog, ali i širega primorskog političkog i kulturno-društvenog života. Očekuje se razvijanje vještina prepoznavanja, analiziranja i interpretiranja političke, gospodarske, društvene, kulturne i druge problematike riječke povijesti 19. st.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x




Pohađanje nastave 0,25 0 Aktivnost u nastavi (terenska nastava) 0,25 5 Međuispit – kolokvij (pismeni test) 0,75 30 Samostalni rad 0,75 35 ZAVRŠNI ISPIT – pismeni (esej) 1 30 UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Na kraju semestra studenti će imati mogućnost ispravka međuispita. Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA:

Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Povijest Rijeke, Rijeka, 1988. (odabrana poglavlja) Kobler, Giovanni, Memorie per la storia della liburnica citta di Fiume, Fiume, 1896. (odabrana poglavlja) ili Kobler, Giovanni, Povijest Rijeke, Opatija, 1995. Adamićevo doba. 1780.-1830., Rijeka, 2005. Doba modernizacije: 1780.-1830. : more, Rijeka, Srednja Europa, Rijeka, 2006. Munić, D., Stražičić, N., Strčić, P., Županija Primorsko-goranska. Povijesni pregled od najstarijih vremena do današnjih dana. The County of the Coast and Gorski Kotar, Rijeka, 1996. (odabrana poglavlja)

Izborna literatura: Rijeka, geografija, etnologija, ekonomija, saobraćaj, povijest, kultura. Zbornik, Rijeka, 1953. (odabrana poglavlja) Matejčić, R., Kako čitati grad. Rijeka jučer, danas, Rijeka, 2007. Strčić, P., Supilova politika u Rijeci (1900.-1914.), Rijeka, VIII, 1, Rijeka, 2003., str. 65-92. Strčić, P., Rijeka od kraja XVIII. stoljeća do 1918. godine. Prilog za nacrt povijesne sinteze, Rijeka, I, 1, Rijeka, 1994., str. 49-72. Karaman, Igor, Jadranske studije: prilozi ekonomsko-socijalnoj historiji Rijeke, Hrvatskog primorja i Dalmacije od XVIII do XX stoljeća, Rijeka, 1992. (odabrana poglavlja)


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni biti redovito na nastavi (70%). Izostanak nije moguće opravdati. Zbog kršenja ovih normi moguće je izgubiti i do 5 ocjenskih bodova.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA konzultacije mentorski rad oglasna ploča Odsjeka e-pošta

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA e-pošta telefonom

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Studenti su obavezni pridržavati se rokova za izradu, pisanje samostalnog rada te njegovo izlaganje. Za svaki dan zakašnjenje outvrđenog dana za predaju rada gubi se po 2 ocjenska boda. Vrlo je bitno poštivati datume i rokove kolokvija i pismenog ispita. Budući da student neće biti u mogućnosti drugi puta pisati iste,automatski pada kolegij. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!


studenata

1. Uvodno predavanje: Predstavljanje sadržaja kolegija. Postavljanje problema i istraživačkih pitanja

ne

2. Rijeka za Napoleonovih ratova – nemirna vremena

po dogovoru

3. Rijeka pod Habsburškom Monarhijom – teške prilike u gradu

po dogovoru

4. Rijeka na pragu 1848. – ekonomske i društvene, političke prilike u gradu, kulturni napredak

po dogovoru

5. 1868. g. i pitanje Rijeke – „riječka krpica“, privredni i kulturni razvoj grada

po dogovoru

6. Rijeka u vrijeme Provizorija – populacijska dinamika, nagli ekonomski razvoj, radnički pokret, kulturne promjene

po dogovoru

7. Rijeka u vrijeme Prvog svjetskog rata i nakon njega

po dogovoru

8. Terenska nastava

9. Kolokvij






15. Završni ispit – esej

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Slovensko-hrvatske kulturne i povijesne veze Studij Preddiplomski studij povijesti Semestar 1.,3.,5. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 1+0+1 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom 16,15-18,15, uč. 402 Nositelj kolegija Prof. dr.sc. Darko Dukovski Suradnik Dr. sc. Barbara Riman Vrijeme za konzultacije Poslije nastave



Studenti će se kroz predavanja upoznati s temeljnim povijesnim i kulturnim značajkama slovensko - hrvatskih odnosa kroz sljedeće sadržaje:

- doseljavanje stanovništva s prostora današnje Republike Slovenije s naglaskom na vrstama migracija, prostorom doseljavanja, strukturom doseljenog stanovništva, kao i određivanjem povijesnih etapa doseljavanja;

- analizu i vrednovanje djelovanja istaknutih slovenskih kulturnjaka, znanstvenika, narodnih preporoditelja i drugih značajnih osoba različitih struka, zanimanja i obrazovanja koji su kroz svoj javni život pustili značajan trag u stvaranju hrvatske kulturne baštine;

- uključenost pojedinaca u različite znanstvene, kulturne, gospodarske i druge sfere u državi u kojoj su živjeli; - djelovanje amaterskih zanesenjaka, kao i samoorganiziranost doseljenog stanovništva te utjecaj tih amaterskih

kulturnih organizacija na lokalnu i širu društvenu zajednicu u kojoj su djelovali ili djeluju. Pridobiveno znanje moći će se primijeniti na istraživanje, analiziranje i razmatranje kulturnih, gospodarskih i inih povijesnih veza prvenstveno s ljudima s današnjeg prostora Republike Slovenije, ali i s drugim europskim državama i narodima. S usvojenim znanjem kritički će se pristupiti analizi slovensko-hrvatskih kulturnih i povijesnih veza, kao i vrednovanje njihovog utjecaj na stanovništvo i na hrvatsku kulturnu baštinu uopće. Komparirat će se važnost pojedinih istaknutih Slovenaca te njihovo djelovanje, ali i djelovanje njihovih potomaka i to prema podacima dobivenima u seminarskih radovima, samostalnim istraživanjem, pojedinačim analizama te uvidom u suvremenu hrvatsku i slovensku literaturu.


Očekuje se da će studenti nakon položenog ispita moći: - primijeniti osnovne postavke etičnosti pri akademskom pisanju; - osvijestiti važnost povijesti kao znanosti u razvijanju i istraživanju utjecaja doseljenih stanovnika s današnjeg

prostora Republike Slovenije, -osvjestiti važnost različitih utjecaja na stvaranje kako slovenske tako i hrvatske kulturne baštine; - pripremiti i realizirati vlastito istraživanje; - kritički promišljati i problemski pristupiti dobivenim podacima iz obavezne i izborne literature te stvoriti vlastito

mišljenje o slovensko-hrvatskim kulturno-povijesnim vezama i odnosima. Studenti će razviti toleranciju prema različitosti te će bolje razumijeti različite strane utjecaje u hrvatskoj kulturi, a to

će potom moći premijeti, kao budući profesori, na učenike koje će obrazovati. Steći će i kompetencije za sudjelovanje u stvaranju multikulturalnog društva.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x




Pohađanje nastave 0,60 0 Seminarski rad 0,60 25 Terenski rad 0,40 15 Kontinuirana provjera znanja 0,70 30 ZAVRŠNI ISPIT 0,70 30 UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena

Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave . Ocjenjivanje i vrednovanje studenata tijekom nastave će se provesti jednim međuispitom gdje će biti potrebno prepoznati, objasniti, usporediti bitne karakteristike u povijesnim etapama doseljavanja stanovništva s današnjeg prostora Republike Slovenije te stvaranju slovensko-hrvatskih kulturno-povijesnih veza. Međuispitom je moguće dobiti maksimalno 30 bodova. Ocjenski postoci iz pismenog kolokvija pretvara se u ocjenske bodove na sljedeći način: od 100 do 80%– 30 o.b. – 24 o. b. od 79,9 do70% - 23 o.b. – 21 o. b. od 69,9 do 60% - 20 o.b. – 18. o. b. od 59,9 do 50% - 17 o. b. – 15 o. b. od 49,9 do 40% - 14 o. b. – 12. o. b. Seminarski rad Studenti su dužni na vrijeme predati seminarski rad. Za seminarski rad je moguće dobiti maksimalno 20 bodova. Prilikom vrednovanja seminarskog rada bodovat će se: struktura i sustavnost rada (40%); količina i relevantnost informacija (40%) te kvaliteta interpretacija (20%). Ocjenski postoci iz seminarskog rada pretvaraju se u ocjenske bodove na sljedeći način: od 100 do 80%– 25 o.b. – 20 o. b. od 79,9 do 70% - 19,9 o.b. – 17,5 o. b. od 69,9 do 60% - 17,4 o.b. –15. o. b. od 59,9 do 50% - 14,9 o. b. – 12,5 o. b. od 49,9 do 40% - 12,4 o. b. – 10. o. b Terenski rad Studenti trebaju prisustvovati izvođenju terenske nastave, a vrednovat će se prisustvovanje izvedbi terenske nastave (50%) i napisano izvješće (50%). Ocjenski postoci iz terenske nastave pretvaraju se u ocjenske bodove na sljedeći način: od 100 do 80%– 15 o.b. – 12 o. b. od 79,9 do 70% - 11,9 o.b. – 10,5 o. b. od 69,9 do 60% - 10,9 o.b. – 9. o. b. od 59,9 do 50% - 8,9 o. b. – 7,5 o. b. od 49,9 do 40% - 7,4 o. b. – 6. o. b Završni ispit Na kraju semestra provest će se završni pismeni ispit. Studenti su obvezni položiti završni ispit. Ocjenski postoci iz završnog ispita pretvara se u ocjenske bodove na sljedeći način: od 100 do 80%– 30 o.b. – 24 o. b. od 79,9 do70% - 23 o.b. – 21 o. b. od 69,9 do 60% - 20 o.b. – 18. o. b. od 59,9 do 50% - 17 o. b. – 15 o. b. od 49,9 do 40% - 14 o. b. – 12. o. b. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: 1. Hećimović, B., Barbieri, M., Neubauer, H. Slovenski umjetnici na hrvatskim pozornicama. Slovenski dom

Zagreb, Vijeće slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba, Zagreb 2010 2. Hoško, F. E. Trsatski franjevci. Franjevački samostan Trsat, Rijeka, 2004 (Odabrana poglavlja)

3. Hrvati u Sloveniji. (ur. M. Domini), Institut za migracije i narodnosti, Zagreb, 1997 (Odabrana poglavlja) 4. Hrvatski književni romantizam. Školska knjiga, Zagreb, 2002 (Odabrana poglavlja: Stanko Vraz) 5. Izbor iz hrvatske lirike 19. stoljeća: Antun Mihanović, Stanko Vraz, Petar Preradović, Luka Botić, August

Šenoa. Eminex, Nart trgovina, Zagreb, 1996 (Odabrana poglavlja: Stanko Vraz) 6. Kovač, Zvonko. Međuknjiževna tumačenja. Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2005 (Odabrana poglavlja:

Zofka Kveder) 7. Kržišnik-Bukić, V. Znameniti Slovenci na Hrvaškem skozi zgodovino. V: Migracijske i etničke teme, 4,

2006, 421-445 (http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=14933) .

Izborna literatura:

1. Jakov Volčič in njegovo delo: zbornik prispevkov in gradiva. (ur. J. Fikfak), Istarsko književno društvo »Josip Dobrila«, Pazin, 1988

2. Kinderić, P. A. Franjevci uz orgulje. Hrvatsko društvo crkvenih glazbenika. Krapina, 2006 3. Kovačič, I. Kampor 1942-1943. Hrvati, Slovenci i Živodi u koncentracijskom logoru kampor na Rabu.

Adamić, Rijeka, 1998 4. Lavrenčič-Pahor, M. Primorski učitelji. Prispevek k proučevanju zgodovine slovenskemu šolstvu na

Primorskem. Odsek za zgodovino pri narodni in študijski knjižnici v Trstu. Trst, 1994 5. Lukežić, I. Fluminensia Slovenica. ICR, Rijeka, 2007 6. Slovenci v Hrvaški. (ur. V. Kržišnik-Bukić), Inštitut za narodnostna vprašanja, Ljubljana, 1995 7. Glavočić, D. Božena Vilhar (1906.-1991.). V: Sušačka revija, 18-19, 1997, 21 8. Jurčić-Čargo, D. Slovenci na Hrvatskoj gimnaziji u Pazinu od 1899 do 1918. V: Spomen-knjiga gimnazije u

Pazinu, 367-382 9. Lukežić, I. Josip Premrou. U: Sušaka Revija, 1994, 21-22 10. Lužina, J. Laura moje mladosti: Breda Urbič. V: Eseji kao zavođenje. Istarski ogranak Društva hrvatskih

književnika, Pula, 2008, 11-35 11. Riman, M. Pazinsko razdoblje S. Šantela. Zbornik radova sa 6. međunarodnog muzikološkog skupa »Iz

istarske glazbene riznice«, Novigrad, 2010, 63-88 12. Slovenci na Hrvaškem: dediščina in sedanjost. Slovensko etnološko društvo, Ljubljana, 2006 13. Slovenci v Hrvaški. (ur. V. Kržišnik-Bukić), Inštitut za narodnostna vprašanja, Ljubljana, 1995 14. Šiklić, J. Saša Šantel – profesor i kulturni djelatnik u Pazinu od 1907.-1918. godine. V: Hrvatska gimnazija u

Pazinu, 383-389 Prema dogovoru s nastavnikom postoji mogućnost da studenti sami predlože literaturu povezanu s tematikom slovensko-hrvatskih veza. Ovdje je samo jedan dio izborne literature.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni nazočiti 70% predavanja i sudjelovati u diskusijama. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

- predavanja i seminari - konzultacije - e-learning

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA - osobno na predavanjima i seminarima - u vremenu predviđenom za konzultacije - elektroničkom poštom

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Rasprave na seminarima i predavanjima organizirat će se radioničkim tipom nastave za koje će se studenti unaprijed pripremaizvođenju pojedinih nastavnih jedinica bit će uključeni i gostujući predavači; stručnjaci s Inštituta za narodnostna vprašanLjubljani te pripadnici slovenske nacionalnih manjina s prostora Primorsko-goranske županije. Tijekom izvođenja nastave moguća su određena odstupanja od ovdje iznesenog rasporeda.

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!


studenata

1. Uvodni dio 2. Doseljavanje stanovništva s prostora današnje Republike Slovenije s naglaskom na vrstama

migracija, prostoru doseljavanja, strukturu doseljenog stanovništva

3. Određivanjem povijesnih etapa doseljavanja i istaknutih pojedinaca doseljenih s prostora današnje

Republike Slovenije 4. Srednjovjekovni feudalni društveni period do 16. stoljeća: doseljavanje, djelovanje istaknutih

pojedinaca: tri Ljubljančanina u Dubrovniku i Celjska grofovija (Čabarski kraj, Međimurje, Hrvatsko zagorje)

5. Period osmanlijskog ugrožavanja hrvatskih zemalja između 16. i 18. stoljeća: obrambeno-graditeljska povezanost; vojno-obrambeno povezivanje; vjersko-duhovno povezivanje (Primož Trubar); sakralno-umjetničko povezivanje

6. Ilirski preporod i političko buđenje u Hrvatskoj – Stanko Vraz (Jakob Frass i ostali slovenski ilirci)

7. Razdoblje jakog kulturnog razvoja i nacionalne ideologije u drugoj polovici 19. stoljeća i početku 20. stoljeća (struktura zaposlenih, svećenici, intelektualci, slovenska društva) te naglasak na istaknutim pojedincima Zovka Kveder, Janko Barle, Jakob Volčič, Anton Mahnič

8. Međuispit

9. Razdoblje jakog kulturnog razvoja i nacionalne ideologije u drugoj polovici 19. stoljeća i početku 20. stoljeća- zajednička borba Slovenaca i Hrvata u Istri

10. Razdoblje između dva svjetska rata: Intelektualci koji su djelovali u većim mjestima u Hrvatskoj (Zagreb, Karlovac, Split, Rijeka i dr.)

11. Kulturno-povijesne veze za vrijeme Drugog svjetskog rata

12. Razdoblje nakon Drugog svjetskog rata: stručnjaci na radu u drugim državama nekadašnje Jugoslavije (samoorganizacija, amaterizam)

13. Terenski rad – posjet izložbi ili predstavi u Slovenskom domu KPD “Bazovica”

14. Slovensko-hrvatske kulturne veze nakon 1991. godine

15. Perspektivne teme za proučavanje slovensko-hrvatskih kulturno-povijesnih odnosa

Documents

SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI...Ranodinastičko i akadsko doba; III. dinastija Ura. Promjene na Bliskom istoku oko 2000. g. pr. Kr. Babilonija u 2. tisućljeću