SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEOTEHNIČKI FAKULTET

ANA PRŠIR

ORGANIZACIJA IZVOĐENJA RADOVA

ZAVRŠNI RAD

VARAŽDIN, 2012. godine

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEOTEHNIČKI FAKULTET

ZAVRŠNI RAD

ORGANIZACIJA IZVOĐENJA RADOVA

KANDIDAT: MENTOR:

ANA PRŠIR MIRNA AMADORI,

dipl.ing.građ.

VARAŽDIN, 2012. godine

Sadržaj

1. Uvod ................................................................................................................................................ 1

2. Sudionici u gradnji građevina .......................................................................................................... 2

2.1. Investitor .................................................................................................................................. 3

2.2. Projektant ................................................................................................................................. 4

2.3. Revident ................................................................................................................................... 5

2.4. Izvođač ..................................................................................................................................... 6

2.4.1. Suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja .................................................................. 7

2.4.2. Podjela licenci po skupinama ............................................................................................ 8

2.5. Nadzorni inženjer ..................................................................................................................... 9

3. Projekt ........................................................................................................................................... 10

3.1. Projekt i vrste projekta ........................................................................................................... 10

3.1.1. Idejni projekt ................................................................................................................... 11

3.1.2. Glavni projekt .................................................................................................................. 13

3.1.3. Izvedbeni projekt............................................................................................................. 15

3.2. Faze projekta .......................................................................................................................... 16

3.2.1. Koncipiranje .................................................................................................................... 17

3.2.2. Definiranje ....................................................................................................................... 19

3.2.3. Izvođenje ......................................................................................................................... 20

3.2.4. Uporaba ........................................................................................................................... 21

3.2.5. Rušenje ............................................................................................................................ 21

3.3. Cilj projekta ............................................................................................................................ 22

4. Projekti organizacije građenja ....................................................................................................... 23

4.1. Metodologija izrade projekta organizacije građenja ............................................................. 24

4.1.1. Određivanje ciljeva .......................................................................................................... 25

4.1.2. Model za rješavanje problema ........................................................................................ 25

4.1.3. Prikupljanje i analiza podataka ....................................................................................... 26

4.1.4. Formuliranje problema ................................................................................................... 26

4.1.5. Određivanje kriterija ....................................................................................................... 26

4.1.6. Formuliranje varijantnih rješenja .................................................................................... 27

4.1.7. Analiza varijanti ............................................................................................................... 27

4.1.8. Određivanje optimalnog rješenja.................................................................................... 27

4.1.9. Provedba odabranog rješenja ......................................................................................... 28

4.2. Struktura projekta organizacije građenja .............................................................................. 28

5. Vrste projekta organizacije građenja ............................................................................................ 29

5.1. Idejni projekt organizacije građenja ....................................................................................... 29

5.2. Izvedbeni ili glavni projekt organizacije građenja .................................................................. 30

6. Shema gradilišta ............................................................................................................................ 32

6.1. Gradilišni kompleks objekata ................................................................................................. 33

6.2. Sadržaj sheme ........................................................................................................................ 33

6.2.1. Tabla gradilišta ................................................................................................................ 35

7. Kalkulacija ...................................................................................................................................... 37

8. Planiranje ...................................................................................................................................... 44

8.1. Plan radova............................................................................................................................. 47

8.1.1. Analiza i proračun vremena ............................................................................................ 48

8.2. Plan radne snage .................................................................................................................... 49

9. Zaključak ........................................................................................................................................ 50

Popis literature .................................................................................................................................. 51

Sažetak .............................................................................................................................................. 53

1

1. Uvod

Svaki proizvodni proces je podvrgnut nekom organizacijskom redoslijedu i

određenim zakonom. Graditeljstvo je jedna od prvih grana ljudske djelatnosti kojom

su se ljudi bavili, već tada koristeći organizirano izvođenje radova (piramide, arene,

hramovi, sustavi za navodnjavanje i drugo).

Babilonski kralj Hammurabi (2000. godine prije nove ere) je vršio planiranje

radova, kontrolu kvalitete i učinka. Postojao je “kodeks Hammurabi” o građenju,

pisan klinastim pismom, u kojem su bila sadržana pravila o građenju. Također

postoje podaci o organiziranom građenju Kineskog zida. Sve je to nastalo zbog

prirodne potrebe čovjeka da sebi olakša posao te uštedi vrijeme i novac. Značajnije

promjene u organizaciji rada javljaju se paralelno sa razvojem kapitalizma.

Pojam organizacije se prvi put javlja tek krajem 18. stoljeća, a sama riječ dolazi od

grčke riječi organon- alat. Danas već postoji razvijena znanost o radu i izvođenju

radova u koju spada i organizacija građenja.

2

2. Sudionici u gradnji građevina

Sudionici u gradnji građevina su:

investitor

projektant

revident

izvođač

nadzorni inženjer

Slika 1. Sudionici u gradnji

Slika 1. prikazuje odnose sudionika u gradnji i njihovu osnovnu zadaću.

INVESTITOR

PROJEKTANT

- idejni projekt

- glavni projekt

- izvedbeni projekt

REVIDENT - pisano izvješće o

kontroli glavnog projekta

IZVOĐAČ

- javni natječaj

- ugovor o građenju

- građenje objekta

NADZORNI INŽENJER

- kontrolira građenje

3

2.1. Investitor

Investitor je pravna ili fizička osoba u čije se ime gradi građevina i on je dužan

osigurati stručni nadzor građenja građevine ako Zakonom o gradnji i prostornom

uređenju (u daljnjem tekstu: Zakon) nije propisano drukčije. Investitor mora

projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja

povjeriti osobama koje zadovoljavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti.

U slučaju kada je investitor ujedno i izvođač, on mora stručni nadzor građenja

povjeriti drugoj osobi koja zadovoljava uvjete za obavljanje stručnog nadzora

građenja.

Dužnosti i obveze investitora su mnogobrojne jer građevina projektiranjem treba

biti prilagođena potrebama korisnika, a te dužnosti i obaveze su:

odrediti mjesto i namjenu građevine,

pribaviti zemljište na kome će se građevina graditi,

organizirati izradu i kontrolu projektne dokumentacije,

pribaviti sve dozvole za građenje i uporabu građevine,

izabrati izvođača radova za građenje,

organizirati stručni nadzor nad građenjem,

osigurati novčana sredstava za građenje.

4

2.2. Projektant

Projektant je fizička osoba ovlaštena za projektiranje koju određuje investitor.

Projektant je odgovoran da:

projekti koje izrađuje zadovoljavaju propisane uvjete,

projektirana građevina ispunjava bitne zahtjeve i druge uvjete za građevinu,

je projektirana u skladu s lokacijskim uvjetima određenim prema Zakonu.

Projektant može obavljati poslove samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom

uredu, projektantskom društvu ili kod druge pravne osobe registrirane za djelatnost

projektiranja.

Glavni projektant tijekom projektiranja osigurava i koordinira primjenu propisa

kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika.

Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata tada je glavni projektant odgovoran

za primjenu propisa, cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata te se bez

njegove suglasnosti ne usvaja niti mijenja bilo kakvo projektno rješenje.

5

2.3. Revident

Revident je fizička osoba ovlaštena za kontrolu projekata, a ujedno može biti i

osoba koja ima pravo obavljati poslove projektiranja.

Kontrolu projektne dokumentacije može obavljati diplomirani inženjer tehničke

struke (građevinarstvo) s najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju,

osoba koja ima pravo na obavljanje poslova projektiranja i kontrole projekta, te

osoba koja je na neki drugi način unaprijedila tehničku struku u području kontrole

projekta. Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata daje i potpisuje ministar na

prijedlog povjerenstva koje osniva i imenuje ministar. Revident ne može obaviti

kontrolu projekta u čijoj je izradi u cijelosti ili djelomično sudjelovao ili ako je taj

projekt u cijelosti ili djelomično izrađen od pravne osobe u kojoj je zaposlen.

Kontrola glavnog projekta radi se prema Pravilniku o kontroli projekata (NN 89/00):

mehanička otpornost i stabilnost: zgrada većih od 800 m², zgrada s

rasponima većim od 10 m, zgrada visine 20 m i više (mjereno od dna

temelja do vijenca), industrijskih i javnih građevina,

zaštita od buke: akustičkih svojstava zgrada većih od 800 m² ili onih u kojih

radni proces izaziva buku veću od 72 dB,

ušteda energije i toplinska zaštita: toplinske zaštite zgrada većih od 800 m² i

svih manjih koje su namijenjene prodaji na tržištu i više koja se grije na

120°C i više, koja se hladi na manje od 0°C bez obzira na veličinu,

higijena, zdravlje i zaštita okoliša, u dijelu zaštite okoliša.

Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta (za koji je proveo kontrolu i dao

pozitivno izvješće) zadovoljava zahtjeve iz Zakona, posebnih zakona i propisa

donesenih na temelju zakona, tehničkih specifikacija i pravila struke glede

kontroliranog svojstva.

6

2.4. Izvođač

Izvođač je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na građevini i koja ispunjava

uvjete za obavljanje djelatnosti građenja prema Zakonu. Izvođač je dužan graditi u

skladu s rješenjem o uvjetima građenja, potvrdom glavnog projekta, odnosno

građevinskom dozvolom.

Izvođač imenuje inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova u svojstvu

odgovorne osobe koja vodi građenje, odnosno pojedine radove.

Ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor određuje glavnog izvođača

koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog

inženjera gradilišta.

Glavni izvođač mora izvoditi najmanje polovicu radova potrebnih za građenje te

građevine. Glavni inženjer gradilišta odgovoran je za cjelovitost i međusobnu

usklađenost radova, za međusobnu usklađenost provedbe obveza te ujedno

koordinira primjenu propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom

izvođenja radova.

Glavni inženjer gradilišta može biti istodobno i inženjer gradilišta jednog od

izvođača, odnosno voditelj radova za određenu vrstu radova. Glavni inženjer

gradilišta, inženjer gradilišta i voditelj radova mogu biti osobe koja ispunjavaju

uvjete za obavljanje tih poslova prema Zakonu.

Izvođač može započeti obavljati djelatnost građenja samo ako ima suglasnost za

započinjanje obavljanja djelatnosti građenja.

7

2.4.1. Suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja

Građevinske licence, odnosno suglasnost za započinjanje obavljanja djelatnosti

građenja, regulirane su Zakonom o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i

djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN 152/08) koji je stupio na snagu

01.01.2009. godine.

Izvođač može započeti obavljati djelatnost građenja samo ako ima građevinsku

licencu, odnosno suglasnost za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja (u

daljnjem tekstu: suglasnost), osim ako navedenim Zakonom nije propisano

drukčije.

Zakonom o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom

uređenju i gradnji (NN 152/08) je određeno da se građevinske licence dijele na

osnovne tri vrste licenci:

A, B, C, D, E, F i G skupina– vrsta licence koja omogućava građenje

kompletnih objekata, neovisno da li se radi o objektima visokogradnje,

niskogradnje, energetskim objektima odnosno građenje objekta kao cjeline

skupina pojedinih radova – vrsta licence koja omogućava izvođenje samo

pojedinih radova za koje je subjekt licenciran (konstrukcije, zemljani radovi,

strojarske instalacije…)

skupina manje složenih radova - vrsta licence koja omogućava izvođenje

samo manje složenih radova (zidarski radovi, instalaterski radovi…)

Skupina za građenje određenih objekata ovisi o visini ugovorene vrijednosti

građevine koja se gradi, odnosno iznos cijene koju naručitelj prema ugovoru o

građenju plaća izvođaču ili izvođačima za građenje cijele građevine, odnosno za

izvođenje svih radova, uključujući i vrijednost građevinskih i drugih radova

obuhvaćenih troškovnikom koji je sastavni dio glavnog projekta u skladu s kojim se

gradi građevina.

8

2.4.2. Podjela licenci po skupinama

Skupina A je namijenjena za građevine javne namjene čija je ugovorena

vrijednost veća od 7.000.000,00 eura (bez PDV-a). Izvođač mora

zapošljavati najmanje 300 radnika, od kojih najmanje 10 radnika ispunjava

uvjete za inženjera gradilišta, odnosno položen stručni ispit.

Skupina B je namijenjena za građevine koje nisu javne namjene, a čija je

ugovorena vrijednost veća od 7.000.000,00 eura (bez PDV-a). Izvođač mora

zapošljavati najmanje 200 radnika, od kojih najmanje 10 radnika ispunjava

uvjete za inženjera gradilišta.

Skupina C je namijenjena za građevine čija ugovorena vrijednost nije veća

od 7.000.000,00 eura (bez PDV-a). Izvođač mora zapošljavati najmanje 120

radnika, od kojih najmanje 3 radnika ispunjava uvjete za inženjera gradilišta.

Skupina D je namijenjena za građevine čija ugovorena vrijednost nije veća

od 6.000.000,00 eura (bez PDV-a). Izvođač mora zapošljavati najmanje 80

radnika, od kojih najmanje radnika ispunjava uvjete za inženjera gradilišta.

Skupina E je namijenjena za građevine čija ugovorena vrijednost nije veća

od 5.000.000,00 eura (bez PDV-a). Izvođač mora zapošljavati najmanje 60

radnika, od kojih najmanje 1 radnik ispunjava uvjete za inženjera gradilišta.

Skupina F je namijenjena za građevine čija ugovorena vrijednost nije veća

od 3.000.000,00 eura (bez PDV-a). Izvođač mora zapošljavati najmanje 30

radnika, od kojih najmanje 1 radnik ispunjava uvjete za inženjera gradilišta.

Skupina G je namijenjena za građevine čija ugovorena vrijednost nije veća

od 1.500.000,00 eura (bez PDV-a). Izvođač mora zapošljavati najmanje 15

radnika, od kojih najmanje 1 radnik ispunjava uvjete za inženjera gradilišta.

Skupina H, odnosno pojedini radovi, uključuju i radove uklanjanja građevina.

Izvođač mora zapošljavati najmanje 8 radnika, od kojih najmanje 1 radnik

ispunjava uvjete za inženjera gradilišta i voditelja pojedinih radova (tehničar

sa položenim stručnim ispitom) za svaki pojedini rad.

9

Skupina I, odnosno manje složeni radovi. Izvođač mora zapošljavati

najmanje 2 radnika, od kojih najmanje 1 radnik ispunjava uvjete za

poslovođu ili predradnika za svaki pojedini rad.

Pojedini izvođač može ishoditi građevinsku licencu koja će obuhvaćati izvođenje

objekata bilo koje skupine za koju ispunjava uvjete, te sa skupinu kumulirati sa

pojedinim radovima, ukoliko to kadrovska struktura dozvoljava.

2.5. Nadzorni inženjer

Nadzorni inženjer je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo

uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer i provodi u ime

investitora stručni nadzor građenja ako za to ispunjava uvjete građenja prema

posebnom zakonu i propisima donesenim na temelju tog zakona.

Nadzorni inženjer ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini.

U provedbi stručnog nadzora građenja nadzorni inženjer je dužan odrediti način na

koji će se otkloniti nedostaci, odnosno nepravilnosti građenja građevine, kada za to

postoji potreba. Način otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti upisuje se u

građevinski dnevnik.

Na građevinama na kojima se izvodi više vrsta radova ili radovi većeg opsega,

stručni nadzor mora provoditi više nadzornih inženjera odgovarajuće struke. Glavni

nadzorni inženjer odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog

nadzora građenja i dužan je o tome sastaviti završno izvješće.

Glavni nadzorni inženjer može biti istodobno i nadzorni inženjer za određenu vrstu

radova. Nadzorni inženjer i projektant su učlanjeni u Hrvatsku komoru arhitekata i

inženjera u graditeljstvu.

10

3. Projekt

3.1. Projekt i vrste projekta

Izrada projektno tehničke dokumentacije je neophodna za bilo kakvo izvođenje

radova. Postoji više definicija pojma projekt ovisno o literaturi koju koristimo.

Općenito je projekt skup međusobno i u logičkom redoslijedu povezanih aktivnosti

usmjerenih ostvarenju postavljenih ciljeva, a ograničenih su trajanja.

Izdvojila sam nekoliko definicija projekta:

F. C. Harison: “Projekt je nerutinski, nerepetativni jednokratni pothvat s

diskretnim vremenskim, financijskim i tehničkim ciljevima.”

C. Kavanagh: “Projekt je određena količina radova s definiranim početkom i

krajem koji moraju biti podijeljeni u zadatke, kao komponente projekta.”

Meredith: ”Projekt je skup zadataka ili aktivnosti od kojih svaka mora biti

izvršena prije nego se može završiti zadatak.”

Projekte možemo svrstati u određene skupine, iako ne postoji neka

općeprihvaćena podjela. Moguće podjele su:

Prema odnosu na predmet projekta dijele se na:

Fizičke i apstraktne

Tehničke, ekonomske, kulturne i druge

Istraživačke i razvojne

Vrste projekta po granama privrede

11

Prema stupnju određenosti projekti mogu biti:

Determinirani- kod njih su neke aktivnosti i povezanosti među njima poznati

prije izvedbe

Stohastički- kod njih se rezultati projekta ne mogu predvidjeti

Prema učestalosti pojavljivanja projekti mogu biti:

Jednokratni- projekti koji se izvode samo jedanput

Višekratni- projekti koji se izvode više puta , sličnom ili istom izvedbom

Postoje tri osnovne vrste projektno tehničke dokumentacije prema razini izrade i to:

idejni projekt

glavni projekt

izvedbeni projekt

3.1.1. Idejni projekt

Idejni projekt je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju

osnovna oblikovno- funkcionalna i tehnička rješenja građevine, te prikaz smještaja

građevine na građevnoj čestici na odgovarajućoj geodetskoj podlozi. Radi se na

osnovi projektnog zadatka. Idejni projekt, ovisno o složenosti i tehničkoj strukturi

građevine, može sadržavati i druge nacrte i dokumente ako su oni značajni za

izradu glavnog projekta.

Idejni projekt koji služi za izdavanje rješenja o uvjetima građenja mora sadržavati

sve potrebne podatke za obračun vodnog i komunalnog doprinosa te rješiti

koncepciju, funkcionalnost i oblik objekta, te izbor konstrukcije.

12

Crtaju se u mjerilima M 1:200, M 1:500 kod većih objekata i u M 1:100 za manje

objekte. Sadrže idejno rješenje postavljenog projektnog zadatka, a služe za

dobivanje uvjeta gradnje za izradu glavnog projekta.

Idejni projekti sadrže:

situacijski nacrt (situacija) – crta se u mjerilu 1 :500, a za veće građevine i u

1:1000, te prikazuje parcelu, položaj građevine i okolinu (pristup

prometnicama)

nacrte, izrađene u mjerilu 1:200

izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom građevine i ucrtanim

susjednim građevinama

podatke iz geotehničkih i drugih istražnih radova

pokazatelje ispravnosti tehničkog rješenja za stabilnost i mehaničku

otpornost, zaštitu od požara, opskrbu vodom, odvodnju, način priključenja

na prometnicu, promet u mirovanju

tehnički opis

Idejni projekt izrađuje se na temelju projektnog zadatka, izvoda iz katastarskog

plana, zemljišne knjige, posebne geodetsku podloge za predmetnu građevinsku

česticu, te ostale potvrde koje su potrebne kod izrade projekata, koje investitor

donosi projektantu. Projektant nakon toga provjerava uvjete za predmetnu

građevinsku česticu i nakon toga pristupa crtanju idejne skice. Nakon suglasnosti

projektanta i investitora oko završne skice pristupa se završavanju idejnog

projekta koje započinje sa kotiranjem i završavanjem nacrta, pisanjem tehničkog

opisa, te se rade svi potrebni proračuni i iskazi.

13

Nacrti idejnog projekta sadrže:

situacije

presjeke (uzdužni i poprečni)

tlocrte po etažama

poglede (fasade)

Nakon izrade idejnog projekta pristupamo izradi glavnog projekta.

3.1.2. Glavni projekt

Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko

rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu te drugih

zahtjeva prema Zakonu i posebnim propisima. On mora u pogledu lokacijskih

uvjeta biti usklađen s idejnim projektom.

U slučaju kada glavni projekt nije izradio projektant idejnog projekta, investitor mu

je dužan dostaviti glavni projekt na uvid radi davanja mišljenja o usklađenosti

glavnog projekta s idejnim projektom. Tek nakon što investitor dobije pozitivno

mišljenje on može podnijeti zahtjev za potvrdu glavnog projekta, odnosno

građevinsku dozvolu.

Ako su nam idejni i glavni projekt neusklađeni, projektant je dužan negativno

mišljenje dostaviti Ministarstvu koje izdaje potvrdu glavnog projekta odnosno

građevinsku dozvolu, građevinskoj inspekciji i Hrvatskoj komori arhitekata i

inženjera u graditeljstvu.

Glavni projekt, ovisno o vrsti građevine, sadrži:

arhitektonski projekt

građevinski projekt

elektrotehnički projekt

14

strojarski projekt

geodetski projekt

projekt temeljenja

krajobrazni projekt

situacija

tlocrt temelja

tlocrte katova

tlocrt krovišta

tlocrt krovnih ploha

poglede

detaljan tehnički opis

predviđeni troškovi gradnje

protupožarni elaborat

statički proračun

Ti projekti moraju sadržavati podatke iz elaborata koji su poslužili kao podloga za

njihovu izradu, projektirani vijek uporabe građevine i uvjete za njezino održavanje.

Građevinski projekt mora sadržavati i geotehnički projekt za građevine za koje je

potreban dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine u dijelu koji se odnosi

na međusobno djelovanje građevine na temeljno tlo i stijenu, radi propisane

kontrole ovlaštenog revidenta.

Glavni projekti se crtaju u mjerilu 1:100, iznimno 1:200. Njima se utvrđuje

koncepcija i funkcionalnost građevina, razrađuje konstrukcija i izgled, te služi kao

podloga za izradu projekata instalacija, za statički proračun i za predračun

troškova, te služi za dobivanje suglasnosti na glavni projekt .

Sadržaj projekata propisuje ministar pravilnikom. Projektant glavnog projekta može

zahtijevati pregled radova u određenoj fazi građenja, što mu investitor pravodobno

mora omogućiti. O izvršenom pregledu radova projektant se očituje upisom u

građevni dnevnik. Projektant koji je izradio izmjene ili dopune glavnog projekta

15

odgovoran je za cijeli projekt, a investitor, odnosno njegov pravni sljedbenik je

dužan trajno čuvati glavni projekt zajedno s potvrdom glavnog projekta, odnosno

građevinskom dozvolom.

3.1.3. Izvedbeni projekt

Izvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom i na

temelju njega se gradi građevina. Izvedbeni projekt mora biti izrađen u skladu s

glavnim projektom. On sadrži sve što i glavni projekt samo što su nacrti izrađeni u

mjerilu 1:50 (tzv. ''palirski crteži'' gdje su mjere upisane bez žbuke, od opeke do

opeke) , a služe za izvođenje radova i obračun, i detalje nacrtane u mjerilu 1:10,

1:5, 1:2, 1:1.

Izvedbeni projekt sadrži:

arhitektonske projekte

planove oplate (prevaljeni presjeci pojedinih konstruktivnih elemenata)

planove savijanja armature

detaljni nacrti detalja (crtaju se u mjerilu 1:20, 1:10, 1:5, 1:2. 1:1) izvedbeni

troškovnik predviđenih radova

hidro-instalacije

strojarski projekt

elektro projekt

Za realizaciju jednog građevinskog objekta potrebna nam je projektna

dokumentacija, bez koje se ne može izvesti niti jedan građevinski zahvat. Prvo se

treba izraditi investicijsko tehničku dokumentaciju kad želimo prići realizaciji nekog

investicijskog zahvata izgradnjom građevinskog objekta.

16

Ako izvedbeni projekt nije izradio projektant glavnog projekta, investitor mu je

dužan dostaviti izvedbeni projekt ili njegov dio prije početka građenja, odnosno

izvođenja određenih radova na uvid radi davanja mišljenja o usklađenosti

izvedbenog projekta s glavnim projektom.

U slučaju neusklađenosti ova dva projekta, projektant glavnog projekta je dužan

negativno mišljenje dostaviti Ministarstvu, koje je izdalo potvrdu glavnog projekta

odnosno građevinsku dozvolu, građevinskoj inspekciji i Hrvatskoj komori arhitekata

i inženjera u graditeljstvu.

Izvedbeni projekt nije obvezan za građenje zgrade čija bruto površina nije veća od

400 m2, zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija bruto

površina nije veća od 600 m2 i jednostavne građevine. Izvedbeni projekt građevine

sa svim ucrtanim stvarno izvedenim izmjenama i dopunama (projekt izvedenog

stanja) dužan je čuvati investitor, odnosno njegov pravni slijednik za sve vrijeme

dok postoji građevina.

3.2. Faze projekta

Svaki projekt se sastoji od nekoliko faza i to su :

koncipiranje,

definiranje,

izvođenje,

uporaba ili eksploatacija.

17

Slika 2. Shema opće podjele projekta

Svaka od tih faza ima i svoje podfaze koje su prikazane na slici 2.

3.2.1. Koncipiranje

Koncipiranje ima svoje podfaze:

zamisao

istraživanje

idejna tehnička dokumentacija

uvjeti uređenja prostora

prethodna suglasnost potrebna za idejni projekt

investicijska studija i studija izvodljivosti

osiguranje financiranja

imovinsko-pravni odnosi

U prve faze koncipiranja dobivamo neku zamisao koju trebamo istražiti (da li ima

smisla tako nešto graditi), te moramo imati uvjete uređenja prostora. Na temelju

idejne tehničke dokumentacije, odnosno idejnog projekta, tražimo uvjete građenja

od svih javnih komunalnih poduzeća.

PROJEKT

KONCIPIRANJE DEFINIRANJE IZVOĐENJE UPORABA ILI

EKSPLOATACIJA RUŠENJE

OKRUŽENJE

18

Prije nego što prijavimo zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole trebamo

osiguranje financija, riješene imovinsko- pravne odnose i provesti studiju

izvodljivosti (da li možemo uopće takvu građevinu napraviti) i investicijsku studiju

(kako mislimo financirati projekt). Zahtjev za lokacijsku dozvolu predajemo lokalnoj

samoupravi, Gradu ili županijskom uredu.

Nakon što dobimo uvjete, saziva se konferencija na kojoj prisustvuju investitor,

glavni projektant, referent, predstavnik ministarstva unutarnjih poslova za

protupožarstvo, sanitarna inspekcija i inspektor zaštite na radu. Na konferenciji se

pregledava idejno tehnička dokumentacija. Zaključak o uvjetima gradnje se donosi

kad su svi zadovoljni te se potom saziva očevid. Na očevidu (8 dana prije očevida

je obješen zaključak o očevidu na parceli) se izlazi na lice mjesta buduće gradnje

gdje se utvrđuje postojeće stanje na parceli i gdje susjedi daju svoju suglasnost ili

primjedbe na projekat.

Lokacijska dozvola je temeljni dokument kojim se utvrđuje:

namjena građevine

gabariti građevine

smještaj na parceli

uvjete pojedinih javnih poduzeća.

Lokacijsku dozvolu izdaje Grad ili županijski ured te ona vrijedi dvije godine. Nakon

15 dana, kada ona postaje pravomoćna, pristupamo izvedbi glavnog projekta,

odnosno fazi definiranja.

19

3.2.2. Definiranje

Faza definiranja ima i svoje podfaze:

prikupljanje ponuda i odabir projektanta za izradu glavne tehničke

dokumentacije,

zadajemo projektni zadatak,

izrađuje se i nadzire izrada tehničke dokumentacije,

suglasnost na tehničku dokumentaciju,

dajemo zahtjev za građevinsku dozvolu na temelju glavnog projekta,

prikupljanje ponuda za građenje,

idejni projekt organizacije građenja,

izabire se izvođač i ugovara se građenje.

U drugoj fazi, odnosno fazi definiranja, na temelju lokacijske dozvole pristupamo

izradi glavne tehničke dokumentacije, koju može raditi isti projektant, ali i ne mora.

Potvrda glavnog projekta je dokument, odnosno upravni akt, na temelju kojega se

može pristupiti građenju nove ili rekonstrukciji postojeće građevine. Njime se

utvrđuje da je glavni, odnosno idejni projekt, izrađen u skladu s propisima i

utvrđenim uvjetima koje mora ispunjavati građevina na određenoj lokaciji, te da su

ispunjeni svi potrebni preduvjeti za gradnju. Izdaje ju lokalna samouprava, Grad ili

županijski ured. Ona vrijedi dvije godine i može se produljivati na još jednu ukoliko

se nisu promijenili uvjeti na temelju kojih je izdana.

Nakon što investitor prijavi gradilište i odabere izvoditelja započinje treća faza

projekta, izvođenje.

20

3.2.3. Izvođenje

Treća faza je izvođenje i ona se dijeli na podfaze:

izrada izvedbenog projekta organizacije građenja,

uvođenje izvođača u posao,

pripremni radovi,

građenje objekta,

isporuka i montaža opreme,

tehnički pregled i predaja građevine investitoru,

uporabna dozvola,

uporaba objekta.

Izvođenje započinje odabirom izvoditelja radova i potpisuje se ugovor kojim se

mora definirati cijena, način obračuna, način plaćanja, te se definira rok izvođenja

(datum početka i završetka gradnje), garancije.

Pod izvođenjem radova podrazumijeva se izvođenje pripremno-završnih,

građevinskih, obrtničkih i instalaterskih radova, radova izgradnje, nadogradnje,

dogradnje, adaptacija, rekonstrukcija i sanacija.

Izvoditelj radi izvedbeni projekt organizacije građenja. Osnovna dokumentacija za

izradu ovog projekta je prethodno napravljeni idejni projekt organizacije građenja.

Izvoditelju predajemo projektno-tehničku dokumentaciju i dozvolu za gradnju te

time započinje gradnja građevine.

21

3.2.4. Uporaba

Četvrta faza, odnosno uporaba, započinje nakon tehničkog pregleda i dobivanja

uporabne dozvole. Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor

temeljem obavijesti izvoditelja da je gradnja građevine dovršena, te u njoj prilaže:

presliku konačne građevinske dozvole ,

podatke o sudionicima u gradnji,

pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja

građevine,

završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine.

Uporabna dozvola je rješenje tijela graditeljstva kojim se dozvoljava korištenje

građevine nakon uspješno izvršenog tehničkog pregleda. Izdaje ju lokalna

samouprava, Grad ili županijski ured.

Uporabna faza obuhvaća korištenje građevine, eksploataciju, ulazak u objekt i u

njenom je sklopu i održavanje.

3.2.5. Rušenje

Zadnja faza projekta je rušenje koje nastupa u momentu kada je građevina

dotrajala, odnosno postal nesigurna za korištenje. Do rušenja može doći i zbog

promjene u namjeni ili neadekvatnog prostora za korištenje.

Pod rušenjem smatramo svaki postupak kojim se djelomično ili u cijelosti ruše

konstruktivni dijelovi objekta ili objekt u cjelini. Za rušenje je potrebno također

ishoditi dozvolu za uklanjanje građevine.

22

3.3. Cilj projekta

Svaka faza projekta ima svoj cilj i bez obzira na vrstu objekta koji treba izgraditi, on

treba biti izveden tako da se:

gradi u skladu sa važećim zakonima, propisima i standardima,

gradi tehnički konkretno, odnosno objekt mora biti izveden prema normama,

pravilima struke, važećim tehničkim propisima, te u skladu sa suvremenim

dostignućima tehnike i znanosti,

gradi pravodobno, odnosno da se pridržava roka koji je određen ugovorom

o građenju,

gradi ekonomično, odnosno da nemamo više troškova od predviđenog

(ostvaren ekonomski cilj projekta), te ne smijemo imati više izlaza nego

ulaza u vrijednosnom smislu.

23

4. Projekti organizacije građenja

Pod pojmom projekt organizacije građenja smatramo ulaznu informaciju

organizacijskog podsustava u proizvodnom sustavu građenja koju možemo

promatrati i proučavati u sustavnoj koncepciji kao zaseban izdvojen sustav sa

svojim podsustavima i elementima. Tim projektom se usmjerava skup aktivnosti na

različitim mjestima i u određenom vremenskom redoslijedu, na izgradnju objekta,

što predstavlja organizaciju građenja.

Ulazna informacija organizacijskog podsustava čini tehničko-dokumentacijsku

osnovu koja nam služi za definiranje proizvodnog procesa i postupaka tijekom

proizvodnog sustava građenja.

Za svaki proizvodni sustav je potrebno izraditi projekt organizacije građenja kojim

se definiraju svi tijekovi pravilne transformacije ulaznih sastavnica u proizvodnom

sustavu građenja kako bi dobili što povoljnije izlazne sastavnice s manjim

odstupanjima.

Postavljene ciljeve, koje nastojimo ostvariti projektom organizacije građenja,

određuju:

naručitelj,

izvođačka organizacija,

društvo.

Projekt organizacije građenja omogućuje:

smanjenje troškova,

skraćenje roka izgradnje,

racionalno upravljanje resursima,

smanjenje rizika,

postizanje željene razine kvalitete.

24

Projekt organizacije građenja predstavlja idejni rad koji izrađuju specijalizirani

visoko stručni kadrovi izvoditelja. U fazi projektiranja mora se osigurati dovoljno

vremena za izradu tehničke dokumentacije, a smišljeno ulaganje povećanje

kvalitete ove dokumentacije donosi opravdane uštede ukupnih troškova za

realizaciju objekta. Projekt organizacije građenja objekta je potreban svim

sudionicima u budućoj realizaciji objekta.

Temeljni podaci za izradu projekta organizacije građenja su:

tehnička dokumentacija,

raspoloživa operativna sredstva,

podaci o lokalnim prilikama i terenskim uvjetima,

količina radova.

4.1. Metodologija izrade projekta organizacije građenja

Izrada projekta organizacije građenja je složen zadatak te je stoga i potrebno

izradu tog elaborate izvesti sustavno i metodološki.

Imamo devet koraka u postupku izrade projekta organizacije građenja koji su

prikazani na slici 3.

Slika 3. Shema koraka u postupku izrade projekta organizacije građenja

1.

•ODREĐIVANJE CILJEVA

2.

•SINTEZA SUSTAVA ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA

3.

•PRIKUPLJANJE I ANALIZA PODATAKA

4.

•FORMULACIJA PROBLEMA

5.

•ODREĐIVANJE KRITERIJA

ZA IZBOR RJEŠENJA

6.

•SINTEZA VARIJANTI RJEŠENJA

7.

•ANALIZA SVAKE

VARIJANTE

8.

•ODABIRANJE OPTIMALNOG

RJEŠENJA

9.

•IMPLEMENTACIJA

25

Svaki od tih koraka mora imati mogućnost povratnog djelovanja, ako rješenje nije

primjereno predviđenim propozicijama.

4.1.1. Određivanje ciljeva

Projekt organizacije građenja omogućava brzo, kvalitetno i ekonomično građenje, a

za te ciljeve je potrebno da bude izrađen prije početka građenja.

Temeljni ciljevi su rokovi, troškovi i kvaliteta, a da bi se ostvarili provodimo

optimalizaciju minimalizacijom rokova, odnosno vremenskih veličina i troškova, te

maksimaliziranjem kvalitete. Postoje pozitivne i negatvne okolnosti koje mogu

djelovati na ostvarenje ciljeva.

Pozitivne okolnosti su one koje su povoljne i njih možemo ostvariti nekim

organizacijskim mjerama poput:

postizanja ekonomičnosti i produktivnosti,

načina rada po taktnom sustavu,

racionalnom i ravnomjernom uporabom mehanizacije,

ubrzanjem kritičnih radova primjerenim i racionalnim metodama.

Negativne okolnosti su razni neželjeni ulazi iz okruženja koji deformiraju

proizvodnju i njih nakon što ih utvrdimo, nastojimo i ukloniti.

4.1.2. Model za rješavanje problema

Model oganizacije je potrebno postaviti za izradu projekta organizacije građenja i

tim koji će ga izrađivati. Tim može biti jedan čovjek ili skupina stručnjaka za

složene i veće projekte.

Potrebno je prikupljati podatke s terena i neke druge informacije potrebne za izradu

projekta organizacije da bi mogli dalje utvrditi način analize primjenjujući statičke

metode i operacijsko istraživanje uz pomoć računala.

26

4.1.3. Prikupljanje i analiza podataka

Prikupljanje podataka označava njihov popis iz dokumentacije, s terena, o

raspoloživim sredstvima iz propisa, ugovora i slično. Potrebno je selektivno

obraditi. Analizu podataka možemo provesti proučavanjem projekta i tehnologije,

izborom raspoloživih sredstava, mrežnim planiranjem i statičkim metodama.

4.1.4. Formuliranje problema

Formuliranjem problema smatramo pravilno definiranje zadatka izrade projekta

organizacije građenja, gdje treba riješiti organizacijsko tehnološka pitanja, te je

potrebno odrediti granice sustava i utjecajne čimbenike. Potrebno je pažljivo

postaviti dijagnozu problema koji mogu biti u mehanizaciji, materijalu, kvaliteti i

kadrovima.

4.1.5. Određivanje kriterija

Kriteriji su funkcija postavljenog cilja koji se većinom mogu matematički

kvantificirati ili ocijeniti.

Mogu biti:

osiguranje ekonomičnosti građenja, odnosno troškovi,

ispunjenje predviđenih rokova,

realnost predviđenih tehnoloških metoda,

djelotvornost i brzina prenesenih informacija,

prikladnost predloženog organizacijskog oblika,

raspoloživost kadrova,

složenost i opremljenost,

27

učinkovitost i brzina intervencije,

moguća i tražena kvaliteta,

koordinacija djelovanja.

4.1.6. Formuliranje varijantnih rješenja

Kreativnost tima koji izrađuje projekt organizacije građenja je označena sintezom

varijanti. Potrebne su nam barem dvije varijante da bi ih mogli uspoređivati, a za

slične modele postoje uzori i modeli. Bitno je pokušavanje nečeg novog što će nam

dati bolje tehničke i ekonomske rezultate.

Zadaća projekta organizacije građenja je upravljanje procesom građenja te je pri

izboru rješenja potrebno predvidjeti elastičnost, zbog mogućnosti nepredviđenosti

tijekom građenja, koje se pojavljuju iz okruženja.

4.1.7. Analiza varijanti

Kriteriji čine temelj za ocjenu varijanti i tada treba razmotriti moguće teškoće i

rezultate u odnosu na postavljene ciljeve.

Da bi izbjegli subjektivnost kod ocjenjivanja, potrebno je primjenjivati matematičke

metode za kvantitativnu analizu.

4.1.8. Određivanje optimalnog rješenja

Optimalizaciji pristupamo kada provedemo analizu. Postavljena bi varijanta trebala

kritički razmotriti, objektivizirati , vrednovati i utvrditi optimalno rješenje .

28

4.1.9. Provedba odabranog rješenja

Osnova za razradu projekta organizacije građenja stvorena je odabirom varijante.

Optimalnu varijantu rješavamo cjelovito, a detalje uvodimo postupno, prema razini

razlaganja.

Projektom organizacije građenja dobivamo funkciju sustava s odgovorima što i

kako trebamo graditi, dinamikom prijelaza iz jednog stanja u drugo, pravilima

upravljanja te prijedlogom odluka.

4.2. Struktura projekta organizacije građenja

Projektom organizacije građenja rješavamo:

tehnološke procese,

organizacijski ustroj i rukovođenje,

vanjski i unutarnji transport,

pripremne i prethodne radove,

shemu uređenja gradilišta (po fazama izvođenja),

izvorišta materijala,

vremensko i financijsko planiranje radova,

potrebe u resursima (strojevi, materijali i radnici),

opskrbu vodom i energijom,

smještaj i prehranu radnika,

tijek informacija,

praćenje i kontrolu radova,

plan i kontrolu troškova,

mjere zaštita na radu,

način obračuna,

plan potrebnih novčanih sredstava.

29

5. Vrste projekta organizacije građenja

Projekt organizacije građenja se izrađuje u dvije faze:

idejni projekt organizacije građenja

izvedbeni (glavni) projekt organizacije građenja

Projekt organizacije građenja izrađuje izvoditelj.

5.1. Idejni projekt organizacije građenja

Idejni projekt organizacije građenja se izrađuje u fazi definiranja projekta i njime se

trebaju utvrditi temeljne sastavnice koje će nam služiti kao dokumentacijska

osnova za sastavljanje ponuda za tržište. Idejni projekt organizacije građenja

izvoditelj izrađuje prilikom davanja ponude investitoru.

Idejnim projektom organizacije građenja utvrđujemo:

prikupljanje i analizu podloga,

analizu uvjeta građenja,

temeljnu tehnološku koncepciju građenja,

idejnu shemu gradilišta,

veličine uteva unutrašnjeg transporta,

glavne strojeve koje ćemo koristiti u procesu građenja,

veličinu kalkulativnog faktora koji će nam služiti za utvrđivanje posrednih

troškova,

idejni vremenski plan tijeka građenja,

izdradu kalkulacije.

30

5.2. Izvedbeni ili glavni projekt organizacije građenja

Izvedbeni ili glavni projekt organizacije građenja izrađujemo nakon dobivenog

posla na tržištu, odnosno pri izvedbi objekta. Temeljnu dokumentaciju za taj projekt

čini već izrađen idejni projekt koji nam služi kao polazna dokumentacijska osnova.

Pri njegovoj izradi trebamo primjenjivati načela racionalizacije kako bi stvorili uvjete

za postizanje uspješnije proizvodnosti i povoljnijih izlaznih veličina u proizvodnom

sustavu građenja.

Potrebno je pronaći najprimjerenija rješenja koja će polučiti moguće izlazne

sastavnice, odnosno kvalitetan i ekonomski pozitivan građevinski proizvod izveden

u planiranom roku, a to možemo postići izradom pojedinih rješenja u projektu

organizacije građenja u alternativama, te provođenjem optimalizacije.

Glavni elementi koje je potrebno riješiti i predočiti izvedbenim projektom

organizacije građenja su:

definiranje organizacijskog modela građenja po fazama i dijelovima objekta

rješenje tehnologije izvedbe za sve vrste građevinskih radova- tom

djelatonošću treba riješiti sve tehnološke procese objekta prema vrsti

objekta, kao što su:

izvedba zemljanih radova

odabiranje oplatnih sustava, montaže i demontaže oplate

proizvodnja, transport i ugradba betona

proizvodnja, transport i ugradba mortova

savijanje, transport i ugradba asfaltnih masa

prefabrikacija proizvodnje, transport i montaža

skele i konstrukcije za podupiranje.

izvedbena shema uređenja gradilišta po fazama izvođenja, s gradilišnim

instalacijama i gradilišnim prometnicama

31

opskrba energijom, vodom i drugo s dimenzioniranjem potreba po

energentima

rješenje unutarnjeg transporta na gradilištu

odabir strojeva s dimenzioniranjem njihovih kapaciteta

razmještaj postrojenja, pogona, skladišta i drugo s dimenzioniranjem

potrebnog prostora

plan materijala s utvrđivanjem izvorišta nabave

dimenzioniranje transporta glavnih repromaterijala i prefabriciranih

elemenata

plan potreba radnika po broju, zanimanju i klasifikacijskoj strukturi

dinamičko vremensko planiranje tijeka izvedbe radova u ukupnom trajanju i

operativno planiranje u manjim vremenskim veličinama

dinamičko planiranje potrebnih resursa (materijal, strojevi i radnici)

financijski dinamički plan

smještaj i prehrana radnika

upravljanje projektima

način obračuna i obračun

mjere zaštite na radu

mjere zaštite okoline

optimalizacija projekta organizacije građenja kroz varijantna rješenja. [1]

Kod projekta organizacije građenja bitno je da ga uskladimo sa specifičnostima

gradilišta, objektima i okolinom u kojoj provodimo građenje.

32

6. Shema gradilišta

Shema gradilišta predstavlja tlocrtni grafički prikaz svih planiranih privremenih

objekata potrebnih za gradnju građevine, odnosno razmještaj svih potrebnih

priključaka na infrastrukturu na gradilištu. Crtanje sheme gradilišta se obavlja u

mjerilima od 1:200 (kod linijskih objekata M 1:500) do 1:1000 (M 1:1000 s

dodatnim prikazom situacije privremenih objekata u M 1:200), u ovisnosti da li su

objekti koncentrirani (objekti visokogradnje) ili razvučeni (objekti niskogradnje).

Prostor bi trebao biti organiziran ekonomično i sigurno, kod čega moramo voditi

računa o povezivanju radnih mjesta s istim tehnološkim procesima i transportnim

uvjetima.

Shema gradilišta treba biti rezultat svih proučavanja tijekom izrade projekta

organizacije građenja i u nju unosimo sve objekte iz područja privremenih radova:

privremene prometnice

privremena naselja

sve objekte gradilišta.

Svrha izrade sheme gradilišta je dobivanje potpunog uvida u lokaciju i raspored

svih kapaciteta potrebnih za izvođenje objekta, kao i njihova povezanost i

uvjetovanost u vezi s tehnologijom građenja. Cilj sheme gradilišta je da se osigura

takav položaj koji će omogućiti najveće ekonomske prednosti, odnosno minimalne

proizvodne troškove.Bitno je racionalno rješenje unutrašnjeg transporta,

povezivanje gradilišta s vanjskim prometnicama i racionalno povezivanje s

energetskim izvorima.

Osnovna načela prostornog uređenja gradilišta su:

veće količine materijala (da su bliže dizalici),

teži teret (bliže dizalici),

preglednost,

sigurnost.

33

6.1. Gradilišni kompleks objekata

Gradilište obuhvaća kompleks objekata koji pripadaju pripremnim radovima:

privremene prometnice koje su neophodne kod gradilišta udaljenih od javnih

prometnica, često neophodne i na samom gradilištu

privremeno naselje koje je potrebno ako u blizini nema naseljenog mjesta ili

ako gradnja dugo traje

uređenje gradilišta (osnovni cilj je omogućiti efikasnu gradnju, konkretni

sadržaji ovise o vrsti i karakteristikama)

6.2. Sadržaj sheme

Shema uređenja gradilišta sadrži:

ucrtane i kotirane objekte predviđene za izgradnju

ucrtane i kotirane postojeće objekte s označenim karakterističnim

presjecima i visinama

prostiranje gradilišta s ucrtanom ogradom i označenim ulaznim i izlaznim

mjestima na gradilište

sve prometnice (privremene i stalne), kao i postojeće koje se prije početka

ugradnje uklanjaju

privremene prometnice koje se nakon završetka gradnje uklanjaju

vrstu materijala od kojih su građene

proizvodne pogone (betonare, asfaltne baze, armiračnice, pogoni

prefabrikata) s definiranim pozicijama u odnosu na građevinu i prometnice,

položaje kolosijeka toranjskih dizalica,

kabele elektro-mreže

priključno mjesto na obližnju trafostanicu

priključna mjesta na elektro-mrežu

34

vodovode za dovod vode i odvodnju s izvorištem i priključnim mjestima

hidrantsku mrežu

skladišni prostor

smještaj rezervnih strojeva i strojeva koji miruju

sve vrste zgrada privremenog karaktera (radioničko naselje, blagovaonice,

garderobe, sanitarni blokovi)

tablu gradilišta

Prije početka bilo kakvih radova na gradilištu potrebno je:

gradilište prijaviti građevinskoj inspekciji- najkasnije u roku od osam dana

prije početka građenja i trebamo obratiti pažnju na prijavu i prvi datum u

dnevniku jer je inspektor kad dođe na gradilište uspoređuje s dnevnikom

izraditi plan organizacije gradilišta koji mora sadržavati tekstualni dio i

shemu organizacije (u kojoj su prikazani pristupni putevi, privremeni razvod

vode i struje, deponije materijala, ograda gradilišta, lokacija kranova...)

Gradilište moramo prijaviti inspekciji rada kojoj trebamo predati, uz formular

prijave, i shemu organizacije gradilišta. Svatko je od kooperanata na gradilištu

dužan izvršiti prijavu, bez obzira što je gradilište prijavio glavni izvođač. Prijava se

predaje osam dana prije početka radova, a inspektori pri kontroli gradilišta obično

uspoređuju dnevnik i prijavu.

Investitor je dužan prije uspostave gradilišta osigurati izradu plana izvođenja

radova. Svaka promjena na gradilištu koja može utjecati na sigurnost i zdravlje

radnika mora biti unesena u plan izvođenja radova. Plan izvođenje radova je

sastavni dio projektne dokumentacije određene posebnim propisima. Svaki

poslodavac koji izvodi radove u trajanju duljem od pet dana dužan je izraditi svoj

plan izvođenja radova i odrediti rok dovršetka radova. [19]

35

6.2.1. Tabla gradilišta

Tabla gradilišta je tabla kojom označujemo gradilište. Postavljamo je na vidno i

pristupačno mjesto, u vertikalnoj ravni sa dužom horizontalnom stranom, na desnoj

strani od glavnog ulaza u gradilište, neposredno izvan ograde gradilišta i

osvjetljava se zasebnim reflektorskim osvjetljenjem. Ona je pravokutnog oblika

(zlatni presjek), trodimenzionalna i zarubljenih uglova i na njoj se ne smiju isticati

reklamna obilježja.

Na tabli gradilišta mora biti:

ime, odnosno tvrtka

3D prikaz objekta (na 1/3 površine table u gornjem lijevom kutu)

broj urbanističke parcele

naziv investitora sa podacima (adresa, broj telefona, web stranica)

naziv vodećeg projektanta sa podacima

naziv izvođača radova sa podacima

naziv osobe koja provodi stručni nadzor građenja sa podacima

naziv i vrsta građevine koja se gradi

naziv tijela koje je izradilo tehničku dokumentaciju sa podacima

klasa i urudžbeni broj

broj i datum rješenja kojim je izdata građevinska dozvola i naziv organa koji

je izdao građevinsku dozvolu

datum početka radova i utvrđeni rok za završetak radova

naznaka da se radi o kulturnom dobru kada je predmetna građevina upisana

u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Na slici 4. prikazan je jedan primjer table gradilišta za konkretno gradilište

“Izgradnje javne podzemne garaže i uređenje Kapucinskog trga u Varaždinu”.

36

Slika 4. Tabla gradilišta za “Izgradnju javne podzemne garaže i uređenje

Kapucinskog trga u Varaždinu”

Prema tom primjeru vidimo da su na tabli navedeni sljedeći podaci:

građevina,

3D prikaz objekta,

investitor,

projektant,

izvoditelj,

nadzor,

potvrda glavnog projekta (klasa, urudžbeni broj, datum, tko je izdao).

Tabla gradilišta se uklanja nakon dobijanja upotrebne dozvole za objekat.

37

7. Kalkulacija

Kalkulacija je plansko-troškovni postupak kojim se utvrđuje cijena za usluge

izvođača, odnosno u svrhu izrade ponuda. Dokumentacijska osnova za izradu

kalkulacije je idejna dokumentacija organizacije građenja kojom se utvrđuju

temeljna načela organizacijskih i tehnoloških modela proizvodnje. Njome moraju

biti obuhvaćeni planirani modeli koji će biti primljeni na organizaciju i tehnologiju

građenja predmetnog objekta.

Kalkulacija se izrađuje u fazi pripreme ponude za investitora te ona zato treba biti

realna glede konkurentnosti na tržištu, te sigurnosti i uspješnog građenja. Njome

mora biti obuhvaćen dio rizika kroz uvećani dio dobiti kao rezerva za pokrivanje

neželjenih utjecaja okruženja, a veličina rizika nam u trenutku izrade kalkulacije

nije poznata pa ju pretpostavljamo putem akumulacije.

Ponuda prihvaćena na tržištu čini temeljnu dokumentaciju za izradu naknadne

konačne kalkulacije za izvedbu i izradu izvedbenog projekta organizacije

građenja.Ta naknadna kalkulacija je uobičajena u tržišnom poslovanju i služi kao

dokumenatacija za kontrolu planiranih i ostvarenih veličina u odnosu na stvarne

veličine. Na taj način utvrđujemo odnose između planiranih i ostvarenih troškova u

građenju, što stvara potrebne informacije za određivanje i donošenje odluka u

daljnjem procesu građenja.

Model za izradu kalkulacije mora biti:

jednostavan

sveobuhvatan.

Po tom modelu utvrđujemo troškovnu vrijednost radova i provodimo praćenje i

kontrolu. Kontrolu provodimo kroz vremenske i troškovne veličine proizvodnje te

količinske veličine resursa. Model za planiranje troškovne vrijednosti proizvodnje

mora biti jedinstven da bismo mogli pratiti ostvarene veličine, te on mora biti takav

da bismo ga mogli obuhvatiti kompjuterskim računanjem.

38

Na temelju sheme kalkulacije, koja predočuje model i njenu uobičajenu strukturu,

možemo kalkulativnu cijenu kao cijenu prodaje prikazati u obliku funkcije troškova,

odnosno:

( ) ( )

∑

gdje je:

- cijena prodaje

- troškovi

Cijena se sastoji iz sume troškova:

gdje su:

- cijena prodaje

- troškovi rada radnika

- troškovi materijala

- troškovi strojeva

- troškovi uređenja gradilišta

- troškovi režije uprave

– akumulacija

39

Slika 5. Shema kalkulacije [1]

Slika 5. prikazuje shemu kalkulacije koja mora biti jednostavna, jasna i pregledno

sustavno postavljena, tako da omogućuje praćenje ostvarenih troškova po istom

sustavu po kojem je izrađena.

Analiza cijene svake pojedine stavke troškovnika rezultat je proračuna koji se

temelji na poznavanju svih troškova poslovanja dok troškovi predstavljaju

vrijednost utrošenih elemenata proizvodnje u procesu reprodukcije (prikazano na

slici 6).

40

Slika 6. Shema analize cijena

Kako se vrijednost izražava cijenom, troškovi su u novcu izražena količina

utrošene radne snage, sredstava za rad, energije i predmeta rada i sastoje se od :

troškova radne snage,

troškova sredstava za rad,

troškova predmeta rada,

energije.

Slika 6. prikazuje shemu analize cijena. U analizi na slici u gornjem dijelu se nalazi

naziv gradilišta čiji opis mora biti iz dokaznice mjera te stavka troškovnika. U prvom

stupcu se upisuje pozicija norme ili broj cjenovnika, u opisu rada za rad i materijal

izračunavamo troškove rada na izvedbi radova, troškove unutarnjeg transporta i

41

troškove strojeva te upisujemo jedinicu mjera, količinu i cijenu za jedinicu mjere. Za

cijenu izrade i materijala izračunavamo cijenu koštanja i prodajnu cijenu.

Cijena prodaje se sastoji od:

direktnih troškova

indirektnih troškova

dobiti u kojoj je sadržana uobičajeno obračunana dobit (profit)

uvećani dio dobiti za rizik (akumulacija)

gdje je:

- prodajna cijena

- cijena koštanja

- direktni troškovi

- indirektni troškovi

Direktni troškovi se sastoje od troškova rada, materijala i strojeva (prikazano na

Slici 6.) i računaju se za svaku stavku, odnosno poziciju iz troškovnika (oplata u

m2, beton u m3, armature u kg):

gdje su:

- troškovi rada na izvedbi radova

- troškovi materijala

42

- troškovi strojeva.

Troškovi rada radnika se sastoje od troškova rana na izvedbi radova i troškova

unutarnjeg transporta:

gdje su:

- troškovi rada na izvedbi radova

- troškovi unutarnjeg transporta

Direktne troškove računamo:

( )

Za kalkulaciju direktnih troškova koristimo normative rada i materijala.

Izvori podataka za kalkulacije jediničnih cijena su:

Normativi prof. dr. Bučara- Priručnik normativi (knjiga normativa kojom su

obuhvaćeni najčešći građevinski i obrtnički radovi (normativi, cijene))

Standardna kalkulacija (cijene materijala, satnice rada radnika, strojeva,

cijene kompletnih stavki)

Interne norme građevinskog poduzeća (ovisno o razini razrade, moguće sve

kombinacije)

Građevinske norme (imamo stare i nove) koje se sastoje od knjiga od I-VII-

knjige I i II (visokogradnja), te VI i VII (niskogradnja).

Indirektni troškovi se uključuju u proračun pomoću kalkulacijskog koeficijenta

(faktora) K koji se množi s direktnim troškovima rada:

( ).

43

Kalkulacijski faktor se sastoji od zbroja općeg koeficijenta Ko i gradilišnog

koeficijenta Kg:

gdje su:

- opći koeficijent

- gradilišni koeficijent.

Gradilišni koeficijent proračunavamo za svako gradilište i on uključuje indirektne

troškove gradilišta, odnosno on je zbroj kalkulacijskog faktora gradilišta za

vremenski neograničene i ograničene troškove:

Razgraničenje troškova za izradu kalkulacije mora povezivati plan troškova s

organizacijom proizvodnje.

Bitna područja troškova su ona koja su u izravnoj vezi s organizacijskim

postupcima izvedbe koji pripadaju području troškova izvedbe na gradilištu.

Praćenje i kontrola troškova moraju, uz potrebnu analizu i usporedbu s planiranim

troškovima, dati informaciju o stvarnom stanju. U slučaju negativnog odstupanja

moramo izraditi rješenje da bi otklonili poremećaje i donjeli poslovne odluke koje će

biti uključene u proizvodni proces.

44

8. Planiranje

Planiranje tijeka proizvodnje označava vremensku i prostornu koordinaciju svih

aktivnosti, uključenih u proizvodnju i sadržajno usklađivanje njima potrebnih

kapaciteta. Ono označava postavljanje ciljeva za predviđenu budućnost, a da bi što

točnije predvidjeli ciljeve i imali razrađeniji plan,postavljamo tri pitanja (shematski

prikazano na slici 7.):

gdje se sada nalazimo ? (stanje)

kuda želimo dospijeti? (cilj)

kako ćemo tamo dospijeti? (postupci).

Slika 7. Shema temeljnih ciljeva pri planiranju

Planiranjem tijeka proizvodnje predviđamo događaje koji bi se trebali odvijati u

proizvodnji na temelju:

postavljene organizacije

određene tehnologije raspoloživih sredstava za rad

uvjeta pod kojima predviđamo građenje.

Glavni ciljevi planiranja proizvodnje su:

minimalno vrijeme

minimalni kapaciteti

minimalni troškovi (maksimalna dobit).

Planove izgradnje više objekata koji čine cjelinu izrađujemo kao:

idejno-direktivne ili okvirne- izrađujemo ga ako se riješavaju temeljni

element ii parametric bez pojedinosti za koje određujemo vremenske rokove

operativne ili izvedbene- njima pobliže izrađujemo postavke direktnog plana

uz predviđanje temeljnih kapaciteta i rokova.

PROBLEM

1. STANJE

2. CILJ

3. POSTUPCI

45

Niz smišljenih mjera za racionalno odvijanje radova uz minimalni utrošak rada i

vremena prethodi organiziranoj proizvodnji.

Kod planiranja trebamo obuhvatiti akcije pripreme, dobave, transporta i građenja s

ciljem produktivnije i ekonomičnije proizvodnje.

Tehnika rada pri planiranju treba obuhvaćati sljedeće:

ustanovljene vrste radova, radnih procesa i raspored masa,

tehnološko rješenje radova,

rješenje pripremnih radova s uređenom shemom gradilišta i vremenskim

planiranjem izvedbe tih radova,

određivanje trajanja procesa odnosno aktivnosti,

određivanje mogućih radnih dana i kalendarskog vremena u odnosu na

radne dane,

koordinaciju izvršenja grupe radova,

sinkronizaciju uključivanja sredstava proizvodnje (mehanizacija, novac),

ispitivanje mogućnosti primjene taktnog sustava u proizvodnji. [1]

Planovi proizvodnje mogu se podijeliti u dvije vrste i to:

statičke planove

dinamičke (vremenske) planove.

Vrste planova i sve podjele nalaze se na slici 8 i to su:

statički planovi

statički plan materijala

statički plan mehanizacije

statički plan troškova

dinamički planovi

linijski planovi

gantogram

ortogonalni plan

ciklogram

mrežni planovi

CPM metoda

PDM metoda

Statički planovi proizvodnje prikazuju ukupne organizacijske kapacitete u resurse u

potrebnim količinama za određeni graditeljski projekt i ne ovise o vremenskoj

potrebi i tijeku proizvodnje, dok dinamički planovi prikazuju tok proizvodnje kao

funkciju vremena.

46

Slika 8. Vrste planova

Planove možemo izrađivati kao:

brojčane planove

grafičke planove.

Brojčane planove izrađujemo u obliku tabličnih prikaza planiranih veličina (količina

radova i resursa) u pokazateljima vremenskog razdoblja s većim vremenskim

jedinicama (mjesec).

Grafičke planove izrađujemo u obliku grafova koji mogu biti:

linijski planovi (gantogrami)

prostorni planovi (ortogonalni planovi i ciklogrami)

matematičko-grafički (mrežni) planovi.

VRSTE PLANOVA

STATIČKI PLANOVI

STATIČKI PLAN MATERIJALA

STATIČKI PLAN MEHANIZACIJE

STATIČKI PLAN RADNE SNAGE

DINAMIČKI PLANOVI

LINIJSKI PLANOVI

GANTOGRAM ORTOGONALNI

PLAN CIKLOGRAM

MREŽNI PLANOVI

CPM METODA PDM METODA

47

8.1. Plan radova

Henry L. Gantt je bio inženjer strojarstva koji je početkom 20. stoljeća izradio

jednostavnu grafičku metodu kojom se prikazuje plan i njegovo ostvarenje.

Gantogram (Ganttov dijagram, linijski plan) je tip stupčanog grafikona koji se koristi

za grafički prikaz rasporeda projekta. Gantogrami ilustriraju početni i krajnji datum

nekih nepromjenjivih i sažetih elemenata projekta. Nepromjenijivi ili terminalni

elementi kao i sažeti elementi obuhvaćaju podjelu radne strukture. Predstavlja

najpoznatiju tehniku planiranja i prikazuje radove logički podijeljene na individualne

aktivnosti- linije. Dužina linije proporcionalna je vremenu izvršenja svake aktivnosti.

Ima mogućnost da prikaže planiranu ostvarenu proizvodnja te se i mrežni planovi

pretvaraju u gantogram koji se rabi za upravljanje i rukovođenje građenjem.

Slika 8. Shema linijskog vremenskog plana [1]

48

Linijski plan na apscisi prikazuje vrijeme, a na ordinati vrste radova po aktivnostima

u tehnološkom i prostornom slijedu. Na slici 8. je prikazana shema gantograma s

nekoliko navedenih aktivnosti na izvedbi građevinskih radova jednog objekta

stambene zgrade. Gantogram je prikladan u slučaju kada imamo radove s manjim

brojem aktivnosti i logički predvidivim redoslijedom.

Primjenjujemo ih i za prikazivanje angažiranosti mehanizacije na gradilištu, s

vremenskim jedinicama veličine radnog dana ili tjedna.

8.1.1. Analiza i proračun vremena

Vrijeme za pojedine aktivnosti određuje se pomoću izraza:

pri čemu je:

- vrijeme trajanja pojedine aktivnosti

Q- količina radova za određenu aktivnost na temelju predmjera, izražena

odgovarajućom jediničnom mjerom (m3, mt, kom),

N- broj radnika određene kvalifikacije u procesu,

- normativna veličina vremena za jedinicu proizvoda,

- vremenska veličina jednog radnog dana ili radne smjene. [1]

49

8.2. Plan radne snage

Plan potrebnih radnika izrađujemo u obliku histograma (plana radne snage).

Histogram radne snage nam daje uvid u to koliko će radnika biti na gradilištu u

kojem trenutku. Dinamički plan radne snage se konstruira u koordinatnom sustavu,

gdje je na apscisi označeno vrijeme odvijanja radova, a na ordinati broj radnika kao

što je prikazano na slici 8.

Vrijeme odvijanja radova je prikazano pravokutnicima, čija je jedna stranica

jednaka jednom random danu ili najčešće tjednu, dok je druga stranica jednaka

broju radnika promatranog razdoblja.

Dinamički plan radne snage uglavnom konstruiramo poslije izrade mrežnog plana

koji nam je baza za izradu histograma.

Slika 8. Plan potrebnih radnika- histogram [1]

50

9. Zaključak

Tema koju sam obrađivala u svom završnom radu, "Organizacija izvođenja

radova", ističe važnost organizacije, jer organizacijske probleme jednostavno ne

možemo izbjeći. Oni su usko vezani za ljudsku djelatnost i pojavljuju se gdje god

ona postoji. Možemo ih rješavati iskustveno, empirijski ili primjenom nekih naučnih

saznanja.

Gotovo je nemoguće zamisliti izvođenje graditeljskog objekta bez projektno-

tehničke dokumentacije i planiranje organizacije izvođenja radova. Projektiranje

organizacije građenja veoma je važna disciplina u graditeljskoj proizvodnji koja

zaslužuje isto pažnju kao i projektiranje objekta.

Bitno je da ispunimo tehničko-proizvodne uvjete kako bi objekt bio lijepo oblikovan,

kvalitetan, stabilan, siguran i trajan, a jednaku važnost imaju tehnološki i

organizacijsko-proizvodni uvjeti s rezultatima produktivne izvedbe. Izvođač uz

ispunjenje tehničko-proizvodnih ciljeva treba postići i ekonomske ciljeve, što je

moguće provedbom dobro organizirane izvedbe. Organizacija izvedbe se proučava

u širem i kompleksnom aspektu vođenja i upravljanja graditeljskog projekta s

naznačenim organizacijskim i tehnološkim postupcima. Uspjesi izvođača u

organizaciji su također i uspjesi investitora, što se očituje dovršenjem objekta u

planiranim rokovima ili prije, a to nam omogućuje da se što prije možemo koristiti

objektima i smanjiti troškove.

Organizacijski problemi često su složeniji od tehničkih problema jer trebamo

proanalizirati pojedinačna organizacijska rješenja bez egzaktnih pravila.

51

Popis literature

1. Lončarić, R (1995): Organizacija izvođenja građevinskih radova, HDGI, Zagreb

2. http://rapidlibrary.com/files/06-organizacija-gradenja-pdf_ulzvmrycybi89on.html

Datum skidanja sadržaja s interneta: 26.03.2012.

3. www.gradri.uniri.hr/.../Organizacija%20gradilista

Datum skidanja sadržaja s interneta: 26.03.2012.

4. http://www.gradri.hr/adminmax/files/class/OG1_uvod.pdf

Datum skidanja sadržaja s interneta: 20.06.2012.

5. http://www.poslovniforum.hr/zakoni/zg04.asp

6. http://www.mojanekretnina.hr/zakon-o-gradnji-sudionici.aspx

7. http://www.pravimajstor.com/stranice/gradnja/pojmovi-u-gradnji/Revident

8. http://www.fasade.hr/hr/za-izvoae/kako-dobiti-licencu-min-graditeljstva/137-

kako-dobiti-licencu-ministarstva-graditeljstva

9. http://www.mojanekretnina.hr/zakon-o-gradnji-projekti.aspx

10. http://www.inoraabc.hr/gradjevinska_licenca.html

11.

http://www.fasade.hr/attachments/137_08%20ON%20br%20clanak%20SIRA%20v

erzija%20za%20web%20-%20Novi%20Pravilnik-licenci.pdf

Štambuk, I. (2009), Pravilnik o suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti

građenja, Zagreb

12. http://www.gradri.uniri.hr/adminmax/files/class/1-

OSNOVE_UPRAV_PROJEKT.pdf

Datum skidanja sadržaja s interneta: 21.06.2012.

52

13. http://www.geopolis.hr/gradjevinska-dozvola.htm

14. http://www.mojanekretnina.hr/zakon-o-gradnji-uporabna.aspx

15.

http://www.gradst.hr/Portals/9/PropertyAgent/1167/Files/2583/Projektiranje%20org

anizacije%20gra%C4%91enja%20I%20dio.pdf

Datum skidanja sadržaja s interneta: 26.06.2012.

16. http://www.pravimajstor.com/stranice/gradnja/pojmovi-u-gradnji/Shema-

gradilista

17.

http://info.grad.hr/!res/gf_osoblje/1033044770/doc/009.ix%20troskovi%20gradenja.

pdf

Datum skidanja sadržaja s interneta: 27.06.2012.

18. http://www.bono.hr/vijest.asp?id=519

19.

http://www.gradst.hr/Portals/9/PropertyAgent/1167/Files/3481/Analiza%20cijena,%

20kalkulacija.pdf

Datum skidanja sadržaja s interneta: 27.06.2012.

20. http://www.institutzasigurnost.hr/propisi/P-143.pdf

21. http://www.ekn.hr/zastita/knjiga_CD1/Pravilnik_grad.htm

22. http://www.gradjevinari.com/dokumenta/Prav_table_gradj_doz.pdf

23. http://www.gradri.uniri.hr/adminmax/files/class/planiranje.pdf

Datum skidanja sadržaja s interneta: 28.06.2012.

24. http://hr.wikipedia.org/wiki/Ganttov_dijagram

53

Sažetak

IME I PREZIME AUTORA: Ana Pršir

NAZIV RADA: Organizacija izvođenja radova

U temi završnog rada opisana je organizacija radova sa sudionicima u gradnji i

vrstama projektno-tehničke dokumentacije. Projektiranje organizacije građenja

veoma je važna disciplina u graditeljskoj proizvodnji gdje je bitna izrada projekata

organizacije građenja. Obrađen je sadržaj projekta organizacije građenja sa

shemom gradilišta i svim prikazima privremenih objekata. Nakon ispunjenja

tehničko-proizvodnih ciljeva treba postići i ekonomske ciljeve i to provedbom dobro

organizirane izvedbe. Pojašnjena je kalkulacija jedinične cijene, to jest analiza

cijene s prikazanim svim uračunatim troškovima. Jedan od bitnih ekonomskih

faktora je rok koji se izračunava i prikazuje preko vremenskog planiranja.

Ključne riječi: organizacija, projekt, projekt organizacije građenja, shema

gradilišta, kalkulacija, planiranje.