SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - Filozofski fakultet Web viewU Dobrenkovu tipologiju sovjetskoga pisca ne ulazi M. Bulgakov, dok je status Gor'koga poprilično nejasan. U pregledu ruske sovjetske

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTETUl. Ivana Lučića 3, Zagreb

KLASA: 643-02/10-10/1URBROJ: 3804-850-11-7Zagreb, 24. ožujka 2011.

P O Z I V

za ____________________________________________

Sazivam sjednicu Vijeća poslijediplomskih studija, koja će se održati u ponedjeljak, 4. travnja 2011. u 10:00 sati, u Vijećnici Fakulteta.

Dnevni red

1. Ovjera zapisnika sa sjednice Vijeća poslijediplomskih studija održane 7. ožujka 2011.

Izvještaji stručnih povjerenstava za odobrenje stjecanja doktorata znanosti izvandoktorskoga studija

2. Izvještaj stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr. sc. Bernadice Jurić za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskoga studija i prihvaćanje teme pod naslovom Iskorištavanje Jasenovca u propagandne svrhe u Srbiji, Hrvatskoj i BiH 1986.-1995., mentor: dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof.

str. 11 3. Izvještaj stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr. sc. Jelene Rudež za

stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskoga studija i prihvaćanje teme pod naslovom Nastava književnosti kao sastavnica osvajačke strategije u bivšoj SFRJ, mentor: prof. dr. sc. Vlado Pandžić.

str. 20

4. Izvještaj stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr. sc. Slavice Žura za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskoga studija i prihvaćanje teme pod naslovom Prva hrvatska etnografkinja/ etnologinja Mara Čop Marlet, mentor: dr. sc. Tomislav Pletenac, doc.

str. 28

5. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme mr. sc. Ivane Čerkez Britvić za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskoga studija i prihvaćanje teme pod naslovom Medijska slika i uloga odnosa s javnošću u stvaranju image-a Hrvatskoga sabora u predizbornoj 2011. godini, mentori: dr. sc. Damir Boras, red. prof. i dr. sc. Marijana Grbeša, doc. (Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu).

str. 35

6. Prijedlog da se mr. sc. Tatjani Mićević-Đurić odobri molba za promjenu teme doktorata znanosti izvan doktorskoga studija. Umjesto dosadašnjega naslova Bizantska figuralna umjetnost od Budve do Kvarnera predlaže se novi: Bizant u srednjovjekovnome zidnom slikarstvu od Budve do Kvarnera, mentor: dr. sc. Igor Fiskovića, red. prof.

Napomena: Stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskoga studija odobrilo je Sveučilište u Zagrebu na sjednici održanoj 14. srpnja 2010.

str. 39

7. Prijedlog da se mr. sc. Ivančici Pavišić odobri molba za promjenu naslova doktorskoga rada Naselja kulture polja sa žarama u sjeverozapadnoj Hrvatskoj u novi naslov : Naseljenost sjeverozapadne Hrvatske u kasno brončano doba s posebnim osvrtom na keramiku kulture polja sa žarama. Umjesto dosadašnjega mentora dr. sc. Hrvoja Potrebice, doc. za novoga mentora predlaže se dr. sc. Snježana Karavanić, viši znanstveni suradnik (Institut za arheologiju).

Napomena: Stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskoga studija odobrilo je Fakultetsko vijeće na sjednici održanoj 23. veljače 2007.

8. Prijedlog da se mr. sc. Mariji Boban odobri molba za imenovanje komentora za izradu doktorskoga rada izvan doktorskoga studija pod naslovom Sigurnost i zaštita osobnih podataka – pravni i kulturološki aspekti, mentor: dr. sc. Miroslav Tuđmam, red. prof.

Za komentora se predlaže dr. sc. Jozo Čizmić, red. prof. (Pravni fakultet Split).

Napomena: Stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskoga studija odobrilo je Fakultetsko vijeće na sjednici održanoj 20. studenoga 2007.

Izvještaji stručnih povjerenstava za stjecanje doktorata znanosti u doktorskome studiju i odobrenje predložene teme

9. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme Zdravke Skok na Poslijediplomskome doktorskome studiju hrvatske kulture pod naslovom Kontrakstivna analiza hrvatske frazeologije Međimirja i mađarskoga Pomurja, mentor: prof. dr. sc. Mira Menac -Mihalić.

str. 49

10. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme Ivane Peruško na Poslijediplomskome doktorskome studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture pod naslovom Odnos pisca i vlasti u publicistici i feljtonistici Maksima Gor'koga i Mihaila Bulgakova (1917.-1924.), mentor: dr. sc. Josip Užarević, red. prof.

str. 55

11. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme Ane Batinić na Poslijediplomskome doktorskome studiju kroatistike pod naslovom Hrvatski književni časopisi za djecu i mladež (Bosiljak – Sminje – Smib) s animalističkoga motrišta, mentor: prof. dr. sc. Vinko Brešić.

str. 66

12. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme Ivane Grbavac na Poslijediplomskome doktorskome studiju lingvistike pod naslovom Jezični identitet i jezični krajobraz u Mostaru, mentori: dr. sc. Vesna Muhvić Dimanovski, viša znan. suradnica i dr. sc. Danica Škara, red. prof. (Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu).

str. 74

13. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme Ivane Špiranec na Poslijediplomskome doktorskome studiju lingvistike pod naslovom Višečlani nazivi u engleskom građevinskom nazivlju s posebnim osvrtom na imenske složenice, mentorica: dr. sc. Dora Maček, red. prof. u miru.

str. 7914. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme Nebojše Lujanovića na

Poslijediplomskome doktorskome studiju lingvistike pod naslovom Identitet i pozicioniranje autora od Ive Andrića do Miljenka Jergovića, mentor: dr. sc. Boris Škvorc, izv. prof. (Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu).

str. 88

15. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme Arijane Koprčina na Poslijediplomskome doktorskome studiju povijesti umjetnosti pod naslovom Oblikovanje srebra u Hrvatskoj u 19. stoljeću, mentorica: dr. sc. Jasna Galjer, izv. prof.

str. 98

16. Izvještaj stručnoga povjerentstva za prihvaćanje teme Irene Pauk Sili na Poslijediplomskome doktorskome studiju povijesti umjetnosti pod naslovom Urbanističke i konzervatorske posljedice rušenja bedema Tvrđe u Osijeku (1923.-1926.), mentor: dr. sc. Zlatko Jurić, izv. prof.

str. 106

17. Izvještaj stručnoga povjerentstva za prihvaćanje teme Jelene Maričić na Poslijediplomskome doktorskome studiju psihologije pod naslovom Uloga empatije u dječjem izražavanju predrasuda, mentorica: dr. sc. Željka Kamenov, izv. prof.

str. 112

18. Izvještaj stručnoga povjerentstva za prihvaćanje teme Nikoline Božinović na Poslijediplomskome doktorskome studiju glotodidaktike pod naslovom Strategije učenja gramatike i gramatička kompetencija u stranome jeziku, mentorica: dr. sc. Višnja Pavičić Takač, izv. prof. (Filozofski fakultet Sveučilišta u Osijeku).

str. 133

19. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme Tomislava Ćužića predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija kroatistike pod naslovom Teorijsko-metodološki problemi hrvatske pravopisne norme, mentor: dr. sc. Josip Silić, prof. emeritus.

str. 140

20. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme Dimitra Poposkoga predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija informacijskih i komunikacijskih znanosti pod naslovom Implementacija otvorenoga pristupa i otvorenih edukacijskih resursa u visokoškolskom sistemu Republike Makedonije, mentor: dr. sc. Damir Boras, red. prof.

3

Molba kandidata za pisanje rada na makedonskom jeziku. str. 149

21. Molba Krešimira Purgara za promjenu naslova Slike u tekstu: vizualni obrat i suvremena talijanska književnost u novi naslov Vizualni studiji i slikovni aspekti književnoga djela te imenovanje drugoga mentora dr. sc. Žarka Paića, doc. (Tekstilno-tehnološki fakulteta Zagreb). Za mentoricu je imenovana dr. sc. Tatjana Peruško, doc.

Napomena: Tema i naslov odobreni su na sjednici Fakultetskog vijeća održanoj 12. srpnja 2010.

Imenovanje stručnih povjerenstava za stjecanje doktorata znanosti u doktorskome studiju i odobrenje predložene teme

22. Imenovanje stručnoga povjerentstva za utvrđivanje uvjeta Alena Kristića za prijavu sinopsisa doktorskoga rada bez obaveze pohađanja nastave, odnosno priznavanje ispunjenja nekih obaveza predviđenih programom doktorskoga studija filozofije i prihvaćanje teme doktorskoga rada pod naslovom Slabo kršćanstvo: filozofija religije Giannija Vattima, mentor: dr. sc. Željko Pavić, znan. savj. (Leksikografski zavod «Miroslav Krleža»).

Stručno povjerenstvo: 1. dr. sc. Lino Veljak, red. prof.2. dr. sc. Željko Pavić, znan. savj. (Leksikografski zavod Miroslav Krleža)3. dr. sc. Igor Mikecin, docent

23. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Željke Metesi Deronjić predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija filozofije i prihvaćanje teme pod naslovom Poetika Frane Petrića spram talijanske manirističke i barokne teorije umjetnosti, mentor: dr. sc. Ivica Martinović, znan. savjetnik, Institut za filozofiju).

Stručno povjerenstvo: 1. dr. sc. Lino Veljak, red. prof.2. dr. sc. Ivica Martinović, znanstveni savjetnik3. dr. sc. Nadežda Čačinovič, red. prof.

24. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Linde Mijić predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija medievistike i prihvaćanje teme pod naslovom Latinitet inventara fonda Veličajne općine zadarske Državnoga arhiva u Zadru (1325.-1385.), mentori: dr. sc. Olga Perić, red. prof. u miru i dr. sc. Mirjana Matijević Sokol, red. prof.

Stručno povjerenstvo: 1. dr. sc. Neven Jovanović, doc. 2. dr. sc. Olga Perić, red. prof. u miru3. dr. sc. Neven Budak, red. prof.

25. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Anite Bartulović predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija medievistike i prihvaćanje teme pod naslovom Zadarski notar Petar Perencan. Paleografska, diplomatička i

4

filološka analiza njegovih spisa (1361.-1392.), mentori: dr. sc. Mirjana Matijević Sokol, red. prof. i dr. sc. Olga Perić, red. prof. u miru

Stručno povjerenstvo:1. dr. sc. Vladimir Rezar, doc. 2. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol, red. prof.3. dr. sc. Neven Budak, red. prof.

26. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Marine Zgrablić predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija medievistike i prihvaćanje teme pod naslovom Svetački kultovi na području Pulske biskupije u kasnoj antici i ranom srednjem vijeku, mentori: dr. sc. Zrinka Nikolić Jakus, doc. i dr. sc. Branka Migotti, znan. savj. (Odsjek za arheologiju Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Zagrebu).

Stručno povjerenstvo:1. dr. sc. Neven Budak, red. prof.2. dr. sc. Zrinka Nikolić Jakus, doc. 3. dr. sc. Maurizio Levak, doc. (Sveučilište Jurja Dobrile u Puli)

27. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Ivana Missonia predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija medievistike i prihvaćanje teme pod naslovom Fizička i ekstatička ljubav u hrvatskim srednjovjekovnim crkvenim prikazanjima. Primjer lika Djevice Marije, mentori: dr. sc. Leo Rafolt, doc. i dr. sc. Mijo Korade, red. prof. (Hrvatski studiji).

Stručno povjerenstvo:1. dr. sc. Andrea Zlatar Violić, red. prof.2. dr. sc. Leo Rafolt, doc. 3. dr. sc. Nenad Ivić, red. prof.

28. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Stijepa Stjepovića predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija medievistike i prihvaćanje teme pod naslovom Antroponimija otoka Raba u drugoj polovici 14. stoljeća, mentori: dr. sc. Neven Budak, red. prof. i dr. sc. Kristijan Juran, doc. (Sveučilište u Zadru).

Stručno povjerenstvo:1. dr. sc. Mateo Žagar, izv. prof. 2. dr. sc. Neven Budak, red. prof.3. dr. sc. Dušan Mlacović, doc. (Sveučilište u Ljubljani, Filozofski fakultet)

29. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Ane Gržinčić predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija medievistike i prihvaćanje teme pod naslovom Jezična analiza Dvigradskoga statuta s osvrtom na srednjovjekovne statute Istre i Veneta, mentorice: dr. sc. Olga Perić, red. prof. u miru i dr. sc. Nella Lonza, viša znan. sur. (Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku).

Stručno povjerenstvo:1. dr. sc. Neven Jovanović, doc. 2. dr. sc. Olga Perić, red. prof. u miru

5

3. dr. sc. Neven Budak, red. prof.

30. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Ozrena Kosanovića predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija medievistike i prihvaćanje teme pod naslovom Državina krčkih knezova: Vinodol, Senj i Krk od početka 14. stoljeća do 1420. godine, mentor: dr. sc. Neven Budak, red. prof.

Stručno povjerenstvo:1. dr. sc. Borislav Grgin, red. prof. 2. dr. sc. Neven Budak, red. prof.3. dr. sc. Zrinka Nikolić Jakus, doc.

31. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Marijane Tomić predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija medievistike i prihvaćanje teme pod naslovom Ogranizacija i aproprijacija tekstova hrvatskoglagoljskih brevijara na razmeđu rukopisne i tiskane tradicije, mentori: dr. sc. Mateo Žagar, red. prof. i dr. sc. Zoran Velagić, doc. (Filozofski fakultet Osijek).

Stručno povjerenstvo:1. dr. sc. Andrea Zlatar Violić, red. prof. 2. dr. sc. Mateo Žagar, red. prof. 3. dr. sc. Neven Budak, red. prof.

32. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjete Dee Vidović predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija književnosti (predbolonjski studij) i prihvaćanje teme pod Razvoj novonastajućih kultura u gradu Zagrebu od 1990. do 2010. mentorica: dr. sc. Andrea Zlatar Violić, red. prof.

Stručno povjerenstvo: 1. dr. sc. Dean Duda, red. prof.2. dr. sc. Andrea Zlatar Violić, red. prof.3. dr. sc. Vjeran Katunarić, red. prof. (Sveučilište u Zadru)

33. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Šime Perovića predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija hrvatske kulture i prihvaćanje teme pod naslovom Pokrštavanje Slavena/Hrvata u svjetlu arheoloških nalaza, mentor: dr. sc. Ante Uglešić, red. prof. (Odjel za arheologiju Filozofski fakultet u Zadru).

Stručno povjerenstvo:1. dr. sc. Krešimir Filipec, doc.2. dr. sc. Željko Tomičić, znan. savjetnik (Institut za Arheologiju)3. dr. sc. Ante Uglešić, red. prof. (Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru)

34. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Tomislava Oroza predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija etnologije i kulturne antropologije i prihvaćanje teme pod naslovom Pojavnosti Matije Gupca u političkom diskursu i popularnoj kulturi: kulturnoantropološki pristup, mentorica: dr. sc. Nevena Škrbić Alempijević, doc.Stručno povjerenstvo:

6

1. dr. sc. Marijana Belaj, doc. 2. dr. sc. Zrinka Blažević, doc.3. dr. sc. Nevena Škrbić Alempijević, doc.

35. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Zvonka Martića predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija etnologije i kulturne antropologije i prihvaćanje teme pod naslovom Hodočasničko mjesto kao prostor međureligijskoga dijaloga: marijansko svetište u Olovu (Bosna i Hercegovina), mentorica: dr. sc. Marijana Belaj, doc.

Stručno povjerenstvo:1. dr. sc. Nevena Škrbić Alempijević, doc.2. dr. sc. Ivica Raguž, doc. (Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu)3. dr. sc. Marijana Belaj, doc.

36. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Mirele Hrovatin predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija etnologije i kulturne antropologije i prihvaćanje teme pod naslovom Zavjet u izvaninstitucionalnoj osobnoj religioznosti: Kulturnoantropološki pristup mentorica: dr. sc. Marijana Belaj, doc.

Stručno povjerenstvo:1. dr. sc. Tihana Petrović Leš, izv. prof. 2. dr. sc. Žarko Španiček, (Konzervatorijski odjel u Požegi) 3. dr. sc. Marijana Belaj, doc.

37. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Dine Demichelia predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija arheologije i prihvaćanje teme pod naslovom Dalmatinci u Rimskom carstvu: Dalmatinci izvan matične provincije prema epigrafskim spomenicima, mentori: dr. sc. Marina Milićević Bradač, red. prof. i dr. sc. Mirjana Sanader, red. prof.

Stručno povjerenstvo: 1. dr. sc. Marina Milićević Bradač, red. prof.2. dr. sc. Mirjana Sanader, red. prof.3. dr. sc. Marin Zaninović, red. prof. u miru4. dr. sc. Miroslav Glavičić, docent – rezervni član

(Odjel za arheologiju, Sveučilište u Zadru)

38. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Ivana Majića predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture i prihvaćanje teme pod naslovom Sjećanje i pripovijedanje: interkulturalna konstelacija opusa Meše Selimovića, mentor: dr. sc. Zvonko Kovač, red. prof.

Stručno povjerenstvo: 1. dr. sc. Andrea Zlatar Violić, red. prof.2. dr. sc. Zvonko Kovač, red. prof. 3. dr. sc. Aleksandar Jerkov, doc.

7

39. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Marka Ljubešića predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija kroatistike i prihvaćanje teme pod naslovom Istarska zavičajna književnost u srednjoškolskoj nastavi, mentorica: dr. sc. Mirjana Benjak, izv. prof. (Sveučilište Josipa Jurja Dobrile u Puli).

Stručno povjerenstvo: 1. dr. sc. Vlado Pandžć, red. prof.2. dr. sc. Julijana Matnaović, red. prof. 3. dr. sc. Mirjana Benjak, izv. prof. (Sveučilište Josipa Jurja Dobrile u Puli)

40. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Marijane Bijelić predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture i prihvaćanje teme pod naslovom Žrtvovanje kao strukturni model septembarske književnosti u okviru bugarske književne avangarde, mentor: dr. sc. Zvonko Kovač, red. prof.

Stručno povjerenstvo: 1. dr. sc. Dušan Marinković, red. prof.2. dr. sc. Zvonko Kovač, red. prof. 3. dr. sc. Josip Užarević, red. prof.

41. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Vedrana Barbarića predviđenih programom Poslijediplomskog doktorskog studija arheologije i prihvaćanje teme pod naslovom Tipologija lončarije kasnog brončanog i željeznog doba s područja Dalmacije, mentor: dr. sc.

Stručno povjerenstvo: 1. dr. sc. Branko Krigin, nasl. docent (Arheološki muzej u Splitu)2. dr. sc. Hrvoje Potrebica, docent3. dr. sc. Tihomila Težak-Gregl, red. prof.

42. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Milana Radoševića predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu» i prihvaćanje teme pod naslovom «Rat» između ratova – tuberkuloza i malarija u Istarskoj provinciji 1918.-1940., mentor dr. sc. Božena Vranješ Šoljan, red. prof.

Stručno povjerenstvo: 1. dr. sc. Damir Agičić, red. prof.2. dr. sc. Božena Vranješ Šoljan, red. prof. 3. dr. sc. Željko Dugac, Odjel za povijest medicine HAZU

43. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Darije Hofgräff predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu i prihvaćanje teme pod naslovom Zdravstvo u Hrvatskoj i Slavoniji 1880.-1910. u habsburškom kontekstu, mentori dr. sc. Željko Holjevac, doc., dr. sc. Stella Fatović Ferenčić, Odjel za povijest medicine HAZU

Stručno povjerenstvo:

8

1. dr. sc. Mario Strecha, izv. prof.2. dr. sc. Željko Holjevac, doc. 3. dr. sc. Stella Fatović Ferenčić, Odjel za povijest medicine HAZU

44. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Lidije Barišić Bogišić predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu i prihvaćanje teme pod naslovom Položaj etničkih, manjinskih i vjerskih zajednica na području Vukovara (1918.-1941.), mentor dr. sc. Božena Vranješ Šoljan, red. prof.

Stručno povjerenstvo: 1. dr. sc. Drago Roksandić, red. prof.2. dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof. 3. dr. sc. Božena Vranješ Šoljan, red. prof.

45. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Raula Marsetiča predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu» i prihvaćanje teme pod naslovom Gradsko groblje Monte Ghiro u Puli. Mjesto sjećanja i odraza gradskog identiteta (1846.-1947.), mentor dr. sc. Slaven Bertoša, red. prof., Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Stručno povjerenstvo: 1. dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof.2. dr. sc. Slaven Bertoša, red. prof. 3. dr. sc. Drago Roksandić, red. prof.

Napomena: Molba za odobrenje pisanja disertacije na talijanskome jeziku.

46. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Slavena Ružića predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu i prihvaćanje teme pod naslovom Vlada Republike Srpske Krajine (RSK): 1991.-1995., mentor dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof.

Stručno povjerenstvo: 1. dr. sc. Ivica Šute, doc. 2. dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof. 3. dr. sc. Drago Roksandić, red. prof.

47. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Vlatke Leskovec predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskome i svjetskome kontekstu i prihvaćanje teme pod naslovom «Kukuljevićeva anketa»: zasnivanje hrvatske Staatskunde sredinom 19. stoljeća, mentori dr. sc. Mario Strecha, izv. prof.

Stručno povjerenstvo: 1. dr. sc. Željko Holjevac, doc.2. dr. sc. Mario Strecha, izv. prof. 3. dr. sc. Iskra Iveljić, red. prof.

9

48. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Branimira Bunjca predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskome i svjetskome kontekstu i prihvaćanje teme pod naslovom Ratne i poratne žrtve sjeverozapadnoga Međimurja 1914.-1947., mentor dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof.

Stručno povjerenstvo: 1. dr. sc. Ivo Banac, red. prof.2. dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof. 3. dr. sc. Božena Vranješ Šoljan, red. prof.

49. Promjena članova stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Jelene Ivanišević predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija hrvatske kulture i prihvaćanje teme pod naslovom Od kuharice do književnosti – hrvatski kulinarski i gastronomski narativi, mentorica: dr. sc. Nives Rittig Beljak, znan. sur. (Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb).

Za drugog člana povjerenstva umjesto dr. sc. Krešimira Nemeca, red. prof. predlaže se dr. sc. Stipe Botica, red. prof. pa je sastav povjerenstva sljedeći:

1. dr. sc. Ljiljana Marks, znan. savj. (Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb)2. dr. sc. Stipe Botica, red. prof. 3. dr. sc. Nives Rittig Beljak, znan. sur. (Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb)

Napomena: Stručno povjerenstvo imenovano je na sjednici Fakultetskoga vijeća 22. veljače 2011.

Nastavni predmeti

50. Prijedlog Vijeća poslijediplomskog doktorskoga studija hrvatske kulture za raspis natječaja za upis nove (četvrte) generacije studenata u ak. god. 2011./2012.

prof. dr. sc. Zrinka Jelaska, prodekanica za znanost i međunarodnu suradnju

10

DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA1

OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICETitula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Mr.s ci. Bernadica Jurić

Nositelj studija: Filozofski fakultet u Zagrebu

Naziv studija: Povijest

Matični broj doktoranda/doktorandice:

Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti (molimo zacrniti polje):

u okviru doktorskoga studija izvan doktorskoga studija na temelju znanstvenih

dostignuća

Ime i prezime majke i/ili oca: Mirko Pavlović

Datum i mjesto rođenja: 20011960

Adresa: F. Kulmera 7

Telefon/mobitel: 091 3911949

E-mail: [email protected]

ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICEObrazovanje(kronološki od novijeg k starijem datumu):

Diplomirani ekonomistMagistar humanističkih znanosti, znanstveno polje: povijest

Radno iskustvo(kronološki od novijeg k starijem datumu):

- Ministarstvo financija, voditelj računovodstva- honorarno angažirana na Američkom koledžu u Dubrovniku kao ispomoć dekanu oko uspostavljanja strategije za Koledž - Ministarstvo unutarnjih poslova u Dubrovniku- direktor financija u informatičkoj tvrtki koja je 1st tear partner IBM-a a poslovala je s bankama. - voditelj privatne škole za strane jezike koja je jedini predstavnik u Hrvatskoj za AQA ispitni centar

Popis radova i aktivnih sudjelovanja na znanstvenim skupovima:

Diplomacija Dubrovačke Republike uoči njezina pada i diplomatsko konzularni prijam austrijskog predstavnika Ivana Timonija, Povijesni prilozi, god.22, 1-366, Zagreb, 2003.

Orlandov stup u Dubrovniku: njegova uloga, mijene i trajanje, Orlandovi europski putevi, Europski dom Dubrovnik, 2006. – Knjiga je rađena kao zbirnik radova o Orlandovim stupovima u Europi a autri su kompetentne osobe iz područja povijesti te je knjiga prevedena na pet europksih jezika

Prikaz knjige The Abuse of Holocaust Memory: Distortions and Responses, Dr.Sci.Manfred Gerstenfeld, Društvena istraživanja Zagreb, god.19 (2010), br.4-5

Sudjelovanja na kongresima- Na Međunarodnoj konferenciji za Business Intelligence u organizaciji Zavoda za poslovna istraživanja, sam nastojala pokazati aktualnost Lastovske bune koja je iskorištena da pokaže svoju suvremenost i aktualnost u marketingu i business-u.

1 Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 – Prezime Ime doktoranda.docMolimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

11

NASLOV PREDLOŽENE TEME

Hrvatski: Iskorištavanje Jasenovca u propagandne svrhe u Srbiji, Hrvatskoj i BiH 1986-1995

Engleski:The Exploitation of Jasenovac for the Purposes of Propaganda in Serbia, Croatia and Bosnia-Herzegovina 1986-1995

Naslov na jeziku na kojem će se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom):

Područje/polje:

PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I)(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo)

Titula, ime i prezime: Ustanova, država: E-pošta:

Prvi mentor: Dr.sci. Ivo Goldstein Filozofski fakultet Zagreb [email protected]

Drugi mentor:

KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina

Hrvatska 1918-2008. Zagreb 2008, 944 str.Hrvatska povijest (Zagreb, 2003, drugo, dopunjeno i prošireno izdanje, Zagreb, 2008), Hrvaška zgodovina (Ljubljana, 2008), Dvadeset godina samostalne Hrvatske (Zagreb, 2010).Povijest zagrebačke Klasične gimnazije (zajedno s A. Szabo), Zagreb 2007, 352 str

rasprave:-Jugoslavija u šezdesetim godinama 20. stoljeća – dileme i rješenja (s posebnim obzirom na Hrvatsku), u: Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka, zbornik radova, ur. H. Kamberović, Sarajevo 2009, 39-58.- Hrvati i Jugoslavija; između oduševljenja i razočaranja, u: Jugoslavija v času, Devetdeset let od nastanka prve jugoslovanske države, ur. B. Balkovec, Ljubljana 2009, 57-72.

Prvi mentor: Dr.sci. Ivo Goldstein

Drugi mentor:

OBRAZLOŽENJE TEME

Sažetak na hrvatskom jeziku(maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima):

Bivša jugoslavenska država je iskoristila Jasenovac kao obrazac za interpretaciju povijesti u političke svrhe. Pritom se, napose od 1986-1995. aktualiziraju medijski napisi koji ustvrđuju kako je zadnji rat bio treći genocid nad Srbima a ignoriraju se znanstveni uradci koji bi mogli poslužiti za uravnotežen i objektivniji historiografski pristup. Prijepori oko jasenovačkih logora se uglavnom svode na raspravu oko broja žrtava, mahom srpskih, koji se izlistavaju u golemim amplitudama od 60.000 do 1.500.000 samo Srba. Manipuliranjem jasenovačkim žrtvama se htjela stvoriti politička propaganda koja bi etiketirala Hrvatsku u široj međunarodnoj zajednici kao „genocidnu“ naciju. Agresivna i neobjektivna propaganda Jasenovca možda nije izravna pokretačka snaga zadnjega rata, ali je najneposrednije vezana za njegov motiv.

Sažetak na engleskom jeziku(maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima):

The former Yugoslav state used Jasenovac as a model for the interpretation of history for political purposes and their geopolitical aspirations. In doing so, especially in the period between 1986 and 1995 according to current media reports the last war had been the third genocide against Serbs thus ignoring the research that could be used for a balanced and objective scholarly approach. Controversies about the Jasenovac camp in general refer to the discussion about the number of victims, mostly Serbian, which lists the huge amplitude of 60000-1500000 victims, only Serbs. The manipulation of Jasenovac victims wanted to create political propaganda to label not only Croatia in the recent European history but also in the wider international community as a "genocidal” nation. Aggressive and unrealistic propaganda of Jasenovac was not perhaps the driving force of the last war, but is most directly related to its motive.

12

Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima)

Nedugo nakon Titove smrti 1980. velikosrpski program razrađen još u Načertanijama, obnavlja se u rujnu 1986. godine kroz Memorandum Srpske akademije nauka i umetnosti. U njemu se, pod plaštom zaštite „ugroženih“ srpskih nacionalnih interesa, zapravo propagira i potiče velikosrpska politička i vojna agresija protiv nesrpskih naroda Jugoslavije. Memorandum Akademije postaje predložak za srpski nacionalni program, pokušavajući pokazati kako je promašeni politički sustav Jugoslavije postao poguban samo po srpski narod i Srbiju. Isplivala je na površinu duboka suprotnost između hrvatskog i srpskog shvaćanja Jugoslavije i obje je strane gurnula na ekstremne pozicije. Analiziralo se kako i zašto je došlo do raspada SFRJ kada je ona mogla biti avangardni uzorak današnje europske federacije. Jedan od uzroka njezina raspada je nametanje krivnje i odgovornosti Hrvatskoj u 2. Svjetskom ratu što je prikazivalo jednostran i skučen uvid.U to su vrijeme jasnije artikulirane teme oko Jasenovca i problem Kosova. S pojavom ubrzanog rješavanja kosovskog problema zbog navodne diskriminacije Srbije i njezine ugroženosti, nacionalizam ulazi na velika vrata u društveni život. Polovinom osamdesetih do dolazi do revitalizacije Srpske pravoslavne crkve koja se aktivno uključuje u preispitivanja zajedničkog života srpskog s ostalim nesrpskim narodima na prostoru SFRJ. Sve redovitija, opširnija i stalna tema crkvenog pravoslavnog tiska je, napose od 1984. stradanje Srba u NDH i logoru Jasenovac koje ne treba zaboraviti. Koncepcija “ugroženog srpskog naroda” i “genocidnog hrvatskog” dugo i uvjerljivo je sustavno promicana u SAD-u i Europi i podupirana od strane SPC-a kao dio velikosrpskog projekta. Dobro pripremljena propaganda je nastojala inaugurirati tezu kontinuiteta Hrvatske iz 2. Svjetskog rata i osporiti njezinu samostalnost.Kako je težište ove radnje poglavito na propagandno – političkim publikacijama u periodu 1986-1995. primarna literatura, po obimu i važnosti je brojna znanstvena, neznanstvena i publicistička literatura koja je u prvi plan stavljala jasenovačke žrtve i teme iz 2. svjetskog rata. Iako je na tu temu objavljeno više od par tisuća napisa, mnoštvo izdanja je pristrano i svodi se na prepisivanje ili korištenje istih izvora. Većina istraživanja o NDH i Jasenovcu je bilo angažirano u službi onodobnog političkog kursa spram Hrvatske. U Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici sam konzultirala i novinski fond iz navedenog razdoblja a koji uključuje tisak s hrvatske, bosansko-hercegovačke i srpske strane: Vjesnik, Dani, Politika, Nin, Borba…Knjiga Kontroverze iz povijesti Jugoslavije II tom, autora Ljube Bobana, nije u funkciji znanstvenog priloga ali iznosi za ovu temu važne tvrdnje i stavove kroz potanko objavljene autorove rasprave na temu jasenovačkih žrtava s poznatim srpskim političarima i publicistima. Diskusije Milana Bulajića na Tuđmanova Bespuća objalvjena su u Tuđmanovu jasenovačkom mitu, pa potom Pečarićeva replika na Bulajićevu knjigu u Serbian myth about Jasenovac. Bulajić je organizirao i okrugle stolove na temu jasenovačkih žrtava i odgovornosti Vatikana za zločine u NDH: Okrugli sto o jasenovačkim logorima smrti 23.April 1986.Slijede uradci Miloša Hamovića, Morbidne manipulacije sa žrtvama Jasenovca te Vatikan i Jasenovac, Vladimira Dedijera i knjige znanstvenog i istraživačkoga karaktera: Holokaust u Zagrebu, I.Goldstein Židovi u Hrvatskoj, I.Goldsteini Hrvatska povijest 1918-2008. I.Goldstein, Vladimir Žerjavić Opsesije i megalomanije oko Jasenovca i Bleiburga, Manipulations with WW2 victims in Yugoslavia srpskog emigrant Bogoljuba Kočovića. Potom Zbornik radova Nebojše Popova Srpska strana rata a devedesetih se u Hrvatskoj pojavljuje revizionistička literatura koja izrazito kontrapostira dotadašnjoj srpskoj propagandi objavljena kroz uradke Ljubice Štefan i Philipa Cohena (Serbian Secret War) i dokazuje da je Srpska pravoslavna crkva surađivala s Njemcima, da su logori u Srbiji bili prvi logori u Europi koji su do kraja „riješili židovsko pitanje“: Ljubica Štefan Mitovi i zatajena povijest, Philip Cohen Serbia’s secret War.Noviji znanstveni radovi osporavaju megalomanske brojeve jasenovačkih žrtava koje je sustavno plasirala jugoslovenska politička literature, ali je ona preduboko metastazirala, pa relevantne institucije poput Wiesenthalova centra ostaju kod statistika koje su vrijedile u nekadašnjoj SFRJ.S obzirom da su za ovu temu relevantni izvorni podaci, u Hrvatskom državnom arhivu sam istraživala fond SUBNOR-a iz kojega je razvidno da je posve neutemeljeno, neposredno nakon 2. svjetskog rata plasiran izvan jugoslavenskih granica broj jasenovačkih žrtava od 700.000. Najintenzivnija sporenja nisu oko romskih niti židovskih nego srpskih žrtava a hrvatske se katkad uopće i ne spominju. Prema zapisniku sa sastanka SUBNOR-a je uočljiva tendencija promoviranja ove brojke od Lenjingrada do Washingtona iako je već tada Institut za istoriju radničkog pokreta upozoravao na netočnost brojke koja je već bila u opticaju.Također sam posjetila i židovski muzej holokausta u Izraelu Yad Vashem i došla u posjed nekih svjedočanstava jasenovačkih logoraša a kontakti s dr. Yehuda Bauerom, ekspertom za holokaust uvjeravaju kako neutočnjeni podatci oko Jasenovca imaju negativnu konotaciju na Hrvatsku i njezin odnos s Izraelom.

Cilj i hipoteze istraživanja2 (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima)

Cilj je ove radnje prikupiti čim više autentičnih pokazatelja i povijesnih činjenica o jasenovačkom logoru tim prije što su sve brojniji napisi koji za Jasenovac vezuju ne samo ustaška zlodjela nego i zlodjela jugokomunističkih vlasti nad hrvatskim narodom u prvim godinama nakon 2. svjetskog rata. Neumjerena spekulacija jasenovačkim žrtvama je omogućena jer su podatci o žrtvama u „Saveznoj popisnoj komisiji“ tretirani kao državna tajna i s oznakom za internu upotrebu. Pri tome se srpski nacionalizam pothranjivao na temi o tragičnoj sudbini srpskog naroda kao stalnoj žrtvi hrvatskog naroda i time opravdavao svoju agresiju na Hrvatsku.

Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima)

2 Redoslijed navođenja cilja i hipoteza ovisi o području istraživanja

13

http://hr.wikipedia.org/wiki/SFRJ

http://www.hic.hr/books/manipulations/


Opsežnost problema žrtava Drugog svjetskog rata i zataškavanje relevantnih pokazatelja čine ovu složenu temu još kompleksnijom. Političke su okolnosti nametnule jednostran uvid stavljanja jasenovačkih žrtava u povijesni kontekst a nedostatna istraženost ove teme zahtjeva intenziviranje znanstveno istraživačkog pristupa

Osim povijesnog okvira kroz istraživanje u Hrvatskom državnom arhivu, fond SUBNOR, namjeravam konzultirati napise znanstvene provenijencije i tiska iz pohrane Nacionalne sveučilišne knjižnice. Nakon kritičkog prikaza pojedinih tumačenja i navođenja nedostataka koji se tiču problema žrtava rata i unutar toga jasenovačkih žrtava, dolazi se do procjenjivanja pouzdanosti takvih istraživanja. Metodologijsko polazište za analizu jasenovačkih žrtava je pitanje interpretacije: za Srbe je bilo važno naglašavanje hrvatskog hendikepa i uvezivanje s općim židovskim genocidom a u širem poltiičkom kontekstu prikazati Hrvatsku kao nepoželjnu i totalitarnu zemlju goru od samoga izvornog nacizma. Usporedbom znanstvenih radova iste jasenovačke tematike srpske i hrvatske provenijencije čak iako su rezultati vrlo približni, zaključci su dijametralno suprotni jer u istočnoj varijanti uvijek i neizostavno postoji odstupnica koja otvara prostor manipulacijama.

Posve je izvjesno da u kreiranju antihrvatske propagande ima srpska intelektualna elita okupljena u SANU. Osim Memoranduma, Akademija je 1985 organizirala znanstveni skup koji se bavio metodološkim problemima utvrđivanja gubitka stanovništva u I i II svj.ratu a iste je godine SANU pokazao verbalno i djelatno, veliki interes za izučavanje Jasenovca, ali je od cijelog angažmana, objavljen samo kratki prikazi do kojih bi bilo zanimljivo doći.

U svrhu korekcije spornih teza oko Jasenovca namjeravam analizirati napise i sadržaj literature koja na relevantan način tretira odnosnu temu, uspoređivati i utvrditi narav povezanosti zloupotrebe broja jasenovačkih žrtava u propagandne svrhe.

Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima)

Jasenovačke žrtve, neumjesno uvećavane, desetljećima su stigmatizirale Hrvatsku i bile u službi monstruozne teorije o genocidnosti hrvatskog naroda. Ista je politika strogo kontrolirala i historiografiju i publicističku literaturu. Isforsirana teza o 700.000 žrtava, iako znanstveno neodrživa, sustavno je urušavala percepciju Hrvatske u međunarodnom kontekstu.Jednako je intonirana i uvezanost Rimokatoličke crkve dok su dokumenti koji bi pomogli historiografiji držani pod oznakom “državne tajne”.

Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci)

- Ivo Goldstein, Židovi u Zagrebu 1918-1941.,- Ivo Goldstein, Hrvatska povijest 1918-2008. i Hrvatska povijest, drugo, dopunjeno i prošireno izdanje (21. knjiga biblioteke Povijest - Jutarnjeg lista), Zagreb 2008, - Jovan Mirković, Jasenovački logori u literaturi- Vladimir Žerjavić, Manipulations with WW2 victims in Yugoslavia- Philip Cohen, Serbia’s secret War (Tajni rat Srbije. Propaganda i manipuliranje poviješću)- Zemaljska komisija Hrvatske za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača Zločin u logoru Jasenovac - Jasno Dragović Soso, Spasitelji nacije- Nebojša Popov, Srpska strana rata- Židovska općina Zagreb, Antisemitizam, holokaust, fašizam, Zagreb 1996,- Narcisa Lengel-Krizman, Mataušić Nataša Jasenovac1941-1945. Logor smrti i radni logor- Franjo Tuđman, Bespuća historijske zbiljnosti- Vladimir Dedijer, Vatikan i Jasenovac- Bogoljub Kočović, Žrtve Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji, London (Casualties of WWII in Yugoslavia; Biddles of Guilford for Veritas Foundation Press, London, 1985.) - Ljubo Boban, Kontroverze iz povijesti Jugoslavije 2- Zbirnik radova o Jasenovcu, jeromonarh Jovan Ćulibrk, Izrael- Antun Miletić, Koncentracioni logor Jasenovac 1941.-1945- Ljubica Štefan, Poslijeratni Titov logor Jasenovac; Srpska pravoslavna crkva i fašizam, Istiinom i činjenicama za Hrvatsku, Mitovi i zatajena povijest- Dnevni i tjedni tisak u razdoblju 1986-1995. Vjesnik, Politika, Borba, Nin, Danas...- Jasenovac Comittee of the Serbian Ortodox Church: The Remembrance of the Common Suffering A sthe Path to teh Future

Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama)

Predloženi izvori financiranja istraživanja

Vrsta financiranja Naziv projekta Voditelj projekta Potpis

Nacionalnofinanciranje

Međunarodnofinanciranje

14

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Tajni_rat_Srbije._Propaganda_i_manipuliranje_povije%C5%A1%C4%87u&action=edit&redlink=1


Ostale vrsteprojekata

Samostalno financiranje

Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraživanja3

Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme

Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje.

Potpis

(ime i prezime predloženog mentora)

Potpis

(ime i prezime doktoranda)

IZJAVA

Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu.

U Zagrebu, 23.02.2011. Potpis


3 Navesti samo ako je potrebno

15

16

IME I PREZIME PRISTUPNIKA ILI PRISTUPNICE: Bernadica Jurić

SASTAVNICA: FILOZOFSKI FAKULTET, ZAGREB

Naziv studija: Poslijediplomski studij hrvatske povijesti (Odsjek za povijest)

Matični broj studenta: 5773

Naslov predložene teme:

hrv.Iskorištavanje Jasenovca u propagandne svrhe u Srbiji, Hrvatskoj i

BiH od 1986-1995

eng.The Exploitation of Jasenovac for the Purposes of Propaganda in Serbia, Croatia and Bosnia-Herzegovina 1986-1995

Područje/polje/granaa: humanističke znanosti, polje povijest, hrvatska i svjetska moderna i suvremena povijest

MENTOR(I)

TITULA, IME I PREZIME: USTANOVA: E-POŠTA:

Mentor 1:prof. dr. Ivo Goldstein Filozofski fakultet u

Sveučilišta u [email protected]

Mentor 2b:

Izabrano Stručno povjerenstvo za ocjenu predložene teme - 3 ili 5 članova (prvi je predsjednik; preporuka je da mentor ne bude predsjednik)


1. dr. sc. Ivo BanacFilozofski fakultet u Zagrebu

[email protected]

2. dr. sc. Ivo GoldsteinFilozofski fakultet u Zagrebu

[email protected]

3. dr. sc. Božena Vranješ Šoljan

Filozofski fakultet u Zagrebu [email protected]

4.

5.

A. Izvješće s javne obrane teme doktorskoga rada

mailto:[email protected]

B. Ocjena teme doktorskoga rada

17

Iz priloženog sinopsisa doktorskoga rada povjerenstvo zaključuje da je predložena tema doktorskoga rada znanstveno relevantna i dosad uglavnom neistražena. Naime, temeljno istraživačko pitanje na koje pristupnica u svom doktorskom radu želi odgovoriti je sljedeće: kako je manipuliranje stvarnim zločinima počinjenih od ustaškog režima u logoru Jasenovac stvorilo pretpostavke za teze o genocidnosti hrvatskog naroda, a potom i za programe samozaštite putem okruživanja srpskih teritorija u RH i BiH, dakle, kako je Jasenovac kao politički argument postao sredstvom propagande velikosrpskog nacionalnog programa. Premda se ne može tvrditi, kako to pristupnica čini na jednom mjestu, tj. da „Domovinski rat [...] nije nemoguće promatrati kao nastavak Drugog svjetskog rata“, nema dvojbe da je velikosrpski nacionalizam doista pothranjivan jasenovačkim „argumentima“ u svom ekspanzionističkom pohodu, te da su „kontraargumenti“ sa hrvatske strane (u sinopsisu se spominju Lj. Štefan, J. Pećarić, M. Ivezić i R. Gumzej, ali ne i F. Tuđman) također tendirali mitologizaciji. Pristupnica će koristiti svu dostupnu literaturu, kao i druge izvore, prvenstveno tekstove u novinama i drugoj periodičnoj literaturi. Budući da su u ovom doktorskom radu prevladavajući tiskani izvori, pristupnica će glavni oslonac u metodološkim postupcima imati u komparativnoj metodi, te interpretaciji tekstova.

Na temelju sinopsisa ovog doktorskoga rada može se zaključiti da bi ovako postavljeno istraživanje, temeljeno na izvornoj građi, moglo pridonijeti boljem poznavanju političke propagande kako bi se njezini učinci umanjili i potisnuli.

Mišljenje i prijedlog:

Na temelju izloženog stručno povjerenstvo zaključuje da mr. sc. Bernardica Jurić ispunjava uvjete članka 51., stavak 1 Zakona o visokim učilištima za pristupanje izradi i obrani disertacije izvan doktorskoga studija pod naslovom Iskorištavanje Jasenovca u propagandne svrhe u Srbiji, Hrvatskoj i BiH 1986.-1995. pod mentorstvom dr. sc. Ive Goldsteina, redovitog profesora na Odsjeku za povijest.

Prijedlog izmjene ili dorade naslova:U listopadu 2010. kandidatkinja je predala prvu verziju sinopsisa, s predloženim naslovom

Jasenovac kao sredstvo propagande u Srbiji, Hrvatskoj i BiH 1986.-1995. Na sjednici Vijeća postdiplomskih studija u siječnju 2011. godine upućene su neke primjedbe sadržaju sinopsisa, kao i izvještaju stručnog povjerenstva, pa je stoga učinjen i ovaj, novi izvještaj. U međuvremenu je kandidatkinja napisala i novu verziju sinopsisa, koja je napravljena na zadovoljavajući način. Umjesto starog naslova sada se predlaže novi, ponešto izmijenjeni naslov - Iskorištavanje Jasenovca u propagandne svrhe u Srbiji, Hrvatskoj i BiH 1986.-1995.

Prijedlog izmjene ili dopune mentora (UPISATI: TITULA, IME I PREZIME, USTANOVA)


TITULA, IME I PREZIME, USTANOVA POTPIS:

1. dr. sc. Ivo Banac

(predsjednik Stručnog povjerenstva)

2. dr. sc. Ivo Goldstein

18

3. dr. sc. Božena Vranješ Šoljan

4.

5.

Mjesto i datum: Zagreb, 31. prosinca 2010. godine

Napomena (po potrebi):

a Navesti granu ako je potrebnob Navesti mentora 2 ako je izabran

Molimo Vas da ispunjeni Obrazac DR.SC.-02 zajedno s obrascima DR.SC-01 i DR.SC-03 pošaljete u elektroničkom obliku (e-

pošta: [email protected]) i u tiskanom obliku – potpisano i s pratećom dokumentacijom - u pisarnicu Sveučilišta u Zagrebu (Trg maršala Tita 14).

Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 – Prezime Ime pristupnika.doc

19


20

OPĆI PODACI I KONTAKT PRISTUPNIKA/PRISTUPNICE:

IME I PREZIME PRISTUPNIKA ILI PRISTUPNICE: Jelena Rudež

SASTAVNICA: Filozofski fakultet, Zagreb

Naziv studija: izvan doktorski studij književnosti

Matični broj studenta:Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti: (molimo zacrniti polje)

□ u okviru doktorskog studija

□ izvan doktorskog studija □ na temelju znanstvenih dostignuća

Ime i prezime majke i/ili oca: Roko RudežDatum i mjesto rođenja: 20.03.1973., SplitAdresa: Koranska 1B, 10 000 Zagreb, HrvatskaTelefon/mobitel: 091 529 7805e-pošta: [email protected]

ŽIVOTOPIS PRISTUPNIKA/PRISTUPNICE:

Obrazovanje (kronološki od novijeg k starijem datumu):

2004 obranila magistarski rad iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, polje: znanost o književnosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu1996 diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te stekla stručni naziv prof. hrvatskog jezika i književnosti1991 maturirala u jezičnoj gimnaziji, Split


2009 MUP RH, Ured za međunarodnu suradnju 2007-2009 Misija RH pri NATO-u u Bruxellesu2005-2007 MUP RH, Ured za međunarodnu suradnju2003-2004 MVPEI RH, savjetnica u odjelu za jugoistočnu Europu, 2001-2003 mlađa asistentica na odsjeku za kroatistiku, Filozofski fakultet u Zagrebu2001....MVP RH savjetnica u Odjelu za kulturu

Popis radova i aktivnih sudjelovanja na kongresima:

1. Rudež, J. (2005) Biblioterapija. Hrvatski, časopis za teoriju i praksu nastave hrvatskoga jezika, književnosti, govornoga i pismenoga izražavanja te medijske kulture. 3 (1-2): 99-131 (članak, znanstveni). 2. Rudež, J. (2004) Biblioterapijska metoda. Hrvatski, časopis za teoriju i praksu nastave hrvatskoga jezika, književnosti, govornoga i pismenoga izražavanja te medijske kulture. 2 (1-2): 55-82 (članak, znanstveni ) 3. Rudež, J. (2001) Forging Selves: A Recent Re-mapping of the Croatian Socio-cultural Paradigm. Semiotische Berichte. (1-4): 55-63 (članak, ostalo) 4. Rudež, J. Biblioterapija / magistarski rad , Zagreb, Filozofski fakultet, 12.05. 2004, 186 str. Voditelj: Pandžić , Vlado5. Rudež, J.(2002 – 2004) 28 enciklopedijskih natuknica koje su preuzete u Općoj enciklopediji Leksikografskog zavoda 6. Sudjelovanje na kongresu: listopad 2001. Beč, međunarodna znanstvena konferencija Money, Mind and Meaning, Vienna Semiotics Institute 7. Kao znanstvena novakinja Filozofskog fakulteta u Zagrebu sudjelovala na projektu Pojmovnik književne teorije, koji se vodio pri Ministarstvu znanosti i tehnologije Republike Hrvatske pod brojem 130768 od 1. travnja 2001 g.

NASLOV PREDLOŽENE TEMENastava književnosti kao sastavnica osvajačke strategije u bivšoj SFRJ

ª Navesti mentora 2 ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvob Navesti minimalno jedan rad iz područja teme doktorskog rada (disertacije)Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 – Prezime Ime pristupnika.doc

Molimo Vas da ispunjeni Obrazac DR.SC.-01pošaljete u elektroničkom obliku i u tiskanom obliku – potpisano - u referadu Sastavnice. Sastavnica prosljeđuje ispunjeni Obrazac DR.SC.-01 zajedno s obrascima DR.SC.-02 i DR.SC.-03 u elektroničkom

obliku (e-pošta: [email protected]) i u tiskanom obliku – potpisano i s pratećom dokumentacijom - u pisarnicu Sveučilišta u Zagrebu (Trg maršala Tita 14).

21



IME I PREZIME PRISTUPNIKA ILI PRISTUPNICE: Slavica Žura

SASTAVNICA: FILOZOFSKI FAKULTET ZAGREB

Naziv studija:

Matični broj studenta:Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti: (molimo zacrniti polje)

□ u okviru doktorskoga studija

□ izvan doktorskoga studijax

□ na temelju znanstvenih dostignuća

Ime i prezime majke i/ili oca: Božica i Stjepan Vrkić

Datum i mjesto rođenja: 06.03.1948., Osijek

Adresa: Put Petrića 28 a, 23 000 Zadar

Telefon/mobitel: 023 231 296; 091 786 53 84

e-pošta: slava . zura @ zd .t-com.hr



Magistar znanosti (FF Zadar, 2003.)Profesor njemačkog jezika i književnosti i filozofije (FF Zagreb, 1974.)


Filozofski fakultet u Zadru, lektor za njemački jezik (1984.-1995.)Osnovne i srednje škole u Zadru i izvan Zadra, učitelj i nastavnik (1974.-1984.)

22

mailto:slava.zura@zd


(popis nepotpun!)

P r i j e v o d i:- Arno Holz,Pjesme, Dubrovnik, 28/1985, br. 5-6, str. 81-106.- Eva Strittmatter, Pjesme, Zadarska revija, 33/1986, br. 3-4, str. 305-307.- Erwin Strittmatter, Schulzenhofer Kalender, ibidem, 33/1989, br. 4, str. 337-340.- Ivo Babić, Trogir, Reiseführer, Split, Logos, 1987, 159. str.- Ivo Petricioli, Zadar, Reiseführer, Split, Logos, 1987, 143. str.- Nikola Ivančević/Živan Filipi, Korčula, Reiseführer, Split, Logos, 1989, 158 str.- Heinz G. Konsalik, Zlatni poljubac, Ljubljana, Mladinska knjiga, 1990, 212 str.- Gisela Steineckert, Pjesme, Zadarska revija, 39/1991, br. 4, str. 503-512..- Pisci mira, Stvaranje, 46/1991, br. 7,str. 753-756.- Dijete i televizija, Školske novine, 50/1999, br. 17-23, str. 9,9,11,11,11,11,11.- 15 sekundi za razmišljanje,Narodni list, br. 7951-7957/1993.- Mara Čop Marlet, Mađarski Romi u sjevernoj Africi, Nevo drom/Novi put, 371998, br. 3-4, str. 9.- [Anonimus] kako su nastali plavokosi ljudi, ibidem, str. 15.- Christine Lavant, Nedovršena ljubav, Dubrovnik, 10/1999, br. 1-2, str. 308-314.- Armand von Schweiger Lerchenfeld, O dalmatinskoj obali, Dubrovnik, 10/1999, br. 1-2, str. 514-519.- Armand von Lerchenfeld, O dalmatinskoj obali, Vartal, 1-2,/1999, str. 176-181.- Wolf Biermann, Bajka o malom gospodinu Moritzu koji jeostao bez kose, Dubrovnik, 3/2002, str. 173-74 [sbilješkom o piscu].- Siegfried Lenz, Pripovijetke, Dubrovnik,3/2007, str. 202-216.- Gert Loschütz, Mračno društvo, Dubrovnik, 1/2008, str.157-159[s bilješkom o autoru].- Martin Gülich, zagrljaj, ibidem, str. 160-162 [s bilješkomo autoru].- Dieter Welleshoff, U prolasku, ibidem, str. 163-165 [s bilješkom o autoru].- Zsuzsa bank, Među psima,ibidem, str. 166-169 [s bilješkom o autoru].- Mareike Krügel, Kći moga oca, ibidem, str. 170-172 [s bilješkom o autoru].O s v r t i , o g l e d i , e s e j i:- Die neue Christa Wolf, Stvaranje, 46/1991, br. 7, str. 662-663.- Hoch am Himmel steht ein Falke, ibidem, str. 664-667.- Mi tFonatene sind wir um einen Freund reicher in dieser Welt..., Fontane Blätter,2/1991, br. 53, str. 108-109.- Trubadur njemačke rastrganosti Rolf Biermann, Dubrovnik, 3/2002, str. 175-177.P r i l o z i s p o d r u č j a k n j i ž e v n o s t i , e t n o g r a f i j e , p o v i j e s t i u m j r t n o s t i i d r.:- Vojnovićeva Psyche u Grazu 1892, Dubrovnik,10/1999, str. 175-77- Nepoznati Bukovac, Tri portreta iz 1903. i 1904. godine, Dubrovnik, 3-4/2000, str. 304-313.- Na aukciji u Beču prodane nedavno otkrivene Bukovčeve slike, Vjesnik, 6. srpnja 2000., str. 17.- Prva hrvatska etnografkinja (Devedeset godina od smrti spisateljice Mare Čop Marlet), Marulić, br. 2/2001, str. 357-364.- Vlaho Bukovac u salonu Eugena Artina u Beču 1903. godine, Dubrovnik, 4/2001, str. 212- 222.- Prva hrvatska etnografkinja Mara Čop Marlet. Aperire terram gentibus, Dubrovnik, 4/2002, str. 23-45.- Žena kojoj su predviđali budućnost Ibsena, Tolstoja i Dostojevskog, Vjesnik, 10. kolovoza 2003, str. 10.- Ibidem, Regional, 3. rujna 2003, str. 12.- Prva hrvatska etnografkinja Mara Čop, Etnološka tribina, vol.33/2003, str.91- 105- Prva hrvatska etnografkinja Mara Čop Marlet, Ethnologica dalmatica, vol. 12/2004, str. 5- 34.P o e z i j a/ p r o z a:-Trenuci, Zadarska revija, 21/1974, str. 483-484.- [Haiku poezija] u: Pregled jugoslavenske haiku poezije, Svitak, Požega, str.266.- Das Ei von Sarajevo, Letter (Bonn), 1994, str. 6.- Krešina vrba, Narodni list, 10. srpnja 2005, str. 12.- Tri proze: Krešina vrba, Dunja, Ruža, Dubrovnik, 4/2006, str. 142- 146.P r i l o z i s p o d r u č j a o n o m a s t i k e:- Vlastita imena u Zadru 80-tih godina, Narodni list, 42/1993, 27. veljače 1993, str. 14.- Vlastita imena u Zadru 90-tih godina, ibidem,27.ožujka 1993, str. 15.- Vlastita imena u Zadru 70-tih godina, ibidem, 15. svibnja 1993, str. 12.- Vlastita imena u zadru 60-tih godina, ibidem,21. kolovoza 1993, str. 16.- Vlastita imena u Zadru 50-tih godina, ibidem, 18. rujna 1993, str. 12.- Vlastita imena u zadru 40-tih godina, ibidem, 43/1994, 7. siječnja 1994, str.10.- Vlastita imena u Posedarju od 1870-1970, ibidem, 4. 0žujka 1994, str. 8.

23


Hrvatski: „Prva hrvatska etnografkinja/ etnologinja Mara Čop Marlet“

Engleski:„The first croatian female ethnographer/ethnologist Mara Čop Marlet“

Jezik na kojem će se pisati rad: Hrvatski jezik

PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I)ª


Mentor 1: dr.sc.Tomislav Pletenac,doc. Filozofski fakultet u Zagrebu [email protected]

Mentor 2:

KOMPETENCIJE MENTORA - popis do 5 objavljenih relevantnih radova u zadnjih 5 godina

A u t o r s k e k n j i g e:

Pletenac, Tomislav; Perić, Boris (2008). Fantastična bića Istre i Kvarnera. Zagreb:Vuković&Runjić.

P o g l a v l j a u k n j i z i:

Pletenac,T.(2007). Od Morlaka do postsocijalizma. Tranzicija kao element mimikrijskog diskursa.U: V. Ribić (ur.), Antropologija postsocijalizma, 200-215. Beograd: Srpski genealoški centar.

Pletenac, T. (2008). Ako je Split prvi, tko je drugi? U: Prica, Škokić (ur.), Kulturnoantropološki i kulturnostudijski prilozi, 105-118. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku – Hrvatsko etnološko društvo.

Z n a n s t v e n i r a d o v i u č a s o p i s i m a:

Pletenac, T. Košarkaštvo u sastavu kružnog tijeka kulture. Studia ethnologica Croatica, 16 (2004), 89-109.

Pletenac, T. Dvojnost etnološkog diskursa i pozicija etnologija Branimira Bratanića. Studia ethnologica Croatica, 17 (2005), 7-23..

Mentor 1:Ime i prezime Dr. sc. Tomislav Pletenac, doc.

Mentor 2:Ime i prezime

OBRAZLOŽENJE TEME:

24



Mara Čop Marlet rođena je u Livornu 10. kolovoza 1858. godine. Njezinom ocu Antonu Tschoppu, austrijskom časniku, a kasnije inženjeru, koji potječe iz dobro poznate karlovačke trgovačke obitelji, pripisuju mnoge zasluge u gospodarskom i kulturnom životu Hrvatske. Marina majka, porijeklom Nijemica, rođena u Mainzu, Marinog je oca upoznala u Ferrari. Godine 1886. Mara Čop Marlet udaje se za francuskog odvjetnika Charlesa Lengera Marleta. Sa svojim suprugom seli u Bruxelles a zatim u sjevernu Afriku, u Alžir. Njihov brak potrajao je kratko, a ubrzo im je preminula kći. Godine 1894. ona se ponovno udaje, ovog puta za Huga Berksa, slovenskog veleposjednika i člana Austrijskog carevinskog vijeća. Poslije suprugove smrti Mara se s njihovim sinom seli u Goriziu gdje umire 1910. godine. Mara Čop Marlet stupila je u svijet književnosti s kratkim pričama s hrvatskom tematikom. Budući da nije dobro poznavala hrvatski pisala je na njemačkom jeziku. Njezine su drame dobro primljene u Beču, Pragu, Brnu, Olomoucu, Stuttgartu, Münchenu, Ljubljani i drugdje. Dramatizirala je roman „Pierre et Jean“ G. de Maupassana te „A Rebours“ Jorisa-Karla Huysmanna. Godine 1892. prevela je i prilagodila „Psychu“ Ive Vojnovića za kazalište u Grazu. Dok se u svojim dramama bavila propadanjem siromašne aristokracije, korupcijom i sukobom staroga i novoga, u svojim je romanima, koji su nastali u posljednjim godinama života, pisala o lažnom moralu, lošem odgoju mladih te sve većem otuđivanju od prirode.

Mara Čop Marlet bila je članica nekoliko etnografskih društava, kao npr.: Académie International des Palmiers, Gypsy Lore Society i Magyar Néprajzi Társáság. Brojni književni leksikoni isticali su Marin dar za etnografsko slikanje. Posebno se zanimala za južnoslavenske žene, žene u Africi te Romkinje, o čemu je pisala u svojim etnografskim studijama. Čak i njezino književno djelo sadržava etnografske elemente. Zanimajući se za bračni život kod muslimana trudila se što bolje informirati, a usput je, u odnosu na isti, izgradila i svoj vlastiti stav.


Mara Čop Marlet was born in Livorno, Italy, on August 10th 1858. To her father Anton Tschopp, an Austrian offices and an engineer later on, originating from a well known merchant family in Karlovac, are being attributed certain contributions in the economic and cultural development of Croatia. Maras mother, German by origin, born In Mainz, was first met byher father in Ferrara. 1886 Mara Čop Marlet got married to a french lawyer Charles Lenger Marlet. Whit her husband Mara moved to Bruselles, then to North Africa, Algeria. Their marriage lasted for a short time, even their daughter died soon. In 1894 she got married again, this time to Hugo Berks, a Slovene landowner and member of the Austrian Imperial council. After her husbands death Mara Čop Marlet moved with their son to Gorizia where she died 1910. Mara Čop Marlet entered the world of literature with her short stories on Croatian themes. As she was less proficient in Croatian she wrote in German. Her plays were well received in Vienna, Prague, Brno, Olomouc, Stuttgart, Munich, Ljubljana and elsewhere. She dramatized „Pierre et Jean“ by G. De Maupassant and „A Rebours“ by Joris-Karl Huysmanns. In 1892 she translated and adapted „Psyche“ by Ivo Vojnović for the theatre in Graz. While dealing with the loss of power of aristocracy, coruption and conflicts between the old an new in her dramas, in her novels written in her closing years, she wrote about false morality, inadequate education of the youth and alienation of the nature. Mara Čop Marlet was the member of several ethnographis societies such as: Académie Internationale des Palmiers, Gypsy Lore Society and Magyar Néprajzi Társáság. Numerous literary lexicons pointed out Mara Čop Marlet talent for the ethnographis description. She was particulary interested in the south Slaw women, the Afriacan ones and the Romanies., writing about them in her etnographic studies. Even her literary works reflect the folkloristic and ethnographic elements. Concerning the Muslim nuptial customs she tried to be well informed and built up her own attitudes.

Uvod (maksimalno 2000 znakova s praznim mjestima)

Nedavno je Institut za društvena istraživanja u Zagrebu objavio knjigu “Rodno/spolno obilježavanje prostora i vremena u

Hrvatskoj”. Grupa istraživačica, na čelu s Jasenkom Kodrnjom, ustanovila je da ni jedna glavna ulica u Hrvatskoj ne nosi žensko ime te da su samo dva trga nazvana po ženi. “Muški rod je kreirao čitav svijet kako ga mi danas vidimo, institucije, društvo, kulturu, znanost. Ženski rod je u tome sudjelovao samo marginalno”, reći će urednica spomenute edicije. Složit ćemo se s njom i tu “polupraznu galeriju likova” istaknutih i zaslužnih Hrvatica ispuniti likom književnice, etnografkinje, publicistkinje i borca za ljudska prava Mare Čop Marlet koja je svijetom ponosno pronosila hrvatsko ime, a svoje djevojačko prezime pisala isključivo hrvatskom grafijom, dakle “Čop”, a ne

25

“Tschopp”, kao što su to činili njezin otac i brat, obojica službenici Austro-ugarske monarhije. Nakon udaje za Huga pl. Berksa, svoja djela potpisivati će prezimenom svoga drugog supruga, pa ipak će u zagradu uvijek stavljati “Mara Čop Marlet”. Ova hrvatska femme savante i svojevrsna Rosa Parks u borbi za prava Roma tipična je autorica fin de siecla. U Beču je sa suprugom članom Austrijskog carevinskog vijeća držala politički salon, družila se, dopisivala i surađivala s brojnim osobama iz javnog i kulturnog života u Hrvatskoj i izvan nje. To su, među ostalim, bili J.J. Strossmayer, J.E. Tomić, F. Bučar, V. Bukovac, V. Jagić, F. Miklošić, E. Zola, Leconte de Lille, Sully Prudhome, Karl Bleibtreu, Leopold Sacher-Masoch, Juliette Adam, francuski predjednik Grevy, brazilski car, austrijski nadvojvoda Joseph, belgijski ministar vanjskih poslova Chimayi te brojni urednici, intendanti, glumci, političari i znanstvenici. Bila je vizionar koji je globalizaciju – ne nazivajući je doduše tim imenom - promatrala kao konačni trend svjetskog razvoja, a različitost smatrala bitnim za život i društveni razvoj svijeta koji nije homogeni entitet. U svojim djelima, kako etnografskim tako i književnim i publicističkim, te svojim aktivnostima ukazivala je na potrebu međureligijskog dijaloga između tradicionalnih svjetskih religija te, svjesno ili nesvjesno, otvarala vrata tzv. globalnoj teologiji. Kao i C. Lévi Straussu bilo joj je strano misionarsko gledište da zapadno društvo, kao tehnološki superiornije, mora nametnuti svoje standarde ostalom svijetu. Pišući o muslimanima Mara Čop Marlet pokušava dokazati kako patrijarhalni sustav nije sustav potlačernosti spolova nego samo različitih komplementarnih uloga. Stabilni patrijarhalni sustav, po njoj, nije poznavao nasilje prema ženi. Do toga dolazi pod utjecajem tržišnog gospodarstva, pa je tako u svojim književnim djelima zabilježila prvu globalizaciju, doba političke i ekonomske afirmacije SAD-a, modernitet i destrukciju, protekcionizam i monopolizam, ubrzani razvoj industrije i tehnike te novi ritam i stil života koji sa sobom nosi i brojne negativne pojave. Sve u svemu, radi se o uistinu zanimljivoj i nesvakidašnjoj osobi slobodoumnih ideja i naprednih stavova koja je za sobom ostavila zavidan trag. Stoga je ovo prilika da se u potpunosti rasvijetli, predstavi i vrednuje njezino etnografsko djelo i aktivnosti u vezi s tim.

Pregled dosadašnjih istraživanja (maksimalno 5000 znakova s praznim mjestima)

Istraživati rad pojedinog autora/autorice, osobito kada je takvo istraživanje usmjereno u prošlost znanstvenih istraživanja uz sebe veže niz kontekstualnih odrednica. S jedne strane to je teorijsko stanje struke koje određuje način pisanja i istraživanja. S druge pak strane niti jedna teorijska tvorba u humanistici nije odijeljena od društvenog polja u kojem se prakticira. Radi se o svojevrsnom dosluhu javnosti i znanstvenog istraživanja. Naime, koliko god da se činilo kako znanost ima svoj razvojni put odvojen od prostora i vremena u kojem se zbiva , te pri tome tek širi objektivne spoznaje, posljednjih tridesetak godina snažnog autorefleksivnog teorijskog uvida pokazalo je kako društvo određuje ne samo što će se istraživati već i na koji način (Clifford, Foucault, Khun). Upravo u skladu s time istraživati pojedinca upletenog u diskurzivni poredak društva i znanosti ujedno je osvjetljavanje vremena i prostora u kojem se on kretao. Antropološki pristup pisanju povijesti vlastite znanosti tako je ujedno i oblik meta-

antropologije (antropologije o antropologiji) u kojem se vlastita prošlost promatra kao Drugi, mjesto interpretativnog potencijala.

O Mari Čop Marlet , književnici, u nas je malo pisano, a kao etnologinji gotovo nikako. Primjerice Aleksandra Sanja Lazarević u knjizi “Braća Seljan na crnom i zelenom kontinentu” piše kako su Dragutin Lerman i braća Seljan pioniri hrvatske izvaneuropske etnologije ne znajući da je to bila i Mara Čop Marlet. Osvrćući se dalje na Lermanov “Afrički dnevnik” reći će s pravom da je Lerman “rani vjesnik zagovornika ideje o vrijednosnoj jednakosti kultura”. To isto sa sigurnošću možemo ustvrditi i za autoricu kojom se ova radnja kani pozabaviti. Štoviše ona je vizionar koji je globalizaciju – ne nazivajući je doduše tim imenom – promatrala kao konačni trend svjetskog razvoja, a različitost smatrala bitnom za život i društveni razvoj s svijeta koji nije homogeni entitet. Anticipirajući perspektivu međureligijskog dijaloga između tradicionalnih svjetskih religija

Mara Čop Marlet je, svijesno ili nesvjesno, otvarala put tzv. globalnoj teologiji. Misionarsko gledište da zapadno društvo, kao tehnološki superiorno, mora nametnuti svoje standarde ostalom svijetu bilo joj je potpuno strano. U svom članku o

mađarskom etnografskom društvu, čija je bila članica, ona će napisati slijedeće: “Svaki bi narod pred očima drugih naroda trebao podastrti svoja kulturna bogatstva i graditi svoje bratimljenje na kulturnim različitostima”. Na drugom će mjestu kazati da etnografija odnosno folklor ne služe odnarođivanju nego da je ona sredstvo očuvanja, odnosno konzerviranja naroda u njegovoj originalnosti na način da se istražuju narodni običaji, pjesništvo i povijesni spomenici. Zanimljivo je da u istom tekstu predlaže da predstavnici pojedinih naroda svoje referate pišu, i na sjednici čitaju, na svojim nacionalnim jezicima.Mara Čop Marlet rođena je u 1858. u Livornu a živjela je u Karlovcu, Zagrebu, Parizu, Bruxellesu, Alžiru, Beču, Grazu i Goriciji gdje je 1910. preminula. Njezine su se drame prikazivale po cijeloj Europi, a bila je članica triju udruženja: Académie Internationale des Palmiers, Gypsy Lore Society i Magyar Néprajzi Társáság. Piše za Ethnologische Mitteilungen aus Ungarn i La Revue d' Orient . No sve to, i još puno više, nije bilo dovoljno da stekne značajnije mjesto u hrvatskoj književnosti i znanosti. Upravo je njena nevidljivost unutar javnog diskursa još jedno mjesto osvjetljavanja načina na kojeg je etnologija/ kulturna antropologija konstruirala poželjni narativ o svojoj prošlosti.

Cilj i hipoteze istraživanja (maksimalno 700 znakova s praznim mjestima)

Cilj istraživanja je prikupiti, objediniti i sistematizirati sve relevantne činjenice vezane uz etnografsko djelo i aktivnosti ove prve hrvatske etnografkinje i etnologinje. Pri tome se podrazumijeva detektiranje i datiranje njezinih sklonosti prema etnografskim sadržajima te utvrđivanje činjenica vezanih uz njezin odgoj i obrazovanje te životnu i radnu sredinu u kojoj je živjela i kretala se. Potrebno je utvrditi i opisati način na koji je Mara Čop Marlet dolazila do etnografskih sadržaja jer je, naime, poznato da je živjela u neposrednoj blizini

26

datosti o kojima je pisala, te koju je literaturu i izvore koristila, s kim je kontaktirala i, u njezinom specifičnom slučaju, od koga je tražila s savjet, informaciju i sl. te, ne manje važno, tko joj je bio uzor i/ ili tko ju je u njezinim nastojanjima podupirao. Istraživanjem bi se trebao i iskristalizirati njezin odnos prema onome o čemu piše koji, očito, nije suhoparno i “bljedunjavo” nabrajanje činjenica već nešto sasvim drugo. Bit će ukazano na njezinu misao vodilju da je upravo različitost vrijednost bez koje bi u svijetu vladala bezličnost i monotonija te k kako neprihvaćanje kulturne različitosti, ma koliko god ona velika bila, izaziva sukobe, predrasude, mržnju, odbijanje i netrpeljivost e među narodima i pojedincima. Djelo ove autorice, kako književno tako i etnografsko, neraskidivo je vezano uz njezin život i životne k okolnosti, pa se može govoriti o njihovoj interakciji, oblikujući njezine nazore i inicirajući njezine aktivnosti. Njezino stvaralaštvo

pokazuje kontinuitet i logični razvoj. Bila je u službi drugih, a nikada sebe same, ali je uvijek bila svoja te svoje čvrste stavove i uvjerenja nije lako mijenjala. Čista srca poput djeteta i s žarom znanstevnika, bez predrasuda i gotovih, već pripremljenih “kalupa”, pristupala je svemu što ju je intrigiralo, a pritom nikada nije gubila glavu ni osjećaj za mjeru. Koliko je u svemu tome uspjela pokazat će ova radnja.

Materijal, metodologija i plan istraživanja (maksimalno 6500 znakova s praznim mjestima)

Mara Čop Marlet samu sebe , na jednom mjestu, naziva prvenstveno etnografkinjom pa onda književnicom, pa su joj i književna djela protkana, više ili manje vješto i opravdano, upravo etnografskim sadržajima koje nije “izmišljala” ili prenosila iz tuđih djela ili kazivanja već ih je imala doslovno ispred očiju. Domaći književni kritičari njezinim su kratkim pričama i novelama s tematikom iz hrvatske prošlosti pripisivali dar etnografskog slikanja. Taj dar joj, kao što će se vidjeti, priznaju i mnogi drugi. Mara Čop Marlet objavila je zavidan broj etnografskih studija, kulturnih skica, putopisnih crtica, priloga s etnografskom tematikom te članaka o nastanku i radu etnografskih društava kojih je bila članicom i od kojih je dobila odličja. Postoji i njezina korespondencija iz koje su vidljive njezine preokupacije, putevi i načini stvaranja te osobe kojima se obraćala za savjet i od kojih je nabavljala potrebnu literaturu. Tako se, primjerice, u prepisci s Franom Miklošićem osvrtala na razne činjenice vezane uz svoje projekte, kao npr. na svoju dramu u stihovima pod nazivom “Bogumil” za koju su joj bile potrebne činjenice o izricanju prava kod starih Slavena i sl. Preko Miklošića je stupila u kontakt s V. Jagićem čije je Archiv für slavische Philologie čitala. Natuknice F. Kuhača o Romima Mara Čop Marlet popratila je komentarima i dijelom ispravkama austrijskog nadvojvode Josipa, pisca gramatike romskog jezika s kojim je dijelila zanimanje za Rome i njihovu kulturu, te isto objavila u časopisu Ethnologische Mitteilungen aus Ungarn. Upravo ovaj pripadnik vladajuće kuće Habsburg pomogao joj je oko objavljivanja bogato opremljene knjige o južnoslavenskim ženama. Kum njezina prvog djeteta poslao joj je i čestitku na romskom jeziku te cvijeće iz jedne zagrebačke cvjećarne povodom prikazivanja njezine drame “Lugoška svatovska pjesma” u zagrebačkom kazalištu. Romska glazba koju je za taj igrokaz odredila sama autorica igrala je upravo presudnu ulogu u razvoju dramskog zbivnja. U njezinom književnom diskursu razvidno je ukazivanje na razloge sukoba i neslaganja među ljudima, a to su često različito porijeklo, drugačija kultura, odgoj, navike i običaji. Stoga se može kazati da je količina materijala za obradu i vrednovanje više nego dovoljna. Metoda ovog rada utemeljena jedijelom u istraživanju arhivske građe i materijala koji još nije prikupljen. No, s druge strane primijeniti će se diskurzivna analiza tekstova koje je pisala Mar Čop Marlet. Naime, jedino se semiotičkim istraživanjem može djelomice osvijetliti kontekst u kojem piše i što je možda još interesantnije, pozicija autorice u takvim okolnostima. Etnografski medij, tada još u povojima, bio je mjesto na kojem su supostojali različiti politički i društveni diskursi, često međusobno sukobljeni. Istraživanje tekstualnih konstrukcija etnografske provenijencije, unutar tadašnje književne i znanstvene paradigme, dati će jasniju sliku o potencijalnoj energiji etnogarfskog teksta u tadašnjem društvu.

Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (maksimalno 500 znakova s praznim mjestima)

Po prvi put će se vrednovati i ocijeniti doprinos Mare Čop Marlet etnološkoj znanosti, na temelju čega će se moći odrediti i njezino mjesto u povijesti hrvatske etnografije i etnologije. To bi, konačno, trebalo rezultirati i primjerenim predstavljanjem ove zaslužne Hrvatice svekolikoj kulturnoj javnosti u Hrvatskoj. Pokazat će se kako je ideja domaće etnografije, etnografije koja istražuje vlastitu kulturu, duboko usidrena u zahtjev za ravnoparvnošću i razumijevanjem Drugog. Poseban doprinos čini osvjetljavanje onog dijela Mare Čop Marlet koji se bavi ženskom kulturom, što je kulturna antropologija započela teorijski reflektirati tek sedamdesetih godina 20. stoljeća.


L e k s i k o n i, b i b l i o g r a f i j e i d r.:

Biographien und Bibliographien der deutschen Künstler und Schriftsteller in Österreich-Ungarn ausser Wien, 2. Bd., Wien 1906, str. 73-74.Brümmer, F.: Lexikon der deutschen Dichter und Prosaisten vom Beginn des 19. Jh bis zur Gegenwart. 6.Aufl., 1913, str. 102.Castle,E /Hrsg/ Deutsch-österreichische Literaturgeschichte, Bd. 4, Verlag Carl Fromme, Wien 1931-1937,str. 1478, 2021, 1072.Deutsches Literatur-Lexikon, 2. Aufl., 1. Bd., Bern 1949, str. 135.Giebisch-Gugitz: Bio-bibliographisches Literatur Österreichs, Verlag Brüder Hollinek, Wien 1964, str. 25.Gulyas, P.: Magyar irok elete es munkai, tome 4, Budapest 1942, str. 513.

27

Hrvatski biografski leksikon, sv.1, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb 1993, str. 88 i 90.Kleines österreichisches Literaturlexikon, Hrsg. Von Giebisch-Pichler-Vancsa, Druck und Verlag Brüder Hollinek, Wien 1948, str. 30.Kovacz,Z.: A magyar neprajztudomany bibliografiaja 1870-1890[ rukopis ]. Lexikon der Frau, Bd. 1, 1953(533), str. 29.Lexikon deutscher Frau der Feder, hrsg. von S. Pataky, Bd. 1. 1898, str. 99.Nagy Lexikona IV kot. Budapest 1912, str. 652.Znameniti i zaslužni Hrvati i pomena vriedna lica u hrvatskoj povijesti odf 925-1925, zagreb 1925, str. 56.

P r i l o z i u n o v i n a m a i č a s o p i s i m a:

A Magyarországi Néprajzi Társaság szervezete, Ethnographia,1 (1890), str. 59. Govekar, F.: Čopova-Berksva Mara, Slovan, 8/1910, str. 257.Grlović,M.: Mara Čop Lenger Marlet. Smotra, 1/1887, 6, str. 354.360,7,425-432.Herman, A.: Čop-Marlet Mara, Vasarnapi ujsag, 36(1889)14.Yournal of the Gypsy Lore Society, vol.1., no.4 (April 1889),p.244.Die Zigeuner unter den Südslawen. Contributed by MADAME MARLET (Mara Čop) to No.3 of the Ethnologische mitteilungen aus Ungarn,Yournal of the Gypsy Lore Society, vol.1.,no5. (Juli 1889=),p. 302-303.

IZJAVA

Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorsku disertaciju s istovjetnom temom ni na jednom drugom Sveučilištu.

U Zagrebu, _____________________________ Potpis _____________________________ Ime i prezime


ª Navesti mentora 2 ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvob Navesti minimalno jedan rad iz područja teme doktorskoga rada (disertacije)Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 – Prezime Ime pristupnika.doc



28



OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICETitula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: mr. sc. Ivana Čerkez Britvić

Nositelj studija: Filozofski fakultet Zagreb

Naziv studija:



u okviru doktorskoga studija x izvan doktorskoga studija na temelju znanstvenih

dostignuća

Ime i prezime majke i/ili oca: Pero Čerkez

Datum i mjesto rođenja: 30. 10. 1979. Travnik

Adresa: Hrgovići 81.

Telefon/mobitel: 3831-478 / 098 714-835


ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE

Obrazovanje(kronološki od novijeg k starijem datumu):

2004.- 2007. Filozofski fakultet u Zadru, poslijediplomski studij „Kultura i društvo“ 1998. - 2003 Hrvatski studiji, dvopredmetni studij filozofije i sociologije 1994. - 1998 Srednja škola, opća Gimnazija, Vitez 1986. - 1994 Osnovna škola „Vitez“, Vitez


2005. – Hrvatski sabor, Odnosi s javnošću, savjetnik 2002. – 2003. Institut za društvena istraživanja Ivo Pilar, vanjski suradnik


Osnovna obilježja medijske komunikacije u demokratskoj kulturi, Izvorni znanstveni rad, Ivana Čerkez - Socijalna ekologija, časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline, Vol. 18 (2009.), No. 1. Str.28-46.Sudjelovanje na međunarodnom znanstvenom skupu - Satellite Congress: Media and Bioethics, Opatija, September 3-4, 2008. Example for Violations Bioethics Norms in Media (izlaganje), Summary 2008. str. 260.


Hrvatski: MEDIJSKA SLIKA I ULOGA ODNOSA S JAVNOŠĆU U STVARANJU IMAGE-A HRVATSKOG SABORA U PREDIZBORNOJ 2011. GODINI

Engleski: MEDIA IMAGES AND ROLE OF PUBLIC RELATIONS IN CREATING THE IMAGE OF CROATIAN PARLIAMENT IN PRE-ELECTION 2011.



29

Područje/polje: informacijske i komunikacijske znanosti



Prvi mentor: prof. dr. sc. Damir Boras Filozofski fakultet, Zagreb [email protected]

Drugi mentor: doc. dr. sc. Marijana Grbeša Fakultet političkih znanosti [email protected]


1. Lasić-Lazić, Jadranka; László, Marija; Boras, Damir.Informacijsko čitanje .Zagreb : Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2008 (monografija). 2. Mikelić Preradović, Nives; Boras, Damir; Kišiček, Sanja.Marvin - A Conversational Agent Based Interface for the Study of Information Sciences // The Future of Information Sciences: INFuture2009 - Digital Resources and Knowledge Sharing / Stančić, H. ; Seljan, S. ; Bawden, D. ; Lasić-Lazić, J. ; Slavić, A. (ur.).Zagreb : Odsjek za informacijske znanosti, 2009. Str. 575-584. 3. Sorić, Neven; Kišiček, Sanja; Boras, Damir.Recommendation for a World Virtual School Project // The Future of Information Sciences: INFuture2009 - Digital Resources and Knowledge Sharing / Stančić, H. ; Seljan, S. ; Bawden, D. ; Lasić-Lazić, J. ; Slavić, A. (ur.).Zagreb : Odsjek za informacijske znanosti, 2009. Str. 595-603. 4. Ljubešić, Nikola; Boras, Damir; Kubelka, Ozren.Retrieving Information in Croatian: Building a Simple and Efficient Rule-based Stemmer // Digital information and heritage / Seljan, Sanja ; Stančić, Hrvoje (ur.).Zagreb : Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 2007. Str. 313-320.

Prvi mentor: prof. dr. sc. Damir Boras

Drugi mentor: doc. dr. sc. Marijana Grbeša

OBRAZLOŽENJE TEME


Doktorska disertacija prikazat će image Hrvatskog sabora u 2011. godini, koristeći teorijske postavke odnosa s javnošću i image-a. Analizom sadržaja pokušat ću utvrditi kakav je image Sabora u tiskanim dnevnim medijima (Večernji list, Jutarnji list, Slobodna Dalmacija, Novi list) te tjednicima (Globus, Nacional), a metodom intervjua nastojat ću izložiti proces stvaranja/nastajanja image-a Sabora. Rezultati obje vrste istraživanja sugerirat će, zašto je image Hrvatskog sabora takav kakav jest. Istraživanje će biti ograničeno na 2011. godinu (do raspisivanja novih parlamentarnih izbora), zbog toga što je 2011. izborna godina, a rad Sabora će gotovo svakodnevno biti prisutan u medijima.


The paper analysis image of Croatian Parliament in 2011. using the theoretical concepts of the public relations and image. With content analysis I will try to define the image of Parliament in daily newspapers (Večernji list, Jutarnji list, Slobodna Dalmacija, Novi list) and weekly newspapers (Globus, Nacional), and with method of interviewing I will try to expose the process of creating image of the Parliament. The results of both types of research will suggest why the image of the Croatian Parliament as it is. The research will be limited to the 2011. (until new parliamentary election), because 2011. election year, and the work of Parliament will be present almost daily in the media.

30

http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=348540





Polazeći od pretpostavke da će image Hrvatskog sabora u vremenskom razdoblju 2011. godine biti uglavnom negativan (izborna godina), u ovom radu pokušat ću analizom sadržaja pokazati kakva je uistinu medijska slika Hrvatskog sabora, a zatim ću pokušati pokazati kako institucija i nadležni odjeli koji rade na predstavljanju institucije koriste promotivno komuniciranje kako bi kreirale image Hrvatskog sabora. Image kao spoznajna slika o proizvodu, proizvođaču, osobi, zemlji, ili nekom drugom objektu, najvećim je dijelom rezultat komunikacijskog procesa. Daniel Boorostin (2000: 184) kao teoretičar koji se posebno bavio image-om nalazi da je image „simulirani ideal“, odnosno ideal koji postaje stvaran tek kad dospije u javnost. Ključnu ulogu u kreiranju image-a zakonodavne institucije imaju posrednici između institucije i njezine javnosti, a to su odjeli za odnose s javnošću ili informiranje. U literaturi postoji mnoštvo definicija odnosa s javnošću koje zastupaju otprilike slično stajalište. Bit odnosa s javnošću u praksi su „planirani i kontinuirani napori za uspostavljanje i održavanje dobrog glasa i obostranog razumijevanja između organizacije i javnosti“, smatra Stone (1995: 4).

Uloga odnosa s javnošću u kreiranju i predstavljanju image-a Hrvatskoga sabora nije ostvariva bez medija. U skladu sa suvremenim trendovima u političkom komuniciranju od političkih institucija očekuje se da se prilagode logici medija, koristeći kao sredstvo odnose s javnošću.


Cilj disertacije je koristeći metodu analize sadržaja i metodu intervjua kao i relevantnu literaturu koja se bavi analizom image-a istražiti: a) kakav je image Hrvatskoga sabora u tiskanim dnevnim medijima (Večernji list, Jutarnji list, Slobodna Dalmacija, Novi list) te tjednicima (Globus, Nacional) u predizbornoj 2011. godini, b) analizirati u kojoj mjeri i na koji način sama institucija sudjeluje u stvaranju image-a Sabora, c) izvesti zaključke zašto je image Hrvatskog sabora takav kakav jest na temelju podataka dobivenih gore spomenutim metodama. Glavna hipoteza glasi: image Hrvatskog sabora u 2011. izbornoj godini biti će uglavnom negativan.


U empirijskom dijelu metodom analize sadržaja pokušat ću utvrditi kakav je image Sabora u tiskanim dnevnim medijima (Večernji list, Jutarnji list, Slobodna Dalmacija, Novi list) i tjednicima (Globus, Nacional) u člancima koji se odnose na Hrvatski sabor u 2011. godini.

U drugom dijelu istraživanja strukturiranim intervjuiranjem relevantnih subjekata za stvaranje image-a institucije (predsjednik parlamenta, voditelj Odnosa s javnošću, glasnogovornik, parlamentarni zastupnici, novinari koji prate rad Sabora) nastojat ću izložiti proces stvaranja/nastajanja image-a Sabora.


Očekivani znanstveni doprinos unutar komunikologije i političke komunikacije značajan je stoga što je proces stvaranja image-a zakonodavne institucije drugačiji od procesa stvaranja image-a u izvršnoj vlasti (vlada, predsjednik države). O image-u vlada, premijera i predsjednika postoji mnogo istraživačkih radova, a o parlamentima ima mnogo manje istraživanja i analiza, te se u tom kontekstu očekuje i veći znanstveno-istraživački doprinos.


D. J. Boorostin; The image, Vintage Books, New York, 2000., S. Malović; Image hrvatskih medija u svijetu, doktorska disertacija, 1993., B. Skoko; Hrvatska - identitet, image i promocija, Školska Knjiga, Zagreb, 2004., R. Heath, T. Coombs; Today's Public Relations, Sage, Thousand Oaks, 2006., R. Tench, L. Yeomans; Exploring Public Relations, Prentice Hall, 2009., T. Stone, The Managemenet and Practice of Public Relation,MacMillian Press, London, 1995., J. Street; Masovni mediji, politika i demokracija, Politička misao, Zagreb, 2003., B. Berelson; Content Analysis in Comunication Research, Glencoe, Ill: Free Press, 1952., L. Cohen, Manion and K. Morrison; Research Methods in Education, Routledge Falmer, London, 2000.


1000 -2000 kn



31





Samostalno financiranje x




Potpis prof. dr. sc. Damir Boras


Potpis mr. sc. Ivana Čerkez Britvić


IZJAVA


U Zagrebu, 15. 2. 2011. Potpis mr. sc. Ivana Čerkez Britvić



OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICETitula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: TATJANA MIĆEVIĆ – ĐURIĆ, mr. sci.

Nositelj studija: FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

6 Navesti samo ako je potrebno 7 Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

32

Naziv studija:



u okviru doktorskog studija izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignuća

Ime i prezime majke i/ili oca: MIĆEVIĆ ŽARKO

Datum i mjesto rođenja: 16. 12. 1962., KRK

Adresa: M. TITA 159, MOSTAR, BiH

Telefon/mobitel: + 387 63 316 070


33



- 2008. god. stekla naziv magistra znanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

- 1986. god. diplomirala na odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakultetu Univerziteta u Beogradu

- 1981. maturirala u gimnaziji u Mostaru


- u jesen 2008. angažirana kao vanjski suradnik na studiju povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Mostaru

- od 2004.- 2009. godine zaposlena kao asistent na Odsjeku likovnih umjetnosti Nastavničkog fakulteta Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru

- 1996 – 1999: pomoćnik za poslove kulturno-povijesnog naslijeđa u UNESCO-ovom uredu za BiH - tehnička i stručna pomoć za pripremu rada Nacionalne komisije za zaštitu kulturno-povijesnih i prirodnih dobara BiH

- 1992 – 2004: stručni suradnik za poslove zaštite kulturno-povijesnih dobara J.P. "URBING", Mostar

1989 – 1992: vanjski suradnik Regionalnog zavoda za zaštitu povijesno-kulturnih I prirodnih dobara, "Stari grad" u Mostaru - rad na istraživanju i konzervaciji zidnog slikarstva pravoslavnih crkava, projekt zaštite fresko dekoracije u crkvici sv.Klimenta uMostaćima kod Trebinja

1987. – 1989: član Redakcije likovnog programa Doma mladih u Mostar- autor predavanja o bizantskoj umjetnosti u okviru javnih tribina "Ars longa, vita brevis"

- 1985. – 1991: profesor povijesti umjetnosti na više srednjih škola u Mostaru


-„URBICID '92“, Mostar, 1992. (koautor)

-Tradicionalna arhitektura u selima na području općine Ravno“, HERCEGOVINA, br. 1 (9), Mostar, 1995.

-MOSTAR U SLICI I RIJEČI, Naklada Stanek, Mostaar, 2008. (suradnik)

- „Ikona Bogorodice Eleuze iz Mostara“, HERCEGOVINA 22, Mostar 2008., UDK7.046.3(497.6 Mostar)

- „Prilog poznavanju ikona iz zbirke bratovštine Svih svetih u Korčuli“, Peristil 51, 2008.

-“Ikona sv. Spiridona sa svecima iz Pinakoteke Župe sv. Nikole u Cavtatu – prilog poznavanju poslijebizantske ikonografije”, Radovi Instituta za povijest umjetnosti 33, 2009.

34


Hrvatski:BIZANT U SREDNJOVJEKOVNOM ZIDNOM SLIKARSTVU OD BUDVE DO KVARNERA

Engleski: BYZANTINE INFLUENCES IN MEDIEVAL FRESCOES ON THE EASTERN ADRIATIC COAST (BUDVA TO KVARNER)


Područje/polje: humanističke znanosti



Prvi mentor: red. prof. Igor Fisković, dr. sc.

Odsjek za povijest umjetnosti

Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu

Drugi mentor:


1. Igor Fisković, O freskama 11. i 12. stoljeća u Dubrovniku i okolici, Radovi Instituta za povijet umjetnosti 33, 2009.; 17. – 37. (članak, znanstveni)

2. Fisković Igor, Uz otkriće fresaka u sakristiji Male braće. //Dubrovnik. 4 (2005) ; 201-217 (članak, znanstveni).

3. Fisković Igor, Traversando il mare: l'arte tra Duecento e Rinascimento // L'arte per mare / Gentili, Giovanni (ur.)., Milano :Silvana editoriale, 2007.

4. Fisković Igor, Un contributo al riconoscimento degli affreschi "Adriobizantini" sulla sponda croata meridionale. // Hortus atrium medievalium : journal of the International Research Center for Late Antiquity and Middle Ages. 4 (1998); 71-83 (članak, znanstveni).

5. Fisković Igor (koautor), Stoljeće gotike na Jadranu - Slikarstvo u ozračju Paola Veneziana // Stoljeće gotike na Jadranu : slikarstvo u ozračju Paola Veneziana = Century of gothic on the Adriatic : the painting inspired by Paolo Veneziano : Galerija Klovićevi dvori, 19.X.-28.XI. 2004. / Rauter Plančić, Biserka (ur.)., Zagreb : Galerija Klovićevi dvori, 2004. Str. 60-61, 64-65, 140-151, 178-179, 188-189.

Prvi mentor: prof. dr. Igor Fisković

Drugi mentor:

OBRAZLOŽENJE TEME


Uže područje rada čini 27 lokaliteta u kojima je preostalo fresko slikarstvo. Ovi spomenici se nalaze u crkvama Zadra, na otoku Braču, u Dubrovniku i na elafitskim otocima, te na čitavome prostoru Boke Kotorske s najvećom koncentracijom spomenika u samome gradu Kotoru. Ovo slikarstvo je sačuvano je u vrlo neujednačenome rasponu od jedne očuvane slike ili samo jednog fragmenta, do kompletno oslikanih svih zidova crkve. Njegova heterogenost se objašnjava činjenicom da je nastajalo u vrlo širokome vremenskom rasponu, od kraja 11. do početka 18. stoljeća. Stoga ono uslijed toga odražava sve promjene koje su zahvaćale rečeni prostor. Ovo slikarstvo s idejnih i estetskih aspekata pokazuje veliku raznolikost. Radovi su to koji prikazuju široki raspon „bizantskog“ u formalno-stilskom i ikonografskom smislu, pokazujući različite oblike čistog bizantskog umjetničkog govora i duha, kao i oblike u kojima se prepoznaju različiti stupnjevi i načini miješanja bizantske umjetničke tradicije s umjetničkim iskustvima i težnjama Zapada.

35


Twenty seven (27) localities with preserved fresco painings of byzantine charactere are the main subject of the disertation. The frescoes are preserved in some churches in Zadar, Brač, Dubrovnik and Elafiti islands and in the area of Boka Kotorska and Kotor as its center. Due to the very long time period of their appearing, the end of the 11th – beginning of the 18th century, the heterogenity of these painings is obvious. These frescoes present wide range of the „byzantine“ in formal and iconographic contexts. Some of them are examples of pure byzantine art and the others present byzantine artistic tradition with various degrees of western artistic influences and different ways of their appearance.


Propitivanje odnosa bizantskih i zapadnoevropskih slikarskih izričaja u sačuvanome zidnom slikarstvu na obuhvaćenom prostoru temelji se na rezultatima terenskih istraživanja i dosadašnjim rezultatima istraživanja ovog segmenta umjetničkog nasljeđa. U dosadašnjoj hrvatskoj historiografiji ova problematika je tek fragmentarno obrađivana (D. Domančić A. Deanović, C. Fisković, I. Petricioli), a tek u posljednje vrijeme se kod nekih autora pojavilo veće zanimanje za nju (I. Fisković). Pored toga, temelj istraživanja predstavljaju opći prikazi bizantske umjetnosti (V. N. Lazarev), a naročito prikazi srednjovjekovne umjetnosti Italije (V. Pace, S. Bettini). Uz navedeno, neophodno će biti pojave u zidnome slikarstvu na ovome prostoru pokušati rasvijetliti u svjetlu promišljanja suvremenih povjesničara umjetnosti koji problem bizantske umjetnosti i njezina kontakta sa Zapadom pokušavaju rasvijetliti na nove načine (H. Belting).


Glavni cilj rada je istražiti postojeća ostvarenja zidnoga slikarstva na rečenome prostoru u kome se mogu prepoznati ikonografski i stilski utjecaji bizantskoga slikarstva. To istraživanje će rezultirati točnom predodžbom o opsegu i karakteru ovoga slikarstva. Nakon uvida u opseg i karakter rečene građe, cilj je interpretirati ju u odnosu na pojedine pojave u bizantskoj umjetnosti, kao i na mnoge oblike bizantinizama koji su se javljali u Italiji i diljem istočnomediteranskoga prostora. Svojim karakterom ovo zidno slikarstvo odražava svu kompleksnost prostora i vremena u kome nastaje čime se kao vrlo važan njegov cilj nameće preciziranje načina širenja i prihvaćanja bizantske umjetnosti i njezinih utjecaja, što će pomoći rasvjetljavanju pojma “adriobizantinizma”.


Istraživanje će se temeljiti na terenskome radu i snimanju na dvadeset i sedam (27) lokaliteta u kojima je preostalo fresko slikarstvo očuvano u različitom obimu. To su slijedeći lokaliteti: Zadar - freska na Većeneginoj grobnici, oslici u crkvama sv. Petra Staroga i sv. Andrije, dva sloja slikarstva u crkvi sv. Krševana i dva sloja slikarstva u katedrali sv. Stošije; freska u župnoj crkvi u selu Donji Humac na Braču; Dubrovnik – ostaci fresaka podno dubrovačke katedrale, ostaci fresaka u sakristiji samostana Male braće i jedna freska u predvorju refektorija istoga samostana; freske u crkvi sv. Nikole na Koločepu; freske u crkvi sv. Ivana kraj Šilova sela na Šipanu; freske u maloj crkvi manastira Savine kod Herceg Novoga; freske u apsidi stare crkve u Bijeloj kod Herceg Novoga; freske u crkvici sv. Bazilija u Stolivu, Kotor – fragment freske u crkvi sv. Pavla, freska u crkvi sv. Luke, freske u Collegiati, dva sloja slikarstva u kotorskoj katedrali sv. Tripuna, dva sloja slikarstva u crkvi sv. Mihaila; i u Boki – freska u crkvi sv. Ane iznad Perasta, freske u kapeli u crkvi sv. Petra u Bogdašićima, freske u crkvama u Orahovcu, Bogišićima, Klincima, Pelinovu, Šišićima, Mrkovima. Nakon rada na terenu bit će moguće izvršiti temeljite stilske i ikonografske analize svih ispitanih fresaka, te njihovu međusobnu komparaciju koja bi mogla rezultirati zaključcima o postojanju i djelovanju istih majstora i radionica, slične ili različite njihove provenijencije kao rezultata različito pristiglih umjetničkih utjecaja. Komparativnom analizom ispitana građa će se eventualno moći svrstati u određene grupe. Prilikom analiza ikonografije i stila, te međusobnog upoređivanja preostalih spomenika, preispitat će se dosadašnje datacije i atribucije ovih ostvarenja, ako one postoje, te će se dati prijedlozi datacije i atribucije za one freske koje dosada nisu u tome smislu obrađene. U tome kontekstu bi od velike koristi moglo biti proučavanje arhivske građe koja može dati važne informacije o vremenu nastanka ovih slika, uvjetima u kojima su nastali, a posebice ugovore sa slikarima koji mogu dati podatke o imenima i porijeklu majstora. Stilske i ikonografske analize će dati rezultate koji će omogućiti kompariranje istraženoga materijala sa srodnim ostvarenjima u susjednim oblastima, prvenstveno talijanskim srednjovjekovnim zidnim slikarstvom, kao i sa slikarstvom koje se razvijalo u unutrašnjosti, na prostorima srednjovjekovne srpske države, čime će se moći odrediti položaj ovih spomenika u odnosu na seukupna kretanja u ovoj oblasti srednjovjekovne umjetnosti na širem prostoru.


Rezultat ovog istraživanja bit će cjeloviti pregled sačuvanoga zidnog slikarstva bizantskoga karaktera na prostoru od Budve do Kvarnera, čime će se dobiti potpuniji uvid u cjelinu srednjovjekovne umjetnosti ovoga prostora. Pored komparativnog i kronološkog sagledavanja ovoga slikarstva, dobit će se jasnija slika o umjetničkih dešavanjima i kretanjima utjecaja, kao i o formiranju određenih regionalnih varijanti umjetnosti naročito zanimljivih na ovakvim kompleksnim kontaktnim prostorima.



36

Belting, H., Likeness and Presence. A History of the Image before the Era of Art, Chicago - London 1996.Deanović, A., Romaničke freske u sv. Krševanu, Zadar, Peristil sv. II., Zagreb 1957.Domančić, D., Sredovječna freska u Donjem Humcu na Braču, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 10, 1956.Đorđević M., I, Novootkriveni fragmenti fresaka u crkvi Svete Ane iznad Perasta (Boka Kotorska), Zograf 29, Beograd 2002. – 2003.Đurić, V. J., Manastir Savina, Boka 5, Hreceg Novi 1973.Đurić, V. J., Vizantijske freske u Jugoslaviji, Beograd 1974.Đurić, V. J., L'art venetien et la peinture murale en Dalmatie, Venezia e il Levante fino al secolo XV, vol. II, Firenca - Venecija, 1974.Đurić, V. J., Freska u crkvi sv. Luke u Kotoru, Fiskovićev zbornik I., Prilozi za povijest umjetnosti u Dalmaciji 21., Split 1980.Đurić, V. J., Crkva sv. Petra u Bogdašiću i njene freske, Zograf 16, Beograd 1985.Đurić, V. J., U senci firentinske unije: Crkva Sv. Gospođe u Mržepu (Boka Kotorska), Zbornik radova Vizantološkog instituta, knj. XXXV, Beograd 1996.Đurić, V. J., Jezici i pismena na srednjovekovnim frsko natpisima u Boki Kotorskoj, Crkva svetog Luke kroz vjekove (zbornik), Kotor

1997.Fisković, C., Dalmatinske freske, Zagreb 1965.Fisković, C., Spomenička baština Boke Kotorske, Zagreb 2004., (priredio Tomić, R.)Fisković, I., Romaničko slikarstvo u Hrvatskoj, Zagreb 1987. Fisković, I., Zidno slikarstvo Radovanova doba u Dalmaciji, Radovan i njegovo doba, Trogir 1994.Fisković, I.,Un contributo al riconoscimento degli affreschi „adriobizantini“ sulla sponda croata meridionale, Hortus Artium

Medievalium, vol. 4/ 1998., Medulin – Zagreb 1998.Fisković, I., Uz otkriće fresaka u sakristiji Male braće, Dubrovnik 4 /2005.Fisković, I., O freskama 11. i 12. stoljeća u Dubrovniku i okolici, Radovi Instituta za povijest umjetnosti 33., Zagreb 2009.Lazarev, V. N., Istorija vizantijskog slikarstva, Beograd 2004.Pace, V., Freska u crkvi svetog Luke u Kotoru i sećanje na rimsku crkvu, Crkva svetog Luke kroz vjekove (zbornik), Kotor 1997.Petricioli, I., Romanika u Zadru, Zadar – zbornik, Zagreb 1964.Popović-Grgurević, J., Prilog poznavanju zidnog slikarstva u katedrali sv. Tripuna u Kotoru, Boka 21 – 22, Herceg – Novi 1999.Radojčić, S., O slikarstvu u Boki Kotorskoj, Spomenik SAN, CIII, Beograd 1953.Vujičić, R., Freska s likom sv. Hristofora na pročelju crkve sv. Ane u Kotoru, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 24, Split 1984.Vujičić, R., O freskama u crkvi sv. Mihaila u Kotoru, Zbornik Boka 17, Herceg – Novi 1985.Živković, V., Zidno slikarstvo u crkvi Svete Marije Koleđate u Kotoru, Boka 21, Herceg Novi 1999.Živković, V., Freske iz XV veka u kotorskoj crkve Svete Ane. Ikonografska analiza, Zograf 28., Beograd 2000.-2001.Živković V., Molitve Pro remedio animae u Kotoru XIV veka, Balcanica XXXV, Beograd 2004.







Samostalno financiranje DA



37



Potpis


Potpis


IZJAVA


U Zagrebu, 5. studenoga 2010. Potpis


M.P.

38

39

40

IME I PREZIME PRISTUPNIKA ILI PRISTUPNICE: Tatjana Mićević-Đurić

SASTAVNICA: Filozofski Fakultet

Naziv studija: Poslijediplomski doktorski studij povijesti umjetnosti

Matični broj studenta:


hrv. Bizant u srednjovjekovnom zidnom slikarstvu od Budve do Kvarnera

eng. Byzant in Medieval Mural Painting from Budva to Kotor

Područje/polje/granaa: Povijest umjetnosti

MENTOR(I)


Mentor 1: Dr. sc. Igor Fiskovic, red. prof. Filozofski fakultet [email protected]

Mentor 2b:



1.Dr. sc. Ana Munk, doc Filozofski fakultet [email protected]

2. Dr. sc. Igor Fisković, red. prof.

Filozofski fakultet [email protected]

3.Dr. sc. Sanja Cvetnić, red. prof. Filozofski fakultet [email protected]

4.

5.



41

Doktorska dizertacija pod naslovom Bizantska figuralna umjetnost od Budve do Kvarnera, mentor

dr. sc. Igor Fisković, redoviti profesor, odobrena je odlukom sveučilišta u Zagrebu 14. srpnja 2010.

godine. Tema disertacije je bila predložena na temelju spoznaja o obimu građe i literature nastale do

početka devedesetih godina 20. stoljeća. Međutim tijekom rada na izradi disertacije na terenu, ali i u

literaturi pronađeno je znatno više spomenika koji po svojim osobitostima spadaju u uže područje

odobrene disertacije. Samo u oblasti zidnog slikarstva pojavilo se više od deset novih, dosada

nepoznatih i u literaturi slabo prikazanih spomenika. Zbog prevelikog obima građe koja ulazi u uže

područje odobrenog rada, temu je potrebno suziti. Stoga smatramo da će biti puno primjerenije da se

tema i naslov doktorskoga rada promijeni u: Bizant u srednjovjekovnom zidnom slikarstvu od

Budve do Kvarnera s čime je suglasan i mentor, prof. dr. Igor Fisković.

Uže područje rada predstavlja dvadeset i sedam (27) lokaliteta u kojima je preostalo fresko

slikarstvo očuvano u različitom obimu. Spomenuti primjeri se nalaze u Zadru (Većenigina grobnica,

crkve sv. Petar Stari, sv. Andrija, sv. Krševan, sv. Stošija), freska u župnoj crkvi u selu Donji Humac

na Braču, ostaci fresaka u Dubrovniku (katedrala, sakristija samostana Male braće, crkva sv. Nikole

na Koločepu, sv. Ivan kraj Šilova sela na Šipanu). Nadalje, obradit će se freske u maloj crkvi

manastira Savina kod Herceg Novog, freske u apsidi stare crkve u Bijeloj kod Herceg Novog, freske

u crkvici sv. Bazilija u Stolivu, i na prostoru Kotora i Boke Kotorske (više lokaliteta).


Predložena tema i naslov obećava plodno područje istraživanja koje će nesumnjivo uroditi važnim

zaključcima o ovom bitnom i nedovoljno obrađenom razdoblju umjetničkog stvaralaštva na istočnom

Jadranu. Stoga predlažemo Fakultetskom vijeću da odobri promjenu teme i daljnji postupak pisanja

doktorskoga rada pod naslovom Bizant u srednjovjekovnome zidnom slikarstvu od Budve do

Kvarnera i za mentora predlažemo dr. sc. Igora Fiskovića, red. prof.

Prijedlog izmjene ili dorade naslova:

Prvotni naslov: Bizantska figuralna umjetnost od Budve do KvarneraPromjenjeni naslov: Bizant u srednjovjekovnom zidnom slikarstvu od Budve do KvarneraPrijedlog izmjene ili dopune mentora (UPISATI: TITULA, IME I PREZIME, USTANOVA)



1. Dr. sc. Ana Munk, doc


2. Dr. sc. Igor Fisković, red. prof.

42

3. Dr. sc. Sanja Cvetnić, , red. prof.

4.

5.

Mjesto i datum:






43



IME I PREZIME PRISTUPNIKA ILI PRISTUPNICE:

Zdravka Skok

SASTAVNICA: Filozofski fakultet Zagreb

Naziv studija: Poslijediplomski doktorski studij kroatistike

Matični broj studenta: 6298Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti: (molimo zacrniti polje)


□ izvan doktorskoga studija □ na temelju znanstvenih

dostignuća

Ime i prezime majke i/ili oca: Zlata i Franjo Kocijan

Datum i mjesto rođenja: 11. 3. 1970.

Adresa: Šenkovec, I.L.Ribara 16, Čakovec

Telefon/mobitel: 099/214-1771

e-pošta: [email protected]



Godine 1994. stekla sam zvanje profesora kroatistike i južnoslavenskih filologija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Srednju školu (Srednjoškolski centar) polazila sam u Čakovcu od 1984. do 1988., odgojno-obrazovni smjer, suradnik u nastavi. Osnovnu školu polazila sam u Maloj Subotici.


Zaposlena sam u Gimnaziji Čakovec i Gospodarskoj školi Čakovec na radnom mjestu profesora hrvatskoga jezika. Od 1993. do 2009. radila sam u Tehničkoj školi Čakovec, a od 1992. do 1993. u Osnovnoj školi Šenkovec.


Međimurska frazeologija: Hrvatski kajkavski kolendar. Čakovec: Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu, 2011.obranjen kvalifikacijski rad Frazeologija mjesnoga govora Serdahelja


Hrvatski:

Frazeologija pomurskih Hrvata u odnosu prema međimurskoj frazeologijiKontrastivna analiza na primjeru mjesnoga govora Serdahelja i Male Subotice

Engleski:Mura-basin phraseology in relation to phraseology of MeđimurjeContrasting analysis based on the local speech of Serdahelj and Mala Subotica

Jezik na kojem će se pisati rad:hrvatski



44

Mentor 1:Dr. sc. Mira Menac-Mihalić

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

[email protected]

Mentor 2:

KOMPETENCIJE MENTORA - popis do 5 objavljenih relevantnih radova u zadnjih 5 godina b


Menac-Mihalić, Mira 2005. Frazeologija novoštokavskih ikavskih govora u Hrvatskoj. Zagreb: Školska knjiga.Menac-Mihalić, Mira; Maresić, Jela. 2008. Frazeologija križevačko-podravskih kajkavskih govora s rječnicima.Zagreb: IHJJMenac-Mihalić, Mira. 2007. O nekim hrvatskim dijalektnim frazemima sazoonimskom sastavnicom. Kulturni bestijarij. Zagreb: Hrvatskasveučilišna naklada, 389-400.Mira Menac-Mihalić 2007. Sveze riječi sa sastavnicom «ruka» u pravnim čakavskim tekstovima od 14. do 18. stoljeća, U službi jezika, Zbornik u čast Ivi Lukežić, 207-230, (urednica Silvana Vranić), Rijeka, u suautorstvu s B. Kuzmićem.Mira Menac-Mihalić (2007. / 2008.) Internacionalni frazemi sa sastavnicom uho u hrvatskim i slovenskim dijalektnim


OBRAZLOŽENJE TEME:


U ovom se radu provodi kontrastivna analiza dviju frazeologija - pomurskih Hrvata i međimurske, na primjerima mjesnih govora Serdahelja i Male Subotice. Na korpusu više od tisuću frazema provodi se strukturna, sintaktička i semantička analiza. Strukturna analiza podrazumijeva analizu opsega frazema te njihov leksički sastav. Kajkavski dijalekt pomurskih Hrvata u neposrednom je dodiru s mađarskim jezikom te je u strukturnom aspektu neizbježna analiza prilagodbe posuđenica. Sa sintaktičkog aspekta dijalektalna frazeologija sukladna je frazeologiji hrvatskoga standradnog jezika te se frazem analizira kao dio rečeničnog ustrojstva. Najveću pozornost zahtijeva semantički aspekt koji prikazuje bit frazema - značenje, odnosno smisao koji se ostvaruje u kontekstu. Semantička se analiza temelji na konceptualnoj analizi frazema. Konceptualizacijom se frazemi dovode u vezu s civilizacijskim i kulturnim specifičnostima te se utvrđuje njihova motivacija u formiranju frazeološkog značenja.

45


In this work contrasting analysis of two phraseologies is being conducted – of Croats in the Mura River basin and Međimurje with examples from local speeches of Serdahelj and Mala Subotica. More than a thousand phrasemes are included in structural, syntactical and semantical analysis. Structural analysis implies phrasemes' scope analysis and lexical structure. The kajkavian dialect of the Mura-basin Croats is in immediate contact with Hungarian. Therefore is the analysis of loan-words adjustment inevitable. From syntactical aspect dialectal phraseology is consistent with phraseology of Standard Croatian and phraseme is analysed as a part of a sentence. The biggest emphasis is on the semantical aspect which bears the essence of a phraseme – its meaning, the sense it makes in the context. Semantical analysis is based on conceptualization which brings phrasemes into relation with civilization and cultural specific qualities and determines their motivation in formation of phraseological meaning.


Frazeologija se kao jezikoslovna disciplina prikazuje dijelom leksikologije ili pak kao samostalna disciplina. Zahvaljujući radu ruskih jezikoslovaca u drugoj polovici 20. st. postavljeni su temelji za osamostaljivanje frazeologije. Utemeljiteljem slavenske frazeologije smatra se Viktor Vladimirovič Vinogradov koji 1947. u djelu Leksikologija i leksikografija piše rad Osnovni tipovi frazeoloških jedinica u ruskom jeziku. Time frazeologija u ruskom jeziku egzistira paralelno s leksikologijom. U hrvatskom jezikoslovlju frazeologija se razvija 70-ih god. 20. st. Hrvatskom utemeljiteljicom frazeologije smatra se akademkinja Antica Menac koja svojim ranim frazeološkim radovima (O strukturi frazeologizma, 1970. / 71.) najavljuje veliki Rusko-hrvatski ili srpski frazeološki rječnik (1979. / 80.). Dvije godine kasnije, 1982. izlazi Frazeološki rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika prof. Josipa Matešića, 1988. u redakciji istog autora Hrvatsko-njemački frazeološki rječnik, a 2003. Hrvatski frazeološki rječnik (Menac, Fink-Arsovski, Venturin). Termin frazeologija ima dva značenja. Osim u značenju lingvističke discipline, ona se odnosi i na ukupnost frazema raspoređenih prema određenim kriterijima. Tako razlikujemo nacionalnu, internacionalnu, dijalektalnu, a s obzirom na različita semantička polja i somatsku, zoonimnu frazeologiju. Hrvatska se dijalektalna frazeologija u posljednjih desetak godina snažno razvija. Zahvaljujući radu M. Menac-Mihalić (Frazeologija novoštokavskih ikavskih govora u Hrvatskoj, 2005.) te zajedničkom radu J. Maresić i M. Menac- Mihalić (Frazeologija križevačko-podravskih kajkavskih govora s rječnicima, 2008.) možemo govoriti o temeljima hrvatske dijalektalne frazeologije. Analize frazema pojedinih mjesnih govora doprinose sustavnosti istraživanja dijalektalnih frazema, a tome se želi pridonijeti i ovim radom.


U sklopu poslijediplomskoga doktorskoga studija kroatistike provela sam nekoliko istraživanja. Unutar kolegija Hrvatska narječja istraživala sam kajkavski dijalekt pomurskih Hrvata. Opisivala sam fonologiju i morfologiju mjesnoga govora Serdahelja koristeći metodu snimanja tematskog razgovora o narodnim običajima s dvjema autohtonim sugovornicama.Fonologiju mjesnoga govora Serdahelja detaljnije sam prikazala pomoću dosadašnje literature o toj

46

temi te na temelju spomenutih snimki razgovora. Jedan od fakultativnih ispita bio je analiza povratnih glagola govora pomurskih Hrvata, provedena na temelju Rječnika pomurskih Hrvata Đ.Blažeke, I.Nyomarkaya, E.Racz. Analizu sam provela polazeći od prototipno – kontekstualne analize povratnih glagola u hrvatskom jeziku Branimira Belaja te sam pokušala prikazati sintaktičku funkciju povratnih glagola u govorima pomurskih Hrvata.Baveći se frazeologijom istraživala sam međimursku frazeologiju. U Gimnaziji Čakovec provela sam istraživanje o aktualnosti međimurskih frazema u svakodnevnom životu čakovečkog gimnazijalca te o poznavanju značenja frazema.Međimursku sam frazeologiju prikazivala na manjem korpusu.Provela sam strukturnu, sintaktičku i semantičko – konceptualnu analizu frazema. Frazeologiju mjesnoga govora Serdahelja u kvalifikacijskom sam radu prikazala sa semantičkog aspekta te analizirala jezičnu konvergenciju. Izrađen je i rječnik frazema, a temelji se na korpusu od šeststonjak frazema.


Cilj je istraživanja utvrditi i prikazati sličnosti i razlike dviju kontaktnih frazeologija - pomurskih Hrvata i međimurske. Analizom se nastoji utvrditi u kojim se aspektima: strukturnom, sintaktičkom te semantičkim talozima i konceptima frazemi dviju frazeologija naročito razlikuju a u kojima se podudaraju. Pretpostavka je da se frazemi kajkavskog dijalekta dvaju mjesnih govora uvelike dodiruju, ali isto tako da čuvaju vlastite specifičnosti. Također se konceptualizacija frazema dovodi u vezu s civilizacijskim i kulturnim specifičnostima te se utvrđuje njihova motivacija u formiranju frazeološkog značenja.


Terenskim istraživanjem prikupljen je korpus više od tisuću frazema dvaju mjesnih govora - Serdahelja i Male Subotice. Frazemi se zapisuju u rječnike po formalnom principu, tj po vrsti riječi svojih sastavnica, i to redom: 1. imenica, 2. pridjev, 3. prilog, 4. broj, 5. zamjenica, 6. glagol. Dakle, ako frazem ne sadrži imenicu, razvrstava se po pridjevu, ako nema pridjeva po prilogu itd. Nakon frazema natuknice slijedi značenje te potvrda u govoru, zapisana fonetskom transkripcijom. U radu će se odrediti zemljopisni položaj Serdahelja i Male Subotice te prikazati osnovne fonološke i morfološke značajke tih dvaju mjesnih govora.Nakon teorijskog promišljanja o frazeologiji i frazemu na temelju prikupljenog korpusa provest će se strukturna, sintaktička i semantička anliza frazema. Kontrastivnom i komparativnom metodom frazemi će se grupirati prema utvrđenim konceptima.Strukturnom analizom frazema osim opisa fonetskih riječi, sveza riječi te rečenica prikazat će se i leksički sastav, odnosno prilagodba posuđenica. Sintaktička analiza provest će se analogno sintaksi hrvatskoga standardnog jezika, a najopširniji će biti semantički prikaz frazema. Provest će se analiza značenjskih odnosa među frazemima, kognitivno-konceptualna analiza te prikaz zoonimnih frazema. Utvrdit će se sličnosti i razlike frazema dvaju mjesnih govora te iznijeti relevantni zaključci.

47


Na temelju rezultata istraživanja ovaj bi rad trebao predstavljati svojevrstan doprinos kajkavskoj dijalektalnoj frazeologiji. Rezultati istraživanja pridonijeli bi i uvidu u specifična frazeološka značenja dvaju mjesnih govora. Semantičko - konceptualnom analizom ukazalo bi se na vezu frazeoloških značenja s kulturom i mentalitetom različitih jezičnih zajednica.


. Bartolić, Zvonimir. 2006. Pučko pjesništvo pomurskih Hrvata. Sjevernohrvatske teme VIII. Čakovec: Matica hrvatskaBlažeka, Đuro. 2008. Međimurski dijalekt. Čakovec: Matica hrvatskaBlažeka, Đuro; Nyomarkay, Istvan; Racz, Erika. 2009. Mura menti horvat tajszotar, Rječnik pomurskih Hrvata, Budapest: Tinta KönyvkiadoChevalier, J, Gheerbrant, A. 1994. Rječnik simbola. Zagreb: MladostDamjanović, Stjepan. 2004. Mali staroslavensko- hrvatski rječnik. Zagreb: Matica hrvatskaFink-Arsovski, Željka. 2002. Poredbena frazeologija: pogled izvana i iznutra, Zagreb:FF pressGeld, Renata. 2006. Konceptualizacija i vidovi konstruiranja značenja: temeljne kognitivnolingvističke postavke i pojmovi. Suvremena lingvistika. ZagrebKerecsenyi Edit. 1982. Povijest i materijalna kultura Hrvata. Budimpešta: Poduzeće za izdavanje udžbenikaLončarić, Mijo. 1996. Kajkavština u Mađarskoj. Hrvati i Mađari u svjetlu

prožimanja kultura i jezika. Pečuh. 198-206.Menac, A., Fink-Arsovski, Ž., Venturin, R. 2003. Hrvatski frazeološki rječni Zagreb: Naklada Ljevak.Menac-Mihalić, Mira 2005. Frazeologija novoštokavskih ikavskih govora u Hrvatskoj. Zagreb: Školska knjiga.Menac-Mihalić, Mira; Maresić, Jela. 2008. Frazeologija križevačko-podravskih kajkavskih govora s rječnicima.Zagreb: IHJJMenac-Mihalić, Mira. 2007. O nekim hrvatskim dijalektnim frazemima sa zoonimskom sastavnicom. Kulturni bestijarij. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 389-400.Menac-Mihalić, Mira. 2004. Hrvatski dijalektni frazemi s antroponimom kao sastavnicom. Folia onomastica Croatica. Zagreb. 361-385.Racz, Erika 2007. A Mura menti kaj horvat nyelv, doktorska disertacija

48

IZJAVA


U Zagrebu 21.12.2010. Potpis Zdravka Skok Ime i prezime





49



OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICETitula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Ivana Peruško, znanstvena novakinja

Nositelj studija: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Naziv studija: Poslijediplomski doktorski studij književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture.

Matični broj doktoranda/doktorandice: 6632



dostignuća

Ime i prezime majke i/ili oca: Maksim i Elijana Peruško


Adresa: Gaje Alage 2

Telefon/mobitel: +385 95 8344 328




2009Državni institut za ruski jezik A. Puškin (Rusija) – seminar povišenja kvalifikacije i postdiplomskog obrazovanja za profesore ruskoga jezika.

2008Moskovsko državno sveučilište M. Lomonosov (Rusija) – potvrda o odslušanom semestru na Poslijediplomskome doktorskome studiju ruskoga jezika i književnosti.

2004 Sveučilište u Zagrebu – Filozofski fakultet, dipl. prof. ruskoga jezika i književnosti i hrvatskoga jezika i književnosti.


50


2010 – Instruktor hrvatskoga jezika veleposlanika Paula Vandorena, šefa Delegacije EU u Hrvatskoj.

2007-2008Moskovsko državno sveučilište M. Lomonosova (Rusija), Filološki fakultet – lektor hrvatskoga jezika.

2007 - 2008Veleposlanstvo RH u Moskvi (Rusija) – nastavnik hrvatskoga jezika za djecu hrvatskih iseljenika u Moskvi.

2005 – Znanstvena novakinja na Odsjeku za istočnoslavenske jezike i književnosti (Katedra za ruski jezik i književnost) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

2004 – 2007Producent međunarodnoga festivala Festival europske kratke priče.

51


I. Znanstveni skupovi:2010.Međunarodna rusistička konferencija Negotiating Ideologies, Sveučilište u Edinburgu, The Princess Dashkova Centre (Škotska).

2010.Međunarodna rusistička konferencija Transfer u ruskoj književnosti, Lovran (Hrvatska).

2008.Predavanje na temu Tito u suvremenoj hrvatskoj književnosti na Institutu za slavenske jezike i književnosti Ruske akademije znanosti i umjetnosti, Moskva (Rusija).

2007.Međunarodna slavistička konferencija u Opatiji (Hrvatska).

2006.Međunarodna konferencija mladih slavista, Karlovo sveučilište, Filozofski fakultet u Pragu (Češka).

II. Objavljeni radovi:1. Titovo novo ruho ( Tito’s New Clothes ) // Filološke studije , Tom 2 (2008), http://philologicalstudies.org/index.php .

2. Problemi ruske književne anomalije i preuranjene postmodernizacije (Problems of the Russian Literary Anomaly and the Premature Posmodernization) // Umjetnost riječi, 1-2 (2008), Str. 117–131.

3. Staljin: mit i arhiviranje sjećanja (Stalin: Myth and Archivation of Memories) // Nova Istra XXXVII. (2008), 1-2, Str. 191–202.

4. Simfonija kaosa Andreja Beloga (Andrey Bely – Simphony of Chaos) // Petrograd / Božidar Petrač (editor), Zagreb: Alfa (2008), Str. 373–383.

5. Mit o Titu u postjugoslavenskoj Hrvatskoj (The Myth of Tito in the context of Post-Yugoslav Croatia) // Slavistika dnes: Vlivy a kontexty / Prihoda, Marek/Vankova, Hana (ed.), Praha: Červeny Kostelec (2008), Str. 361-371.

6. Hiperkomentar i novi ruski narkokomentar (Hyper-Comment and a New Russian Narco-Comment) // Književna smotra 146 (4) (2007), Str. 25–31.

7. Pečorin i druge bolesti (Pechorin and Other Diseases) // Književna smotra 141–142 (3-4) (2006), Str. 7–19.

8. Bestežinska ozbiljnost Ivana Slamniga (Weightless seriousness of Ivan Slamnig) Quorum 83 (3) (2004), Str. 162–180.

PRIMLJENO ZA OBJAVLJIVANJE:

9. Kako je govorio sovjetski Zaratustra (The Language of the Soviet Zarathustra), primljeno za objavljivanje u časopisu Književna smotra (u siječnju 2011. godine).


52

http://philologicalstudies.org/index.php

Hrvatski: Odnos pisca i vlasti u publicistici i feljtonisticiMihaila Bulgakova i Maksima Gor'koga (1917 – 1924)

Engleski:

Writer and Power in Essays and Feuilletons of Maxim Gorky and Mikhail Bulgakov (1917 – 1924)


Područje/polje: Humanističke znanosti, Znanost o književnosti (filologija)



Prvi mentor: dr.sc. Josip Užarević, red. prof.


[email protected]

Drugi mentor:


(Trans)paradoks konca // Poetika finala: Mezhvuzovskij sbornik nauchnyh trudov / T.I. Pecherskaja, editor(s). Novosibirsk : Izdatel'stvo NPGU, 2009. Str. 16-22. Sebejed (Metafizika jela u "Tumaralima" Jurija Mamleeva) // Književna smotra. br. 151 (1) (2009) ; 77-82 (journal article). Problemi književnoga minimalizma (Dvije riječi kao tekst) // Vidjeti Ohrid / Samardžija, Marko, editor(s).Zagreb : Hrvatsko filološko društvo, Hrvatska sveučilišna naklada, 2008. Str. 341-353. O romantizmu ( Uvodna rije č) // Romantizam i pitanja modernoga subjekta / Užarević, Josip, editor(s).Zagreb : Disput, 2008. Str. 9-12. Gra đ a za povijest vicologije ( Hrvatski slu č aj ) // Poetika pitanja / Duda, Dean ; Slabinac, Gordana ; Zlatar, Andrea, editor(s).Zagreb : FF-Press, 2007. Str. 55-64.

Prvi mentor: dr.sc. Josip Užarević, red. prof.

Drugi mentor:

OBRAZLOŽENJE TEME


Stvaralački opusi Maksima Gor'koga i Mihaila Bulgakova na prvi pogled pripadaju dvjema sasvim oprečnim paradigmama, no geografska i geopolitička analiza njihovih tekstova iz razdoblja Leninove vladavine (1917 – 1924) pokazat će da su oni dva lica istoga statusa. Obojicu je najtočnije odrediti kao prognanike. Štoviše, mišljenja sam da nitko ne utjelovljuje paradoksalnu proturječnost „kulturnih zadaća“ Leninova vremena bolje od navedenih autora, što će se ponajbolje odraziti u njihovim proznim tekstovima. Novim pristupom u analizi izabranih feljtona i publicističkih eseja bit će preispitani važni aspekti politike samih tekstova, kao što su nejasne granice dozvoljenoga i zabranjenoga, cenzure i autocenzure, višeznačnosti teksta i posebne metode pisanja između redaka. Disertacija će u konačnici nastojati osporiti književno neutemeljene sudove sovjetske historiografije, ali i suvremene ruske kritike, prema kojima je Gor'kij paradigmatski primjer sovjetskoga, a Bulgakov buržoaskoga (antisovjetskoga) autora.

53

http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&lang=EN&rad=342944






At firs glance, Maxim Gorky and Mikhail Bulgakov’s opus belong to two completely contrastive paradigms, but the geography of their creation and geopolitical analysis of their texts from the V.I. Lenin era (1917 - 1924) will show that they are actually two faces of the same status. They are both refugees. Moreover, in my belief no one embodies the paradoxical contradiction of "cultural mission" of Lenin’s times better than the abovementioned authors, which will be best reflected in their prose texts. New approach in the analysis of selected essays and journalistic feuilletons shall examine the important aspects of their texts - the problem of unclear boundaries of permitted and forbidden, censorship and self-censorship, political ambiguity and heretics hidden between the lines of selected texts. The dissertation will also seek to challenge the literary ungrounded judgments of Soviet historiography, but also of contemporary Russian criticism according to which Gorky is a paradigmatic example of the Soviet and Bulgakov of the anti- Soviet (bourgeois) author.


Književnost sovjetskoga doba kao dio suvremene “sovjetologije” iznimno je važan, gotovo nezaobilazan aspekt u istraživanjima sovjetske prošlosti. Pitanje zbrkanoga i nesustavnoga opredjeljenja sovjetske književnosti, kao i nekoherentnost u uporabi samoga naziva – jedan od najzanimljivijih i najkompleksnijih problema suvremene ruske znanosti o književnosti. Sudeći po broju publikacija u posljednjih desetak godina, posvećenih složenome problemu identiteta sovjetske književnosti i tipologiji sovjetskoga književnika, čini se da aktualnost spomenute teme ni u postsovjetskim godinama ne jenjava. Studije E. Dobrenka (Formovka sovetskogo pisatelja, 1999); M. Vajskopfa (Pisatel' Stalin, 2002); V. Papernyja (Kul'tura dva, 2006); S. Rassadina (Sovetskaja literatura. pobeždennye pobediteli, 2006); D. Hmel'nickogo (Zodčij Stalin, 2007); Lju. Bulavke (Fenomen sovetskoj kul'tury, 2008); V. Gudkove (Roždenie sovetskih sjužetov, 2008) i mnogih drugih pokazuju kako ne postoji usuglašen stav oko toga kada nastaje sovjetska književnost i tko ulazi u tipologiju sovjetskoga pisca. Valja dodati i to da pojam sovjetska književnost ne obuhvaća samo književnost ruskoga jezika nego i jezike ostalih saveznih republika, što dodatno usložnjava pokušaj opredjeljenja njezinih zajedničkih svojstava, kao i potencijalnu tipologiju sovjetskoga pisca. E. Dobrenko u knjizi Oblikovanje sovjetskoga pisca (Formovka sovetskogo pisatelja, 1999) rođenje sovjetskoga pisca i pripadajuće književnosti vidi u činu okupljanja komsomolskih pisaca u književnu organizaciju pod nazivom Mlada garda (Molodaja gvardija) u listopadu 1922. godine. No S. Rassadin i Lj. Bulavka tvrde da simboličku smrt ruske i rođenje sovjetske književnosti označava smrt pjesnika Aleksandra Bloka, 7. 8. 1921. godine. Nadalje, u tipologiju sovjetskoga pisca, kakvu u uvodu svoje knjige daje Dobrenko, ulaze i nepismeni radnici i preobraženi emigranti, i buntovnici i lojalni intelektualci, i naivni sljedbenici i visokopozicionirani književni činovnici. No deportacija bijelih (nepartijskih) intelektualaca 1922. godine, proganjanje i cenzuriranje E. Zamjatina 1920-ih godina, ubojstvo Borisa Pil'njaka, ponižavajuća suđenja Anni Ahmatovoj i Osipu Mandel'štamu ili iskustvo gulaga Aleksandra Solženicyna, samo su neka od brojnih svjedočanstava koja dokazuju upravo suprotno. Ako tome pridodamo mnogobrojne progone onih pisaca koji su u utrci za osvajanje sovjetske titule podbacili, ne preostaje nego zaključiti da sintagma sovjetski pisac nije ni najmanje jasna. Dvojbe i neslaganja postaju još veće kada su u pitanju slučajevi Mihail Bulgakova i Maksima Gor'koga. U Dobrenkovu tipologiju sovjetskoga pisca ne ulazi M. Bulgakov, dok je status Gor'koga poprilično nejasan. U pregledu ruske sovjetske književnosti Russian Literature Since the Revolution (1994) E. Brown tvrdi da ni jedno književno djelo nastalo u vrijeme sovjetskoga imperija ne može izbjeći određenu povezanosti s politikom. Stvaralaštva Gor'koga i Bulgakova najbolje će ilustrirati ispolitiziranost sovjetske historiografije te višeznačnu prisutnost politike u samim tekstovima. O isprepletenosti politike i književnoga teksta pisali su uistinu mnogi, no u disertaciju ću se oslanjati i problematizirati prvenstveno uvide Ju. Lotmana (O russkoj literature, 2005), I. Howea (Politics and the Novel,1967), J. Derridaa (Back from Moscow from USSR, 1991), E. Dobrenka (Formovka sovetskogo pisatelja, 1999), A. Sinjavskoga (Osnovy sovetskoj civilizacii, 2001), L. Straussa (Progoni i umijeće pisanja, 2003) i M. Ryklina (Komunizam kao religija, 2010). Ideologijom opterećena sovjetska historiografija desetljećima je prikazivala Gor'koga i Bulgakova kao dva posve oprečna politička i poetska modela; dok je Gor'kij služio kao paradigmatski primjer sovjetskoga (politički korektnoga i socrealističkoga) autora, Bulgakovu je dodijeljen status buržoaskoga (antisovjetskoga) autora. Dosad je ruska znanost o književnosti sovjetskost Gor'koga i antisovjetskost Bulgakova dokazivala prvenstveno pozitivističkom analizom njihovih biografija. Smjer mojih istraživanja okrenut je pomnoj komparativnoj analizi izabranih tekstova, ali i pripadajućega konteksta s ciljem potencijalne reinterpretacije neutemeljenih sudova, koje je naslijedila i suvremena ruska historiogafija. Tri su lica sovjetske civilizacije: leniniana (1917 – 1924), staliniana (1924 – 1953) i poststaliniana (1953 – 1991). Budući da se upravo za Leninove vladavine razvijaju temelji budućega odnosa sovjetske politike prema književnim tekstovima i njezinim autorima, u disertaciji ću analizirati stvaralaštvo Gor'koga i Bulgakova u kontekstu sovjetske leniniane (1917 – 1924). U suvremenim će postsovjetskim publikacijama dominirati tendencija propitkivanja nejasnih granica nestanka stare i nastanka nove književnosti, točnije rubnoga (pograničnoga) identiteta književnosti u razdoblju koje povjesničari nazivaju sovjetskom leninianom. U sovjetskim publikacijama, kao što je Povijest ruske sovjetske književnosti (Istorija russkoj sovetskoj literatury, 1979) urednika P.Vyhodceva ili u povijesnome pregledu L. Eršova iz 1982. godine, termin mlada (ili rana) sovjetska književnost primjenjuje se na književno stvaralaštvo koje nastaje neposredno nakon Oktobarske revolucije. U povijesno-književnim pregledima ono se najčešće odjeljuje na dvije etape, no još je važnije reći kako svaka od njih pripada odijeljenoj književno-kulturološkoj paradigmi. L. Eršov je prvu opisao kao početak stvaranja književnosti novoga tipa (1917 – 1921), dodijelivši joj naziv Književnost u razdoblju velike Oktobarske revolucije i Građanskoga rata (isto će učiniti P. Vyhodcev). U tom će razdoblju Gor'kij objavljivati gotovo isključivo publicistiku i zanemariti fikciju, a u slučaju

54

Bulgakova u žanrovskome će smislu prevladati feljtonistika. Književnost 1920-ih godina druga je velika etapa rane sovjetske književnosti, koja je po svojoj strukturi i dinamici mnogo složenija od prve, revolucionarne faze. Upravo će tekstovi ove faze dokazati prognanički status obojice autora te poseban oblik autocenzuriranja u samoj tehnici pisanja.

f

55


Zadaća prvih poglavlja jest propitivanje opravdanosti i utemeljenosti historiografskih sudova prema kojima je Gor'kij sovjetski, a Bulgakov antisovjetski književnik te lociranje književne domovine spomenutih autora. Završna pak poglavlja disertacije posvećena su dekodiranju skrivenih slojeva i političkih proturječja u izabranim feljtonima i esejima obojice autora, s ciljem ukazivanja na posebnu narativnu tehniku, svojstvenu književnicima u izvanrednim okolnostima kao što su progoni i cenzura. Istraživački napori u cjelini teže metapolitičkom razotuđivanju ovih autora, koji su dosad razmotreni kao antonimične pojave.


Materijali i ispitanici:Disertacija će biti posvećena analizi stvaralaštva M. Gor'koga i M. Bulgakova u kontekstu sovjetske leniniane (1917 – 1924). Kada je riječ o Maksimu Gor’kome, analizirat će se njegova opsežna publicistička djela Nepravovremene misli (Nesvoevremennye mysli, 1918), O ruskom seljaštvu (O russkome krest’janstve, 1922) te dvije redakcije ogleda, napisanog povodom Leninove smrti: V. I. Lenin 1924. godine te V. I. Lenin 1930. godine. Problemi poetike i geopolitike Mihaila Bulgakova bit će predstavljeni analizom prvih feljtona autora; neki od njih otkriveni su tek početkom ovoga stoljeća. Riječ je o tzv. kavkaskoj feljtonistici autora, koju čine četiri kraća feljtona: Buduće prilike (Grjaduščie perspektivy, 1919), V kafe (U krčmi, 1919), Tjedan prosvjećivanja (Nedelja prosveščenia, 1921), Kazališni Oktobar (Teatral’nyj Oktjabr’, 1921). Potom će uslijediti analiza feljtona iz prve polovice 1920-ih godina: Moskovske scene (Moskovskie sceny, 1923), Pozlaćeni grad (Zolotistyj gorod, 1923), Vrijeme života i smrti (Časy žizni i smerty, 1924) i dr. Treba napomenuti kako će uvodni (pregledni) dio disertacije zahtijevati osvrte na romane Mati (Mat’, 1906) i Djetinjstvo (Detstvo, 1913) Gor’koga te Majstor i Margarita (Master i Margarita, 1973) Bulgakova. Također, neće biti moguće analizirati publicistiku Gor’koga i feljtonistiku Bulgakova bez osvrtanja na njihovu pripovjednu prozu, tj. fikciju koja nastaje upravo u prvoj polovici 1920-ih godina.

Metodologija: Budući da disertacija istražuje dva zasebna no povezana aspekta u stvaralaštvu i poetici Gor’koga i Bulgakova, potrebno je primijeniti i kombinirati nekoliko metodologijskih pristupa. Metodologiju prvoga dijela studije najbolje definira naziv književna geografija ili topografija stvaralaštva. Posrijedi je pokušaj geografske analize cjelokupnoga stvaralaštva Gor'koga i Bulgakova u svrhu lociranja književne, a ne političko-ideologijske domovine obojice autora. Njoj će biti pridružena pripadajuća geografska analiza izabranih proznih djela. Drugi dio disertacije kombinira semantičku analizu izabranih feljtona i eseja s dekodiranjem skrivenih (ezoteričnih) slojeva teksta Straussovom metodom čitanja između redaka. Budući da u disertaciji istražujem i reinterpretiram poetike i statuse dvojice književnika, dominantna je komparativna metoda.

Plan istraživanja: UVOD

I. OD CENZURE PREMA AUTOCENZURI

I.1 Iz povijesti ruske cenzure

1.2 Cenzorska politika V. I. Lenina

II. KNJIŽEVNA GEOGRAFIJA GOR'KOGA I BULGAKOVA

2.1 O tipologiji sovjetskoga književnika 2.2. Apatrid ili književna domovina M. Gor'koga

2.3 Renegat ili unutarnje progonstvo M. Bulgakova2.4 Prilog: Topografske karte


56

III. POETIKA I GEOPOLITIKA PRVIH REVOLUCIONARNIH GODINA (1917 – 1921)

3.1 Nepravovremene misli Maksima Gor'koga3.2 Kavkaska feljtonistika Mihaila Bulgakova3.3 (Anti)domovina

IV. POLITIČKA PROTURJEČJA U PUBLICISTICI POZNE LENINANE (1921 – 1924)

4.1 Progoni i umijeće pisanja između redaka4.2 Skandalozna publicistika Maksima Gor'koga4.2.1 Strah od Istoka4.3 Pozlaćeni grad Mihaila Bulgakova 4.3.1 Politička mimikrija 4.4 Između ironije i laži

V. DVOSMISLENOST TEKSTA I KULT LIČNOSTI LENINA (1924)

V.1 V. I. Lenin Maksima Gor'koga

V.2 Lenin očima Mihaila Bulgakova

V.3 Zaključna razmatranja

57


U suvremenoj hrvatskoj rusisitici nema cjelovitih i samostalnih istraživanja posvećenih poetici i problematici stvaralaštva M. Gor’koga i M. Bulgakova, dvojice svjetskih klasika 20. stoljeća. Predloženo istraživanje ne samo da je u nas prva cjelovita studija posvećena geopolitičkim implikacijama njihova stvaralaštva, nego je i prvi pokušaj njihova komparativnoga proučavanja. Ona je pionirski pothvat zbog nekoliko razloga; hrvatskoj filologiji i rusistici predstavit će gotovo nepoznatu i na hrvatski neprevedenu ranu feljtonistiku Bulgakova, a isto će učiniti s antisovjetskom esejistikom Gor’koga. Započeto će istraživanje, osim toga, nudi posve novpristup u pokušaju određivanja njihova stvaralaštva kao sovjetskoga i antisovjetskoga.


58

1. Agamben, G. 2008. Izvanredno stanje, Zagreb: Deltakont.2. Andreev, L. Neostrožnye mysli o M. Gor'kom, http://gorkiy.lit-info.ru/gorkiy/about/andreev-neostrozhnye-mysli.htm Baranov

V. 1996. Bez prava na tragediju. O sovremennyh sporah vokrug M. Gor'kogo, http://gorkiy.lit-info.ru/gorkiy/about/bez-prava-na-tragediyu.htm

3. Barkov, A. 2003. Roman M. Bulgakova „Master i Margarita“: Al'ternativnoe pročtenie, http://menippea.narod.ru/ 4. Berdjaev, N. 1987. Ruska ideja, Beograd: Prosveta.5. Berdjaev, N. 2007. Samopoznanie, Moskva: Izdatel'stvo AST. 6. Billington, J. 1988. Ikona i sekira. Istorija ruske kulture, jedno tumačenje, Beograd: Rad7. Bljum, A. 2000. Sovetskaja cenzura v epohu total'nogo terrora. 1929 – 1953, http://opentextnn.ru/censorship/russia/sov/libraries/books/blium/total/ 8. Bulavka, Lju. 2008. Fenomen sovetskoj literatury, Moskva: Aestetica.9. Bykov, D. 2009. Byl li Gor'kij?, Moskva: Astrel'.10. Čudakova, M. 1988. Žizneopisanie Mihaila Bulgakova, Moskva: Kniga.11. Čudakova, M. 2001. Literatura sovetskogo prošlogo, Moskva: jazyk russkoj kul'tury.12. Dobrenko, E. 1999. Formirovka sovetskogo pisatelja. Social'nye i estetičeskie istoki sovetskoj literaturnoj kul'tury, Sankt-

Peterburg: „Akademičeskij proekt“.13. Dobrenko, E.2006. Gor'kij i drugie (Rec. na kn.: Basinskij P. Gor'kij M., 2005), u: Žurnal'nyj zal, NLO, Br. 80,

http://magazines.russ.ru/nlo/2006/80/do30html14. Ejhenbaum, B. Pisatel'skij oblik M. Gor'kogo, 15. Gudkova, V. 2008. Roždenie sovetskih sjužetov, Moskva: NLO. 16. Flaker, A. 1965. Ruski klasici 19. st., Zagreb: Školska knjiga (M. Gor'kij).17. Filosofov, D. V. Gor'kij o religii (nap. 1907.), http://gorkiy.lit-info.ru/gorkiy/about/filosofov-gorkij.htm18. Filosofov, D. Razloženie materijalizma (nap. 1907.), http://gorkiy.lit-info.ru/gorkiy/about/filosofov-materializm.htm19. Kuz'mina, S. 2004. Istorija russkoj literatury 20 veka. Poezija Serebrjanogo veka, Moskva: Flinta/Nauka.20. Lotman, Ju. 2005. O russkoj literature, Sankt-Peterburg: Iskustvo - SPB. 21. Losev, V. I. (ur) 2004. Dnevnik E. i M. Bulgakovy, Moskva: Vagrius.22. Merežkovskij, D. Ne svjataja Rus' (religija Gor'kogo) (nap. 1916.),

http://gorkiy.lit-info.ru/gorkiy/about/merezhkovskij-ne-svyataya-rus.htm23. Rassadin, S. 2006. Sovetskaja literatura. pobeždennye pobediteli, Moskva: Novaja gazeta. 24. Reifman, P. Iz istorii russkoj, sovetskoj i postsovetskoj cenzury,

http://www.gumer.info/bibliotek_Buks/History/reifm/11.php (04.10.2009)25. Sinjavskij, A. 2002. Osnovy sovetskoj civilizacii, Moskva: Agraf.26. Sokolov, B. 2007. Bulgakov. Ènciklopedija, Moskva: Èksmo, Algoritm.27. Strauss, L. 2003. progoni i umijeće pisanja, Zagreb: Disput. 28. Trockij, L. O Gor'kom (nap. 1936.), http://gorkiy.lit-info.ru/gorkiy/about/trockij-o-gorkom.htm29. Zobnin, Ju. (ur.) 1997. Maksim Gor’kij: pro et contra, Sankt-Peterburg: Izdatel’szvo Russkogo Hristianskogo gumanitarnogo

instituta.30. Žirkov, G. 2001. Istorija cenzury v Rossii XIX – XX vv., Moskva: Aspekt Press.


5.000,00 kn







Iz vlastitoga proračuna.

59

http://www.gumer.info/bibliotek_Buks/History/reifm/11.php

http://gorkiy.lit-info.ru/gorkiy/about/merezhkovskij-ne-svyataya-rus.htm

http://gorkiy.lit-info.ru/gorkiy/about/filosofov-gorkij.htm

http://magazines.russ.ru/nlo/2006/80/do30html

http://opentextnn.ru/censorship/russia/sov/libraries/books/blium/total/

http://gorkiy.lit-info.ru/gorkiy/about/bez-prava-na-tragediyu.htm




Potpis

(dr. sc. Josip Užarević, red. prof.)

Potpis

(Ivana Peruško, znan. novakinja)

IZJAVA


U Zagrebu, 14. 2. 2011. Potpis

(Ivana Peruško, znan. novakinja)


60


Molimo Vas da ispunjeni Obrazac DR.SC.-01pošaljete u elektroničkom obliku i u tiskanom obliku – potpisano - u referadu Sastavnice. Sastavnica prosljeđuje ispunjeni Obrazac DR.SC.-01 zajedno s obrascima DR.SC.-02 i DR.SC.-03 u elektroničkom obliku (e-pošta: [email protected]) i u tiskanom obliku – potpisano i s pratećom dokumentacijom - u pisarnicu Sveučilišta u Zagrebu (Trg maršala Tita 14).

61


OPĆI PODACI I KONTAKT PRISTUPNIKA/PRISTUPNICE:IME I PREZIME PRISTUPNIKA ILI PRISTUPNICE:

Ana Batinić

SASTAVNICA: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Naziv studija: Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij kroatistike, smjer književnost


Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti: (molimo zacrniti polje)


□ izvan doktorskoga studija □ na temelju znanstvenih

dostignuća

Ime i prezime majke i/ili oca: Blanka i Zdenko Batinić

Datum i mjesto rođenja: 30. lipnja 1979., Zagreb

Adresa: Kažotićev trg 6, 10 000 Zagreb

Telefon/mobitel: 091 516 4765; 01/2319-428




U prosincu 2008. temeljem molbe ostvarila prijelaz s magistarskog na doktorski studij kroatistike.U prosincu 2003. upisala magistarski znanstveni poslijediplomski studij kroatistike (smjer književnost) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.U rujnu 2003. diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu obranivši diplomski rad iz područja sociolingvistike pod naslovom “Language and Gender Issues” (mentor: dr. sc. Damir Kalogjera, Odsjek za anglistiku).Od 1997. – 2003. studirala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu; smjer: profesor hrvatskog jezika i književnosti i profesor engleskog jezika i književnosti.Od 1993. do 1997. pohađala IV. (jezičnu) gimnaziju u Zagrebu.


U akad. godini 2006./2007. (zimski i ljetni semestar) kao vanjska suradnica sudjelovala u izvođenju nastave na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu; kolegij: vježbe iz Komunikacijske gramatike (1. godina; 30 sati).Od 1. studenoga 2005. zaposlena kao znanstvena novakinja u Odsjeku za povijest hrvatske književnosti Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, angažirana na projektu dr. sc. Tomislava Sabljaka, a nakon završetka toga projekta, na projektu akademika Dubravka Jelčića.Od 15. ožujka 2004. do 1. listopada 2005. radila kao stručna suradnica (na zamjeni do povratka djelatnice s lektorskog mjesta) u Odsjeku za povijest hrvatske književnosti.Od ožujka 2001. radi honorarno kao prevoditeljica za nakladničku kuću Algoritam (s engleskog na hrvatski jezik dosad prevela dvadesetak naslova).

62


Radovi:Priređena knjiga:Liječnici pisci u hrvatskoj književnosti od Dimitrije Demetra do danas, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, prosinac 2008. [poseban otisak "Kronike Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti", Novi tečaj, god. X, br. 21-22, 257 str.; Zagreb, 2008.]Znanstveni radovi:a) izvorni"Crna perspektiva prostora" u Šegedinovu romanu Djeca božja. Topološka analiza inzularnih i ruralnih elemenata, u: Dani Petra Šegedina. Hrvatska književna tradicija i modernost u djelu Petra Šegedina. Zbornik radova III. znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem, Grad Korčula – Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2010., str. 59-71.b) pregledniPlemkinje duha. Marija Jambrišak – Jagoda Truhelka – Zdenka Marković, "Nova Croatica. Časopis za hrvatsku književnost i kulturu", god. II, br. 2, str. 197-215; Zagreb, 2008.Suradnja Šime Ljubića u Nevenu, Viencu i Obzoru, u: Zbornik o Šimi Ljubiću. Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa, sv. 11, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2009., str. [335]-346.Stručni radovi:Pisma Jagode Truhelke Zdenki Marković, "Kronika Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti", Novi tečaj, god. VI, br. 13-14-15, str. 113 – 198; Zagreb, 2004.Bibliografija izdanja djela akademika Ive Frangeša, "Spomenica preminulim akademicima", svezak 124, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za književnost, Zagreb, 2005., str. 39-42.Bibliografija izdanja djela akademika Mirka Božića, "Spomenica preminulim akademicima", svezak 128, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za književnost, Razred za književnost, Zagreb, 2005., str. 25-27.Bibliografija Kronike Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, 1975. – 2005. , "Kronika Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti", Novi tečaj, god. VIII, br. 17, 74 str.; Zagreb, 2006.Bilješke o autoricama (zajedno s Ivanom Sabljak), u knjizi: T. Sabljak (ur.), Svaka priča na svoj način. Hrvatska ženska kratka priča. Večernji list, 1964. – 2004., Naklada MD, Zagreb, 2006., str. 332-347.Bibliografija izdanja djela akademika Vjekoslava Kaleba, "Spomenica preminulim akademicima", svezak 131, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za književnost, Zagreb, 2006., str. 23-27.Bibliografija izdanja djela akademika Ivana Slamniga, "Spomenica preminulim akademicima", svezak 132, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za književnost, Zagreb, 2006., str. 21-24.Nezaobilazno vrelo za proučavatelje Jagića, "Republika", god. LXIII, br. 11, str. 106-110; Zagreb, studeni 2007.Bilješke o autorima; Kazalo imena; Odabrana literatura; prijevodi 20-ak tekstova; korektura. U knjizi: T. Sabljak (prir.), Teorija priče. Panorama ideja o umijeću pričanja 1842. – 2005., poseban otisak "Kronike Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti", Novi tečaj, god. IX, br. 18-19-20, str. 493-547; Zagreb, 2007.Bibliografija izdanja djela akademika Vladimira Popovića, "Spomenica preminulim akademicima", svezak 137, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za književnost, Zagreb, 2008., str. 13-14.Bibliografija izdanja djela akademika Ranka Marinkovića, "Spomenica preminulim akademicima", svezak 142, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za književnost, Zagreb, 2008., str. 29-40.Kronika Međunarodnoga znanstvenog skupa o Šimi Ljubiću [s Vinkom Tarbuškovićem], u: Zbornik o Šimi Ljubiću. Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa, sv. 11, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2009., str. [709]-715.Dvornikovićeva studija o Kranjčeviću i Hamletu i njezini odjeci, u: Silvije Strahimir Kranjčević u našem vremenu. Zbornik radova znanstvenog simpozija održanog u Zagrebu 29. listopada 2008. u povodu Kranjčevićeva jubileja (1865. – 1908. – 2008.), Institut Fontes sapientiae, Zagreb, 2009., str. 201-220.Bibliografija izdanja djela akademika Slavka Mihalića, "Spomenica preminulim akademicima", svezak 148, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za književnost, Zagreb, 2009., str. 23-33.Bibliografija izdanja djela akademika Dragutina Tadijanovića, "Spomenica preminulim akademicima", svezak 149, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za književnost, Zagreb, 2009., str. 21-43.Bibliografija izdanja djela akademika Vlatka Pavletića, "Spomenica preminulim akademicima", svezak 150, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za književnost, Zagreb, 2009., str. 25-37.Ranko Marinković na engleskom jeziku, u: Suvremenost Ranka Marinkovića. Zbornik radova s 4. dana Ranka Marinkovića u Komiži, 13. i 14. rujna 2008. godine, Komiža, 2010., str. 73-88.Sudjelovanja na kongresima:1. Priopćenjem Šime Ljubić – polihistor i polemičar (Suradnja Šime Ljubića u Nevenu, Viemcu i Obzoru) sudjelovala u radu Međunarodnoga znanstvenog skupa o Šimi Ljubiću (Zadar – Stari Grad, o. Hvar, 3. – 6. listopada 2007.)2. Na stručno-znanstvenom skupu Dani Ranka Marinkovića (Komiža – Vis, 12. – 14. rujna 2008.) sudjelovala priopćenjem Ranko Marinković na engleskom jeziku.3. Na znanstvenom skupu Kranjčević u našem vremenu u okviru Dana Silvija Strahimira Kranjčevića (Zagreb, 29. listopada 2008.) sudjelovala izlaganjem Dvornikovićeva studija o Kranjčeviću i Hamletu.4. Izlaganjem pod naslovom Crna perspektiva prostora u Šegedinovu romanu Djeca Božja. Topološka analiza inzularnih i ruralnih elemenata sudjelovala na znanstvenom skupu Hrvatska književna tradicija i modernost u djelu Petra Šegedina u okviru kulturno-znanstvene manifestacije III. Dani Petra Šegedina (Korčula – Žrnovo – Orebić, 11. – 13. rujna 2009.).5. Na Međunarodnom znanstvenom skupu o Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom (Varaždin – Varaždinske Toplice, 15. – 17. travnja 2010.) sudjelovala priopćenjem Prostornost u Kukuljevićevu književnom opusu.6. Na Danima Hvarskog kazališta (Hvar, 6. – 8. svibnja 2010.) sudjelovala izlaganjem Sjećanje i pamćenje u ogulinskim predajama i legendama. Prostor i oblikovanje lokalnog identiteta.

63


Hrvatski: Hrvatski književni časopisi za djecu i mladež («Bosiljak» – «Smilje» – «Smib») s animalističkog motrišta

Engleski: Croatian Literary Magazines for Children and Youth («Bosiljak» – «Smilje» – «Smib») from the Animal Studies Standpoint

Jezik na kojem će se pisati rad: hrvatski



Mentor 1: prof. dr. sc. Vinko Brešić Filozofski fakultet, Zagreb [email protected]

Mentor 2:



Dr. sc. Vinko Brešić1. Čitanje časopisa, Matica hrvatska, Zagreb, 2005.2. Hrvatski književni časopisi 19. stoljeća – studija & bibliografija, 1-5, Zagreb, 2006-07. 3. Dramski prilozi u hrvatskim književnim časopisima 19. st., u: Krležini dani u Osijeku 2007

(ur. B. Hećimović), Zagreb-Osijek, 2008: 211-323.4. Hergešićev doprinos hrvatskome časopisoslovlju, u: Zbornik M. Tomasovića (ur. T.

Bogdan i C. Pavlović), Zagreb, 2008: 427-450.5. Jesu li e-časopisi časopisi? – RFD 8, Filozofski fakultet, Rijeka, 2010: 371-379.


OBRAZLOŽENJE TEME:

64


Osnovni predmet disertacije je analiza književnih i znanstveno-popularnih priloga za djecu i mladež objavljivanih na stranicama periodike, i to s trostrukog, interdisciplinarnog motrišta: časopisa kao medija, dječje književnosti te animalistike. Odabrani istraživački korpus uključuje časopis “Bosiljak” (1864. – 1868.) kao prvi hrvatski časopis za mladež, zatim “Smilje” kao najdugovječniji i najznačajniji dječji časopis (1873. – 1945.) te “Smib: Smilje i bosilje”, svojevrsni nasljednik “Bosiljka” i “Smilja”, koji izlazi od 1970. do danas, čime će biti obuhvaćeno razdoblje od gotovo 150 godina. Metodološko uporište našega istraživanja čine radovi hrvatskih i stranih animalista, povjesničara književnosti, kulturologa, etnologa, antropologa i filozofa. Proučavajući animalistički sloj ispisan na stranicama hrvatske dječje periodike, pokušat ćemo osvijetliti ovu donedavno prešućivanu i zaboravljenu, ali fascinantnu problematiku koja čini važnu sastavnicu u povijesti naše kulture, ali i podsjetiti na neke zaboravljene, a možda i nikada dovoljno istaknute, dječje autore.


The main subject of this dissertation is an analysis of literary and popular-science contributions for children and youth published on the pages of periodicals from a threefold, interdisciplinary point of view, having in mind magazine as a medium, children’s literature and animal studies. The selected body of research includes “Bosiljak” (1864 – 1868) as the first Croatian youth magazine, then “Smilje” (1873 – 1945) as the most long-lived and most significant children’s magazine and “Smib: Smilje i Bosilje”, a sort of a successor of “Bosiljak” and “Smilje”, published from the year 1970 until today, meaning that the research will cover a period of almost 150 years. The methodological foothold of the study are works by Croatian and foreign animal studies researchers, literary historians, culturologists, ethnologists, anthropologists and philosophers. By studying the animalistic layer written out on the pages of Croatian children’s periodicals, we will try to shed light upon this up to recently suppressed and forgotten, but fascinating subject comprising an important component in the history of our culture, but also to remind of some forgotten, maybe even never enough distinguished, children’s literature authors.

Uvod (maksimalno 2000 znakova s praznim mjestima)Današnje je vrijeme interdisciplinarnih pristupa u različitim suvremenim znanstvenim disciplinama i teorijama, pa tako i u društvenim i humanističkim znanostima. Prema riječima Nikole Viskovića, “i tradicionalna i moderna svijest na Zapadu, uključujući društvene znanosti (donekle s izuzetkom etnologije i tumačenja mitologije), duboko je ravnodušna prema prirodnim osnovama i sadržajima kulture. U njoj se kulturne strukture i značenja utemeljuju na čistom duhu i sastoje samo od međuljudskih odnosa i interesa. Duhovne osnove takvog redukcionizma jesu nadasve kršćanski antropocentrizam i s njime u skladu kasniji znanstveni pozitivizam, koji se također odnosi prema prirodi kao prema po sebi bezvrijednoj tvari i neograničeno raspoloživom objektu djelovanja Homo fabera. [...] Dakako, učinak svega toga jest i posebno ignorantski odnos prema životinjstvu uopće i njegovu značenju u kulturi.” Animalistika se kao disciplina razvija od 1970-ih godina, a iznikla je iz rasprava o identitetu, pri čemu se čovjek definira kao ne-životinja odnosno životinja kao ne-ljudsko. Animalističke studije uključuju široko područje koje pokriva nekoliko disciplina, od kulturalnih studija, sociologije, filozofije, etike, religije, kulturne zoologije i antropologije, neokolonijalizma, feminizma... a tu svakako mjesto nalazi i znanost o književnosti. Dakle, u otprilike posljednjih četrdeset godina novi kulturološki interesi počinju se okretati proučavanju životinjstva odnosno uloge životinja u povijesti ljudske kulture, što je uslijed krize ideologije materijalizma potaknuto postmodernističkim duhovnim obratom koji uključuje dovođenje u pitanje dotadašnjih duhovnih i materijalnih uvjerenja i pretpostavki. Pregled dosadašnjih istraživanja (maksimalno 5000 znakova s praznim mjestima)U kontekstu već ranije postavljenih premisa evolucionizma, teorija o ponašanju životinja Konrada Lorenza i drugih etologa te obnove historijske metode u školi Anala, animalistička istraživanja postaju temom interdisciplinarnih istraživačkih projekata i znanstvenih skupova u svijetu, ali i u hrvatskoj znanosti, kao i brojnih knjiga, zbornika radova, studija, i znanstvenih i stručnih članaka. Kao što ističe Nikola Visković, temeljni čovjekov odnos prema životinji bio je i ostao materijalno-uporabni. Ipak, polako dolazi do pomaka prema napuštanju antropocentričnog pristupa prirodi te pokušaja spoznavanja uloge animalnog svijeta u ljudskoj povijesti i kulturi. U hrvatskoj znanosti, pionirsko ime animalistike svakako je Nikola Visković, a pokrenut je i znanstveni projekt “Kulturna animalistika: književni, folkloristički, etnološki i kulturnoantropološki prilozi” Instituta za etnologiju i folkloristiku voditeljice Antonije Zaradije-Kiš, kao i prvi kolegij o životinjama na Katoličkom bogoslovnom fakultetu “Teološka promišljanja zoologije” koji vodi magistrica teologije Željka Bišćan.Na području periodike, dosad su provedena iscrpna istraživanja dijelova korpusa periodike te izrađene bibliografije pojedinih časopisa u okviru projekta dr. sc. Vinka Brešića, a dječjom književnošću, također s posebnim osvrtom na dječje književne časopise, u

65

Hrvatskoj su se dosad bavili mnogi hrvatski znanstvenici (M. Crnković, D. Težak, B. Majhut, B. Pašagić, Š. Batinić), koji će biti oslonac u našem istraživačkom poslu.Cilj i hipoteze istraživanja (maksimalno 700 znakova s praznim mjestima)Imajući na umu činjenicu da su hrvatski dječji časopisi odraz svekolikih povijesnih i kulturnih prilika u kojima izlaze – u što svakako ulazi i diskurs o neljudskim životinjama – osnovna hipoteza od koje polazimo jest da u novije vrijeme dolazi ne samo do propitivanja i revalorizacije, nego i do preoblika u kulturno uspostavljenim granicama i odnosima između čovjeka i drugih, neljudskih, vrsta. U tom smislu, životinje se više ne percipiraju isključivo kao objekti, nego se o njima počinje promišljati kao o subjektima, pa je i u novijoj dječjoj literaturi moguće govoriti i o animalističkom aktivizmu. Analizom animalističkog sloja dječje periodike u okviru hrvatske književnosti, pratit ćemo promjene do kojih dolazi i nastojati utvrditi tekstualne i diskurzivne strategije konstituiranja životinjskog Drugog.Materijal, metodologija i plan istraživanja (maksimalno 6500 znakova s praznim mjestima) Za početnu točku našega istraživačkog rada odredili smo “Bosiljak” (1864. – 1868.) kao prvi hrvatski časopis za mladež. Istraživanje se potom nastavlja preko “Smilja”, kao najdugovječnijeg i najznačajnijeg dječjeg časopisa (1873. – 1945.), do “Smiba: Smilja i bosilja”, svojevrsna nasljednika “Bosiljka” i “Smilja”, koji izlazi od 1970. do danas (kao gornju granicu uzimamo godinu 2010.), čime će biti obuhvaćeno razdoblje od gotovo 150 godina. Nakon omeđenja korpusa i određenja željenog područja zanimanja, postaje jasno da ćemo se baviti trima, mogli bismo reći dosad neopravdano zanemarenim i minoriziranim fenomenima: časopisom kao medijem, dječjom književnošću u okviru periodike te ljudskim odnosom prema životinjama i životinjskom u okviru dječje literature. Metodološko uporište našega istraživanja bit će radovi hrvatskih i stranih animalista, povjesničara književnosti, kulturologa, etnologa, antropologa i filozofa. Proučavajući animalistički korpus ispisan na stranicama hrvatske dječje periodike, pokušat ćemo osvijetliti ovu donedavno prešućivanu i zaboravljenu, ali fascinantnu problematiku koja čini važnu sastavnicu u povijesti naše kulture, ali i podsjetiti na neke zaboravljene, a možda i nikada dovoljno istaknute, dječje autore. Uz primjenu suvremenih animalističkih interdisciplinarnih teoretskih promišljanja na omeđeni korpus, postavit ćemo nekoliko osnovnih pitanja na koja će odgovori, nadamo se, potkrijepiti postavljenu tezu: jesu li se devetnaestostoljetni kulturni stavovi prema ljudskom i životinjskom odrazili na onodobnu dječju književnost objavljivanu u periodici te, ako jesu, na koji način i ima li kakvih promjena u odnosu na dječje literarne časopise dvadesetog stoljeća? Jesu li ondašnje edukacijske teorije ostavile trag na dječjoj književnosti onoga vremena? Koji dječji pisci objavljuju svoje književne radove u njima? Kakva je bila urednička koncepcija dječjih časopisa i tko su bili njihovi suradnici? Urednička koncepcija “Bosiljka”, na primjer, strogo slijedi hijerarhijsku ljestvicu Bog - ljudi - životinje, pri čemu su muškarci odvojeni od slabih žena i nejake djece, a životinjski se svijet dodatno klasificira na “niže” i “više životinstvo”. Životinjama se pripisuju osjećaji, ali ne i um ili svjesna jezična komunikacija. Dakle, dihotomija umni ljudi – bezumne životinje jasno je izražena. Dječja književnost služila je ponajprije kao odgojno sredstvo, tj. kao medij preko kojeg su pedagozi slali svoje odgojne poruke. Tako je i dječja književnost u Hrvatskoj XIX. stoljeća, a to znači i stranice periodike za djecu i mladež, bila odraz prevladavajućih pedagoških nazora. Premda definicija dječje književnosti kao književnosti namijenjene djeci na prvi pogled zvuči posve jednostavno i logično, pojam “dječja književnost” ni danas nije posve točno određen, a još je konfuzniji pojam “mladeži” koji se u hrvatskim dječjim časopisima i knjigama upotrebljava sve do kraja XIX. stoljeća, jer se u slučaju “Bosiljka”, na primjer, odnosi općenito na omladinu, a u “Smilju” na djecu do 12. godine. Također, literarne “potrebe” djece često su se izjednačavale s literarnim “potrebama” neobrazovanog puka, pa iz tog razloga neki književni povjesničari lociraju početke dječje književnosti ranije, u djelima Antuna Kanižlića, A. Kačića Miošića i Matije A. Relkovića. Nadalje, bismo li mogli zaključiti da se ljudski odnos prema životinjskom svijetu mijenja od ravnodušnosti prema animalističkoj korektnosti? Stoji li tvrdnja da je uloga životinja u literaturi od poučno-didaktične postala motivirajuća u smislu ekološkog osvješćivanja? Zašto je dječja književnost prepuna životinjskih likova i zbog čega životinjske priče percipiramo kao vrlo prikladne za djecu? Kao početnu točku naših promišljanja o animalističkom pitanju u književnosti možemo uzeti u tom smislu poticajni članak Susan McHugh Jedna ili više književnih animalistika? u kojem autorica navodi kako postoji više pristupa i metoda za istraživanje ovog u humanistici donedavno posve zanemarenog područja. Životinje su, naime, prešutnim dogovorom smatrane “nevažnim za književnost i ostale tradicionalno humanističke subjekte.” Iz toga proizlazi da književna animalistika počiva na paradoksu – cjelokupna književnost svih razdoblja i kultura vrvi životinjama, ali one gotovo nikada nisu bile u središtu sustavna književnog proučavanja. Premda se slažemo s ovom tvrdnjom, čini nam se da ona jednako tako vrijedi za sve društvene i humanističke discipline koje se u novije, interdisciplinarno, vrijeme okreću životinji kao žarištu svojega zanimanja, a koje bismo mogli obuhvatiti nazivom kulturna animalistika ili životinjski studiji. Premda se u današnjim demokratskim društvima nastojimo osloboditi i posljednjih tragova diskriminacije u obliku imperijalizma, ksenofobije, rasizma, šovinizma, vjerske netrpeljivosti, antisemitizma i seksizma, svjesni smo da su takvi oblici društvenog ponašanja još itekako, u većoj ili manjoj mjeri, prisutni. Jezik je uvijek odraz društvenih zbivanja, pa uz političku, u suvremeno vrijeme postoji i pojava i tzv. jezične korektnosti. Valja se stoga zapitati jesmo li u 21. stoljeću na tragu animalističke – ili, još šire, prirodne tj. ekološke – korektnosti? Je li vidljiv napredak etike od antropocentričnosti prema biocentričnosti? I na koji se način takva stajališta odražavaju u književnoj animalistici u okvirima hrvatske dječje književnosti? Odgovor na to pitanje pokušat ćemo naći analizirajući priloge hrvatske dječje periodike novijeg odnosnog suvremenog razdoblja.Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (maksimalno 500 znakova s praznim mjestima)Vjerujemo da će osvjetljavanje “poznatog” korpusa novim, suvremenim teorijama omogućiti ne samo svjež uvid u prošlo stanje, nego i bolje razumijevanje naše suvremenosti. Ovakav će interdisciplinarni pristup, s glavnom okosnicom u promatranju razvoja dječje književnosti u hrvatskoj književnoj periodici XIX. i XX. stoljeća i s metodološkim uporištem u kulturnim i animalističkim studijama, obuhvatiti širu problematiku devetnaestostoljetnih i dvadesetostoljetnih kulturnih prilika u Hrvatskoj i otvoriti put prema novim spoznajama u okviru hrvatske znanosti o književnosti.Popis citirane literature (maksimalno 15 referenci)

66

1. Batinić, Štefka: Zabava i pouka dobroj djeci i mladeži. Hrvatski časopisi za djecu i mladež od 1864. do 1945. , Hrvatski školski muzej, Zagreb, 2004.2. Batinić, Štefka: “Crna pedagogija” u hrvatskim dječjim časopisima 19. stoljeća, “Anali za povijest odgoja”, vol. 4, str. 38; Zagreb, izdaje Hrvatski školski muzej, 2005.3. Brešić, Vinko: Čitanje časopisa. Uvod u studij hrvatske književne periodike 19. stoljeća, Matica hrvatska, Zagreb, 2005.4. Brešić, Vinko (ur.): Bibliografija hrvatskih književnih časopisa 19. stoljeća, sv. 1-5, Filozofski fakultet, Zagreb, 2006.5. Bulliet, Richard W.: Hunters, Herders, and Hamburgers. The Past and Future of Human-Animal Relationships , Columbia University Press, New York, 2005.6. Coetzee, John Maxwell: Život životinjâ, AGM, Zagreb, 2004. [orig. The Lives of Animals, Princeton University Press, 1999.]7. Cosslett, Tess: Talking Animals in British Children’s Fiction, 1786-1914, Ashgate Publishing, London, 2006.8. Crnković, Milan; Težak, Dubravka: Povijest hrvatske dječje književnosti I., Znanje, Zagreb, 2002.9. Marjanić, Suzana; Zaradija Kiš, Antonija (ur.): Kulturni bestijarij, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 2007.10. Melson, Gail. F.: Why the wild things are. Animals in the lives of children , Harvard University Press, Cambridge, Massachusetts, London, England, 2001.11. Pašagić, Blanka: Hrvatski dječji časopisi od 1864. do 1950. godine, Udruga umjetnika “August Šenoa”, Zagreb, 2003.12. Perkins, David: Romanticism and Animal Rights, Cambridge: Cambridge University Press, 2003.13. Rothfels, Nigel: Representing Animals (Theories of Contemporary Culture), Indiana University Press, Bloomington, 2002.14. Visković, Nikola: Kulturna zoologija. Što je životinja čovjeku i što je čovjek životinji, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, siječanj 2009.15. Wolfe, Cary (ed.): Zoontologies. The Question of the Animal, University of Minnesota Press, Minneapolis – London, 2003.

IZJAVA


U Zagrebu, __22. studenoga 2010._______________ Potpis _____________________________ Ime i prezimeNapomena (po potrebi):

67

ª Navesti mentora 2 ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo

68

69

IME I PREZIME PRISTUPNIKA ILI PRISTUPNICE: Ana Batinić


Naziv studija: Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij kroatistike, smjer književnost



hrv. Animalističko čitanje hrvatskih dječjih časopisa

eng. Animalistic reading of Croatian Children Magazines

Područje/polje/granaa: Humanistika/filologija/kroatistika/

MENTOR(I)


Mentor 1: Dr. sc. Vinko Brešić Filozofski fakultet [email protected]

Mentor 2b:



Dr. sc. Marina ProtrkaFilozofski fakultet, Zagreb [email protected]

Dr. sc. Snježana HusićFilozofski fakultet, Zagreb [email protected]

Dr. sc. Vinko Brešić Filozofski fakultet, Zagreb [email protected]

4.

5.








Dr. sc. Marina Protrka

Dr. sc. Snježana Husić

Dr. sc. Vinko Brešić

4.

5.

Mjesto i datum:






70



IME I PREZIME PRISTUPNICE: Ivana Grbavac


Naziv studija: Poslijediplomski doktorski studij Opća lingvistika




□ izvan doktorskoga studija


Ime i prezime majke i oca: Mira Bencun i Ivan Bencun

Datum i mjesto rođenja: 25. 04. 1977. god., Mostar, BiH

Adresa: Biskupa Buconjića 19a, 88000 Mostar, BiH

Telefon/mobitel: Tel.:+387 36 331 164 ; Mob.:+387 63 377 224




2002. - … : Poslijediplomski doktorski studij Opća lingvistika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu1995. – 2001.: Studij Engleski jezik i književnost i njemački jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu1992. – 1995.: Sedma gimnazija, Križanićeva 4, Zagreb1991.- 1992.: Stara gimnazija, Mostar1983. – 1991.: Osnovna škola „Bijeli Brijeg“, Mostar

Radno iskustvo(kronološki od novijeg k starijem datumu): 2001. - … : Odjel za engleski jezik i književnost, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru


Ivana Grbavac, doktorandica na Poslijediplomskome doktorskome studiju Opća lingvistika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu napisala je sljedeće radove, koji su prihvaćeni i koji bi uskoro trebali izaći iz tiska:

- Grbavac, I., „Jezična kategorizacija i semantička motiviranost biljnog nazivlja“, Mostariensia, --, (u tisku)

- Grbavac, I., „Metaforička uporaba jezika i biljne metafore u kognitivno-semantičkom okviru“, Hum, 6, (u tisku)


Hrvatski: Jezični identitet i jezični krajobraz u Mostaru

Engleski: Linguistic identity and linguistic landscape in Mostar



71


Mentor 1:dr. sc. Vesna Muhvić-Dimanovski


[email protected]

Mentor 2: prof. dr. sc. Danica Škara Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu

[email protected]


Mentor 1:Vesna Muhvić-Dimanovski

V. Muhvić-Dimanovski (2005) Neologizmi - Problemi teorije i primjene, Zavod za lingvistiku - FF Press, Zagreb, 133 str.

V. Muhvić-Dimanovski (2005) “Languages in Contact”, in Linguistic Anthropology, Vol. 1, Encyclopedia of Life Support Systems, EOLSS, 52-62, (eISBN: 978-1-84826-225-6)ili ISBN: 978-1-84826-675-9

V. Muhvić-Dimanovski, A. Skelin Horvat (2006) “O riječima stranoga podrijetla i njihovu nazivlju”, Filologija 46-47, Zagreb, 203-215.

V. Muhvić-Dimanovski, A. Skelin Horvat (2008) “Contests and nominations for new words – why are they interesting and what do they show”, Suvremena lingvistika 65, Zagreb, 1-24.

V. Muhvić-Dimanovski et al. (2008) “Local and regional varieties as markers of identity” Research

Report, LINEE (www.linee.com)

Mentor 2:Danica Škara

D. Škara, ‘Jezična kategorizacija životinjskog svijeta’, Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike, HDPL, Zagreb-Split. 2005. str.721-731.

Škara, D., Vocabulary, Culture and Cognition, 2005, Sveučilište u Zadru, Zadar .

D. Škara, ‘Body Depictions and Metaphors’, in Encyclopedia of Sex and gender: Cul-ture, Society, History (Vol. 4), Macmillan Reference USA, 2007. str. 76-84.

D. Škara, ‘Jezična/mentalna rekonstrukcija EU prostora: nove konceptualne metafore’, Hrvatski na putu u EU / Bratanić, Maja (ur.) Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2009. (u tisku)

OBRAZLOŽENJE TEME:


U ovom doktorskoj disertaciji bavimo se jezičnim identitetom i jezičnim krajobrazom u gradu Mostaru. Grad Mostar u svom poslijeratnom razdoblju primjer je višejezične, multietničke sredine u kojoj dolazi do višestrukih jezičnih kontakata i različitih oblika identitetskih izričaja. Sve to ostavlja traga na jezičnom krajobrazu grada, te je cilj ove disertacije istražiti jezične znakove koji se koriste na javnim površinama grada, kako bismo stekli uvid u jezični identitet ljudi koji žive u tom gradu te dobili sliku društvene moći pojedinih etniciteta koji koriste određeni jezik. Također ćemo istražiti i utjecaj globalizacije na „jezični izgled“ grada koji se očituje u velikoj nazočnosti engleskog jezika u gradskom krajobrazu. Kako istraživanja jezičnog krajobraza nisu adekvatno zastupljena na hrvatskom jezičnom prostoru, ova je disertacija i pokušaj uvođenja nove terminologije za „linguistic landscape research“ u hrvatski znanstveni diskurs.

72

http://www.linee.com/


This disertation is about linguistic identity and linguistic landscape of the City of Mostar. The City of Mostar in its aftermath period is an example of plurilingual and multiethnic community with multiple language contacts and different forms of identity expressions. All these elements are visible in the linguistic landscape of the city. This dissertation examines linguistic signs in the public space of the city. The aim is to uncover the linguistic identity of the people living in the city and to depict social power of the ethnic groups using different languages. The influence of globalisation on the linguistic landscape of the city will be analyzed, as it is obvious from an enormous presence of the English language in the city. Since linguistic landscape research is not adequately present in Croatian speaking regions, this disertation is an attempt to introduce the new terminology to Croatian scientific discourse.


Proučavanje pisanog jezika u javnom prostoru predstavlja novo područje sociolingvistike koje se u svjetskoj znanstvenoj zajednici razvija velikom brzinom i za koje se uvriježio naziv ''linguistic landscape research''. Na hrvatskom govornom području ovakva istraživanja nisu adekvatno zastupljena, te se ovaj rad može promatrati kao prilog i osnova za buduća istraživanja ove tematike. Predlažemo sustavno korištenje naziva jezični krajobraz koji je prema našemu mišljenju najbolji ekvivalent engleske riječi landscape, uzmemo li u obzir etimologiju, značenja iz rječnika te korištenje riječi u drugim jezicima. Osnovna je namjera ovoga rada istražiti najnovije tendencije jezičnih promjena u gradu Mostaru, a posebna će se pozornost posvetiti analizi svih jezičnih znakova koji se koriste na javnim površinama grada (nazivi trgovina, ulica, javnih institucija, grafiti, reklamni panoi, poruke i sl.). Istraživanja jezičnog krajobraza naročito su prikladna upravo za višejezične, multietničke sredine kao što je grad Mostar13 gdje dolazi do jezičnog kontakta različitih etničkih skupina, te nam takva istraživanja mogu dati uvid u jezični identitet ljudi koji žive u tom gradu i sliku društvene moći pojedinih etniciteta koji koriste određeni jezik.


Istraživanju jezičnog krajobraza, u posljednjih dvadesetak godina, znatan broj znanstvenika posvetio se s heurističkom revnošću, jer je otkriveno područje koje nudi brojne nove uvide u značaj i funkciju jezika u višejezičnom, urbanom okruženju.

'Linguistic landscape' kao termin prvi je put upotrijebljen u radu kanadskih autora R. Landry i R.Y. Bourhis 1997. godine. Isti termin koriste i E. Ben-Rafael i E. Shohamy (2001.) prilikom opisa znakova u različitim izraelskim zajednicama. Dosad je objavljen niz radova: Gorter, D. (2006), Shohamy, E. (2008), Backhaus, P. (2007), Huebner, T. (2006), Pavlenko, A. (2009), Ben-Rafael, E. (2006), Cenoz, J. (2006), no veliki broj autora smatra da najvažniji prinosi ovoj mladoj disciplini, koji trebaju uključiti definiranje pojma jezični krajobraz i razradu problematične metodologije, tek trebaju biti napisani.

Dosada su objavljene tri važne knjige koje se specijalizirano bave ovom tematikom (Gorter, 2006; Backhaus, 2007; Shohamy i Gorter, 2008). Riječ je o pionirskim djelima koja se bave tehničkim i teoretskim pitanjima te pokušavaju usustaviti razumijevanje ovog kompleksnog područja.

Navedene radove o istraživanju jezičnog krajobraza uzet ćemo kao polazišnu osnovu i teorijsku podlogu ove doktorske disertacije koju ćemo nužno povezati sa saznanjima iz niza radova o jezičnom identitetu, poput sljedećih: Coulmas, F. (2005), Thomas, L. (2004), Mendoza-Denton, N. (2003), Bucholtz, M. i Hall, K. (2004), Dyer, J. (2007), Tabouret-Keller, A. (1997), Garcia, O. (2006), Brozović, D. (2002), Kalogjera, D. (2007), Žanić, I. (2005), Lovrenović, I. (2003) i dr., jer nam je cilj eksplicirati vezu jezičnog identiteta i jezičnog krajobraza. Svjesni smo da je pitanje identiteta iznimno široka tematika koja obuhvaća različite aspekte i koja je dobro razrađena u literaturi, te ćemo se stoga za potrebe našega rada ograničiti samo na aspekt jezičnog identiteta govornika nekog jezika i na načine izražavanja tog identiteta u pisanom obliku, u urbanom prostoru jednoga grada.

U aktualne relevantne spoznaje na području istraživanja jezičnog krajobraza spadaju dosadašnja saznanja o jezičnom krajobrazu kao simboličnom načinu konstruiranja javnog prostora (Ben-Rafael, E. i sur., 2006), saznanja o načinu predstavljanja jezika vezano za identitet i kulturnu globalizaciju, saznanja o učinku globalizacije i sve većoj prisutnosti engleskog jezika (McDonaldisation of linguistic landscapes)14, kao i spoznaje o revitalizaciji manjinskih jezika (Cenoz, J. i Gorter, D., 2006).


13 Već su objavljena slična istraživanja jezičnog krajobraza velikih multietničkih gradova kao što su Jer-uzalem, Tokio, Bangkok i dr.14 Vidi Heller, M. (2003).

73

Osnovni cilj istraživanja jeste utvrditi vezu između jezičnog identiteta i jezičnog krajobraza. Cilj nam je pokazati kako proučavanje jezika na znacima može pružiti bitne informacije o jezičnoj situaciji u danom mjestu. Pokušat ćemo istražiti uobičajene obrasce uporabe jezika i pisma, službenu jezičnu politiku, prevladavajuće stavove o jeziku, kompetitivne odnose između različitih jezika, kolektivni identitet. Istražit ćemo kako se jezični identitet građana ocrtava na znakovima u tom gradu, da li i kako interesi, ideologije i jezična politika utječu na jezični krajobraz, predstavlja li višejezičnost dio identiteta grada Mostara i njegovih građana.


Istraživanje ćemo provesti fotografiranjem, kategoriziranjem i analiziranjem službenih i neslužbenih jezičnih znakova na ulicama grada, analizom popratne dokumentacije i provođenjem ankete o percepciji jezičnog krajobraza i njegovoj povezanosti s jezičnim identitetom. Razvojem digitalne tehnologije stvoreni su preduvjeti i olakšana je metodologija istraživanja jezičnog krajobraza diljem svijeta. Iako istraživanje jezičnog krajobraza u svijetu predstavlja vrlo mladu granu sociolingvistike, već su udareni temelji metodologije istraživanjima ovakvoga tipa, te ćemo se i mi u našem istraživanju poslužiti temeljnim principima metodologije istraživanja jezičnog krajobraza (npr. Edelman, 2010; Backhaus, 2006; Ben-Rafael i sur., 2006; i dr.). Jezične znakove ćemo fotografirati na nekoliko različitih lokacija u gradu, čije zajedničko obilježje treba biti da je riječ o prometnim, trgovačkim i/ili turističkim mjestima u gradu. Istraživana područja trebaju biti ilustrativan a ne reprezentativan primjer jezičnog krajobraza. Na jedinicama analize primjenit ćemo kvantitativnu analizu. Kako bismo postigli sustavan inventar, fotografirat ćemo sve jezične znakove na istraživanim područjima. Za svaki znak istražit ćemo lingvistička i semiotička obilježja, analizirajući varijable poput službeni ili neslužbeni znak, vrsta znaka, područje u gradu, prisutni jezici, veličina slova teksta, postojanje miješanja jezika, vrste pisma, i dr. Inovacija u našem pristupu je to što ćemo uvesti i varijablu identitetsko obilježje. Na teren ćemo izaći nekoliko puta u što kraćem vremenskom roku (nekoliko mjeseci) i tako prikupiti veliku količinu digitalnih fotografija koje ćemo dalje analizirati, klasificirati I određivati prema spomenutim obilježjima. Također ćemo provesti i anketu među građanima grada Mostara s ciljem utvrđivanja povezanosti jezičnog identiteta i jezičnog krajobraza.


Istraživanja jezičnoga krajobraza predstavljaju novost na hrvatskom jezičnom prostoru te očekujemo da će ovo sociolingvističko istraživanje poslužiti kao osnova za daljnja istraživanja na ovom području. Nova terminologija koju ćemo nužno uvesti u ovom istraživanju bit će jedan od doprinosa ovoga rada. Ovaj rad može biti od koristi stručnjacima različitih profila: sociolozima, lingvistima, i drugima koji se bave kulturološkim istraživanjima i pitanjima jezičnog i nacionalnog identiteta.


1. Backhaus, P. (2007), Linguistic landscapes: A Comparative Study of Urban Multilingualism in Tokyo, Clevedon, U.K.: Multilin-gual Matters.

2. Ben-Rafael, E., E. Shohamy, M. Hasan Amara i N. Trumper-Hecht (2006), Linguistic Landscape as Symbolic Construnction of the Public Space: The Case of Israel, International Journal of Multilingualism, Vol. 3, 1, April 2006, str. 7-30.

3. Brozović, D. (2002), Jezik kao bitna odrednica kulturnog identiteta, Vrhbosnensia, 6 (2002), 1, str. 36-44. 4. Cenoz, J. i D. Gorter (2006), Linguistic Landscape and Minority Languages, International Journal of Multilingualism, Vol. 3, 1, str.

67-80.5. Coulmas, F. (2005), Sociolinguistics, The Study of Speaker's Choices, Cambridge: Cambridge University Press..6. Dyer, J. (2007) Language and Identity, u: Llamas, C., L. Mullany i P. Stockwell (eds.) The Routledge Companion to Sociolin-

guistics, London & New York: Routledge, str. 101–108.7. Gorter, D. (ur.)(2006), Linguistic Landscape: A New Approach to Multilingualism, Clevedon, Buffalo, Toronto: Multilingual Matters

Ltd.8. Heller, M. (2003), Globalization, the new economy and the commodification of language, Journal of sociolinguistics 7 (4), str.

473-492.9. Kalogjera, D. (2007), Slojevitost iskazivanja identiteta, u: Granić, J. (ur.) Jezik i identiteti, HDPL, Zagreb – Split, str. 259-267.10. Lovrenović, I. (2003), Identitet jezika – jezik identiteta, O problemima jezične standardizacije u Bosni i Hercegovini, Bosna

franciscana, 11, 19, Sarajevo, str. 228-236.11. Mendoza-Denton, N. (2003), Language and Identity, u: Chambers, J. K., Peter Trudgill and Natalie Schilling-Estes (eds.) The

Handbook of Language Variation and Change, Oxford: Blackwell Publishing, str. 475-99.12. Shohamy, E. G. i D. Gorter (ur.) (2008), Linguistic Landscapes: Expanding the Scenery, Routledge..

74

13. Tabouret-Keller, A. (1997), Language and Identity, u: Coulmas, F. (ur.) The Handbook of Sociolinguistics, Oxford: Blackwell Pub-lishers, str. 315–326.

14. Thomas, L. et al. (2004), Language, Society and Power, An Introduction, New York: Routledge.15. Žanić, I. (2005), Hrvati, Hrvatska i bosanskohercegovačko jezično pitanje, Gordogan, N. s. 3(22), 6(50), str. 69-88.

IZJAVA

Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila doktorsku disertaciju s istovjetnom temom ni na jednom drugom Sveučilištu.

U Zagrebu, 11. studenog 2010. Potpis _____________________________ Ivana Grbavac




obliku (e-pošta: [email protected]) i u tiskanom obliku – potpisano i s pratećom dokumentacijom - u pisarnicu

Sveučilišta u Zagrebu (Trg maršala Tita 14).

75



OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICETitula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Ivana Špiranec

Nositelj studija: Filozofski fakultet u Zagrebu

Naziv studija: Poslijediplomski znanstveni studij lingvistike, grana anglistika




dostignuća

Ime i prezime majke i/ili oca: Anastazija i Drago Krajačić

Datum i mjesto rođenja: 13.09.1978. u Zagrebu

Adresa: Zagrebačka 60/ 1, Velika Gorica

Telefon/mobitel: 01/ 588-6334




2004 - danas - apsolvent na Poslijediplomskom studiju lingvistike, grana anglistika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

1997-2003 - diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te stekla titule: profesor engleskoga jezika i književnosti

profesor talijanskoga jezika i književnosti


76


2006- danas Tehničko veleučilište u Zagrebu, graditeljski odjel

predavač tehničkog engleskog jezika za građevinare

2004 - 2008 Tehničko veleučilište u Zagrebu, strojarski odjel stručni asistent, te od ožujka, 2006. predavač tehničkog

engleskog jezika za strojare

2006- 2007 Fakultet strojarstva i brodogradnjepredavač tehničkog engleskog jezika za strojare

2006- 2008 Octopus, škola stranih jezika- poučavanje poslovnog engleskog jezika za odrasle polaznike u različitim

firmama (Belupo, Tele 2, Business.hr, Franck, Hrvatski zavod za norme, Štedbanka)

2005 INOVA, privatna srednja ekonomska škola- poučavanje engleskoga jezika za ekonomiste - poučavanje talijanskoga jezika- voditeljica školskog projekta u sklopu međunarodnog projekta

«Migration and intercultural relations- challenge for European schools today» u suradnji s Institutom za migracije, Zagreb

2001- 2004 Quadra, škola stranih jezika - poučavanje engleskoga jezika (općeg i poslovnog) za odrasle polaznike u

različitim tvrtkama (PLIVA, Medika, Agrokor, Javnobilježnički ured Matoš, Hrvatsko Mjeriteljsko Društvo)

2001 - 2002 Jarbo, škola stranih jezika - poučavanje engleskoga jezika (školski uzrast)

2000 - 2001 Laureatus, škola stranih jezika- poučavanje engleskoga jezika za odrasle

77


POPIS OBJAVLJENIH RADOVA:

Izvorni znanstveni rad:

- Špiranec, I. (2010). Tko se boji dvojezičnosti još (definiranje dvojezičnosti). Strani jezici 39, 1-2, 9-28.

Prethodno priopćenje:

- Medved Krajnović, M., Špiranec, I. (2010). Mogući primjer utjecaja engleskog na hrvatski jezik u institucionaliziranom kontekstu ovladavanja. Strani jezici 39, 1-2, 65-78.

Pregledni znanstveni radovi:

- Maček, D., Špiranec I. (2010). Osvrt na problematiku mjerenja konceptualne tečnosti iz perspektive utjecaja drugoga jezika na prvi. Jezikoslovlje 11.1, 53-79.

- Špiranec, I. (2005). Priroda i upotreba kolokacija: primjeri iz tehničkog engleskog jezika. Strani jezici 34, 3.

Stručni radovi:

- Špiranec, I. (2010). Prevođenje akademskog vokabulara u kontekstu jezika struke. U Brdar, M., Omazić, M., Pavičić Takač, V., Gradečak Erdeljić, T., Buljan G. (ur.), Prostor i vrijeme u jeziku: Jezik u prostoru i vremenu, Zbornik HDPL, Osijek, 197-205.

- Špiranec, I. (2009). Poučavanje vokabulara u kontekstu jezika struke. Strani jezici 38, 2.

- Špiranec, I. (2008). Razvijanje vještine slušanja na razini jezičnoga znanja B1 i B2. Strani jez-ici 37, 4.

- Špiranec, I. (2005). Uvođenje individualnog pristupa u nastavu tehničkog engleskog jezika. Strani jezici 34, 2.

Neobjavljeni kvalifikacijski rad:

- Špiranec, I. (2009). Utjecaji engleskoga kao stranoga jezika na hrvatski kao prvi jezik u in-stitucionaliziranome kontekstu ovladavanja. Zagreb: Filozofski fakultet.

ODRŽANE STRUČNE RADIONICE I POSTER IZLAGANJE:

Poster izlaganje na domaćem znanstvenom skupu:

- Špiranec, I. (2009): Prevođenje akademskoga vokabulara u kontekstu jezika struke, na godišnjem znanstvenom skupu Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku (HDPL) U Osijeku.

Održala sam sljedeće stručne radionice:

- (2010): Vocabulary learning strategies, na godišnjoj HUPE konferenciji za stručno usavršavanje profesora engleskoga jezika u Opatiji.

- (2009): Develop your reading skills, na godišnjoj HUPE konferenciji za stručno usavršavanje profesora engleskoga jezika u Opatiji.

- (2008): Developing listening skills at the upper-intermediate level, na godišnjoj HUPE konfer-enciji za stručno usavršavanje profesora engleskoga jezika u Šibeniku;

- (2008): Vocabulary learning strategies in ESP, na županijskim stručnim aktivima za usavršavanje profesora engleskog jezika u Šibeniku, Dubrovniku, Zadru;

78

- (2008): Developing listening skills at the upper-intermediate level, na županijskim stručnim aktivima za usavršavanje profesora engleskog jezika u Slavonskom Brodu, Šibeniku, Rovinju;

OBJAVLJENI PRIRUČNICI

Priručnici za učenje engleskoga jezika:

- Špiranec, I. (2010). English for Civil Engineers. Priručnici Tehničkog veleučilišta u Zagrebu. TVZ.

- Horvat M. / Špiranec I. (2008). Develop your listening and reading skills. Školska knjiga, priručnik za učenje engleskoga jezika za srednje škole.


Hrvatski:

Višečlani nazivi u engleskom građevinskom nazivlju s posebnim osvrtom na imenske složenice

Engleski: Multi-Word Lexical Units in English for Civil Engineers with Special Emphasis on

Noun Compounds


hrvatski

Područje/polje: lingvistika, engleski jezik struke



Prvi mentor: dr.sc. Dora Maček Filozofski fakultet u Zagrebu [email protected]

Drugi mentor:


1. Maček, D., Špiranec, I. (2010). „Osvrt na problematiku mjerenja konceptualne tečnosti iz perspektive utjecaja drugoga jezika na prvi“ Jezikoslovlje 11.1, (ur.) Mario Brdar, Osijek, 53-79.

2. Maček, D. (2009). “Law Terms in Saga and Translation» Festschrift für Prof. Kurt Schier, RGA-E- Band XX, Walter de Gruyter, Berlin – New York, 20-30.

3. Maček, D. (2006). “ Some Observations on Poetic YOU” Literary Criticism as Metacommunity: A Festschrift for Meta Gros-man, Slovensko društvo za angleške študije, (ur.) Smiljana Komar and Uroš Mozetič, Ljubljana, 115-126.

4. Maček D. (2005). «Some Reflections on the Language of Contemporary Scottish Prose» English Language and Literature Studies in the Context of European Language Diversity, Slovensko društvo za angleške študije, (ur.) Smiljana Komar and Uroš Mozetič, Ljubljana, 45-56.

5. Maček, D. (2004). «Culture in English Curricula» Teaching English for Life (Studies to Honour Professor Elvira Petrović on the Occasion of Her Seventieth Birthday) (ur.) D. Kučanda, M. Brdar, B. Berić Osijek, 51-60 ref. 16.

Prvi mentor:

Drugi mentor:

79

OBRAZLOŽENJE TEME


Glavni cilj disertacije jest opisati nastajanje višečlanih naziva u engleskom građevinskom

nazivlju s posebnim osvrtom na imenske složenice koje se smatraju najbrojnijom podvrstom višečlanih naziva. Pritom će se promotriti sljedeće: sintaktičko-semantički odnosi koji se uspostavljaju među imenicama u nizu, tvorbeni načini, odnos zasebnih značenja članova složenice i ukupnoga značenja složenice kao i semantičke značajke imenskih složenica, primjerice konceptualni uzorci metaforičkih tvorenica u građevinskom nazivlju.

Teorijski dio rada obuhvatit će tri veća poglavlja: Jezik struke, Leksikologija i Kognitivna semantika, dok će u istraživačkom djelu biti izložena tri opsežna istraživanja koja izrastaju iz specijalističkoga korpusa:- Moguće strukture višečlanih naziva u engleskom jeziku struke za građevinare- Sintaktičko-semantička raščlamba imenskih složenica u engleskom građevinskom nazivlju- Semantička obilježja imenskih složenica u građevinskom nazivlju.


The primary goal of the thesis is to describe the mechanisms of generation of MWLU in

English language for civil engineers with special emphasis on the analysis of noun compounds that are generally considered the most numerous subcategory of MWLU. The following aspects shall be considered: syntactic and semantic relations between the head noun and nouns in premodification, types of lexical creativity employed in creating MWLU, the relations between independent meanings of units in a compound and its overall meaning, semantic characteristics of noun compounds.

The theoretical part of the thesis will encompass three topics: English for specific purposes, Lexicology and Cognitive semantics, whereas the second part will cover three different kinds of research that are based on a specialist corpus:- Possible structures of MWLU in English for civil engineers- Syntactic and semantic analysis of noun compounds - Semantic characteristics of noun compounds.


80

Strelovit razvoj znanosti i tehnologije upućuje zahtjeve prvenstveno engleskome jeziku struke za stvaranje novog nazivlja da bi se imenovali novi pojmovi. Stručnjaci koji se bave jezikom struke slažu se da je većina tih naziva višečlana te da ih poglavito sačinjavaju imenice kao temelj znanstvenoga nazivlja (Trimble 1985, Štambuk 2005, Gotti 2008, Gačić 2009). Interes za imenske složenice u okviru predložene teme razumljiv je iz dva razloga. Prvi je taj što su imenske složenice najbrojnija podvrsta višečlanih naziva, i to one dvočlane. Drugi razlog sadržan je u raskoraku između engleske i hrvatske sintakse. Dok je u engleskom jeziku moguće nanizati i do sedam imenica bez korištenja funkcijskih riječi, hrvatska sintaksa ne dopušta takvu tvorbu osim rijetkih primjera nekih dvoimenskih složenica.

Budući da je jezik struke vrlo plodno istraživačko područje čiji tematski okvir zadire u različite lingvističke discipline, kao teorijsko uporište za predviđenu temu poslužit će relevantne spoznaje iz područja nazivoslovlja, korpusne lingvistike, leksikografije kao i iz dva potpodručja leksičke semantike: leksičke morfologije i kognitivne leksičke semantike koja značenju poglavito prilazi sa stajališta prototipne teorije. I dok se nekad nazivlju struka pristupalo imajući na umu jednoznačnu relaciju između naziva i koncepta (Wüster 1931), danas je poznato da se i u jeziku struke polisemija obilato koristi za generiranje novoga nazivlja i to kroz proces metaforizacije i metonimizacije (Štambuk 1996, 1998; Juretić 2006). Tek je postavkama kognitivnih semantičara (Lakoff i Johnson 1980, Langacker 1987) izbrisana stroga podjela na gramatiku i leksik čime je omogućeno cjelovitije proučavanje višečlanih naziva što u okviru strukturalističke teorije nije bilo do kraja moguće. Pritom, od presudnoga značaja za interpretiranje višečlanih naziva jesu znanje o jeziku, znanje o svijetu, ali i znanje o struci.

Unatoč velikom zanimanju za ove strukture u posljednjih dvadesetak godina, stručnjaci se ne mogu složiti oko jedinstvenoga naziva pa se tako u engleskoj, ali i hrvatskoj literaturi mogu pronaći brojni nazivi iako se čini najuvriježeniji onaj koji je predložio Zgusta (1971)- multi-word lexical units. Ne postoji suglasje niti oko jedne precizne definicije ove leksičke kategorije koja se smatra razlikovnim obilježjem specijalističkoga diskursa pa se tako višečlani nazivi pogrešno povezuju ili čak izjednačuju sa kolokacijama (Pritchard 1998).

Pregledom istraživanja, uočava se da stručnjaci koji se bave jezikom struke pristupaju višečlanim nazivima uglavnom sa kontrastivnog stajališta što ima značajne leksikografske implikacije. Nadalje, pregledom engleskih gramatika (Quirk i suradnici 1985, Eastwood 1996, Biber i suradnici 2002) uviđa se da su imenske složenice slabo zastupljene te da je njihov opis oskudan. Arnold (1966) i Marchand (1969) izložili su opširniju raščlambu engleskih višečlanih naziva, pa tako i imenskih složenica, ali nedovoljno opsežnu da bi bila primjenjiva i na engleski jezik struke koji se sintaktičko-semantičkom tvorbom kao najproduktivnijim tipom leksičke kreativnosti svakodnevno obogaćuje. Dosad najcitiraniju podjelu imenskih složenica u tehničkom engleskom jeziku razradila je autorica Bartolić (1978) čiji je korpus obuhvatio 319 imenskih složenica iz područja strojarstva i elektrotehnike koje je analizirala sa stajališta tehničke poruke. Druge podjele nisu poznate, ni u hrvatskoj tako niti u svjetskoj literaturi.

Uzevši u obzir dvije činjenice: izostanak relevantnih istraživanja na području engleskoga jezika struke za građevinare kao i opširnije tipologije višečlanih naziva, postoji interes da se ova dva aspekta istraže.


Pored popisivanja mogućih struktura višečlanih naziva, primarni cilj rada jest kvalitativno opisati nastajanje imenskih složenica u engleskom građevinskom nazivlju. To podrazumijeva sintaktičko-semantičku raščlambu transparentnih i netransparentnih imenskih složenica sa stajališta tehničke poruke kao i opis njihovih semantičkih obilježja. Na taj način želi se steći bolji uvid u suodnos značenja zasebnih članova složenice i ukupnoga naziva složenice. Rezultati istraživanja trebali bi omogućiti da se specijalistički diskurs što jasnije odredi naspram općeg engleskog jezika, a pokušat će se odgovoriti i na neka od sljedećih pitanja:

- možemo li razdvojiti znanje o svijetu od znanja o struci, ili su oni u odnosu međusobne zavisnosti- do koje mjere znanje o struci može oblikovati način na koji strukturiramo jezik- do koje se mjere konceptualne strukture ili principi prema kojima je znanje strukturirano i semantičke strukture u građevinskom

leksiku preklapaju.



81

Istraživački dio rada obuhvatit će tri opsežna istraživanja. Cilj prvog istraživanja jest na temelju korpusa od oko 1500 višečlanih naziva popisati moguće strukture višečlanih naziva prisutne u engleskom građevinskom nazivlju. Pokazat će se da su najbrojnije imenske složenice i stoga će one biti detaljnije obuhvaćene u drugom i trećem istraživanju. Cilj drugog istraživanja jest razvrstati oko 1100 imenskih složenica raščlanjujući sintaktičke i semantičke odnose koji se uspostavljaju između imenice u predatribuciji i osnovne imenice. U usporedbi sa istraživanjem koje je provela Bartolić (1978), osim što je riječ o obimnijem korpusu, novost je ta što istraživanje obuhvaća i analizu netransparentnih imenskih složenica tj. takvih složenica gdje skraćenu definiciju pojma nije moguće izvesti koristeći isključivo članove složenice. Sa posebnom pozornošću bit će stoga razmotrena tri temeljna pitanja. Prvo će se usredotočiti na problematiku sažimanja rječničkih definicija u skraćene definicije pojma, a drugo na razgraničavanje transparentnih od netransparentnih imenskih složenica iz čega će proizaći jasno razrađeni kriteriji kao rješenje. Treće pitanje tiče se ograničenja koja kolokacijske sveze nameću pri stvaranju višečlanih naziva, a pritom će se višečlani naziv promatrati kao pojam nadređen pojmu kolokacije. Ciljevi trećeg istraživanja jesu sljedeći: razvrstati imenske složenice prema konceptualnim uzorcima metaforičkih tvorenica u građevinskom višečlanom nazivlju, odrediti prevladavajuće konceptualne metafore te ukazati na mreže srodnih analogija. Na taj način doći će se do relevantnih spoznaja o semantičkim značajkama engleskog građevinskog nazivlja.

Istraživački dio rada izrasta iz specijalnog korpusa ili korpusa sa posebnom namjenom koji obuhvaća skup od oko 1300 stranica različitih stručnih i znanstvenih tekstova preuzetih iz časopisa na engleskom jeziku iz područja građevinarstva . Uzevši u obzir kriterije postavljene od autora koji se bave korpusnim istraživanjima (Pritchard 1992, Bratanić 1998, Mihaljević 1990, Tadić 1998) te specifičnosti predloženog istraživanja, disertacija će obuhvatiti korpus koji je relevantan i valjan, raznovrstan, dovoljno opsežan, autentičan, ovjeren i recentan. Nadalje, sintaktičko-semantička raščlamba obuhvatit će korpus od preko 1100 imenskih složenica. Korpus će biti obrađen kvalitativno koristeći različite rječnike iz područja građevinarstva: klasične englesko-engleske (Scott 1991, Webster 1997, Means 2000, Collin 2007) i englesko-hrvatske rječnike (Prager 2003, Vulelija 2008) kao i one dostupne na internetu. Pojedini će nazivi u korpusu bit će popraćeni fotografijama kako bi se lakše predočio pojam ili predmet koji je definiran. Za neke nazive će u fusnoti biti ponuđen hrvatski prijevodni ekvivalent s ciljem lakšeg praćenja i razumijevanja pojedinih složenica, kao i formuliranja zaključaka o načinima na koji se ove strukture prevode na hrvatski jezik. Nastojat će se ukazati i na primjere sinonimije i polisemije kao i metafore i metonimije kako bi se dobio što bolji uvid u semantička obilježja engleskoga jezika struke.

Obradba korpusa uključit će više postupaka: nakon što se provjeri ovjerenost svakog višečlanog naziva, pridružit će mu se rječnička definicija na engleskome jeziku. Potom će se rječničke definicije sažeti u skraćene definicije pojma. Takve definicije zapravo su cirkularne tj. pojednostavljene definicije pojmova sa ciljem uočavanja sintaktičkih i semantičkih odnosa među članovima složenice. One nisu dovoljno precizne niti sadrže sve informacije potrebne da bi nestručnjak u području građevinarstva u potpunosti razumio pojam. Za izvođenje skraćene definicije, osim rječnika, konsultirat će se i slikovni rječnici, internetske stranice u potrazi za fotografijom određenoga pojma, a također i stručnjaci iz različitih područja građevinarstva.


Na temelju rezultata istraživanja, predložit će se tipologija imenskih složenica u engleskom građevinskom nazivlju koja se može uključiti u gramatike engleskoga jezika struke kako bi se omogućilo bolje razumijevanje odnosa koji se ostvaruju među imenicama u nizu. Spoznaje do kojih će se doći predstavljaju važan temelj za buduća istraživanja koja ciljaju na kontrastivnu analizu engleskoga i hrvatskoga višečlanoga nazivlja u građevinarstvu, što se planira primijeniti u izradi englesko-hrvatskog rječnika višečlanih naziva u građevinarstvu.


82

1 Arnold, I.V. (1966). The English Word. Moskva, Lenjingrad.

2 Bartolić, Lj. (1978). Imenske složenice u tehničkom engleskom jeziku, Strani jezici 47- 58.

3 Biber, D., Johansson S., Leech, G., Conrad, S., Finegan. E. (2002). Student's Grammar of Spoken and Written English. London: Longman.

4 Bratanić, M. (1998). Korpusna lingvistika na kraju 20.stoljeća i implikacije za suvremenu hrvatsku leksikografiju, Filologija 30-31, 171-177.

5 Collin, S. (2007). Dictionary of Science and Technology, 2nd edition. London: A & C Black.

6 Gačić, M. (2009). Gramatika jezika struke. Zagreb: Školska knjiga.

7 Gotti, M. (2008). Investigating Specialized Discourse. Peter Lang.

8 Ivir, V. (1992- 1993). Kolokacije i leksičko značenje, Filologija 20-21, HAZU, Razred za filološke znanosti, Zagreb, 181-189.

9 Lakoff, G. (1987). Women, Fire, and Dangerous Things: What Categories Reveal About the Mind. Chicago and London: Univer-sity of Chicago Press.

10 Lakoff, G. i Johnson, M. (1980). Metaphors We Live By. Chicago: University of Chicago Press.

11 Langacker, R.W. (1987). Foundations of Cognitive Grammar. Volume 1: Theoretical Prerequisites. Stanford: Stanford University Press.

12 Maček D. (1992-1993). Neka pitanja o definiciji idiomatskih fraza, Filologija 20-21, 263-276.

13 Marchand, H. (1969). The Categories and Types of Present-Day English Word-Formation: a Synchronic-Diachronic Approach. 2nd edition. Munich, Beck.

14 Pritchard, B. (2006). Some Lexical Aspects of Translating Specialized Texts, U Gotti, M., Šarčević, S. (ur.), Insights into Special-ized Translation. Peter Lang, 261- 288.

15 Quirk, R., Greenbaum, S., Leech G., Svartvik J. (1985). A Comprehensive Grammar of the English Language. London and New York: Longman.

16 Sager, J.C., Dungworth, D., McDonald, P.F. (1980). English Special Langauges. Wiesbaden: Oscar Brandstetter.

17 Štambuk, A. (2005). Jezik struke i spoznaja. Split: Književni krug.

18 Trimble, L. (1985). English for Science and Technology: A discourse approach. Cambridge: Cambridge University Press.

19 Vulelija, Z. (2008). Ilustrirani rječnik arhitekture i građevinarstva. Zagreb: Masmedia.

20 Webster, L.F. (1997). The Wiley Dictionary of Civil Engineering and Construction. Wiley.

21 Zgusta, L. (1971). The Manual of Lexicography. The Hague, Paris: Mouton

22 Žic-Fuchs, M. (1991). Znanje o jeziku i znanje o svijetu. Zagreb, Filozofski fakultet,

23 Časopisi iz područja građevinarstva. (2009). Civil engineering, International Construction, Science Daily, Buildings, Canadian Geotechnical Journal, Engineering Journal, Concrete Engineering International, Engineer, i mnogi drugi.


0 kuna.



Nacionalnofinanciranje -

Međunarodnofinanciranje -

Ostale vrsteprojekata -

83

Samostalno financiranje samostalno financiranje




Potpis


Potpis


IZJAVA


U Zagrebu, Potpis


M.P.


84


OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICETitula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Nebojša Lujanović

Nositelj studija: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Naziv studija: Poslijediplomski doktorski studij književnosti, kulture, izvedbenih umjetnosti i filma




dostignuća

Ime i prezime majke i/ili oca: Tonka i Mato Lujanović

Datum i mjesto rođenja: 31.5.1981., Novi Travnik, Bosna i Hercegovina

Adresa: Pojišanska 16, 21 000 Split





2007 - Poslijediplomski doktorski studij književnosti, kulture, izvedbenih umjetnosti i filma2002 – 2006 Fakultet političkih znanosti, smjer politologija

2000 – 2005 Filozofski fakultet u Zagrebu, smjer komparativna književnost i sociologija1996 – 2000 X. Opća gimnazija, Zagreb


2007 – Vanjski suradnik na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost, Filozofski fakultet u Splitu

2008 – Stručni suradnik u Centru za hrvatske studije u Splitu


85


Znanstveni radovi:1. Na Drini ćuprija – kronika sukoba i vremena koje ne protječe, Komparativna povijest hrvatske književnosti, zbornik radova XII., 2010 2. Nasilje između fikcije i realnosti, Mogućnosti 3/2009 3. Destrukcijom identiteta do apsurda u prozi Mlakića i Dežulovića, Croatian Studies 6/20094. Andrić i Jergović: Sličnosti i razlike u konstrukciji identiteta, Mogućnosti 1/20095. Jergovićev bijeg i ironija kao rješenja sukoba identiteta, Filološke studije 6/2008

Sudjelovanje na kongresima:- 2010. Austrougarski period Ive Andrića (1892-1922), Graz, Austrija- 2010. Peti hrvatski slavistički kongres, Rijeka, Hrvatska - 2009. Istodobnost raznorodnog. Tekst i povijesni ritmovi, Split, Hrvatska- 2009. Symposium Opolensis – Od banity do nomady, Opol, Poljska


Hrvatski: Između nacionalnih književnosti: identitet i pozicioniranje autora od Andrića do Jergovića

Engleski: Between national literatures: identity and positioning of author from Andric to Jergovic


Područje/polje: Teorija književnosti



Prvi mentor: Prof. dr. Boris Škvorc Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu [email protected]

Drugi mentor:


1. Škvorc, Boris (2005): Gorak okus prešućenog. Ironično u tekstovima, kontekstu i intertekstualnim konotacijama suvremene hrvatske proze. Zagreb, Alfa. 2. Škvorc, Boris (2005): Australski Hrvati: mitovi i stvarnost. Zagreb, Hrvatska matica iseljenika. 3. Škvor, Boris (2006): Društveno djelovanje i pozicioniranje autora: ironija Krleže i ironija Andrića, u: Bošnjak, Branimir i Milanja, Cvjetko (ur.): Hrvatska književnost 20.stoljeća, različite ideje i funkcije književnosti. Zagreb, Altagama, str. 199-230. 4. Škvorc, Boris (2006): Stereotipi, multikulturalizam, nacija, naracija, u: Rem, Goran i Zielinski, Boguslav (ur.): Modernitet druge polovice dvadesetog stoljeća, Ivan Slamnig – Boro Pavlović. Osijek i Poznan: Sveučilište Jurja Strossmayera u Osijeku i Uniwersytet Adama Mickiewicza u Poznaniu, str. 91-122. 5. Škvorc, Boris (2010): Konstrukcija, prenošenje i preoblikovanje priče(a) o nacionalnim identitetima: o Krležinom Starčeviću i Andrićevom Njegošu, u: Lingua Montenegrina, god. III., br. 5. Cetinje, Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje 'Vojislav P. Nikčević', str. 297-334.

Prvi mentor:

Drugi mentor:

OBRAZLOŽENJE TEME

86


Ova disertacija, preispitujući korpusnu pripadnost i njegovu propusnost, postavlja tezu o mogućem 'prostoru između' dvaju ili više nacionalnih korpusa. Odabrao sam autore koji predstavljaju kontinuitet 'pozicioniranja između' (od Ive Andrića, do Miljenka Jergovića i Josipa Mlakića) sudjelujući u konsolidaciji književnog polja između hrvatske i bosanske književnosti unutar kojeg dolazi do multikulturalnog preplitanja dvaju kulturalno razdvojenih paradigmi. Proučavaju se kompleksni procesi (de)konstrukcije identiteta koji se pozicionira 'između' stabilnih nacionalnih sustava. U tim se procesima pojavljuju imanentno književne ponovljivosti (obrisi određenog parateksta), ali i na razini društveno-simboličke prezentacije dolazi do sličnosti u konstruiranju identiteta. Tako ustanovljene, sličnosti mogu poslužiti kao kohezivni element novog književnog polja i polazište za definiranje obrisa novog književnog kanona, čime bi se na kraju ispitala i mogućnost kreiranja novog književnog polja.


This dissertation, reexamining corpus belonging and his penetration, sets the thesis about possibility of a space ‘in-between’ two or many national corpuses. I have chosen authors which present continuity of ‘positioning in-between’ (from Ivo Andric, to Miljenko Jergovi and Josip Mlakic), taking part in consolidation of literary field between croatian and bosnian literature, in which multicultural interlacing of two cultural separated paradigms. Complex processes of (de)constructing of identity which are positioned ‘between’ stabile national systems are the object of studying. Internal literary iterations (contour certain paratext) appear in those processes, but similarity in constructing of identity also appears on the level of social-symbolic presentation. Similarities established in that way can be used as cohesive element of new literary field and as starting point of defining contours of new literary canon, and it can help to explore possibility of creating of new literary field.


87

U okviru znanosti o književnosti pitanje identiteta sve više dobiva na važnosti. Jedan od razloga je složena situacija na području kulture, u uvjetima postkolonijalnih, globalizacijskih i tehnoloških procesa, te procesa nastajanja sve brojnijih multikulturalnih društava. Paralelno s tim suvremenim procesima, odvija se i promjena u samom shvaćanju identiteta. Njegova postmodernistička inačica podrazumijeva nestabilnu i heterogenu strukturu, ispunjenu brojnim proturječnostima, uhvaćenu u trajno stanje nedovršenosti. Takvo shvaćanje identiteta ulazi u sukob s nacionalnim ideološkim projekcijama identiteta kao stabilne i trajne kategorije. To je samo jedan od sukoba koji je smješten u sferu kulture kao dinamičnog područja ispunjenog nepomirljivim proturječjima. Postmoderno shvaćanje identiteta predstavlja polazište za pokušaj konstruiranja novih identiteta, kao i izlazaka u 'prostor između', izvan čvrsto zadanih nacionalnih paradigmi. Sukob s kreatorima projekcije zatvorenih identiteta je sukob s monološkim, hegemonijskim, suprotstavljenim Drugim, a to je točka na kojoj se ujedinjuju postmodernistička teorijska polazišta kao što su postkolonijalna i feministička teorija. Konkretno, na području književnosti su sve brojniji (re)konstruirani identiteti koji s pozicije izopćenosti u odnosu na okvire nacionalnih korpusa izlaze u 'prostor između’. U tom prostoru se otvaraju mogućnosti za konsolidaciju novih književnih polja koji se odupiru imperativima za nacionalno, etničko književno ili bilo kakvo drugo zatvaranje u zatvorene i međusobno isključive sustave. Tako konstruirana polja predstavljaju vrlo složen predmet istraživanja s nejasnim granicama, strukturom i kriterijima pripadanja koji tek čekaju na svoju znanstvenu klasifikaciju. Također, složena je situacija i što se tiče same terminologije, pa se u ovom, do sada slabo istraženom, području iste pojave različito klasificira, zbog čega je nužno terminološko ujednačavanje. Proučavanje autora koji se pozicioniraju 'između' određenih zatvorenih nacionalnih korpusa, između stabilnih kategorija kao što su nacionalna, etnička ili književna pripadnost, bez obzira o kojoj se kombinaciji južnoslavenskih književnosti radilo (ne samo o hrvatsko-bosanskoj koja je u ovom radu analizirana) ispunjeno je jednim velikim paradoksom. Naime, primjer Ive Andrića pokazuje da se proučavanje takvih autora, umjesto analize taktika i mehanizama pomoću kojih ti autori izlaze u 'prostor između', svodilo na pronalaženje argumenata kojima bi se dotični autor i njegovo djelo vratili u zadane okvire. Naravno, radilo se o jednoj vrsti utrke, budući da je druga strana pokušavala ostvariti isti cilj. Što se tiče sve brojnijih suvremenih autora koji sve gorljivije brane svoj prostor, ne postoji dovoljan broj istraživanja koji bi olakšali teorijski pristup tim autorima. Tu nailazim na dvostruki procjep u pokušaju teorijskog obuhvaćanja ovog problema – niti postoji dovoljan broj istraživanja o suvremenim autorima koji se 'pozicioniraju između', niti o eventualnim sličnostima i razlikama između suvremenih i brojnih autora od sredine dvadesetog stoljeća koji su također otvarali nove prostore između nacionalnih korpusa. Sam početak istraživanja otežava činjenica da je odabrano područje znanosti o književnosti, zbog nedovoljne istraženosti, premreženo terminima među kojima ne postoji jasna distinkcija i koji nisu ujednačeni. Jedan od značajnih pokušaja na koje se ova disertacija oslanja teorijski je doprinos Zvonka Kovača i njegovog interkulturnog pristupa Andriću i sličnim autorima južnoslavenskih književnosti. Njegova oštra kritika mononacionalnih kulturnih i filoloških opcija koje jedini izlaz vide u jednonacionalnim društvima i kulturama, a sve u obranu multikulturnih (književnih) zajednica, usmjerena je prema novoj interkulturnoj analizi autora koja bi, napokon, pristupala autorima kao što je Jergović uvažavajući njihov izbor vlastitog prostora. Slijedeći jednu od ključnih Kovačevih konstatacija, koja kaže da se ono što se u svjetskim integracijskim procesima događa globalno, u Bosni događa lokalno, u disertaciji su korištena i dosadašnja istraživanja postkolonijalnih autora koji su u multikulturalnim engleskim, indijskim ili arapskim uvjetima, proučavali što se događa s pitanjem identiteta. Njihova je teorijska matrica posuđena za proučavanje suvremenih autora između hrvatske i bosanske književnosti. Drugi od značajnijih teorijskih doprinosa na koje se, na više razina, oslanja ova disertacija je istraživanje Borisa Škvorca. Područje Škvorcova znanstvenog interesa proteže se od problema konstrukcije identiteta na primjeru izmještenih pisaca u domaćoj i stranoj književnosti, do problema multikulturalnosti i naracije nacije. U njegovim istraživanjima prisutna je dimenzija nužna za ovu disertaciju, a to je smještanje samog književnog teksta, pa čak i autora, u kulturni kontekst, proučavajući recepciju samog teksta u društvu. Osim toga, autorov značajan broj radova o Ivi Andriću kao modelu 'izmještenog' pisca poslužio je kao polazište za ispitivanje glavne teze ove disertacije – mogućnost postojanja književnog polja između dva nacionalna korpusa, hrvatskog i bosanskog, s tendencijom kontinuiteta upravo do djela Ive Andrića do suvremenih autora. Postavljanju teorijskog okvira ove disertacije pomogao je i rad Dubravke Oraić Tolić koja se bavi složenim odnosom postmodernizma, popularne kulture i suvremene hrvatske proze, i, što je najznačajnije, kulturnim stereotipima i problemima identiteta. Također, obzirom na manjak istraživanja odabranih primjera, u pokušaju znanstvene klasifikacije pojave 'prostora između', primijenjena su teorijska saznanja Pierra Bourdieua koji je na primjeru francuske književnosti devetnaestog stoljeća prikazao strukturu i mehanizam nastajanja i djelovanja književnog polja.


Glavni cilj istraživanja je ispitati stabilnost korpusa i njegovu propusnost s obzirom na konstrukciju identiteta unutar diskurzivnih tvorbi koje propusno figuriraju u tekstualnom i širem okruženju. Da bi se to učinilo, cilj je pronaći dodirne točke autorskih taktika i njihovog diskurzivnog pozicioniranja u prostor između, te ispitati mogućnost konsolidacije novog književnog polja. Hipoteza rada jest konstatacija da takvi obrisi diskurzivnih tvorbi identitetskih obrazaca daju naslutiti mogućnost postojanja novog književnog polja između hrvatske i bosanske književnosti.



88

Teorijski doprinos francuskog sociologa Pierra Bourdieua poslužio je u metodologiji ove disertacije kao dvostruko polazište, predstavljajući tako okosnicu plana daljnjeg istraživanja na dvije razine. Kao prvo, polazeći od Bourdieuove definicije književnog polja kao polja koje objedinjuje određene književne pojave, djela i autore, s vlastitim kriterijima i legitimacijskim pravilima, te od konstatacije da se radi o otvorenoj strukturi podložnoj rekonstrukcijama, propituje se mogućnost konsolidacije novog književnog polja ucijepljenog između hrvatske i bosanske nacionalne književnosti. Iako komparativna analiza Ive Andrića, kao autora koji može predstavljati početak otvaranja 'prostora između', i suvremenih autora pokazuje progresivnu tendenciju književnog polja, istraživanje je pokazalo i određene nedostatke takvog pristupa (nedovoljno razvijeni kriteriji pripadnosti, nedovoljna diferencijacija polja), zbog čega je potrebno napomenuti da se uvjetno radi o književnom polju u nastajanju. Kao drugo, polazeći od Bourieuve teorije kanona kao kulturno i povijesno konstruirane i uvjetovane kategorije, istraživane su mogućnosti pronalaska metateksta koji bi predstavljao dodirnu točku između Ive Andrića, Miljenka Jergovića i Josipa Mlakića. Tako postavljen metatekst bi mogao poslužiti kao jedan od kriterija pripadnosti književnom polju, tj. polazište s kojeg bi bilo moguće ustanoviti obrise novog polja. Središnje pitanje tog metateksta se pokazalo pitanje konstrukcije identiteta. Polazište za dekodiranje taktika za konstrukciju identiteta u tekstu je teorija Benedicta Andersona o konstrukciji najpoznatijeg kolektivnog identiteta, nacije. Na tom primjeru Anderson pokazuje sve implikacije procesa konstrukcije identiteta – društveni kontekst, interesne skupine, primjenu i cilj. Takav teorijski stav vodi prema postmodernističkom shvaćanju identiteta koji prividno stabilne elemente poput vjerske ili etničke pripadnosti zamjenjuje promjenjivim elementima. Tek takav pristup otvara mogućnost izlaska iz zadanog i nametnutog identiteta kako bi se konstruirao novi prostor i identitet, pozicionirani između okvira zadanih nacionalnim ideološkim paradigmama. To je teorijska razina na kojoj se susreću brojne konstruktivističke teorije, kao što su brojni teorijski radovi na području kulturalnih studija, postkolonijalna i feministička teorija. Metodologija ovog rada posuđuje modele od sva tri teorijska smjera, podrazumijevajući da ih, usprkos međusobnih razlikama, povezuje dekonstrukcija monološkog, nadređenog, suprotstavljenog diksurza, počivao on na heteroseksualnoj, patrijarhalnoj, kolonijalnoj ili nacionalno-ideološkoj matrici. Tako Stuart Hall, objedinjujući kulturalnu teoriju s osobnim postkolonijalnim naslijeđem i iskustvom, postavlja za ovaj rad vrlo važnu tezu o nestabilnim identitetima koji se mogu shvatiti kao privremene točke spajanja, naglašavajući da takav jedan niz privremeno zauzetih identitetskih pozicija ne povezuje nikakav transcedentalni kontinuitet, ma koliko se nacionalne ideologije trudile da ga prikažu. Postkolonijalni teoretičari, kao što su Edward Said i Homi K. Bhabha, razotkrivaju unutarnju proturječnost u konstrukciji identiteta. Bhabha govori o potrebi Drugog za konstrukciju određenog identiteta, o suprotnosti prema Drugome koja služi kao glavni konstitutivni element svakog identiteta, postajući tako njegov sastavni dio. Said analizira složen proces oblikovanja apstraktnog kolektivnog identiteta, orijentalizma, koji je izgrađen kao Drugi nasuprot europskom identitetu u procesu kolonijalizacije. Time je, pored stabilnosti, kontinuiteta i trajnosti, dovedena u pitanje i homogenost identiteta. Nadopunjujući prikazana teorijska polazišta onime Michela Foucaulta o znanju kao manifestaciji i generatoru moći, postavljena je metodološka platforma za proučavanje identiteta u tekstovima autora koji izlaze u 'prostor između', što je čin kojim izravno ugrožavaju ideološku proizvodnju shvaćanja identiteta kao stabilne i homogene kategorije u kojoj takvi prostori nisu mogući. Osim sličnosti u konstrukciji identiteta u njihovom tekstu, u žarište istraživanja ulaze i autori s društvenim aspektom svoga rada. Povratak autora teorijski je podržan doprinosom Seana Burkea koji naglašava da zahtjev Ronalda Barthesa za smrću autora nije zahtjev za konačnim krajem autora kao takvog, već ubojstva do kojeg je moralo doći da bi se autor vratio u drugom obliku. To je otvoren zahtjev za novi teorijski pristup kako bi se odnos autora i teksta bolje shvatio. Na kraju je plan istraživanja zaokružen ponovnim vraćanjem na pitanje književnog polja (tj. pitanju je li ovo istraživanje rezultiralo mogućim kriterijima za definiranje obrisa novog književnog polja) i na pitanje kanona (postoje li, s obzirom na narativnu strategiju koja uključuje odnos prema identitetu, obrisi novog kanona koji bi povezao navedene autore).


Zbog povijesnih, političkih i kulturnih uvjeta koji su definirali različite međusobne kontakte, područje bivših južnoslavenskih književnosti je prepuno složenih književnih pojava koje otežavaju ustaljene znanstvene procese klasifikacije. U književno-kulturnim uvjetima hrvatske i bosanske književnosti, pojavljuju se autori koji izlaze iz nacionalnih književnosti u 'prostor između’. Ova disertacija pruža model pronalaska zajedničkih karakteristika i svrstavanja u zajedničku cjelinu prethodno izmještenih autora.


89

1. Anderson, B. (1990): Nacija, zamišljena zajednica. Zagreb, Školska knjiga.2. Bhabha, Homi K. (1990): Nation and Narration. London and New York, Routledge3. Bhabha, H. (2008): Location of culture. London and New York, Routledge.4. Bourdieu, P. (1984): Distinction – A Social critique of the Judgment of Taste. Massachusetts, Harvard University Press.5. Bourdieu, P. (1996,1992): The Rules of Art: Genesis and Structure of the Literary Field. Cambridge, Polity Press (prevela Susan Emanuel).6. Burke, Sean (1993): The Death abd Return of The Author. Edinburgh, Edinburgh University Press.7. Butler, Judith (2006): Gender Trouble. London and New York, Routledge.8. Canclini, Nestor G. (1995): Hybrid Cultures. Minneapolis, University of Minesota Press.9. Certeau, de M. (2002): Invencija svakodnevnice. Zagreb, Naklada MD.10. Duda, D. (2002): Kulturalni studiji, ishodišta i problemi. Zagreb, AGM.11. Eagleton, Terry; Jameson, Frederic & Said, Edward W. (1990): Nationalism, Colonialism and Literature. London and Minneapolis, University of Minnesota Press.12. Eagleton, T. (2002): Ideja kulture. Zagreb, Jesenski i Turk.13. Eagleton, Terry (2006): Criticism and Ideology. London and New York, Verso.14. Foucault, M. (1980): Istorija ludila u doba klasicizma. Beograd, Nolit. 15. Foucault, M. (1994): Znanje i moć. Zagreb, Globus.16. Grgas, Stipe (2000): Ispisivanje prostora. Zagreb, Naklada MD.17. Guillory, J. (1993): Cultural Capital – The Problem of Literary Canon Formation. Chicago and London, The University of Chicago Press.18. Hall, Stuart (1996): 'New ethnicities', u: Morley, David & Chen, Kuan-hsing, (ur.): Stuart Hall – Critical Dialogues in Cultural Studies. London and New York, Routledge, str. 441-449.19. Hall, Stuart (2006): «Kome treba identitet?», u: Duda, D.(ur.), Politika teorije, zbornik rasprava iz kulturalnih studija. Zagreb, Disput, str. 357 – 372.20. Hutcheon, Linda (2002): The Politics of Postmodernism. London and New York, Routledge. 21. Jameson, Frederic (1984): Političko nesvesno : propovedanje kao društveno - simbolični čin. Beograd, Rad (preveo Dušan Puhalo). 22. Kovač, Z. (2001): Poredbena ili interkulturna književnost. Zagreb, Hrvatsko filološko Društvo.23. Lefebvre, Henri (1991): The Production od Space. Oxford, Blackwell Publishing.24. Loomba, Ania (1998): Colonialism/Postcolonialism. London and New York, Routledge.25. Massey, Doreen (2005): For Space. London, Sage Publications.26. Oraić Tolić, Dubravka (2006): Kulturni stereotipi – koncept identiteta u srednjoeuropskim književnostima. Zagreb, FF Press.27. Rorty, R. (1995): Kontingencija, ironija i solidarnost. Zagreb, Naprijed.28. Said, Edward W. (1994): Culture and Imperialism. London, Vintage Books.29. Said, E. W. (1999): Orijentalizam. Zagreb, Konzor.30. Spivak, G. C. (1998): In Other Worlds. New York and London, Routledge.


15 000 kn










90


Potpis


Potpis


IZJAVA


U Zagrebu, Potpis


M.P.

91

92

IME I PREZIME PRISTUPNIKA ILI PRISTUPNICE: Nebojša Lujanović

SASTAVNICA: Filozofski fakultet

Naziv studija: Poslijediplomski doktorski studij književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture



hrv. Između nacionalnih književnosti: identitet i pozicioniranje autora od Andrića do Jergovića

eng. Between national literatures: identity and positioning of authors from Andrić to Jergović

Područje /polje/granaa: Područje: Humanističke znanosti, polje: filologija, grana: povijest i teorija književnosti

MENTOR(I)

Titula, Ime, Prezime: Ustanova: e-pošta:

Mentor 1: Dr. sc. Boris Škvorc, izv. prof. Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu

[email protected]

Mentor 2b:

Izabrano Stručno povjerenstvo za ocjenu predložene teme - 3 ili 5 članova (prvi je Predsjednik; preporuka je da mentor ne bude Predsjednik)

Titula, Ime i prezime Ustanova: e-pošta:

1. Dr. sc. Boris Škvorc, izv prof.Filozofski fakultetSveučilišta u Splitu

[email protected]

2. Dr. sc. Stipe Grgas, red. prof.Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

[email protected]

3. Dr. sc. Zvonko Kovač, red. prof.

Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu [email protected]

4.

5.


S obzirom da se problemu unutar teme prilazi na tri teorijski impostirane razine, o kojima su tijekom doktorskog ispita kandidata ispitivali pojedini članovi Povjerenstva, sam ispit bio je podijeljen u tri dijela. Prije svega tu je perspektiva teorijskog pristupa povijesti hrvatske književnosti o čemu je kandidata ispitivao B. Škvorc i gdje su postavljeni problemi uspostave nacionalnog književnog polja, značaja teorijskog definiranja kanona i eksplikacije povijesnog razvoja i oblikovanja hrvatskog kanona i hegemonijskih elemenata koji su ga uvjetovali, kao i odnosa tog kanona prema drugim južnoslavenskim kanoniziranim piscima koji se prema hrvatskom kanonu odnose.Potom je otvoreno pitanje odnosa povijesti književnosti i kulture prema povijestima drugih južnoslavenskih književnosti (bosanske i srpske), o čemu je pitanja postavljao Z. Kovač, a kandidat je iznio svoje teze koje objašnjavamo unutar Ocjene teme doktorskoga rada. U ovom dijelu ispita postavljeni su i problemi identiteta kao teorijske kategorije, o čemu je kandidat govorio promišljeno i metodološki primjereno, pozivajući se na teorijske eksplikacije novog historicizma, kulturalnih studija i postkolinijalne kritike.Pitanja vezana uz teorijski impostirani problem prostora u književnosti kao kategoriju koja je na razini uspostavljanja problematike književnog polja središnja za ovu temu i njezinu eksplikaciju postavljao je S. Grgas, a kandidat je iznio svoje teze koje također u sažetom obliku opisujemo pod B. Pitanje kulturalne geografije i odnosa tako impostiranog problema identiteta kandidat je također objasnio na zadovoljavajući način, govoreći o tome kako će ove teorijske impostacije ugraditi u analitički dio svoje radnje.Kandidat je doktorski ispit položio s ocjenom izvrstan, a u duljem razgovoru prihvaćene su određene sugestije članova Ispitnog povjerenstva koje će temi dati još čvršći metodološki oslonac. S obzirom na raspravu nakon kandidatova odgovaranja na pitanja, smatramo da će kandidat vrlo uspješno i kvalitetno obraditi ovu izazovnu i opravdanu temu.


93

Ova disertacija na teorijskoj razini preispituje granice nacionalnog književnog korpusa i hegemonijske mehanizme koji utvrđuju (ne)propusnost kanona u odnosu na ono što mu se izvanjski nameće, bilo da je u pitanju korpus ili propusni dijelovi drugih kanona koji se usijecaju u matični kanon kao priznata književna činjenica Iz perspektive povijesti književnosti u okviru ove teme preispitivat će se različite metodološke pretpostavke koje pojedine autore svrstavaju u nacionalni kanon, ali isto tako koje hrvatski nacionalni kanon stavljaju u odnos prema šire zamišljenom korpusu i drugim kanonima. Nakon toga disertacija će se baviti problemima rubnih pojava, odnosno autora u 'prostorima između' različitih korpusa i kanona, ali i prostorima između kojih se na imaginarnoj i realnoj narativnoj razini formiraju hegemonijski zadani odnosa moći unutar pojedninog kulturalnog polja (hrvatskog, bosanskog, srpskog). Da bi se došlo do određivanja pojedinih polja, njihovih presjecišta i mogućih ucjepljivanja drugog u polje pojedine (u ovom slučaju hrvatske) nacionalne književnosti, u središtu teme naći će se pitanje identiteta i autorskih manipulacija koja se njime bave na narativnoj razini, a to su konstrukcije koje razotkrivaju pripovjedne taktike pozicioniranja autora u odnosu na pripadnost pojedinom kulturalnom polju, odnosno u prostoru koji se zadaje kao imaginarna i stvarna kategorija razlikovanja prema drugom korpusu, drugoj kulturi i drugom kulturalnom polju. Time se otvara široki prostor teorijske i književno povijesne analize, a koji se bavi propusnošću (odnosno zatvorenošću) kanona i odnosu prema drugom, onom koji je s kanonom (ali i korpusom) u neprekidnom odnosu, kako na teorijskoj razini promatranja i metodološki utemeljene analize korpusa, tako i na povijesno-književnoj razini pojavnosti u prostoru književnog polja koje se usustavljuje. Izbor pisaca i djela koji će se u disertaciji obrađivati je primjeren, što se posebno odnosi na prozne opuse Ive Andrića i Miljenka Jergovića.

Napominjemo da upravo u izučavanju tih elemenata koji se često u opisu književnog polja, kanona koji se u okviru hegemonijskih odnosa moći u pojedinoj kulturi uspostavlja i prostora unutar kojeg se odvija ova igra moći i (ne)moći pripovjednih intencija, nalazimo opravdanost ove teme i njezinu važnost za opisivanje i klasificiranje do sada u našoj književnoj teoriji i povijesno-metodološkim analizama korpusa nedovoljno definiranom 'prostoru između' koji se odnosi prema više korpusa, više kanona, a samim tim i nekoliko (najmanje dva) književna polja koje su kulturološki i politički zadale lokalne kulturalne (nacionalne) elite.

Na temelju ovdje opisanog smatramo da je tema opravdana, te temu ocjenjujemo jednako kao i sam doktorski ispit, najvišom ocjenom.

Isto tako s obzirom na teorijski aspekt teme koji se prije svega odnosi na problematiku identiteta i teorijski problem impostiranja autorske intencije unutar narativnog kompleksa proizvodnje 'prostora između' u samoj fikciji, ali i činjenicu da se u analitičkom dijelu radnje govori o autorima iz Bosne koji su u izravnom odnosu prema hrvatskom književnom polju, predlažemo promjenu naslova, u skladu s mišljenjem Vijeća u Odluci od 11. siječnja 2011. godine.


Smatramo da je tema metodološki, teorijski i na razini povijesno-književne analize opravdana te da će dati značajan doprinos teorijskom pristupu povijesti književnosti i izučavanju povijesti hrvatske i multikulturalne književnosti regije dvadesetog stoljeća. Predlažemo da se prihvati tema doktorske disertacije, uz uvažavanje promjene naslova koju predlažemo ovdje.Prijedlog izmjene ili dorade naslova:

Predlažemo da se naslov Između nacionalnih književnosti – identitet i pozicioniranje autora od Andrića do Jergovića promijeni u opisu disertacije i njezina doprinosa teoriji i povijesti hrvatske književnosti primjereniji naslov i to:

Identitet i pozicioniranje autora od Ive Andrića do Miljenka JergovićaIdentity and the Positioning of Author from Ivo Andrić to Miljenko Jergović

Prijedlog izmjene ili dopune mentora (upisati Titula, Ime, Prezime, Ustanova)

Izabrano Stručno povjerenstvo za ocjenu predložene teme - 3 ili 5 članova (prvi je Predsjednik; preporuka je da mentor ne bude Predsjednik)

Titula, Ime, Prezime, Ustanova Potpis:

1. dr. sc. Boris Škvorc, izv. prof.(predsjednik Stručnog povjerenstva)

2. dr. sc. Zvonko Kovač, red. prof.

3. dr. sc. Stipe Grgas, red. prof.

4.

5.

Mjesto i datum: Zagreb i Split, 1. ožujka 2011.


94





95



OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICETitula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Arijana Koprčina

Nositelj studija: Filozofski fakultet Zagreb

Naziv studija: Poslijediplomski doktorski studij povijesti umjetnosti



u okviru doktorskog studija izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignuća

Ime i prezime majke i/ili oca: Branka, Marko

Datum i mjesto rođenja: 15.9.1967., Zagreb

Adresa: Bleiweisova 26

Telefon/mobitel: 098 / 704 714


ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICEObrazovanje(kronološki od novijeg k starijem datumu):

2008. upisala III godinu Poslijediplomskog doktorskog studija povijesti umjentosti2000. upisala magistarski studij Poslijediplomskog studija povijesti umjetnosti1992. diplomirala Povijest umjetnosti i etnologiju na Filozofskom fakutetu u Zagrebu


2002. viši kustos – voditelj zbirke metala Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu1997. kustos – voditelj zbirke metala Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu1996. zaposlena u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu,


96


"Griesbach i Knaus" – prva zagrebačka tvornica zlatne i srebrne robe (1925.-1939.) – radionička i unikatna produkcija, Radovi IPU 33 (2009), 261-270

Oblikovanje metala na izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. - u hrvatskoj dionici izložbe Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Peristil 51 (2008) 89-98

Nakit kao metafora, katalog izložbe "Nakit kao metafora - Lazer Rok Lumezi", uvodni tekst, kataloška obrada i bibliografija, Zagreb 2006.

Zbirka metala, u: Skriveno blago Muzeja za umjetnost i obrt, Zagreb 2005., 282-285

Kolekcija američkog srebra u: "Donacija Tuškan", Zagreb 2004., 60-64

Autorsko oblikovanje metala i recepcija uvoznih proizvoda u Hrvatskoj krajem 19. i početkom 20. st. u: Secesija u Hrvatskoj, Zagreb 2003., 178-187

Srebro i metalni predmeti u: Kolekcija Muzeja Marton Zagreb, Zagreb 2002., 250-251

Izbor nakita iz Fundacije Sartirana Arte u: Talijanski autorski nakit, Zagreb 2001., 7-9

The tradition of jewellery design in Croatia and three contemporary designers u: Artists jewellery in contemporary Europe, Atena 2000, 16-23

Metal u doba historicizma u Hrvatskoj u: Historicizam u Hrvatskoj, Zagreb 2000, 380-389

Metal u doba bidermajera u Hrvatskoj u:Bidermajer u Hrvatskoj, Zagreb 1997, 256-266


Hrvatski: Oblikovanje srebra u Hrvatskoj tijekom 19. stoljeća

Engleski: Designing Silver in Croatia in 19th century


Područje/polje: povijest umjetnosti



Prvi mentor: dr.sc. Jasna Galjer, izv. prof. Filozofski fakultet u Zagrebu [email protected]

Drugi mentor:


97

Prvi mentor:

1. Design of the fifties in Croatia: From utopia to reality / Dizajn pedesetih u Hrvatskoj: Od utopije do stvarnosti. Zagreb: Horetzky, 2004. ISBN 953-96351-9-5.

2. "Plakati za Zagrebački zbor 1926. (Prilog redefiniranju povijesti hrvatskog plakata)." Radovi Instituta za povijest umjetnosti, Zagreb 28 (2004.): str. 336-347.

3. Kosta Strajnić: Promotor novih tema u hrvatskoj likovnoj kritici. Kosta Strajnić - život i djelo, Dubrovnik, 2007.

4. Dizajn Raoula Goldonija. Zagreb: Muzej za umjetnost i obrt, 2008.5. Expo 58 i jugoslavenski paviljon Vjenceslava Richtera. Zagreb: Horetzky, 2009.6. Arsovski. Zagreb: Horetzky, 2010.7. Art deco u primijenjenoj umjetnosti i dizajnu. Art deco i umjetnost u Hrvatskoj između

dva rata. Zagreb: Muzej za umjetnost i obrt, 2011, 23.-60.

Drugi mentor:

OBRAZLOŽENJE TEME


Oblikovanje srebra tijekom 19. stoljeća u Hrvatskoj temelji se na zanatskoj domaćoj produkciji. Paralelno se prihvaća uvozna srebrnina koja je početkom 19. st. učestala poput domaće, a od 1830. sve prisutnija. Početkom istraživanog razdoblja dominira stil empirea, potom bidermajer s izvedenicama klasicizma i empirea do 1830tih. Očiti su utjecaji austrijskog, njemačkog i mađarskog srebrnarstva. Obrt je početkom 19. st. još pod cehovskom kontrolom, a edukacija je tradicionalna i bazirana na odnosu majstor-naučnik. U primijenjenoj umjetnosti od 1840tih javljaju se prve neostilske pojave - neobarok i drugi rokoko te naturalizam kao reakcija na njih. Potom od 1880tih javlja se druga neogotika i treći rokoko, a od tada se ponovno javlja domaća autorska produkcija započeta djelatnošću arhitekta Hermanna Bolléa.


Designing silver in 19th century in Croatia is based on local craftmanship dominant in individual periods. Imported silverware is simultaneously accepted, as frequent as the local production at the beginning of the 19th century, and becoming even more present from 1830. The Empire style is dominant about 1800, followed by the Biedermeier with offsprings of Classicism and Empire styles till 1830s. There are obvious influences of Austrian, German and Hungarian silversmithing. At the beginning of 19th century the craft is still controlled by guild, with traditional education based on master-apprentice relation. In crafts, the period from 1840 sees the emergence of eclectic styles, the eclectic Baroque and the Second rococo styles, with the naturalistic approach as a reaction. From 1880s this was succeeded by the Second New Gothic and Third Rococo styles, after which we can follow the domestic artistic production starting with architect Hermann Bollé.


98

Tema doktorskog rada obuhvaća istraživanje oblikovanja predmeta od metala tijekom 19. stoljeća u kontekstu građanske kulture te u kontekstu međuodnosa Zagreba i Beča kao centara produkcije; Beča kao metropole te Zagreba kao mjesta recepcije u smislu prihvaćanja oblikovnih modela ali i razvijanja vlastitih kreativnih mogućnosti. Istraživanjem predmeta svakodnevne upotrebe bavim se proteklih petnaest godina profesionalno kao kustos zbirke metala Muzeja za umjetnost i obrt, autorski sam sudjelovala u pripremi izložbi Bidermajer, Historicizam i Secesija u Hrvatskoj, srebro iz Zbirke Marton i srebro iz donacije Tuškan. Stoga će rad obuhvatiti dosad započeta istraživanja kao i dostupne arhivske podatke čime će se steći cjelovit uvid u oblikovanje predmeta materijalne kulture od metala te time dobiti jasnija slika oscilacija mode i ukusa građanskih slojeva tijekom 19. stoljeća. Teorijska podloga bazira se na nizu domaćih i inozemnih istraživanja, poput radova Ivana Bacha, Ive Lentića, Olge Maruševski, Waltraud Neuwirth, Elisabeth Schmuttermeier te niza drugih. Dosadašnja istraživanja oblikovanja metala iz perioda 19. st. provela su dva izuzetna stručnjaka, Ivan Bach od 11950tih do 1970tih godina te Ivo Lentić od 1960tih do kasnih 1990tih. Temu zlatarstva u hrvatskoj povijesti umjetnosti na moderan način prvi započinje raditi Ivan Bach istraživanjem zagrebačkog zlatarstva a sintezu svojih straživanja donosi u članku "Žigovi četvorice zagrebačkih zlatara 1829". Njegovim istraživanjima utvrđeni su podaci o srebrnarskim i zlatarskim majstorima temeljem arhivske građe povezane s primjercima srebrnih predmeta iz fundusa Muzeja za umjetnost i obrt te s primjercima iz privatnog vlasništva čime je uspostavljen temelj poznavanja zagrebačkih zlatarskih majstora uopće. Kontinuitet istraživanja srebrnarskih i zlatarskih majstora i povijesti oblikovanja srebra u Hrvatskoj nastavio je Ivo Lentić istražujući varaždinske i dubrovačke zlatare pri čemu detaljno donosi arhivsku građu i donosi pregled svih majstora aktivnih u ovim gradovima od utemeljenja ceha do 19. stoljeća. Zaključnim dionicama ovih istraživanja obuhvaća i razdoblje 19. stoljeća. Isti autor započeo je i rad na istraživanju zlatarstva u Slavoniji čime utvrđuje temeljne spoznaje o tamošnjim zlatarskim majstorima, ali primarno u razdoblju 18. stoljeća. Istraživanjem dalmatinskog zlatarstva 19. st. bavi se i Alena Fazinić usmjerena na korčulanske majstore te Vinicije Lupis usmjeren na dubrovačko i korčulansko zlatarstvo. Dalmatinsko zlatarstvo istraživala je i Deša Diana radovima o sakralnim srebrnim predmetima u Splitu a u novije vrijeme temi splitskog sakralnog materijala posvetila se i Mirela Duvnjak. Dragocjene podatke i arhivska istraživanja dalmatinskog područja iz razdoblja 19. st. objavljivale su i Danica Božić-Bužančić i Nevenka Bezić-Božanić.


Cilj je istražiti, obraditi, te prezentirati predmete materijalne kulture. Cilj je dokumentirati, valorizirati i cjelovito prezentirati produkciju domaćih majstora, radionica i autora aktivnih u domeni oblikovanja srebra tijekom 19. stoljeća u Hrvatskoj. Također i utvrditi opseg prisutnosti bečkih i drugih stranih radionica i majstora kao i njihov utjecaj na oblikovanje domaće srebrnarske produkcije u istraživanom razdoblju. Pretpostavka je da početkom istraživanog razdoblja dominiraju domaći majstori a od sredine 19. st. sve je intenzivnija zastupljenost srebrnarske produkcije stanog porijekla. Istraživanje će dati jasnu sliku upotrebe, proširenosti i zastupljenosti tipološki različitih primjera oblikovanja predmeta matrijalne kulture u 19. stoljeću.


Istraživanje teme rada zasniva se na stručnoj obradi i klasifikaciji građe pohranjene u Muzeju za umjetnost i obrt, u Predsjedničkim dvorima, u Muzeju Marton, te u drugim institucijama koje čuvaju predmete sličnog karaktera. Istraživanje će obuhvatiti i dostupne primjerke građe iz privatnih zbirki koji datacijom i atribucijom ulaze u korpus artefakata istraživanog razdoblja.

Metodološki postupci temeljiti će se na stilsko-morfološkoj analizi te komparativnoj analizi istraživane građe kao i utvrđivanju atribucija temeljem istraživanja arhivskih podataka. Primarno je riječ o istraživanju domaće srebrnarske produkcije 19. stoljeća ali i istraživanju komparativne građe strane provenijencije koja je tijekom 19. stoljeća sve intenzivnije prisutna u Hrvatskoj te time ulazi u domenu hrvatske materijalne baštine. Tema obuhvaća kompleksno područje koje dotiče niz povijesno-umjetničkih dionica, dosad većinom samo manjim dijelom obrađenih pojedinačnim istraživanjima. Stoga rad pretpostavlja istraživanje zlatarskih majstora aktivnih tijekom 19. st., potom utvrđivanje načina punciranja i zakonske regulative u vezi kontrole plemenitih metala na prostoru Hrvatske te principa oblikovanja metalnih predmeta dnevne upotrebe i njihove kontekstualizacije u našoj sredini.Obradu građe pratiti će i istraživanja u Arhivu grada Zagreba, Hrvatskom državnom arhivu, Arhivu likovnih umjetnosti HAZU, kao i istraživanja slične dosad nepublicirane građe.


Rad će donijeti pregled stilsko-morfoloških promjena u oblikovanju srebra temeljen na primjerima iz razdoblja empirea, bidermajera i historicizma. Donijeti će analizu domaće i importne produkcije s osvrtom na čistoću i modernost forme te analizu autorskog oblikovanja primijenjene umjetnosti u metalu tijekom 19. st. Rad će donijeti registar majstorskih i autorskih radionica aktivnih u istraživanom razdoblju s naglaskom na djelovanje zagrebačkih majstora. Donijeti će sintezu spoznaja o oblikovanju srebra tijekom 19. stoljeća u Hrvatskoj.



99

Bach Ivan: Prilozi povijesti zlatarstva u Zagrebu, Iz starog i novog Zagreba, sv. II, Zagreb 1960., 171 – 182.

Bach Ivan: Zagrebački zlatarski radovi s kraja 18. i prve polovine 19. st. u zbirci obitelji Schauff u Zagrebu, Peristil 10-11., Zagreb 1967/68., 189 – 200.Bach Ivan: Žigovi četvorice zagrebačkih zlatara 1829., Iz starog i novog Zagreba IV, Zagreb 1968., 171 – 181.Biedermeier - the Invention of Simplicity, Hatje Cantz 2006.Buntak, Franjo: Povijest Zagreba, Zagreb 1996.Deša Diana: Liturgijsko srebro grada Splita, Split 1994.Gross Mirjana; Szabo, Agneza: Prema hrvatskome građanskom društvu, Zagreb, 1992.Grossova Anna: Useful / Beautiful, Brno 2005.Herkov, Zlatko: Povijest zagrebačke trgovine, Zagreb 1987.Historismus - Angewandte Kunst im 19. Jahrhundert, Kassel 1987Lentić Ivo: Varaždinski zlatari i pojasari, Zagreb 1981.Lentić Ivo: Dubrovački zlatari 1600 – 1900, Zagreb 1984.Lentić Ivo: Zlatarstvo u Slavoniji u 18. st. u: Umjetnost XVIII st u Slavoniji, Osijek 1971., str 32-41Lentić Ivo: Predmeti od metala u Riznici zagrebačke katedrale u: Riznica zagrebačke katedrale, katalog izložbe, Zagreb 1983.Neuwirth Waltraud: Wiener Silber, Namens und Firmenpunzen 1781-1866, Beč 2002.Neuwirth Waltraud: Bluhender Jugendstil, Wien 1991.;Witt Dörring Christian i drugi: Viennese Silver: Modern design 1780-1918; Hatje Cantz 2004;Mundt Barbara: Historismus, Munchen 1981.Tkalec, Imbro: Mladenačke uspomene iz Hrvatske, Karlovac 2002.











Potpis


Potpis



100

IZJAVA




M.P.

101

102

103

IME I PREZIME PRISTUPNIKA ILI PRISTUPNICE: Arijana Koprčina


Naziv studija:Poslijediplomski doktorski studij povijesti umjetnosti



hrv. Oblikovanje srebra u Hrvatskoj od 1800. do 1940.

eng.

Područje/polje/granaa: humanističke znanosti/povijest umjetnosti/povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija

MENTOR(I)


Mentor 1: dr. sc. Jasna Galjer, izv. prof. Filozofski fakultet, Zagreb

[email protected]

Mentor 2b:



1. dr. sc. Dragan Damjanović, doc., predsjednik povjerenstva

Filozofski fakultet, Zagreb

[email protected]

2. dr. sc. Jasna Galjer, izv. prof., član povjerenstva

Filozofski fakultet, Zagreb

[email protected]

3. dr. sc. Frano Dulibić, izv. prof., član povjerenstva

Filozofski fakultet, Zagreb [email protected]

4.

5.



Tema koju kandidatkinja predlaže odgovara s obzirom na stupanj istraženosti i obimnost građe, kao i s obzirom na značaj teme za povijest hrvatske umjetnosti 19. stoljeća.


Prijedlog izmjene ili dorade naslova:Predlaže se, zbog obimnosti teme, da se kandidatkinja usredotoči samo na oblikovanje srebra u Hrvatskoj u 19. stoljeću. Tema bi nosila naslov: Oblikovanje srebra u Hrvatskoj u 19. stoljeću. Kandidatkinja je prihvatila sugestiju.




1. dr. sc. Dragan Damjanović, doc., predsjednik povjerenstva

2. dr. sc. Jasna Galjer, izv. prof., član povjerenstva

3. dr. sc. Frano Dulibić, izv. prof., član povjerenstva

4.

5.

Mjesto i datum: Zagreb, 14. 2. 2011.






104




IRENA PAUK SILI


Naziv studija: POSLIJEDIPLOMSKI DOKTORSKI STUDIJ POVIJESTI UMJETNOSTI, SMJER ZAŠTITA UMJ. BAŠTINE



X u okviru doktorskoga studija



Ime i prezime majke i/ili oca: JOSIPA I ZDENKO PAUK


Adresa: VUKOVARSKA 21, 31 000 OSIJEK

Telefon/mobitel: 031/ 779980; 091/ 591 84 11




2005/2006.- Direktni prijelaz na poslijediplomski doktorski studij povijest umjetnosti (smjer Zaštita umj. baštine). 2003/2004.- Poslijediplomski znanstveni studij povijest umjetnosti (smjer Zaštita umj. baštine). Tema istraživanja: Rušenje bedema osječke Tvrđe1995.-2001. Sveučilište u Zagrebu; Studij: Povijest umjetnosti i informatologija, smjer muzeologija (diplomirala 2001. god.)


2003.-2010. Zaposlenje na neodređeno u Hrvatskom restauratorskom zavodu, Restauratorskom odjelu Osijek u funkciji konzervatora povjesničara umjetnosti1999.-2003. Zaposlenje na određeno u Hrvatskom restauratorskom zavodu, Restauratorskom odjelu Osijek2007-2010. Vanjski suradnik (predavač) na Umjetničkoj akademiji u Osijeku (kolegij Zaštita spomenika)


2004. objavljen pregledni rad u Osječkom zborniku 27 s temom: Kapela sv. Roka u Gornjem gradu u Osijeku2001.-2006. aktivno sudjelovanje na stručnim seminarima i Međunarodnom savjetovanju o konz.-rest. djelatnosti


Hrvatski: RUŠENJE BEDEMA OSJEČKE TVRĐE

Engleski: WALL DEMOLITION OF THE OSIJEK FORT TVRĐA

Jezik na kojem će se pisati rad: HRVATSKI JEZIK



105

Mentor 1: Dr. sc. Zlatko Jurić Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet

[email protected]

Mentor 2:- - -



Dr. sc. Zlatko Jurić

Viktor Kovačić – prolog u regulaciju Kaptola, 1908 . // Prostor. 13(2005) (2005) , 1(29); 23-38 (članak, znanstveni).Zaštita spomenika u teorijama gradogradnje u srednjoj Europi 1870.-1918. . // Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam. 27 (2004) , 1; 1-15 (članak znanstveni). Povijesni atlas gradova – Bjelovar Mirela Slukan Altić. // Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam. 2 (2003) , 26; 200 (članak, znanstveni).Strukovni naslovi u arhitekturi i graditeljstvu u Hrvatskoj i Slavoniji od 1870-ih do 1918. godine. // Radovi Instituta za povijest umjetnosti. 26 (2002) ; 149-159 (članak, znanstveni).Školovanje graditeljskih obrtnika i poduzetnika u Hrvatskoj i Slavoniji od 1850. do 1918. godine. // Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam. 22 (2001) , 2; 119-139 (članak, znanstveni).

Mentor 2:Ime i prezime -

OBRAZLOŽENJE TEME:


Istovremeno s prestankom ratnih opasnosti na jugoistoku Europe u drugoj polovini 19. stoljeća smanjuje se vojno i strateško značenje Tvrđe. Iako su na njoj radili vrhunski vojni inženjeri, utvrda nikada nije oživjela u obrambenom smislu. Na temelju novih potreba 1912. godine izrađena je Regulatorna osnova koja povezuje tri gradske općine (Tvrđu, Gornji i Donji grad). Ona eliminira fortifikaciju i daje joj novu funkciju. Nakon I. svjetskog rata vlasti donose odluku o rušenju bedema. Ideju ubrzava planirana izgradnja električnog tramvaja izvan korpusa utvrde. Iznimno važna barokna jezgra Tvrđe uslijed novonastalih promjena ostaje bez zidne ovojnice čime je izgubila volumen i izvorni oblik, ali se na taj način povezala s ostalim gradskim jedinicama te je na urbanističkom planu promijenila sliku grada.


As political and military conditions in south-eastern part of Europe calmed down in the second half of the 19th century, the military and strategic importance of the Osijek Fort waned. Although it was constructed by the genius military engineers, the Fort never came to life in its defense sense. Due to new needs, the Regulatory basis was made in 1912 connecting three municipalities - The Fort (Tvrđa) , the Upper (Gornji Grad) and the Lower Town (Donji Grad). It eliminates the Fort and gives it a new function. After the World War I, the administration of the town called for the removal of the walls. The idea of the planned construction of the electric tramway outside the Fort corpus speeded up the decision on the demolition of the walls. Due to the new changes, the exceptionally important Baroque core of the Fort lost its curtain wall and consequently its volume and original shape, but it was connected to the other town units and in this way changed the urban picture of the town.


Istovremeno s prestankom ratnih opasnosti na jugoistoku Europe u drugoj polovini 19. stoljeća smanjuje se vojno i strateško značenje Tvrđe. Iako su na njoj radili vrhunski vojni inženjeri, utvrda nikada nije oživjela u obrambenom smislu. Na temelju novih potreba 1912. godine izrađena je Regulatorna osnova koja povezuje tri gradske općine (Tvrđu, Gornji i Donji grad). Ona eliminira fortifikaciju i daje joj novu funkciju. Nakon I. svjetskog rata vlasti donose odluku o rušenju bedema. Ideju ubrzava planirana izgradnja električnog tramvaja izvan korpusa utvrde. Iznimno važna barokna jezgra Tvrđe uslijed novonastalih promjena ostaje bez zidne ovojnice čime je izgubila volumen i izvorni oblik, ali se na taj način povezala s ostalim gradskim jedinicama te je na urbanističkom planu promijenila sliku grada.Današnji prostor između Tvrđe i Gornjeg grada ima reprezentativnu ulogu u gradskoj strukturi te je pojedinačno bio predmetom domaćih znanstvenih istraživanja u arhitekturi i urbanizmu. Stoga postoji potreba da se uz dosadašnja istraživanja uvrsti i povijesnoumjetnički pristup i obuhvati kontinuirani razvoj urbanističkog prostora od 17. do 21. stoljeća s naglaskom na uzroke i posljedice koje su i danas prisutne. Također izostaje analogija s primjerima tada važnim i bliskim za kontinentalnu Hrvatsku pod vlašću Austro-Ugarske Monarhije.


106








Dosadašnja istraživanja temelje se na obradi novinskih članaka iz Hrvatskog Lista iz Hemeroteka Muzeja Slavonije, zapisnika sa sjednica Gradskog Poglavarstva grada iz Državnog Arhiva u Osijeku, starih planova i nacrta Tvrđe iz Državnog Arhiva u Osijeku, NSK i Hrvatskog Državnog Arhiva u Zagrebu.


Osnovni cilj istraživanja jest rasvjetljavanje povijesnog razvoja jedne urbanističke cjeline uz objašnjenje kako su društveno političke promjene utjecale na urbanističko funkcioniranje prostora te pregled izgradnje barokne Tvrđe s početka 18. stoljeća na orijentalnim osnovama turskog Osijeka i skladno prožimanje vojne utvrde i civilnog urbanog središta. Važno je razlučiti po kojem principu i važnosti vojska gradi objekte i utvrdu u stilu nizozemske nizinske fortifikacije i kako njihov konačan izgled prilagođava novonastalim potrebama te koliki je bio pritisak stanovništva nakon ukidanja Vojne granice da se utvrđena jezgra otvori i poveže s drugim gradskim jedinicama nastalim uzvodno i nizvodno od rijeke Drave.


Osnovna polazišta uz upotrebu dosadašnjih spoznaja uključuju prikupljanje, sistematiziranje, proučavanje i korištenje postojeće izvorne arhivske građe, projektne i kartografske dokumentacije, obradu dostupne domaće i strane literature te prikupljanje podataka kojima raspolažu relevantne institucije: Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu spomenika, Konzervatorski odjel u Osijeku, Državni Arhiv u Osijeku, Hrvatski Državni Arhiv u Zagrebu (kartografska zbirka), Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (kartografska zbirka) i Muzej Slavonije u Osijeku (hemeroteka).

Slijedi terenski rad (izrada fotografske dokumentacije) te analiza eksterijera, opseg korpusa nekadašnjih bedema, razvoj okolnih parkova i okruženja.

Istraživanje će biti strukturirano u nekoliko poglavlja radi preglednosti postignutih rezultata. Uvodno poglavlje objasnit će temu i ciljeve istraživanja, dosadašnje spoznaje i izvore podataka.

Prvo poglavlje obuhvatit će povijesne prilike u Slavoniji i Osijeku od 17. stoljeća kako bi se definirao povijesni i prostorni okvir teme s akcentom na događaje i promjene u političkim, vojnim i civilnim funkcijama.

Drugo poglavlje govorit će o pojmu fortifikacije i njezinoj definiciji kao elementu vojne obrambene arhitekture. Također će biti riječi o izgradnji nove fortifikacije u 18. stoljeću koja je u potpunosti poništila tragove ranijih naselja i o urbanističkom razvoju Tvrđe koja je u tom razdoblju bila središte vojnog, civilnog, kulturnog života.

Treće poglavlje iznosit će podatke o prestanku funkcije Tvrđe u 19. stoljeću, potrebom za novim gradskim prostorom te fortifikaciji kao smetnji za daljnji razvoj gradske cjeline.

Četvrto poglavlje bavit će se raspravama i odlukama s početka 20. stoljeća kojima je definirana suglasnost gradskih vlasti i predložen način rušenja tvrđavskih bedema, postupno povezivanje dviju gradskih urbanih cjelina i predgrađa, projektna dokumentacija, međunarodni natječaj, nova namjena urbaniziranog prostora u 20. stoljeću i promijenjena slika grada.

Završna poglavlja objedinit će postignute rezultate istraživanja i dokazane teze o urbanističkim razvojnim etapama. Obuhvatit će katalog fortifikacije i predgrađa, rječnik stručnih pojmova, popis literature i izvora.


Znanstveni doprinos ovog rada biti će cjeloviti prikaz do sada neistraženog kontinuiranog povijesnog razvoja urbanističke cjeline na području Osijeka između Tvrđe i Gornjeg grada od 17. do 21. stoljeća. Korištenjem postojeće dokumentacije i analize, stilske komparacije i sinteze dosadašnjih i novih spoznaja ocijenit će se uloga i pozicija nekadašnje fortifikacije u odnosu na urbani razvoj i potrebu integracije u novo gradsko tkivo.


1. Hrvatski List (Hemeroteka Muzeja Slavonije)2. Gradsko Poglavarstvo, Rušenje i planiranje bedema tvrđavskog (arhivska građa Državnog Arhiva u Osijeku)3. Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 1978./79., Nacrti Tvrđe iz Bečkih Arhiva4. Ive mažuran: Od turskog do suvremenog Osijeka, Osijek 1996.5. Ive Mažuran: Grad i tvrđava Osijek, Osijek, 2000.6. G. Ivanković, S. Gaćina: Planovi i vedute Osijeka, Osijek, srpanj 1996.7. Jukić, Pegan: Prostorni i urbanistički razvoj Osijeka, Kritika i prijedlozi, Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet

IZJAVA

107


U Zagrebu, 17. 03. 2010. Potpis _____________________________

Ime i prezime


108




109


110

IME I PREZIME PRISTUPNIKA ILI PRISTUPNICE: IRENA PAUK SILI


Naziv studija: POSLIJEDIPLOMSKI DOKTORSKI STUDIJ POVIJESTI UMJETNOSTI



hrv. Urbanističke i konzervatorske posljedice rušenja bedema Tvrđe u Osijeku (1923.-1926.)

eng. Urbanistic and conservation consequences of the demolition of the Osijek Fort Tvrđa, 1923-1926

Područje/polje/granaa: Humanističke znanosti, Povijest umjetnosti, Zaštita kulturne baštine

MENTOR(I)


Mentor 1: Dr. sc. Zlatko Jurić, izv. prof. Filozofski fakultet Zagreb

[email protected]

Mentor 2b:



1. dr. sc. Marko Špikić, doc.Filozofski fakultet Zagreb

[email protected]

2. dr. sc. Zlatko Jurić, izv. prof.Filozofski fakultet Zagreb

[email protected]

3. dr. sc. Dragan Damjanović, doc.

Filozofski fakultet Zagreb

[email protected]

4.

5.


Programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija povijesti umjetnosti nije predviđena obrana teme doktorskoga rada. Pristupnica je ispunila sve propisane uvjete.


U doktorskom se radu donose podaci o urbanim preinakama Osijeka nakon 1912. godine, kada je donijeta Regulatorna osnova kojom su povezane tri gradske općine (Tvrđa, Gornji i Donji grad). Zbog tih se planova odlučilo pristupiti rušenju baroknih bedema Osijeka koji potječu iz protu-osmanlijskih ratova. Ta se činjenica razmatra iz perspektive očuvanja kulturne baštine i preinake povijesnog ambijenta zbog modernog urbanističkog planiranja i unošenja nove urbane opreme. Barokna jezgra Tvrđe uslijed tih promjena ostala je bez zidne ovojnice čime je izgubila volumen i izvorni oblik, ali se na taj način povezala s ostalim gradskim jedinicama te je na urbanističkom planu promijenila sliku grada. Ove su odluke u disertaciji proučene na temelju istraživanja arhiva, zapisnika sjednica Gradskog poglavarstva Osijeka, starih planova i nacrta iz Državnog arhiva u Osijeku i vijesti iz periodike.

Pristupnica je sistematizirala postojeće arhivske spise, projektnu i kartografsku dokumentaciju, domaću i stranu literaturu unutar hrvatskih arhiva, knjižnica i muzeja. U svom je radu pružila cjeloviti prikaz neistraženog kontinuiranog povijesnog razvitka urbanističke cjeline na području Osijeka između Tvrđe i Gornjega grada od 17. stoljeća do danas. Tako je ocijenila ulogu nekadašnje fortifikacije u odnosu na urbani razvoj i potrebu integracije u gradsku strukturu.


Pristupnica Irena Pauk Sili ispunila je sve obveze predviđene PDS povijesti umjetnosti.

Prijedlog izmjene ili dorade naslova:Prvotno predloženi naslov disertacije Rušenje bedema osječke Tvrđe na prijedlog članova Vijeća poslijediplomskog doktorskoga studija povijesti umjetnosti izmijenjen je u sadašnji na sjednici Vijeća 4. veljače 2011.

Prijedlog izmjene ili dopune mentora (UPISATI: TITULA, IME I PREZIME, USTANOVA)__



1. Dr. sc. Marko Špikić, doc.


2. Dr. sc. Zlatko Jurić, izv. prof., mentor

3. Dr. sc. Dragan Damjanović, doc., član

4.

5.

Mjesto i datum: Zagreb, 14. ožujka 2011.


111


OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICETitula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: Jelena Maričić

Nositelj studija: Prof.dr.sc. Dinka Čorkalo Biruški

Naziv studija: Poslijediplomski doktorski studij psihologije




dostignuća

Ime i prezime majke i/ili oca: Veronika i Ivan Maričić

Datum i mjesto rođenja: 23.08.1978.

Adresa: Mallinova 36, Zagreb

Telefon/mobitel: 01/46 78 -050, 091/579-05 26




112


Formalno obrazovanje: Od 2007. / u tijeku - poslijediplomski doktorski studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

Od 1997. do 2003. – diplomski studij sociologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu

Od 1998. do 2003. – diplomski studij psihologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu

Od 1994. do 1998. – Gimnazija Tituša Brezovačkog u Zagrebu

Dodatno obrazovanje: Od 2003. / u tijeku - Edukacija iz integrativne gestalt terapije (voditeljica mr.sc. Irena Bezić, „Idemo dalje“ d.o.o.) pod pokroviteljstvom Instituta za Integrativnu gestalt terapiju iz Würzburga

113


Zaposlenje: Od 7/2005. / u tijeku - zaposlena u Institutu društvenih znanosti „Ivo Pilar“ u Zagrebu kao znanstveni novak - asistent Od 2005. do 2007. - na projektu „Socijalne devijacije i antisocijalna ponašanja: integrativni pristup“ (voditelj prof.dr.sc. Vlado Šakić) Od 2007. / u tijeku - na projektu "Društveni stavovi i međugrupni odnosi u hrvatskom društvu" (voditeljica prof.dr.sc. Renata Franc)

Dodatne aktivnosti: Od 9/2005. / u tijeku - sudjeluje u izvođenju nastave na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu

- asistentica na kolegijima „Socijalna psihologija 1“, „Socijalna psihologija 2“ i „Primijenjena socijalna psihologija“, prije uvođenja Bolonjskog sustava

-asistentica na kolegijima „Uvod u socijalnu psihologiju“ (preddiplomski studij psihologije) od

2007/2008, „Socijalna spoznaja i percepcija“ (diplomski studij psihologije) od 2008/2009 te

„Grupni procesi i utjecaji“ (diplomski studij psihologije) od 2008/20

-izvoditeljica kolegija „Vještine u pružanju psihološke pomoći“ (diplomski studij psihologije) od 2009/2010 i „Prevencija nasilja u adolescentskim vezama“ (diplomski studij psihologije) od 2010/2011. U sklopu pripreme za kolegij „Prevencija nasilja u adolescentskim

vezama“ sudjelovala u petodnevnoj edukaciju Društva za psihološku pomoć.

Od 1/2005. / u tijeku - sudjeluje u radu Psihološkog centra Tesa - pružanje telefonskog, e-mail i direktnog savjetovanja

- vođenje radionica i edukacija - za odgajatelje u učeničkim domovima te stručne suradnike i nastavnike u srednjim školama (2008., 2009. i 2010.), za buduće volontere Psihološkog centra Tesa (2007. i 2008.) te za osobe starije životne dobi (2006. i 2007.)

114


Poglavlja/radovi u knjizi:

Šakić, V., Franc, R. , Ivičić, I., Maričić, J. (2009). Važnost sastavnica socijalnog identiteta; sličnosti i razlike stanovnika Like i Pokuplja sa stanovnicima ostalih hrvatskih regija. U Ž. Holjevac (Ur.) Identitet Like: Korijeni i razvitak, knjiga II. (str. 113-128). Zagreb-Gospić: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

Izvorni znanstveni i pregledni radovi u CC časopisima:

Maričić, J., Kamenov, Ž. i Horvat, K. (u tisku). Predrasude u dječjoj dobi: provjera dviju skala socijalne distance. (prihvaćeno za tisak u Društvenim istraživanjima)

Maričić, J., Franc, R., Šakić, V. (2009). Roditeljsko zadovoljstvo školom i stav prema promjenama u školstvu: uloga roditeljskih ulaganja i očekivanih posljedica promjena. Društvena istraživanja, 18(4-5), 625-648.

Franc, R., Šakić, V., Maričić, J. (2007). Građanski aktivizam u Hrvatskoj. Društvena istraživanja, 16(1-2), 111-132.

Ostali radovi u CC časopisima:

Šakić, V., Franc, R. , Ivičić, I., Maričić, J. (2007). Tie-an accessory fashion detail or a symbol? Croatian Medical Journal, 48(4), 419-430.

Znanstveni radovi u drugim časopisima:

Maričić, J. (2009). Teorije i istraživanja predrasuda u dječjoj dobi. Psihologijske teme, 18(1), 137-157.

Kongresno priopćenje (sažeci) u ostalim časopisima:

Šakić, V., Franc, R., Ivičić, I., Maričić, J. (2007). Važnost sastavnica socijalnog identiteta: sličnosti i razlike građana Like i Pokuplja s građanima ostalih hrvatskih regija. Identitet Like: korijeni i razvitak. Vila Velebita, str. 37.

Sažeci u zbornicima skupova:

Franc, R., Maričić, J., Kaliterna-Lipovčan, LJ. (2010). Iskustvo diskriminacije i kvaliteta života među nezaposlenim osobama, nezaposlenim osobama s invaliditetom i u općoj populaciji. 17. dani psihologije u Zadru, Zadar – sažeci radova, str. 50

Franc, R., Maričić, J., Šakić, V. (2010). Iskustva diskriminacije žena i muškaraca na različitim osnovama i u različitim kontekstima u Hrvatskoj. Annales Pilar 2010, Zagreb – sažeci radova, 34-35

115

Maričić, J., Horvat, K., Kamenov, Ž. (2010). (Ne)prihvaćanje pripadnika različitih skupina u dječjoj dobi. 17. dani psihologije u Zadru, Zadar –sažeci radova, str. 74

Maričić, J., Orehovec, J., Vračić, I. (2009). Seeking for e-mail counseling as a form of coping. Coping and resilience international conference, Cavtat – program and abstract book, 62-63

Franc, R., Maričić, J., Šakić, V. (2008). Dimensionality and correlates of the social dominance orientation scale on croatian sample. 29th

International congress of psychology, Berlin (sažetak dostupan na CD-u).

Franc, R., Maričić, J., Šakić, V. (2008). Otvorene i prikrivene predrasude: uloga motivacije za nepredrasudno ponašanje. 16. dani psihologije u Zadru, Zadar – sažeci radova, str. 52

Maričić, J., Kamenov, Ž. (2008). Neki tipovi i odrednice usamljenosti kod djece osnovnoškolske dobi. 16. dani psihologije u Zadru, Zadar – sažeci radova, str. 80

Maričić, J., Kamenov, Ž. (2008). Povezanost različitih tipova usamljenosti i odnosa sa suučenicima kod djece osnovnoškolske dobi. 16. godišnja konferencija hrvatskih psihologa, Poreč – sažeci radova, str. 166

Franc, R., Maričić, J., Šakić, V. (2007). Motivacija za volontiranjem u udrugama. 15. godišnja konferencija hrvatskih psihologa, Cavtat - sažeci radova, str. 118

Maričić, J., Franc, R., Šakić, V. (2007). Activation in non-governmental sector characteristics of currently active members, potentially active population and disinterested population. European congress of psychology 2007, Prag (sažetak dostupan na CD-u).

Pleša, A., Lugomer Armano, G., Maričić, J. (2007). Tesini zlatni razgovori. 15. godišnja konferencija hrvatskih psihoga, Cavtat – sažeci radova, str. 15

Lugomer-Armano, G., Frlan, A., Maričić, J., Subotić, S. (2006). Concerning suicide in Croatia: who, when, where and how. The 11th European symposium on suicide and suicidal behaviour, Portorož – abstract book, str. 139.

Raboteg-Šarić, Z., Maričić, J. (2005). Prosocijalno i agresivno ponašanje djece predškolske dobi u odnosu na (ne)prihvaćenost u skupini vršnjaka. 13. godišnja konferencija hrvatskih psihologa, Osijek – sažeci radova, str. 69

116

Neobjavljena sudjelovanja na skupovima:

Šakić, V., Maričić, J., Vrselja, I. (2010). Posramljivanje žrtava ili zamjena činjenica mitovima, stereotipima i stigmama. 13. znanstveno-stručni skup Vukovar ‘91. – devetnaest godina poslije.

Šakić, V., Maričić, J. (2009). Izgradnja identiteta: hrvatska perspektiva. Budućnost oblikovati odmah! Socijalno-etičke perspektive.


Hrvatski: Uloga empatije u dječjem izražavanju predrasuda

Engleski: The role of empathy in children's expression of prejudice


-----------------------------

Područje/polje: društvene znanosti/psihologija



Prvi mentor: Prof.dr.sc. Željka KamenovFilozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska

[email protected]

Drugi mentor: ------------- ------------ ------------


1. Kamenov, Ž., Jelić, M., Huić, A., Franceško, M., i Mihić, V. (2006). Odnos nacionalnog i europskog identiteta i stavova prema europskim integracijama građana Zagreba i Novog Sada. Društvena istraživanja, 15, 4-5, 867-890.

2. Ferić, I. i Kamenov, Ž. (2007). Vrijednosti kao prediktori stavova i ponašanja: Postoji li utjecaj redoslijeda mjerenja? Društvena istraživanja, 16, 1-2, 51-71.

3. Jugović, I. i Kamenov, Ž. (2008). Razvoj instrumenta za ispitivanje rodnih uloga u adolescenciji. Suvremena psihologija, 11, 1, 93-106.

4. Majdak, M. i Kamenov, Ž. (2009). Stigmatiziranost i slika o sebi maloljetnih počinitelja kaznenih djela. Kriminologija i socijalna integracija, 17, 1, 41-53.

5. Lotar, M., Kamenov, Ž. i Lebedina Manzoni, M. (2010). Spolne razlike u stigmatizaciji osuđenih počinitelja kaznenih djela. Kriminologija i socijalna integracija, 18, 2, 31-43.

Prvi mentor: Prof.dr.sc. Željka Kamenov

Drugi mentor: -------------------------------------

117

OBRAZLOŽENJE TEME


Ovim istraživanjem se nastoji utvrditi u kojoj su mjeri učenici

petih razreda zagrebačkih osnovnih škola skloni iskazivanju predrasuda

prema slijepoj djeci, djeci koja se kreću u invalidskim kolicima, pretiloj

djeci te romskoj djeci, kao i povezanost između tih predrasuda, empatije,

i s empatijom povezanih konstrukata. Istraživanjem se provjeravaju

socijalno-kognitivna teorija razvoja predrasuda, koja naglašava

kognitivne aspekte predrasuda, i razvojna teorija socijalnog identiteta,

koja naglašava normativne aspekte predrasuda. Djeca su podjeljena u

eksperimentalnu i kontrolnu grupu, koje se razlikuju po tome imaju li

glavni likovi iz priča stigmatizirajuća obilježja ili ih nemaju. Sve priče se

odnose na nepravdu koju prema liku počine vršnjaci. Razlike među

grupama u reakcijama na priču se koriste kao mjere predrasuda. Osim

toga, istražuju se i spolne razlike u predrasudama te razlike u

predrasudama prema djeci s različitim stigmatizirajućim obilježjima.


In this research, we are trying to explore the extent of children’s

prejudice toward blind children, children who use a wheelchair, obese

children and Romani children, and relations of those prejudice to empathy

and its related constructs. The subjects are fifth grade pupils from different

elementary schools in Zagreb. The research is based on socio-cognitive

theory of prejudice development, which emphasize cognitive aspects of

prejudice, and on developmental theory of social identity, which

emphasize normative aspects of prejudice. Children are divided in

experimental and control group, which differ concerning whether the main

characters in the stories have or have not stigmatizing attributes. All

stories are focused on injustice toward character that is committed by his

peers. Between-group differences of reactions to the stories are used as

measures of prejudice. Beside that, gender differences and differences in

prejudice toward specific groups are also explored.

118


Izloženost predrasudama tijekom djetinjstva negativno utječe na razne aspekte razvoja žrtava

predrasuda. Osim toga, toleriranje izražavanja predrasuda djeci daje poruku da su one prihvatljiv i

neizbježan dio društvenog života. Fishbein (2002, str. 4-5) navodi da su predrasude „neopravdan

negativan stav prema skupini ljudi zbog njihove pripadnosti određenoj skupini“. Dječje predrasude

razlikuju se od predrasuda odraslih na nekoliko načina; primjerice one su manje organizirane, manje

konzistentne te često izražavane različitim emocijama nego predrasude odraslih (Aboud, 1988).

Također, budući da djeca ne mogu preuzeti odgovornost za svoje stavove i ponašanja na način na

koji mogu odrasli te da su sklona odražavati stavove iz svoje okoline, upitno je od koje se dobi dječji

nepovoljan stav prema određenoj skupini može nazvati predrasudom. Djeca u dobi od približno 7 ili

8 godina postaju svjesna normi o (ne)izražavanju predrasuda prema različitim skupinama te se

procijenjuju da su do dobi od 11 godina takve norme često internalizirane (Rodrigues, Correia,

Morais, Monteiro i Rutland, 2008). Stoga je bitno predrasude ispitivati i na izravnije i na neizravnije

načine, kako bi se utvrdilo koliko su one kod djece otvoreno, a koliko prikriveno prisutne.

Sun (1993) djeli predrasude na kognitivne, koje su povezane sa stavom o tome kakvi su

pripadnici određenih skupina, te na moralne, koje su povezane sa stavom o tome kakav tretman

zaslužuju pripadnici određenih skupina. Ova podjela se može povezati s dominantnim teorijskim

objašnjenjima predrasuda u dječjoj dobi, a to su socijalno-kognitivna razvojna teorija predrasuda

(Aboud, 1988), koja se u većoj mjeri odnosi na kognitivne aspekte predrasuda, te razvojna teorija

socijalnog identiteta (Nesdale, 1999), koja se u većoj mjeri odnosi na normativne, odnosno moralne

aspekte predrasuda. Prema Aboud (1988), predrasude se počinju smanjivati u dobi od približno 7

godina, dok se, prema Nesdale (1999), predrasude u toj dobi tek kristaliziraju. Nesdale (1999)

navodi da se prije ove faze može govoriti samo o preferenciji vlastite grupe, a ne o stvarnim

predrasudama, te da se predrasude javljaju samo ukoliko među skupinama postoji sukob, ako postoji

prijetnja od strane druge skupine ili ako postoji norma da je prihvatljivo imati negativan odnos

prema pripadnicima određene skupine. Također je bitno spomenuti i razvojni model percepcije

diskriminacije (Spears Brown i Bigler, 2005), kojim se nastoji objasniti utjecaj dječjih kognitivnih

sposobnosti, kao i utjecaji ličnosti i situacije na djetetovu osjetljivost na diskriminaciju. Među

najčešće istraživanim dječjim predrasudama su one prema pripadnicima različitih etničkih skupina,

no navedeni teorijski pristupi se mogu smatrati primjerenima i za istraživanje predrasuda prema

drugim manjinskim skupinama, primjerice prema pretilim osobama ili prema osobama s

invaliditetom.

119

Odnosi i odraslih i djece prema pripadnicima manjinskih skupina često su karakterizirani

različitim stereotipima, osjećajima i normama. Prema tim kriterijima, u Hrvatskoj su u vrlo lošem

položaju Romi, za koje se smatra da su lijeni, prljavi i nekulturni (Grgić, 2006), prema kojima su

prisutni osjećaji neprijateljstva i prezira te prema kojima postoji norma isključivanja (Hrvatić, 2004),

odnosno smatra se prihvatljivim otvoreno iskazivati predrasude prema njima. Pretili su također žrtve

negativnih stereotipa; najčešće ih se smatra lijenima, nekontroliranima te socijalno neprivlačnima

(Crandall, Nierman i Hebl, 2009). Prema njima su također često prisutni osjećaji prezira i gađenja, te

norme da je u redu socijalno ih isključivati ili ismijavati (Crandall i sur., 2009). Predrasude prema

osobama s invaliditetom u najvećoj se mjeri očituju kroz infantiliziranje takvih osoba (Liesener i Mills, 1999) ili proširivanje onoga što one ne mogu (Shapiro, 1999), a karakteriziraju ih osjećaji

poput sažaljenja (Shapiro, 1999; Leutar, 2003). Iako najčešće ne postoji norma da je u redu

isključivati osobe s invaliditetom, one su često isključivane na suptilnije načine, budući da im stav

društva da su one slabe i nemoćne često onemogućava da razviju i pokažu svoj potencijal. Može se

stoga primjetiti da su svi oblici predrasuda dugoročno štetni za pojedice i za društvo u cjelini.

Jedan od načina smanjivanja negativnih osjećaja prema drugim osobama, a time i predrasuda,

jest povećanje empatije. Empatijom se postiže razumijevanje i pozitivan pogled na članove neke

diskriminirane skupine. Zauzimanje perspektive, koje je jedan od aspekata empatije, pokazalo se

važnim za smanjivanje sklonosti stereotipiziranju i na svjesnoj i na nesvjesnoj razini (Galinsky i

Moskowitz, 2000). Neka druga istraživanja (npr. Rodrigues i sur., 2008) pokazala su da se

sposobnost zauzimanja socijalne perspektive povećava s dobi te da se njome velikim djelom mogu

objasniti dobne razlike u predrasudama. Jedan od načina povećavanja empatije jest igranje uloga,

koje omogućava zauzimanje perspektive druge osobe, te uočavanje sličnosti između sebe i te osobe,

što je povezano s fenomenom “preklapanja sebe i drugoga”. Dijete tijekom srednjeg djetinjstva

razvija sklonost da se u većoj mjeri poistovjeti s nekime s kime dijeli neku normu ili vrednotu, nego

s nekime s kime ima zajedničko fizičko obilježje te se stoga može zaključiti da se sposobnost

razumijevanja pravog značenja „preklapanja sebe i drugoga“ u toj dobi povećava. S djecom u dobi

od 6 do 12 godina je potvrđeno da percepcija većeg „preklapanja sebe i drugoga” doprinosi

poboljšanju stava prema izbjeglicama (Cameron, Rutland, Brown i Douch, 2006), što ukazuje na

prikladnost primjene ovog konstrukta u intervencijama za suzbijanje predrasuda. Nesdale, Griffith,

Durkin i Maass (2005) su pronašli da se pripadnici etnički različite vanjske grupe u pravilu više

sviđaju onoj djeci koja imaju višu empatiju, dok empatija nema utjecaja na sviđanje pripadnika

vlastite grupe (Nesdale i sur., 2005). Dodatni nalazi ipak pokazuju da su djeca, kada vlastita grupa

ima normu isključivanja vanjske etničke grupe, manje sklona osjećati sviđanje prema pripadnicima

vanjske grupe te da empatija u tom slučaju ne povećava sviđanje, dakle da norma isključivanja može

djelomično “isključiti” i utjecaj empatije (Nesdale i sur., 2005).

120

Djevojčice se u pravilu pokazuju značajno empatičnijima od dječaka, a ta razlika je posebno

često pronađena na mjerama samoiskaza (Hunter, 2003). Djevojčice također u nekim istraživanjima

iskazuju manju sklonost predrasudama nego dječaci, dok u drugima iskazuju jednaku sklonost

predrasudama kao i dječaci (Fishbein, 2002), a različiti nalazi o spolnim razlikama vjerojatno se

najviše mogu pripisati razlikama u instrumentariju.

Pronađeno je svega jedno istraživanje (Powlishta, Serbin, Doyle i White, 1994) u kojem se

povezuju dječje predrasude prema različitim skupinama, iskazane na različitim tipovima mjera, te u

njemu nije pronađena značajna povezanost među predrasudama prema različitim skupinama na

većini mjera, a u mnogim slučajevima nije pronađena ni povezanost predrasuda iskazanih prema

istoj skupini na različitim mjerama te smatramo bitnim obraditi tu temu na nov način.


Cilj je utvrditi ovisi li djetetov doživljaj diskrimininacije i iskazivanje predrasuda o vrsti

skupine kojoj pripada pogođeni vršnjak, djetetovoj empatiji i percipiranoj sličnosti s pogođenim

vršnjakom, te provjeriti postoje li pri tome i spolne razlike među djecom.

Prema hipotezama, djeca će na izravniji način iskazivati predrasude prema fiktivnoj romskoj

i pretiloj djeci, a na manje izravan prema fiktivnoj slijepoj djeci i djeci u invalidskim kolicima te će

viša empatija i veća percipirana sličnost iskustva ili općenita sličnost biti povezane s manjim

predrasudama. Prema hipotezi, djevojčice će manje iskazivati izravne predrasude od dječaka, dok u

neizravnim predrasudama neće biti spolnih razlika.


Istraživanje bi bilo temeljeno na eksperimentalnom nacrtu. Planirano je da u njemu

sudjeluje između 400 i 500 učenika petih razreda zagrebačkih osnovnih škola podijeljenih u

eksperimentalnu i kontrolnu skupinu. Istraživanje bi s istim učenicima bilo provedeno u dva djela,

tijekom dva odvojena školska sata, vjerojatno s razmakom od tjedan dana ili dva tjedna.

Instrumentarij bi sadržavao mjeru empatije, četiri kratke priče te pitanja i odgovore vezane

uz priču, koji se primijenjuju kao otvorene i prikrivene mjere predrasuda prema pripadnicima

različitih skupina. Instrumentarij bi sadržavao i neke druge mjere, poput mjera percipirane sličnosti,

za koje se očekuje da su povezane s iskazivanjem predrasuda.

U prvom djelu istraživanja bi se, kao mjera dispozicijske empatije, primijenio Indeks

interpersonalne reaktivnosti za djecu (Davis, 1980; Litvak-Miller i McDougall, 1997), preveden na

hrvatski jezik i provjeren na uzorku učenika petih razreda. Ovim instrumentom mjere se četiri

dimenzije empatije, a to su sposobnost zauzimanja perspektive, tj. sklonost da se spontano zauzme


121

perspektiva druge osobe; fantazija, tj. sposobnost da se sudionik spontano prebaci u ulogu fiktivne

osobe; empatijska briga tj. sposobnost da sudionik odgovori na stanje druge osobe osjećajima brige

i suosjećanja; te osobna uznemirenosti, tj. sklonost da sudionik reagira na stanje druge osobe

samoorijentiranim osjećajima stresa i anksioznosti.

Svaka od subskala sadrži 7 čestica, što znači da instrument ukupno sadrži 28 čestica. Djeci bi

uputa te sve čestice bile čitane na glas. Čestice koje se na temelju predistraživanja pokažu

složenijima bile bi dodatno objašnjene na standardan način. Budući da je empatija jedna od temeljnih

varijabli u istraživanju, bitno je da grupe budu uparene po empatiji, zbog čega bi se provjerilo da li

se eksperimentalna i kontrolna grupa značajno razlikuju po rezultatu na bilo kojoj od četiriju

dimenzija empatije.

U drugom djelu istraživanja, sudionicima u obje skupine bile bi prezentirane četiri kratke priče

o situacijama nepravednog postupanja (npr. socijalnog isključivanja, vrijeđanja, pogrešnog

optuživanja) vršnjaka prema glavnom liku. Priče prezentirane eksperimentalnoj i kontrolnoj skupini

bile bi identične u svemu, osim po tome ima li lik prema kojem se nepravedno postupilo neko

stigmatizirajuće obilježje ili ne. Stigmatizirajuća obilježja odnosila bi se na sljepoću, kretanje u

invalidskim kolicima, pretilost i romsku nacionalnost. Grupe sudionika bile bi podijeljene po spolu

te bi likovi u prezentiranim pričama bili istog spola kao djeca iz grupe. Svaka priča i mjere koje bi se

odnosile na tu priču bi bile djeci davane odvojeno te bi im i priča i mjere bile pročitane i objašnjene

na standardan način. Nakon sakupljanja pojedine priče i dječjih odgovora na nju, djeca bi s “točno”

ili “netočno” odgovarala na četiri pitanja o liku iz priče, uz objašnjenje da želimo provjeriti čega se

sjećaju. U eksperimentalnoj grupi bi se jedno pitanje odnosilo na postojanje stigmatizirajućeg

obilježja lika (npr. “Antonija je slijepa”) kako bi se potvrdilo jesu li djeca uopće zapazila to

obilježje, odnosno je li eksperimentalna manipulacija uspjela. Iz kasnijih obrada bi bili isključeni oni

sudionici koji nisu zapazili ili upamtili to obilježje.

Kao otvorena mjera predrasuda koristila bi se mjera iskazanog sviđanja, odnosno

termometar osjećaja, dok bi se kao prikrivene mjere predrasuda koristile mjera percepcije

nepravednosti situacije (1 čestica) te mjere očekivanog (12 čestica) i predloženog (12 čestica) načina

suočavanja sa stresom koji doživljava lik iz priče. Ove mjere mogu se smatrati primjerenim mjerama

prikrivenih predrasuda iz razloga što su među različitim oblicima prikrivenih predrasuda odraslih i

negiranje nepravdi s kojima se susreće određena skupina, i antagonizam prema zahtjevima te

skupine. Stoga se očekuje da će i djeca svoje predrasude iskazati na način da situaciju procijenjuju

manje nepravednom ukoliko se dogodila djetetu sa stigmatizirajućim obilježjem u odnosu na dijete

bez posebnih obilježja.

Što se tiče načina suočavanja sa stresom, djeci bi bilo ponuđeno da odgovore koliko misle da

je vjerojatno da je dijete iz priče reagiralo na određeni način te koliko misle da je trebalo reagirati na

122

su rješavanje problema, kognitivno restrukturiranje, emocionalna reaktivnost, distrakcija,

izbjegavanje, traženje socijalne podrške od strane prijatelja te traženje socijalne podrške od strane

obitelji (Vulić-Prtorić, 2002). Ovdje se može uočiti da dio strategija uključuje aktivan odnos djeteta

prema problemu (primjerice, rješavanje problema), dok se dio odnosi na pasivno reagiranje

(primjerice, distrakcija, izbjegavanje) te se procijenjuje da će djeca, ukoliko imaju predrasude,

očekivati i smatrati prikladnim da djeca sa stigmatizirajućim obilježjima koriste pasivnije načine

suočavanja sa stresom, odnosno, da se pomire s nepravdom koju su doživjeli.

Također bi bile korištene i mjera učestalosti sličnog osobnog iskustva (1 čestica), verbalna

mjera percipirane sličnosti s opisanim djetetom (1 čestica), te grafička mjera preklapanja sebe i

drugoga (1 čestica), koja se sastoji od 5 parova krugova koji se preklapaju u različitoj mjeri: od

potpunog preklapanja do izostanka kontakta (Aron, Aron i Smollan, 1992), te bi dijete trebalo

procijeniti u kojem od 5 stupnjeva se ono preklapa s opisanim djetetom.

Percipirana sličnost, odnosno preklapanje sebe i drugoga se donekle mogu smatrati i mjerama

predrasuda, budući da su veće predrasude povezane s doživljajem pripadnika neke skupine kao bitno

različitih od sebe. Osim toga, percipirana sličnost iskustva, percipirana sličnost s likom te

percipirano preklapanje sebe i lika iz priče također mogu biti korišteni kao prediktori pozitivnijeg ili

negativnijeg odnosa prema opisanome liku, budući da se pokazalo da ti elemenati mogu povećati

empatiju prema konkretnoj osobi i/ili smanjiti predrasude prema pripadnicima određenih skupina.

Istraživanje će biti pripremljeno na način da će se, uz dozvolu Ministarstva znanosti,

obrazovanja i športa, kontaktirati ravnatelji nekoliko osnovnih škola u Zagrebu te će ih se zamoliti

za suradnju da se istraživanje provede u njihovim školama. Pri odabiru škola vodit će se računa o

uključivanju škola iz različitih djelova grada. Pri tome će se paziti da se škole iz eksperimentalne i

kontrolne grupe međusobno značajnije ne razlikuju po karakteristikama koje bi mogle značajnije

utjecati na rezultate, poput prosječnog socioekonomskog statusa djetetove obitelji. Prije istraživanja

roditelje će se zamoliti da potpišu suglasnost za sudjelovanje svog djeteta u istraživanju te će u

istraživanju sudjelovati samo ona djeca s čijim su sudjelovanjem roditelji suglasni.


Uz doprinos razvoju teorija dječjih predrasuda, odnosno unaprijeđenju socijalno-kognitivne

teorije razvoja predrasuda i/ili razvojne teorije socijalnog identiteta, ovim radom pridonijeli bismo i

razvoju otvorenih i prikrivenih mjera dječjih predrasuda te razvoju nekoliko instrumenata koji bi se,

osim u istraživanjima predrasuda, mogli primjenjivati u različitim istraživanjima iz područja

razvojne socijalne psihologije, primjerice, u istraživanjima čimbenika koji utječu na kvalitetu

vršnjačkih odnosa

123


124

1. Aboud, F.E. (1988). Children and prejudice. Cambridge, MA: Basil Blackwell.

2. Aboud, F. E. i Amato, M. (2001). Development and socialization influences on intergroup bias. U R. Brown i S. Gaertner (Ur.) Blackwell Handbook of Social psychology: Intergroup processes. (str. 65-85). Blackwell Publishers Ltd.: Oxford.

3. Cameron, L., Rutland, A., Brown, R. i Douch, R. (2006). Changing children's intergroup attitudes toward refugees: testing different models of extended contact. Child Development, 77 (5), 1208-1219.

4. Cialdini, R.B., Brown, S.L. Lewis, B.P. Luce, C. i Neuberg, S.L. (1997). Reinterpreting the empathy-altruism relationship: when one into one equals oneness. Journal of Personality and Social Psychology, 73 (3), 481-494.

5. Crandall, C.S., Nierman, A. i Hebl, M. (2009). Anti-fat prejudice. U: T. D. Nelson (ur.) Handbook of prejudice, stereotyping, and discrimination (str. 469-487). New York: Psy-chology Press.

6. Ekehammar, B. i Akrami, N. (2003). The relation between personality and prejudice: a variable-and a person-centred approach. European Journal of Personality, 17, 449-464.

7. Galinsky, A.D. i Moskowitz, G.B. (2000). Perspective-taking: decreasing stereotype expression, stereotype accessibility and in-group favoritism. Journal of Personality and So-cial Psychology, 78 (4), 708-724.

8. Grgić, N. (2006). Ispitivanje izraženosti predrasuda prema Romima. Diplomski rad, Zagreb, Filozofski fakultet u Zagrebu.

9. Heatherton, T.F., Kleck, R.E., Hebl, M.R. i Hull, J.G. (2000). Social psychology of stigma. The Guilford press: London.

10. Hrvatić, N. (2004). Romi u Hrvatskoj: od migracija do interkulturalnih odnosa. Mi-gracijske i etničke teme, 20(4), 467-385.

11. Hunter, K.R. (2003). Affective empathy in children: measurement and correlates. Dissertation. School of applied psychology. Griffith University, Griffith.

12. Johnson, H.D. (2004). Hypothetical situation realism in conflict research: Associations with adolecent emotional responses. North American Journal of Psychology, 6(2), 265-274.

13. Kraig, K. A. i Keel, P. K. (2001). Weight-based stigmatization in children. Interna-tional Journal of Obesity, 25, 1661–1666.

14. Leutar, Z. (2003) Odnos vršnjaka prema djeci s invaliditetom. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 39 (2), 203-211.

15. Liesener, J. J. i Mills. J. (1999). An experimental study of disability spread: Talking to an adult in a wheelchair like a child. Journal of Applied Social Psychology, 29, 2083–2092.

125

16. Litvak-Miller, W. i McDougall, D. (1997). The structure of empathy during middle childhood and its relationship to prosocial behavior. Genetic, Social and General Psychology Monographs, 123 (3), 303-324.

17. Longoria, L. i Marini, I. (2006). Perception of children’s attitudes towards peers with a severe physical disability. Journal of Rehabilitation, 72 (3), 19-25.

18. Nesdale, D. (2006). The development of prejudice in children. U M. Augustinos i K.J. Reynolds (Ur.) Understanding prejudice, racism and social conflict. (str. 57-72). London:

Sage Publications.

19. Nesdale, D. (1999). Social identity and ethnic prejudice in children. U P. Martin i W. Noble (ur.), Psychology and Society (str. 92-110), Brisbane: Australian Academic Press.

20. Nesdale, D., Durkin, K., Maass, A. i Griffiths, J. (2005). Threat, group identification and prejudice. Social Development, 14 (2), 189-205.

21. Nesdale, D., Griffith, J., Durkin, K. i Maass, A. (2005). Empathy, group norms and children’s ethnic attitudes. Applied Developmental Psychology, 26, 623-637.

22. Powlishta, K.K., Serbin, L.A., Doyle, A., White, D.R. (1994). Gender, ethnic, and body type biases: The generality of prejudice in childhood. Developmental Psychology, 30 (4), 526-536.

23. Robinson, J., Witenberg, R. i Sanson, A. (2006). The socialization of tolerance. U M. Augustinos i K.J. Reynolds. (Ur.) Understanding prejudice, racism and social conflict. (str. 73-88). London: Sage Publications.

24. Rodrigues, R., Correia, R., Morais, R., Monteiro, M.B. i Rutland, A. (2008). The de-velopment of children's ethnic attitudes: The role of perspective taking and social norm of in-clusion as three path mediators of the age effect. 15th general meeting of the European asso-ciation of experimental social psychology. Programme and abstract book. Zagreb: DPP, str. 358.

25. Schubert, T.W. i Otten, S. (2002). Overlap of self, ingroup, and outgroup: Pictorial measures of self-categorization. Self and Identity, 1, 353-376.

26. Shapiro, A. (1999). Everybody belongs: changing negative atttitudes toward classmates with disabilities. London: Routledge.

27. Spears Brown, C. S. i Bigler, R.S. (2005). Children’s perception of discrimination: a developmental model. Child Development, 76 (3), 533-553.

28. Sturmer, S., Smyder, M. i Omoto, A.M. (2005). Prosocial emotions and helping: the moderating role of group membership. Journal of Personality and Social Psychology, 88 (3), 532-546.

29. Sun, K. (1993). Two types of prejudice and their causes. American Psychologist, 48(11), 1152-1153.


126

4 000 (četiri tisuće)




Društveni stavovi i međugrupni odnosi u hrvatskom društvu (194-1941533-1514), projekt je provođen uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske

prof.dr.sc. Renata Franc



Samostalno financiranje Da


Poslijediplomski doktorski studij upisan je u akademskoj godini 2006/2007,

kada prema pravilniku nije traženo posebno odobrenje etičkoga povjerenstva.

Međutim, u skladu s pravilima psihologijske struke i Kodeksom etike

psihološke djelatnosti povjerenstvo za praćenje rada studentice je na obrani

nacrta razmatralo i etičke aspekte istraživanja, te zaključilo da su predloženi

istraživački postupci u skladu s etičkim načelima istraživanja u kojima su

sudionici djeca.



Potpis

Dr.sc. Željka Kamenov, izv. prof.

Potpis

Jelena Maričić


127

IZJAVA



Jelena Maričić

M.P.

128

129

IME I PREZIME PRISTUPNIKA ILI PRISTUPNICE: Jelena Maričić

SASTAVNICA: Filozofski fakultet u Zagrebu

Naziv studija: Poslijediplomski doktorski studij psihologije



hrv. Uloga empatije u dječjem izražavanju predrasuda

eng. The role of empathy in children's expression of prejudice

Područje/polje/granaa: društvene znanosti/psihologija/socijalna psihologija

MENTOR(I)


Mentor 1: Prof.dr.sc. ŽeljkaKamenov Filozofski fakultet,

Sveučilište u Zagrebu

[email protected]

Mentor 2b:



1. dr.sc. Željka Kamenov, izv. prof.

Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

[email protected]

2. dr.sc. Dinka Čorkalo Biruški, red. prof.

Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

[email protected]

3. dr.sc. Gordana Keresteš, izv. prof.

Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu [email protected]

4.

5.


Javna obrana teme i nacrta doktorskoga rada Jelene Maričić održana je 30. 09. 2008. godine. Stručno povjerenstvo u

sastavu dr. sc. Željka Kamenov, izv. prof., dr. sc. Dinka Čorkalo Biruški, red.prof. i dr. sc. Gordana Keresteš, izv. prof.

prihvatilo je temu Uloga empatije u dječjem izražavanju predrasudai odobrilo predložen istraživački nacrt.






130

Za izradu svoje doktorske disertacije Jelena Maričić je, konzultirajući se s mentoricom, predložila temu pod naslovom

Uloga empatije u dječjem izražavanju predrasuda. U priloženom sinopsisu pristupnica je jasno obrazložila teorijska

polazišta svoje disertacije, na temelju kojih je postavila ciljeve i probleme istraživanja te formulirala hipoteze.

Istraživanjem se provjeravaju socijalno-kognitivna teorija razvoja predrasuda, koja naglašava kognitivne aspekte

predrasuda, i razvojna teorija socijalnog identiteta, koja naglašava normativne aspekte predrasuda. Pristupnica je također

detaljno razradila metodu kojom namjerava ostvariti cilj i dobiti odgovore na znanstvena pitanja kojima se bavi.

U svom istraživanju Jelena Maričić će utvrditi ovisi li djetetov doživljaj diskriminacije i iskazivanje predrasuda o vrsti

skupine kojoj pripada pogođeni vršnjak, djetetovoj empatiji i percipiranoj sličnosti s pogođenim vršnjakom, te provjeriti

postoje li pri tome i spolne razlike među djecom. Prema hipotezama, djeca će na izravniji način iskazivati predrasude

prema fiktivnoj romskoj i pretiloj djeci, a na manje izravan prema fiktivnoj slijepoj djeci i djeci u invalidskim kolicima te će

viša empatija i veća percipirana sličnost iskustva ili općenita sličnost biti povezane s manjim predrasudama. Također se

očekuje da će djevojčice manje iskazivati izravne predrasude od dječaka, dok u neizravnim predrasudama neće biti

spolnih razlika.

Kako bi provjerila postavljene hipoteze, provest će istraživanje temeljeno na eksperimentalnom nacrtu. Planirano je da u

njemu sudjeluje između 400 i 500 učenika petih razreda zagrebačkih osnovnih škola podijeljenih u eksperimentalnu i

kontrolnu skupinu, a istraživanje bi s istim učenicima bilo provedeno u dva dijela. Instrumentarij bi sadržavao mjeru

empatije, četiri kratke priče te pitanja i odgovore vezane uz priču, koji se primjenjuju kao otvorene i prikrivene mjere

predrasuda prema pripadnicima različitih skupina, te mjere percipirane sličnosti, za koje se očekuje da su povezane s

iskazivanjem predrasuda.

Podaci prikupljeni istraživanjem obradit će se postupcima analize varijance s ponovljenim mjerenjima kojima bi se ispitale

razlike u odnosu prema pripadnicima svake od diskriminiranih skupina i većinske populacije te razlike u odnosu prema

pripadnicima različitih diskriminiranih skupina, odnosno dvosmjernim analizama varijance kojima bi se ispitale spolne

razlike u odnosu prema pripadnicima svake od diskriminiranih skupina i većinske populacije. Također bi se provele i

regresijske analize za provjeru uloge empatije, preklapanja sebe i drugoga te srodnih varijabli u dječjem izražavanju

predrasuda.

Jelena Maričić je za svoju disertaciju predložila znanstveno relevantnu, teorijski čvrsto utemeljenu i nedovoljno istraženu

temu. Također je isplanirala metodološki i analitički složeno istraživanje koje omogućuje utvrđivanje važnosti varijabli koje

doprinose izraženosti dječjih predrasuda prema skupinama s različitim stigmatizirajućim obilježjima. Uz doprinos razvoju

teorija dječjih predrasuda, odnosno unaprjeđenju socijalno-kognitivne teorije razvoja predrasuda i/ili razvojne teorije

socijalnog identiteta, ovim radom pridonijet će se i razvoju otvorenih i prikrivenih mjera dječjih predrasuda te razvoju

nekoliko instrumenata koji bi se, osim u istraživanjima predrasuda, mogli primjenjivati u različitim istraživanjima iz

područja razvojne socijalne psihologije, primjerice u istraživanjima čimbenika koji utječu na kvalitetu vršnjačkih odnosa.


Uvidom u priloženu dokumentaciju povjerenstvo je utvrdilo da pristupnica ispunjava sve uvjete predviđene programom

Poslijediplomskoga doktorskoga studija psihologije. Tema predloženog doktorskoga rada je znanstveno relevantna i

131

opravdana, a pripada području društvenih znanosti, polje psihologija, za koje je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

ovlaštena institucija.

Stoga povjerenstvo jednoglasno predlaže Vijeću poslijediplomskih studija i Fakultetskom vijeću da odobre predloženi

sinopsis disertacije Jelene Maričić Uloga empatije u dječjem izražavanju predrasuda. Povjerenstvo je suglasno da

mentorica pri izradi disertacije bude dr. sc. Željka Kamenov, izv. prof.





1. dr. sc. Željka Kamenov, izv. prof.

(predsjednica Stručnog povjerenstva)

2. dr. sc. Dinka Čorkalo Biruški, red. prof.

3. dr. sc. Gordana Keresteš, izv. prof.

4.

5.







132



OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICETitula, ime i prezime doktoranda/doktorandice: NIKOLINA BOŽINOVIĆ, prof.

Nositelj studija: FILOZOFSKI FAKULTET U ZAGREBU

Naziv studija: POSLIJEDIPLOMSKI DOKTORSKI STUDIJ GLOTODIDAKTIKA




dostignuća

Ime i prezime majke i/ili oca: ANA STJEPIĆ

Datum i mjesto rođenja: 13.08.1970. DUBROVNIK

Adresa: METOHIJSKA 8, 20000 DUBROVNIK

Telefon/mobitel: 020/419281 091/5701557




Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Humanističke i društvene znanosti, studij Njemačkog jezika i književnosti kao prvi (A) predmet i studij Španjolskog jezika i književnosti kao drugi (A) predmet na odsjecima za germanistiku i romanistiku, 1995.


Američka visoka škola za management i tehnologiju, predavač za njemački i španjolski jezik (2006. do danas)Sveučilište u Dubrovniku, predavač za njemački jezik (1996.-2002.)Ekonomski fakultet u Dubrovniku, predavač za njemački jezik (1995.-1999.)Ured državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, voditeljica Odsjeka za prosvjetu, kulturu i šport (1996.-2006.)


133



Božinović, N. (2008). Razvijanje gramatičke kompetencije uz pomoć adekvatnih strategija učenja gramatike, Strani jezici, 37 (3), 267-278.

Božinović, N. (2009). Nadarenost u području stranoga jezika, U: J. Vuco i B. Milatovic (ur.) Individualizacija i diferencijacija u nastavi stranoga jezika (str. 46-63). Filozofski fakultet u Nikšiću.

Božinović, N. (2010). Poticanje samostalnog učenja kroz implementaciju adekvatnih strategija učenja gramatike stranoga jezika, U: J. Vuco i B. Milatovic (ur.) Autonomija učenika i nastavnika u nastavi jezika i književnosti (str. 157-171). Filozofski fakultet u Nikšiću.19. – 20. lipnja 2008. Međunarodni znanstveni skup „Individualizacija i diferencijacija u nastavi jezika i književnosti“ – naslov izlaganja: Nadarenost u području stranoga jezika, Filozofski fakultet u Nikšiću

1. – 2. listopada 2009. Međunarodni znanstveni skup „Autonomija učenika i nastavnika u nastavi jezika i književnosti“ – naslov izlaganja: Poticanje samostalnog učenja kroz implementaciju adekvatnih strategija učenja gramatike stranoga jezika, Filozofski fakultet u Nikšiću

16. – 17. rujna 2010. Međunarodni znanstveni skup „Stavovi promjena – promjena stavova“ – naslov izlaganja: Strah od stranoga jezika: prikaz razredne perspektive, Filozofski fakultet u Nikšiću


Hrvatski: STRATEGIJE UČENJA GRAMATIKE I GRAMATIČKA KOMPETENCIJA U STRANOME JEZIKU

Engleski: GRAMMAR LEARNING STRATEGIES AND GRAMMATICAL COMPETENCE IN FOREIGN LANGUAGE


Područje/polje: Humanističke znanosti/filologija



Prvi mentor: Prof. dr. sc. Višnja Pavičić Takač

Filozofski fakultet Osijek, Hrvatska [email protected]

Drugi mentor:


Pavičić Takač, V. (2008). Vocabulary Learning Strategies and Foreign Language Acquisition. Clevedon, Buffalo, Toronto: Multilingual Matters Ltd.

Bagarić, V. i Pavičić Takač, V. (2009). Komunikacijske strategije i komunikacijska jezična kompetencija. U: Pavičić Takač, Višnja, Vesna Bagarić, Mario Brdar, Marija Omazić (eds) Lingvistika javne komunikacije: Komunikacija u nastavi i komunikacijska gramatika. Zagreb-Osijek: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku i Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, str. 13-31.

Pavičić Takač. V. i Umiljanović, A. (2008). Odnos između znanja vokabulara i strategija učenja vokabulara u engleskom kao stranom jeziku, Strani jezici 37 (4), 411-422.

Bagarić, V. i Pavičić, V. (2007). Beeinflusst die Zielsprache die Anwendung der Wortschatzlernstrategien bei den Grundschulkindern?. U: Balaskó, Maria/Szatmári, Petra (ur.): Sprach- und literaturwissenschaftliche Brückenschläge. München: Lincom (= Edition Linguistik), str. 461-474.

Pavičić, V. i Bagarić, V. (2007). Strategije učenja vokabulara povezane s materinskim jezikom i razina jezičnoga znanja stranoga jezika. Učitelj 7, 353-369.

Prvi mentor: Prof. dr. sc. Višnja Pavičić Takač

Drugi mentor:

134

http://acmt.hr:20000/mailbox/[email protected]&name=&id=INBOX%099475&folder=4&start=

OBRAZLOŽENJE TEME


Strategije učenja gramatike kojima se služe hrvatski učenici stranih jezika predstavljaju gotovo potpuno neistraženo područje. Istraživanje je provedeno s namjerom da se stekne uvid u proces usvajanja gramatike kod odraslih učenika stranoga jezika. Kreiranju teorijskog okvira za istraživanje strategija učenja gramatike, osim identifikacije, opisa i klasifikacije strategija, kao i odnosa strategija i gramatičke kompetencije, pridonijet će i spoznaje o tome koliko su strategije učenja gramatike determinirane jezikom koji se uči, kao i spoznaje o razvojnim aspektima strategija. U prvom dijelu disertacije daje se uvid u teorijska polazišta i ulogu strategija učenja u teorijama i modelima učenja jezika, kao i prikaz dosadašnjih istraživanja strategija učenja. U drugome se dijelu opisuje kvantitativno istraživanje u kojem će se komparativno ispitati uporaba strategija učenja gramatike kod odraslih učenika njemačkoga i španjolskoga jezika na dva različita stupnja učenja: početnome i srednjem. Uzorak čini oko 200 odraslih učenika njemačkoga i španjolskoga jezika na dva različita stupnja učenja: početnome i srednjem.


Grammar learning strategies used by Croatian foreign language learners represent a rather unexplored area of SLA. The aim of this research is to gain insight into grammar acquisition processes in adult foreign language learners. Furthermore, it aims to identify, describe and classify grammar learning strategies, discuss the relationship between strategies and grammatical competence, provide insight into the developmental aspects of strategy use, and examine the degree to which grammar learning strategies are determined by the language being learned.The role of language learning strategies in the SLA theories and models is discussed in the first part of the dissertation. Previous studies on language learning strategies are also surveyed in the first part. The results of the cross-sectional study on the use of grammar learning strategies are presented in the second part of the dissertation. Data were gathered from 200 adult beginner and intermediate level learners of German and Spanish.


135

Važnost uloge gramatike u ovladavanju stranim jezikom neosporna je, iako se odnos prema njezinoj ulozi mijenjao tijekompovijesti. Stoga je gramatička kompetencija dio i suvremenih teorijskih modela komunikacijske kompetencije (npr. Canale i Swain, 1980; Bachman i Palmer, 1996). Strategije učenja gramatike, međutim, dosad nisu sustavno istražene. Istraživanja strategija učenja stranoga jezika, započeta još sedamdesetih godina dvadesetoga stoljeća (npr. Rubin, 1975; Savignon, 1972; Stern, 1975), uglavnom su se bavila općim strategijama učenja jezika. Posljednjih desetljeća strategije učenja predstavljaju vrlo važno područje istraživanja u okviru glotodidaktike. Rezultati istraživanja upućuju na važnost strategija učenja u procesu ovladavanja stranim jezikom: prilikom učenja stranoga jezika učenici se koriste nizom različitih strategija koje djeluju poput alata koji učenicima pomaže da samostalno utječu na učinkovitost učenja stranoga jezika (Oxford i Nyikos, 1989; O’Malley i Chamot, 1990; Gardner i MacIntyre, 1993). Oxford (1990) definira strategije učenja jezika kao specifične aktivnosti koje učenik poduzima kako bi proces učenja učinio lakšim, bržim i ugodnijim te kako bi iste mogao primijeniti u novim situacijama učenja i uporabe jezika. Glavna istraživačka pitanja kojima se istraživači strategija učenja jezika bave, odnose se na ulogu strategija u ovladavanju jezikom, na povezanost strategija s drugim individualnim obilježjima učenika (npr. stilom učenja, stavovima, motivacijom, strahom od jezika) te na učinak poučavanja strategija učenja.Studije o strategijama učenja pojedinih aspekata stranoga jezika novijeg su datuma. Posebno su brojna ispitivanja strategija učenja vokabulara (npr. Nation, 2001; Pavičić Takač, 2008; Schmitt, 1997). Međutim, kako ističu Anderson (2005) i Ellis (2006), istraživanja strategija učenja gramatike tek su u inicijalnoj fazi. Početne temelje udarili su Oxford, Rang Lee i Park (2007) koji su ponudili teorijski okvir za istraživanje strategija učenja gramatike i njihovu klasifikaciju. Navedeni autori razlikuju tri vrste strategija učenja gramatike: one koje odražavaju implicitno učenje jezika s fokusom na jezični oblik, one koje potiču eksplicitno induktivno učenje jezika te one koje podrazumijevaju eksplicitno deduktivno učenje stranoga jezika. Jedno od središnjih pitanja na koja se pokušava odgovoriti kroz empirijska istraživanja jest odnos strategija učenja gramatike i gramatičke kompetencije u stranome jeziku. Nalazi do kojih se došlo u malobrojnim postojećim istraživanjima (npr. Tilfarlioğlu, 2005; Kemp, 2007; Pawlak, 2009), proturječni su. Istraživanje koje je provela Tilfarlioğlu (2005) pokazalo je da nije utvrđena statistički značajna razlika u uporabi strategija učenja gramatike između uspješnih i manje uspješnih učenika. Pawlak (2009) je koristeći se teorijskim okvirom za istraživanje strategija učenja gramatike (Oxford, Rang Lee i Park, 2007) ukazao kako ne postoji povezanost između uporabe strategija učenja gramatike i gramatičke kompetencije, odnosno nije utvrđena statistički značajna razlika između ispitanika na različitim stupnjevima kompetencije navodeći pritom kako se uspješniji učenici ipak koriste većim brojem strategija. Najveća, iako slaba povezanost utvrđena je između uporabe strategija učenja gramatike koja je povezana s eksplicitnim deduktivnim učenjem stranoga jezika što ukazuje na tradicionalan pristup poučavanju gramatike. Kemp (2007) je pak ukazala na povezanost strategija učenja gramatike i gramatičke kompetencije kod višejezičnih govornika: što su ispitanici kompetentniji u više jezika, to je njihova uporaba strategija učenja gramatike češća. Nalazi navedenih istraživanja ukazuju na snažnu potrebu za provedbom empirijskih istraživanja koja bi se bavila identifikacijom, opisom i klasifikacijom strategija učenja gramatike (usp. Anderson 2005, Pawlak, 2009). S obzirom da postoji vrlo mali broj istraživanja koja se bave strategijama učenja gramatike kao specijalizirane skupine općih strategija učenja, postoji potreba za njihovim sustavnim ispitivanjem. Cilj je ovoga istraživanja dobiti uvid u uporabu strategija učenja gramatike unutar odabranih stranih jezika unutar hrvatskoga uzorka ispitanika. Ujedno će se preispitati utilitarnost određenih klasifikacija strategija učenja gramatike te pokušati ponuditi odgovori na navedene kontradiktorne rezultate vezane uz odnos gramatičke kompetencije i strategija učenja gramatike.Strategije učenja gramatike kojima se služe hrvatski učenici stranih jezika predstavljaju gotovo potpuno neistraženo područje. Kreiranju teorijskog okvira za istraživanje strategija učenja gramatike, osim identifikacije, opisa i klasifikacije strategija, kao i odnosa strategija i gramatičke kompetencije, pridonijele bi i spoznaje o tome koliko su strategije učenja gramatike determinirane jezikom koji se uči, kao i spoznaje o razvojnim aspektima strategija.


Glavni je cilj istraživanja steći uvid u proces usvajanja gramatike kod odraslih učenika stranoga jezika. U disertaciji će sepokušati odgovoriti na sljedeća tri istraživačka pitanja i ispitati istinitost sljedećih triju hipoteza:Istraživačko pitanje 1: Postoje li razlike između strategija učenja gramatike u odnosu na jezik koji se uči?Hipoteza 1: Učenik se koristi različitim strategijama pri učenju različitih jezika.Istraživačko pitanje 2: Postoje li razlike između strategija učenja gramatike u odnosu na dva različita stupnja učenja stranoga jezika? Hipoteza 2: Strategije učenja gramatike različite su u odnosu na stupanj učenja stranoga jezika.Istraživačko pitanje 3: Postoji li povezanost između strategija učenja gramatike stranoga jezika i dostignute razine gramatičke kompetencije?Hipoteza 3: Učenici s višom gramatičkom kompetencijom koriste veći broj strategija učenja gramatike od učenika s nižom gramatičkom kompetencijom.



136

U prvoj etapi istraživanja konstruirat će se instrument za mjerenje vrste i učestalosti uporabe strategija učenja gramatike. Kao polazište poslužit će dva instrumenta kojima se mjere opće strategije učenja stranoga jezika (Oxford, 1990 i O'Malley i Chamot, 1996) te rezultati intervjua koji će se provesti s fokus grupom na temu kako odrasli učenici stranoga jezika uče gramatiku i koje im tehnike pri tome pomažu. Za razliku od postojećih instrumenata, budući će instrument mjeriti i uporabu strategija tijekom učenja različitih stranih jezika, te uključiti i razvojnu dimenziju uporabe strategija (uporaba strategija na različitim razinama kompetencije). Tim će se instrumentom komparativno ispitati uporaba strategija učenja gramatike kod odraslih učenika njemačkoga i španjolskoga jezika na dva različita stupnja učenja: početnome i srednjem. Gramatička kompetencija izmjerit će se međusobno usporedivim integrativnim komunikacijskim testovima. Prikupljeni podaci obradit će se kvantitativnim metodama (deskriptivni i inferencijalni statistički postupci). Uzorak će uključiti oko 200 sveučilišnih studenata njemačkoga i španjolskoga jezika (dakle oko 100 studenata svakog od navedenih stranih jezika). Polovica ispitanika u obje skupine bit će na početnome stupnju učenja stranoga jezika (razina A2), a polovica na srednjem stupnju učenja stranoga jezika (razina B1) prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike (2005). Svi ispitanici bit će izvorni govornici hrvatskoga jezika.


Očekujemo da će nalazi predloženog istraživanja unaprijediti spoznaje o strategijama učenja gramatike i razvoja gramatičke kompetencije u stranome jeziku te da će biti od teorijske i praktične vrijednosti. U teorijskome smislu nalazi bi mogli pridonijeti stvaranju teorijskog okvira za sustavno istraživanje procesa ovladavanja gramatikom kod hrvatskih učenika stranih jezika. Na pragmatičnoj razini rezultati bi mogli ponuditi solidan temelj za primjenu strategija učenja gramatike u procesu učenja i poučavanja stranih jezika.


Bagarić, V. (2007). Struktura komunikacijske kompetencije u stranom jeziku. Doktorska disertacija. Zagreb: Filozofski fakultet.

Bimmel, P. i Rampillon, U. (2000). Lernerautonomie und Lernstrategien. Berlin: Langenscheid.

Blažević, N. (2007). Grundlagen der Didaktik und Methodik des Unterrichts Deutsch als Fremdsprache. Rijeka: Filozofski fakultet.

Cohen, A.D. (2007). Coming to terms with language learner strategies: Surveying the experts. U: A.D. Cohen i E. Macaro (eds.), Language Learner Strategies: 30 years of research and practice, 29-45. Oxford: Oxford University Press.

DeKeyser, R. (2005). What makes learning L2 grammar difficult?: A review of the issues. U: R. DeKeyser (ed.) Grammatical Development in Language Learning, 1-25. Oxford: Blackwell Publishing.

Dörnyei, Z. (2005). The Psychology of the Language Learner. Individual differences in Second Language Acquisition. London: Lawrence Erlbaum Associates, Inc.

Edmondson, W., House, J. (2006). Einführung in die Sprachlehrforschung, 2. Auflage. Tübingen, Basel: Francke (UTB)

Ellis, R. (2006). Current issues in the teaching of grammar: An SLA perspective. TESOL Quarterly, 40 (1), 83-107. Ferreira, A. (2006). Estrategias efectivas de feedback positivo y correctivo en el español como lengua extranjera. Revista Signos 39 (62), 379-406.

Harris, V. i Grenfell, M. (2004). Language Learning Strategies: A Case for Cross-curricular Collaboration. Language Awareness, 13 (2), 116-130.

Häusler, M. (2003). Schreibkompetenz kroatischsprachiger Deutschlerner. U: Zagreber germanistische Beiträge 12, 149-175.

Kemp, C. (2007). Strategic Processing in Grammar Learning: Do Multilinguals Use More Strategies? International Journal of Multilingualism, 4 (4), 241-261.

Macaro, E. (2006). Strategies for Language Learning and for Language Use: Revising the Theoretical Framework. The Modern Language Journal, 90, 320-337.

Medved Krajnović, M. (2010). Od jednojezičnosti do višejezičnosti: Uvod u istraživanja procesa ovladavanja inim jezikom. Zagreb: Leykam International.

Mihaljević Djigunović, J. (2002). Strah od stranoga jezika: kako nastaje, kako se očituje i kako ga se osloboditi. Zagreb: Naklada Ljevak.

O'Malley, J. M. i Chamot, A. U. (1996). Learning Strategies in Second Language Acquisition. Cambridge: Cambridge Applied Linguistics.

Oxford, R. L. (1990). Language Learning Strategies: What Every Teacher Should Know. Boston: Heinle and Heinle Publishers.

Oxford, R. L., Rang Lee, K. i Park, G. (2007). L2 grammar strategies: the Second Cinderella and beyond. U: A.D. Cohen i E. Macaro, (eds.), Language learner strategies: thirty years of research and practice, 117-139.

137

Pavičić Takač, V. (2008). Vocabulary Learning Strategies and Foreign Language Acquisition. Clevedon, Buffalo, Toronto: Multilingual Matters Ltd.

Pawlak, M. (2009). Grammar Learning Strategies and Language Attainment: Seeking a Relationship. Research in Language 7, 43-60.

Purpura, J. E. (2004). Assessing Grammar. Cambridge University Press.

Rampillon, U. (1995). Lernen leichter machen. Deutsch als Fremdsprache. München: Hueber.

Rampillon, U. (2000). Aufgabentypologie zum autonomen Lernen. Reihe: Deutsch als Fremdsprache. Ismaning: Hueber.

Schlak, T. (2002). Addressatenspezifisches Lernstrategietraining im DaF-Unterricht: Eine empirische Untersuchung. Linguistic Online 19 (02), 61-73.

Sperber, H. (1989). Mnemotechniken im Fremdsprachenerwerb. München: Iudicium.

Tilfarlioğlu, E. Y. (2005). An Analysis of the Relationship Between the Use of Grammar Learning Strategies and Student Achievement at English Preparatory Classes. Journal of Language and Linguistic Studies, 1 (2), 155-169.

Tschirner, E. (2001). Kompetenz, Wissen, mentale Prozesse: Zur Rolle der Grammatik im Fremdsprachenunterricht. U: H.Funk i M. Koenig, (eds.): Kommunikative Didaktik in Deutsch als Fremdsprache – Bestandaufnahme und Ausblick. Festschrift für Gerhard Neuner. 106-25. München: Iudicium.

Tschirner, E. (2005). Kommunikative Grammatik, oder wie man lernt, grammatisch richtig zu sprechen. Deutsch als Fremdsprache in Korea, 16, 7-42.

Wenden, A. (1991). Learner Strategies for Learner Autonomy. New York: Prentice Hall.

Zajednički referentni okvir za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje (2005). Vijeće za kulturnu suradnju, Odbor za obrazovanje, Odjel za suvremene jezike, Strasbourg. (Prijevod: Bressan,V. i Horvat, M.), Zagreb: Školska knjiga.


Okvirni troškovi istraživanja kreću se oko 2.000 kn










138


Potpis

Prof. dr.sc. Višnja Pavičić Takač

Potpis

Nikolina Božinović

IZJAVA


U Zagrebu, 14 . ožujka 2011. Potpis

Nikolina Božinović

139



Tomislav Ćužić

SASTAVNICA: Filozofski fakultet, Zagreb

Naziv studija: Doktorski studij kroatistike, smjer hrvatski jezik

Matični broj studenta: 5581Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti: (molimo zacrniti polje)




Ime i prezime majke i/ili oca: Zvonimir i Janja Ćužić

Datum i mjesto rođenja: 26. lipnja 1975. Vukovar

Adresa: Dr. Franje Tuđmana 86, 32236 Ilok





2003. upis na Poslijediplomski studij jezikoslovne kroatistike na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu – položeni svi ispiti, s prosjekom ocjena 4.91 i obranjen kvalifikacijski rad1995 ― 2002. studij kroatistike na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu ― studijski boravak na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Ljubljani 2000. g. (Ceepusova stipendija) ― diplomski rad "Izmjene u Babić-Finka-Moguševu Hrvatskome pravopisu"1991 ― 1993. matematičko-informatički smjer, Srednja škola "Ivan Švear", Ivanić Grad1989 ― 1991. prirodoslovno-matematička gimnazija, Srednja škola "Ilok", Ilok 1981 ― 1989. Osnovna škola Julija Benešića, Ilok


od 2006. lektor hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Ljubljani2002 ― 2006. profesor hrvatskoga jezika i književnosti u Srednjoj školi "Ilok" ― mentor profesorici pripravnici


ČlanakAutobiografski zapisi Mladena Barbarića, Zbornik III. Dani Julija Benešića, Ilok, 2008.

Kongresi i skupovi― Filološki fakultet, Skopje, 2010: Izlaganje referata na Međunarodnome suradnome skupu Prvi, drugi, ini jezici: hrvatsko-makedonske usporedbe, tema Sintaktičke pogreške kao posljedice interferencije (Pogled u slovensko-hrvatske razlike na sintaktičkoj razini) - u pripremi je objava članka ― Filozofski fakultet, Zagreb, 2010: Izlaganje, zajedno s Mašom Plešković, na Savjetovanju za hrvatski kao inojezični (za lektore hrvatskoga jezika na inozemnim sveučilištima)tema: Svirači se ne trude uzalud – pripreme i tijek stručne ekskurzije u Slavoniju― Filozofski fakultet, Rijeka, 2010: Izlaganje referata na 5. hrvatskome slavističkome kongresu, zajedno s Vesnom Požgaj Hadži i Mašom Plešković, tema: Hrvatski ― s gramatikom ili bez nje (Gramatika u udžbenicima hrvatskoga jezika kao stranoga)


140

Hrvatski: Teorijsko-metodološki problemi hrvatske pravopisne norme

Engleski: Theoretical and methodological problems of the Croatian orthographic norm




Mentor 1: prof. dr. Josip Silić Filozofski fakultet, Zagreb

Mentor 2:



Josip Silić: Što hrvatski jezik jest i kako ga opisati, Zbornik Jezični varijeteti, Disput, Zagreb, 2009.Josip Silić: Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Disput, Zagreb, 2006.


OBRAZLOŽENJE TEME:


Premda pojam pravopisne norme pripada preskriptivnomu jezikoslovlju, njezinim aspektima može se pristupiti deskriptivno, kao što deskriptivno jezikoslovlje pristupa "spontanim" (nenormiranim) jezičnim pojavama. Opis svjesno donesene norme nalaže odgovaranje na pitanje koje su jezične i nejezične silnice dovele do rezultata svjesna normiranja. Zato pravopisna kao standardnojezična norma treba biti teorijski opisana kao i svi drugi jezični fenomeni. Da bi se govorilo o problemima hrvatske pravopisne norme, potrebno je usustaviti bar osnovne/opće instrumente kojima bi se ona omjerila.


Although the concept of orthographic norm falls in the domain of prescriptive linguistics, its aspects can be analyzed descriptively, just as descriptive linguistics can deal with spontaneous (non-standardized) linguistic phenomena. A description of consciously adopted standards requires finding out which linguistic and non-linguistic phenomena influenced conscious standardization. Therefore, orthographic norm, as part of standard language, needs to have a theoretical background just any other linguistic phenomenon. In order to discuss the issues of Croatian orthographic norm, it is necessary to systematize basic rating instruments.


Za hrvatski jezik vrijedi konstatacija da je opterećen pravopisnom normom, koja se obično smatra pukom tehničkom (manje važnom) sastavnicom pisanoga jezika. Nameće se pitanje kako to da tek puka pisana sastavnica jezika izaziva toliko pitanja i žučnih rasprava, odnosno kako to da je pravopis postao svojevrsnom oznakom svih normativnih jezikoslovnih priručnika, a pitanje pravopisne norme jedno od prestižnijih normativnih pitanja. Ipak je potrebno krenuti od pretpostavke da se radi o kompleksnoj sastavnici standardnoga jezika. Kompleksnost pravopisne norme proizlazi naime iz totaliteta suodnosa u kojima se nalazi. Kada se postavi u višestruke kontekste, na svjetlo izlazi činjenica da ona postaje točka u kojoj se prelamaju mnoga lingvistička i sociolingvistička pitanja. Iako se o pravopisnoj normi u hrvatskome jezikoslovlju često pisalo, posebice uslijed čestih pravopisnih turbulencija, izazvanih ništa manje turbulentnim izvanjezičnim čimbenicima, ipak je pristup toj normi trpio od nedovoljne teorijske usustavljenosti. Da je primijenjena normativna (pravopisna) lingvistika znatno uznapredovala u odnosu na teorijsku normativnu lingvistiku, pokazuje i činjenica da se hrvatska pravopisna norma sagledavala prvenstveno u svjetlu konkretnih pravopisnih nedoumica, a u teorijskome smislu najviše se govorilo o pravopisnim načelima i opravdanosti ovoga ili onoga načela za pravopisnu

141

normu. Pravopisni priručnici poimaju se kao ono što pripada primijenjenoj normativnoj lingvistici, dok se teorijski govor o njima poima kao teorijska normativna lingvistika. Spoznaje o pravopisu nastojat će se objediniti u kakav-takav teorijski i metodološki okvir i obogatiti ih teorijskim spoznajama koje proizlaze iz normi nekih europskih jezika, neslavenskih i slavenskih, u prvome redu južnoslavenskih. Glavni pristupi pravopisnoj normi često se tako tijesno prožimaju da ih se čini gotovo problematičnim razdvajati, no zanemarivanje bi jednoga od njih bitno umanjilo njezino sagledavanje.


Za razliku od većine kroatističkih radova o pravopisu, u teorijskome smislu rad pokušava usustaviti opća svojstva pravopisne norme do kojih se došlo na temelju Nebeskina istraživanja suodnosa između svojstava jezične i standardnojezične norme, pri čemu se ta svojstva "provjeravaju" na ukupnosti hrvatske pravopisne norme. Koristeći se Nebeskinom komparativnom razradbom svojstava, slovenska se jezikoslovka Dobrovoljc u monografiji "Pravopisje na Slovenskom" (2004) pozabavila pitanjem koja su najvažnija svojstva pravopisne norme uočavajući ih na slovenskome pravopisu. Prema njoj to su inherentnost, ustaljenost, jedinstvenost, varijantnost, prestižnost itd. Ta se obilježja ovdje promatraju kao svojevrsne zakonitosti koje se tiču pravopisa. U nizu članaka, od kojih ovdje izdvajamo O pravopisima općenito, a o hrvatskima posebno (2002), hrvatskom se pravopisnom normom ponajviše bavio Brozović, no ne toliko izravno koliko u vezi s fonologijom, odnosno fonološkom normom, ne baveći se, primjerice, pitanjima koja se tiču sastavljenoga i nesastavljenoga pisanja riječi, solidno usustavivši pravopisna načela pisanja riječi (primjerice, u knjizi "Prvo lice jednine"). Odnos fonološke i pravopisne norme promišlja i Škarić zalažući se u članku Kakav pravopis (između fonetike i fonologie) (2001) za uvođenje nekih, u odnosu na hrvatski normativni kanon, radikalnijih izmjena, koje bi, barem prema Škariću, učinile hrvatski pravopis dosljedno fonološkim. Usustavljenost u prikazu hrvatske pravopisne norme najviše je postignuta u monografiji Lade Badurine "Kratka osnova hrvatskoga pravopisanja" (1996), iz koje se u radu nastoje afirmirati neki termini koji nisu učvršćeni u hrvatskoj pravopisnoj terminologiji (npr. pravopisanje, fonemski pravopis, morfemski pravopis). Baveći se teorijom (hrvatskoga) standardnoga jezika, Silić je u nizu članaka, od kojih su neki objavljeni i u knjizi "Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika (2006), kao središnji teorijsko-metodološki problem isticao važnost odjeljivanja "pravopisne kompetencije" od kompetencija drugih normi standardnoga jezika (pri izradi pravopisnih priručnika). Teorijskomu promišljanju pravopisne norme pridonijelo je i razmatranje odnosa pravopisnih pravila i njihova odnosa prema drugim standardnojezičnim normama koje je iznio Naumman u knjizi "Gesprochenes Deutsch und Ortographie" (1989), a širemu sagledavanju pojma pravopisne norme pripomogao je i prikaz pristupa (engleskoj) pravopisnoj normi na razini pisane riječi što ga je izložio Scholfield u članku Writing and Spelling: The View from Linguistics u skopu zbornika Handbook of spelling (1994), koji se prvenstveno bavi kognitivnim aspektima usvajanja pravopisne norme. Što se tiče radova koji su se fokusirali na pojedinačne pravopisne probleme, izdvajamo ovdje dva istraživanja, i to ona koja se bave problemom sastavljenoga i nesastavljenoga pisanja. Riječ je o Pranjkovićevu članku Opća načela sastavljenoga i nesastavljenoga pisanja (2004) te o članku Sastavljeno i rastavljeno pisanje priloga kao pravopisni i lingvistički problem (2005) autora Lane Hudeček i Luke Vukojevića. Svojevrsnu živost u jezikoslovnu kroatistiku donijele su pravopisne polemike, i to prvenstveno one između Babića, jednoga od autora "Hrvatskoga pravopisa", i Pranjkovića, a koje su pomogle u definiranju nekih ključnih problema u vezi s "hrvatskim pravopisnim kompleksom" (izraz preuzet iz članka Hrvatski pravopisni kompleks: Novi Sad i hrvatski pravopis danas Ive Pranjkovića i Lade Badurine, 2009). Babić je svoje teze, zajedno s Ham i drugim istomišljenicima, branio u Jeziku, a iznio ih je i u knjizi "Temelji Hrvatskomu pravopisu" (2005). Povijesno se hrvatskim pravopisom ponajviše bave Brozović, Vince i Samardžija. Samardžijine osvrte na Coseriuov pristup pojmu "povijesni jezik", koje je iznio u knjizi "Hrvatski kao povijesni jezik" (2006), pokušat ćemo uklopiti u pravopisnu problematiku. Kontrastivno su se hrvatskim pravopisom bavili mnogi, ne samo hrvatski, jezikoslovci. Od recentnije literature dobrim je dijelom pravopisnim razlikama posvećen zbornik "Razlike između bosanskoga/bošnjačkoga, hrvatskoga i srpskoga jezika"/"Unterschiede zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatieschen und Serbischen" (Graz, 2008), u kojemu su tu temu obradili Silić, Dešić, Subotić, Macan i Stepanov, Čedić i drugi. Tim se pitanjem bavila i Muratagić-Tuna u knjizi “Bosanski, hrvatski, srpski aktuelni pravopisi” (2005). Probleme hrvatske pravopisne norme, ali i pravopisne norme drugih južnoslavenskih jezika istražuje američki jezikoslovac Greenbeg u knjizi "Jezik i identitet na Balkanu", koja je u hrvatskome jezikoslovlju izazvala mnoge polemike, od kojih se izdvaja Katičićeva Recimo koju o Greenbergovoj knjizi. Svakako je međutim Greenbergova knjiga zanimljiva zbog pogleda izvana na hrvatsku standardnojezičnu situaciju.


142

Cilj je istraživanja, uz pogled u metodologiju izrade pravopisa, iznijeti pregled važnijih teorijsko-terminoloških problema u vezi s pravopisnom normom, navlastito hrvatskom, i to u sklopu teorijske normativne lingvistike, a u drugome dijelu rada cilj je šire kontekstualiziranje važnijih promišljanja i spoznaja o pravopisnoj normi te kontekstualiziranje njezinih pravila. To će se nastojati ostvariti prikazivanjem njezina položaja u povijesti standardnoga jezika, njezina položaja u ukupnosti normi sadašnjega stanja standardnoga jezika i njezina položaja u nastavi jezika, ali i postavljanjem u kontekst drugih slavenskih pravopisnih normi. Poveznica svim tim aspektima norme bit će pitanje pravopisnih promjena i pravopisnih dvojnosti. Temeljna je hipoteza da jezična pravila prethode pravopisnim pravilima, a ne obrnuto.


Budući da je tema rada pravopisna norma, a posebice previranja hrvatske norme u posljednja dva desetljeća (1990-2010), za promišljanje naravi, ali i (ne)važnosti pravopisne norme rad će uzeti u obzir sve značajnije hrvatske pravopise, od najstarijih do današnjih, ali i druge hrvatske kodifikacijske priručnike i uopće znanstvene i stručne članke koji se dodiruju pitanja pravopisne norme. "Kroatocentričnost" će biti obogaćena i spoznajama i pristupima pravopisnoj normi iz nekih drugih jezika, pri čemu će biti korišteni i pravopisi drugih slavenskih jezika, napose južnoslavenskih. Pri razmatranju suvremene hrvatske pravopisne norme uzet će se u obzir sve relevantne pravopisne knjige: Babić-Finka-Mogušev "Hrvatski pravopis" (sva izdanja), Anić-Silićev "Pravopis hrvatskoga jezika" (2001) i njegova ranija izdanja, Babić-Ham-Moguš "Hrvatski školski pravopis" (2005) te Badurina-Marković-Mićanovićev "Hrvatski pravopis" (2007) (koji ćemo radi jasnoće zvati Matičin pravopis). S obzirom na to da će se hrvatska norma povremeno stavljati u odnos prema nekim južnoslavenskim pravopisima, valja reći koji će se pravopisi koristiti. Srpsku kodificiranu pravopisnu normu "zastupa" Pešikan-Jerković-Pižuričin "Pravopis srpskoga jezika" (2002) (u radu može biti poistovjećen s pojmovima "srpski pravopis" ili "srpska pravopisna norma", dok bošnjačku (bosansku) Halilovićev "Pravopis bosanskoga jezika" (u tekstu će se rabiti i sinonimni izrazi "bosanski pravopis" ili "bosanska pravopisna norma"), a nova pravopisna kretanja u crnogorskome jeziku očituju se u "Pravopisu crnogorskoga jezika", koji su uredili Milenko Perović, Ljudmila Vasiljeva i Josip Silić (2010). Povremeno će se spominjati i "Slovenski pravopis" (2003) te "Pravopis na makedonskiot literaturen jazik" (1987). Pri prikazu položaja pravopisne norme u povijesti standardnoga jezika prevagu će imati komparativna metoda, pri prikazu njezina položaja u ukupnosti normi standardnoga jezika deskriptivno-analitička, a pri prikazu razlika između hrvatske pravopisne norme i pravopisne norme drugih jezika kontrastivna metoda. Što se tiče plana istraživanja, u dijelu rada koji se odnosi na pojmovlje, nazivlje i teoretske probleme u vezi s pravopisnom normom predstavit će se i analizirati opća obilježja pravopisne norme, na primjeru hrvatske pravopisne norme i pravopisne norme nekih južnoslavenskih jezika. Razgraničit će se termini "pravopis" i "pravopisna norma", "pisani jezik" u odnosu na "govoreni" i "pravopisna norma". Razgraničujući termine "sustav pisanja" i "grafija", iznijet će se problemi odnosa grafijske (slovopisne) i ortografijske (pravopisne) norme, nakon čega će se oprimjeriti grafijske izmjene. U sljedećoj će se etapi istraživanja problemski prezentirati: 1) pravopisna načela (načini pisanja riječi), 2) pravila u pravopisnoj normativistici, 3) pravopisno markirane riječi (ortogrami), 4) pravopisne i grafijske izmjene, 5) koncepcija pravopisnih knjiga.

Pri sagledavanju fenomena pravopisnih izmjena prikazat će se važnije pravopisne izmjene u hrvatskome jeziku (u odnosu na bosansku i srpsku pravopisnu normu). U drugome će se dijelu istraživanje analitički usredotočiti na nekoliko aspekata pravopisne norme (s naglaskom i posebnim obzirom na hrvatsku pravopisnu normu):

1) pravopisna norma s povijesnoga i jezičnopovijesnoga aspekta, 2) pravopisna norma sa standardnojezičnoga aspekta, 3) pravopisna norma s komparativno-kontrastivnoga aspekta, 4) pravopisna norma s didaktičkoga aspekta (s gledišta jednoga aspekta primijenjene lingvistike). Unutar sagledavanja pravopisne norme s povijesnoga aspekta bit će govora i o povijesnome kontekstu u pravopisnim knjigama, nakon čega će biti dan pregled hrvatske pravopisne norme od Broza naovamo, a u pregledu se neće zapostaviti ni hrvatski pravopisi u sjeni "vladajućih" pravopisa ni pretisci starih pravopisa, odnosno pretisci pravopisa koji nisu objavljeni u vrijeme kada su napisani. Unutar velikoga poglavlja o pravopisnoj normi (standardno)jezičnoga aspekta dat će se pregled i analiza argumentacija u aktualnim pravopisnim sporovima te pregled o pravopisnoj normi u gramatičkim priručnicima. Sagledavanje pravopisne norme sa standardnojezičnoga aspekta, kao središnji dio rada, uključit će analizu suodnosa pravopisne norme i onih segmenata gramatičke norme koje se tiču razumijevanja pravopisne norme. Glede razmatranja pravopisne norme s komparativno-kontrastivnoga gledišta, iznijet će se teorijsko-metodološki problemi toga aspekta s obzirom na restandardizaciju hrvatskoga jezika, nakon čega će se dati tablični pregled pravopisnih razlika. Nakon razmatranja teorijskih problema pravopisne norme s didaktičkoga aspekta (s gledišta

143

jednoga aspekta primijenjene lingvistike), pristupit će se raščlambi obrade pravopisa u jednome srednjoškolskome udžbeniku te raščlambi obrade pravopisa u jednome udžbeniku hrvatskoga jezika kao stranoga. Na kraju će se iznijeti zaključna razmatranja.


Na osnovi obimne pravopisne literature u radu će se nastojati teorijski objasniti hrvatski pravopisni kompleks, s ciljem da se njegovo proučavanje nametne s aspekta pravopisnih normi drugih jezika, kako bi se mogle izvesti svojevrsne sociolingvističke i lingvističke zakonitosti pri ocrtavanju pravopisnih načela. Time će se nastojati pridonijeti višestranu razumijevanju problema hrvatskoga pravopisanja.


Anić, V., Silić, J. (2001): Pravopis hrvatskog jezika, Novi Liber, Zagreb. Babić, S., Finka, B., Moguš, M.(1971, 1991, 1994, 1996, 2000, 2002, 2003): Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb. Badurina, L. (1996): Kratka osnova hrvatskoga pravopisanja, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1996.Badurina L., Marković I., Mićanović, K. (2007): Hrvatski pravopis, MH, Zagreb. Bartsch, R. (1987): Norms of language. Theortical and Practical Aspects. Longman, London/New York.Brozović, D. (1972/73): O nekim načelnim pitanjima pravopisne i ortoepske norme, Jezik, god. 20, br.1, Zagreb.Dobrovoljc, H. (2004): Pravopisje na Slovenskem, Založba ZRC, Ljubljana.Greenbeg, R. (2005): Jezik i identitet na Balkanu, Srednja Europa, Zagreb.Hudeček, L., Vukojević, L. (2005): Sastavljeno i rastavljeno pisanje priloga kao pravopisni i lingvistički problem, u zborniku Od fonetike do etike, Disput, Zagreb.Naumman, C. L. (1989): Gesprochenes Deutsch und Ortographie, Verlag Peter Lang Gmbh, Frankfurt am Main.Pranjković, I. (1997): Jezikoslovna sporenja, Konzor, Zagreb.Vidoeski, B. i dr. (1987): Pravopis na makedonskiot literaturen jazik (1987), Prosvetno delo, Skopje.Scholfield, J. (1994): Writing and Spelling: The View from Linguistics, Handbook of spelling, (ur. Gordon. D.A. Brown, Nick C. Ellis), Chiseste.Samardžija, M. (2006): Hrvatski kao povijesni jezik, Zaprešić.Silić, J. (2006): Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Disput, Zagreb.

IZJAVA




144




145


146

IME I PREZIME PRISTUPNIKA ILI PRISTUPNICE: Tomislav Ćužić


Naziv studija: Poslijediplomski doktorski studij kroatistike

Matični broj studenta:


hrv. Teorijsko-metodološki problemi hrvatske pravopisne norme

eng.

Područje/polje/granaa: kroatistika

MENTOR(I)


Mentor 1: Dr. Josip Silić, prof. emeritus umirovljenik (Filozofski fakultet, Zagreb)

[email protected]

Mentor 2b:



1. dr. Ivo Pranjković, red. prof.Filozofski fakultet, Zagreb

htnet . hr

2. dr. Krešimir Mićanović, izv. prof.

Filozofsku fakultet, Zagreb

[email protected]

3. dr. Josip Silić, prof. emeritus umirovljenik (Filozofski fakultet, Zagreb)

[email protected]

4.

5.







147

Smatramo da je tema disertacije (Teorijsko-metodološki problemi hrvatske pravopisne

norme) dobro odabrana jer se o pravopisnoj problematici u nas, koja je inače predimenzionirana i u

struci i u javnosti i koja se nerijetko politizira, dosada previše rijetko govorilo s (opće)teorijskoga i

metodološkoga stajališta. Zato smo uvjereni, i s obzirom na dosadašnje bavljenje kolege Ćužića

pravopisnom problematikom, i s obzirom na sinopsis doktorske disertacije, i s obzirom na to da su

obavljene sve potrebne predradnje, da će doktorand izraditi znanstveni rad koji će biti zapažen i

relevantan prinos (opće)pravopisnoj problematici hrvatskoga standardnog jezika.

Mišljenje i prijedlog: Stoga molimo Vijeće da naš skupni izvještaj prihvati, a kolegi Tomislavu

Ćužiću omogući nastavak postupka kojim će steći naslov doktora filoloških znanosti (grana

kroatistika).





1. dr. Ivo Pranjković, red. prof.

2. dr. Krešimir Mićanović, izv. prof.

3. dr. Josip Silić, prof. emeritus

4.

5.



148





149




Dimitar Poposki

SASTAVNICA: FILOZOFSKI FAKULTET ZAGREB

Naziv studija: Poslijediplomski doktorski studij Informaciskih Znanosti



u okviru doktorskoga studija



Ime i prezime majke i/ili oca: Aleksa Poposki

Datum i mjesto rođenja: 04.06.1974, Prilep, Republika Makedonija

Adresa: Andon Slabejko 142, Prilep, Republika Makedonija

Telefon/mobitel: +38971500059




2008 Student Poslijediplomskoga Doktorskog studija Informacijskih Znanosti, Filozofski Fakultet, Sveučilište u Zagrebu2008 Certifikat za Trenera za Informacisku Pismenost, Hacceteppe University, Ankara, Turska2004-2005 Certifikat za digitalne knjižnice, Junior Faculty Development Program, US Department of State, The School of Information, Communication and Library Studies, The State University of New Jersey, Rutgers, USA1994-1999 Diplomirani profesor francuskog jezika i francuske književnosti, Filološki Fakultet Blaže Koneski, Skoplje, Makedonija


2008 Informacijski menađer Filoloski fakultet Blaže Koneski, Skoplje, Makedonija2001-2008 Knjižnicar, Katedra za prevod i tumaćenje, Filoloski fakultet Blaže Koneski, Skoplje,

Makedonija

150


1. Second DjVu Summit Conference and Panel Discussion, in New Brunswick, New Jersey, USA (May 16th 2005).

Conference held at the Scholarly Communication Center, Archibald S. Alexander Library, Rutgers- The State University of New Jersey. For more info please visit http://tabula.rutgers.edu/conferences/djvu2/

2. “Libraries in the Digital Age” in Dubrovnik, Croatia (May 2006). I have won second place for Professional Achievement at poster presentation contest at which 37 posters were presented. The title of the poster was: “Digitization of Old Books and Manuscripts with Special Characters Using a Scanner and a Digital Camera: Comparisons, tips and tricks for better OCR”. For additional information please visit http://www.ffos.hr/lida/2006/

3. “Service Learning” (June 2006). Summer Workshop was held at Bijela, Montenegro and it was organized by American Councils for International Education. I have presented a short research about “Service learning and the Visualization of 2-D Vs 3-D Information Retrieval”. For additional information please visit http://www.americancouncils.org.yu/alumni/servicelearning/workshop.htm

4. “Globalization, Digitization, Access, and Preservation of Cultural Heritage” in Sofia, Bulgaria (November 2006). Presented a poster “Impossible and Advanced OCR - Using a Cheap Point and Shoot Digital Camera” at the National Library "St. St. Cyril and Methodius". For additional information please visit http://slim.emporia.edu/globenet/Sofia2006/program.htm

5. “Terra Incognita: Art of Librarianship - Third International Convention of Slavic Librarians” in Sarajevo, Bosnia and Herzegovina (April 2007). Presented two researches: “Advanced OCR - Using a Cheap Point and Shoot Digital Camera” and “3D Visual Search – New Interface of Future Digital Library Search”. For additional information please visit http://www.openbook.ba/icsl/icsl3/index.htm

6. “Libraries in the Digital Age” in Dubrovnik, Croatia (June 2007). Presented a poster “Impossible and Advanced OCR - Using a Cheap Point and Shoot Digital Camera”. For additional information please visit

http://www.ffos.hr/lida/7. The Third SEEDI “Digitization of Cultural and Scientific Heritage” conference held its place in Cetinje, Montenegro

(September 2007). Presented my work done so far in the field of digitalization/OCR of Cultural Heritage done with cheaper methods than the conventional ones. For additional information please visit http://www.ncd.matf.bg.ac.yu/seedi/

8. BOBCATSSS – Providing Access to Information for Everyone (January 2008) symposium held at Zadar, Croatia. Presented my work done in the digitization of Rare Books and Special collections. For additional information please visit http://bobcatsss2008.org/

9. International Symposia” Intercultural dialogue in the context of translation and Interpretation” held at the Faculty of Philology “Blaze Koneski” – Skopje, Macedonia (May 2008). Presented a research titled "Digitization and Translation Memory as a building block for Cultural Heritage preservation in the context of Machine Assisted Translation".

10. Held Service learning Seminar at the Department of Translation and Interpretation for students and professors (May 2008). The main topics of the seminar were Visualisation of information, advanced search of scientific databases and Cluster search engines.

11. The 13-th International Conference on Information Technology and Journalism held in Dubrovnik, Croatia (May 2008). Presented a research titled "Digitization and Translation Memory as a building block for Cultural Heritage preservation in the context of Machine Assisted Translation".

12. The Forth SEEDI “Digitization of Cultural and Scientific Heritage” conference held its place in Belgrade, Serbia (June 2008). Presented a research titled "Digitization and Translation Memory as a building block for Cultural Heritage preservation in the context of Machine Assisted Translation". For more info please visit http://www.ncd.matf.bg.ac.yu/seedi/events/pp2008.html

13. Held series of lectures and workshops about Translation memory, Computer Assisted Translation and Digitization using a Digital camera and Mobile Phones along with some Advanced Optical Character Recognition techniques at the Karl Franzens University, Slavic Department in Graz, Austria (June 2008). For more info please visit http://www-gewi.kfunigraz.ac.at/gralis/4.Gralisarium/GraLiS%202008/Poposki/Poposki_2008.htm

14. Obtained a Certificate of Completion at the Workshop organized by UNESCO “Training the Trainers in Information Literacy” hosted by the Department of Information Management & Faculty of Education of Hacettepe University in Ankara, Turkey, from 3-5 September 2008. For more info please visit http://en.tttworkshop.net/participants.php

15. The Seventh International Conference “Electronic Library” held its place in Belgrade, Serbia (September 2008). Presented a research titled “An overview of the large-scale digitization initiatives with an emphasis on the equipment and formats used”. For more info please visit http://www.bds.rs/gpage2.html

16. “Globalization and the Management of the Information Resources” in Sofia, Bulgaria (November 2008). Presented a research titled "Digitization and Translation Memory as a building block for Cultural Heritage preservation in the context of Machine Assisted Translation". For additional information please visit http://slim.emporia.edu/globenet/Sofia2008/abstracts.htm

17. The Fourth Annual Fulbright Research Conference “Small Places Can Change the World” in Skopje, Macedonia (March, 2009). The conference had its focus on nurturing economic development and innovation in small countries. Presented a lecture about Digitization, Computer Assisted Translation and Translation Memory. For additional information please visit http://www.fulbrightacademy.org/

18. The 3-rd Simposium „Die grammatikalischen Unterschiede zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen“ in Graz, Austria (April, 2009). Presented a lecture about GRALIS Macedonian Multilingual and Monolingual Corpora along with some Information Management improvement of the overall Linguistic GRALIS Corpora. For additional information please visit http://www-gewi.kfunigraz.ac.at/gralis/

19. “Libraries in the Digital Age” in Dubrovnik, Croatia (May, 2009). My main focus was on one of the themes of the conference “Heritage & Digital Libraries – digitization, preservation, access”. For additional information please visit http://www.ffos.hr/lida/

20. The 6th ProZ.com International Translators Conference held in Ohrid, Macedonia (July 2009). Presented a series of lectures titled “Boost your translation performance". additional information please visit http://www.proz.com/conference/91?page=schedule or visit the above links for detailed information about a specific lecture.

21. 37-th National Assembly of the Macedonian National Library Association held in Struga, Macedonia (May, 2010). Presented a lecture on the current National Strategy for the Digitization of Cultural Heritage and the current digitization practices in the Information Science world community. More info at http://www.bdm.org.mk/

22. 9-th conference about New Technologies and Standards: Digitization of Cultural Heritage held at the Mathematical

151

http://ncd.org.rs/ncd_sr/Events/NCDBeograd2010/NCD_Beograd2010.html

http://www.bdm.org.mk/

http://www.proz.com/conference/91?page=schedule

http://www.ffos.hr/lida/

http://www-gewi.kfunigraz.ac.at/gralis/

http://www.fulbrightacademy.org/

http://slim.emporia.edu/globenet/Sofia2008/abstracts.htm

http://www.bds.rs/gpage2.html

http://en.tttworkshop.net/participants.php

http://www-gewi.kfunigraz.ac.at/gralis/4.Gralisarium/GraLiS%202008/Poposki/Poposki_2008.htm

http://www-gewi.kfunigraz.ac.at/gralis/4.Gralisarium/GraLiS%202008/Poposki/Poposki_2008.htm

http://www.ncd.matf.bg.ac.yu/seedi/events/pp2008.html

http://bobcatsss2008.org/

http://www.ncd.matf.bg.ac.yu/seedi/

http://www.ffos.hr/lida/

http://www.openbook.ba/icsl/icsl3/index.htm

http://slim.emporia.edu/globenet/Sofia2006/program.htm

http://www.americancouncils.org.yu/alumni/servicelearning/workshop.htm

http://www.ffos.hr/lida/2006/

http://tabula.rutgers.edu/conferences/djvu2/

Hrvatski:Implementacija otvorenog pristupa i otvorenih edukacijskih resursa u visokoškolskom

sistemu Republike Makedonije

Engleski:Implementing Open Access and Open Educational Resources approach in the Higher

Educational System in Republic of Macedonia

Jezik na kojem će se pisati rad: makedonski



Mentor 1:prof. dr. sc. Damir Boras Filozofski fakultet [email protected]



1. Damir Boras , Nives Mikelić, Davor Lauc. Leksička flektivna baza podataka hrvatskih imena i prezimena. U: Modeli znanja i obrada prirodnoga jezika (ur. Miroslav Tuđman), Zagreb, Zavod za informacijske studije, 2003, str. 219-236. Sažetak, Summary, Lit. 13

2. Damir Boras, Nives Mikelić. Rječnik Fausta Vrančića - temelj hrvatske rječničke baštine (računalna obradba). U: Modeli znanja i obrada prirodnoga jezika (ur. Miroslav Tuđman), Zagreb, Zavod za informacijske studije, 2003, str. 237-272. Sažetak, Summary, Lit. 19.

3. Miroslav Tuđman, Nives Mikelić; Damir Boras. Vocabulary size prediction of Croatian texts. U: Proceedings of the 25th International Conference on Information Technology Interfaces / Budin, Leo ; Lužar-Stiffler, Vesna ; Bekić, Zoran ; Hljuz Dobrić, Vesna (ur.). - Zagreb : SRCE , 2003. 223-228.16. Bulcsú László, Damir Boras. Tuđ'inština u jeziku hrvatskome. Studia Lexicographica (Leksikografski zavod Miroslav Krleža), 1-2 (2004), pp. 7-30, Sažetak, Summary, Lit.

OBRAZLOŽENJE TEME:


Otvoreni pristup (OP) i otvoreni edukacijski resursi (OER) su rastuće zajednice iz oblasti Informaciskih znanosti koji omogućavaju istraživaćima besplatni pristup akademskoj informaciji. Za niže razvijene zemlje, kao i za zemlje koje nisu deo Europske Unije kao sto je Makedonija, OP i OER mogu biti dobar način za poboljšanje lokalne ekonomije. Kao rezultat tome, poboljšanje digitalne pismenosti u društvu preko omogučavanja pristupu standardizovanim naučnih repozitorija i digitalnih knjižnica na slobodnom softveru koji sadrži izuzetno važne elektronićke časopise i učebnike koje najviše koristi visoko obrazovanje, isto pretstavlja odličan način za promociju javno finansiranih istraživanja i stvara veće društvene i obrazovne pridobiti za sve.


Open Access and Open Educational Resources are the latest fast growing LIS communities providing researchers with free access to scientific information. For low developed countries and non EU-members like Macedonia, OA and OER approach might be a good move forward in order to foster the development of local economy. As a result of that, the improvement of digital literacy in the society by enabling access to standardized open-source software based Scientific Repositories and Digital Libraries containing important e-journals and textbooks used mainly in the higher education, might also be an excellent way for promoting publicly funded research and creating greater social and educational benefits for all.


Nacionalna strategija za razvoj informatičkog društva jedan je od prioriteta Republike Makedonije na putu k Europskoj Uniji. Jedan od glavnih čimbenika u razvoju Informatičkog društva jest visoko obrazovanje i objavljivanje sadržaja na lokalnim jezicima istraživača i akademskih kadrova u kontekstu Europskih preporuka za program E-uključenja (E-inclusion). U svibnju 2010. prihvaćena Digital agenda for Europe kao prioritet stavlja mogućnost širokopojasnog pristupa što većeg dijela populacije kao i dostupnost on-line sadržaja koji imaju za cilj educirati stanovništvo o lokalnoj i Europskoj kulturnoj baštini putem Digitalne knjižnice – Europeana. Od iznimne važnosti je pripremiti politike i preporuke za izmjenu postojećih zakona o digitalnoj pismenosti stanovništva, osobito važnoj za studente i akademske kadrove koji slabo poznaju upotrebu digitalnih knjižnica, znanstvenih repozitorija i mogućnost otvorenog pristupu obrazovnim resursima.

Makedonska nacionalna strategija za razvoj elektroničkih komunikacija putem informatičkih tehnologija predviđa upotrebu Otvorenih edukacijskih resursa koja bi omogućila slobodan pristup informacijama svima a osobito siromašnijima i nezaposlenima (social exclusion). Na primjer, stupanj nezaposlenosti u Makedoniji u trećem kvartalu 2009. iznosio je 31,7%. Otvaranjem novih dvaju državnih Univerziteta Vlada Republike Makedonije pokušava provesti svoju Nacionalnu strategiju s prioritetnim ciljem stvaranja visokoškolskog kadra. Ipak, budući da u Makedoniji gotovo da ne postoje odgovarajuće obrazovani stručnjaci (jer ne postoji studij informacijskih znanosti, a time se ne bave ni edukacijski stručnjaci), nedostatak informacijskih resursa u visokom obrazovanju i inače,

152

kao i odgovarajuće politike za informacijsku i digitalnu pismenost, zahtijeva znanstveno razmatranje agende za Otvoren pristup obrazovnim resursima i stvaranje znanstvenih digitalnih knjižnica i repozitorija temeljenim na slobodnom softveru kao sastavnim dijelu visokog obrazovanja.


Teorijski dio rada imat će potporu u temeljnim analizama dokumenata i deklaracija organizacija koji su postavili temelje otvorenom pristupu i otvorenim edukacijskim resursima.

Znanstveno vijeće (Scientific council) Europskog istraživačkog savjeta (European research council) je 2006. uz potporu Danske elektroničke istraživačke biblioteke (DEFF), Njemačke istraživačke fondacije (DFG), Koalicije za znanstvene publikacije i akademske resurse (SPARC), Komiteta za zajedničke informacijskih sustavaa (JISC) i Nizozemske organizacije za suradnju u visokoškolskim institucijama (SURF) pokrenulo inicijativu za otvoreni pristup znanstvenim publikacijama koje se financiraju u okviru Sedmog okvirnog programa za istraživanje i razvoj (FP7).

Najveći doprinos dosadašnjim istraživanjima o otvorenim edukacijskim resursima u visokom obrazovanju dao je još 2005 godine UNESCO organizacijom internetskog foruma i publikacijom Open Content for Higher Education rezultati kojih se zrcale u istraživanju D. Wiley (2006) koje je načinio za OECD i koji se tiču održivosti i primjenljivosti različitih modela za otvorene edukacijske resurse u visokom obrazovanju te koji sadrži i odgovarajuće preporuke, analize i financijske modele koji će se analizirati u predloženome doktorskome radu.


Budući da Republika Makedonija nema jasnu politiku primjene e-obrazovanja u visokom školstvu a nije ni uključila visoko školstvo u svoju strategiju e-obrazovanja objavljenu u srpnju 2010, a ne zna se kakva bi trebala biti informacijska struktura visokog obrazovanja u kontekstu dostupnosti digitalnih sadržaja odnosno otvorenog pristupa i otvorenih edukacijskih resursa.

Cilj istraživanja je ustanoviti osnovne postulate digitalne pismenosti u kontekstu otvorenog pristupa i otvorenih edukacijskih resursa na temelju europskih preporuka za digitalne knjižnice i UNESCO-ve inicijative za njihovu upotrebu u visokom obrazovanjun, odrediti najučinkovitije financijke modele i standardizirane platforme digitalnih knjižnica temeljene na slobodnom softveru, te omogućiti pristup informacijama svim slojevima društva putem otvorenog pristupa i otvorenih edukacijskih resursa, osobito u visokoškolskim institucijama.


Prvi dio istraživanja obuhvaća intervju s knjižničarima i akademskim istraživačima u visokoškolskim obrazovnim institucijama kako bi se prikupile informacije o njihovom poznavanju temeljnih pojmova otvorenog pristupa, otvorenih edukacijskih resursa te postojećim digitalnim knjižnicama i znanstvenim repozitorijima koji sadrže doktorske i magistarske radove i elektroničke časopise. Time bi dobili jasnu sliku trenutne situacije u sustavu visokog obrazovanja u Republici Makedoniji te će se dobiveni podaci analizirati u skladu sa smjernicama EU (Izveštaj Open Access Publishing in European Networks - OAPEN (Open Access Publishing - Models and Attributes - July 8th 2010) te odrediti prioriteti za Europske projekte u kontekstu eContentplus programa.

Predmet drugog dijela istraživanja su prethodno navedeni dokumenti Ministarstva za Informatičko društvo kao i Zakon o visokom obrazovanju Ministarstva obrazovanja i znanosti Republike Makedonije koji su centralni stožer strategije za unaprjeđenje visokog obrazovanja. Također će se detaljnije analizirati dokumenti i inicijative Europske Unije kao što su izvještaji o razvoju tržista elektroničkih komunikacija, digitalna agenda EU i UNESCO-va deklaracija za otvoreni pristup u visokom obrazovanju kao primer za uspostavljanje standardiziranih politika u cilju približavanja Makedonije naprednijem informacijskom društvu Europske Unije.


Predloženim istraživanjem znanstveno će se utvrditi parametri potrebni za utvrđivanje nacionalne politike u visokom obrazovanju Republike Makedonije te dati preporuke za izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju Republike Makedonije u kontekstu digitalne pismenosti, elektroničkog uključenja i otvorenog pristupa edukacijskim i istraživačkim resursima. Pri tome se posebna važnost daje cjelovitosti digitalne i informacijske pismenosti studenata te također u budućnosti i primjeni Otvorenog pristupa i otvorenih obrazovnih resursa u Makedoniji bliskim zemljama koje nemaju razvijenu informacijsku infrastrukturu (Kosovo, Crna Gora) kao i većem dijelu jugoistočnih europskih država.


1. Национална стратегија за развој на електронските комуникации со информатички технологии - Стратешки насоки, http :// mio . gov . mk /? q = node /215 retrieved 14.06.20102. Национална стратегија за развој на информатичко општество и акционен план на Република Македонија, Влада на Република Македонија, 2005, ISBN 9989-2455-2-5, COBISS.MK-ID 61808394, http :// mio . gov . mk /? q = node /215 re-

153

http://mio.gov.mk/?q=node/215

http://mio.gov.mk/?q=node/215

trieved 14.06.20103. REPORT III Supply of services in monitoring regulatory and market developments for electronic communications and in-formation society services in Enlargement Countries, March 2010, http://ec.europa.eu/information_society/activities/in-ternationalrel/dialogue_coop/enlargement/Enlargement%20Countries%20Monitoring%20Report%203%20-%20March%202010.pdf retrieved 14.06.20104. i2010 DIGITAL LIBRARIES INITIATIVE, High Level Expert Group on Digital Libraries, Final Report "Digital Libraries: Re-commendations and Challenges for the Future" December 2009, http://ec.europa.eu/information_society/activities/di-gital_libraries/doc/hleg/reports/hlg_final_report09.pdf retrieved 14.06.20105. European Commission, EUR 23459 — Open Access – Opportunities and challenges – A handbook (European Commis-sion/German Commission for UNESCO) Luxembourg: Office for Official Publications of the European Communities 2008 — 144 pp. — 14.8 x 21.0 cm ISBN 978-92-79-06665-8 DOI 10.2777/93994 http://ec.europa.eu/research/science-society/document_library/pdf_06/open-access-handbook_en.pdf retrieved 14.06.20106. ЗАКОН ЗА ВИСОКОТО ОБРАЗОВАНИЕ Службен Весник на Р.Македонија бр.35, број LXIV, објавен 14.03.2008 година, http://80.77.144.32/2008/3B7481999CB57F4095B31D5726000D7F.pdf retrieved 14.06.20107. EUROPEAN COMMISSION Brussels, 19.05.2010 COM(2010) 245 COMMUNICATION FROM THE COMMISSION TO THE EUROPEAN PARLIAMENT, THE COUNCIL, THE EUROPEAN ECONOMIC AND SOCIAL COMMITTEE AND THE COMMIT-TEE OF THE REGIONS A Digital Agenda for Europe, http://ec.europa.eu/information_society/digital-agenda/docu-ments/digital-agenda-communication-en.pdf retrieved 14.06.20108. ANALYSIS OF THE RESPONSES TO THE KNOWLEDGE SHARING QUESTIONS IN THE ONLINE PUBLIC CONSULTA-TION ON THE FUTURE OF THE EUROPEAN RESEARCH AREA, Johannes Velterop, September 2007, Knowledge Sharing , http://ec.europa.eu/research/science-society/document_library/pdf_06/summary-reportq21-24092007_en-.pdf retrieved 14.06.20109. Berlin Declaration on Open Access to Knowledge in the Sciences and Humanities, http://oa.mpg.de/openaccess-ber-lin/berlin_declaration.pdf retrieved 14.06.201010. UNESCO (2005), Open Content for Higher Education, http://www.unesco.org/iiep/virtualuniversity/media/forum/oer_forum_session_2_note.pdf retrieved 14.06.201011. OECD (2007), Giving Knowledge for Free: the Emergence of Open Educational Resources, http://www.oecd.org/dataoecd/35/7/38654317.pdf retrieved 14.06.201012. Cape Town Open Education Declaration: Unlocking the promise of open educational resourceshttp://www.capetowndeclaration.org/read-the-declaration retrieved 14.06.2010

IZJAVA







154


http://www.capetowndeclaration.org/read-the-declaration

http://www.oecd.org/dataoecd/35/7/38654317.pdf

http://www.oecd.org/dataoecd/35/7/38654317.pdf

http://www.unesco.org/iiep/virtualuniversity/media/forum/oer_forum_session_2_note.pdf

http://www.unesco.org/iiep/virtualuniversity/media/forum/oer_forum_session_2_note.pdf

http://oa.mpg.de/openaccess-berlin/berlin_declaration.pdf

http://oa.mpg.de/openaccess-berlin/berlin_declaration.pdf

http://ec.europa.eu/research/science-society/document_library/pdf_06/summary-reportq21-24092007_en.pdf%20%20retrieved%2014.06.2010

http://ec.europa.eu/research/science-society/document_library/pdf_06/summary-reportq21-24092007_en.pdf%20%20retrieved%2014.06.2010

http://ec.europa.eu/information_society/digital-agenda/documents/digital-agenda-communication-en.pdf%20retrieved%2014.06.2010

http://ec.europa.eu/information_society/digital-agenda/documents/digital-agenda-communication-en.pdf%20retrieved%2014.06.2010

http://80.77.144.32/2008/3B7481999CB57F4095B31D5726000D7F.pdf

http://ec.europa.eu/research/science-society/document_library/pdf_06/open-access-handbook_en.pdf

http://ec.europa.eu/research/science-society/document_library/pdf_06/open-access-handbook_en.pdf

http://ec.europa.eu/information_society/activities/digital_libraries/doc/hleg/reports/hlg_final_report09.pdf

http://ec.europa.eu/information_society/activities/digital_libraries/doc/hleg/reports/hlg_final_report09.pdf

http://ec.europa.eu/information_society/activities/internationalrel/dialogue_coop/enlargement/Enlargement%20Countries%20Monitoring%20Report%203%20-%20March%202010.pdf



Fakultetskom vijećuFilozofskog fakulteta Sveučilišta u ZagrebuIvana Lučića 310000 Zagreb

MOLBA

Za pisanje rada na makedonskom jeziku na poslijediplomskom doktorskom studiju informacijskih znanosti

Znanstveno područje: društvene znanostiPolje: informacijske i komunikacijske znanostiGrana: informacijski sustavi i informatologija

NASLOV PREDLOŽENE TEME : Implementacija Otvorenog pristupa i otvorenih edukacijskih resursa u visokoškolskom sistemu Republike Makedonije

Mentor: prof. dr. sc. Damir Boras

Molim Vas da mi odobrite pisanje rada na makedonskom jeziku radi mogučnosti da znanstveni rezultati budu dostupni regionu koji je glavni cilj istraživanja.

U Zagrebu 9. rujna 2010

Poposki Dimitar,

___________________

155

Documents

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - Filozofski fakultet Web viewU Dobrenkovu tipologiju sovjetskoga pisca ne ulazi M. Bulgakov, dok je status Gor'koga poprilično nejasan. U pregledu ruske sovjetske