SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - Poslijediplomska referada · Web viewTončinić, D. (ur.), Radovi kolokvija Rimska vojska u procesu romaniziranja provincije Dalmacije, Izdanja Hrvatskog

Sveučilište u Zagrebu

PRIJEDLOG PROGRAMA DOKTORSKOG STUDIJA--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

Filozofski fakultet

PRIJEDLOG PROGRAMA

POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA

PREDMODERNE POVIJESTI

Zagreb, 31. kolovoza 2016.


PRIJEDLOG PROGRAMA DOKTORSKOG STUDIJA-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

IME, PREZIME I TITULA KONTAKT OSOBE: Prof. dr. Hrvoje GRAČANIN

FUNKCIJA: voditelj studija

E-mail: [email protected]

TELEFON: 091/552-5554

ADRESA: Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ivana Lučića 3, HR-10 000 Zagreb

3



A. ELABORATA.1. OPĆE INFORMACIJE O PREDLOŽENOME DOKTORSKOM STUDIJU

A.1.1. NAZIV PREDLOŽENOG DOKTORSKOG STUDIJA

Poslijediplomski doktorski studij predmoderne povijesti

A.1.2. NOSITELJ STUDIJA I SURADNE USTANOVE/USTANOVA KOJE SUDJELUJU U POKRETANJU I IZVOĐENJU DOKTORSKOG STUDIJA

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

A.1.3. NAZIV IZVODITELJA STUDIJA

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Vijeće poslijediplomskog doktorskog studija predmoderne povijesti sa sjedištem pri Odsjeku za povijest)

A.1.4. ZNANSTVENO ILI UMJETNIČKO PODRUČJE, POLJE I GRANA U KOJEM SE PLANIRA IZVOĐENJE (TJ. PODRUČJA I/ILI POLJA I/ILI GRANE, AKO SE RADI O INTERDISCIPLINARNOM PROGRAMU)

Područje: humanističke znanosti

Polje: povijest

Grane (ako se doktorski studij izvodi u grani): /

A.1.5. PREDVIĐENO TRAJANJE DOKTORSKOG STUDIJA (U GODINAMA)

3

A.1.6. BROJ OBVEZNIH MODULA

3 modula

A.1.7. BROJ IZBORNIH PREDMETA

34 predmeta (unutarnja izbornost)

A.1.8. AKADEMSKI STUPANJ KOJI SE STJEČE PO ZAVRŠETKU DOKTORSKOG STUDIJA

Doktor humanističkih znanosti

A.1.9. PREDLOŽENI NAJMANJI BROJ DOKTORANADA

20

A.1.10 PREDLOŽENI NAJVEĆI BROJ DOKTORANADA

60

3



A.2. UVOD

A.2.1. RAZLOZI ZA POKRETANJE PREDLOŽENOGA DOKTORSKOGA STUDIJA

A.2.1.1. Opravdanost pokretanja novog doktorskog studija s obzirom na postojanje sličnih doktorskih studija na Sveučilištu u Zagrebu

Pokretanje novog Poslijediplomskog doktorskog studija predmoderne povijesti motivirano je prije svega razlozima koncentriranja kadrovskih, materijalnih i intelektualnih potencijala u okviru povijesnih i srodnih društveno-humanističkih znanosti ponajprije u okviru Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ali i šire, te nastojanjem za što čvršćim povezivanjem doktorske nastave i znanstveno-istraživačkoga rada. Naime, dosadašnja su iskustva u realizaciji Poslijediplomskog doktorskog studija medievistike i Poslijediplomskog doktorskog studija ranoga novog vijeka svakako opravdala razloge njihova pokretanja stvorivši institucionalne pretpostavke za znanstveno relevantnu i stručno kompetitivnu disciplinarnu naobrazbu s izrazitim elementima interdisciplinarnosti i istraživanje unutar epohalnih okvira. Polazeći od navedenih pretpostavki, fokus programa ovog doktorskog studija bit će na istraživanju različitih socijalnih, političkih, ekonomskih i kulturnih struktura, fenomena i praksi predmodernog razdoblja ljudske povijesti, od prapovijesti do kraja 18. stoljeća, kada svijet ulazi u kvalitativno novo razdoblje moderne, s naglaskom na interpretativnoj analizi povijesnih kontinuiteta i promjena, struktura „dugoga trajanja“ te istovremenosti neistovremenoga.

Pokretanje kronološki široko definiranog doktorskog studija predmoderne povijesti sa snažno naglašenim transdisciplinarnim profilom epistemološko opravdanje nalazi u aktualnom “translacijskom obratu“ koji su već usvojile velike historiografije. Taj epistemološki obrat zagovara kreativne transfere i adaptacije različitih teorijskih modela, heurističkih koncepata i metodoloških procedura između različitih znanstvenih disciplina, vodeći se poglavito njihovom funkcionalnošću u integrativnom i društveno i etički odgovornom istraživanju holistički konceptualiziranih fenomena, struktura i procesa predmodernog razdoblja ljudske povijesti. Time se stvaraju pretpostavke za transformaciju cjelokupnoga znanstvenoga polja u kojemu se susreću i plodonosno križaju različite znanstvene discipline i paradigme, stvarajući tako sučelje za konstruktivnu intelektualnu debatu među disciplinama i potičući reintegracijske procese u znanosti općenito.

Praktično opravdanje u vezi s razvijanjem specifičnih kompetencija, ali i opće konkuretnosti s obzirom na potrebe suvremenog tržišta rada, ponuđeni doktorski studij predmoderne povijesti pronalazi u produciranju visokokompetentnih kadrova usmjerenih na bavljenje znanstvenom, znanstveno-obrazovnom ili stručnom djelatnošću u znanstvenim i visokoobrazovnim ustanovama, rad u javnim službama i stručnim institucijama na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kojima je povjerena briga za čuvanje, vrednovanje i unapređenje povijesne baštine u edukativne svrhe i radi kulturnoturističke promocije te na pružanje konzultantskih usluga širokom rasponu potencijalnih korisnika u javnom i privatnom sektoru, sve to imajući na umu da upravo povijesna razdoblja koja pokriva predloženi doktorski studij (prapovijest, stari vijek, srednji vijek i rani novi vijek) iziskuju, za znanstveno i stručno bavljenje, nadasve specifična znanja i vještine, što nije toliko izraženo za modernu i suvremenu povijest, te da je umnogome na njih orijentiran stručni odnosno znanstveni rad javnih službi i stručnih institucija na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Pritom je ključna prednost ovako zamišljenog studija što on pruža mnogo širi raspon visokokompetentnog uvida i usvajanja znanja i vještina nego pojedinačni doktorski studiji srodnih disciplina koji su strogo disciplinarno i uže strukovno profilirani, a takva sinergija omogućava bolje pozicioniranje na modernom, mnogo dinamičnijem tržištu rada koje se u Hrvatskoj tek počinje razvijati. Napokon, s obzirom na karakter i orijentaciju predloženi poslijediplomski doktorski studij predmoderne povijesti lako može biti nadograđen povezivanjem s poslijediplomskim doktorskim studijima srodnih povijesnih, ali i općenito humanističkih disciplina, čime se stvaraju dobre pretpostavke za

3



očekivano buduće pokretanje integriranog humanističkog interdisciplinarnog poslijediplomskog doktorskog studija.

Temelji novoga Poslijediplomskoga doktorskoga studija predmoderne povijesti programska su orijentacija i dosadašnji rezultati ostvareni na planu znanstvenih istraživanja i doktorske edukacije u sklopu Poslijediplomskih doktorskih studija medievistike i ranoga novog vijeka, te u okviru preddiplomskog i diplomskog studija povijesti na Odsjeku za povijest. Osim toga, važan poticaj za pokretanje novog doktorskog studija vrlo su zapaženi istraživački rezultati različitih fenomena, struktura i procesa predmoderne povijesti koja se provode na ostalim odsjecima Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te na drugim ustanovama s kojih dolaze nastavnici koji sudjeluju u izvođenju studija. Kako bi se maksimalno iskoristili navedeni intelektualni i kadrovski resursi te pojačala istraživačka komponenta u okviru doktorske naobrazbe, predviđeno je da u rad doktorskog studija budu uključeni i znanstvenici-istraživači, specijalisti za različite tematske i problemske komplekse predmoderne povijesti, s područja povijesti, povijesti umjetnosti, kroatistike, komparatistike, arheologije i klasične filologije, a po mogućnosti i drugih struka.

Kako u istraživanjima, tako će i u izvođenju programa sudjelovati nastavnici i znanstvenici, stručnjaci za različitu problematiku iz domene predmoderne povijesti s raznih visokoškolskih i znanstveno-istraživačkih i stručnih ustanova u Hrvatskoj, a pozivat će se i renomirani inozemni stručnjaci za predmodernu povijest, pogotovo hrvatski znanstvenici koji borave u inozemstvu. U budućnosti se planira proširivanje programa studija na razdoblje moderne i suvremene povijesti i povezivanje s ostalim srodnim poslijediplomskim doktorskim studijima, kao i sklapanje institucijskih partnerstava sa znanstveno-nastavnim, znanstveno-istraživačkim i stručnim institucijama djelatnima na polju povijesne znanosti unutar Sveučilišta u Zagrebu, ali i u širim nacionalnim i regionalnim okvirima. U temeljima takve programske orijentacije jest u prvome redu poticanje razvoja profesionalno što kompetitivnijeg i teorijsko-metodološki profiliranijeg doktorskog obrazovanja i istraživanja na polju povijesnih znanosti mobilizacijom svih kadrovskih i institucionalnih resursa koji postoje ne samo na Sveučilištu u Zagrebu, veći i na ostalim znanstvenim i istraživačkim institucijama u Republici Hrvatskoj i u regiji.

A.2.1.2. Svrhovitosti predloženog doktorskog studija s obzirom na potrebe istraživačkih djelatnosti u javnom i privatnom sektoru i mogućnost zapošljavanja

Budući da razvoj historijske znanosti, kao i društveno-humanističkih znanosti u cjelini, više nije moguć bez novih pristupa, konceptualizacija i programskih artikulacija, a posebice bez novih istraživačkih projekata zasnovanih na modernim koncepcijama i metodama i bez stručnjaka koji su kadri kompetentno osmišljavati i provoditi takve projekte, primarna zadaća Poslijediplomskog doktorskog studija predmoderne povijesti jest zajamčiti kontinuiranu produkciju mladih znanstvenika i istraživača s područja povijesne znanosti, vodeći se načelom integracije visokoškolske nastave i znanstvenih istraživanja te imajući na umu potrebe suvremenog dinamičnog tržišta rada. Takva promjena u sustavu visokog obrazovanja povjesničara mogla bi zadovoljiti ne samo domaće potrebe za budućim povjesničarima, arhivistima, muzealcima i drugim stručnjacima za predmodernu povijest, nego bi Sveučilište u Zagrebu moglo privući i inozemne doktorande, pogotovo stoga što će se osigurati održavanje jednog dijela nastave na engleskom ili na nekom drugom europskom jeziku.

Osim toga, polaznici studija dobili bi izuzetno široko obrazovanje iz niza humanističkih struka koje se unutar svojih disciplinarnih okvira bave i fenomenima iz razdoblja predmoderne povijesti, čime bi bili osposobljeni i za razne druge poslove, poput suradnje na revitalizacijskim i razvojnim projektima, u kulturnom sektoru, obrazovnim ustanovama i medijima. Osim toga, kako je veliki broj današnjih europskih dužnosnika stekao visoko obrazovanje iz povijesnih, odnosno humanističkih

3



disciplina, nezanemariva svrha ovoga studija je i osposobljavanje za profesionalno, inventivno i društveno i moralno odgovorno kreiranje javnih politika koje će voditi računa o povijesnim kontinuitetima i naslijeđenoj povijesnoj baštini. S obzirom na naglašenu praktičnu profiliranost predloženog poslijediplomskog doktorskog studija, nezanemariv bi bio i doprinos budućih doktora znanosti u realizaciji nacionalnih strateških prioriteta, poglavito u domeni kritičke valorizacije i revitalizacije hrvatske kulturne i materijalne baštine iz razdoblja predmoderne povijesti te promoviranja modela održivog razvoja inspiriranog predmodernim subzistencijalnim ekonomskim i ekološkim sistemima.

Naposljetku, na nacionalnoj bi se razini konačno mogli konstituirati kompetentni i konkurentni doktorski studiji iz čak pet grana povijesne znanosti koji bi bili relevantni i u europskim razmjerima, čime bi Hrvatska u perspektivi mogla postati važno središte za istraživanja predmoderne povijesti u regionalnim okvirima.

A.2.1.3. Svrhovitost predloženoga doktorskog studija s obzirom na poticanje društvenoga i gospodarskoga razvoja

Poslijediplomski doktorski studij predmoderne povijesti bit će usmjeren prema poticanju društvenoga i gospodarskoga razvoja. Iz dosadašnje je prakse očigledno da muzeolozi, konzervatori i restauratori orijentirani prema održavanju i prezentaciji baštine, ali i povjesničari umjetnosti, arheolozi i etnolozi orijentirani prema istraživanju i otkrivanju novih spoznaja, u svom radu ovise i o povijesnim istraživanjima, odnosno da su spomenute struke usmjerene na usku međusobnu suradnju. Revitalizacija i prezentacija baštine već se dugo, a posebno s proklamiranom strategijom RH kao zemlje kulturnog turizma, ne može odvijati bez izravne suradnje s povjesničarima koji će konstantno osiguravati nova temeljna istraživanja i interpretacije. Djelovanje niza projekata na Odsjeku za povijest od Domovinskog rata naovamo govori u prilog činjenici da se povijesna istraživanja na Odsjeku ne doživljava kao svrhovita sama po sebi, nego se istraživanjem stečena znanja sasvim konkretno upotrebljava u revalorizaciji povijesne i kulturne baštine, a novim se istraživanjima odgovara i na pojačane potrebe gore spomenutih srodnih disciplina. Takve međusobne ovisnosti i potrebe u posljednjih su 15-ak godina urodile intenzivnijim povezivanjem i sve jačom suradnjom u široj struci, posebno kad je u pitanju razdoblje predmoderne. Projekti na kojima se temelji doktorski studij, kao i projekti koje se tek namjerava prijaviti unutar studija, osim na temeljna istraživanja, usmjereni su i na kritičku valorizaciju i prezentaciju povijesne i kulturne baštine. Kroz projekte se do sada ciljano ulazilo u suradnju sa srodnim strukama i znanstvenicima te se time iznutra otvaralo vrata multidisciplinarnoj suradnji te doprinosilo kvalitetnijem vrednovanju baštine.

Dakle, Odsjek za povijest počeo je sudjelovati u projektima za revitalizaciju baštine u vrijeme kad su takve tendencije u političkom i znanstvenom životu RH bile tek u začecima. Doktorski studij dosadašnju praksu suradnje Odsjeka za povijest uzdiže na višu razinu sustavnim uključivanjem kvalificiranih istraživača predmoderne povijesti i predavača iz srodnih struka, programskim insistiranjem na elementima transdisciplinarnosti i multidisciplinarnosti te fokusiranom aplikacijom doktorskih istraživanja u projekte za revitalizaciju i prezentaciju baštine. Predavanja, seminari i radionice u doktorskom studiju, tematski i problemski fokusirani na hrvatska urbana središta i spomeničku baštinu od antike do modernoga doba, promoviraju i potiču kulturni turizam, proklamirano važnu gospodarsku granu Republike Hrvatske. Na taj način doprinosi se kvalificiranom prezentiranju dragocjenih hrvatskih resursa. Na koncu, suradnjom s inozemnim sveučilištima, praćenjem inovacija u struci te primjenom novih znanja svijest o vrijednosti hrvatske kulturne baštine promiče se i van granica zemlje.

3



A.2.1.4. Utemeljenost predloženog doktorskog studija na kompetitivnim znanstvenim istraživanjima, te na novim spoznajama, znanjima i vještinama

Poslijediplomski doktorski studij predmoderne povijesti uvelike će se oslanjati na najkvalitetnija i međunarodno prepoznatljiva istraživanja predlagača. Budući da organizacija studija u tri modula omogućava dijakronijsku interpretativnu analizu različitih socijalnih, političkih, ekonomskih i kulturnih struktura od prapovijesti do kraja 18. stoljeća, studij će se u velikoj mjeri oslanjati na inovativan pristup, istraživanja i spoznaje postojećih istraživačkih projekata predlagatelja studija, kao što su Ekohistorijski aspekti naseljavanja krša u prapovijesti i antici, Stara povijest u povijesnim znanostima: teorija, praksa, priručnici, Monumenta medieavalia varia (srednjovjekovni povijesni spomenici) te Triplex confinium: hrvatska višegraničja u euromediteranskom kontekstu (molimo vidjeti i popis tekućih i prijavljenih projekata). S obzirom na planiranu suradnju s istaknutim domaćim nastavnicima i znanstvenicima s raznih visokoškolskih i znanstveno-istraživačkih i stručnih ustanova u Hrvatskoj, predloženi doktorski studij izravno će se osloniti i na trenutačno djelatne projekte koje financira Hrvatska zaklada za znanost poput Cultural, economic, monetary and social transformations in view of the archaeological heritage of the Middle Danubian region 279 BC-AD 582 (Arheološki muzej u Zagrebu), Croatian medieval heritage in European context: mobility of artists and transfer of forms, functions and ideas (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Strategic use of space (Institut za arheologiju), Dubrovnik: Civitas et Acta Consiliorum, Visualizing Development of Late Medieval Urban Fabric (Institut za povijest umjetnosti), The effects of endemic warfare on the health of historic period populations from Croatia (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti), Theoretical and Applied linguistic research of the corpus of the Croatian Church Slavonic texts with the Dictionary of the Croatian Redaction of Church Slavonic compiling (Staroslavenski institut). Naglasak će biti na istraživački relevantnim i aktualnim pristupima poput ekohistorije, historijske demografije ili historijske antropologije. Zahvaljujući tako koncipiranom programu studija moći će se, sukladno najnovijim teorijsko-metodološkim i znanstveno-istraživačkim trendovima, obrazovati kompetentni i međunarodno konkurentni mladi povjesničari koji će moći problemski i kritički analizirati povijesnu građu i interpretirati povijesnu problematiku.

A.2.1.5. Inovativnost predloženoga doktorskog studija, odnosno mogućnosti studija za stvaranje novih i relevantnih znanja ili umjetničkih praksi

Inovacija predloženoga studija jest fokus na predmoderna razdoblja što omogućuje optimalnu koncentraciju na njima svojstvene istraživačke metode i alate. Slijedeći najbolje tradicije Poslijediplomskog doktorskog studija medievistike i Poslijediplomskog doktorskog studija ranoga novog vijeka, ovaj će doktorski studij također biti inovacijski i kreativno orijentiran, i to kako u sadržajnom, tako i u organizacijskom i izvedbenom pogledu. Posebice treba istaknuti da će se u sklopu ovoga studija prvi puta u povijesti domaće visokoškolske nastave pokrenuti modul stare povijesti. Zbog bogate i u europskim razmjerima respektabilne prapovijesne i antičke baštine u Hrvatskoj ta je činjenica od iznimne važnosti ne samo u akademskom i istraživačkom smislu, već i u kulturnom i društvenom pogledu. U sklopu nastavno-istraživačkog programa svih triju modula posebice će se inzistirati na problemski impostiranom sadržaju pojedinih kolegija sukladno recentnim teorijskim i metodološkim paradigmama historijske znanosti o predmodernoj povijesti, njihovoj komplementarnosti i povezanosti sa znanstvenim istraživanjima na polju predmoderne povijesti, te promoviranju interdisciplinarnog, komparativnog i kontekstualističkog pristupa. To će se osigurati ne samo angažiranjem vodećih hrvatskih i stranih istraživača i stručnjaka za predmodernu povijest (npr. organiziranjem predviđenih redovnih serija okruglih stolova i javnih predavanja), već i formiranjem Vijeća studija koje će kontinuirano nadzirati i poboljšavati programsku i izvedbenu kvalitetu studija te ga prilagođavati znanstvenim i stručnim interesima poslijediplomskih studenata. Premda će studij u prvome redu biti usmjeren prema individualnim

3



potrebama studenata, velika će se pozornost posvetiti njegovanju njihova smisla za timski rad te sustavno kultivirati umijeće kritičkog i problemskog mišljenja. Osim toga, studij predviđa i doktorandsko sudjelovanje u djelatnim ili virtualnim znanstveno-istraživačkim projektima u svrhu stjecanja stručnih i praktičnih znanja i iskustava, stalnu interaktivnu komunikaciju nastavnika i studenata (uključujući korištenje naprednih alata koje nudi „Moodle“ platforma fakultetskog sustava za učenje na daljinu "Omega"), kao i aktivan angažman studenata u izvođenju nastave na nižim razinama studija. Konačno, doktorande će se poticati da barem jedan semestar pohađaju u inozemstvu, ili da se na druge načine tijekom studija uključe u međunarodne znanstvene aktivnosti.

A.2.2. ANALIZA USKLAĐENOSTI DOKTORSKOG STUDIJA S ISTRAŽIVAČKOM STRATEGIJOM SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Poslijediplomski doktorski studij predmoderne povijesti bit će usklađen sa Strategijom istraživanja, transfera tehnologija i inovacija Sveučilišta u Zagrebu u svim njezinim aspektima (poticanje akademske izvrsnosti, stvaranje poticajnog istraživačkog okruženja, razvijanje međunarodne suradnje i umrežavanja, poticanje prijavljivanja i vođenja međunarodnih projekata, poticanje opsežnijih i ambicioznijih istraživačkih projekata, sustavno provodođenje međunarodne evaluacije, rangiranja i benchmarkinga, uspostavljanje sustava uvođenja mladih istraživača u rad, razvijanje i jačanje inovacijske uloge Filozofskog fakultete i posredno Sveučilišta u Zagrebu). Obvezni oblici rada u okviru doktorskog studija bit će istraživački seminari, radionice i diskusijske skupine tijekom kojih će doktorandi razvijati sposobnost istraživačkog rada,kritičkog mišljenja, usvajanja metodologije te generičkih i transfernih vještina. Nastava u obliku predavanja neće prelaziti 20 posto ukupnog opterećenja predviđenog studijskim programom, koje se izražava u skladu s europskim sustavom prijenosa bodova (ECTS). U skladu s mogućnostima i prema unaprijed utvrđenim uvjetima, nastava na doktorskom studiju bit će otvorena za sve doktorande Sveučilišta u Zagrebu, pod unaprijed utvrđenim uvjetima i prema potpisanim ugovorima. Također, doktorandi Poslijediplomskoga doktorskog studija predmoderne povijesti uz obrazloženje i pristanak mentora, te uz suglasnost Vijeća doktorskog studija, moći će upisivati nastavu i obavljati istraživanja bilo na kojoj sastavnici Sveučilišta ili na drugim ustanovama radi stjecanja specijalističkih znanja iz drugih srodnih struka. Vijeće doktorskog studija može im, k tomu, propisivati razlikovne kolegije za stjecanje temeljnih znanja potrebnih za pohađanje i završavanje studija.

A.2.3. DOSADAŠNJA ISKUSTVA PREDLAGATELJA U PROVOĐENJU DOKTORSKIH STUDIJA

Predloženi se Poslijediplomski doktorski studij predmoderne povijesti programski, koncepcijski i organizacijski nadovezuje na višedesetljetnu tradiciju i rezultate obrazovanja poslijediplomanada povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1946. godine do danas doktorat znanosti iz polja povijesti (uključujući i staru povijest) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu steklo je više od 230 doktoranada.

Kao ključne sastavnice uspješne tradicije poslijediplomskoga obrazovanja svakako treba spomenuti angažman predlagatelja pri uspostavi i izvođenju Poslijediplomskog interdisciplinarnog studija „Kulturna povijest istočne jadranske obale“ na Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku, dva desetljeća rada prvog strukturiranog Poslijediplomskog doktorskog studija hrvatske povijesti, te nove bolonjske poslijediplomske studije: Poslijediplomski doktorski studij medievistike i Poslijediplomski doktorski studij ranoga novog vijeka. Ti su studiji od svoga pokretanja do danas bili produktivnim središtem znanstvenih inovacija u okrilju kojega je nastao najveći broj kvalitetnih i znanstveno relevantnih doktorskih disertacija u Hrvatskoj. Svi su voditelji modula odnosno nositelji predmeta na ovom doktorskom studiju vrsni nastavnici i istraživači te priznati stručnjaci za predmodernu povijest. Njihova znanstvena i stručna reputacija, kao i dosadašnji istraživački rezultati, potvrđeni su u brojnim znanstvenim radovima i projektima, zapaženim sudjelovanjima na međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima te članstvima u uglednim strukovnim i

3



znanstvenim organizacijama i časopisima. Do sada su izvodili nastavu i bili mentorima magistarskim i doktorskim kandidatima na poslijediplomskim studijima medievistike i ranoga novog vijeka, odnosno ostalim poslijediplomskim doktorskim studijima na Filozofskom fakultetu, na Sveučilištu u Zagrebu i na drugim sveučilištima. Sve to nedvojbeno upućuje da posjeduju odgovarajuća stručna i pedagoška znanja i kompetencije potrebne za obrazovanje mladih znanstvenika.

Proklamiranu misiju uspostave široko zasnovane suradnje u nastavnom i znanstvenoistraživačkom radu Poslijediplomski doktorski studij predmoderne povijesti će ostvarivati i angažiranjem članova Odsjeka za povijest, Odsjeka za kroatistiku, Odsjeka za povijest umjetnosti, Odsjeka za arheologiju, Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, Odsjeka za klasičnu filologiju, Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, Odsjeka za turkologiju, hungarologiju i judaistiku i ostalih Odsjeka Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao i domaćih znanstveno-istraživačkih institucija na polju povijesne znanosti kao što su Hrvatski institut za povijest, Institut za filozofiju, Zavodi za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku i Zagrebu, Institut za migracije i narodnosti, Antropološki centar HAZU, Odsjek za antropologiju HAZU, Institut za arheologiju, Institut za povijest umjetnosti, Staroslavenski institut i dr.

Zastupljeni aspekti određenih disciplina proizlaze iz ukupne ponude predmeta na studiju, a prvenstveno su usmjereni na pružanje dubinskog disciplinarnog uvida u nove znanstvenoistraživačke koncepcije i metode i suvremene znanstvenoistraživačke dosege pojedinih struka te produbljivanje specifičnih kompetencija, poput lingvističkih, književnoteorijskih, paleografskih, muzeološko-baštinskih i dr.

Angažiranim suradnicima s ustanove nositelja predloženog poslijediplomskog doktorskog studija ostavlja se na izbor žele li da im održana nastava bude evidentirana u ukupan zbir norma sati na razini tekuće akademske godine ili da im se isplaćuje honorar u obliku autorskog ugovora ili ugovora o radu, odnosno u obliku pokrivanja dijela troškova istraživanja u domaćim i inozemnim arhivima i knjižnicama. Dužni su svoju odluku dostaviti voditelju/voditeljici studija u pisanom obliku prije početka prvog, trećeg i petog semestra. Vanjskim suradnicima isplaćivat će se honorari u obliku autorskog ugovora ili ugovora o radu, odnosno u obliku pokrivanja dijela troškova istraživanja u domaćim i inozemnim arhivima i knjižnicama. Visina honorara ovisit će o angažmanu pojedinog suradnika i o sredstvima koja stoje studiju na raspolaganju.

Zbirnu evidenciju održane nastave vodi zamjenik voditelja/voditeljice studija prema pisanih izvješćima koja su nakon svakog semestra dužni voditeljima modula dostaviti nositelji predmeta.

A.2.4. MEĐUNARODNA PREPOZNATLJIVOST PREDLAGATELJA DOKTORSKOGA STUDIJA U ZNANSTVENOM ILI UMJETNIČKOM ISTRAŽIVANJU, ODNOSNO UMJETNIČKOM STVARALAŠTVU

Predlagatelji Poslijediplomskoga doktorskog studija predmoderne povijesti su članovi Odsjeka za povijest koji od 1950-ih godina djeluje kao jedna od ustrojbenih jedinica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i sastoji se od sedam katedri. Na Odsjeku za povijest obrazovale su se brojne generacije profesora povijesti, povjesničara znanstvenika i stručnjaka na različitim poljima kulturne, javne i administrativne djelatnosti u Republici Hrvatskoj i inozemstvu. Neki od njih voditelji su bilateralnih i međunarodnih znanstvenih projekata ili njihovi sudionici. K tomu, vrlo su aktivni u organiziranju međunarodnih znanstvenih skupova te međunarodnih škola i seminara. Objavili su desetke autorskih tekstova u međunarodnim publikacijama ili ih uređivali, bili recenzentima domaćih i stranih projekata, studijskih programa, urednicima i/li recenzentima brojnih uglednih znanstvenih publikacija. Međunarodna projektna i druga suradnja nastavnika i suradnika rezultira objavljivanjem ne samo znanstvenih radova, nego i zbornika u kojima se kao autori ili koautori pojavljuju i inozemni znanstvenici. Postignuti rezultati usporedivi su s praksom većine srodnih visokih učilišta u regiji i Europi. Posljedica suradnje predlagatelja studija s inozemnim institucijama među ostalim je zajednički diplomski studij povijesti jugoistočne Europe (JOINSEE) Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i sveučilišta u Regensburgu, Grazu, Ljubljani, Novom Sadu, Cluju, Sofiji i Solunu. Taj je studij potaknut u okviru Tempus projekta, a sjedište mu je

3



Sveučilište u Grazu. Studiji će započeti 2015/16. godine. Detaljnije o strukturi i djelatnostima članova Odsjeka za povijest i Zavoda za hrvatsku povijest usp. http://www.ffzg.unizg.hr/pov/pov2/index.php

A.2.5. USPOREDBA SA SLIČNIM DOKTORSKIM PROGRAMIMA VISOKORANGIRANIH INOZEMNIH SVEUČILIŠTA

Budući da je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu uključen u mrežu međunarodnog programa CEEPUS zajedno sa sveučilištima u Pilicsabi (Mađarska), Beču (Austrija), Pragu (Češka), Lublinu (Poljska), Trnavi (Slovačka), Cluj-Napoci (Rumunjska), Ljubljani (Slovenija), pri definiranju programa Poslijediplomskoga doktorskog studija predmoderne povijesti uzeta su u obzir najbolja iskustva navedenih sveučilišta. Među njima posebno valja izdvojiti Poslijediplomski doktorski studij povijesti na UCL, Poslijediplomski doktorski studij Komparativne povijesti Srednje, Jugoistočne i Istočne Europe na CEU u Budimpešti, te PhD program „Jugoistočna Europa“ u Centru za jugoistočnoeuropska istraživanja u Grazu. S poslijediplomskim programima istaknutih sveučilišta mogli bismo naš studij usporediti u nekoliko kategorija: sadržaj (disciplinaran pristup različitim povijesnim procesima s izrazitim interdisciplinarnim elementima, komparativni pristupi u historiografiji), organizacija kolokvija i radionica, poticanje polaznika na međusobne dijaloge o temama iz različitog vremenskog i prostornog okvira te na prijave za domaće i inozemne znanstvene skupove, povezivanje studenata s istraživačima u zemlji i inozemstvu, te njihov angažman u postojećim znanstvenim istraživanjima.

Pregledni prikaz usporedivih elemenata programa Poslijediplomskog doktorskog studija predmoderne povijesti i sličnih programa visokorangiranih inozemnih sveučilišta

Komparativni elementi studijskih

programa

Poslijediplomski doktorski studij predmoderne povijesti Odsjeka za povijest Filozofskog

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Doktorski studij Srednjoeuropskog

sveučilišta

Doktorski program „Jugoistočna

Europa“ Sveučilišta Karl Franzen u

Grazu

Doktorska škola Sveučilišnog

koledža u Londonu

Disciplinarni program s elementima interdisciplinarnosti radi stjecanja širokog spektra znanja, vještina i kompetencija iz povijesti i srodnih humanističkih disciplina

x x x x

Disciplinaran pristup s izrazitim interdisciplinarnim elementime te komparativan pristup historijskom istraživanju

x x

Mentori doktoranada su iz različitih disciplina

x x x x

3



Sudjelovanje doktoranada u doktorskim kolokvijima (okruglim stolovima)

x x

Sudjelovanje doktoranada u radioničkim seminarima (doktorskim radionicama)

x x x

Sudjelovanje doktoranada na domaćim i inozemnim znanstvenim skupovima

x x x

Sudjelovanje doktoranada u istraživačkim projektima

x x

Internacionalnost - doktorandi se upućuju na studijski i istraživački boravak na inozemnim sveučilištima, a pozivaju se i renomirani gosti predavači (povezivanje studenata s istraživačima u zemlji i inozemstvu te serije predavanja)

x x x x

Stručnjaci i službe na raspolaganju doktorandu u vezi s akademskim, profesionalnim i osobnim potrebama (studijski savjetnik koji pruža doktorandu podršku u vezi s akademskim i profesionalnim potrebama)

x x x

Doktorand i neposredni mentor evidentiraju akademski napredak i prate

3



stjecanje razvojnih kompetencija (godišnje pisano izvješće mentora/studijskog savjetnika i doktoranda o radu)

x x

Razvijanje istraživačkih kompetencija te generičkih i transfernih vještina (predmeti za razvijanje specijalističkih vještina, akademska praksa)

x x

Organizacija stručnih i znanstvenih događanja u sklopu doktorskog programa (doktorandi organiziraju znanstvene skupove)

x x

Sudjelovanje u nastavi na preddiplomskoj i diplomskoj razini studija (akademska praksa koja uključuje sudjelovanje u predavanjima, seminarima i organizaciji terenske nastave)

x x x

U nastojanju da bude međunarodno konkurentan i prepoznatljiv, program Poslijediplomskoga doktorskog studija predmoderne povijesti slijedi smjernice visokorangiranih inozemnih sveučilišta zadržavajući pritom prepoznatljivost zbog prilagodbe specifičnim potrebama okoline. Cilj studija je kvalitetnim programom postići da doktorandi usvoje opće i stručne kompetencije, vještine i praktična znanja koja su usporediva i mjerljiva s međunarodnim standardima.

A.2.6. UVJETI UPISA NA STUDIJ

Pravo upisa na poslijediplomski doktorski studij predmoderne povijesti imaju svi svršeni studenti dodiplomskih studija (studijski sustav do 2005.) odnosno diplomskih studija (studijski sustav od 2005.) humanističkih i društvenih znanosti, s najmanjim prosjekom ocjena iz stručnih predmeta 3,5.

Kandidati koji su završili dodiplomski odnosno diplomski studij povijesti, kroatistike, povijesti umjetnosti, etnologije i kulturne antropologije, arheologije, geografije, sociologije, filozofije, komparativne književnosti, klasične filologije, talijanistike, južne slavistike, germanistike, hungarologije, turkologije i drugih neofiloloških studija mogu se upisati na studij bez posebnih

3



dodatnih uvjeta. Takve uvjete Vijeće poslijediplomskog studija smije, međutim, propisati svršenim doktorandima drugih disciplina humanističkih i društvenih znanosti.

Svi kandidati moraju priložiti potvrdu o znanju latinskog ili staroslavenskog jezika. Ako je ne mogu priložiti pri upisu na studij, moraju je predati prije upisa u drugi semestar studija. Znanje engleskog jezika obvezno je za sve doktorande, a uz to je potrebno poznavati još jedan strani jezik relevantan za doktorandovo istraživanje. Potvrda o poznavanju toga stranog jezika mora se predati prije upisa u treći semestar studija.

A.2.7. OPIS IZBORA PRISTUPNIKA S POSEBNIM NAGLASKOM NA OPIS KRITERIJA UPISA STUDIJA I TRANSPARENTNOST POSTUPKA ODABIRA PRISTUPNIKA

Pristupnici će biti transparentno birani: najmanje tri mjeseca prije početka nastave bit će raspisan javni natječaj za upis. Vijeće poslijediplomskog studija organizira intervju za sve prijavljene kandidate da bi ispitalo njihovu motiviranost za studij i očekivanja od studija. Uzimajući u obzir prosjek ocjena, plan usavršavanja i znanstvenog istraživanja te rezultate intervjua, Vijeće studija obavlja izbor kandidata u roku od dva tjedna nakon završetka natječaja za upis. Ukoliko se kandidati koji su stekli pravo upisa ne upišu na studij u propisanom roku, pravo upisa stječu kandidati koji ispunjavaju potrebne uvjete, ali u prvom izboru nisu bili unutar upisne kvote. Visinu upisne kvote određuje Vijeće poslijediplomskog studija, a taj se podatak mora navesti u tekstu natječaja za upis.

Visina upisne kvote je varijabilna jer ovisi o financijskoj održivosti studija, realnim obrazovnim kapacitetima i iskazanom interesu za studij u odnosu na prethodno upisno razdoblje. Optimalna visina upisne kvote početno se određuje na razini od 20 polaznika studija.

Kandidati koji imaju titulu magistra znanosti u bilo kojoj humanističkoj ili društvenoj disciplini upisuju se izravno. Osim upisne dokumentacije koju predaju drugi kandidati, magistri znanosti su dužni predati i prijepis ocjena s poslijediplomskog magistarskog studija radi uvida u izvršene obveze te magistarski rad. Na temelju uvida u cjelokupno dotadašnje akademsko obrazovanje kandidata, Vijeće poslijediplomskog studija smije magistrima znanosti smanjiti obveze u prva dva semestra poslijediplomskog doktorskog studija.

Kandidatima koji pohađaju poslijediplomske doktorske studije medievistike i ranoga novog vijeka omogućuje se prekid dotadašnjih studija i izravni upis u Poslijediplomski doktorski studij predmoderne povijesti uz priznavanje svih izvršenih obveza i stečenih ECTS bodova. Molbu o prekidu studija i upisu novog studija dostavljaju vijećima poslijediplomskog studija medievistike i ranoga novog vijeka, a nakon njihova pozitivnog rješavanja, Vijeću Poslijediplomskog doktorskog studija predmoderne povijesti upućuju molbu za upis novog doktorskog studija kojoj prilažu fotokopiju studentske knjižice radi uvida u izvršene obveze i stečene ECTS bodove.

A.2.8. OPIS INSTITUCIJSKOG VOĐENJA STUDIJA

Doktorskim studijem upravlja Vijeće poslijediplomskog studija (dalje: Vijeće) koje se sastoji od upravnog vijeća (voditelji triju konstitutivnih modula i njihovi zamjenici) i članova nastavničkog vijeća (svi nastavnici koji sudjeluju u nastavi). Članovi vijeća između sebe predlažu voditelja/voditeljicu doktorskog programa koji upravlja studijem i njegovog zamjenika/zamjenicu, koji zatim prolaze postupak izbora prema važećim sveučilišnim i fakultetskim propisima, tj. voditelja doktorskog programa na prijedlog Vijeća studija bira Fakultetsko vijeće, a na prijedlog Fakultetskog vijeća imenuje ga dekan. Voditelje modula također bira Vijeće studija.

Dužnosti voditelja započinju potvrdom na Fakultetskom vijeću i dekanovim imenovanjem, a traju dvije akademske godine. Voditelj saziva sjednice vijeća i predsjeda im. Odgovoran je za financijsko poslovanje i organizaciju studija.

3



Vijeće predlaže raspis natječaja za upis u studij, nadzire i vodi kvalifikacijski i klasifikacijski postupak, odobrava upis polaznika, imenuje doktorandima studijskog savjetnika, prihvaća prijedloge tema i sinopsisa doktorskog rada, prijedlog mentora i komentora za doktorsku disertaciju, predlaže povjerenstvo za ocjenu i obranu doktorskog rada te upućuje prijedloge u daljnji propisani postupak. Vijeće daje suglasnost za upis izbornih kolegija, nadzire izvršavanje studentskih i nastavničkih obveza i organizira evaluaciju programa u provedbi. Vijeće poslijediplomskog studija koncipira i strategiju znanstvenog istraživanja koja se može provoditi u okviru programa doktorskog studija i sugerira najprimjerenije teme i problemske komplekse koje bi doktorandi tijekom studija mogli istraživati i prezentirati u formi izvornih znanstvenih radova odnosno u doktorskoj disertaciji.

Vijeće obvezatno zasjeda po jedanput uoči početka akademske godine, između neparnog i parnog semestra i na kraju nastave u parnom semestru, a po potrebi i između toga. Odluke se donose natpolovičnom većinom nazočnih.

197



A.3. PLAN I PROGRAM DOKTORSKOG STUDIJAA.3.1. OPIS USTROJA PROGRAMA DOKTORSKOG STUDIJAA.3.1.1. Moduli Doktorski studij sastoji se od tri modula izvedena iz dosadašnjih poslijediplomskih doktorskih studija ili poslijediplomskih specijalizacija.

- Stara povijest - Medievistika- Rani novi vijek

Modulska struktura reflektira specijalizacije među povjesničarima, koje su i danas najčešće kronološke, a tek potom disciplinarne naravi. Pri upisu u studij doktorand upisuje određeni modul/module, ovisno o kronološkom razdoblju i predviđenoj temi doktorske disertacije. Voditelj i zamjenik voditelja pojedinog modula brinu o tehničkim aspektima studijskih obveza studenata upisanih u modul koji vode. Ipak, napominjemo da su moduli kao vid specijalizacije u ovom studiju uvjetne prirode i prije svega služe za lakšu podjelu radnih opterećenja studenata i nastavnika. Moduli su strukturirani komplementarno, što znači da student kombinacijom komplementarnih predmeta iz više modula (npr. socijalna i kulturna historija staroga svijeta + socijalna i kulturna historija srednjeg i ranoga novog vijeka ) može steći potpun vid u sve aspekte predmoderne povijesti jednog ili više odabranih problemskih područja. Sukladno tome doktorandi mogu odabrati temu kojom će zahvatiti sva kronološka razdoblja (dakle i modula). Također, doktorandi u suradnji s mentorom i profesorima u studiju, slobodno biraju između svih ponuđenih predmeta u studiju, bez obzira na modulsku podjelu. Izbor predmeta, naravno, mora biti u funkciji rada na doktorskoj disertaciji.

Disciplinarni pristup istraživanju povijesti predmodernog razdoblja s izrazitim elementima interdisciplinarnosti glavna je karakteristika ovog studija. Predmeti unutar svakog modula reflektiraju to disciplinarno usmjerenje obogaćeno naglašenim interdisciplinarnim karakteristikama što znači da se nastoji postići istodobno maksimalno specijalizirano i integrativno osposobljavanje doktoranada za znanstveno i praktično učinkovito i društveno odgovorno istraživanje određenog problema ili razdoblja predmoderne povijesti. Nude se predmeti iz klasičnih povijesnih disciplina (socijalna historija, ekonomska historija, kulturna historija, politička povijest i slično) te sustavan niz relevantnih predmeta i pregleda istraživanja u srodnim znanostima kao što su arheologija, povijest književnosti i povijesti umjetnosti. Studij u ponudi ima i predmet iz upravljanja predmodernom baštinom te niz seminara jezično-paleografske problematike, a unutar predmeta predviđeni su kolegiji iz subdisciplina poput ego-historije, vojne povijesti, povijesti mentaliteta, intelektualne historije, povijesti okoliša, kartografije, demografije, rodne povijesti itd. Taj disciplinaran pristup s izrazitim interdisciplinanrim elementima, kombiniran s potrebnim vještinama, smatramo jedinim mogućim za razvijanje adekvatnog istraživačkog pristupa predmodernom razdoblju.

U tome smislu posebno napominjemo da smatramo izrazito poželjnim sustavnije i bliskije povezivanje ovoga studija sa srodnim humanističkim disciplinama i poslijediplomskim doktorskim studijima, primjerice, nadogradnjom postojeće modulske sheme novim modulima, a sukladno dolje predloženoj jednostavnoj shemi. Strukturu doktorandskog opterećenja čine:

- Nastava (20%), 36 ECTS- Obvezni oblici rada- Rad na doktorskoj disertaciji

197



A.3.1.2. NASTAVA ( 20%), 36 ECTS

Sukladno pravilniku o doktorskim studijima, klasična nastava u studiju obuhvaća do 20% ukupnog opterećenja (36 ECTS) , što podrazumijeva znatno smanjenje dosadašnjeg obima nastave. Inicijatori studija slažu se da je takvo smanjenje predloženo pravilnikom preduvjet završavanja doktorskog rada u zadanim rokovima. Vrednovanje u studiju uglavnom se provodi po sistemu prolazak/pad ili se vrednuju forme koje su usko vezane uz rad na disertaciji (esej, osvrt, transkript ili prijevod izvora i slično).

Nastava u studiju sastoji se od tri temeljne kategorije:a. Temeljni predmeti b. Predmeti vještinâ za istraživanje predmodernog razdobljac. Izborni predmeti

a. Temeljni predmeti (30 sati predavanja, 5 ECTS po semestru)

Temeljni predmeti čine jezgru nastave na doktorskom studiju. Njihova je temeljna funkcija informiranje doktoranada o suvremenim teorijskim paradigmama, metodološkim pristupima i istraživačkim tendencijama u različitim subdisciplinama historijske znanosti te srodnih društvenih i humanističkih znanosti. Doktorand sluša tri temeljna predmeta i tri predmeta vještina u prvoj godini studija. Očekuje se da će odabrati dva temeljna predmeta iz skupine povijesnih predmeta i jedan iz interdisciplinarne skupine. Propisani broj temeljnih predmeta i predmeta vještina tvori stalni dio jezgre studija (core modul) koji se nadograđuje na okruglim stolovima i serijama predavanja. Polaženje odabranih temeljnih predmeta je obvezno. Vijeće studija odlučuje hoće li doktorandi odabrati predmete koji nisu iz njihove uže struke ili razdoblja, ali im mogu pomoći da šire i kvalitetnije sagledaju svoju istraživačku temu. Svaki temeljni predmet uključuje nositelja i nekoliko izvođača koji se mogu rotirati i nadopunjavati u izvođenju nastave tijekom godina. Ako želi, doktorand može slušati i više temeljnih predmeta i predmeta vještina nego što je propisano. Nositelj svakog temeljnog predmeta odlučuje o vrednovanju unutar predmeta, pri čemu vrednovanje nije izraženo brojčanom ocjenom (vidi gore), a propisane obveze su u funkciji doktorske disertacije.

1. Politička i gospodarska historija staroga svijeta (nositelj: Bruna Kuntić-Makvić) 2. Socijalna i kulturna historija staroga svijeta (nositelj: Boris Olujić) 3. Povijest najstarijih perimediteranskih jezika i književnosti (nositelj: Jasmina Osterman) 4. Stanje istraživanja prapovijesti i antike u povijesnim znanostima (nositelj: Bruna Kuntić-Makvić) 5. Stanje interdisciplinarnog istraživanja staroga svijeta (nositelj: Boris Olujić) 6. Politička i ekonomska historija srednjeg i ranog novog vijeka (nositelj: Nataša Štefanec) 7. Socijalna i kulturna historija srednjeg i ranoga novog vijeka (nositelj: Zrinka Nikolić Jakus) 8. Osmanska povijest srednjeg i ranog novog vijeka (nositelj: Nenad Moačanin)9. Hrvatska latinistička književnost (nositelj: Neven Jovanović)10. Slavenska filologija srednjeg vijeka (nositelj: Mateo Žagar)11. Starija hrvatska književnost: istraživački pristupi (nositelj: Dolores Grmača)12. Stanje istraživanja srednjega vijeka (nositelj: Neven Budak)13. Rimska pravna povijest (nositelj: Marko Petrak)14. Upravljanje predmodernom baštinom (nositelj: Darko Babić)15. Predmoderna povijest umjetnosti (nositelj: Sanja Cvetnić)16. Osnove arhitekture predmodernog doba (nositelj: Predrag Marković)17. Teorija i metodologija suvremene historijske znanosti (nositelj: Zrinka Blažević)

197



a. 1. Organiziranje i provedba nastave kolegija s izrazitim interdisciplinarnim elementima o stanju istraživanja na područjima koja interferiraju s predmodernom poviješću

Nakon provedenog kvalifikacijskog postupka, a na temelju plana istraživanja potencijalnih doktoranada, Vijeće studija utvrđuje koje je aspekte stanja istraživanja u određenim referentnim strukama potrebno prezentirati doktorandima iz konkretne generacije. Kad je Vijeće studija prema profilu doktorandske generacije utvrdilo da će se predmet predavati, profesor nositelj predmeta Stanje istraživanja... (r. br. 4, 5, 12) utvrđuje provedbeni silab, određujući koje će sadržaje osobno predavati, za koje će i u kolikom satničkom opsegu aktivirati nastavnike predviđene elaboratom studija, a za koje sadržaje i koliku satnicu smatra potrebnim pozvati kvalificirane predavače izvan toga kruga. Vijeće odobrava prijedlog i upućuje poziv predavačima. Satnica njihova angažmana uklapa se u ukupnu satnicu predmeta. Opseg svakoga predmeta Stanja istraživanja... je maksimalno 30 sati predavanja. Predmet se predaje u akademskim godinama kada to iziskuje profil doktoranada, što znači da se vjerojatno neće svake akademske godine predavati sva tri predmeta.

b. Predmeti vještinâ za istraživanje predmodernog razdoblja (15 sati seminara i 15 sati vježbi, 4 ECTS po semestru)

Vještine osposobljavaju doktorande za rad na različitim vrstama vrela i izvorne građe. Nastava generičkih vještina (statistika, kvantitativne metode, korištenje računala, znanstveno/akademsko pisanje) na doktorandima prikladnoj razini moći će se pratiti kad bude organizirana u okviru Sveučilišta, na fakultetskoj, višefakultetskoj ili sveučilišnoj razini. Moduli PDSPP osiguravaju nastavu specifičnih vještina koje su nužne za istraživanje predmoderne povijesti (različite paleografije, epigrafija, egdotika, toponimija, demografija, kartografija, rad s arhivskom građom, rad s arheološkom građom, itd.). Rad u predmetu vrednuje se ponajprije kroz rad na obradi/prijepisu/prijevodu izvora koji su potrebni za rad na disertaciji. Predmeti vještinâ slušaju se u prvom i drugom semestru. U prvoj godini studija doktorand sluša tri predmeta vještinâ, u skladu sa specifičnim potrebama disertacije. Doktorandi odabiru vještine u funkciji istraživanja koje zahtijeva njihova tema. Nastava se priređuje s individualiziranim zadacima i sadržajima na razini koja odgovara predznanjima pojedinoga kandidata.

1. Epigrafija ranih perimediteranskih civilizacija (nositelj: Jasmina Osterman)2. Egdotika historiografije na klasičnim jezicima (nositelj: Hrvoje Gračanin)3. Praksa istraživanja kultnih i religijskih fenomena (nositelj: Trpimir Vedriš)4. Pomoćne povijesne znanosti I. (nositelj: Mirjana Matijević-Sokol)5. Pomoćne povijesne znanosti II. (nositelj: Mirjana Matijević-Sokol)6. Metodologija arheoloških istraživanja (nositelj: Krešimir Filipec) 7. Kartografski izvori za predmodernu povijest ( nositelj: Dubravka Mlinarić)8. Predmoderna historijska demografija (nositelj: Nenad Vekarić) 9. Kritičko čitanje, tumačenje i izdavanje hrvatskih ranonovovjekovnih tekstova (nositelj: Amir

Kapetanović) 10. Njemačka paleografija (nositelj: Sanja Lazanin)11. Osmansko-turska paleografija i diplomatika (nositelj: Nenad Moačanin)12. Talijanska paleografija (nositelj: Snježana Husić)13. Slavenska paleografija (nositelj: Mateo Žagar)14. Mađarska paleografija (nositelj: Sándor Bene)15. Hrvatski predmoderni latinitet (nositelj: Irena Bratičević)16. Prakse komentara srednjovjekovnog književnog teksta (nositelj: Nenad Ivić) 17. Kršćanska ikonografija (nositelj: Dino Milinović)

197



c. Izborni predmeti (do 9 ECTS)

Doktorand mora upisati izborne predmete do iznosa od 9 ECTS bodova. Izborne predmete može slušati u svim semestrima studija, ovisno o drugim obvezama. Kao izborni predmet doktorand može uzeti neke od temeljnih predmeta ili vještina unutar samog studija, koje do tada nije slušao. Može upisati izborne predmete sa svih doktorskih studija Sveučilišta u Zagrebu tj. ima punu izbornost u okviru Sveučilišta. Pohađanje predmeta izvan Sveučilišta, uključujući doktorske studije u inozemstvu, odobrava Vijeće studija. Preferira se da izborni predmet bude u službi doktorske disertacije.

A.3.1.3. OBVEZNI OBLICI RADA (36 ECTS)

Obvezni oblici rada uključuju različite aktivnosti vezane uz znanstveno-istraživačku praksu. Doktorand mora izvršiti određene obveze iz svakog od dolje navedenih obveznih oblika rada. Izvršenje obveza kontroliraju voditelji modula, te u konačnici, Vijeće studija. U obvezne oblike rada ulaze:

a. Doktorske radionice (12 ECTS)b. Okrugli stolovi (diskusijske skupine) (8 ECTS)c. Akademska praksa (12 ECTS)d. Pohađanje Serije predavanja (4 ECTS)

a. Doktorska radionica I-IV (semestralno od II. do V. semestra; 12 ECTS)

Doktorska radionica organizira se jedanput u semestru u trajanju od 5 školskih sati. Na početku svake akademske godine određuju se voditelji Doktorskih radionica za tekuću školsku godinu. Na prvoj radionici predviđa se rasprava o sinopsisima doktorskih disertacija i njihova javna obrana, na drugoj i trećoj prezentira se napredak ostvaren pri istraživanju i pisanju doktorske disertacije, a na četvrtoj se prezentira i brani jedno poglavlje doktorske disertacije. Svi doktorandi i njihovi mentori obvezni su sudjelovati u radu doktorskih radionica, a u radu mogu sudjelovati i svi zainteresirani nastavnici sa studija.

b. Okrugli stol (diskusijska skupina; 8 ECTS)

Okrugli stol služi za povezivanje studenata i znanstvenika, rotiranje većeg broja uglednih znanstvenika koji mogu predstaviti svoje spoznaje u okviru doktorskog studija, stvaranje foruma za argumentiranu, znanstvenu raspravu u struci. Osim toga, budući da će se na raspravama u sklopu okruglih stolova i serija predavanja otvarati najrazličitija pitanja vezana uz epistemološke, teorijske, metodološke i praktično-istraživačke aspekte predmoderne povijesti, okrugli stolovi, uz serije predavanja, imaju funkciju tematske nadgradnje jezgre studija koja služi kao objedinjujući faktor čitavog doktorskog programa. U radu dosadašnjih doktorskih studija medievistike i ranoga novog vijeka, ovaj se vid rasprave pokazao iznimno produktivnim te ga zadržavamo i u studiju koji predlažemo. Okrugli stol održava se minimalno dva puta u prvoj godini studija, u trajanju od 5 školskih sati. Organizaciju Okruglog stola preuzima voditelj doktorskog studija. Okrugli stol organizira se na teme koje definira Vijeće studija na početku akademske godine, sukladno potrebama i interesima upisanih studenata (problemi periodizacije, problemi identiteta, društveno raslojavanje, urbana povijest, vojna povijest, rodna povijest, važne teorijske paradigme u humanističkim znanostima, itd.). Okrugli stol sastoji se od uvodnih predavanja troje uglednih uvodnih predavača (20-30 minuta), nakon čega slijedi diskusija. Svaki od predavača zamoljen je odabrati jedan važan tekst na zadanu problematiku (do 30 stranica, na hrvatskom ili stranim jezicima) koje će doktorandi pročitati prije održavanja Okruglog stola, ne bi li mogli kvalificiranije sudjelovati u diskusiji. Doktorand je obvezan napisati dvije kartice osvrta na raspravljanu problematiku kao potvrdu da je sudjelovao u radu okruglog stola. Osvrte čitaju i vrednuju organizatori okruglog stola. Doktorand je obvezan sudjelovati u radu dva okrugla stola tijekom prve godine studija.

197



c. Akademska praksa (12 ECTS)

Svrha akademske prakse je stjecanje i usavršavanje znanstvenih, a ovisno o spremnosti polaznika i stručnih i organizacijskih kompetencija. Akademska praksa uključuje: - obvezno jedno izlaganje na međunarodnom znanstvenom skupu - obvezno objavljivanje jednog međunarodno recenziranog znanstvenog rada - obvezno objavljivanje dva prikaza/ocjene o znanstvenim radovima i/ili konferencijama tijekom studija u domaćim ili stranim znanstvenim publikacijama.

Akademska zajednica recenziranjem i prikazivanjem evaluira vlastito djelovanje. Da bi se napisala recenzija / prikaz potrebni su znanje, analitičnost, kritičnost i odgovornost. Prihvaćanje recenzije ili prikaza za objavu u recenziranome časopisu dokaz je da je njezin autor dosegao potrebnu razinu navedenih vještina i da je sposoban kritički vrednovati tuđi rad.

Akademska praksa može biti i- periodično ili redovito sudjelovanje u frontalnoj nastavi i u drugim nastavnim aktivnostima preddiplomske i diplomske razine

Uključivanje u doktoranda u nastavu ovih razina donosi višestruke koristi. Njemu se pruža mogućnost da stječe i razvija komunikacijske, nastavne, pedagoške i didaktičke vještine, njegovome, navodi ga da rezimira rezultate vlastitoga rada i izradi prezentaciju prikladnu slušateljstvu. Slušateljstvo se pak iz prve ruke upoznaje s procesom i rezultatima istraživačkog rada na određenoj vrsti građe i povijesne problematike. Sve je u skladu s intencijom da se u oskudici sredstava za stalno zapošljavanje visokoškolskog nastavnoistraživačkog kadra sačuva kakvoća i količina akademske nastave.- sudjelovanje u pripremi terenske nastave svih studijskih razina

Priprema terenske nastave za preddiplomsku i diplomsku studijsku razinu ima iste prednosti kao u prethodnome stavku, uz pomak prema specifičnim zahtjevima nastave izvan matične ustanove. Sudjelovanje u pripremi terenske nastave za doktorandsku grupu koje je doktorand član podrazumijeva maksimalno aktiviranje njegovih vlastitih spoznaja i iskustva s terena, a obvezom da vodi i informira kolege izravno ga izlaže potrebi da odgovori na njihova kritička promišljanja. - sudjelovanje u pripremi znanstvenih skupova

Iskustvo u pripremi znanstvenoga skupa potrebno je i korisno osobi koja posiže za visokim akademskim statusom doktora znanosti. Doktorand upoznaje funkcioniranje znanstvenih ustanova, zahtjeve i opremu akademskih okupljanja, razvija neophodne komunikacijske i organizacijske vještine prema kolegama i administraciji, stječe protokolarna iskustva i vještine i uspostavlja osobne kontakte s kolegama sustručnjacima.

Oblik akademske prakse koji je doktorand obavio vrednuje se prema tablici i upisuje u suplement diplome. Tvorit će i važnu stavku u doktorandovom profesionalnom kurikulu. Na prijedlog doktorandova studijskog savjetnika Vijeće PDSPP može u konkretnome slučaju prihvatiti i odobriti oblik akademske prakse koji u Prijedlogu nije izrijekom naveden. Obaveze akademske prakse nisu vezane uz pojedine semestre. Izvršavanje preuzetih obveza potvrđuje voditelj modula, na osnovi predane dokumentacije, a bodovanje se obavlja unutar predviđenog okvira od 12 ECTS bodova za ukupnu akademsku praksu. Studenti mogu neki od semestara ili dio nastave odslušati na nekom od sveučilišnih studija ili znanstvenih institucija u inozemstvu. Odabrani inozemni boravak mora biti u službi pisanja doktorske disertacije. Studijsko opterećenje inozemnog boravka Vijeće studija preračunava u ECTS bodove od slučaja do slučaja.

Ekvivalenti:

Sudjelovanje na jednom međunarodnom znanstvenom skupu može se zamijeniti:1. sudjelovanjem na jednom domaćem znanstvenom skupu s međunarodnim sudjelovanjem ili2. sudjelovanjem na jednom domaćem znanstvenom skupu i sudjelovanjem u organizaciji jednog znanstvenog skupa.

197



Objavljivanje međunarodno recenziranog izvornog znanstvenog rada može se zamijeniti objavljivanjem dva ili tri rada drugačije kategorije: 1. jednog izvornog znanstvenog rada s domaćom recenzijom i jednoga prikaza/ocjene u znanstvenom časopisu ili2. jednoga stručnog rada i dva prikaza / ocjene u znanstvenom časopisu.

c. Serije predavanja (4 ECTS)

Intencija je studija da Serija predavanja unutar Doktorske škole postane tradicionalno (čak i najeminentnije) događanje u povijesnoj zajednici u Hrvatskoj. Budući da će se na raspravama u okviru serija predavanja otvarati najrazličitija pitanja vezana uz epistemološke, teorijske, metodološke i praktično-istraživačke aspekte predmoderne povijesti, ona će, uz okrugle stolove, imati funkciju tematske nadgradnje jegre studija koja služi kao objedinjujući faktor čitavog doktorskog programa. U Seriji predavanja sudjeluju ugledni znanstvenici, znanstvenici koji su netom objavili važnu monografiju, žele prezentirati važnu tezu i slično. Predavanja se organiziraju minimalno 3 puta na godinu, a barem dio predavanja bit će najavljen već na početku godine. Na početku godine svaki modul predlaže nekoliko tema predavanja za tekuću godinu, a Vijeće studija odabire tri od ponuđenih. Doktorandi su obvezni doći na minimalno četiri pojedinačna predavanja tijekom cijelog studija, prema vlastitom odabiru, što potvrđuju pisanjem prikaza o odslušanom predavanju od dvije kartice teksta, koje predaju voditelju modula. S vremenom, moguće je grananje Serije predavanja u razne disciplinarne ili subdisciplinarne serije. Polaženje serije predavanja kontrolira voditelj modula.

A.3.1.4. RAD NA DOKTORSKOJ DISERTACIJI (108 ECTS)

Doktorand provodi sinopsisom zacrtano istraživanje i piše disertaciju uz konzultacije s mentorom i drugim kompetentnim nastavnicima.

197



A.3.1.5. TABLICA RADNOG OPTEREĆENJA

NB: Nastava je označena je masnim slovima. Obvezni oblici rada označeni su kurzivom. Zvjezdica (*) označava obveze koje nisu strogo vezane uz pojedini semestar nego se mogu rasporediti na cijeli kurikul. Rad na doktorskoj disertaciji označen je kurentom. Rad na doktorskoj disertaciji podrazumijeva tri temeljna oblika rada: rad s mentorom (privatissimum), samostalni istraživački rad i pisanje doktorske disertacije.

Semestar Predmet Sati ECTS

I. Temeljni predmet 1 30 P 5

Vještine 1 15 S + 15 V 4


Izborni predmeti (minimalno dva) 9

Okrugli stol 1 4

Akademska praksa, Serije predavanja (min 4) 12+4

II. Temeljni predmet 2 30 P 5

Temeljni predmet 3 30P 5


Okrugli stol 2 4

Doktorska radionica I (sinopsis) 3

III. Doktorska radionica II 3

Rad na doktorskoj disertaciji 26

IV. Doktorska radionica III 3


V. Doktorska radionica IV (poglavlje) 3


VI. Rad na doktorskoj disertaciji 28

UKUPNO NASTAVA (3.1.2.) – 20% 36

UKUPNO OBVEZNI OBLICI RADA (3.1.3.) – 20% 36

UKUPNO RAD NA DOKTORSKOJ DISERTACIJI (3.1.4.) - 60% 108

UKUPNO ECTS 180

197



A.3.1.6. SHEMATSKI PRIKAZ PREDMETA PO MODULIMA, ODNOSNO RAZDOBLJIMAA. TEMELJNI PREDMETI

Stara povijest Medievistika Rani novi vijek

Skupina povijesnihpredmeta

A.5.1. Politička i gospodarska historija staroga svijeta A.5.6. Politička i ekonomska historija srednjeg i ranog novog vijeka

A.5.2. Socijalna i kulturna historija staroga svijeta A.5.7. Socijalna i kulturna historija srednjeg i ranog novog vijeka

A.5.3. Povijest najstarijih perimediteranskih jezika i književnosti A.5.8. Osmanska povijest srednjeg i ranog novog vijeka

A.5.17. Teorija i metodologija suvremene historijske znanosti

Interdisciplinarna skupina predmeta

A.5.4. Stanje istraživanja prapovijesti i antike u povijesnim znanostima

A.5.9. Hrvatska latinistička književnostA.5.10. Slavenska filologija

A.5.5. Stanje interdisciplinarnog istraživanja staroga svijeta A.5.11. Starija hrvatska književnost: istraživački pristupi

A.5.12. Stanje istraživanja srednjega vijeka

A.5. 13. Rimska pravna povijestA.5.14. Upravljanje predmodernom baštinom

A.5.15. Predmoderna povijest umjetnosti

A.5.16. Osnove arhitekture predmodernog doba

B. predmeti VještinÂ za istraživanje predmodernog razdoblja

Stara povijest Medievistika Rani novi vijek

A.5.19. Egdotika historiografije na klasičnim jezicimaA.5.20. Praksa istraživanja kultnih i religijskih fenomenaA.5.21. Pomoćne povijesne znanosti I.

A.5.18. Epigrafija ranih perimediteranskih civilizacija A.5.22. Pomoćne povijesne znanosti II.

A.5.23. Metodologija arheoloških istraživanjaA.5.24. Kartografski izvori za predmodernu povijest A.5.25. Predmoderna historijska demografija

A.5.33. Prakse komentara srednjovjekovnog književnog teksta

A.5.26. Kritičko čitanje, tumačenje i izdavanje hrvatskih ranonovovjekovnih tekstova

A.5.27. Njemačka paleografijaA.5.28. Osmansko-turska paleografija i diplomatikaA.5.29. Talijanska paleografijaA.5.30. Slavenska paleografijaA.5.31. Mađarska paleografijaA.5.32. Hrvatski predmoderni latinitet

A.5.34. Kršćanska ikonografija

197



A.3.2. OPIS NAČINA OSPOSOBLJAVANJA DOKTORANDA ZA STJECANJE ZNANSTVENIH ILI UMJETNIČKIH SPOZNAJA, ZNANJA, ISKUSTAVA I VJEŠTINA KOJE ĆE IM OMOGUĆITI KREATIVNO I NA ISTRAŽIVANJIMA UTEMELJENO RJEŠAVANJE SLOŽENIH DRUŠTVENIH I GOSPODARSKIH PROBLEMA

Predmoderna je razdoblje u kojem se oblikuju razni europski mentaliteti te pravna, politička i ekonomska kultura europskog, perimediteranskog, pa tako i hrvatskog prostora, dakle i razdoblje u kojem su zbog sasvim određenih, čak i mjerljivih, razloga neki dijelovi europskog i perimediteranskog prostora napredovali do najmoćnijih sila svijeta, a neki dijelovi u tom razvoju zaostali, katkad i sve do danas. Studij predmoderne povijesti usmjeren je, s jedne strane, na razumijevanje tih temeljnih procesa, a s druge strane na izradu disertacija koje će precizno rekonstruirati pojedine dijelove toga mehanizma. Dakle, studij obrazuje stručnjake koji poznaju funkcioniranje europskog sustava u prošlosti, ali i hrvatskog prostora kao njegovog sastavnog dijela. Takvo poznavanje problematike, koje nije ograničeno na površnu i skučenu interpretativnu perspektivu i simplificirane objasnidbene modele, nužno je za detektiranje ključnih problema društva i ekonomije te za formiranje prijedloga za njihovo rješavanje.

Predmeti nazvani „vještine“ služe za stjecanje sposobnosti, vještina i iskustava potrebnih za suveren pristup relevantnoj izvornoj građi i kreiranje kompetentnih istraživača. Temeljni i izborni predmeti u studiju oblikovani su s ciljem stjecanja potrebnih znanja i teorijskih kompetencija. Nadalje, diskusijski oblici rada potiču na inovativno i kreativno razmišljanje te ih studij zbog toga potencira. Suradnja s nastavnicima i mentorima iz raznih disciplina koju osigurava studij te rasprave sa stručnjacima iz brojnih disciplina, koje se u studiju sustavno organizira u okviru četiri obvezna oblika rada, oblikovani su s ciljem stjecanja potrebnih znanja i pristupa koji služe za kontekstualizaciju društvenih fenomena, razumijevanje društvenih i političkih procesa te kompleksnu interpretaciju društvenih i gospodarskih problema u dužem vremenskom trajanju. Svi fenomeni i procesi hrvatske povijesti razmatraju se u širem regionalnom i/ili globalnom, dakle transnacionalnom i komparativnom kontekstu. Usmjeravanje studenata na stalnu raspravu, te na transnacionalni komparativan pristup lokalnim temama omogućuje objektivnije i jasnije sagledavanje problema, izvlačenje preciznijih zaključaka o uzrocima i posljedicama povijesnih pojava, te, posljedično, osposobljava doktorande za kompetentne, kompetitivne i inovativne interpretacije i zaključke o povijesnim uzrocima trenutnih političkih i društvenih i gospodarskih problema.

A.3.3. OPIS MOGUĆNOSTI PROGRAMA ZA OSPOSOBLJAVANJE ZA SAMOSTALAN, ISTRAŽIVAČKI I INTERDISCIPLINARNI PRISTUP PROBLEMIMA, ZA SAMOSTALNO ISTRAŽIVANJE TE ZA KRITIČKO OCJENJIVANJE RADA DRUGIH

Program sustavno otvara mogućnosti za razvoj gore navedenih sposobnosti. Polaznik studija produbljuje znanja o predmodernom razdoblju hrvatske povijesti u perimediteranskom i europskom kontekstu, i to iz različitih disciplinarnih perspektiva te stječe nova znanja. Uz stjecanje novih znanja, niz ciljanih mjera usmjerava doktorande na konkretan istraživački rad te na samostalan, kritički i interdisciplinaran pristup problemima. Prvo, osim znanja engleskog jezika koje se podrazumijeva, tijekom studija polaznici usavršavaju znanje odabranih jezika i pisama (njemačko gotičko pismo, glagoljica, ćirilica, arapsko pismo itd.) potrebnih za specijalistički istraživački rad na izvorima za predmodernu povijest i samostalan rad u arhivima. Drugo, tijekom studija, doktorande se uključuje u istraživački rad u projektima koje vode nastavnici i suradnici na studiju. Treće, doktorande se upućuje da sudjeluju na volonterskoj osnovi u radu ili organizaciji domaćih i međunarodnih znanstvenih konferencija. Četvrto, doktorande se sustavno upućuje na hospitacije u institute, muzeje, arhive i druge ustanove koje bi mogle biti važne za njihovu specijalizaciju. Osim što upoznaju kolegice i kolege koji već rade u struci, polaznici se tako upoznaju s praktičkim aspektima organizacije istraživačkog rada i s institucionalnim funkcioniranjem istraživačkog sustava te stječu važne organizacijske sposobnosti. Peto, tijekom studija, doktorandi se moraju usavršavati u pisanju niza kratkih, ali fokusiranih kritičkih ocjena i prikaza, a osobito u pisanju izvornih znanstvenih radova i u prezentaciji svojih postignuća pred znanstvenom zajednicom. Šesto, tijekom studija doktorandi moraju sustavno sudjelovati u raznim diskusijskim skupinama sa svojim kolegama i etabliranim domaćim i stranim istraživačima u struci. Raspravlja se o istraživačkim problemima i

197



stručnoj literaturi. Kroz doktorske se radionice kritički, u obliku diskusije, promišlja rad i napredovanje svih studenata u grupi, brane se vlastite teze te propituju teze kolega.

Iz stalnog inzistiranja na kritičkom promišljanju o pročitanoj literaturi, o odslušanim predavanjima i prezentacijama te o stručnim diskusijama vođenima u okviru studija, vidljivo je da se polaznike tijekom studija sustavno trenira u kritičkom pristupu i promišljanju vlastitog i tuđeg istraživačkog rada. Vježba ih se da samostalno i odgovorno prezentiraju svoja znanja, formuliraju i brane svoje mišljenje. Zbog naglaska na interdisciplinarnosti, zbog mogućnosti slušanja predavanja brojnih vrsnih povjesničara i znanstvenika iz relevantnih struka te zbog mogućnosti rasprave s nizom stručnjaka u okviru samog studija, polaznici studija bivaju osposobljeni za timski rad i kritičku komunikaciju s kolegama te postaju kvalificirani istraživači, velikim dijelom integrirani u znanstvenu zajednicu.

A.3.4. OPIS MOGUĆNOSTI PROGRAMA ZA STJECANJE RADNIH KOMPETENCIJA, UKLJUČUJUĆI POPIS PREDMETA ZA RAZVIJANJE GENERIČKIH I TRANSFERNIH VJEŠTINA

Jedna je od nekoliko najvažnijih obveza i odgovornosti studija upravo ponuda predmeta kojima se oblikuju radne kompetencije, odnosno pojedine specifične vještine i specijalizacije koje su temeljni preduvjet za samostalan i kvalificiran istraživački rad te složen pristup problemima. Stoga studij nudi široku lepezu predmeta iz tzv. vještina za koje su angažirani najvrsniji stručnjaci.

Završetkom studija doktorand stječe potrebne radne kompetencije, a to su u slučaju ovog studija ponajprije sposobnost samostalnog bavljenja znanstvenim radom i sposobnost rješavanja kompleksnih problema u području humanističkih znanosti. Također, doktorand stječe obimno interdisciplinarno poznavanje hrvatske, perimediteranske i europske predmoderne povijesti, a time i poznavanje političkog, društvenog, ekonomskog i kulturnog razvoja Europe u dugom trajanju. Doktorandi s diplomom studija mogu nastaviti usavršavanje na post-doktorskim programima u inozemstvu.

Ključne kompetencije koje će polaznici steći su činjenična i teorijska znanja, spoznajne i socijalne vještine te znanstveno-istraživačku samostalnost i odgovornost. Među vještinama svakako valja istaknuti kreativnost i inovativnost, upravljanje sobom, projektima i vremenom, komunikativnost, snalaženje u timskom radu, predvodništvo, građenje karijere, razvijanje profesionalne mreže i umrežavanje. Usvajajući navedena znanja i vještine tijekom rada pod nadzorom profesora ili samostalnim angažmanom doktorandi će razviti vlastite sposobnosti te demonstrirati nove ideje.

Njihove mogućnosti zapošljavanja u javnom i privatnom sektoru su mnogostruke, od zapošljavanja u znanstveno-nastavnim i znanstvenim ustanovama, kulturnim ustanovama (muzeji, arhivi, galerije, zavodi za zaštitu spomenika), prosvjeti, turizmu itd. Također, predmoderno razdoblje polazište je za razumijevanje temeljnih kontroverzi suvremenog doba, što otvara velike mogućnosti zaposlenja u državnoj upravi i diplomaciji.

Osim predmeta za razvijanje generičkih i transfernih vještina za koje se predviđa da će se slušati na razini Sveučilišta, pristupnici odabiru sljedeće predmete iz ponude samog studija koji su izravno usmjereni na razvijanje specijalističkih vještina (napominjemo da je većina vještina zajednička svim modulima, odnosno da nisu modularno isključive):

1. Epigrafija ranih perimediteranskih civilizacija (nositelj: Jasmina Osterman)2. Egdotika historiografije na klasičnim jezicima (nositelj: Hrvoje Gračanin)3. Praksa istraživanja kultnih i religijskih fenomena (nositelj: Trpimir Vedriš)4. Pomoćne povijesne znanosti I. (nositelj: Mirjana Matijević-Sokol)5. Pomoćne povijesne znanosti II. (nositelj: Mirjana Matijević-Sokol)6. Metodologija arheoloških istraživanja (nositelj: Krešimir Filipec) 7. Kartografski izvori za predmodernu povijest ( nositelj: Dubravka Mlinarić)

197



8. Predmoderna historijska demografija (nositelj: Nenad Vekarić) 9. Kritičko čitanje, tumačenje i izdavanje hrvatskih ranonovovjekovnih tekstova (nositelj: Amir

Kapetanović) 10. Njemačka paleografija (nositelj: Sanja Lazanin)11. Osmansko-turska paleografija i diplomatika (nositelj: Nenad Moačanin)12. Talijanska paleografija (nositelj: Snježana Husić)13. Slavenska paleografija (nositelj: Mateo Žagar)14. Mađarska paleografija (nositelj: Sándor Bene)15. Hrvatski predmoderni latinitet (nositelj: Irena Bratičević)16. Prakse komentara srednjovjekovnog književnog teksta (nositelj: Nenad Ivić) 17. Kršćanska ikonografija (nositelj: Dino Milinović)

A.3.5. MOGUĆNOSTI STUDIJA ZA USPOSTAVLJANJE SURADNJE S DRUGIM VISOKIM UČILIŠTIMA, ZNANSTVENIM INSTITUTIMA, TE PRIVATNIM I JAVNIM POSLOVNIM SEKTOROM

Uspostavljena je suradnja s nizom znanstvenoistraživačkih institucija. U studiju su angažirani nastavnici s niza znanstvenih instituta i fakulteta iz Zagreba, ali i ostatka Hrvatske jer je jedna od temeljna intencija angažirati najvrsnije stručnjake za razne aspekte predmoderne povijesti u Hrvatskoj (vidjeti popis angažiranih znanstvenika).

U okviru Serije predavanje i Okruglog stola godišnje će se u gostovanje pozivati desetak eminentnih znanstvenika iz zemlje i inozemstva čiji je rad u recentnom razdoblju rezultirao novim i važnim spoznajama u struci, čime će studij postati mjesto susreta relevantnih istraživača predmodernog razdoblja u regiji.

Predmoderna materijalna baština jedan je od najzanimljivijih aspekta turističke ponude u Republici Hrvatskoj. Postoje velike mogućnosti za uspostavu suradnje s javnim i privatnim sektorom, posebno u okviru projekata unutar studija, koji su usmjereni prema konzervaciji, restauraciji i prezentaciji materijalne i nematerijalne predmoderne baštine. Povijest povijesnih aglomeracija i objekata predmoderne materijalne baštine (na primjer, antičkih ladanjskih vila, srednjovjekovnih burgova, ranosrednjovjekovnih tvrđava, kaštela, crkava i slično), standardna su povjesničarska istraživačka područja. Povjesničarev rad znanstvenicima srodnih humanističkih disciplina i konzervatorima i restauratorima pomaže u njihovu radu i obratno. Takvim usmjerenjem doktorskog studija prevladava se jaz između srodnih disciplina. Takva orijentacija doktorskog studija predviđa i podrazumijeva izradu disertacija koje će istraživati konkretne povijesne lokalitete i materijalnu baštinu. Obrada sličnih tema pretpostavlja rekonstrukciju razvoja i upotrebe pojedinog lokaliteta ili objekta, njegovu ulogu i status u širem okruženju, kao i rekonstrukciju povijesnog konteksta. Stoga će disertacije izrađene u studiju biti u izravnoj funkciji bolje turističke ponude i razvoja turističkih potencijala i ponude pojedinog kraja. Disertacije će također biti od pomoći konzervatorima i restauratorima kojima kronično nedostaju temeljne povijesne studije o predmodernim povijesnim objektima u Hrvatskoj. Disertacije će služiti i za postavljanje raznih tekućih izložbi i stalnih izložbenih postava u hrvatskim muzejima i šire. Nadalje, doktorandi koji uspješno završe studij predmoderne povijesti, automatski će se nametnuti kao suradnici u postavljanju izložbi te stručnjaci u restauraciji, konzervaciji i prezentaciji predmodernih lokaliteta, bilo u javnim službama ili u dogovoru s privatnim investitorima.

Na kraju, nastavnici u studiju nositelji su projekata koji se izravno bave novim istraživanjima hrvatske povijesne baštine. Dio ih se bavi upravo revitalizacijom i prezentacijom predmoderne materijalne baštine u Hrvatskoj i šire, što je vidljivo iz poglavlja o projektima. Doktorande će se aktivno uključiti u rad na tim projektima. Rezultat rada revitalizacijski usmjerenih projekata najizravnije doprinosi uspostavi novih muzeja, info-panela, kvalitetnih vodiča i prospekata te općenito poboljšanju i znatnom obogaćivanju turističke ponude koja se uvijek obavlja u dogovoru s lokalnom zajednicom i lokalnom upravom. Unutar studija predviđa se pokretanje novih projekata u okviru programskog okvira “Horizon“, usmjerenog ka revitalizaciji baštine, a u suradnji s istraživačkim klasterima iz EU.

197



A.3.6. UVJETI ZA NAPREDOVANJE U VIŠU GODINU STUDIJA

- Uvjet za upis II. semestra: odslušan jedan temeljni predmet i dvije vještine u vrijednosti od 13 ECTS bodova (svi prikupljeni potpisi) te izvršene sve obveze iz predmeta. Izvršene sve obveze iz Okruglog stola 1. - Uvjet za upis III. semestra: odslušan drugi temeljni predmet te druge dvije vještine u vrijednosti od 13 ECTS bodova te izvršene sve obveze iz predmeta. Izvršene sve obveze iz Okruglog stola 2. Izvršene obveze iz Doktorske radionice 1 (prezentiran i prihvaćen, odnosno obranjen sinopsis doktorskog rada). - Uvjet za upis IV. semestra: Odslušani i položeni izborni predmeti u vrijednosti minimalno 5 ECTS bodova. Izvršene obveze unutar Doktorske radionice II. - Uvjet za upis V. semestra: Odslušani i položeni izborni predmeti u vrijednosti minimalno 10 ECTS bodova. Izvršene obveze unutar Doktorske radionice III.- Uvjet za upis VI. semestra: Izvršene obveze iz doktorske radionice IV. Izvršene sve obveze iz Akademske praske ili ekvivalenti. Odslušana četiri predavanja iz Serije predavanja.

Nakon završetka 6. semestra doktorand smije u sljedećih godinu dana, bez dodatnih financijskih i studijskih obveza, predati završen doktorski rad. Produženje roka za predaju rada sukladno pravilniku Doktorske škole Sveučilišta u Zagrebu.

A.3.7. UVJETI ZA PRIHVAĆANJE TEME DOKTORSKOG RADA

Temu doktorskog rada doktorandi predlažu već pri upisu u studij, u sklopu upisne dokumentacije, u obliku eseja. U prvom semestru studija, doktorandu se dodjeljuje mentor koji sa doktorandom radi na jasnom definiranju teme i oblikovanju sinopsisa doktorskog rada. Mentor doktorandu je nastavnik izabran u znanstveno-nastavno ili odgovarajuće znanstveno zvanje, a imenuje ga Fakultetsko vijeće na prijedlog Vijeća doktorskog studija. Ako tema doktorskog rada zadire u više različitih disciplinarnih područja, Vijeće studija može predložiti dvojicu mentora.

Krajem drugog semestra organizira se Doktorska radionica 1 na kojoj doktorandi upisani u prvu godinu prezentiraju i brane sinopsise doktorskog rada. U radu Doktorske radionice 1 sudjeluju svi doktorandi i njihovi mentori te svi zainteresirani nastavnici. Uvjet za sudjelovanje u Doktorskoj radionici 1 su sve izvršene obveze iz prvog semestra studija te dovršen sinopsis doktorskog rada. Sinopsis se upisuje u za to namijenjen službeni obrazac za prijavu teme koji je izradilo Sveučilište u Zagrebu (takozvani DR.SC.-01). Svi sinopsisi moraju biti dovršeni minimalno deset dana prije Doktorske radionice 1, te razaslani na čitanje sudionicima radionice.

Tema i sinopsis smatraju se prihvaćenima ako se u raspravi pokaže da je sinopsis zadovoljavajuće oblikovan i da nema primjedbi na naslov, sadržaj i strukturu. Ako se u raspravi o sinopsisima pokaže potrebnim, doktorand u dogovoru s mentorom/mentorima mora doraditi sinopsis sukladno primjedbama te ga predati na dodatno odobrenje Vijeću studija. Kad Vijeće studija odobri temu, sinopsis i mentora smatra se da je doktorand obavio obveze u Doktorskoj radionici 1.

Vijeće studija upućuje prijedlog teme i sinopsis doktorskog rada te ime/imena mentora u daljnju službenu proceduru u okviru Filozofskog fakulteta i Sveučilišta u Zagrebu. Sinopsis doktorskog rada, tema i mentori smatraju se službeno potvrđenima i prihvaćenima tek kad prođu sve propisane procedure na Sveučilištu. Doktorand može pristupiti izradi doktorskog rada kad su tema i sinopsis odobreni.

A.3.8. UVJETI ZAVRŠETKA STUDIJA

Studij završava izvršavanjem svih doktorandskih obveza u studiju te obranom doktorskog rada. Procedura predaje i obrane doktorskog rada sastoji se u sljedećem.

197



Dovršeni doktorski rad doktorand predaje u tri neuvezana primjerka. Vijeće studija predlaže tročlano Povjerenstvo za ocjenu i obranu doktorskog rada. Povjerenstvo se sastoji od neparnog broja članova (najmanje tri, najviše pet članova), čija je znanstvena djelatnost iz područja doktorskog rada. U povjerenstvo može biti imenovana osoba izabrana u znanstveno-nastavno odnosno odgovarajuće znanstveno zvanje. Najmanje jedan član povjerenstva za ocjenu i obranu mora biti izvan visokog učilišta koje provodi postupak i ne smije biti nastavnik na studiju. Mentor ili mentori nisu članovi povjerenstva za obranu. Članove Povjerenstva za ocjenu i obranu doktorskog rada potvrđuju Vijeće Filozofskog fakulteta i relevantna tijela na Sveučilištu.

Povjerenstvo mora u roku od 2 mjeseca napisati ocjenu doktorskog rada. Tekst ocjene se unosi obrazac za ocjenu teme doktorskog rada koji je izradilo Sveučilište u Zagrebu (takozvani DR.SC.-02). Stručno povjerenstvo može rad prihvatiti, vratiti doktorandu na doradu uz pisane primjedbe ili odbiti. Rad je odbijen ili prihvaćen, ako se za tu odluku izjasni natpolovična većina članova povjerenstva. Ako ocjena sadrži pisane primjedbe, doktorski rad vraća se doktorandu koji ga je dužan doraditi u skladu s primjedbama. Tek kad dobije odobrenje povjerenstva, doktorski rad upućuje se Vijeću studija koje se izjašnjava o ocjeni Povjerenstva. Ako je izjašnjavanje pozitivno, ocjena se upućuje u daljnju službenu proceduru u okviru Filozofskog fakulteta i Sveučilišta u Zagrebu. Nakon što pozitivna ocjena bude prihvaćena na svim instancama Sveučilišta, doktorand predaje završnu verziju doktorskog rada u deset uvezanih primjeraka, kao i elektroničku verziju koja se odmah objavljuje na internetskoj stranici studija.

Obrana doktorskog rada provodi se najranije deset dana, a najkasnije tri mjeseca od datuma objave rada na internetskoj stranici Sveučilišta u Zagrebu. Obrana doktorskog rada je javna i obavlja se, u pravilu, pred povjerenstvom koje je ocijenilo doktorski rad. O obrani doktorskog rada sastavlja se zapisnik. Disertacija je obranjena s uspjehom ako ju je pozitivno ocijenila većina članova povjerenstva. Disertacija se, sukladno pravilniku Sveučilišta, ocjenjuje ocjenom obranio ili nije obranio. Nakon poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija doktorandu se izdaje doktorska diploma kojom se potvrđuje završetak studija i stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti (dr. sc.).

A.3.9. MOGUĆNOST IZVEDBE PROGRAMA DOKTORSKOG STUDIJA NA ENGLESKOM JEZIKU

Svi predmeti predviđeni doktorskim studijem mogu se, nastane li za to konkretna potreba, izvoditi na stranom jeziku. Programom doktorskog studija omogućeno je i gostovanje uglednih inozemnih znanstvenika, naročito u sklopu okruglih stolova i serije predavanja, što podrazumijeva da se izlaganje i diskusija odvijaju na stranom jeziku, poglavito engleskom. Svi nastavnici mogu predmete izvoditi na engleskom jeziku, a pojedini nastavnici i na francuskom, njemačkom, španjolskom ili talijanskom jeziku. Ako bi se na poslijediplomski doktorski studij upisao nesrazmjerno mali broj inozemnih studenata kod kojih postoji jezična barijera, moguće je za njih, umjesto održavanja cjelokupne nastave na stranom jeziku, naknadno dogovoriti individualne konzultacije. Kad su u pitanju redovni nastavni predmeti iz skupine Vještina, primjerice mađarska, njemačka, talijanska i osmansko-turska paleografija, ostavljena je mogućnost da se nastava u potpunosti izvodi na spomenutim jezicima.

A.3.10. POPIS PREDMETA/MODULA KOJI SE MOGU IZVODITI NA ENGLESKOM JEZIKU

Na engleskom jeziku mogu se, već prema potrebi, izvoditi svi predmeti iz skupine Temeljnih predmeta i Vještina u sva tri modula.

A.3.11. KRITERIJI I UVJETI UPISA PREDMETA/MODULA S DRUGIH DOKTORSKIH STUDIJA

Sukladno temeljnom kriteriju potpune izbornosti doktorandi doktorskog studija smiju upisivati predmete s drugih doktorskih studija u Hrvatskoj i inozemstvu uz odobrenje Vijeća studija. Potiče se upisivanje izbornih predmeta relevantnih za rad na doktorskoj disertaciji u okviru doktorske škole Sveučilišta u Zagrebu.

197



A.3.12. ORGANIZACIJA STUDIJA U PUNOM RADNOM VREMENU (FULL-TIME) I STUDIJA S DIJELOM RADNOG VREMENA (PART-TIME)

Doktorandi doktorskog studija u punom radnom vremenu upisuju sve propisane predmete i predviđeno je da studij apsolviraju u tri godine. Doktorandi smiju upisati viši semestar samo ako su odslušali sve predviđene predmete i ispunili sve obvezne oblike rada iz prethodnog semestra. Doktorandi moraju Akademsku praksu i Serije predavanja odraditi odnosno odslušati najkasnije do VI. semestra. Ukaže li se opravdana potreba, postoji mogućnost produljenja vremena za dovršetak studija, što se isključivo odnosi na vrijeme predviđeno za izradu doktorske disertacije, za najviše četiri semestra (24 mjeseca) bez dodatnih financijskih i studijskih obveza.

Doktorandi doktorskog studija u punom radnom vremenu upisuju sve propisane predmete i predviđeno je da studij apsolviraju u tri godine. Doktorandi smiju upisati viši semestar samo ako su odslušali sve predviđene predmete i ispunili sve obvezne oblike rada iz prethodnog semestra. Doktorandi moraju Akademsku praksu i Serije predavanja odraditi odnosno odslušati najkasnije do VI. semestra. Ukaže li se opravdana potreba, postoji mogućnost produljenja vremena za dovršetak studija, što se isključivo odnosi na vrijeme predviđeno za izradu doktorske disertacije, za najviše 24 mjeseca bez dodatnih financijskih i studijskih obveza.

Doktorandi doktorskog studija s dijelom radnog vremena također upisuju sve propisane predmete kao i doktorandi doktorskog studija u punom radnom vremenu, no drugačijim ritmom, a predviđeno je da studij apsolviraju u pet godina. Doktorandi smiju upisati viši semestar samo ako su odslušali sve predviđene predmete i ispunili sve obvezne oblike rada iz prethodnog semestra. Doktorandi doktorskog studija s dijelom radnog vremena u prva dva semestra upisuju po jedan temeljni predmet, u sljedeća četiri (III.-VI.) po jednu vještinu, a izbornu nastavu upisuju najkasnije do početka VI. semestra. Obvezne oblike rada odrađuju istim ritmom kao i doktorandi doktorskog studija u punom radnom vremenu, od I. do V. semestra. Doktorandi moraju Akademsku praksu i Serije predavanja odraditi odnosno odslušati najkasnije do kraja pete godine. Ukaže li se opravdana potreba, postoji mogućnost produljenja vremena za dovršetak studija, što se isključivo odnosi na vrijeme predviđeno za izradu doktorske disertacije, za najviše 24 mjeseca bez dodatnih financijskih i studijskih obveza.

A.3.13. OPIS SUSTAVA SAVJETOVANJA I VOĐENJA DOKTORANADA KROZ DOKTORSKI STUDIJ, DODJELJIVANJA STUDIJSKOG SAVJETNIKA TIJEKOM UPISA NA DOKTORSKI STUDIJ I NJEGOVE OBVEZE

Svakom doktorandu dodjeljuje se na samom početku studija studijski savjetnik. Doktorand smije sam predložiti savjetnika ili ga predlaže Vijeće doktorskog studija. Vijeće potvrđuje izbor savjetnika. Osim rada na određivanju teme i oblikovanju sinopsisa doktorske disertacije, savjetnik je dužan savjetovati doktoranda o doktorskom studiju i pri osmišljavanju studijskog plana (izbor tema za izradu radova, odabir izbornih predmeta na ovom ili drugim doktorskim studijima, pružanje savjeta oko obveza predviđenih znanstveno-istraživačkom praksom i eventualnog usavršavanja u inozemstvu) te pratiti i podupirati rad doktoranda u nastavi. Studijski savjetnik upoznaje doktoranda s ostalim nastavnicima i istraživačima koji doktorandu mogu biti od pomoći tijekom studija. Mentor se svakom doktorandu dodjeljuje tijekom I. semestra studija. Nakon službenog imenovanja mentor preuzima dužnosti studijskog savjetnika za pojedinog doktoranda.

Mentor je odgovoran za konzultacijsko-znanstvenoistraživački rad, individualnim pristupom pomaže doktorandu u razradi teme doktorske disertacije te istraživanju i izradi doktorske disertacije. Ako to iziskuje interdisciplinarni karakter doktorske disertacije, doktorandu se može dodijeliti i drugi mentor koji ima jednake odgovornosti kao i mentor.

Jedan nastavnik izabran u znanstveno-nastavno ili odgovarajuće znanstveno zvanje može biti savjetnik najviše trima doktorandima, a mentor najviše dvoma u jednoj godini. Vijeće doktorskog studija, koje je nadležno za rješavanje svih nastavnih pitanja u sklopu doktorskog studija, odobrava studijski plan i sinopsis doktorske disertacije svakog doktoranda te pruža potporu provedbi studijskog plana na institucionalnoj razini. Svi

197



doktorandi i mentori dužni su podnositi Vijeću doktorskog studija godišnja izvješća o svom radu. U slučaju da Vijeće doktorskog studija ne prihvati doktorandovo izvješće, studijski savjetnik dužan je pomoći doktorandu da ispuni sve propisane obveze. U slučaju da Vijeće doktorskog studija ne prihvati mentorovo izvješće, voditelji modula i/ili voditelj studija odnosno njihovi zamjenici moraju pomoći doktorandu da nađe novog mentora kojeg potom potvrđuje Vijeće doktorskog studija.

Svaki doktorand obvezan je prikupljati i čuvati svoje pisane radove kako bi studijski savjetnik, voditelji modula i/ili voditelj studija odnosno njihovi zamjenici imali lakši uvid u njegov rad.

A.3.14. PRAVA I OBVEZE DOKTORANADA, MENTORA I NOSITELJA STUDIJA

Doktorand, mentor i nositelj studija dužni su se pridržavati svih relevantnih akata Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i samog Sveučilišta u Zagrebu, uključujući i akte o etičkom postupanju. Svi sudionici nastavnog i istraživačkog procesa u doktorskom studiju imaju pravo na korektan profesionalan odnos i obvezu da se na jednak način ophode prema drugim sudionicima nastavnog i istraživačkog procesa. Za svaku povreda tih prava i obveza svim sudionicima nastavnog i istraživačkog procesa u doktorskom studiju stoje na raspolaganju svi mehanizmi zaštite Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i samog Sveučilišta u Zagrebu.

Doktorandi imaju pravo na redovitu, primjerenu, sustavnu i odgovornu pomoć studijskog savjetnika, mentora i eventualnog drugog mentora. Doktorandi su dužni savjesno ispunjavati obveze predviđene programom doktorskog studija, redovito pohađati nastavu i izvršavati zadaće koje propisuje predmetni nastavnik, no samo ako su u funkciji doktorske disertacije, redovito se konzultirati sa studijskim savjetnikom i mentorom odnosno drugim mentorom te slušati njihove stručne i znanstvene upute. Doktorandi su dužni Vijeću doktorskog studija podnositi godišnje izvješće o svom radu. Doktorandi doktorskog studija u punom radnom vremenu obvezni su izraditi doktorski rad do kraja VI. semestra, a doktorandi doktorskog studija s dijelom radnog vremena moraju to učiniti do kraja pete godine. U slučaju da za to postoji valjani razlozi moguće je produljiti obvezu izrade doktorskog rada za doktorande doktorskog studija u punom radnom vremenu i za doktorande doktorskog studija s dijelom radnog vremena za najviše četiri semestra (24 mjeseci). Doktorandi imaju pravo na oslobođenje od dijela školarine (do 75 %) za pojedini semestar doktorskog studija ovisno o obimu sudjelovanja u redovnoj sveučilišnoj nastavi na preddiplomskoj ili diplomskoj razini u dotičnom semestru, za što podnose pisanu molbu Vijeću doktorskog studija koje o tome odlučuje. Doktorandi imaju pravo prekinuti doktorski studij, a o tome su dužni pisano obavijestiti Vijeće doktorskog studija. Doktorandi koji su prekinuli doktorski studij imaju ga pravo nastaviti pod istim uvjetima pod kojima su ga upisali, unutar vremena do kojeg je valjana njihova tema doktorske disertacije koju je odobrilo nadležno tijelo. Za odobrenje nastavka studija doktorandi moraju podnijeti molbu Vijeću doktorskog studija ili nadležnom tijelu ustanove predlagatelja, s preciznim opisom obveza izvršenih prije prekida studija. Vijeće studija određuje koje će se izvršene obveze i u kojem opsegu priznati u nastavku studija. Doktorandi koji su prekinuli neki drugi doktorski studij društveno-humanističkog usmjerenja ustrojen prema Pravilniku o doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu smiju podnijeti molbu za prijelaz na ovaj studij. Vijeće studija razmatra molbu i donosi odluku o uvjetima studiranja na ovom studiju, a ta odluka uključuje popis izvršenih i priznatih obveza na prethodnom studiju te popis obveza na ovom studiju. Doktorandi koji su upisali doktorski studij društveno-humanističkog usmjerenja u inozemstvu, a on je komplementaran studijima ustrojenima prema Pravilniku o doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu i žele nastaviti obrazovanje na ovom doktorskom studiju smiju podnijeti molbu za prijelaz na ovaj studij. Vijeće studija razmatra molbu i donosi odluku o uvjetima studiranja na ovom studiju, a ta odluka uključuje popis izvršenih i priznatih obveza na prethodnom studiju te popis obveza na ovom studiju.

Mentori imaju obvezu vođenja i pomaganja doktoranda u znanstvenoistraživačkom radu. Mentori su dužni redovito, primjereno, sustavno i odgovorno obavljati svoje konzultacijske i znanstveno-istraživačke zadaće, a za to su odgovorni Vijeću doktorskog studija kojemu podnose pisano godišnje izvješće o svom radu. Mentori imaju

197



pravo od doktoranada tražiti da se redovito s njima konzultiraju i da slušaju njihove stručne i znanstvene upute. Drugi mentor ima jednaka prava i obveze kao i mentor.

Doktorand svake godine ispunjava službeni obrazac Sveučilišta u Zagrebu o radu mentora, a mentor svake godine ispunjava službeni obrazac o radu kandidata. Obrasci se vode pod imenom (dr.sc.-04, dr. sc.-05).

Nositelj studija dužan je osigurati osnovne infrastrukturne uvjete za izvođenje nastave i provođenje istraživanja.

197



A.3.15. TROŠAK STUDIJA PO DOKTORANDU

A.3.15.1. Parametri za procjenu troškova studija

Financijska konstrukcija doktorskog studija napravljena je u skladu s Pravilnikom o doktorskim studijima Sveučilišta u Zagrebu te s dekanovom Odlukom o visini naknada za rad na poslijediplomskim studijima na Filozofskom fakultetu (Ur. Br. 3840-850-15-1) iz 2015. godine, usklađenom s člankom 22. Statuta Filozofskog fakulteta. Dekan je, kao i u prethodnim dokumentima iste vrste (primjerice do 2015. godine važeća odluka Dekana od 27. veljače 2008.), propisao maksimalnu visinu naknada. Sukladno odlukama Računovodstva Filozofskog fakulteta u financijsku su konstrukciju uključeni i doprinosi na dohodak i isplate te materijalni i režijski troškovi Fakulteta u propisanim iznosima. Studij je pri sastavljanju financijske konstrukcije pošao od nekoliko pretpostavki putem kojih se na svaki način nastoji izaći u susret budućim studentima.

1. Studij propisuje oko 40-75% niže visine naknada za pojedine vrste radova u usporedbi s maksimalno propisanim visinama naknada na Filozofskom fakultetu.2. Studij je zbog trenutnih okolnosti u sustavu znanosti i obrazovanja osigurao čak dvije financijske konstrukcije. Pod A.3.15.2. nalazi se izračun za slučaj da se nastavni rad i opterećenje nastave plaćati. Pod A.3.15.3. nalazi se izračun za slučaj da se nastavno opterećenje novom znanstvenom strategijom RH i Sveučilišta u Zagrebu počne sustavno uračunavati u nastavnu normu.

Studij se snažno zalaže za potonju opciju, dakle za uračunavanje nastavnog opterećenja na doktorskim studijima u nastavnu normu, jer to bitno smanjuje troškove studiranja i omogućuje pristup doktorskim studijima većem broju studenata. Financijsku konstrukciju izvedenu pod A.3.15.2. studij smatra svojom temeljnom konstrukcijom, a prema njoj trošak studiranja na Poslijediplomskom doktorskom studiju predmoderne povijesti iznosio bi 4.600,00 kn po doktorandu semestralno.

NB: Sve se naknade isplaćuju preko Računovodstva Filozofskog fakulteta u Zagrebu, prema ustaljenim obrascima ugovora za domaće i vanjske suradnike i prema uhodanoj praksi Računovodstva.

A.3.15.1. Parametri za procjenu troškova studija

Trajanje: interval od tri godine Broj studenata: 20 Predavanje: 450 kn bruto (3 ns); max. bruto FFZG: 803,33 kn Seminari: 300 kn bruto (2,5 ns); nije propisana maksimalna naknada FFZG Vježbe: 200 kn bruto (2 ns); max. bruto FFZG: 535,55 kn Voditelj smjera: 4.000,00 kn bruto semestralno; max. brutto FFZG: 2.677,76 kn mjesečno (10 ns) Voditelj studija: 7.000,00 bruto semestralno (do 60 stud.); max. bruto FFZG: 2.000,00 kn mjesečno. Broj polaznika predmeta: min. 5 (ako se umjesto temeljnih predmeta ili vještina održava privatna nastava za 1-2 doktoranda isplaćuje se 50%, a za 3-4 doktoranda 75% predviđenih naknada) Broj predmeta koji se izvodi u semestru: na početku godine, od ukupno 17 ponuđenih temeljnih predmeta i 17 ponuđenih vještina određuje se max. 4 temeljna predmeta i max. 8 vještina koje će se izvoditi u prvom semestru te max. 8 temeljnih predmeta i max. 4 vještine koje će se izvoditi u drugom semestru. Temeljni predmeti i vještine koje će se izvoditi određuju se sukladno potrebama i interesima doktoranada. Ukoliko se u studij upiše više od predviđenih 20 studenata godišnje, može se odlučiti o izvođenju više predmeta godišnje. Studij će nuditi mogućnost da se naknade nastavnicima isplaćuju u obliku pokrivanja dijela troškova istraživanja u domaćim i inozemnim arhivima i knjižnicama (uključujući kopiranje arhivske građe, kupnju knjiga, itd.), umjesto u obliku autorskih honorara i ugovora o radu. Time će se stimulirati nova istraživanja koja će doprinijeti kvaliteti doktorskih studija te time na najbolji način opravdali uplaćena sredstva.

197



A.3.15.2. Detaljna financijska konstrukcija ako se nastavno opterećenje plaća

Temeljni predmet (30 P x 12 predmeta godišnje) = 360 x 450 kn brutto = 162.000,00 kn Vještine (30 /15 S+15 V/ x 12 predmeta godišnje = 480 x 250 kn brutto): 90.000,00 kn Doktorska radionica I-IV (vođenje > 5 V x 4 = 20 V x 200 kn brutto): 4.000,00 kn Okrugli stol: organizacija je u domeni voditelj studija, ne isplaćuje se posebna naknada Okrugli stol (3 gostujuća predavanja x 2 P x 2 puta godišnje = 12 P x 450 kn brutto): 5.400,00 kn Akademska praksa: provjeravaju i upisuju voditelji modula, ne isplaćuje se posebna naknada Serija predavanja (organizacija > 3 V x 9 + 2 P x 9 = 6.750,00 + 8.100,00 brutto): 14.850,00 kn Mentorstvo/studijsko savjetništvo (min. 1.900,00 kn brutto x 6 x 20 studenata): 228.000,00 kn Vođenje smjera /modula po semestru (4.000,00 brutto x 6 x 3 modula): 72.000,00 kn Vođenje studija po semestru, do 60 doktoranada (7.000,00 brutto x 6): 42.000,00 kn __________________________________________________________________________________________UKUPNO: 618.250,00 + Doprinosi na dohodak i isplate 15,2% UKUPNO BEZ MATERIJALNIH TROŠKOVA: 712.224,00 kn Materijalni troškovi: 39.900,00 kn Dolasci predavača i mentora koji nisu iz Zagreba (putni troškovi za c. 4 predavača izvan Zagreba za Okrugle stolove te c. 5 predavača izvan Zagreba za Serije predavanja >> noćenje c. 500 kn + putna karta c. 2.000,00 kn = 9 x 2.500,00 kn): 22.500,00 kn Literatura (2000,00 kn godišnje): 6.000,00 kn Reprezentacija (1900,00 x 6 semestara): 11.400,00 kn ______________________________________________________________________________________________________ UKUPNI IZNOS: 752.124,00 kn + Materijalni i režijski troškovi Fakulteta 25% (188.031,00 kn) UKUPNA CIJENA STUDIJA (PUNI TROGODIŠNJI CIKLUS): 940.155,00 kn ______________________________________________________________________________________________________ Cijena jednog semestra studija: 156.692,50 Semestralno po doktorandu (računajući 20 studenata): 7.834,60 kn Predložena cijena studija po doktorandu: 7.800,00 kn semestralno

A.3.15.3. Detaljna financijska konstrukcija ako se nastavno opterećenje uračunava u nastavnu normu

Okrugli stol (3 gostujuća predavanja x 2 P x 2 puta godišnje = 12 P x 450 kn brutto): 5.400,00 kn Mentorstvo/studijsko savjetništvo (min. 1.900,00 kn brutto x 6 x 20 studenata): 228.000,00 kn Vođenje smjera /modula po semestru (4.000,00 brutto x 6 x 3 modula): 72.000,00 kn Vođenje studija po semestru, do 60 doktoranada (7.000,00 brutto x 6): 42.000,00 kn UKUPNO: 347.400,00 kn + Doprinosi na dohodak i isplate 15,2% UKUPNO BEZ MATERIJALNIH TROŠKOVA: 400.204,80 kn ___________________________________________________________________________________________Materijalni troškovi (kao i gore pod A.3.15.2.): 39.900,00 kn ___________________________________________________________________________________________SVEUKUPNI IZNOS: 440.104,80 kn + Materijalni i režijski troškovi Fakulteta 25% (110.026,20 kn) SVEUKUPNA CIJENA STUDIJA (PUNI TROGODIŠNJI CIKLUS): 550.131,00 kn __________________________________________________________________________________________Cijena jednog semestra studija: 91.688,50 knSemestralno po doktorandu (računajući 20 studenata): 4.584,40 kn Predložena cijena studija po doktorandu: 4.600,00 kn semestralno

197



A.4. NAČIN PRAĆENJA KVALITETE PROGRAMA DOKTORSKOG STUDIJA

A.4.1. POPIS INDIKATORA KVALITETE KAO ŠTO SU ZNANSTVENA ILI UMJETNIČKA PRODUKCIJA NASTAVNIKA I DOKTORANADA, KVALITETA NASTAVE, RELEVANTNOST I KVALITETA DOKTORSKIH RADOVA, STATISTIČKI POKAZATELJI TRAJANJA STUDIRANJA, STATISTIČKI POKAZATELJI GODIŠNJEG BROJA NOVIH DOKTORA U ODNOSU NA BROJ DOKTORANADA, OSTVARENA MEĐUNARODNA SURADNJA, ZAPOŠLJIVOST DOKTORA

Znanstvena djelatnost nastavnika i doktoranada te kvaliteta nastave

U nastavu i mentorski rad Poslijediplomskog doktorskog studija predmoderne povijesti neposredno će biti uključeno preko 30 nastavnika s različitih Odsjeka Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te drugih znanstveno-istraživačkih institucija koji mogu ne samo vrlo kvalitetno zadovoljiti potrebe za mentorima različitih disciplinarnih profila, već i osigurati doktorsku naobrazbu s izrazitim interdisciplinarnim elementima koja je ujedno i maksimalno istraživački usmjerenu. Svi angažirani nastavnici i znanstvenici s različitih odsjeka Filozofskog fakulteta te brojnih znanstvenih institucija iz Zagreba i ostalih dijelova Hrvatske, ali i iz inozemstva, stručnjaci su za predmodernu povijest i kulturu čija su znanstvena reputacija, kao i dosadašnji istraživački rezultati, potvrđeni u brojnim znanstvenim radovima i projektima, zapaženim sudjelovanjima na međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima te članstvima u uglednim strukovnim i znanstvenim organizacijama, o čemu svjedoče njihove znanstvene biografije i bibliografije, te indeksi citiranosti (usp. Crosbi, WoS, SCOPUS, Google Scholar). Također, svi nastavnici istaknuli su se kao voditelji i evaluatori znanstvenih projekata i programa, te organizatori zapaženih domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova, kolokvija i ljetnih škola. Do sada su svi izvodili nastavu i bili mentori magistarskim i doktorskim kandidatima na poslijediplomskom znanstvenom studiju hrvatske povijesti, književnosti, povijesti umjetnosti i dr. Sve to nedvojbeno upućuje na činjenicu da posjeduju odgovarajuća stručna i pedagoška znanja i kompetencije potrebne za obrazovanje mladih znanstvenika.

Kao što je višekratno naglašeno, cilj ovoga studija jest formirati kompetentne i međunarodno prepoznatljive istraživače predmoderne povijesti kako bi Hrvatska u perspektivi mogla postati važnim središtem za interdisciplinarna povijesna istraživanja u regionalnim okvirima.

Polaznici će tako u sklopu kolegija tzv. vještina kontinuirano usavršavati znanje odabranih jezika i pisama potrebnih za specijalistički istraživački rad na izvorima za predmodernu povijest. Tijekom studija doktorande će se uključivati u istraživački rad na projektima koje vode nastavnici na studiju ili će ih se upućivati na hospitacije u institute, muzeje, arhive i druge ustanove koje bi mogle biti važne za njihovu specijalizaciju. Integriranjem u konkretan istraživački rad i/ili u rad znanstveno-istraživačkih ustanova, doktorandi će se upoznati s praktičkim aspektima organizacije istraživačkog rada i s institucionalnim funkcioniranjem znanstveno-istraživačkog sustava. Kvaliteta rada doktoranda će se sukladno odredbama Pravilnika o doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu provjeravati na temelju izvješća o radu doktoranda koji su na odgovarajućem obrascu Sveučilišta jednom godišnje obvezni podnositi doktorand, mentor odnosno studijski savjetnik. Na temelju njihova izvješća Vijeće doktorskog studija svake će godine obavljati samoocjenjivanje koje će u formi izvješća o radu dostavljati vijeću sastavnice i Sveučilištu.

Indikatori kvalitete

Uobičajeni akademski indikatori kakvoće prate se po akademskim godinama. Dužim trajanjem studija rezimirat će se u jednoj akademskoj godini rezultati više generacija na različitom stupnju studijskog programa.

Prema programu studija prati se završnost u svakome pojedinom kolegiju koji je doktorand upisao. Gleda se je li obveze izvršio pravodobno i s kolikim uspjehom.

Prati se količina i kakvoća pisanih radova koje su doktorandi obvezani objaviti tijekom studija. Činjenica da se njihovi radovi podvrgavaju recenziji izvan kruga doktorskog studija, te da o tome ovisi hoće li doktorand moći udovoljiti zahtjevima programa, dodatni je indikator kakvoće studija i za nastavnike i za doktoranda.

197



Urednost i sadržaj nastavničkog rada prati se posebnom evidencijom gdje i nastavnik i doktorand potpisom ovjeravaju koliko je sati, kojega oblika nastave i s kojim sadržajem kada održano. Ovo je osobito važno kad se organizira privatissimum.

Prati se znanstvena produkcija aktivnih nastavnika i mentora i ažuriraju se podaci o objavljenim radovima i referiranosti.

Pratit će se uspješnost u završavanju cijeloga programa čim prva generacija dovrši treću akademsku godinu. Otada nadalje mogu se razmatrati odnosi između broja upisanih doktoranada i gotovih doktora. Statistički relevanti podaci o uspješnosti studija dobit će se nakon višegodišnjeg održavanja cijeloga programa..

Mobilnost doktoranada i međunarodna suradnja

Doktorandi će biti obvezni sudjelovati u različitim vidovima akademske prakse. Njezina je svrha stjecanje i usavršavanje stručnih i organizacijskih kompetencija. Akademska praksa uključuje izlaganje na međunarodnom znanstvenom skupu ili na znanstvenom skupu s međunarodnim sudjelovanjem te objavljivanje međunarodno recenziranog znanstvenog rada. Akademska praksa podrazumijeva i volontiranje pri pripremi znanstvenih skupova, pisanje prikaza i recenzija o znanstvenim radovima i konferencijama, periodično sudjelovanje u nastavi i slično. Osim toga, promoviranje najnovijih znanstvenih pristupa i istraživačkih rezultata nastojat će se, kao i do sada u okviru Poslijediplomskog doktorskog studija medievistike i Poslijediplomskog doktorskog studija ranoga novog vijeka, osigurati redovitim gostovanjima inozemnih znanstvenika, specijalista za predmodernu povijest, u sklopu tematskih okruglih stolova i serija predavanja.

Kvaliteta doktorskih radova i zapošljivost

Polaznici Poslijediplomskog doktorskog studija predmoderne povijesti će se tako profilirati u kvalificirane istraživače, što će poglavito dokazivati kvaliteta njihove doktorske disertacije. Ona će morati biti inovativna, precizno problemski artikulirana i konceptualno osmišljena, oblikovana sukladno recentnim teorijskim i metodološkim trendovima u historijskoj znanosti te utemeljena na izvornoj građi. Osim toga, mlade će se doktore znanosti poticati na integriranje u znanstvenu zajednicu, na timski rad i kritičku komunikaciju s kolegama. Sve navedeno znatno će utjecati na povećanje zapošljivosti budućih doktoranada i to ne samo u akademskim i znanstveno-istraživačkim institucijama, kulturnom sektoru, obrazovnim ustanovama i medijima, već i na revitalizacijskim i razvojnim projektima, poglavito u domeni restauracije, revitalizacije i osmišljavanja modela kreativnog i održive uporabe hrvatske predmoderne kulturne i materijalne baštine u ekonomske i turističke svrhe.

Kvote upisa će se planirati sukladno interesima studenata te potrebama znanstvene i akademske zajednice i tržišta rada, pri čemu će se osobito voditi računa o tome da godišnji omjer priljeva novih doktorskih studenata i doktora znanosti bude što povoljniji, optimalno 1:1. Također će se nastojati osigurati idealno vrijeme studiranja od 3 godine za full-time doktorande i maksimalno 5 godina doktorande s dijelom radnog vremena.

Statistički pokazatelji

Uspješnost studija mjerit će se praćenjem upisa, dužine studiranja, odustajanja, izlaznosti, zatim uspješnosti doktoranada na ispitima te uspješnosti provedbe nastavnog programa. Pritom će biti provedeno vanjsko i unutarnje vrednovanje rada profesora i nastavnog programa: primjenjivat će se studentske ankete o radu nastavnika, ankete o samovrednovanju nastavnog rada te o vrednovanju profesora, koje će provesti njihovi kolege. Indikatori kvalitete bit će statistički podaci trajanja studiranja i statistički podaci godišnjeg broja novih doktora prema broju doktoranada.

A.4.2. OPIS NAČINA SUDJELOVANJA DOKTORANADA U POSTUPCIMA OCJENJIVANJA PROGRAMA DOKTORSKOG STUDIJA

Doktorandi će kritički ocijeniti program Poslijediplomskoga doktorskog studija predmoderne povijesti, aspekte njegove organizacije, kvalitetu izvedbe i uspješnost, ispunjavajući na kraju svake godine anketu koju će sastaviti

197



Vijeće poslijediplomskog studija. Njome će doktorandi ocjenjivati pojedine sastavnice doktorskog studija: predstavljene sadržaje i njihov omjer, kakvoću i redovitost nastave, dostupnost literature, raspored ispitnih rokova, komunikaciju s profesorima i mentorski rad. Sugerirat će eventualna poboljšanja studija, odnosno, eventualna nadopuna sadržajima koji nisu bili zastupljeni, te će istaknuti stupanj vlastitog zadovoljstva izvedbom studija i usvojenim znanjima. Rezultate ankete Vijeće poslijediplomskog studija redovito će uzimati u obzir prilikom revidiranja i unaprjeđenja programa doktorskog studija.

A.4.3. POSTUPCI ZA PRAĆENJE I UNAPRJEĐIVANJE KVALITETE PROGRAMA DOKTORSKOGA STUDIJA (POSTUPCI VREDNOVANJA I SAMOVREDNOVANJA – GODIŠNJE SAMOOCJENJIVANJE STUDIJSKOG PROGRAMA, GODIŠNJE SAMOOCJENJIVANJE DOKTORANADA, REVIZIJA I UNAPRJEĐENJE DOKTORSKOG STUDIJA U SKLADU S REZULTATIMA PRAĆENJA KVALITETE I REZULTATIMA SAMOVREDNOVANJA DOKTORSKOG PROGRAMA)

Vijeće doktorskog studija svake će godine obaviti samoocjenjivanje na temelju godišnjih izvještaja mentora i doktoranda. O tome će dostaviti izvještaj stručnom vijeću sastavnice i Sveučilištu. Kriteriji ocjenjivanja su znanstvena ili umjetnička produkcija nastavnika i doktoranada, nastava, relevantnost i kvaliteta doktorskih radova, statistički pokazatelji trajanja studiranja i godišnjeg broja novih doktora u odnosu na broj doktoranada i ostvarenu međunarodnu suradnju. Također, doktorandi će ocijeniti program studija i svoj angažman u anketi koju će sastaviti Vijeće poslijediplomskog studija. Na taj će način ukazati na potrebu eventualnog poboljšanja nastave i organizacije studija, na primjenjivost stečenih znanja i vještina te na eventualnu potrebu organiziranja dodatnih znanstvenih ili stručnih programa. U skladu s rezultatima navedenih anketa Vijeće poslijediplomskog studija redovito će pratiti izvedbu programa doktorskog studija i unaprjeđivati ga.

197



A.5. POPIS PREDMETA*

A.5. POPIS PREDMETA*

REDNI BROJ PREDMETA: 1

NAZIV PREDMETA: Politička i gospodarska historija staroga svijeta

VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI): unutarnja izbornost

IME NOSITELJA PREDMETA: Prof.dr. Bruna Kuntić-Makvić

IMENA NASTAVNIKA /SURADNIKA NA PREDMETU: Prof. dr. Boris Olujić

JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA: hrvatski (nastava se može organizirati i na francuskom i engleskom jeziku)

BROJ SATI NASTAVE: 30 P

OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA:

Propituje se konceptualizacija povijesnih razdoblja. Konvencionalne razdjelnice i povijesni procesi koji teku preko njih postavljaju se u uzajamni odnos. Demonstrira se interdisciplinarna narav znanstvenog istraživanja stare povijesti. Upućuje se na nekadašnja "prijelazna razdoblja" kao predmet suvremenih istraživanja. Propituje se i nastanak i uporaba termina kojima se opisuju rana društva i političke formacije i valoriziraju se njihove konceptualizacije u modernoj historiografiji. Prate se metode deskripcije, rekonstrukcije i dekonstrukcije historiografskih modela, te posljedični rezultati istraživanja političkih formi i institucija, vojske, vojevanja i svih oblika gospodarstva u perimediteranskom prostoru, s posebnim naglaskom na njihovoj fenomenologiji i procesima koji su utvrđeni, prate se i istražuju na hrvatskom povijesnom prostoru.

POPIS LITERATURE

Austin, M. M., The Hellenistic World from Alexander to the Roman Conquest, Cambridge University Press, Cambridge 2006.Aufstieg und Niedergang der roemischen Welt, Berlin, New York (niz)Bresson, A., L'Économie de la Grèce des cités (fin VIe-Ier siècle a. C). I. Les structures et la production, Paris 2007.Campbell, J. B., War and society in Imperial Rome 31 BC – AD 284, Psychology Press, London, New York 2002.Christ, K., Geschichte der roemischen Kaiserzeit: von Augustus bis zu Konstantin, Muenchen 20024

Čače, S., Kurilić, A. Tassaux, F. (ur.), Les routes de l'Adriatique antique, Ausonius Éditions 16, Bordeaux, Zadar 2006.Eckstein, A. M., Mediteerranean Anarchy, Interstate War and the Rise of Rome, Berkeley, Los Angeles, London 2006.Eckstein, A. M., Rome enters the Greek East: from anarchy to hierarchy in the Hellenistic Mediterranean , 230-170 BC, Malde MA, Oxford, Carlton VIC, 2008.Eilers, C., Diplomats and Diplomacy in the Roman World, Mnemosyne Suppl. 304, Brill, Leiden, Boston 2009.Gračanin, H., Južna Panonija u kasnoj antici i ranom srednjovjekovlju (od konca 4. do konca 11. stoljeća , Zagreb, 2011.

Green, P., Alexander to Actium: The historical evaluation of the Hellenistic age , University of California *

* N.B. Popis literature za sve predložene predmete prvenstveno ilustrira mogućnosti, samo okvirno naznačuje moguću literaturu, ne obvezuje automatski sve polaznike i kontinuirano će se dopunjavati sukladno recentnim istraživačkim trendovima u pojedinim disciplinama i prilagođavati specifičnim interesima i potrebama doktoranada.

197



Press 1993.

Hölbl, G., A history of the Ptolemaic Empire, New York: Routledge 2007.

Hölkeskamp, K-J., Senatus populusque Romanus: die politische Kultur der Republik: Dimensionen und Deutungen, Historia Einzelschriften 179, Stuttgart 2004.

Hölkeskamp, K-J., Reconstruction the Roman Republik: An Ancient Political Culture and Modern Research, Princeton, Oxford 22010 (2004).

Kinzl, K. H., A Companion to the Classical Greek World, Wiley-Blackwell 2006.

L'Illyrie mëridionale et l'Epire dans l'antiquité, Actes des colloques internationaux (niz: I. Clermont Ferand 1987; posljednji izašli svezak: V 2010), Paris: De Boccard.

Lobur, A. J., Consensus, Concordia and the Formation of Roman Political Ideology, London, New York 2008.

Meier, M., Das andere Zeitalter Justinians. Kontingenzerfahrung und Kontingenzbewältigung im 6.Jahrhundert n. Chr. [Hypomnemata 147], Göttingen 2004.

Potter, D. S., A companion to the Roman Empire, Willey-Blackwell 2006.

Rosenstein, N. i Morstein-Marx, R., A companion to the Roman Republic, Willey-Blackwell 2010.

Snell, D. C. (ur), A Companion to the Ancient Near East, Blackwell publishing, Oxford 2007.

Šašel Kos, M. i Scherrer, P. (edd.), The autonomous towns of Noricum and Pannonia I: Noricum, [Situla 40], Narodni muzej Slovenije, Ljubljana 2002.

Šašel Kos, M., Scherrer P., Kuntić-Makvić, B., Borhy, L. (edd.), The autonomous towns of Noricum and Pannonia: Pannonia, I-II, [Situla 41, 42], Narodni muzej Slovenije, Ljubljana 2003. i 2004.

Tsetskhladze, G. (ur.), Greek colonisation: an account of Greek colonies and other settlements overseas, Mnemosyne Suppl. 193, vol. 2, Brill, Leiden, Boston 2008.

Wees, H. van (ed.), War and Violence in Ancient Greece, Duckworth and the Classical Press of Wales, London 2000.

Will, E., Histoire politique du monde hellénistique (323-30 av. J.-C.), Paris 20033

OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE

NASTAVA SE PROVODI U OBLIKU PREDAVANJA U UKUPNOM TRAJANJU OD 30 SATI. Predavači prikazuju ažurne teorijske odrednice i stanje istraživanja u svjetskoj i hrvatskoj historiografiji i potkrepljuju ih primjerima iz vlastitih istraživanja. U svakoj akademskoj godini predavači se aktiviraju i odabiru nastavne teme kompatibilne s istraživačkim zadacima doktoranada koji su te godine upisali predmet.

OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA

Doktorandi su obvezani polaziti nastavu te na temelju odslušanih predavanja i literature napisati problemski esej u opsegu 5-6 standardnih kartica teksta. Svaki doktorand dogovara s nastavnikom temu po kojoj će esej biti u izravnoj funkciji disertacije. Esej se vrednuje s "pao" ili "prošao".

OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE

Rad nastavnika i mentora vrednuje se u skladu s Pravilnikom o doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu i povratnom informacijom od polaznika doktorskog studija za sve oblike nastave pisanom anketom na kraju svakog semestra.

BROJ ECTS BODOVA: 5

197



Redni broj: 1

Titula, ime i prezime nastavnika: Prof. dr. Bruna Kuntić-Makvić

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Odsjek za povijest)

Životopis: Bruna Kuntić-Makvić (1952) doktorirala je 1988. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od. 1. travnja 1979. zaposlena je na Katedri za staru povijest Odsjeka za povijest istog Fakulteta, a od 2009. redovita je profesorica u trajnom zvanju. Predstojnica je Katedre za staru povijest, osnivačica i voditeljica Centra za interdisciplinarno istraživanje stare povijesti u okviru kojeg je u posljednjih pet godina održano više znanstvenih skupova. Vodila je više projekata i jedan program koje je podržalo Ministarstvo znanosti, te više projekata pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske. Jedan je od pokretača časopisa Latina et Graeca i utemeljitelja Instituta za klasične jezike i antičku civilizaciju Latina et Graeca. Pokrenula je i vodi više projekata za popularizaciju humanističkih znanosti. Istražuje povijest Grčke i Rima i staru povijest hrvatskih zemalja, bavi se grčkom i latinskom epigrafijom te antičkom grčkom i latinskom historiografijom i hrvatskom latinističkom historiografijom.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 21. 4. 2009.

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji je kvalificiraju za izvođenje programa, odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa

1.“H EIKΩΝ H KAΛH“, Archaeologia Adriatica 2, 2009, 335 – 348.

2. «Terenski seminar iz povijesnih znanosti, Turska kosa – Topusko 2007. i 2008. godine», Glas Gradskog muzeja Karlovac 8, 2009, 26 – 27.

3. Kuntić-Makvić, Bruna i Pedišić, Ivo, "Ploča s dijelom javnog natpisa", Toni Brajković Scardonae lapides: Reljefni i epigrafski spomenici Skardone, Muzej Grada Skradina, Muzej Grada Šibenika, Šibenik 2009, 26 – 27

4. "2000 godina od Batonova ustanka", Latina et Graeca, 16, 2009, 91-92.

5. Kuntić-Makvić, Bruna i Čače, Slobodan, “Povijest “, Antički Grci na tlu Hrvatske, ur. J. Poklečki Stošić, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb 2010, 63 – 72.

6. Kuntić-Makvić, Bruna i Marohnić, Jelena, “Natpisi“, Antički Grci na tlu Hrvatske, ur. J. Poklečki Stošić, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb 2010, 73 – 89.

7. Kuntić-Makvić, Bruna, Rendić-Miočević, Ante, Šegvić, Marina; Krajcar, Igor., "Integracija i vizualna prezentacija ulomaka monumentalnog metričkog natpisa iz Varaždinskih Toplica", Izdanja Hrvatskog arheološkog društva. 28, 2011, 285-295

8. „Pomorski pohodi Demetrija Farskog“, Prilozi za povijest i kulturu Istre 23, 2011, 53 – 54; 140.

9. „Kako je predavao profesor Gortan: Vrijednosti Pregleda rimskih državnih starina“ u Veljko Gortan, Pregled rimskih državnih starina [Priručnici Latina & Graeca knj. V], ur. B. Kuntić-Makvić, Zagreb 2011, 55 – 65.

10. "Dea Libertas – rimski koncept slobode na izmaku Republike", IV. kongres hrvatskih povjesničara 2012. Sloboda, Zbornik sažetaka, HNOPZ, Zagreb 2012, 110.

11. "Kultura kupelji između poganstva i kršćanstva: primjeri Konstantinova doba", Pogled na Konstantinovo doba 2013 → 313, ur. J. Marohnić, I. Vilogorac Brčić, Filozofski fakultet, Zagreb 2013, 13.

12. "Predgovor"; Prilozi ("Žene u Konstantinovoj obitelji i muškarci koji su ponijeli grimiz"; "Događaji za Konstantinova života"; "Najčešće spominjani stari pisci"; "Carska viđenja i snovi"; Bibliografija priručnih materijala, Pogled na Konstantinovo doba 2013 → 313, ur. J. Marohnić, I. Vilogorac Brčić, Filozofski fakultet, Zagreb 2013, 3; 25 – 37.

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivala u zadnjih pet godina i koji su relevantni za područje doktorskog programa

197



1. Stara povijest u hrvatskim povijesnim znanostima: Teorija, praksa, priručnici (MZOŠ, 130-1300644-0640), 2007-2014. (nositelj)

2. Mythos – cultus – imagines deorum (MZOŠ, 130-1300644-0649), 2007-2014. (suradnik)

3. Projekt istraživanja arheološkog lokaliteta Topusko – Školski park (Ministarstvo kulture), 2012-2014. (nositelj)

4. Razvoj orijentalnih studija u Hrvatskoj (Sveučilište u Zagrebu), 2014. (nositelj)

197




NAZIV PREDMETA: Socijalna i kulturna historija staroga svijeta


IME NOSITELJA PREDMETA: Prof. dr. Boris Olujić

IMENA NASTAVNIKA /SURADNIKA NA PREDMETU: Prof. dr.Bruna Kuntić-Makvić, doc. dr. Jasmina Osterman



OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA

Prepoznavanje i izučavanje geneze društvenih grupa, kriteriji njihova definiranja: primjeri etnogeneza i etničkih identiteta, staleške pripadnosti, solidarnosti nasuprot odbojnosti "drugoga" i "drugačijega", povlaštenih grupa i grupa s ograničenim ili uskraćenim pravima. Specijalizirana istraživanja s područja historijske antropologije, povijesti okoliša, komunikacija i dr. Aktualni trendovi u formuliranju istraživačkih pitanja i u istraživačkim metodama u historiografiji o društvu i kulturi perimediteranskog prostora, s naglaskom na utvrđivanju i interpretaciji pojava i procesa na hrvatskom povijesnom prostoru.

POPIS LITERATURE

Bingen, J., Hellenistic Egypt: Monarchy, society, Economy, Culture , Uniersity of California Press 2007.

Bodiou, L. i Mehl V., La Religion des femmes en Grèce ancienne. Mythes, cultes et société, Rennes 2009.

Brewer, D. J. i Teeter, E., Egypt and Egyptians, Cambridge University Press, Cambridge 1999.

Carvalho, J. (ur.), Religion, Ritual and Mythology: Acpects of Identity Formation in Europe, Pisa 2006.Derks, T., Roymans, N. (ur.), Ethnic Constructs in Antiquity: the role of power and tradition, Amsterdam Archeological Studies 13, Amsterdam 2009.Farney, G. D., Ethnic identity and aristocratic competition in Republican Rome, Cambridge 2007.Goff, B., Citizen Bacchae. Women' ritual practice in ancient Greece, Berkeley, Los Angels, London 2004.Gruen, E. S., Rethinking the Other in Antiquity, Princeton 2011.Hales, S., Hodos T. (ur.), Material culture and Social Identities in the Ancient World, Cambridge 2010.Hingley, R., Globalising Roman Culture: Unity, diversity and empire, London, New York 2005.

Kemp, B. J., Ancient Egypt: Anatomy of a Civilization, Routledge, London 2006

Olujić, B., Povijest Japoda. Pristup, Zagreb: Srednja Europa 2007.

Manchip White, J. E., Ancient Egypt: its culture and history , George Allen & Unwin Ltd, London 1970.

Maas, M. (ed.), The Cambridge Companion to the Age of Justinian, Cambridge 2006.Modruški zbornik, I-VII, ur. B. Olujić, Katedra Čakavskog sabora Modruše, 2007-2013.Richer, N., La religion des Spartiates: Croyances et cultes dans l'Antiquité, Paris: Les belles lettres 2012.

Robins, G., Women in Ancient Egypt, Harvard University Press, Cambridge Mass. 1998.

Roth, R., Keller, J. (ur.), Roman by integration: Dimensions of group identity in material culture and text , JRA Suppl. 66, Portsmouth 2007.

197



Scheidel, W., Rome and China: Comparative Perspectives on Ancient World Empires, Oxford, New York 2009.

Sedley, D., The Cambridge companion to Greek and Roman philosophy , Cambridge University Press 2003.

Stafford, E. J., Worshipping Virtues. Personification and the Divine in Acient Greece, London, Swansea 2000.Steele, J. M., Calendars and Years. Astronomy and time in the ancient Near East, , Oxford 2007.

Trigger, B. G. et al., Ancient Egypt. A social history, Cambridge University Press, Cambridge (1983) 2001.


NASTAVA SE PROVODI U OBLIKU PREDAVANJA U UKUPNOM TRAJANJU OD 30 SATI. Predavači prikazuju ažurne teorijske odrednice i stanje istraživanja u svjetskoj i hrvatskoj historiografiji i potkrepljuju ih primjerima iz vlastitih istraživanja. U svakoj akademskoj godini predavači se aktiviraju i odabiru nastavne teme kompatibilne s istraživačkim zadacima doktoranada koji su te godine upisali predmet.





BROJ ECTS BODOVA: 5

197



Redni broj: 2

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. Boris Olujić


Životopis: Boris Olujić (1965) doktorirao je 1999. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na École Pratique des Hautes Etudes en sciences historiques et philologiques u Parizu (Francuska) magistrirao je 1996., a doktorirao 2000. godine. Zaposlen je kao izvanredni profesor na Katedri za staru povijest Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Voditelj je nekoliko projekata koje podržavaju Ministarstvo znanosti i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Urednik je Modruškog zbornika Katedre čakavskoga sabora Modruše (2007-2014). Bavi se poviješću starog Istoka i starom poviješću hrvatskih zemalja.


Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa, odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa

1. „Povijest istraživanja prapovijesne i antičke baštine u identitetu Like“, Identitet Like: korijeni i razvitak. Knjiga 1, ur. Ž Holjevac, Zagreb 2009, 117-139.

2. Čavka, Mislav, Kelava, Tomislav, Čavka, Vlatka, Bušić, Željko, Olujić, Boris and Brkljačić, Boris, „Homocystinuria, a Possible Solution of the Akhenaten’s Mystery”, Collegium Antropologicum 34) Suppl. 1, 2010, 255–258.

3. “Two bronze age drystone burial mounds at the base of Biokovo Mountain”, L’Illyrie Meridionale et l’Epire dans l’Antiquite, Actes du Ve colloque International de Grenoble (10-12 octobre 2008), De Boccard, Paris 2010, 53-64.

4. "Lokalitet Viničica (kota 420) ", Hrvatski arheološki godišnjak 6/2009, Zagreb 2010, 318-319.

5. "Mogućnost turističke valorizacije povijesnih cesta na području između Karlobaga i Baških Oštarija", Peti hrvatski kongres o cestama, Cavtat – Dubrovnik 16. – 19. listopada 2011, ur. D. Tržan, Zagreb 2011, 22 - 31 .

6. "Istraživanje arheološkog lokaliteta Viničica kod Josipdola (2005. – 2010) ", Modruški zbornik 4 – 5, 2011, 137 – 150.

7. "Geološki doprinos rekonstrukciji životnog prostora u prošlosti na primjeru arheološkog lokaliteta Viničica kod Josipdola", u koautorstvu s N. Šuicom, Zbornik sažetaka IV savjetovanja geologa BiH sa međunarodnim učešćem, ur. doc. dr. sc. F. Skopljak, Sarajevo: Udruženje / Udruga geologa BiH 2011, 132 – 133.

8. "Geološki doprinos rekonstrukciji životnog prostora u prošlosti na primjeru arheološkog lokaliteta Viničica kod Josipdola", u koautorstvu s N. Šuicom, Zbornik radova IV savjetovanja geologa BiH sa međunarodnim učešćem, ur. F. Skopljak, A. Filipović, N. Đurić, Sarajevo 2012, 523 – 536.

9. "Istraživanje dvije kamene gomile na području Zagvozda (Imotski, Hrvatska) ", Opuscula archaeologica 36, 1, 2012, 55 – 91.

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su relevantni za područje doktorskog programa

Ekohistorijski aspekti naseljavanja hrvatskog krša u prapovijesti i antici (MZOŠ 130-1300644-0639), 2006-2014. (nositelj)

Projekt evidencije lokaliteta povijesne baštine na prostoru Javne ustanove Nacionalnog parka sjeverni Velebit (Ministarstvo kulture), 2006-2014. (nositelj)

Projekt istraživanja arheološkog lokaliteta Viničica (Ministarstvo kulture), 2002-2014. (nositelj)

Projekt „Stare ceste Velebita i Kapele“ Ministarstva kulture RH, 2012, (nositelj)

Zaštitno istraživanje na trasi Jadranske autoceste, lokalitet Bisko – Dugopolje, 2005, (nositelj)

197



Sustavna zaštitna arheološka istraživanja na trasi Jadranske autoceste, lokaliteti AN 6, 7, 60, 61 (Ministarstvo kulture RH), 2007-2008, (nositelj)

Projekt „Povijesne ceste na prostoru Javne ustanove Park prirode Velebit“, Park prirode Velebit, (2012), (nositelj)

197




NAZIV PREDMETA: Povijest najstarijih perimediteranskih jezika i književnosti


IME NOSITELJA PREDMETA: DOC. dr. Jasmina Osterman

IMENA NASTAVNIKA /SURADNIKA NA PREDMETU: Prof. dr. Neven Jovanović, prof. dr. Bruna Kuntić-Makvić


BROJ SATI NASTAVE: 30


Predmet obuhvaća pregled novih modela u proučavanju književnosti drevnih perimediteranskih civilizacija i njihovih uzajamnih utjecaja, zatim informacije o nalazima novih spomenika i o postignućima u razumijevanju pripadnih jezika. Naglasak u orijentalnim književnostima je na najranijim primjerima iz sumerske i potom akadsko-babilonsko-asirske književnosti u Mezopotamiji, na hetitskim i huritskim tekstovima, zatim na bikulturnoj produkciji ptolemejskog Egipta i ponajviše na aktualnim trendovima i postignućima klasične filologije.

POPIS LITERATURE

Baines, J., Visual and written culture in Ancient Egypt, Oxford 2007.

Breasted, J. H., Ancient Records of Egypt, Chicago: University of Chicago Press, 1907.

Bricko, M. (prev.), Marcijal. Epigrami, Matica hrvatska, zagreb 1998.

Chavalas, M., W. (ed,), The Ancient Near East: Historical Sources in Translation, Blackwell publishing, Oxford 2006.Erman, A., Ancient Egyptian Literature: A Collection of Poems, Narratives and Manuals of Instructions from the Third and Second Millennia BC, translated by Aylward M. Blackman, Kegan Paul, New York 2005.

Gardiner, A., Egyptian Grammar: Being an Introduction to the Study of Hieroglyphs (3rd revised edition), Ashmolean Institute, Oxford 1994.

Konstan, D., The Emotions of the Ancient Greeks. Studies in Aristotle and Classical Litaerature, Toronto, Buffalo, London 2006.

Levene, D. S., Nelis, D. P. (ur.), Clio and the Poets, Augustan poetry and the traditions of ancient historiography, Mnemosyne Suppl. 224, Brill, Leiden, Boston 2002.

Lichtheim, M., Ancient Egyptian literature, vol. I-!II, University of California press 1973, 1976, 1980.

Meer, L. B. van der, Liber Linteus Zagrabiensis. The Linen Book of Zagreb (Monographs on Antiquity, 4) , Peeters, Leuven 2007.

197



Pritchard, J. B., Fleming, D. E. (ed.), Ancient Near East: An Anthology of Texts and Pictures , Princeton University Press, Princeton 2010.

Selem, P., Helena u Egiptu, ArTresor, Zagreb 2006.

Simpson, W. K. (ed.), The Literature of Ancient Egypt, Yale University Press, New Haven – London 2003.

Whitmarsh, T., The Cambridge Companion to Greek and Roman Novel, Cambridge University Press 2008.


NASTAVA SE PROVODI U OBLIKU PREDAVANJA U UKUPNOM TRAJANJU OD 30 SATI. Predavači prikazuju ažurne teorijske odrednice i stanje istraživanja na području svoje specijalizacije. U svakoj akademskoj godini predavači se aktiviraju i odabiru nastavne teme kompatibilne s istraživačkim zadacima doktoranada koji su te godine upisali predmet.





BROJ ECTS BODOVA: 5

197



Redni broj: 3

Titula, ime i prezime nastavnika: Doc. dr. Jasmina Osterman

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za povijest

Životopis: Jasmina Osterman (1975) diplomirala je arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (2000). Magistrirala (2009) i doktorirala (2010) je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Usavršavala se na Department of Oriental Studies University of Oxfordu. Zaposlena je od 2005. godine kao znanstveni novak na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Viši asistent pri Katedri za staru povijest Odsjeka za povijest istoga Fakulteta i znanstveni suradnik je od 2010. godine, a u znanstveno nastavno zvanje docenta izabrana je 2013. godine. Objavila je više radova u zbornicima radova i časopisima. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Istražuje povjesničarskim i arheoloških metodama povijest starog Istoka i staru povijest hrvatskih zemalja. Posebni istraživački interesi su joj rana mezopotamska povijest, sumerski jezik i kultura, protoklinasti i rani klinasti tekstovi južne Mezopotamije kao i prapovijesne i protohistorijske kulture hrvatskoga povijesnog prostora.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 21.5.2014.


1. Onaj koji "pločicom ide brzo i ravno". Uloga pisara u nastajanju prvih civilizacija Sumera i Elama na prijelazu 4. u 3. tisućljeće prije Krista, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 2010.

2. „Titula SANGA i nadležnosti prvih pisara“, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 43, Zagreb 2011, 115-148.3. „Škole (E2-DUB-BA-A2) u ranoj povijesti Sumera“, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 44, Zagreb 2012, 93 -

118.4. „Early Dynastic IIIb Scribes: An Analyses of Personal Names“, Advanced Social Science Letters, 3, Miramar

2013, 71 – 75.5. „Utjecaj pojave pisma na razvoj religijskih sustava ranih civilizacija“, Signa et litterae IV. Zbornik projekta prof.

dr. Petra Selema „Mythos-cultus-imagines deorum“, B. Kuntić-Makvić, I. Vilogorac Brčić (ur.), Zagreb 2013, 39-59.


Orišje-Gradišće – prapovijesna gradina (Ministarstvo kulture), 2006-2012.

Ekohistorijski aspekti naseljavanja hrvatskog krša u prapovijesti i antici (MZOŠ 130-1300644-0639), 2007-2014.

Projekt istraživanja arheološkog lokaliteta Topusko – Školski park (Ministarstvo kulture), 2012-2014.

Razvoj orijentalnih studija u Hrvatskoj (Sveučilište u Zagrebu), 2014.

197




NAZIV PREDMETA: Stanje istraživanja prapovijesti i antike u povijesnim znanostima


IME NOSITELJA PREDMETA: Prof. dr. Bruna Kuntić-Makvić

IMENA NASTAVNIKA /SURADNIKA NA PREDMETU: Prof. dr. Hrvoje Potrebica, prof. dr. Domagoj Tončinić, doc. dr. Tin Turković, doc. dr. Sanja Potkonjak




Aktualne teorijske postavke, metode i ishodi istraživanja u skupini povijesnih znanosti koje se interdisciplinarno nadopunjuju sa starom poviješću perimediteranskog prostora, s osobitim naglaskom na one koji pridonose istraživanju prapovijesti i stare povijesti hrvatskog povijesnog prostora. Specifične metode i rezultati istraživanja prema regijama, civilizacijskim i kulturnim fenomenima, te vrstama spomenika, građe i gradiva kojima se bave komplementarne povijesne znanosti. Primjerice: interpretacija likovnih djela, posebnih vrsta spomenika (nadgrobnih, npr.), definiranje i deskripcija kulturnih grupa, reinterpretacije civilizacijskih fenomena, obrada i interpretativni potencijali pojedinih vrsta izvora, arheologija rata i vojevanja, prijenos i širenje običaja, uzajamna ovisnost ekoloških i kulturnih fenomena.

POPIS LITERATURE

Ne postoji stalan popis literature. Dodaju se recentne monografije, priručnici i članci ovisno o sadržajima koji će se predavati konkretnoj generaciji doktoranada. Nekoliko primjera:

Dalley, S. (ur), The legacy of Mesopotamia, Oxford University Press, Oxford 1998.

Burke, P., The Historical Anthropology of Early Modern Italy. Essays in Perception and Communication, Cambridge University Press, Cambridge 1987.

Cambi, N., Kiparstvo rimske Dalmacije, Split 2005.Cohn, B., An Anthropologist Among the Historians and Other Essays, Oxford University Press, Oxford 1987.Comaroff, J. i J., Ethnography and the Historical Imagination, Westview Press Colorado 1992. Connerton, P., How Societies Remember, Cambridge University Press, Cambridge 1989.Certeau, M. de, Invencija svakodnevice, Naklada MD, Zagreb 2003.Fabian, J., Time and the Other: How Anthropology Makes its Object, Columbia University Press, New York 1983. Foucault, M., Language, Counter-Memory, Practice. Selected Essays and Interviews, Cornell University Press, Ithaka, New York 1980.

Hastrup, K., Other Histories, Routledge, London 1992. Latour, B., Reassembling the Social: An Introduction to Actor-Network-Theory, Oxford University Press, Oxford 2005. Potrebica, H., Kneževi željeznog doba. Arheološke studije halštatske kulture. (Princes of the Iron Age.

197



Archaeological Studies in the Hallstatt Culture), Meridijani, Samobor 2013.

Potrebica, H. & Dizdar, M., “Late Hallstatt and Early La Tène gold and silver beads in southeast Pannonia”, Ulmschneider, K., Crawford, S. & Gosden C. (eds.) European Celtic Art: Festschrift in Honour of Vincent Megaw, Oxbow Books, Oxford 2014, 152-158.

Radman Livaja, I. (ur.), Nalazi rimske vojne opreme u Hrvatskoj - The Finds of the Roman Military Equipment in Croatia, Arheološki muzej, Zagreb 2010.Sahlins, M., How ‘Natives’ Think: About Captain Cook, for Example. Chicago University Press, Chicago 1995. Sanader, M., Dalmatia, Mainz am Rhein, 2009.Sanader, M., (ur.), Kroatien in der Antike, Mainz am Rhein 2007.Migotti, Branka (ur.): The archaeology of Roman Southern Pannonia. The state of research and selected problems in the Croatian part of the Roman province of Pannonia. Archaeopress, Oxford 2012.

Šašel Kos, M., Scherrer P., Kuntić-Makvić, B., Läszlö, B., The autonomous towns of Noricum and Pannonia, I-III, Narodni muzej SLovenije, Ljubljana 2003.

Tetart, G., Le Sang des fleurs. Une anthropologie de l'abeille et du miel, Paris 2004.

Tončinić, D. (ur.), Radovi kolokvija Rimska vojska u procesu romaniziranja provincije Dalmacije , Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, Zagreb 2011.


NASTAVA SE PROVODI U OBLIKU PREDAVANJA U UKUPNOM TRAJANJU OD 30 SATI. Kad je Vijeće studija prema profilu doktorandske generacije utvrdilo da će se predmet predavati, profesor nositelj predmeta utvrđuje provedbeni silab, određujući koje će sadržaje osobno predavati, za koje će i u kolikom satničkom opsegu aktivirati nastavnike predviđene elaboratom studija, a za koje sadržaje i koliku satnicu smatra potrebnim pozvati kvalificirane predavače izvan toga kruga. Vijeće odobrava prijedlog i upućuje poziv predavačima. Satnica njihova angažmana uklapa se u ukupnu satnicu predmeta. Predavači prikazuju ažurne teorijske odrednice i stanje istraživanja u svjetskoj i hrvatskoj znanstvenoj produkciji svoje specijalizacije i potkrepljuju ih primjerima iz vlastitih istraživanja.





BROJ ECTS BODOVA: 5

197



197



Redni broj: 4

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. Bruna Kuntić-Makvić


Životopis: Bruna Kuntić-Makvić (1952) doktorirala je 1988. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od. 1. travnja 1979. zaposlena je na Katedri za staru povijest Odsjeka za povijest istog Fakulteta, a od 2009. redovita je profesorica u trajnom zvanju. Predstojnica je Katedre za staru povijest, osnivačica i voditeljica Centra za interdisciplinarno istraživanje stare povijesti u okviru kojeg je u posljednjih pet godina održano više znanstvenih skupova. Vodila je više projekata i jedan program koje je podržalo Ministarstvo znanosti, te više projekata pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske. Jedan je od pokretača časopisa Latina et Graeca i utemeljitelja Instituta za klasične jezike i antičku civilizaciju Latina et Graeca. Pokrenula je i vodi više projekata za popularizaciju humanističkih znanosti. Istražuje povijest Grčke i Rima i staru povijest hrvatskih zemalja, bavi se grčkom i latinskom epigrafijom te antičkom grčkom i latinskom historiografijom i hrvatskom latinističkom historiografijom.



1.“H EIKΩΝ H KAΛH“, Archaeologia Adriatica 2, 2009, 335 – 348.2. «Terenski seminar iz povijesnih znanosti, Turska kosa – Topusko 2007. i 2008. godine», Glas Gradskog muzeja Karlovac 8, 2009, 26 – 27.3. Kuntić-Makvić, Bruna i Pedišić, Ivo, "Ploča s dijelom javnog natpisa", Toni Brajković Scardonae lapides: Reljefni i epigrafski spomenici Skardone, Muzej Grada Skradina, Muzej Grada Šibenika, Šibenik 2009, 26 – 274. "2000 godina od Batonova ustanka", Latina et Graeca, 16, 2009, 91-92.5. Kuntić-Makvić, Bruna i Čače, Slobodan, “Povijest “, Antički Grci na tlu Hrvatske, ur. J. Poklečki Stošić, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb 2010, 63 – 72.6. Kuntić-Makvić, Bruna i Marohnić, Jelena, “Natpisi“, Antički Grci na tlu Hrvatske, ur. J. Poklečki Stošić, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb 2010, 73 – 89.7. Kuntić-Makvić, Bruna, Rendić-Miočević, Ante, Šegvić, Marina; Krajcar, Igor., "Integracija i vizualna prezentacija ulomaka monumentalnog metričkog natpisa iz Varaždinskih Toplica", Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, 28, 2011, 285-2958. „Pomorski pohodi Demetrija Farskog“, Prilozi za povijest i kulturu Istre 23, 2011, 53 – 54; 140.9. „Kako je predavao profesor Gortan: Vrijednosti Pregleda rimskih državnih starina“ u Veljko Gortan, Pregled rimskih državnih starina [Priručnici Latina & Graeca knj. V], ur. B. Kuntić-Makvić, Zagreb 2011, 55 – 65.10. "Dea Libertas – rimski koncept slobode na izmaku Republike", IV. kongres hrvatskih povjesničara 2012. Sloboda, Zbornik sažetaka, HNOPZ, Zagreb 2012, 110.11. "Kultura kupelji između poganstva i kršćanstva: primjeri Konstantinova doba", Pogled na Konstantinovo doba 2013 → 313, ur. J. Marohnić, I. Vilogorac Brčić, Filozofski fakultet, Zagreb 2013, 13.12. "Predgovor"; Prilozi ("Žene u Konstantinovoj obitelji i muškarci koji su ponijeli grimiz"; "Događaji za Konstantinova života"; "Najčešće spominjani stari pisci"; "Carska viđenja i snovi"; Bibliografija priručnih materijala, Pogled na Konstantinovo doba 2013 → 313, ur. J. Marohnić, I. Vilogorac Brčić, Filozofski fakultet, Zagreb 2013, 3; 25 – 37.


Stara povijest u hrvatskim povijesnim znanostima: Teorija, praksa, priručnici (MZOŠ, 130-1300644-0640), 2007-2014. (nositelj)

Mythos – cultus – imagines deorum (MZOŠ, 130-1300644-0649), 2007-2014. (suradnik)

Projekt istraživanja arheološkog lokaliteta Topusko – Školski park (Ministarstvo kulture), 2012-2014. (nositelj)

197



Razvoj orijentalnih studija u Hrvatskoj (Sveučilište u Zagrebu), 2014. (nositelj)

Redni broj: 5

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. Hrvoje Potrebica

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Odsjek za arheologiju)

Životopis: Hrvoje Potrebica rođen je 1970. u Požegi gdje je završio osnovnu i srednju školu. Godine 1990. upisao je dvopredmetni studij arheologije i engleskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu na kojem je i diplomirao 1995. Iste godine zaposlio se u Odjelu za arheologiju Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine u Zagrebu (sadašnje Ministarstvo kulture). Od 1997. bio je zaposlen kao znanstveni novak na projekt prof. dr. Petra Selema "Protohistorija i antika hrvatskog povijesnog prostora" na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a po zaključivanju spomenutog projekta, bio je uključen u projekt "Signa et litterae" pod vodstvom istog glavnog istraživača na kojem sam aktivno djelovao do njegova zaključenja 2006. Poslijediplomski studij arheologije (područje: prapovijest) upisao je 1997., a magistrirao je 2000. Doktorirao je 2004, od 2006. zaposlen je kao docent, a od 2011. kao izvanredni profesor na Katedri za prapovijesnu arheologiju Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U razdoblju 2005-2013. bio je predsjednik je Hrvatskog arheološkog društva, a od 2013. je dopredsjednik navedene udruge. Dugogodišnji je član je niza međunarodnih profesionalnih i stručnih udruga poput Instrumentum ili World Archaeological Congress (WAC), a od 2001. član je Odbora za obrazovanje i izobrazbu Europske arheološke udruge (EAA). Predsjednik je i utemeljitelj Centra za prapovijesna istraživanja. Glavni je urednik znanstvenog časopisa Zlatna dolina, a član je uredništva u časopisu Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva. Licenciran je podvodni arheolog i član upravnog odbora Međunarodnog kongresa za podvodnu arheologiju (IKUWA). Završio je međunarodni tečaj za metode zračne arheologije i i član je europske organizacije Aerial Archaeology Research Group. Niz godina se bavi temama vezanim uz grobne humke, bio je voditelj sekcija sa takvom tematikom na nekoliko međunarodnih skupova, a trenutno vodi istraživanja na četiri takva nalazišta.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 2011.


1. Potrebica, H, Šoštarić, R. and Brigić, A. “Neposredno datiranje botaničkih uzoraka u arheološkom kontekstu - biljni ostaci s prapovijesnog lokaliteta Kaptol-Gradci kod Požege (Hrvatska). (Dating of the Bothanical Samples in Archaeological Context – plant remains from the prehistoric site Kaptol-Gradci near Požega - Croatia)”, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu 24, 2007, 79-88.

2. “Pregled radova o kultnim i religijskim fenomenima u prapovijesti i antici na hrvatskome povijesnom prostoru (1946-2006). (Database of papers on cult and religious phenomena in Prehistory, Hellenistic and Roman period of Croatia (1946-2006))” u: Selem, P. (ed.) Znakovi i riječi 2 (Signa et litterae II) – Zbornik projekta „Mythos – cultus – imagines deorum“, FF press, Zagreb 2008, 113-220,

3. “Contacts between Greece and Pannonia in the Early Iron Age with Special Concern to the Area of Thessalonica”, u: Biehl, P. & Rassamakin, Y. (eds.) Import and Imitation in Archaeology, Schriften des Zentrums fur Archaologie und Kulturgeschichte des Schwartzmeerraumes 11, Beier & Beran, Langenweissbach 2008, 187-212.

4. “Religijski aspekti keramičkih nalaza u pogrebnom ritualu starijeg željeznog doba. (Religious aspects of pottery finds in the burial ritual of the Early Iron Age)”, u: Histria Antiqua 18, 2010, 163-172.

197



5. “Burial Mounds in Croatia”, u: Borgna, E. & Müller Celka, S. (eds.) Ancestral Landscapes. Burial mounds in the Copper and Bronze Ages (Central and Eastern Europe – Balkans – Adriatic – Aegean, 4th-2nd millennium B.C.). Travaux de la Maison de l’Orient 58. Maison de l’Orient et de la Méditerranée – Jean Pouilloux, Lyon 2011, 171-184.

6. “Kaptol - a centre on the periphery of the Hallstatt world”, u: Tappert, C, Later, Ch, Fries-Knoblach, J, Ramsl, P. C, Trebsche, P, Wefers, S. & Wiethold, J. (eds.) Wege und Transport. Beiträge zur Ur- und Frühgeschichte Mitteleuropas 6, Beier & Beran, Langenweissbach 2012, 235-245.

7. Potrebica, H. & Dizdar, M, “Celts and La Tène Culture – a view from the periphery”, u: Karl, R, Leskovar, J. & Moser, S. (eds.) Die erfunden Kelten. Mythologie eines Begriffes und seine Verwendung in Archäologie, Tourismus und Esoterik. Interpretierte Eisenzeiten. Studien zur Kulturgeschichte von Oberösterreich 31. Easy-Media GmbH, Linz 2012, 165-172

8. “Religious Phenomena of the Hallstatt Communities of Southern Pannonia”, u: Berecki, S. (ed.) Iron Age Rites and Rituals in the Carpathian Basin, Editura MEGA, Targu Mures 2012, 9-30.

9. Kneževi željeznog doba. Arheološke studije halštatske kulture (Princes of the Iron Age. Archaeological Studies in the Hallstatt Culture), Meridijani, Samobor 2013.

10. Potrebica, H. & Dizdar, M. “Late Hallstatt and Early La Tène gold and silver beads in southeast Pannonia”, u: Ulmschneider, K., Crawford, S. & Gosden C. (eds.) European Celtic Art: Festschrift in Honour of Vincent Megaw, Oxbow Books, Oxford 2014, 152-158.


Elite brončanog i željeznog doba na prostoru Hrvatske (MZOŠ) 2007-2014.

Encounters and Transformations in Iron Age Europe (ENTRANS), Humanities in the European Research Area (HERA), 2014-

197



Redni broj: 6

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. Domagoj Tončinić

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Odsjek za arheologiju)

Životopis: Domagoj Tončinić rođen je 6. 7. 1972. godine u Zagrebu. Osnovnu školu pohađao je u Frankfurtu na Maini i Zagrebu. Realnu gimnaziju je završio u Beču gdje je upisao studij klasične arheologije i povijesti. Studij arheologije i povijesti završio je 2000. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je potom upisao poslijediplomski studij arheologije. Godine 2004. magistrirao je s temom Spomenici VII. legije u rimskoj provinciji Dalmaciji. 2009. godine doktorirao je s temom Arhitektura rimskih legijskih logora. Od 2001. godine je znanstveni novak, a od 2013. docent na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Od 2005. godine glavni je i odgovorni urednik časopisa Opuscula archaeologica (u suradnj s Helenom Tomas i Rajnom Šošić Klindžić). Član je Hrvatskog arheološkog društva, u kojem je bio i član Izdavačkog savjeta, a 2013. godine izabran je u Središnji odbor društva. Član je Association Internationale d’Épigraphie Grecque et Latine.



1. «Ziegelstempel römischer Militäreinheiten in der Provinz Dalmatien», u: Morillo, A., Hanel, N. i Esperanza M. (ur.), LIMES XX Estudios sobre la frontera romana/ Roman Frontier Studies, Madrid 2009, 1447-1459.

2. Sanader, M., Tončinić, D., «Gardun - antički TILURIUM», u: Radman Livaja, Ivan (ur.), Nalazi rimske vojne opreme u Hrvatskoj - The Finds of the Roman Military Equipment in Croatia, Arheološki muzej, Zagreb 2010.

3. Tončinić, D. (ur.), Radovi kolokvija Rimska vojska u procesu romaniziranja provincije Dalmacije, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, Zagreb 2011.

4. Tončinić, D., Tabak, A., Librenjak, A., «Rimski vojni pečati u Cetinskoj krajini», u: Tončinić, D. (ur.), Radovi kolokvija Rimska vojska u procesu romaniziranja provincije Dalmacije, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, Zagreb 2011, 361-379.

5. Tončinić, D., Spomenici VII. legije na području rimske provincije Dalmacije, Arheološki muzej, Split 2011.

6. Tončinić, D., Tabak, A., Petričević, D., Tilurij, rimski vojni logor, Vodič izložbe, Trilj 2012.

7. Buljević, Z., Borzić, I., Sanader, M., Tončinić, D., Glučina, T., Tragovi Eniona i Aristeje u rimskoj provinciji Dalmaciji = Traces of Ennion and Aristeas in the Roman province of Dalmatia, Split 2012.

8. Sanader, M., Rendić-Miočević, A., Tončinić, D., Radman Livaja, I. (ur.), Rimska vojna oprema u pogrebnom kontekstu. Radovi XVII. ROMEC-a = Weapons and military equipment in a funerary context. Proceedings of the XVIIth Roman Military Equipment Conference = Militaria als Grabbeilage. Akten der 17. Roman Military Equipment Conference, Arheološki muzej i Filozofski fakultet, Zagreb 2013.

9. Tončinić, D., Ivčević, S., „Das Projekt Tilurium – Waffendarstellungen auf Grabstelen aus Tilurium“, u: Sanader, M., Rendić-Miočević, A., Tončinić., D, Radman Livaja, I. (ur.), Rimska vojna oprema u pogrebnom kontekstu. Radovi XVII. ROMEC-a = Weapons and military equipment in a funerary context. Proceedings of the XVIIth Roman Military Equipment Conference = Militaria als Grabbeilage. Akten der 17. Roman Military Equipment Conference, Arheološki muzej i Filozofski fakultet, Zagreb 2013, 493-516.

10. Sanader, M. i Tončinić, D., „Das Projekt Tilurium“, u Sanader, M., Rendić-Miočević, A., Tončinić, D., Radman Livaja, I. (ur.), Rimska vojna oprema u pogrebnom kontekstu. Radovi XVII. ROMEC-a = Weapons and military equipment in a funerary context. Proceedings of the XVIIth Roman Military Equipment Conference = Militaria als Grabbeilage. Akten der 17. Roman Military Equipment Conference, Arheološki muzej i Filozofski fakultet, Zagreb 2013, 411-433.

11. Tončinić, D., Klaudijeve vojne reforme. Mit ili realnost = Die Heeresreformen des Claudius. Mythos oder Realität, Nova antička Duklja 5, Podgorica 2014, 79–95.

197



12. Tončinić, D., Der Limes in Kroatien – von Augustus bis Claudius – von Dalmatien zur Donau, u: L. Zerbini (ur.), Culti e religiosita nelle province danubiane. Atti del II Convegno Internationale Ferrara 20-22 Novembre 2013, 335–345.


Rimski vojni logori u Hrvatskoj – Tilurij (MZOŠ, 130-0000000-0777), 2007.-2014.

Between the Danube and the Mediterranean. Exploring the role of Roman military in the mobility of people and goods in Croatia during the Roman Era – RoMiCRO (Croatian Science Foundation – Project Number 6505), od 2014.

197



Redni broj: 7

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. Tin Turković

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Odsjek za povijest umjetnosti)

Životopis: Rođen je 1978. u Zagrebu. Godine 2002. diplomirao je povijest umjetnosti i grčki jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2010. stekao je titulu doktora znanosti na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dana 1. svibnja 2010. godine izabran je u zvanje višeg asistenta. Od travnja 2003. godine do travnja 2004. godine obavlja poslove voditelja Službe za međunarodnu i međusveučilišnu suradnju Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Zaposlen je kao znanstveni novak na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od travnja 2004. godine te je do srpnja 2005. godine radio u Istraživačko-obrazovnom centru za ljudska prava i demokratsko građanstvo Filozofskog fakulteta gdje je izučavao temu autorskih prava. Istraživačke aktivnosti provodio je u sklopu projekta Učenje za ljudska prava na Sveučilištu pod vodstvom prof. dr. sc. Vedrane Spajić-Vrkaš, kao projektni suradnik. Kao suradnik je sudjelovao u provedbi projekta Sveučilišni kurikulum za ljudska prava i demokratsko građanstvo koji je ostvaren pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih poslova Republike Austrije. Na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu radi od srpnja 2005. godine. Od 2006. godine u svojstvu konzultanta za izradu i provedbu znanstvenih kolaborativnih projekata pod pokroviteljstvom Europske Komisije izradio je ili sudjelovao na izradi više projektnih aplikacija. Obavljao je dužnosti koordinatora projekta IRCLAMA financiranog od strane Europske Komisije,a u institucionalnom okviru Sveučilišta u Zagrebu. Bio je koordinator projekta Antičkim putevima po Hrvatskoj pod vodstvom Turističke zajednice grada Skradina, te programski voditelj projekta Arheološka topografija Šibensko-kninske županije.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 1.4. 2013.


1. «The Late Antique 'Palace' in Polače Bay (Mljet) - Tetrarchic 'Palace'?» Hortus artium medievalium : journal of the International Research Center for Late Antiquity and Middle Ages, 17, 2011, 211-233.

2. Turković, T. i Basić, I, „Nuove conoscenze sulla Liburnia Tarsaticensis nel contesto dello studio delle fonti geografiche“, Atti del Centro di ricerche storiche – Rovigno, XLI, 2011, 49-102.

3. Turković, T. i Zeman, M, „Prilog poznavanju kasnoantičkih vila s područja provincije Dalmacije – slučaj vile u Strupniću kraj Livna“, Ars Adriatica: Časopis Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru, 1, 2011, 9-26.

4. Turković, T, Bogdan, Ž, Jurković, M, „Heating System in the Ancient World: the Example of the Southwestern Balneum in Diocletian's Palace in Split“, Proceedings of the 8th International Conference on Heat Transfer, Fluid Mechanics and Thermodynamics, Meyer, Joshua P. (ur.), EDAS, Pointe Aux Piments, 2011, 423-431.

5. Jurković, M. i Turković, T, “ Archéologie du son ; La Croatie médiévale: état des lieux“, Archéologie du son: Les dispositifs de pots acoustiques dans les édifices anciens, Palazzo-Bertholon, Bénédicte; Valière, Jean-Christophe (ur.), Société Française d’Archéologie, Pariz 2012, 133-139.

6. Jurković, M. i Turković, T, „Utvrda sv. Kuzme i Damjana u Barbatu na otoku Rabu - revizijska istraživanja“, Rapski zbornik II, Andrić, Josip, Lončarić, Robert (ur.), Ogranak Matice hrvatske u Rabu, Rab 2012, 15-36.

7. Jurković, M, Brogiolo, G, Turković, Tin, Chavarria Arnau, A, Marić, I, „Kaštelina na otoku Rabu - od rimske vile do ranobizantske utvrde“, Rapski zbornik II, Andrić, J. i Lončarić, R (ur.), Ogranak Matice hrvatske u Rabu, Rab 2012, 1-14.

8. „Kasnoantička 'palača' u Polačama − nove spoznaje“, Zbornik radova simpozija “Dani Cvita Fiskovića”, Perković, Marin (ur.), Nacionalni park Mljet, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za povijest umjetnosti, Zagreb 2012, 73-92.

9. Maraković, N. i Turković, T, "Velike salonitanske terme - nova razmatranja prostorne organizacije kupališnoga sklopa“, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 37, 2013, 7-22;

197



10. Turković, T, Maraković, N, Basić, I, Consentium deorum dearumque. Kolegijat bogova iz Arheološkog muzeja u Splitu, Filozofski fakultet u Zagrebu, Filozofski fakultet u Splitu, Zagreb 2014.


PONTES ADRIATICI – mreža kulturnih razmjena na Jadranu

Hrvatska umjetnička baština do "stila 1200." u europskom kontekstu (MZOŠ, 130-1300623-0622)

Korpus europske sakralne arhitekture prvog milenija (CARE)

http://bib.irb.hr/lista-radova?sif_proj=130-1300623-0622&period=2007

197



Redni broj: 8

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. Sanja Potkonjak

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju)

Životopis: Sanja Potkonjak (1972) magistrirala je na Central European University 2001. godine a doktorirala je 2010. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Usavršavala se na University of California Berkeley, SAD, i Central European University. Zaposlena je na Katedri za antropološke teorije Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od. 18. travnja 2003. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docentice izabrana je 2014. godine.

Glavna je urednica Etnološke tribine časopisa Hrvatskog etnološkog društva i članica uredništva časopisa Studia ethnologica Croatica čiji je izdavač Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Pokretačica je i urednica elektroničke edicije knjiga Hrvatskog etnološkog društva hed-biblioteka, te članica međunarodnog uredničkog savjeta Etnoantropoloških problema-e-MONOGRAFIJA, koje izlaze u izdanju Odeljenja za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Bavi se poviješću žena u hrvatskoj etnologiji i poviješću etnoloških ideja te kvalitativnom metodologijom. U posljednje vrijeme istraživački je angažirana u polju antropologije postsocijalizma.



1. Potkonjak, S, “Etika u etnologiji i kulturnoj antropologiji” (komentar), Etnološka tribina 39, 2009, 25-32.

2. Jelavić, Ž. i Potkonjak, S, „Uvod: Kultura, identiteti, ideologije granica”, u: Jedna granica - dvije Etnologije?, Jelavić, Ž, Potkonjak, S, Roženberg, H. (ur.). Hrvatsko etnološko društvo, Zagreb 2009, 7-14.

3. Potkonjak, S, Đaković, B, Šešerko R, „Arhivsko komuniciranje baštine između kulturne biografije i politike pamćenja”, u: Jedna granica - dvije etnologije ?, Jelavić, Ž, Potkonjak, S, Roženberg H. (ur.), Hrvatsko etnološko društvo, Zagreb 2009, 103-112.

4. Žensko autorstvo u hrvatskoj etnologiji dvadesetog stoljeća, RKP FF Zagreb 2010.

5. Potkonjak, S. i Pletenac, T, “Kada spomenici ožive – „umjetnost sjećanja“ u javnom prostoru”, Studia Ethnologica Croatica 23, 2011, 7-24.

6. Potkonjak, S. i Pletenac, T, “'Neprivlačna baština' - kako s umjetničkim tvorevinama socijalizma u doba (poslije)tranzicije na primjeru Likovne kolonije Željezare Sisak», u: Kulturna dediščina industrijskih panog. 11. Vzporednice med slovensko in hrvaško etnologijo / Industrijska kulturna baština. 11 Hrvatsko-slovenske etnološke paralele, Černelič Krošelj, A, Jelavić, Ž, Rožman, H. (ur.), Slovensko etnološko društvo, Ljubljana 2011, 198-214.

7. “Kata Jajnčerova – uz povijest ženskog rodoslovlja hrvatske etnologije”, Etnološka tribina 34, 2011, 87-112.

8. „Utilitarna pedagogija, obrazovanje i moral slavenske žene novog doba u radu Jelice Belović Bernadzikovske“, Zbornik za narodni život i običaje, HAZU, knjiga 56, 2012, 171-195.

9. “The Indifferent, the Obedient, and the Adjusted: Three Women's Narratives about Socialism in Croatia”, u: Negotiating Normality: Everyday Lives in Socialist Institutions, Daniela Koleva (ur.), Transaction Publisher, Rutgers, New Brunswick, New Jersey 2012, 195-218

197



10. “In Women’s Arms: Croatian Ethnology between 1945 and 1990”, u: The Anthropological Field on the Margins of Europe, 1945-1991, Bošković, A. i Hann, C: (ur.), Halle Studies in the Anthropology of Eurasia, Halle 2013, 237-258.

11. Potkonjak, S. i Škokić, T, “In the World of Iron and Steel, On the Ethnography of work, unemployment and hope“, u: Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku, 50/1, 2013, 74-95.

12. “Predgovor: Taksonomije pripadanja, taksonomije otpora”/ “Preface: Taxonomies of belonging, taxonomies of resistance”, u: Identitet. 48. zagrebački salon/ Identities 48 Zagreb Salon, Tea Hatadi (ur). Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Zagreb 2013, 34-36/37-39.


Erasmus Intensive Programme Translocal methodologies in gender studies – Women ways of Knowing . University of Eastern Finland, University of Latvia 2013.– 2014. (članica inicijatornog konzorcija)

HESP ReSET Challenge Seminar 2007-2010. “Cultures of Memory and Emancipatory Politics: Re Visioning Past and Communality in the Post Yugoslav Spaces”. Centar za istraživački, stvaralački i građanski angažman "Grad", Tuzla. BIH. 2007.-2010. (suradnica)

Kulturne predstave hrvatskog prostora: postkolonijalnost i hrvatska etnologija. 2007-2013. Znanstveni projekt MZOS-a, voditelj. dr. sc. Tomislav Pletenac, šifra projekta: 130-1890667-1040 (suradnica)

OSI/HESP Regional seminar in Gender & Women studies and European studies; Gender and Women’s studies, Theories and Sciences of Identity: Rethinking Europe, European Knowledge of Genders. 2004.-2006. Research Center in Gender Studies, Euro-Balkan Institute, Skopje, Makedonija, Ohrid Summer University. (suradnica)

Organizirana kućna industrija u 19. I 20. stoljeću u Hrvatskoj. 2003.-2007. Znanstveni projekt MZOS-a, voditeljica dr.sc. Tihana Petrović Leš; šifra projekta 0130414, (suradnica)

197




NAZIV PREDMETA: Stanje interdisciplinarnog istraživanja staroga svijeta


IME NOSITELJA PREDMETA: Prof. dr. Boris OLUJIĆ

IMENA NASTAVNIKA /SURADNIKA NA PREDMETU: Suradnici će se pozivati prema studijskim potrebama konkretne generacije doktoranada na temelju već postojeće međuinstitucionalne projektne suradnje nositelja predmeta s institucija kao što su Veterinarski fakultet, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Poljoprivredni fakultet- Institut za pedologiju, Institut za antropologiju, KBC Dubrava i dr.


BROJ SATI NASTAVE: 30P


Aktualne teorijske postavke, metode i ishodi istraživanja u vrlo specijaliziranim disciplinama humanističkih znanosti i u nehumanističkim znanstvenim područjima, koji interdisciplinarno i transdisciplinarno pridonose istraživanju prapovijesti i stare povijesti. Načela i metode usklađivanja i povezivanja različitih načina istraživanja. Razumijevanje različitih "jezika struke".

POPIS LITERATURE

Ne postoji stalan popis literature, nego se ona određuje ovisno o temi, s time da se uvijek daje recentna literatura.


NASTAVA SE PROVODI U OBLIKU PREDAVANJA U UKUPNOM TRAJANJU OD 30 SATI. Kad je Vijeće studija prema profilu doktorandske generacije utvrdilo da će se predmet predavati, profesor nositelj predmeta utvrđuje provedbeni silab, određujući koje će sadržaje osobno predavati, za koje će i u kolikom satničkom opsegu aktivirati nastavnike predviđene elaboratom studija, a za koje sadržaje i koliku satnicu smatra potrebnim pozvati kvalificirane predavače izvan toga kruga. Vijeće odobrava prijedlog i upućuje poziv predavačima. Satnica njihova angažmana uklapa se u ukupnu satnicu predmeta. Predavači prikazuju ažurne teorijske odrednice i stanje istraživanja u svjetskoj i hrvatskoj znanstvenoj produkciji svoje specijalizacije i potkrepljuju ih primjerima iz vlastitih istraživanja.




STUDENTSKA ANKETA NA KRAJU SEMESTRA.

BROJ ECTS BODOVA: 5

197



Redni broj: 9

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. Boris Olujić


Životopis: Boris Olujić (1965) doktorirao je 1999. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na École Pratique des Hautes Etudes en sciences historiques et philologiques u Parizu (Francuska) magistrirao je 1996., a doktorirao 2000. godine. Zaposlen je kao izvanredni profesor na Katedri za staru povijest Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Voditelj je nekoliko projekata koje podržavaju Ministarstvo znanosti i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Urednik je Modruškog zbornika Katedre čakavskoga sabora Modruše (2007-2014). Bavi se poviješću starog Istoka i starom poviješću hrvatskih zemalja.




2. Čavka, Mislav, Kelava, Tomislav, Čavka, Vlatka, Bušić, Željko, Olujić, Boris and Brkljačić, Boris, „Homocystinuria, a Possible Solution of the Akhenaten’s Mystery”, Collegium Antropologicum 34, 2010, Suppl. 1: 255–258.

3. “Two bronze age drystone burial mounds at the base of Biokovo Mountain”, L’Illyrie Meridionale et l’Epire dans l’Antiquite, Actes du Ve colloque International de Grenoble (10-12 octobre 2008), Paris: de Boccard 2010, 53-64.








Ekohistorijski aspekti naseljavanja hrvatskog krša u prapovijesti i antici (MZOŠ 130-1300644-0639), 2006-2014. (nositelj)

Projekt evidencije lokaliteta povijesne baštine na prostoru Javne ustanove Nacionalnog parka sjeverni Velebit (Ministarstvo kulture), 2006-2014. (nositelj)

197



Projekt istraživanja arheološkog lokaliteta Viničica (Ministarstvo kulture), 2009-2015. (nositelj)

Stare ceste Velebita i Kapele (Ministarstvo kulture RH), 2012. (nositelj)

Povijesne ceste na prostoru Javne ustanove Park prirode Velebit“, (Ministarstvo kulture RH), 2012. (nositelj)

Povijesne ceste od Jablanca prema Kosinju i Pazarištima - sjeverni i srednji Velebit (Povijesne ceste Velebita i Kapele), (Ministarstvo kulture RH), 2014. (nositelj)

Utvrđene pećine Hrvatske i susjednih zemalja (Ministarstvo kulture RH), 2007-2015.

197




NAZIV PREDMETA: Politička i ekonomska historija srednjeg i ranog novog vijeka


IME NOSITELJA PREDMETA: Prof. dr. Nataša Štefanec

IMENA NASTAVNIKA/SURADNIKA NA PREDMETU: Prof. dr. Borislav Grgin, prof. dr. Hrvoje Gračanin; dr. sc. Ivana Horbec, zn. sur.; prof. dr. Hrvoje Petrić

JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA: hrvatski (moguće izvođenje na engleskom)



U predmetu će se propitivati nastanak, upotreba i kritika termina feudalizam, stari poredak, staleški poredak, seniorsko-vazalni sustav. Budući da se politički i ekonomski sustav koji danas dominira svijetom oblikovao upravo u Europi, detektirat će se velike političke i društveno-ekonomske procese koji su oblikovali predmodernu Europu i njezin globalni ekspanzivni potencijal te analizirati njihove aplikacije, modifikacije i efekte na današnjem hrvatskom prostoru. Prvo, fokus će biti na 'seniorsko-vazalnom sustavu' i njegovoj dugotrajnoj aproprijaciji i transformaciji diljem Europe; na ideološkim, znanstvenim i vojno-tehnološkim pretpostavkama razvijanima za obranu od azijskih napadača i unutarnje europsko natjecanje; na shemama za legitimaciju 'starog poretka' te na razvoju složene hijerarhije crkvenih i svjetovnih institucija. Drugo, dijelovi na periferiji moći s različitom su brzinom i efektima usvajali dominantne modele, bilo da se radi o političkoj (institucionalnoj, pravnoj, vojnoj) ili društveno-ekonomskoj domeni. Stoga će drugi naglasak biti na dugotrajnoj rubnosti današnjeg hrvatskog prostora u milenijskim europskim imperijalnim nadmetanjima. Primjerice, analizirat će se kako se forme 'feudalnog' sustava od 12. stoljeća prenose u istočni donacioni sustav te se konzerviraju u procesu 'refeudalizacije' hrvatskog prostora u vrijeme kad se 'feudalizam' na zapadu već rastače; zbog čega se plemićka dominacija na hrvatskom prostoru intenzivira u vrijeme kad se na zapadu naveliko razvija poduzetnički, građanski sloj; koji procesi dovode do stvaranja i održavanja habsburške Vojne krajine kao europskog presedana koji je imao presudnu ulogu u dezintegraciji politike i ekonomije hrvatskog prostora od europske matrice; kako je slabo homogen dalmatinsko-istarski prostor 'koloniziran', a dijelom i militariziran, što je dovelo do brojnih institucionalnih i ekonomskih hendikepa pred kraj predmoderne. Konačno, kako je rubnost rezultirala nemogućnošću održavanja, a kasnije i osmišljavanja, autohtonih sustava, a rješenja nametana izvana uzrokovala tenzije, nestabilnost, nesnalaženje i česta, očigledna kašnjenja u fazama.

POPIS LITERATURE

Adamček, Josip, Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV. do kraja XVII. stoljeća, Zagreb 1980.

Bak, János M. – Király, Béla K. (ur.), From Hunyadi to Rákóczi. War and Society in Late Medieval and Early Modern Hungary, New York 1982.

Bertoša, Miroslav, Istra: Doba Venecije (XVI-XVIII) stoljeće, Pula 1995.

Bloch, Marc. Feudalno društvo. Zagreb, 2001.

Bahlcke, Joachim – Bömelburg, Hans Jürgen – Kerksen, Norbert (Hrsg.), Ständefreiheit und Staatsgestaltung in Ostmitteleuropa. Übernationale Gemeinsamkeiten in der politischen Kultur vom

197



16.-18. Jahrhundert, Leipzig 1996.

Dávid, Géza – Fodor, Pál (ur.), Ottomans, Hungarians, and Habsburgs in Central Europe. The Military Confines in the Era of Ottoman Conquest, Brill 2000.

Duby, Georges, The Three Orders. Feudal Society Imagined, The University of Chicago Press, 1982 (1978).

Evans, R.J.W. (ed.), Crown, Church and Estates. Central European Politics in the Sixteenth and Seventeenth Centuries, London 1991.

Gračanin, Hrvoje, Južna Panonija u kasnoj antici i ranom srednjovjekovlju (od konca 4. do konca 11. stoljeća, Zagreb 2011.

Grgin, Borislav, Počeci rasapa. Kralj Matijaš Korvin i srednjovjekovna Hrvatska, Zagreb 2002.

Igor Karaman, Privredni život Banske Hrvatske od 1700. do 1850, Zagreb 1989.

Kaser, Karl, Slobodan seljak i vojnik. I - Rana krajiška društva, 1545-1754, II- Povojačeno društvo, 1754-1881. Sv. I-II, Zagreb 1997.

Klaić, Nada, “Ostaci ostataka” Hrvatske i Slavonije u XVI. st. - od mohačke bitke do seljačke bune 1573,” u Arhivski vijesnik, vol. 16, Zagreb 1973, 253-325.

Lonza, Nella, Podplaštempravde, Dubrovnik 1997.

Matijašić, Robert, Povijest hrvatskih zemalja u kasnoj antici od Dioklecijana do Justinijana, Zagreb 2012.

Mayhew, Tea, Dalmatia between Ottoman and Venetian Rule. Contado di Zara 1645-1718, Viella 2008.

Petrić, Hrvoje, Pogranična društva i okoliš. Varaždinski generalat i Križevačka županija u 17. stoljeću , Samobor-Zagreb 2012.

Rady, Martyn, Nobility, Land and Service in Medieval Hungary, Palgrave-SSEES. 2000.

Reynolds, Susan, Fiefs and Vassals: The Medieval Evidence Reinterpreted, Oxford 1994.

Schulze, Winfried, Landesdefension und Staatsbildung. Studien zum Kriegswesen des inner-österreichischen Teritorialstaates (1564-1619), Wien-Graz-Köln, 1973.

Stoianovich, Traian, Between East and West: The Balkan and Mediterranean Worlds, Vol. 1-4, Aristide D. Caratzas,New Rochele – N.Y., c. 1992-1995.

Štefanec, Nataša, Država ili ne. Ustroj Vojne krajine 1578. godine i hrvatsko-slavonski staleži u regionalnoj obrani i politici, Zagreb 2011.

Zmora, Hillay, Monarchy, Aristocracy and the State in Europe 1300-1800, Routledge 2001.

Winkelbauer, Thomas, Ständefreiheit und Fürstenmacht. Länder und Untertanen des Hauses Habsburg im konfessionellen Zeitalter, Teil 1-2, Wien 2004.

197




Nastava se provodi u obliku predavanja u trajanju od 30 sati. Nositelj i izvođači na predmetu na početku svake akademske godine dogovaraju teme koje će tijekom godine predavati pri čemu se sadržaj kolegija nastoji u što većoj mjeri uskladiti s temama doktorskih disertacija studenata upisanih u kolegij. Nositelj i izvođači raspodjeljuju količinu radnih obveza u kolegiju sukladno potrebama upisane generacije studenata te sukladno svojim specijalizacijama.


Doktorandske obveze u predmetu sastoje se od obveznog, redovnog polaženja nastave. Vrednovanje u predmetu provodi se putem eseja veličine 5-6 kartica teksta. Tema eseja dogovara se sa doktorandom individualno te je u funkciji doktorske disertacije. Esej se vrednuje s pao ili prošao, a ne brojčanom ocjenom.


Praćenje kvalitete nastave provodi se doktorandskom anketom na kraju semestra.

BROJ ECTS BODOVA: 5

197



Redni broj: 10

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. Nataša Štefanec

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu (Odsjek za povijest)

Životopis: Nataša Štefanec (1973.) magistrirala je povijest na CEU Budapest (1997.) te na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (2000) istražujući povijest obitelji Zrinski. Doktorirala je CEU Budapest (2004.) na temu Bručke Libele i ustroja habsburško-osmanske Vojne krajine u 16. stoljeću. Od 2001. radi na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje drži nastavu iz hrvatske povijesti ranog novog vijeka. Od 2006. do 2013. bila je voditeljica Poslijediplomskog studija hrvatske povijesti na istom Odsjeku. Jedan je od pokretača Doktorskog studija ranoga novog vijeka koji na Filozofskom fakultetu djeluje od 2008. do danas. Izlagala je na brojnim međunarodnim znanstvenim konferencijama. Objavila je dvije znanstvene monografije te uredila nekoliko knjiga. Istražuje hrvatsku povijest ranog novog vijeka s naglaskom na povijesti plemstva, povijesti vojnokrajiških sustava u srednjoj i jugoistočnoj Europi te institucionalnom i pravnom funkcioniranju habsburško-osmanskog pograničja. Posljednjih godina bavi se i demografskom poviješću te socijalno-kulturnim praksama krajini. Koristila je niz stipendija za studiranje, arhivski rad i usavršavanje u Austriji, Mađarskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Kini. Godine 2002/3. bila je Croatian Teacher/Fellow na SSEES, University College London, a 2009. bila je gostujući znanstvenik na GWZO u Leipzigu. Vidi: http://www.ffzg.unizg.hr/pov/pov2/biografija.php?id=41

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 09/2011. (izvanredni profesor)

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa, odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa:

1. Država ili ne. Ustroj Vojne krajine 1578. godine i hrvatsko-slavonski staleži u regionalnoj obrani i politici , Srednja Europa, Zagreb 2011.

2. „Negotiating with the 'Archenemy': The Ethics of the Croatian and Slavonian Nobility at the Christian-Ottoman Border.“ u: Türkenkriege und Adelskultur in Ostmitteleuropa vom 16.-18. Jahrhundert (Studia Jagellonica Lipsiensia 14, GWZO, Universität Leipzig). Born, Robert - Jagodzinski, Sabine (ur.), Jan Thorbecke Verlag, Ostfildern 2014, 87-104.

3. „Institutional Control of Violence: Imperial Peace and Local Wars on the Slavonian Border in the Second Half of the 16th Century“, u: Frieden und Konfliktmanagement in interkulturellen Räumen. Das Osmanische Reich und die Habsburgermonarchie in der Frühen Neuzeit. Strohmeyer, Arno - Spannenberger, Norbert (ur.). Franz Steiner Verlag, Stuttgart 2013, 63-83.

4. „Soziale Unruhen im Königreich Dalmatien, Kroatien und Slawonien (16.-18. Jahrhundert)“, u: Die Stimme der ewigen Verlierer? Aufstände, Revolten und Revolutionen in den österreichischen Ländern (ca. 1450-1815), Rauscher, Peter - Scheutz, Martin (ur.), Böhlau Verlag - Oldenbourg Verlag, Wien-München 2013, 177-200.

5. „Plemstvo“, u: U potrazi za mirom i blagostanjem. Hrvatske zemlje u 18. stoljeću, Čoralić, Lovorka (ur.), Matica hrvatska, Zagreb 2013, 91-110.

6. Štefanec, Nataša i Cofek, Danijela, “Vojnokrajiške institucije u praksi: Slavonska krajina 1578. godine”, Podravina. Časopis za multidisciplinarna istraživanja, vol. X, br. 19, Koprivnica 2011, 5-44.

7. “Die Reformation bei den Kroaten: Überblick.“ u: Rajšp, Vincenc – Schwarz, Karl W. – Dybaś, Bogusław – Gastgeber, Christian (Hrsg.), Die Reformation in Mitteleuropa. Beiträge anlässlich des 500. Geburtstages von Primus Truber, 2008 / Reformacija v Srednji Evropi. Prispevki ob 500-letnici rojstva Primoža Trubarja, 2008, Slowenisches Wissenschaftsinstitut in Wien - Založba ZRC, ZRC SAZU, Wien-Ljubljana 2011, 81-96.

https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=630284







http://www.ffzg.unizg.hr/pov/pov2/biografija.php?id=41

197



8. Štefanec, Nataša, Gregl, Mislav, Kovač, Neven, "Prilozi za povijest diplomacije i vojnokrajiškog ratovanja u 16. stoljeću", Historijski zbornik, godina LXIII, br. 1, Zagreb 2010, 169-189. (prethodno priopćenje: uvodni tekst, prijepis i prijevod građe)

9. “Zrinski Family in the Croatian Historiographic Discourse. A Case-Study in the Construction of National Identity.” u: Kühlmann, Wilhelm - Tüskés, Gábor - Bene, Sándor (Hrsg.), Militia et Litterae. Die beiden Nikolaus Zrínyi und Europa, Max Niemeyer Verlag, Tübingen 2009, 391-410.

Popis svih radova u posljednjih 5 godina i članci u pdf-u: https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=241235


1. Od siječnja 2007. do prosinca 2013. godine vodila je istraživački projekt "Triplex Confinium: hrvatska riječna višegraničja" (registriran pri MZOŠ pod brojem 1300855-0939).

2. Od 2009. godine vodi projekt Populus, projekt elektroničke i statističke obrade te objavljivanja serijalnih izvora za hrvatsku ranonovovjekovnu povijest u obliku baza podataka s popratnim komentarima (www.ffzg.hr/pov/zavod/demografija)

3. Od ožujka 2013. vodi tim stručnih suradnika s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu koji u partnerstvu s Gradom Glina i Konzervatorskim odjelom u Sisku za područje Sisačko-moslavačke županije radi na projektu osnivanja Muzeja i referentnog centra za istraživanje povijesti Vojne krajine u Glini (Trg Petra Krešimira IV, Glina).

http://www.ffzg.hr/pov/zavod/demografija

https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=241235

197



Redni broj: 11

Titula, ime i prezime nastavnika: Prof. dr. Hrvoje Petrić


Životopis: Rođen u Koprivnici 1972. gdje je završio osnovnu i srednju školu, a potom diplomirao geografiju i povijest na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a magistrirao i doktorirao povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je zaposlen od 2001. godine. Za mlađeg asistenta izabran 2001., asistenta 2005., višeg asistenta 2008., docenta 2010., izvanrednog profesora 2014. godine. Predavao je kolegije iz povijesti okoliša (ekohistorije), ekonomske historije te iz povijesti srednje i jugoistočne Europe na Sveučilištima u Zagrebu i Splitu. Na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu voditelj je integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija povijesti i geografije. Urednik je znanstvenih časopisa «Podravina» i «Ekonomska i ekohistorija», dopredsjednik je Društva za hrvatsku povjesnicu i predsjednik Društva za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju. Sudjelovao je na više znanstvenih konferencija. Stručno se usavršavao u inozemstvu (SAD, Njemačka, Izrael, Austrija, Slovenija, Mađarska itd.). Za svoj rad je nagrađivan. Autor je niza knjiga, znanstvenih i stručnih članaka te školskih udžbenika.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 9. veljače 2014. (izv. prof.)


1. „O nekim elementima organizacije prostora i naseljavanju u Varaždinskom generalatu u XVII stoljeću“, u: Prostorno planiranje u jugoistočnoj Evropi (do drugog svetskog rata), Bojana Miljković-Katić (ur.).Istorijski institut, Balkanološki institut SANU, Geografski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd 2011, 51-75.

2. Fuerst-Bjeliš, Borna, Cvitanović, Marin, Petrić, Hrvoje, „Što je povijest okoliša u Hrvatskoj?“, u: Što je povijest okoliša?, Fuerst-Bjeliš, Borna (ur.), Disput, Zagreb 2011, 175-198.

3. „The Navigation and Trade Agreement of 1718 and the Ottoman Orthodox Merchants in Civil Croatia and Parts of the Military Border“, u: The Peace of Passarovitz, 1718, Ingrao, Charles, Samardžić, Nikola, Pešalj, Jovan (ur.), Purdue University Press West Lafayette 2011, 179-189.

4. „Rijeka Drava od štajersko-hrvatske granice do ušća u Dunav početkom 1780-tih godina“, Ekonomska i ekohistorija : časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša. 7, 2011, 49-63.

5. „Environmental History in Croatian Historiography“, Environment and History 18, 2012, 4; 623-627.

6. Pogranična društva i okoliš. Varaždinski generalat i Križevačka županija u 17. stoljeću , Meridijani, Društvo za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju, Samobor-Zagreb 2012

7. Stoljeće napretka i oporavka, u: Povijest grada Zagreba, Goldstein Ivo, Goldstein Slavko (ur.), Novi Liber, Zagreb 2012, 157-199.


1. Suradnik na istraživačkom projektu "Triplex Confinium: hrvatska riječna višegraničja" (registriran pri MZOŠ pod brojem 1300855-0939), 2007-2013. Voditeljica: Dr. sc. Nataša Štefanec, izv. prof.

2. Suradnik na hrvatsko-slovenskom bilateralnom projektu „Hrvatsko-slovenske komunikacije u ranome novom vijeku“, ZHP Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (voditelj: prof. dr. sc Drago

197



Roksandić) i Oddelek za zgodovinu, Pedagoška fakulteta, Univerza v Mariboru (voditej: doc. dr. sc. Andrej Hozjan), 2010-2011.

197



Redni broj: 12

Titula, ime i prezime nastavnika: Prof. dr. Hrvoje Gračanin


Životopis: Hrvoje Gračanin (1973) magistrirao je (2004) i doktorirao povijest (2008) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na temama iz kasnoantičke i ranosrednjovjekovne povijesti. Od 2001. zaposlen je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje drži nastavu iz europske i svjetske povijesti srednjeg vijeka. Bio je gost predavač na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci (2001.-2004) i gost je predavač na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu (od 2004). Istražuje povijest hrvatskih i susjednih krajeva u kasnoj antici i ranom srednjovjekovlju, odnosno vidova i postignuća rimske civilizacije te promjena izazvanih tzv. seobom naroda, s osobitim obzirom na panonsku regiju. Bavi se i kasnoantičkom i ranosrednjovjekovnom historiografijom i poviješću bizantske civilizacije. Sudjelovao je u tridesetak znanstvenih konferencija u tuzemstvu i inozemstvu, objavio je i priredio nekoliko knjiga, tridesetak znanstvenih radova i nekoliko udžbenika iz povijesti za osnovnu i srednju školu. Od 2010. godine glavni je urednik časopisa Radovi Zavoda za hrvatsku povijest. Piše popularizacijske povijesne članke za Drvo znanja, Meridijane i Čovjek i svemir. Surađuje u stručnim i popularizacijskimemisijama za HRT. Bavi se prevođenjem s engleskog i njemačkog jezika. Godine 2008. primio je Godišnju nagradu Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenikamladim znanstvenicima i umjetnicima za akademsku godinu 2006./2007., a 2012. Nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2011. godinu za područje društvenih znanosti i Državnu nagradu za znanost za 2011. godinu u području humanističkih znanosti. Vidi:

http://ffzg.academia.edu/HrvojeGračanin; http://www.ffzg.unizg.hr/pov/pov2/biografija.php?id=9

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: izvanredni profesor (09/2013)


1. Gračanin, H, Šćerbe, R, Šugar, H, Galović, T, Goldstein, I, Pavao Đakon, Povijest Langobarda, Nakladni zavod Globus, Zagreb 2010.

2. Rufije Fest, Kratak pregled povijesti rimskoga naroda, [Biblioteka Latina et Graeca, knj. 61], Latina et Graeca, Zagreb 2011.

3. „Ivan Paližna u povijesnim vrelima i historiografiji“, Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru 4, 2011, 237-267.

4. Gračanin, H. i Antunović, Z, „Bizantski car Heraklije I. u hrvatskoj historiografiji“, Povijesni prilozi 31/43, 2012, 9-30.

5. Gračanin, H. i Razum, I, “Toma Arhiđakon i križarstvo”, Povijest u nastavi 10/1 (19), 2012, 45-64.


Monumenta medievalia varia (Srednjovjekovni povijesni spomenici) (MZOŠ,130-1300620-0641), 2007-2014. (suradnik)

Slavonija, Srijem i Baranja od kasne antike do osmanskog doba (MZOŠ, 252-2522632-2628), 2007-2014. (suradnik)


http://ffzg.academia.edu/HrvojeGra%C4%8Danin

197



Redni broj: 13

Titula, ime i prezime nastavnika: Prof. dr. Borislav Grgin


Životopis: Grgin, Borislav rođen je 10. veljače 1965. u Koprivnici. Započeo je 1984. studij povijesti i arheologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1989. godine. Od 1990. zaposlen je kao znanstveni novak na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Godine 1993. obranio je u Zagrebu magistarski rad. U akademskoj godini 1993/1994 pohađao je interdisciplinarni poslijediplomski studij iz srednjovjekovnih studija (Medieval Studies) na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti. Godine 1998. obranio je u Zagrebu doktorsku disertaciju. Godine 1995. izabran je u istraživačko zvanje asistenta na Odsjeku za povijest. Godine 1998. izabran je u istraživačko zvanje višeg asistenta na Odsjeku za povijest, a krajem 1999. u znanstveno-nastavno zvanje docenta za predmet Povijest Srednje i Jugoistočne Europe u ranom novom vijeku. Godine 2003. prešao je na predmet Svjetska povijest u srednjem vijeku te je od listopada iste godine i predstojnik Katedre za svjetsku povijest u srednjem vijeku. U prosincu 2004. izabran je u zvanje izvanrednog profesora. Od 2004. do 2010. bio je glavni urednik Radova Zavoda za hrvatsku povijest. U akademskim godinama 2006/2007 i 2007/2008 bio je pročelnik Odsjeka za povijest i predstojnik Zavoda za hrvatsku povijest. Bio je nosilac poticajnog projekta za mlade znanstvenike Hrvatska društva u drugoj polovici 15. stoljeća. Aktivno je sudjelovao u realizaciji zaključenih projekata Hrvatska 1102.-1527. i Hrvatska društva u razvijenom i kasnom srednjem vijeku, pod vodstvom akademika prof. dr. Tomislava Raukara, Monumenta mediaevalia varia (Srednjovjekovni povijesni spomenici), pod vodstvom prof. dr. Nevena Budaka, te Slavonija, Srijem i Baranja od kasne antike do osmanskog doba, pod vodstvom dr. Stanka Andrića. Dobitnik je Državne nagrade za znanost za 2007. godinu za popularizaciju i promidžbu znanosti, iz područja humanističkih znanosti, s knjigom Rumunjske zemlje u srednjem i ranom novom vijeku. Autor je triju knjiga i više od trideset radova u domaćim i stranim publikacijama na nekoliko jezika. Godine 1992. koristio je šestomjesečnu stipendiju zajednice Alpe-Adria na Istituto Veneto di Scienze, Lettere ed Arti u Veneciji.

Opširnije na: http://www.ffzg.unizg.hr/pov/pov2/biografija.php?id=10

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: Redovni profesor u trajnom zvanju (19. 11. 2013.)


1. „The Croatian Nobility and King Matthias Corvinus - Between Cooperation and Confrontation“, Transylvanian Review, Vol. XVIII, No. 3, 2009, 52-61.2. „Modruš između kneževa Frankapana, Osmanlija i kraljevskih vlasti, 1458-1526“, u: Modruški zbornik 3, Modruš 2009, 41-51.3. „Krbavska i Modruška biskupija u kontekstu kasnosrednjovjekovne hrvatske povijesti“, u: Humanitas et litterae. Zbornik u čast Franje Šanjeka, Zagreb 2009, 319-330.4. „Implantations urbaines a la fin du Moyen Âge en Dalmatie, Croatie et Slavonie“, L'homme et son environnement dans le Sud-Est européen, Actes du Xe Congres de l'Association d études du Sud-Est européen (AIESEE), Paris, 24-26 septembre 2009, Paris 2011, 187-198. 5. „Antonio Bonfini on Dalmatia, Croatia and Slavonia in the fifteenth century“, Italy and Europe's Eastern Border (1204-1669) (=Eastern and Central European Studies, I), Iulian Mihai Damian, Ioan-Aurel Pop, Mihailo St. Popović and Alexandru Simon (eds.), Frankfurt am Main - Berlin - Bern - Bruxelles - New York - Oxford - Wien 2012, 173-191.6. „Plemićki rod Deževića Cerničkih u kasnome srednjem vijeku“, Radovi Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Požegi 1, Zagreb-Požega 2012, 107-130.

197



7. „Vrhunac srednjovjekovnog razvoja“, u: Ivo Goldstein; Slavko Goldstein (ur.), Povijest grada Zagreba. Knjiga 1. Od prethistorije do 1918., Zagreb 2012, 64-107.

8. „The Center and the Periphery – Medieval Croatia in the Realm of King Matthias Corvinus“, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 44, 2012, 197-208.

9. Grgin, Borislav, Botica, Ivan, „The Counts Kurjaković of Krbava in the medieval history of modern-day Slovakia“, Slovakia and Croatia: Historical Parallels and Connections (until 1780), Martin Homza, Ján Lukačka, Neven Budak (eds.), Bratislava 2013, 164-174.

10. „Južne granice Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva u vrijeme Stjepana Tomaševića“, u: Stjepan Tomašević (1461.-1463.) - slom srednjovjekovnog BosanskogKraljevstva, Zbornik radova sa Znanstvenog skupa održanog 11. i 12. studenoga 2011. godine u Jajcu, Zagreb 2013, 69-78.


Monumenta medievalia varia (Srednjovjekovni povijesni spomenici) (MZOŠ,130-1300620-0641), 2007-2014. (suradnik)

Slavonija, Srijem i Baranja od kasne antike do osmanskog doba (MZOŠ, 252-2522632-2628), 2007-2014. (suradnik)

197



Redni broj: 14

Titula, ime i prezime nastavnika: dr. sc. Ivana Horbec, znanstvena suradnica

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Hrvatski institut za povijest, Zagreb

Životopis: Ivana Horbec (Zagreb 1977) završila je studij povijesti 2000. na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Poslijediplomski studij hrvatske povijesti ranoga novoga vijeka pohađala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2004. obranila magistarski rad "Osnivanje Kraljevskog vijeća za Kraljevine Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju", a 2009. i doktorsku disertaciju "Uprava i javne službe Banske Hrvatske u vrijeme vladavine Marije Terezije". Od 1999. zaposlena je na Hrvatskom institutu za povijest (od 2011. kao znanstveni suradnik). Sudjelovala je u radu nekoliko nacionalnih projekata (Z-projekata) na Hrvatskom institutu za povijest i Hrvatskom državnom arhivu te na edicijama "Hrvatski biografski leksikon" Leksikografskoga zavoda "Miroslav Krleža" u Zagrebu i "Verwaltungsgeschichte der Habsburgermonarchie in der Frühen Neuzeit" Instituta za istraživanje austrijske povijesti u Beču. Od 2009. regionalni je voditelj dvaju međusobno povezanih međunarodnih projekata pod centralnim vodstvom Instituta za crkvenu povijest u Beču na kojima sudjeluju znanstvenici iz Austrije, Mađarske, Poljske, Češke, Slovačke, Italije, Ukrajine i Hrvatske. Od 2014. voditelj je projekta „Od protomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj“ koji financira Hrvatska zaklada za znanost. U kolovozu i rujnu 1999. boravila je kao stipendist DAAD-a na Sveučilištu Georg August u Göttingenu. Od rujna do prosinca 2001. bila je stipendist ÖAD-a (Ernst Mach Stipendium) na Institutu za povijest jugoistočne Europe u Beču te stipendist mađarske vlade na Mađarskoj akademiji znanosti (2014./2015.). U inozemno iskustvo ubraja i kontinuirana istraživanja u arhivima i knjižnicama Austrije (Austrijski državni arhiv, Nadbiskupski arhiv u Beču, Zemaljski arhiv Gornje Austrije u Linzu, Austrijska nacionalna knjižnica) i Mađarskoj (Mađarski nacionalni arhiv, Državna knjižnica Széchényi). Aktivno se služi engleskim, njemačkim i mađarskim jezikom. Njezin znanstveni interes usmjeren je na društvenu, pravnu i institucionalnu povijest ranoga novoga vijeka s naglaskom na područje Kraljevina Hrvatske i Slavonije u kontekstu razvoja u Srednjoj Europi. Poglavito istražuje pitanje oblikovanja protomoderne uprave u hrvatskim zemljama i ekstenzije uloge javne uprave na pitanja gospodarske, društvene i kulturne javne sfere.

Opširniji životopis v. na https://isp.academia.edu/IvanaHorbec

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 24. ožujka 2010.


1. "Slavonske županije između Banske Hrvatske i Mađarske: uspostava civilne uprave i pitanje poreznog sustava u 18. stoljeću", Arhivski vjesnik 53, 2010, 117-196.

2. Horbec, Ivana i Švoger, Vlasta, "Školstvo kao politicum: Opći školski red iz 1774.", Anali za povijest odgoja – Annals for the History of Education 9, 2010, 5-47.

3. "Političke ustanove", u: U potrazi za mirom i blagostanjem: hrvatske zemlje u 18. stoljeću , ur. L. Čoralić, Zagreb 2013, 27-52.

4. "Habsburška Monarhija", u: U potrazi za mirom i blagostanjem: hrvatske zemlje u 18. stoljeću, ur. L. Čoralić, Zagreb 2013, 407-438

5. "U pozadini seljačke bune 1755. godine: prijedlozi za bolju hrvatsku javnu upravu", Povijesni prilozi 44, 2013, 203-233.

197



6. „Prosvjetiteljstvo i rad za opće dobro: promjene u koncepciji javne službe u Banskoj Hrvatskoj XVIII. stoljeća“ u: Hrvati i Srbi u Habsburškoj Monarhiji u 18. stoljeću: Interkulturni aspekti „prosvijećene“ modernizacije , ur. D. Roksandić, Zagreb, 2014, 57-72.

7. Horbec, Ivana i Vrbanus, Milan, „Sava – poticaj i prepreka trgovini u 18. stoljeću“ u: Rijeka Sava u povijesti, ur. B. Ostajmer, Slavonski Brod 2015, 281-312.

8. Zdravlje naroda – bogatstvo države. Prosvijećeni apsolutizam i počeci sustava javnoga zdravstva u Hrvatskoj (knjiga). Zagreb: Croatian Institute of History, 2015., 370 str.


"Kirchliche Elite-Bildung für Zentraleuropa. Das Priesterkolleg St. Augustin („Frintaneum“) in Wien als Post-Graduate-Einrichtung und Netzwerkstatt der Donaumonarchie" (2009-, Institut für Kirchengeschichte, Katholisch-Theologische Fakultät, Wien)

"Bischofslexikon der Habsburgermonarchie 1806-1918", (2009-, Institut für Kirchengeschichte, Katholisch-Theologische Fakultät, Wien)

"Civilna Hrvatska ranog novovjekovlja: društveno-kulturno-politički odnosi" (2007-2013, Hrvatski institut za povijest, vod. Mijo Korade)

"Vojna krajina: društveno-kulturni integracijski procesi i nacionalni identitet (2012-2013, Hrvatski institut za povijest, vod. Alexander Buczynski)

"Opis Kraljevine Hrvatske na vojnim kartama 18. i 19. stoljeća" (2007-2012, Hrvatski institut za povijest, vod. Mirko Valentić)

197




NAZIV PREDMETA: Socijalna i kulturna povijest srednjeg i ranog novog vijeka


IME NOSITELJA PREDMETA: Prof. dr. Zrinka Nikolić Jakus

IMENA NASTAVNIKA/SURADNIKA NA PREDMETU: dr. sc. Irena Benyovsky Latin; prof. dr. Zrinka Blažević; dr. sc. Sanja Lazanin; doc. dr. Marko Šarić; doc. dr. Trpimir Vedriš

JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA: hrvatski



U okviru ovog predmeta problematizirat će se mjesto i uloga socijalne i kulturne historije kako u suvremenoj povijesnoj znanosti, tako i u širem intelektualnom obzorju humanističkih i društvenih znanosti, vezano uz njihova inter-, trans- i multidisciplinarna usmjerenja. Težište je na antropološkom pristupu povijesti i istraživanju socijalnih i kulturnih fenomena i praksi u srednjem i ranome novom vijeku, a stručnjaci profilirani u određenim subdisciplinama upoznat će doktorande s teorijskim odrednicama pojedinih disciplina kao i dosadašnjim istraživanjima te problematike u hrvatskoj historiografiji, ukazati na nove pravce, metodologije i pristupe u svjetskoj historiografiji te njihovu primjenu i mogućnost primjene u kontekstu istraživanja hrvatske predmoderne povijesti. Predviđeno je da se doktorandi upoznaju s istraživačkim trendovima i tendencijama uvjetovanima historiografskim inovacijama na područjima urbane historije, historijske antropologije, povijesti svakidašnjice, rodne povijesti, historijske demografije, povijesti obitelji, povijesti prava, vjerske povijesti, povijesti rada, historijske imagologije, historijske hagiologije.

POPIS LITERATURE

Benyovsky Latin, Irena, Interdisciplinarnost u urbanoj povijesti: povijest i perspektive. Zbornik radova okruglog stola „Historiografija/povijest u suvremenom društvu“. Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2014. (u tisku).Burke, Peter, Social History of Knowledge. From Gutenberg to Diderot, Wiley 2000.Burke, Peter, Što je kulturalna povijest?, Zagreb 2006.Davis, Natalie Zemon, Society and Culture in Early Modern France, Stanford 1975.Dülmen, van Richard, Otkriće individuuma 1500.-1800, Zagreb 2005.Elias, Norbert, O procesu civilizacije. Sociogenetska i psihogenetska istraživanja, Zagreb 1996.Gurevič, Aron Jakovlevič, Problemi narodne kulture u srednjem veku, Beograd 1987.Herlihy, David, Medieval Households, MA: Harvard University Press, Cambridge 1985.Hunt, Lynn (ur.), Nova kulturna historija, Zagreb 2001.Janeković Römer, Zdenka, Maruša ili suđenje ljubavi: bračno-ljubavna priča iz srednjovjekovnog Dubrovnika, Zagreb 2007.Janeković Römer, Zdenka, Okvir slobode: dubrovačka vlastela između srednjovjekovlja i humanizma. Zagreb, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Dubrovnik 1999.Karbić, Damir, „Hrvatski plemićki rod i običajno pravo. Pokušaj analize,“ Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU 16, 1998, 73-117.Le Goff, Jacques, Civilizacija srednjovjekovnog Zapada, Zagreb 1998.Le Goff, Jacques, Srednjovjekovni imaginarij: eseji, Zagreb 1993.Izbor tekstova vezanih uz socijalnu i kulturnu povijest iz Povijesti Hrvata, gl. ur. Zoran Ladić, sv. 1-5, Zagreb 2013-. (u tisku)Raukar, Tomislav, Hrvatsko srednjovjekovlje. Prostor, ljudi, ideje, Zagreb 1997.

197




NASTAVA SE PROVODI U OBLIKU PREDAVANJA U UKUPNOM TRAJANJU OD 30 SATI. U SVOJIM IZLAGANJIMA NASTAVNICI uz preglede teorijskih odrednica disciplina i stanja istraživanja u svjetsko i hrvatskoj historiografiji iznose primjere vlastitih istraživanja, a izbor tema tekuće godine nastoje u što većoj mjeri uskladiti s temama doktorskih disertacija studenata upisanih u predmet.


Doktorandi su obavezni polaziti nastavu te napisati problemski esej opsega 5-6 kartica teksta na temelju odslušanih predavanja i literature. Temu eseja svaki doktorand dogovara s nastavnikom i treba biti u izravnoj funkciji doktorske disertacije. Esej se vrednuje s pao ili prošao.


doktorandska anketa na kraju semestra

BROJ ECTS BODOVA: 5

197



Redni broj: 15

Titula, ime i prezime nastavnika: Prof. dr. Zrinka Nikolić Jakus


Životopis: Zrinka Nikolić Jakus (1973) diplomirala je povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1996). Magistrirala (1997) i doktorirala (2004) na Odsjeku za srednjovjekovne studije (Department of Medieval Studies) na Srednjoeuropskom sveučilištu (Central European University - CEU) u Budimpešti te na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu s temom formiranja dalmatinskog gradskog plemstva. Usavršavala se i na University of Michigan i UCLA-i u SAD-u. Zaposlena od 1998. na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Objavila je knjigu Rođaci i bližnji: dalmatinsko gradsko plemstvo u ranom srednjem vijeku u izdanju Matice hrvatske 2003. godine, sveučilišni udžbenik Uvod u studij povijesti: historiografski praktikum u izdanju Leykam International 2008. (2. prošireno izdanje 2012.) te više radova u zbornicima radova i časopisima. Urednica je prvog sveska o ranom srednjem vijeku u višesveščanom projektu Povijesti Hrvata u izdanju Matice hrvatske. Sudjelovala je na brojnim skupovima u zemlji te u Mađarskoj, Njemačkoj, Slovačkoj, Norveškoj i Velikoj Britaniji. Trenutno u znanstveno-istraživačkom zvanju izvanrednog profesora. Posebni istraživački interesi su joj povijest plemstva, obitelji, žena i djece u srednjem vijeku na hrvatskim prostorima.



1. „Profesija - hraniteljica: dojenje u dalmatinskim gradovima u srednjem vijeku”, u: Filii, filiae ...: položaj i uloga djece na jadranskom prostoru, Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa, svezak 4, str. 97-113. Državni arhiv u Pazinu, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Pučko otvoreno učilište Poreč, Zavičajni muzej Poreštine, Poreč 2011.2. Uvod u studij povijesti. Historiografski praktikum, Leykam International, Zagreb 2008, 2. dopunjeno izdanje 2012. 3. „Bugari u Splitu? Priča o porijeklu jedne srednjovjekovne plemićke obitelji“, u: Hrvati i Bugari kroz stoljeća. Povijest, kultura, umjetnost i jezik, ur. Damir Karbić and Tihana Luetić, HAZU, Zagreb 2013, 23-54.

4. „Čupori Moslavački“. Zbornik Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru 4, 2011, 269-300. Prerađena verzija u: „The Čupor of Monoszló – an Example of Noble Kindreds in the Area between the Sava and Drava Rivers,“ u: Slovakia and Croatia. Historical Parallels and Connections (until 1780), ur. Martin Homza, Ján Lukačka, Neven Budak, 231-237. Vol. I. Odsjek za slovačku povijest, Filozofski fakultet Comenius sveučilišta u Bratislavi, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Bratislava i Zagreb 2013. 5. „Svakodnevlje“, u: Povijest Hrvata, gl. ur. Zoran Ladić, sv. 1, Zagreb 2014. (u tisku)


Monumenta medievalia varia (Srednjovjekovni povijesni spomenici) (za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH (130-1300620-0641) (suradnik)

Comparing Nobilities in Medieval Europe: Center and Peripheries in the process of Europeanization (1000-1500) (od 2009), voditelj: Cosmin Popa-Gorjanu, Sveučilište Alba Iulia, Rumunjska (suradnik)

197



Redni broj: 16

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Marko Šarić


Životopis: Marko Šarić rođen je u Zagrebu 1971. godine. Zaposlen je kao docent na Odsjeku za povijest (Katedra za regionalnu povijest) Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, znanstvenog polja povijest, grana hrvatska i svjetska povijest ranog novog vijeka, stekao je 2010. obranivši doktorsku disertaciju „Vlasi na Tromeđi: suživot u sukobima u graničnim društvima i kulturama Morlakije (16.-17. stoljeće)“. Specijalistički interes Marka Šarića usmjeren je na regionalnu povijest srednje i jugoistočne Europe te Sredozemlja u ranom novom vijeku, s naglaskom na društvenu i kulturnu povijest vlaških zajednica i vojnokrajiških sustava u imperijalnom višegraničju Osmanskog Carsta, Mletačke Republike i Habsburške Monarhije.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 24. travnja 2012.


1. „Predmoderne etnije u Lici i Krbavi prema popisu iz 1712./14.“ U: Željko Holjevac (ur.). Identitet Like: korijeni i razvitak. Knjiga I. Institut društvenih znanosti „Ivo Pilar“, Zagreb-Gopsić, 2009., 327-384.2. „Planine i morlački svijet u Dalmaciji: ekohistorijski osvrt.“ Ekonomska i ekohistorija. Časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša Vol. VI, br. 6 (2010.), 55-94.3. „Osmanski korijeni Gospića: nahija Novi u XVI. i XVII. stoljeću.“ Povijesni prilozi 42 ( 2012.), 215-248.4. „Dositejevo viđenje Dalmacije i fenomen morlakizma: prilog historijskoj imagologiji.“ Povijesni prilozi 46 (2014.), 223-256.5. „Seobe Bunjevaca u Podunavlje 1607. godine u svjetlu osmanske politike prisilnog preseljenja stanovništva (sürgün).“ U: Černelić, Milana i dr. (ur.). Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu. FF press, Zagreb, 2014., 45-77.

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao/la u zadnjih pet godina i koji su relevantni za područje doktorskog programa

Triplex Confinium: hrvatska višegraničja u euromediteranskom kontekstu (suradnik)

197




NAZIV PREDMETA: Osmanska povijest srednjeg i ranog novog vijeka

VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI): Unutarnja izbornost

IME NOSITELJA PREDMETA: Prof. dr. Nenad Moačanin

IMENA NASTAVNIKA/SURADNIKA NA PREDMETU: dr. sc. Kornelija Jurin Starčević, znanstveni suradnik u postupku izbora za docenta; dr. sc. Tatjana Paić-Vukić, viši znanstveni suradnik

JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA: hrvatski (moguće izvođenje na engleskom)



U posljednjih nekoliko desetljeća proučavanje osmanske povijesti etabliralo se u profiliranu znanstvenu disciplinu zvanu osmanistika. U okviru sadržaja ovoga predmeta problematizirat će se mjesto i uloga osmanistike u suvremenoj povijesnoj znanosti, te u korelaciji s drugim humanističkim i društvenim znanostima u njihovim interdisciplinarnim usmjerenjima. Težište obrade će biti na periodu susreta hrvatskih povijesnih prostora s osmanskim imperijalnim sustavom (15.-18. stoljeće), a teme će se obrađivati prvenstveno kroz subdisciplinarni pristup. Predviđeno je da se doktorandi upoznaju kako s temeljnim znanjima iz osmanske povijesti odnosno s rezultatima dosadašnjih istraživanja u svjetskoj osmanistici, tako i s novim istraživačkim trendovima, metodologijama i tendencijama na području političke, vojne, ekonomske, socijalne, vjerske, urbane i kulturne povijesti, povijesne demografije, povijesti prava i povijesti svakodnevice. Nastava će biti organizirana uz sudjelovanje pojedinih uglednih stručnjaka osmanista profiliranih u navedenim subdisciplinama. Unutar svake teme pozornost će se posvetiti i stanju istraženosti u hrvatskoj historiografiji, kao i mogućnostima primjene novih metodologija i istraživačkih pristupa u kontekstu hrvatske predmoderne povijesti u njenom osmanskom segmentu, uz reference na najvažnije bibliotečno-arhivističke institucije u kojima se nalazi povijesna građa relevantna za pojedine teme.

POPIS LITERATURE

Ágoston, Gábor, „Ottoman Warfare in Europe, 1453-1826.“ European Warfare 1453-1815. (Urednik Jeremy Black), London 1999, 118-144.

Ágoston, Gábor, Guns for the sultan: Military Power and the weapons industry in the Ottoman Empire, Cambridge 2005.

Brown, Carl L, Imperial Legacy. The Ottoman Imprint on the Balkans and the Middle East. New York 1996.

Džaja, Srećko M, Konfesionalnost i nacionalnost Bosne, Sarajevo 1992.

Encyclopedia of Islam, Leiden 1960. (CD ROM).

Encyclopedia of Ottoman Empire, (urednici Gabor Agoston – Bruce Masters), Conecticut 2009.

Faroqhi, Suraiya, Sultanovi podanici. Kultura i svakodnevica u Osmanskom Carstvu, Zagreb 2009.

Faroqhi, Suraiya, Approaching Ottoman History: An Introduction to the Sources, Cambridge 2004.

Faroqhi, Suraiya – McGowan, Bruce – Quataert, Donald – Pamuk, Şevket, An Economic and Social History of the Ottoman Empire. Volume two: 1600-1914, Cambridge 1999-2000.

Finkel, Caroline, The administration of warfare: the Ottoman military campaigns in Hungary, 1593-1606. Vienna 1988.

197



Finkel, Caroline, Osman's Dream. The Story of the Ottoman Empire 1300-1923, London 2005.

Historija Osmanske države i civilizacije, (urednik: Ekmeleddin Ihsanoğlu). Vol. II, Sarajevo 2008.

Holjevac, Željko - Moačanin, Nenad, Hrvatsko-slavonska Vojna krajina i Hrvati pod vlašću Osmanskoga Carstva u ranome novom vijeku., Zagreb 2007, 6-107.

Inalcik, Halil, An Economic and Social History of the Ottoman Empire. Volume one: 1300-1600, Cambridge 1999.

Inalcik, Halil., Osmansko Carstvo. Klasično doba 1300-1600, Zagreb 2002.

Imamović, Mustafa, Historija Bošnjaka, Sarajevo 1997.

Moačanin, Nenad, Turska Hrvatska. Hrvati pod vlašću Osmanskog Carstva do 1791. Preispitivanja, Zagreb 1999.

Ottomans, Hungarians and Habsburgs in Central Europe. The Military Confines in the Era of Ottoman Conquest, urednici: Géza Dávid – Pál Fodor), Leiden - Boston – Köln, 2000.

Ransome Slavery along the Ottoman Border, (Urednici Géza Dávid – Pál Fodor), Budapest 2007.

Süleyman the Magnificent and His Age. The Ottoman Empire in the Early Modern World, (urednici Metin Kunt - Christine Woodhead), London-New York, 1995.

Uyar, Mesut – Erickson, Edward, A Military History of the Ottoman Empire, Santa Barbara-Denver-Oxford, 2009.

Šabanović, Hazim, Bosanski pašaluk. Postanak i upravna podjela, Sarajevo 1982.

The Early Modern Ottoman Empire: A Reinterpretation, (urednici Virginia Aksan, Daniel Goffman), Cambridge 2007.


Nastava se provodi u obliku predavanja u trajanju od 30 sati. Nositelj i izvođači na predmetu na početku svake akademske godine dogovaraju teme koje će tijekom godine predavati pri čemu se sadržaj kolegija nastoji u što većoj mjeri uskladiti s temama doktorskih disertacija studenata upisanih u kolegij. Nositelj i izvođači raspodjeljuju količinu radnih obveza u kolegiju sukladno potrebama upisane generacije studenata te sukladno svojim specijalizacijama.


Doktorandi su obavezni polaziti nastavu te napisati problemski esej opsega 5-6 kartica teksta na temelju odslušanih predavanja i literature. Temu eseja svaki doktorand dogovara s nastavnikom i treba biti u izravnoj vezi s doktorskom disertacijom. Esej se vrednuje s „pao“ ili „prošao“.


Praćenje kvalitete nastave provodi se doktorandskom anketom na kraju semestra.

BROJ ECTS BODOVA: 5

Redni broj: 17

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. Nenad Moačanin


Životopis: Nenad Moačanin rođen je 1. ožujka 1949. godine u Zagrebu, gdje je završio Klasičnu gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1968.-1973.) diplomirao je povijest kao jedinstvenu grupu studija. Potom je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1979. diplomirao orijentalne jezike i književnosti, grupa turski (1) – arapski (2). Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. je doktorirao disertacijom “Gradovi u turskoj Slavoniji i Srijemu”. Sudjelovao je i na većem broju znanstvenih skupova u tuzemstvu. Održao je niz pozvanih

197



predavanja na doktorskim studijima u inozemstvu (Odelko za zgodovino Sveucilišta u Ljubljani i Mariboru, UC Riverside u SAD-u, Bilkent University, Sveucilište u Ankari, American Research Institute i Middle East Technical University u Turskoj. Od 1984. sudjeluje redovito s referatom na glavnim osmanističkim međunarodnim znanstvenim skupovima (Međunarodni odbor za predosmanske i osmanske studije, CIÉPO – član upravnog odbora, te Međunarodna udruga za osmansku socijalnu i gospodarsku povijest, IAOSEH – član izvršnog odbora). 2008. suorganizator kongresa CIEPO 18 u Zagrebu. Stalni je suradnik međunarodne turkološke bibliografije Turkologischer Anzeiger (Beč), citirane u većem broju inozemnih publikacija. 1978.-1992. zaposlen je u Zavodu za povijesne znanosti JAZU/HAZU, potom kao znanstveni suradnik u Zavodu za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, od 1993.-1998. kao docent te od 1998. kao izvanredni profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu (upisan u registar istraživača pod matičnim brojem 086520). Objavio je 5 monografija na hrvatskom i engleskom jeziku i oko osamdesetak studija na raznim jezicima. Posebni istraživački interesi su mu socijalna i ekonomska povijest europskog dijela Osmanskog Carstva. Od 2002. redoviti profesor, od 2007. redoviti profesor u trajnom zvanju. Godine 2012. izabran je za člana suradnika HAZU, a 2013. postao je počasni član Turskog povijesnog društva.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje:

Redovni profesor u trajnom zvanju, 11. 3. 2008.


1. „Sitne daće, krupne implikacije“, u: Spomenica Josipa Adamčeka, Zagreb 2009, 145-165.

2. „The complex origin of the Bosnian ocaklık timar“, u: Halil İnalcık Armağanı – I, Ankara 2009, 142-167.

3. „Whether in comparison with the earlier inventories the cizye registers in XVIII century are doing the research of the demographic tendencies on the Balkans easier“, u: Rumen Kovachev (ur.) Iz praktikata na osmanskata kancelarija, Sofia 2011, 165-170.

4. „Stanovništvo Bosanskog ejaleta u 18. stoljeću prema popisima glavarine“, Rad HAZU, 516, Zagreb 2013, 95 – 120.

5. «Tri slavonska sandžaka – jedno kratko i jedno dugo tursko stoljeće», u: B. Biškupić - V. Kusin - B. Šulc, Slavonija, Baranja i Srijem – vrela europske civilizacije, sv. I, Zagreb 2009, 268-277.

6. «O pouzdanosti osmanskih katastarskih popisa», u: Nimetullah Hafiz, Proceedings of the IVth International South-East Europe Turkology Symposium, Prizren 2011, 223 – 228.

7.“Remek-djelo habsburške (mletačke?) obavještajne službe: anonimni 'geografsko-statistički' opis Bosanskog pašaluka (oko 1625.)”, u: Zbornik Nikše Stančića, Zagreb 2011, 77-88.


Turski izvori za demografsku povijest hrvatskih prostora i okruženja (od 16. do 18 . stoljeća), MZOŠ (130-1012604-1028), 2007-2014. (voditelj)

Suvoditelj međunarodnog projekta pri Ruprecht-Karl Universität u Heidelbergu pod nazivom „Lokale Verwaltungspraktiken und -begriffe versus osmanischer Zentralismus: Das Osmanische Reich aus der Perspektive seiner Untertanen“.

197



Redni broj: 18

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. Kornelija Jurin Starčević


Životopis: Kornelija Jurin Starčević rođena je 1973. godine u Zagrebu. Diplomirala je 1998. godine na dvopredmetnom studiju povijesti i geografije na Filozofskom fakultetu i Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirala je 2005. godine s temom „Srednjodalmatinsko zaleđe za vrijeme osmanske vladavine u 16. i 17. stoljeću“. Usavršavala se na Katedri za turkologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu kao instituciji koja je pružala potrebna znanja za temu istraživanja. Godine 2006. godine boravila je u Istanbulu kao stipendist vlade Republike Turske. Akademski stupanj doktorice znanosti iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, znanstvenog polja povijest, grana hrvatska i svjetska ranonovovjekovna povijest, stekla je 2012. obranivši na Filozofskom fakultetu u Zagrebu doktorsku disertaciju „Osmanski krajiški prostor: rat i društvo u jadransko-dinarskom zaleđu u 16. i 17. stoljeću“. Trenutno radi kao viši asistent / znanstveni suradnik na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Također surađuje s Katedrom za turkologiju gdje predaje predmete iz osmanske i turske povijesti. Znanstveni i istraživački interesi Kornelije Jurin Starčević vezani su uz hrvatsku povijest u ranom novom vijeku, poglavito društvenu, gospodarsku, urbanu, demografsku i vojnu povijest hrvatskih zemalja pod osmanskom vlašću, povijest Osmanskog Carstva u imperijalnom i regionalnom kontekstu, povijest granica i pograničnih društava. Istraživala je i osmansku imperijalnu baštinu u Hrvatskoj.



1. „Osmanska graditeljska baština srednjega jadranskoga zaleđa u povijesnoj perspektivi“, u: Spomenica Josipa Adamčeka. Zagreb 2009., 167-189.

2. „Prošlost i sadašnjost osmanske graditeljske baštine u zaleđu srednjega Jadrana“, u: Proceedings of the IVth

International South-East Europe Turkology Symposium / IV. Uluslararası Balkan Türkolojisi Sempozyumu Bildirileri. Prizren 2011., 993-1014.

3. „Doprinos dr. sc. Ive Mažurana proučavanju povijesti Osijeka u osmanskom periodu“, Književna revija. Časopis za književnost i kulturu 54, br. 3, 2014., 27-36.

4. „Novi“ Evlija Čelebi: autograf „Putopisa“. Književna smotra XLVI, br. 173 (3). Zagreb 2014., 77-90 (s Nenadom Moačaninom).

5. „Urbanization on the Ottoman Borders: Small Towns in the South-West Serhad of the Bosnian Eyalet from the Sixteenth to the Eighteenth Centuries“, u: Bordering Early Modern Europe. Uredili. Maria Baramova, Grigor Boykov, Ivan Parvev. Harrassowitz Verlag, Wiesbaden, 2015., 257-273.

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivala u zadnjih pet godina i koji su relevantni za područje doktorskog programaCroato-Turcica, 2001.-2006. (voditelj: Nenad Moačanin), istraživač

● Turski izvori za demografsku povijest hrvatskih prostora i okruženja (16. do 18. stoljeće), 2007.-2013. (voditelj: Nenad Moačanin), istraživač

● 2014. Evliya Chelebi and Croats, new perspectives, 2014.- (voditelj: Nenad Moačanin), istraživač

197



Redni broj: 19

Titula, ime i prezime nastavnika: dr. sc. Tatjana Paić-Vukić, viši znanstveni suradnik

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Arhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu

Životopis: Tatjana Paić-Vukić (1963.) završila je studij orijentalne filologije (arapski jezik i književnost i turski jezik i književnost) na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Magistrirala je na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (naslov rada: Pripovjedačka umjetnost Gassana Kanafanija) a doktorirala na Odsjeku za povijest istoga fakulteta (Svijet sarajevskog kadije Mustafe Muhibbija). Zaposlena je u Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu kao viša znanstvena suradnica i voditeljica Orijentalne zbirke. Na Katedri za turkologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 1994. godine predaje arapski jezik. Također je nositeljica kolegija „Kulturna povijest Osmanskog Carstva“. Bila je voditeljica znanstvenog projekta „Kulturna povijest osmanske Bosne: interkulturalnost u podijeljenom društvu“. Bavi se kodikološkim, historiografskim i filološkim istraživanjima arabičkih rukopisa iz Bosne. Objavila je niz znanstvenih i stručnih radova na hrvatskom, engleskom i turskom jeziku, te knjigu Svijet Mustafe Muhibbija, sarajevskoga kadije (Zagreb, 2007.) koja je izašla i na engleskome pod naslovom The World of Mustafa Muhibbi, a Kadi from Sarajevo (Istanbul, 2011.).



1. The World of Mustafa Muhibbi, a Kadi from Sarajevo, The ISIS Press, Istanbul, 2011. (preveli na engleski Margaret Casman Vuko, Tatjana Paić-Vukić i Miroslav Vuko), 237 str.

2. „Extant Private Libraries of Oriental Manuscripts from Bosnia: Research Possibilities“, Gamer: Journal of the Center of Southeast Studies 1, 2012., 143-154.

3. „Natpisi na 'zagrebačkom' jataganu“, Zbornik Zavoda za povijesne znanosti Odsjeka za povijesne i društvene znanosti HAZU, 31, Zagreb, 2013., 217-230.

4. „'Zbirka lijepih i mudrih misli slađa je od kadaifa.' Što nam osmanske osobne bilježnice govore o čitanju?“, Književna smotra, XLVI, 173(3), Zagreb, 2014., 65-70.

5. (s Alenom Ćatović) „Meraki: sumrak divanske književnosti u Bosni“, Prilozi za orijentalnu filologiju 64(2014), Sarajevo, 2015., 399-420.

6. „Collecting Manuscripts for the Oriental Collection of the Yugoslav Academy of Sciences and Arts: The Role of Franz Babinger“, Proceedings of the 21st Symposium of the International Comitee for Ottoman and Pre-Ottoman Studies (CIEPO), Budapest (u tisku).

7. (s Lindom Al-Dujaily), „Pedagoški i moralno-didaktički zbornik Muslihuddina Kninjanina iz 1609. godine: rukopisi arapskog izvornika i osmanskog prijevoda“, Zbornik Zavoda za povijesne znanosti Odsjeka za povijesne i društvene znanosti HAZU, Zagreb (u tisku).


Kulturna povijest osmanske Bosne: interkulturalnost u podijeljenom društvu, 2007.-2013. (voditeljica projekta)

197




NAZIV PREDMETA: Hrvatska latinistička književnost

VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI): unutarnja izbnornost

IME NOSITELJA PREDMETA: Prof. dr. Neven Jovanović

IMENA NASTAVNIKA/SURADNIKA NA PREDMETU: prof. dr. Darko Novaković, doc. dr. Irena Bratičević, prof. dr. Vladimir Rezar




Osnovni podaci o književnosti na latinskom koju pišu hrvatski autori i koja nastaje u Hrvatskoj u razdoblju od kraja antike do najnovijeg doba. Periodizacija, sustav žanrova, autori i djela. Prikaz problema vezanih uz istraživanje ove književnosti: odnos prema antici, odnos prema stvarnosti, društvene, ideološke i estetske upotrebe takve književnosti; pristup izvorima i njihova dostupnost (arhivi, rukopisi, stara izdanja, digitalizati); odnos povijesne znanosti i povijesti književnosti; društvene funkcije književnopovijesnog proučavanja hrvatskog latinizma u XX. st. Upoznavanje širokog spektra reprezentativnih djela, u izvacima, u prijevodima i u izvornicima.

POPIS LITERATURE

Axer, Jerzy, "Neo-Latin Studies and National Identity: The Case of East-Central Europe," Eos 89, 2002, 333-342.

Blažević, Zrinka, "Ideae magnanimitatis Illyricae et Pannonicae. (De)konstrukcija auto- i heteropredodžbi u diskursu baroknog heroizma." Umjetnost riječi 51 , no. 3-4, 2007, 249—264. Bratičević, Irena, "Epigrami Marina Zlatarića." U: Perivoj od slave: zbornik Dunje Fališevac , FF press i. e. Filozofski fakultet, Zagreb 2012, 43-52.

Cervarius Tubero, Ludovicus i Rezar, Vlado, Komentari o mojem vremenu, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2001.

da Rimini, Filippo, Contarini, Francesco i Cippico, Coriolano, Per la memorialistica veneziana in latino del Quattrocento: Filippo da Rimini, Francesco Contarini, Coriolano Cippico , prir. Renata Fabbri, Antenore, Padova 1988.

Gortan, Veljko i Vratović, Vladimir, Hrvatski latinisti = Croatici auctores qui Latine scripserunt . Pet stoljeća hrvatske književnosti, sv. 2 i 3, Matica hrvatska, Zagreb Zora, sv. I, 1969, sv. II, 1970.

Haskell, Yasmin Annabel, Loyola's bees: ideology and industry in Jesuit Latin didactic poetry , published for the British Academy by Oxford University Press, Oxford, New York 2003.

Ijsewijn, Jozef, Companion to neo-latin studies 1, History and diffusion of neo-latin literature , Leuven Univ. Press, Leuven 1990.

Ijsewijn, Jozef and Sacré, Dirk, Companion to Neo-Latin studies. P. 2, Literary, linguistic, philological and editorial questions, Univ. Press; Peeters, Leuven, Louvain 1998.

Jovanović, Neven i dr. (prir.), Croatiae auctores Latini. Internet. (27. ožujka 2014)

Katičić, Radoslav, Litterarum studia : književnost i naobrazba ranoga hrvatskog srednjovjekovlja, Matica hrvatska, Zagreb 1998.

197



Kolanović, Josip, "Dopisivanje Nikola Škrlec - Maksimilijan Vrhovec." Nikola Škrlec Lomnički 1729-1799, sv. 2 , ur. Stjenko Vranjican, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski državni arhiv, Zagreb 2000, 171-242.

Lučin, Bratislav, "Erazmo i Hrvati XV. i XVI. stoljeća." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 30, 1-2 (59-60), 2004, 5-29.

Mantello, F. A. C. i Rigg, A. G, Medieval Latin : an introduction and bibliographical guide , Catholic University of America Press, Washington 1996.

Mardešić, Ratimir, "Novolatinska književnost." Povijest svjetske književnosti 2 , 405-480. Zagreb, 1977. Martinović, Ivica. Žanrovi hrvatske filozofske baštine od 15. do 18. stoljeća , Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split 2011.

Novaković, Darko, Hrvatski latinisti: razdoblje humanizma, Erasmus naklada, Zagreb 1994.

Novaković, Darko, La filologia neolatina in Croazia (breve bilancio degli ultimi 130 anni), Hrvatsko društvo klasičnih filologa, Zagreb 1997.

Perosa, Alessandro and Sparrow, John, Renaissance Latin verse : an anthology , University of North Carolina Press, Chapel Hill 1979.

Petrovich, Michael B, "Croatian Humanists and the Writing of History in the Fifteenth and Sixteenth Centuries." Slavic Review 37 , no. 4, 1978, 624—639.

Stepanić, Gorana, "Potresna pjesnička svjedočanstva: Latinsko pjesništvo o dubrovačkom potresu 1667." Lucida intervalla - prilozi odeljenja za klasične nauke 35, 1, 2007, 59-81.

Špoljarić, Luka, "Ex libris Nicolai episcopi Modrussiensis: knjižnica Nikole Modruškoga." Paper presented at the meeting of the Colloquia Maruliana XXI, Split 2012.


Predavanja, seminari, samostalan rad doktoranda


Pismeni rad (pregledni), usmeni ispit


Doktorandska anketa

BROJ ECTS BODOVA: 5

197



Redni broj: 20

Titula, ime i prezime nastavnika: Prof. dr. Neven Jovanović

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Odsjek za klasičnu filologiju)

Životopis: Neven Jovanović, klasični filolog, izvanredni je profesor na Katedri za latinski jezik i rimsku književnost Odsjeka za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje radi od 1993. Doktorirao je na istom sveučilištu 2005. tezom Problemi uspostave novolatinske stilistike na primjeru Marulićeva Evanđelistara (revidirana i proširena verzija disertacije objavljena je kao Stilističko čitanje Marulićeva Evanđelistara 2011). Područje su Jovanovićeva znanstvenog interesa hrvatski latinisti. Urednik je digitalne zbirke Croatiae auctores Latini (CroALa). Jedan je od urednika godišnjaka Colloquia Maruliana, a u nizu Sabrana djela Marka Marulića, u svesku Latinska manja djela II, priredio je Regum Delmatię atque Croatię gesta (Split, 2011). Bio je voditelj znanstenoistraživačkog projekta Digitalizacija hrvatskih latinista i suvoditelj (s Lavom Šubarićem s Instituta Ludwiga Boltzmanna za novolatinske studije, Innsbruck) projekta Croatica et Tyrolensia – digitalna usporedba hrvatske i tirolske novolatinske književnosti. Jovanović je predstavljao Hrvatsku u upravnom odboru ESF-ova projekta Network of Digital Methods in Arts and Humanities (NeDIMAH, 2011-2015), i predstavlja Hrvatsku u upravnom odboru COST akcije IS1310 Reassembling the Republic of Letters, 1500-1800. A digital framework for multi-lateral collaboration on Europe`s intellectual history.



1. „Marulićev prijevod Hrvatske kronike i ovo izdanje“. U: Marko Marulić, Latinska manja djela II, Lučin, Bratislav (ed.), Književni krug, Split 2011, 125-168.

2. "Dubrovnik in the Corpus of Eastern Adriatic Humanist Laudationes Urbium", Dubrovnik Annals 16, 2012, 23—36

3. "Nenia Alovisii Cippici de Petro Riario c. 1474 quae servatur Monachii in codice BSB CLM 716", Humanistica Lovaniensia 61 (2012), 241-246.

4. "Pred jednom zbirkom hrvatskih latinista", u: Perivoj od slave: Zbornik Dunje Fališevac . Bogdan, Tomislav; Brković, Ivana; Dukić, Davor; Plejić Poje, Lahorka (ur.). Zagreb: FF press, 2012, pp. 143-153.

5. "Antonio Fabregues o Krbavskoj bici", Povijesni prilozi 41 (2012), 175-189.

6. "Retoričke strategije u renesansnim latinskim izvještajima s Hvara," Dani Hvarskoga kazališta 38. Hvar - književnost i kazalište, Zagreb - Split 2012.

7. "Ciceron, Plutarh i Francesco Barbaro u Zadru 1417-1419." Colloquia Maruliana 22. Split: Književni krug – Marulianum (2013), 5-27.

8. "Tekstualne varijante latinske tužaljke Ludovika Cipika za Pietra Riarija u rukopisima BSB Clm 716 i BnF Lat. 8731". Filologija 60 (2013), 49-54.

9. "Zadarski slon i komarac — polemika Nardina Celineja i Paladija Fuska iz 1513.". Colloquia Maruliana 23. Split: Književni krug – Marulianum (2014), 13-27.

10. "Croatian into Latin in 1510: Marko Marulić and the Cultural Translation of Regum Delmatiae atque Croatiae gesta." Canadian Review of Comparative Literature / Revue Canadienne de Littérature Comparée 41, No. 4 (2014), 389-410.

11. "Croatian anti-Turkish writings during the Renaissance". U: Thomas, D. & Chesworth, J., ur., Christian-Muslim Relations. A Bibliographical History. Volume 7. Central and Eastern Europe, Asia, Africa and South America (1500-1600), Leuven: Brill, 2015, 491-515.

197



12. Fališevac, Dunja, Jovanović, Neven i Tatarin, Milovan) "Život i književno djelo Paska Primovića i njegov ep Od upućenja Riječi vječne i od poroda Djevičkoga". Građa za povijest književnosti hrvatske, 38 (2015), 255-309, 417-421.


Digitalizacija hrvatskih latinista (MZOS, 2007-2014) (voditelj projekta)

Profil hrvatskog latinizma (Google European Digital Humanities Award, 2009-2011) (voditelj projekta)

Croatica et Tyrolensia – digitalna usporedba hrvatske i tirolske latinističke književnosti (UKF, 2013-2015) (suvoditelj projekta)

COST Action IS1310 Reassembling the Republic of Letters, 1500-1800. A digital framework for multi-lateral collaboration on Europe`s intellectual history, 2014-2018. COST Action IS1310 Reassembling the Republic of Letters, 1500-1800. A digital framework for multi-lateral collaboration on Europe`s intellectual history, 2014-2018. (istraživač)

TeMrežaH – tekstualne mreže ranonovovjekovne Hrvatske (istraživač), 2015-2018.

197



Redni broj: 21

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. Darko Novaković


Životopis: Darko Novaković (Zagreb, 14. I. 1953). Diplomirao (1975) te doktorirao (1981) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je od 1990. redoviti profesor, a od 1992. predstojnik Katedre za latinski jezik i književnost. Bavi se antičkom književnom teorijom, retorikom, učenjima o stilu, antičkim romanom (osobito grčkim), grotesknom komikom u antičkim tekstovima. Iz područja klasične filologije objavio više dvojezičnih izdanja grčkih i rimskih autora (romani Ksenfonta Efeškoga i Haritona, anonimni Lukije ili magarac, Senekina Apokolokintoza, Plautovi Trgovac i Perzijanac, anonimna Pripovijest o Apoloniju, kralju tirskom). Iz područja hrvatskoga latinizma upozorio na nepoznate rukopisne tekstove Filipa Zadranina, Jurja Šižgorića, Jerolima Bartučevića, Benedikta Kotruljevića, Didaka Pira, Ivana Gučetića, Antuna, Mihovila i Fausta Vrančića i dr. U Londonu otkrio Marulićev Životopis sv. Jeronima (Vita diui Hieronymi), a u Glasgowu kodeks s nepoznatim Marulićevim latinskim pjesmama (Epigrammata) te priredio njihova prva izdanja. Sudjelovao na brojnim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu (Rim, Udine, Assisi, Ferrara, Chianciano, Bonn i dr.). Suosnivač je časopisa "Latina et Graeca" (1973-), istoimene biblioteke dvojezičnih izdanja (1979-) i istoimenoga Instituta za klasične jezike i antičku civilizaciju (2006-). Urednik je zbirke Grčki i rimski klasici Matice hrvatske (1998-), urednik Građe za povijest hrvatskoga latinizma (2005-), član uredništva Sabranih djela Marka Marulića (2005-); bio je urednik za hrvatski latinizam i klasične književnosti u Hrvatskoj općoj enciklopediji (1999-2009). Dobitnik je godišnje nagrade HAZU za filološke znanosti 2001; godišnje nagrade Filozofskoga fakulteta 2000, 2001, 2005; godišnje nagrade za prevodilaštvo »Iso Velikanović« 2006. Član je Society for the Promotion of Roman Studies u Londonu, Accademia Properziana del Subasio, Upravnog odbora HERE (Humanities in the European Research Area), član stručnog povjerenstva za klasične studije ERIH-a (European Reference Index for the Humanities, Expert Panel for Classical Studies), član međunarodnoga povjerenstva za Thesaurus linguae Latinae pri Bavarskoj akademiji znanosti (Internationale Thesaurus-Kommission). Od 2008. redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 1990


1. Marko Marulić, Glasgowski stihovi (kritičko izdanje izvornika, prijevod, komentar, pogovor, kazala). Matica hrvatska, Zagreb, 1999, 271 str.

2. Marko Marulić, Latinski stihovi, Književni krug, Split, 2005, 397 str. (zajedno s Bratislavom Lučinom).

3. Vitezovićevo ljubavno pjesništvo na latinskom, Latina et Graeca 16, Zagreb, 2010, 39-54.

4. Marko Marulić, Latinska manja djela II Književni krug, Split, 2011, 307 str. (zajedno s Nevenom Jovanovićem i Vladimirom Rezarom).

5. Epistolarij nadbiskupa Maffea Vallaressa kao vrelo za povijest hrvatskoga humanizma, Colloquia Maruliana 21 (2012), 5-22.


Neolatina Croatica: kritička izdanja, komentari, interpretacije (voditelj)

197



Redni broj: 22

Titula, ime i prezime nastavnika: dr. sc. Irena Bratičević


Životopis: Irena Bratičević (1977) docent je na Odsjeku za klasičnu filologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Godine 1999. apsolvirala je na Filozofskom fakultetu studij kroatistike, a 2002. diplomirala na Odsjeku za klasičnu filologiju. Od prosinca 2002. zaposlena je na tom odsjeku. Doktorski rad pod naslovom Epigrami Rajmunda Kunića: tradicija teksta i problemi interpretacije izradila je pod mentorstvom prof. dr. Darka Novakovića i obranila ga 2010. Na Odsjeku za klasičnu filologiju sudjeluje u nastavi preddiplomskih kolegija iz hrvatske novolatinističke književnosti, rimske književnosti, prevođenja s latinskog i latinske stilistike te uvoda u antičku civilizaciju, a na diplomskom studiju drži kolegij “Latinska rukopisna baština novovjekovnog Dubrovnika”. Sudjelovala je na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Tijekom skupova Colloquia Maruliana držala je paleografske i tekstološke radionice za doktorande. Član je Odbora za hrvatski latinitet pri Razredu za filološke znanosti HAZU i Programskog odbora bijenalnog skupa Academia Ragusina.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 1. prosinca 2013.

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa, odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa1. „Pjesnička ostavština Ruđera Boškovića u Bancroft Library (Sveučilište California, Berkeley) – katalog“. Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 52 (2014), u tisku.2. Bratičević, Irena i Lupić, Ivan, „Držićeva Hekuba između izvedbe i knjige“, Colloquia Maruliana 22, 2013, 77-116.3. „Knjiga i čitanje u pismima Ilije Crijevića Marinu Buniću“, Colloquia Maruliana 21, 2012, 69-88.4. „Epigrami Marina Zlatarića“, Perivoj od slave: Zbornik Dunje Fališevac, ur. T. Bogdan et al. FF Press, Zagreb, 2012, 43-52.5. „Ovidije pretvoreni: četiri prijevoda Đurđevićeve pjesme Bijeljaše se izdaleka“, Građa za povijest književnosti hrvatske 37, 2010, 189-266.


Neolatina Croatica: kritička izdanja, komentari, interpretacije (voditelj Darko Novaković)

Croatiae auctores Latini (voditelj Neven Jovanović)

Hrvatska latinistička epika (voditelj Vladimir Rezar)

Croatica et Tyrolensia – digitalna usporedba hrvatske i tirolske latinističke književnosti (voditelj Neven Jovanović)

197



Redni broj: 23

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. Vladimir Rezar


Životopis: Vladimir Rezar rođen je 28. VI. 1969. u Zagrebu. Nakon završene Klasične gimnazije (1988.) studira klasičnu filologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1989-1994). Kao znanstveni novak pri Hrvatskom institutu za povijest 1995. upisuje poslijediplomski studij lingvistike (Filozofski fakultet u Zagrebu), da bi obranom rada Latinitet Ludovika Crijevića Tuberona 1997. stekao akademski stupanj magistra znanosti (polje filologija, grana klasična filologija). Od akademske godine 1998./99. zaposlen je na Odsjeku za klasičnu filologiju pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu, u suradničkom zvanju asistenta na Katedri za latinski jezik. 2005. na istom fakultetu brani disertaciju pod naslovom De morte Christi Damjana Beneše: žanrovska interpretacija, kritičko izdanje i komentar, te tako stječe akademski stupanj doktora znanosti (polje filologija, grana klasična filologija). Od 2007. kao docent, a od 2013. kao izvanredni profesor drži predavanja i seminare u okviru kolegija iz povijesti latinskog jezika (Najstariji spomenici latinskog jezika, Vulgarni latinitet, Srednjovjekovni latinitet), te predavanja i seminare uz kolegije iz rimske književnosti i europskog i hrvatskog neolatinizma (Rimska ljubavna elegija, Rimska epika, Uvod u novolatinsku književnost, Hrvatski latinizam 15. i 16. st., Hrvatska novolatinska književnost); odnosno, u okviru poslijediplomskog studija medievistike na Filozofskom fakultetu, kolegije iz srednjovjekovnog latiniteta. U istraživačkom segmentu bavi se pripremom izdanja tekstova hrvatskih latinista.



1. “De Illyrica lingua Rafaela Levakovića.” U Zbornik o Rafaelu Levakoviću, ur. Pavao Knezović (Zagreb, 2010), 183-196.

2. “Pisma Damjana Beneše europskim vladarima.” Povijesni prilozi 42 (2012): 191-214.

3. “De origine et incremento urbis Rhacusanae Ludovika Crijevića Tuberona: kritičko izdanje, prijevod i komentar.” Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 51 (2013): 75-153.



Digitalizacija hrvatskih latinista (voditelj Neven Jovanović)

Hrvatska latinistička epika (voditelj)

197




NAZIV PREDMETA: Slavenska filologija


IME NOSITELJA PREDMETA: Prof. dr. Mateo Žagar

IMENA NASTAVNIKA/SURADNIKA NA PREDMETU: /

JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA: hrvatski / engleski



Ovaj je kolegij osmišljen kao višestruko razmatranje najvažnijih glagoljičkih tekstova u široku vremenskom rasponu, od XI. do XIX. st, s obzirom na tekstološke vrijednosti, historiografske, jezične i grafijske, s osobitim obzirom na pitanje odnosa predložaka i prepisivanja, pitanje transponiranja predložaka, standardiziranja jezika i pisma. Fokusiraju se naprimjer Bašćanska ploča, Vinodolski zakonik, Zapis popa Martinca, Prvotisak misala, niz dokumenata pisanih kurzivnom glagoljicom iz novovjekovlja. Posebna se pozornost posvećuje pitanjima međupisamskih odnosa na zapadnome dijelu južnoslavenskog prostora, kao i društvenog konteksta unutar kojeg se zbiva razvoj i standardizacija pisma i pisanja. Svrha je ovoga kolegija da doktorandi preko suočenja s konkretnim tekstovima steknu kompetenciju u promišljanju složene uloge glagoljaške komponente u hrvatskoj kulturi (povijesti), koja se ponajviše reflektira u srednjovjekovlju, ali u refleksima i nekim osebujnostima i u novovjekovlju. Doktorandi ovim kolegijom stječu kompetencije iz iščitavanja pisanih spomenika u gotovo svim dimenzijama, sve u konkretnim povijesnim okolnostima određenog povijesnog razdoblja.

POPIS LITERATURE

Damjanović, Stjepan, Hrvatska pisana kultura : izbor djela pisanih latinicom, glagoljicom i ćirilicom od VIII. do XXI. stoljeća, Josip Bratulić, Stjepan Damjanović. Veda, Križevci 2008, 285 str, sv. 3, XX.-XXI. stoljeće.- 2008.- 285 str.Damjanović, Stjepan, Jezik hrvatskih glagoljaša, Matica hrvatska, Zagreb 2008. Fučić, Branko, «Hrvatski glagoljski i ćirilički natpisi», u: Hrvatska i Europa I (ur. Ivan Supičić), 1997, 259-284.Hercigonja, Eduard, Tisućljeće hrvatskoga glagoljaštva, Zagreb 2009.Katičić, Radoslav, Litterarum studia (1998), Najstarija književnost dalmatinsko-hrvatske crkve. Doba najstarijih očuvanih knjiga (379-593) (odabrana poglavlja s obzirom na glagoljaški udio u hrvatskoj srednjovjekovnoj kulturi)Reinhart, Johannes, “Najstarije svjedočanstvo za utjecaj Vulgate na hrvatskoglagoljsku Bibliju”, u: Slovo 39/40: 45-52.Žagar, Mateo, "Reforma glagoljičkog pisanja u 13. stoljeću u svjetlu latiničkih reformi", Knjige poštujući, knjigama poštovan, Zbornik o 70. rođendanu Josipa Bratulića, Zagreb 2010, 171-183.


Nastava se odvija u kombinaciji nastavnikova izlaganja i samostalnog rada, s konkretnim tekstovima. Predviđen je i samostalni rad studenata, na temelju preciznih uputa, te izlaganje.


Priprema samostalnog izlaganja, te svladavanja preporučene literature.


197



BROJ ECTS BODOVA: 5

197



Redni broj: 24

Titula, ime i prezime nastavnika: Prof. dr. Mateo Žagar

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Odsjek za kroatistiku)

Životopis: Rodio se 1965. u Zagrebu. Osnovnu i srednju školu također je završio u Zagrebu i 1984. godine počeo studirati na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu – studij hrvatskoga jezika i jugoslavenskih književnosti.

Diplomirao je 1990. g. i iste godine upisao poslijediplomski studij iz lingvistike na istom fakultetu. U siječnju 2001. zaposlio se kao znanstveni novak na Katedri za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta. Magistarski rad, pod naslovom “Koherencija natpisa Bašćanske ploče”, obranio je u prosincu 1993. g.

Doktorirao je 23. studenog 2000. tezom “Osnovne smjernice grafetičkog uređivanja hrvatskoglagoljskih tekstova XII. i XIII. st.” pod mentorstvom akademika Stjepana Damjanovića.

U travnju 2001. promaknut je u višeg asistenta. Iste godine angažiran je kao gostujući predavač pri Slavističkom institutu u Bonnu (2001/2002. i 2002/2003). Kao gostujući profesor boravio je jedan mjesec na sveučilištu u Grazu, gdje je održao ciklus od 12 nastavnih sati.

U svibnju 2002. promaknut je u znanstveno-nastavno zvanje docenta; od srpnja 2006. u statusu je izvanrednog profesora, a od srpnja 2010. redovni je profesor na Katedri za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo.

Na kraćim (jednomjesečnim, tromjesečnim) stipendijama znanstvenog usavršavanja boravio je na sveučilištima Beču, Grazu i Budimpešti. Jednokratna predavanja održao je na sveučilištima u: Budimpešti, Udinama, Ljubljani, Londonu, Würzburgu, Heidelbergu, Oslu, Tuzli, Rimu, Budimpešti, Skoplju, Kopenhagenu, Sarajevu.

Osim znanstvenog napredovanja i nastavne djelatnosti, angažiran je i u priređivanju članaka za leksikografske priručnike; predavač je na tribinama i sveučilištima u inozemstvu, suradnik u masovnim medijima, recenzent brojnih znanstvenih članaka i strukovnih izdanja. Na matičnom Odsjeku za kroatistiku obavljao je niz organizacijskih dužnosti, npr. pomoćnik ravnatelja Zagrebačke slavističke škole (1993-1996), koordinator Ceepus-a (1994-1999). Od 2008. do jeseni 2009. zamjenik pročelnice Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta, od listopada 2010. do listopada 2012. pročelnik Odsjeka. Od listopada 2012. prodekan za organizaciju i poslovanje Filozofskoga fakulteta.

Dobitnik Godišnje nagrade za znanost HAZU za 2007. g. za knjigu Grafolingvistika srednjovjekovnih tekstova. Bio je član organizacijskog odbora Međunarodnog znanstvenog skupa „Hrvatska ćirilična baština“, koji je priredila HAZU u studenome 2013. g.

Član međunarodnog znanstvenog savjeta časopisa Richerche slavistiche (ur. Mario Capaldo) od 2008. g.

Znanstveni mu se interes fokusirao na paleografska (grafolingvistička) istraživanja hrvatskih glagoljskih rukopisa (i na odnos prema mlađim tiskanim inačicama), te na osebujnosti hrvatske redakcije staroslavenskoga jezika u ranom novovjekovlju, kao i u XIX. st.. Taj intenzivni znanstveni rad dopunjavao se nizom preglednih kulturoloških tekstova o hrvatskome glagoljaštvu.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: srpanj 2009.


1. "Die glagolitische Schriftreform des 13. Jahrhunderts im Kontext der lateinischen Schriftreform", Dalmatien als europaeischer Kulturraum (ur. W. Potthoff, A. Jakir, M. Trogrlić, N. Trunte), Split 2010, 163-180

2. "Reforma glagoljičkog pisanja u 13. stoljeću u svjetlu latiničkih reformi", Knjige poštujući, knjigama poštovan, Zbornik o 70. rođendanu Josipa Bratulića, Zagreb 2010, 171-183

3. «Grafija hrvatskoglagoljskih tekstova XIV. st. između grčkih temelja i latinskih slojeva (na primjeru Regule Svetog Benedikta)», u: Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa «Vizantija i slavjanite», Sofija 12-14 svibnja 2006; Godišnik na Sofijskija universitet „Sv. Kliment Ohridski“ i Cent'r za slavjano-vizantijski proučvanija „Ivan Dujčev“, Sofija 2011, 333-342

197



4. Ceković, Blanka – Sanković, Ivana – Žagar, Mateo: „Glagolski oblici u Kožičićevu Misalu hruackom: metodološke pretpostavke poredbenog opisa“, Slovo 60, 2010, 133-166.

5. „Paleografske smjernice glagoljske epigrafike u znanstvenom djelu Branka Fučića”, Az grišni diak Branko pridivkom Fučić, Zbornik sa znanstvenoga skupa u čast Branku Fučiću, Malinska-Rijeka-Zagreb 2011, 621-626

6.“Hrvatska pisma u srednjem vijeku” u: Povijest hrvatskog jezika, ur. Bićanić, Ante (ur), Zagreb 2009, 107-220

7. „Zadaci i perspektive istraživanja jezika glagoljskih tiskanih izdanja Šimuna Kožičića Benje“, Fluminensia 24 (2012), 1, 111-123

8. „Strategija leksičkog odabiranja u Misalu hruackom Šimuna Kožičića Benje (1531)“, Schnittpunkt Slavistik. Ost und West Im Wissenschaftlichen Dialog II (ur. I. Podtergera), Bonn-Goettingen 2012, 251-262

9. „Prinos tipologiziranju pisma i pisanja dubrovačkih srednjovjekovnih ćiriličkih isprava“, A tko to ide, prilozi hrvatskih slavista na Međunarodnom slavističkom kongresu u Minsku, 20-26. 8. 2013 (ur. Marija Turk ), Hrvatska sveučilišna naklada i Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2013, 25-35

10. „Slovopis i ortografija u glagoljičkom Novom testamentu (1562): načela latiničkog prijepisa“, u: Matak, Dragutin (ur), Novi testament S. Konzula i A. Dalmatina, Zagreb 2013, 487-493.

11. „Hrvatska pisma i pravopisi u 17. i 18. st.“, Povijest hrvatskoga jezika, 3. knjiga: 17. i 18. stoljeće (ur. Ante Bićanić), Zagreb 2013, 343-370.


Enciklopedija hrvatskoga glagoljaštva, projekt MZOŠ

197




NAZIV PREDMETA: Starija hrvatska književnost: istraživački pristupi

VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI): unutrašnja izbornost

IME NOSITELJA PREDMETA: doc. dr. Dolores Grmača

IMENA NASTAVNIKA/SURADNIKA NA PREDMETU: prof. dr. Lahorka Plejić Poje; prof. dr. Tomislav Bogdan; doc. dr. Ivana Brković




Predmet pruža uvid u istraživačke pristupe hrvatskoj dopreporodnoj (starijoj) književnosti, s posebnim naglaskom na istraživanja od 1990-ih godina. U tom smislu detaljnije će se problematizirati različite istraživačko-metodološke varijante tzv. ekstrinzičnog a zapravo kulturološko-kontekstualizirajućeg pristupa srednjovjekovnim i ranonovovjekovnim tekstovima (čitanja iz vizure književne antropologije, imagologije, feminističke kritike i sl.). Predstavit će se i neka važnija institucionalna uporišta književnih istraživanja (periodične publikacije, kontinuirani znanstveni skupovi i sl.). Problematizirat će se i uključivanje spoznaja novije ekonomske, demografske i političke povijesti srednjeg i ranog novog vijeka u suvremenu hrvatsku književnu historiografiju.

POPIS LITERATURE

Bogdan, Tomislav, Ljubavi razlike: tekstualni subjekt u hrvatskoj ljubavnoj lirici 15. i 16. stoljeća , Zagreb 2012.Brković, Ivana, Sveto i političko: reprezentacija prostora u dubrovačkoj književnosti 17. stoljeća. Dubrovnik 2014. (u tisku)Carruthers, Mary, The Book of Memory. A Study of Memory in Medieval Culture, Cambridge 2008.Delumeau, Jean, Une histoire du paradis. Le jardin des délices. Paris, 1992.Dinzelbacher, Peter, Von der Welt durch die Hölle zum Paradies – das mittelalterliche Jenseits , Paderborn – München – Wien – Zürich 2007.Doss-Quinby, Eglal, Krueger, Roberta L. i Burns, E. Jane (ur.), Cultural Performances in Medieval France. Essays in Honor of Nancy Freeman Regalado, Cambridge 2007.Dukić, Davor, Tematološki ogledi, Zagreb 2008.Dürrigl, Marija-Ana, Čti razumno i lipo. Ogledi o hrvatskoglagoljskoj srednjovjekovnoj književnosti , Zagreb 2007.Fališevac, Dunja, Dubrovnik - otvoreni i zatvoreni grad: studije o dubrovačkoj književnoj kulturi, Zagreb 2007.Fališevac, Dunja, Slike starog Dubrovnika, Zagreb 2013Feldman, Andrea (ur.), Žene u Hrvatskoj. Ženska i kulturna povijest. Zagreb 2004.Grmača, Dolores, Nevolje s tijelom: Alegorija putovanja od Bunića do Barakovića, Zagreb 2014 (u tisku)Kapetanović, Amir (ur.), Poj željno! Iskazivanje i poimanje emocija u hrvatskoj pisanoj kulturi srednjega i ranog novog vijeka, Zagreb 2012.Le Goff, Jacques, Srednjovjekovni imaginarij, Zagreb 1993.Mrdeža Antonina, Divna, Drukčiji od drugih?: nacionalni prostor u hrvatskoj književnosti, Zagreb 2009Plejić Poje, Lahorka, Zaman će svaki trud: ranonovovjekovna satira na hrvatskom jeziku u Dubrovniku . Zagreb 2012.Rafolt, Leo, Melpomenine maske: fenomenologija žanra tragedije u dubrovačkom ranonovovjekovlju. Zagreb 2007.

197



Rapacka, Joanna, Zaljubljeni u vilu : studije o hrvatskoj književnosti i kulturi, Split 1998.Stojan, Slavica, Slast tartare: Marin Držić u svakodnevici renesansnog Dubrovnika, Zagreb – Dubrovnik 2007.Šporer, David (ur.), Poetika renesansne kulture: novi historizam, Zagreb 2007.Tatarin, Milovan, Ljubavi nebeske, ljubavi zemaljske: prilozi hrvatskoj nabožnoj književnosti 18. stoljeća , Zagreb 2007.Vitz, Evelyn Birge. Medieval Narrative and Modern Narratology. Subject and Objects of Desire, New York – London 1989.


Premda će prevladavati predavački tip nastave, doktorandi će za svaki susret trebati pročitati izabrane tekstove vezane uz temu predavanja, što bi trebalo olakšati praćenje predavanja te poslužiti kao osnova za diskusiju. Svi nastavni sadržaji bit će dostupni na stranici predmeta u sustavu za učenje na daljinu OMEGA.


Pohađanje predavanja je obvezno. Doktorandi se za svaki susret trebaju pripremiti (pročitati propisanu literaturu vezanu uz temu predavanja). Poslije završetka nastave doktorandi pišu kraći individualni seminarski rad (do 10 kartica) iz problematike predmeta koja je uže povezana s temom njihova doktorskog rada.


Poslije izvršenih obveza doktorandi ispunjavaju anonimnu anketu u kojoj odgovaraju na pitanja vezana uz: a) kvalitetu izvođenja nastave; b) korisnost nastavnih sadržaja za izradu doktorskog rada; c) korisnost nastavnih sadržaja za oblikovanje i usmjeravanje osobnih znanstveno-istraživačkih interesa. Na temelju rezultata ankete i osobnih iskustava u nastavi nositelj predmeta i nastavnici predlažu sadržajna i metodička poboljšanja.

BROJ ECTS BODOVA: 5

197



Redni broj: 25

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. Dolores Grmača


Životopis

Dolores Grmača (1973) docentica je na Katedri za stariju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je na Institutu za kršćansku duhovnost na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1995), te završila studij hrvatskoga jezika i književnosti i povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (2001). Od 2001. do 2003. radila je kao profesorica hrvatskog jezika i književnosti i povijesti u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom (BiH). Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu bila je najprije zaposlena kao znanstvena novakinja na Odsjeku za informacijske znanosti (2003–2005), a od 1. kolovoza 2005. radi na Katedri za stariju hrvatsku književnost. Doktorirala je 2010. s temom o alegoriji putovanja u hrvatskoj renesansnoj književnosti. Predaje kolegije iz starije hrvatske književnosti. Trenutačno je u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža urednica na znanstvenom projektu Enciklopedija Bosne Srebrene.



Dolores Grmača, Nevolje s tijelom: Alegorija putovanja od Bunića do Barakovića, Zagreb: Matica hrvatska, 2015.

“Body Trouble: The Impact of Deguileville’s Allegory of Human Life on Croatian Renaissance Literature”, u: Marco Nievergelt i Stephanie Viereck Gibbs Kamath (ur.), The Pèlerinage Allegories of Guillaume de Deguileville: Authority, Tradition, and Influence, Cambridge: D. S. Brewer, 2013.

“Petrarkini Trijumfi u Zoranićevim Planinama”, u: T. Bogdan et al. (ur.), Perivoj od Slave: Zbornik Dunje Fališevac, Zagreb: FF Press, 2012, str. 113–125.

Snovi o Parnasu u hrvatskoj renesansnoj književnosti”, u: Živa Benčić i Dunja Fališevac (ur.), Prostori snova: Oniričko kao poetološki i antropološki problem, Zagreb: Disput, 2012, str. 167–192.

“Alegorija onostranih putovanja u srednjovjekovnoj književnosti”, Nova Croatica, god. 6, br. 6, 2012, str. 129–169.

“Euridikin prijestup u Vetranovićevoj transformaciji orfejskog mita”, Umjetnost riječi, god. LVI, br. 1–2, 2012, str. 23–42.

“Alegorija putovanja poslušnosti: Posvetilište Abramovo Mavra Vetranovića”, Bogoslovska smotra, god. 82, br. 1, 2012, str. 113–130.


Projekt MZOS-a iz Književne antropologije: Oniričko kao poetološki i antropološki problem (voditeljica prof. dr. Dunja Fališevac) od 2007. do 2013.

Projekt Hrvatske zaklade za znanost: Tekstualne mreže ranonovovjekovne Hrvatske (voditeljica dr. sc. Lahorka Plejić Poje) od 2014. do 2017.

Projekt Hrvatske zaklade za znanost: Epistemološki modeli u hrvatskoj književnoj historiografiji (voditelj dr. sc. Leo Rafolt) od 2014. do 2017.

197



Redni broj: 26

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. Lahorka Plejić Poje


Životopis: Rođena 19. srpnja 1969. u Novoj Gradiški. Osnovnu i srednju školu završila u Zagrebu. Diplomirala 1994. hrvatski jezik i književnost i južnoslavenske filologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1. rujna 1994. zaposlena kao znanstvena novakinja na Katedri za stariju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku na matičnom fakultetu. Magistrirala 1998, doktorirala 2006. Docentica od 2008, izv. prof. od 2014. Stručno se usavršavala u Firenzi (1995) i Beču (1997). Od 1991. objavljuje stručne radove, a od 1994. i znanstvene. Priredila za tisak rukopisna djela Lukrecije Bogašinović (Djela, Zadar 2007), kao i rukopisne satirične poeme Antuna Gleđevića (Pjesni slane. Satirični spjevovi Antuna Gleđevića, Zagreb 2013). Za knjigu Zaman će svaki trud. Ranonovovjekovna satira na hrvatskom jeziku u Dubrovniku, Zagreb 2012, nagrađena nagradom Filozofskoga fakulteta. Sudjelovala na 20-tak skupova u zemlji i inozemstvu. Voditeljica je Odjela za književnost Matice hrvatske.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 29. svibnja 2014.


1. Zaman će svaki trud. Ranonovovjekovna satira na hrvatskom jeziku u Dubrovniku, Zagreb 2012. (knjiga)

2. Pjesni slane. Satirični spjevovi Antuna Gleđevića, Zagreb 2013. (knjiga)

3. Tko doma ne sidi, a tko sidi? Tema putovanja i ženski likovi u ranonovovojekovnoj književnosti, Dani Hvarskog kazališta. Putovanje, lutanje i bijeg u hrvatskoj književnosti i kazalištu. Zagreb-Split, 2010, 72-87.

4. O ženama, o djeci: marginalije uz čitanje Lukrecije Bogašinović i Pjesnikinjâ starog Dubrovnika, u: Knjige poštujući, knjigama poštovan. Zbornik Josipu Bratuliću o 70. rođedanu, Zagreb 2010, 395-406.

5. O svetom Franji u jednom dubrovačkom rukopisu, Perivoj od slave. Zbornik Dunje Fališevac, Zagreb 2012, 247-259.


-suradnica na projektu MZOS-a Imagološka istraživanja hrvatske književnosti od 16. do 19. stoljeća, voditelj: prof. dr. sc. Davor Dukić, 2006-2013.

-voditeljica znanstvenog projekta HRZZ-a Tekstualne mreže ranonovovjekovne Hrvatske, 2014-

197



Redni broj: 27

Titula, ime i prezime nastavnika: Prof. dr. Tomislav Bogdan

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za kroatistiku

Životopis

Rođen 21. ožujka 1973. u Splitu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio studij komparativne književnosti i filozofije. Od 1997. zaposlen kao znanstveni novak na Katedri za stariju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Obranio magistarski rad (Status lirskog subjekta u kanconijeru Džore Držića, 2001) i doktorski rad (Tekstualni subjektivitet u hrvatskoj ljubavnoj lirici 15. i 16. stoljeća, 2005). Docent postao 2007, a 2013. izabran u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto izvanrednog profesora na Katedri za stariju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku. Izlagao na 14 znanstvenih skupova, od čega 8 međunarodnih (npr. Petrarca a jedność kultury europejskiej – La tradizione del Petrarca e l'unità della cultura europea, Varšava, 2004; Städtische Kultur in Dalmatien: Die Genese eines europäischen Kulturraums, Bonn, 2006; Miasto w kulturze chorwackiej – Urbano u hrvatskoj kulturi , Varšava, 2006; Marin Držić – svjetionik dubrovačke renesanse, Pariz, 2008; Trans-Misje Kroatystyki – Trans-misija kroatistike, Poznanj, 2013). U Zagrebu drži nastavu o hrvatskoj ranonovovjekovnoj književnosti, nekoliko puta držao je predavanja i na poslijediplomskim studijima na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a kao gostujući predavač boravio je na sveučilištima u Italiji, Njemačkoj, Češkoj i Poljskoj. Boravio je na stručnom usavršavanju u inozemstvu, i to u Beču, Udinama, Veneciji i Bonnu. Uže su mu područje zanimanja starija hrvatska i evropska lirika, teorija lirike i tekstologija, o čemu je objavio nekoliko desetaka stručnih i znanstvenih radova. Od 2009. do 2012. bio je zamjenik voditelja Zagrebačke slavističke škole, a od 2010. do 2012. predstojnik Katedre za stariju hrvatsku književnost na Odsjeku za kroatistiku. Napisao je stotinjak članaka za različite enciklopedije i leksikone (primjerice Leksikon hrvatskih pisaca, Zagreb 2000, Leksikon hrvatske književnosti. Djela, Zagreb 2008, Hrvatska književna enciklopedija, Zagreb 2010–2012). Priredio je nekoliko knjiga i objavio dvije autorske znanstvene knjige: Lica ljubavi. Status lirskog subjekta u kanconijeru Džore Držića (Zagreb, 2003) i Ljubavi razlike. Tekstualni subjekt u hrvatskoj ljubavnoj lirici 15. i 16. stoljeća (Zagreb, 2012).

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: Za izvanrednog profesora izabran 20. ožujka 2013.


Books:

Ljubavi razlike. Tekstualni subjekt u hrvatskoj ljubavnoj lirici 15. i 16. stoljeća, Disput, Zagreb 2012.

Edited books:

Perivoj od slave. Zbornik Dunje Fališevac, eds. Tomislav Bogdan, Ivana Brković, Davor Dukić and Lahorka Plejić Poje, FF-press, Zagreb 2012.Helmut Keipert: Obzori preporoda. Kroatističke rasprave, eds. Tomislav Bogdan and Davor Dukić, FF-press, Zagreb 2014.

Papers:

„Jeronim Vidulić i počeci hrvatske ljubavne lirike“, in: Muzama iza leđa. Čitanja hrvatske lirike, ed. T. Vuković, Zagreb 2010, pp. 9–29.

197



„Ljubavna lirika Marina Držića“, in: Marin Držić: 1508–2008. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa održanog 5–7. studenoga 2008. u Zagrebu, eds. N. Batušić nd D. Fališevac, Zagreb 2010, pp. 65–85 [shorter version in: Putovima kanonizacije. Zbornik radova o Marinu Držiću (1508–2008), eds. N. Batušić and D. Fališevac, Zagreb 2008, pp. 749–753].„Pesme horvatske i predlošci strani“, in: Perivoj od slave. Zbornik Dunje Fališevac, eds. T. Bogdan, I. Brković, D. Dukić and L. Plejić Poje, Zagreb 2012, pp. 13–26.„Sladak san – počeci dubrovačke književnosti i osamostaljivanje fikcije“, in: Prostori snova. Oniričko kao poetološki i antropološki problem, eds. Ž. Benčić and D. Fališevac, Zagreb 2012, pp. 151–166.„Urbana kultura i postanak ljubavne lirike u Dubrovniku“, in: Schnittpunkt Slavistik. Ost und West im wissenschaftlichen Dialog. Festgabe für Helmut Keipert zum 70. Geburtstag. Teil 2: Einflussforschung , ed. I. Podtergera, Göttingen 2012, pp. 277–288.

„Jur nijedna na svit vila – novo čitanje“, in: Dani Hvarskoga kazališta 40. Četiri desetljeća Dana Hvarskoga kazališta – dosezi i propusti u istraživanju hrvatske književnosti i hrvatskoga kazališta , Zagreb–Split 2014, pp. 125–151.


Oniričko kao poetološki i antropološki problem (voditeljica prof. dr. Dunja Fališevac)

Tekstualne mreže ranonovovjekovne Hrvatske (voditeljica dr. Lahorka Plejic Poje)

197



Redni broj: 28

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. Ivana Brković

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Životopis: Ivana Brković rođena je 13. svibnja 1971. u Zagrebu. Osnovnu školu i matematičku gimnaziju završila je u Zagrebu. Godine 1999. završila je studij kroatistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nakon završenog studija radila je kao profesorica hrvatskog jezika u Osnovnoj školi Sveta Nedjelja, od 2004. zaposlena je na Katedri za stariju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu kao znanstvena novakinja, prvo na projektu Leksikon hrvatske književne kulture 16. stoljeća, a od 2007. na projektu Imagološka istraživanja hrvatske književnosti od 16. do 19. stoljeća (voditelj obaju projekata bio je prof. dr. sc. Davor Dukić). Doktorski rad Semantika prostora u dubrovačkoj književnosti 17. stoljeća obranila je 24. veljače 2011. U znanstveno zvanje znanstvenog suradnika u području humanističkih znanosti, polje filologija, izabrana je 1. srpnja 2013, a u znanstveno-nastavno zvanje docenta 22. travnja 2015. Osim u projektnim istraživanjima i u nastavi na Katedri za stariju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku surađuje na leksikografskim projektima Hrvatskog leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža”. Suurednica je triju znanstvenih zbornika, objavljuje znanstvene i stručne radove u domaćim i inozemnim časopisima te sudjeluje na međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima. Stručno se usavršavala na sveučilištima u Beču i Grazu.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 22. travnja 2015.


“Semantika prostora u Trublji slovinskoj Vladislava Menčetića”, Anali Dubrovnik 50 (2012): 259–280;

“Prostori granice i granice prostora u Gundulićevu Osmanu”, u: Perivoj od slave: zbornik Dunje Fališevac, ur. T. Bogdan, I. Brković, D. Dukić, L. Plejić Poje, Zagreb: FF Press, 2012, str. 57–70;

“Reprezentacija Dubrovnika u književnosti i kartografiji 17. stoljeća”, Književna historija 45 (2013): 29–53 (u koautorstvu s Dubravkom Mlinarić);

“Književni prostori u svjetlu prostornog obrata”, Umjetnost riječi LVII (2013) 1–2: 115–138;

“Imagery of space in Miroslav Krleža’s short story cycle Hrvatski bog Mars”, u: History as a Foreign Country: Historical Imagery in the South-Eastern Europe / Geschichte als ein fremdes Land: Historische Bilder in Süd-Ost Europa, ur. Zrinka Blažević, Ivana Brković, Davor Dukić, Bonn: Bouvier Verlag, 2014, str. 277–294 (u koautorstvu s Gorankom Šutalo);

“Identitet prostora i prostori identiteta/alteriteta u epu Dubrovnik ponovljen Jakete Palmotića Dionorića”, u: Mjesto, granica, identitet: prostor u književnosti i kulturi. Zbornik radova, ur. Lana Molvarec, Zagreb: Filozofski fakultet u Zagrebu; Zagrebačka slavistička škola; Hrvatski seminar za strane slaviste, 2014, str. 29–48.

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su relevantni za područje doktorskog programa: Imagološka istraživanja hrvatske književnosti od 16. do 19. stoljeća (2007 – 2013); voditelj projekata prof. dr. sc. Davor Dukić.

197




NAZIV PREDMETA: Stanje istraživanja srednjega vijeka


IME NOSITELJA PREDMETA: Prof. dr. Neven Budak

IMENA NASTAVNIKA/SURADNIKA NA PREDMETU prof. dr. Hana Breko Kustura, dr. sc. Irena Benyovsky Latin i drugi predavači, ovisno o temi




Predmet obuhvaća prikaz teorijskih koncepcija, metodoloških obrazaca i istraživačkih pravaca relevantnih za proučavanje srednjovjekovne povijesti te pregled doprinosa različitih specijaliziranih disciplina medievističkim studijama na interdisciplinarnoj razini. Studenti doktorskog studija upoznat će se s problematikom, principima i metodama istraživačkog rada u različitim granama medievistike, a naročito u vezi s povezivanjem metodoloških postupaka i znanstvenih rezultata srodnih humanističkih disciplina unutar medievističkog diskursa. Cilj je da studenti doktorskog studija steknu širok uvid u nove istraživačke trendove i tendencije koji su posljedica inovacija u medievistici te u mogućnosti njihove primjene u istraživanju srednjovjekovlja.

POPIS LITERATURE

Ne postoji stalan popis literature, nego se ona određuje ovisno o temi, s time da se uvijek daje najrecentnija literatura.


Nastava se provodi u obliku predavanja u ukupnom trajanju od 30 sati. Kad je Vijeće studija prema profilu doktorandske generacije utvrdilo da će se predmet predavati, profesor nositelj predmeta utvrđuje provedbeni silab, određujući koje će sadržaje osobno predavati, za koje će i u kolikom satničkom opsegu aktivirati nastavnike predviđene elaboratom studija, a za koje sadržaje i koliku satnicu smatra potrebnim pozvati kvalificirane predavače izvan toga kruga. Vijeće odobrava prijedlog i upućuje poziv predavačima. Satnica njihova angažmana uklapa se u ukupnu satnicu predmeta. Predavači prikazuju ažurne teorijske odrednice i stanje istraživanja u svjetskoj i hrvatskoj znanstvenoj produkciji svoje specijalizacije i potkrepljuju ih primjerima iz vlastitih istraživanja.


Doktorandi su obavezni polaziti nastavu te pročitati preporučenu literaturu.


doktorandska anketa na kraju semestra

BROJ ECTS BODOVA: 5

197



Redni broj: 29

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. Neven Budak


Životopis: Rođen 1957. u Zagrebu. Na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu zaposlen od 1980. Doktorirao 1991. Sudjelovao na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Od 1995. do 2002. održava nastavu iz urbane povijesti na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti. Dobitnik stipendije Alexander von Humboldt, stipendije Max Planck Instituta i dr. Od 2000. do 2004. dekan Filozofskog fakulteta. Od 1999. predsjednik Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti.



1. “Slavonski korifeji hrvatske historiografije – Vjekoslav Klaić i Ferdo Šišić”, u: Slavonija, Baranja i Srijem. Vrela europske civilizacije, sv. 1, gl. ur. Božo Biškupić, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Galerija Klovićevi dvori, Zagreb 2009, 465-467.

2. "Using the Middle Ages in Modern-day Croatia", u: János M. Bak, Jörg Jarnut, Pierre Monet i Bernd Schneidemüller (ur.), Gebrauch und Missbrauch des Mittelalters, 19.-21. Jahrhundert; Uses and Abuses of the Middle Ages: 19th – 21st Century; Usages et Mésusages du Moyen Age du XIXe au XXIe siècle, Wilhelm Fink, München 2009, 241-262.

3. „Varaždin – od postanka do „zlatnog doba““, 800 godina slobodnog kraljevskog grada Varaždina 1209. – 2009. ur. Miroslav Šicel i Slobodan Kaštela, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb – Varaždin 2009, 1-8

4. Neven Budak (ur.), Towns and Communication, vol. I, Communication in Towns, Leykam international, Zagreb 2010.

5. „Hrvatski identitet i povijest“, Valentina Blaženka Mandarić i Ružica Razum (ur.), Identitet kao odgojno-obrazovna vrjednota, Glas Koncila, Zagreb 2011, 105-120.

6. „O novopronađenom natpisu s imenom kraljice Domaslave iz crkve sv. Vida na Klisu“, Historijski zbornik 64, 2011, br. 2, 317-320.

7. „Croatia between the Myths of the Nation State and of the Common European Past“, in: Myth-Making and Myth-Breaking in History and the Humanities. Proceedings of the Conference Held at the University of Bucharest, 6-8 October 2011, ur. Claudia-Florentina Dobre, Ionuţ Epurescu-Pascovici i Cristian Emilian Ghiţă, http://www.unibuc.ro/n/resurse/myth-maki-and-myth-brea-in-hist-and-the-huma/, 51-72.

8. „Furta sacra et inventio traditionis. Je li doista postojao kontinuitet između Salonitanske i Splitske biskupije?“, Miljenko Jurković – Ante Milošević (ur.), Munuscula in honorem Željko Rapanić, Međunarodni istraživački centar za kasnu antiku i srednji vijek, Zagreb – Motovun – Split 2012, 157-179.

9. „Historia Salonitana and Historia Salonitana Maior: a contribution to the debate about the relation of the two texts“, Mirna Willer – Marijana Tomić (ur.), Summer School in the Study of Historical Manuscripts, Sveučilište u Zadru, Zadar 2013, 101-131.

197



10. „'Mi smo budućnost prošlosti': Josip Matasović i Povijesno društvo 'Otium'“, Suzana Leček (ur.), Josip Matasović i paradigma kulturne povijesti, Slavonski Brod – Zagreb: Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje – Hrvatski državni arhiv – Društvo za hrvatsku povjesnicu, 2013, 111-127.

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su relevantni za područje doktorskog program

Monumenta medievalia varia (Srednjovjekovni povijesni spomenici) (za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH (130-1300620-0641), voditelj

Hrvatska historiografija u 20. stoljeću (pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa RH), suradnik

197



Redni broj: 30

Titula, ime i prezime nastavnika: dr. sc. Irena Benyovsky Latin, znanstvena savjetnica, izv. prof.

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Hrvatski institut za povijest

Životopis: Rođena je 14. studenog 1970. u Zagrebu, gdje je završila klasičnu gimnaziju. Od 1989. studirala je na Odsjecima za povijest i etnologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je i diplomirala 1996. na odsjeku za povijest. U listopadu 1993, 1995, 1996, 1997, 1998 sudjelovala je na Dubrovačkoj medijevističkoj radionici (u organizaciji Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Magistarski rad (“Public Space of Trogir in the 13th and 14th Centuries”, mentor dr. Janos Bák) obranila je 1995. na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti (Medieval Studies, CEU), a nostrificirala ga je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu 1997. Kao Fulbrightov stipendist, zimski i ljetni semestar 1999. provela je na Odsjeku za Srednjovjekovne studije sveučilišta Stanford (SAD) kao visiting fellow. U studenom 2002. obranila doktorsku disertaciju na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu (pod naslovom “Društvena uvjetovanost razvoja gradskih prostora: Trogir 1250.-1450., mentor dr. Neven Budak). Na Hrvatskom institutu za povijest radi od 1997., a od 11. siječnja 2012. u zvanju znanstvene savjetnice.

Bila je član predsjedništva Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti (HNOPZ-a) od 1999.-2004.; sumoderator je sekcije za Urbanu povijest HNOPZ-a. Sudjelovala je u organizaciji više znanstvenih skupova i kongresa. Izlaganjima sudjeluje na velikom broju domaćih i međunarodnih skupova i radionica. Objavila više znanstvenih radova u domaćim i stranim znanstvenim časopisima (monografije: “Trogir u katastru Franje I.” (2005), “Srednjovjekovni Trogir. Prostor i društvo” (2009) i “Knjige općinskih nekretnina i najmova Dubrovnika (13.-18. st.)” I. i II, u suautorstvu s Dankom Zelićem (2007).

Kao vanjski suradnik predaje na Odsjecima za povijest Filozofskog fakulteta (na kolegijima vezanim uz srednjovjekovu urbanu povijest medievistiku općenito), na studiju Povijest Jadrana i Mediterana Sveučilišta u Dubrovniku i poslijediplomskom programu Studija “Povijest stanovništva” Sveučilišta u Dubrovniku (od 2012. u zvanju izvanredne profesorice).

Područje istraživanja je srednjovjekovna urbana povijest na području istočne obale Jadrana (osobito Trogir, Dubrovnik), socijalna topografija gradova, razvoj institucija i sl. Od 2009. glavna je urednica časopisa Povijesni prilozi.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: znanstvena savjetnica od 11. siječnja 2012; naslovna izvanredna profesorica od 2012.


1. ‘The estate of the Volcassio family in medieval Dubrovnik“, Dubrovnik Annals 18, 7-45, 2014. sa: Stipom Ledićem

2. ‘The Venetian impact on urban change in Dalmatian towns in the first half of the fifteenth century“, Acta Histriae, vol. 22/3 (2014). 2-44

3. ‘Introduction: Towns and Cities of the Croatian Middle Ages: Authority and Property’, u: Towns and Cities of the Croatian Middle Ages: Authority and Property, ur: I. Benyovsky Latin i Z. Pešorda Vardić, Zagreb: Croatian Institute of History, 2014, pp. 13-35

4. Dubrovnik’s Burgus of St Blasius in the 13th Century, u: Towns and Cities of the Croatian Middle Ages: Authority and Property, ur: I. Benyovsky Latin i Z. Pešorda Vardić, Zagreb: Croatian Institute of History, 2014, 295-327.

5. Interdisciplinarnost u urbanoj povijesti: povijest i perspektive, Zbronik Historiografija/Povijest, Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2014, 23-34.

https://www.academia.edu/10124067/Dubrovnik_s_Burgus_of_St_Blasius_in_the_13th_Century

197




2007.-2013.

Voditeljica projekta „Grad hrvatskog srednjovjekovlja: društvene strukture, topografija i urbani život“, financiran od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH

2007.-2013.

Suradnica na projektu „Hrvatski Istični Jadran i Mletačka Republika u ranom novom vijeku (voditeljica: Lovorka Čoralić), financiran od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH

2015.-

Voditeljica projekta „Gradovi hrvatskog srednjovjekovlja: urbane elite i urbani prostor“, financiran od Hrvatske zaklade za znanost RH

197



Redni broj: 31

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. Hana Breko Kustura

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: HAZU, Odsjek za povijest hrvatske glazbe

Životopis: Rođena u Splitu 1970. godine. 1988.-1993. Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu, studij muzikologije. 1994.-1998. Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu, Institut fuer Musikwissenschaft Sveučilišta „Friedrich- Alexander“ Erlangen-Nuernberg, magisterij iz muzikologije. Poslijediplomski studij u okviru jednogodišnje stipendije DAAD 1994./1995, Institut za muzikologiju u Erlangenu, Bruno Staeblein arhiv. 1997. usavršavanje na Pontifikalnom institutu za srednjovjekovne studije (PIMS) u Torontu. 1996./97. usavršavanje na Institutu za muzikologiju MTA Mađarske akademije znanosti, Budimpešta. 1996./1997. stipendija RSS Scheme fondacije. 1997. usavršavanje o temi liturgijski tropi na Institutu „Corpus troporum“ Sveučilišta u Stockholmu. 1998. Magisterij iz muzikologije (mentori: akademkinja Koraljaka Kos, prof. dr. Andreas Haug, Sveučilište „Friedrich-Alexander“ Erlangen). 1999./2000. stipendija RSS Scheme fondacije za izradu doktorske disertacije. 2000. Institut za muzikologiju NTNU Sveučilišta u Trondheimu, poslijediplomsko usavršavanje. 2002. Doktorat na Muzičkoj akademiji Zagreb (mentori akademkinja Koraljka Kos i prof. dr. Andreas Haug, Wurzburg). 2004./2005. poslijedoktorsko (post-doc.) usavršavnje pri Nacionalnoj biblioteci u Briselu, Nacionalnoj biblioteci Luksemburg i Gradskom arhivu Trier. 2008. stipendija Zaklade HAZU za projekt digitalizacije izvora liturgijske polifonije iz Dalmacije. RADNO ISKUSTVO: 1994.-1996. Koncertna direkcija Zagreb. Od 1996. stalno zaposlena u Odsjeku za povijest hrvatske glazbe HAZU. Od 1998. vanjska suradnica pri Odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije u Zagrebu.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 23. listopada 2013. izbor u zvanje izvanredne profesorice

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ju kvalificiraju za izvođenje programa, odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa

Knjige:

2003.

Misal MR 70 zagrebačke Metropolitanske knjižnice, Kontekst nastanka i primjene srednjovjekovnoga glazbenoga rukopisa, HMD, Serija Muzikološke studije, br. 7, ur. Stanislav Tuksar, Zagreb, 2003.

2009.

Osnovna glazbena škola Jakova Gotovca Sinj – Oris povijesti (1958.-2008.). U prigodi proslave 50. obljetnice glazbenog školstva u gradu Sinju, Split, OGŠ Jakova Gotovca Sinj, ur. Jadranka Agnić, 2009.

2012.

Najstarija misna knjiga srednjovjekovne Pule (11. stoljeće) -

Notirani glazbeni kodeks iz Samostana franjevaca konventualaca u Šibeniku, tzv. šibenski “Liber sequentiarum et sacramentarium”, HMD, Serija Muzikološke studije, br. 15, ur. Stanislav Tuksar, Zagreb, 2012.

Iz rukopisno-glazbene riznice samostana dominikanaca u Starom Gradu na Hvaru (15.-16. st.): Prilog tradiciji srednjovjekovne “jednostavne polifonije” iz Hrvatske,Humanitas et litterae: Zbornik u čast Franje Šanjeka, ur. L. Čoralić i S. Slišković, Dominikanska naklada Istina – Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2009., 803-817.

Najstariji sakramentar srednjovjekovne Istre iz 1050. godine u kontekstu europskih liturgijskih kodeksa, Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda zapovijesne i društvene znanosti HAZU, 26 (2009.), 1-48.

Svjedočanstvo Notkerove zbirke »Liber ymnorum« iz Hrvatske: Sekvencijar najstarijega pulskog misala (Hr-Šibfr) iz 11. stoljeća. Paleografska i repertoarna analiza, Croatica Christiana periodica, časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 63, 2009., 1-42.

2010.

197



“Die Musikkultur Dalmatiens im Mittelalter”, Dalmatien als europäischer Kulturraum, radovi sa simpozija «Dalmatien als Raum europäischer Kultursynthese», održanog u Bonnu, 6.-10.10. 2003., ur. W. Potthoff, A. Jakir, M. Trogrlić, N. Trunte, Filozofski fakultet u Splitu, Odsjek za povijest, Split, 2010., 549-558.

«Armonia concinnans, nostra canat mela mellita…». Primjer predaje sekvencne melodije ‘Mater’ u pulskome misalu iz 11. stoljeća, Musicologie sans frontières-Muzikologija bez granica, Svečani zbornik za Stanislava Tuksara, ur. I. Cavallini i H. White, Zagreb, HMD, Serija muziklološki zbornici br. 13, 2010., 31-44.

2011.

Muzikološki prikaz edicije, Tradicijsko crkveno pučko pjevanje u Franjevačkojprovinciji Presvetog Otkupitelja, ur. S. Grgat, Split, Zbornik Kačić, serija Nova et vetera, sv. 5, Split, 2011., 11-15.

2012.

„Ad onore e gloria della Beatissima Vergine Maria delle Grazie di Sign...“: Iz glazbenog arhiva franjevačkog samostana u Sinju, Nova nepoznata glazba, Svečani zbornik za Nikšu Gliga; ur. D. Davidović i N. Bezić, Zagreb: DAF, 2013, 239-248.

2013.

Toward a Possible Origin of the “Missale Romano–Spalatense”: Budapest, National Széchényi Library, Codex clmae 334 (K vprašanjem o nastanku in izvoru rokopisa “missale romano-spalatense”: Kodeks Clmae 334 iz Narodne knjižnice v Budimpešti), De musica disserenda, IX 1-2, 83-98.

2014.

Liturgical and chant manuscripts from medieval Istria (11th-14th centuries), Cantare amantis est, Festschrift zum 60. Geburtstag von Franz Karl Prassl, ed. R. Klugseder, Verlag Brüder Hollinek, Purkersdorf, 2014, 99-104.


“Sređivanje, katalogizacija i obradba muzikalija u Hrvatskoj”; glavni istraživač: akademik Stanislav Tuksar (1997. – 2007.)

“Spomenici hrvatske glazbene baštine” , Voditelj projekta: dr. sc. Ennio Stipčević (2007. – 2012.)

197




NAZIV PREDMETA: RIMSKA PRAVNA POVIJEST


IME NOSITELJA PREDMETA: prof. dr. Marko Petrak



BROJ SATI NASTAVE: 30P


Uvesti studente u osnovne odrednice i razvoj rimske pravne kulture u antičkom Rimu, njezinu ulogu i značenje u Srednjem vijeku i Novom vijeku kao najvažnijeg formativnog elementa europske pravne tradicije te njezin temeljni utjecaj na suvremene pravne sustave, uključujući i nacionalne aspekte, kroz sljedeće nastavne cjeline i teme: 1) Uvod: pojam i značenje rimskog prava, 2) povijesni razvoj rimskog prava u antici,3) klasično rimsko pravo, 4) rimsko pravo na tlu antičke Dalmacije i Panonije, 5) Justinijanova kodifikacija rimskog prava (Corpus iuris civilis), 6) rimska pravna tradicija u Bizantu, 7) recepcija rimskog prava u Srednjoj i Zapadnoj Europi (11 st. – 18.st), 8) rimska pravna tradicija i moderne građanske kodifikacije, 9) rimska pravna tradicija i suvremeni pravni sustavi, 10) zaključak: rimska pravna tradicija kao temeljna sastavnica europskog identiteta.

POPIS LITERATURE

OBAVEZNA:

Stein, Peter. Rimsko pravo i Europa. Povijest jedne pravne kulture, Zagreb, 2007 (odabrana poglavlja)

Horvat, Josip. Rimska pravna poviest, Zagreb, 1943 (odabrana poglavlja)

POMOĆNA:

Guarino. Antonio. Storia del diritto romano, Napoli 1998.

Kunkel, Wolfgang – Schermaier, Martin. Römische Rechtsgeschichte, Köln 2001.

Zimmermann, Reinhard. Roman, European Law Law, Contemporary Law. The Civilian Tradition Today, Oxford, 2001.

Romac, Ante. Rječnik rimskog prava, Zagreb, 1989.


predavanje, izlaganje, diskusija

BROJ ECTS BODOVA: 5

197



Redni broj: 32

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. Marko Petrak

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Životopis: Marko Petrak (1972) redoviti je profesor na Katedri za rimsko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Studirao je Pravni fakultet i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirao građanskopravne znanosti (1997), a doktorirao iz znanstvene grane rimsko pravo (2003) na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Postdoktorsko usavršavanje u Centru za studije i istraživanja antičkih prava Sveučilišta u Paviji (2005). Honorarni nastavnik Prava kulturnih dobara na Sveučilištu u Dubrovniku. Autor je pedesetak radova iz područja rimskog prava i komparativnog privatnog prava te oko tristo stručnih priloga. Prodekan Pravnog fakulteta (2003-2005) (2009-2011). Predstojnik Katedre za rimsko pravo Sveučilišta u Zagrebu (od 2008). Zamjenik predsjednika nacionalnog Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju (2006-2011). Član nekoliko povjerenstva Ministarstva znanosti RH, Rektorskog zbora te Rektorata Sveučilišta u Zagrebu za izradu pravnih propisa iz područja visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti. Član je uredništva edicije Studies in the History of Private Law (Brill/Netherlands), uredništva časopisa Legal Roots. The International Journal of Roman Law, Legal History and Comparative Law (Catania/Italia), znanstvenog vijeća edicije Studia Canonica Croatica te glavni urednik Zbornika Pravnog fakulteta u Zagrebu. Aktivni recenzent Europske znanstvene zaklade (European Science Foundation) (od 2009).


Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa, odnosno koji su relevantni za područje doktorskog program

1. Petrak, Marko. Traditio iuridica (vol. I): Regulae iuris . Zagreb : Novi informator, 2010.

2. Petrak, Marko. „Ius commune i europeizacija hrvatskog građanskog procesnog prava“. U: Djelotvorna pravna zaštita u pravičnom postupku: Izazovi pravosudnih transformacija na jugu Europe, Liber amicorum Mihajlo Dika . Uzelac, Alan ; Garašić, Jasnica ; Maganić Aleksandra (ur.). Zagreb : Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2013. Str. 727-742.

3. Petrak, Marko. „Southeastern Europe, 1526-1820“. U: European supreme courts: a portrait through history. Wijffels, A.A ; Van Rhee, C.H. (ur.). London : Third Millennium Publishing, 2013. Str. 228-233.

4. Petrak, Marko. „Ius commune i europski pravni jezik. U: Jezik u pravu. Barbić, Jakša (ur.). Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjestnosti (HAZU), 2013, str. 37-47.

5. Petrak, Marko. „Pravne regule "Mater semper certa est" i "Pater is est quem nuptiae demonstrant" u suvremenom kontekstu“. U: Kanonsko pravo i medicina. Izabrana pitanja. Šalković, Josip (ur.). Zagreb : Glas Koncila, 2013, str. 181-189.

6. Petrak, Marko; Žiha, Nikol; Jusztinger, János. „Univerzalni temelji lokalnih prava – primjer "pravedne cijene“ (iustum pretium). U: Pravo – regije – razvoj. Župan, Mirela ; Vinković, Mario (ur.). Pečuh – Osijek : Pravni fakultet Sveučilišta u Pečuhu i Pravni fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, 2013, str. 243-273.

7. Béli, Gábor; Petrak, Marko; Žiha, Nikol. „Corpus Iuris Civilis and Corpus Iuris Hungarici - The influence of Roman legal tradition on the Hungarian and Croatian law. Contemporary Legal Challenges: EU – Hungary – Croatia“. U: Tímea Drinóczi, Mirela Župan, Zsombor Ercsey, Mario Vinković (ur.). Pécs – Osijek : Faculty of Law, University of Pécs and Faculty of Law, J. J. Strossmayer University of Osijek, 2012, str. 65-84.

197



8. Béli, Gábor; Petrak, Marko; Žiha, Nikol. „Corpus Iuris Civilis és Corpus Iuris Hungarici - A római jog hatása a magyar és a horvát jogra“. U: Korszakunk jogi kihívásai EU – Magyarország – Horvátország . Drinóczi Tímea (ur.). Pécs – Eszék: Pécsi Tudományegyetem Állam- és Jogtudományi Kara és Eszéki J. J. Strossmayer Egyetem Állam- és Jogtudományi Kara, 2012. Str. 61-80.

9. Petrak, Marko. „Actio Publiciana u klasičnom rimskom pravu. U: Liber Amicorum Petar Klarić. Josipović, Tatjana ; Gliha, Igor ; Baretić, Marko ; Nikšić, Saša ; Petrak, Marko ; Karlović, Tomislav (ur.). Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2012, str. 363-385.

10. Petrak, Marko. „Imovinskopravne regulae iuris u Bogišićevu zakoniku i njihovo aktualno značenje.“ U: Bogišić i kultura sjećanja. Kregar, Josip ; Bogišić, Vlaho ; Čepulo, Dalibor ; Miladin, Petar ; Ravlić, Slaven ; Hameršak, Filip (ur.). Zagreb : Pravni fakultet ; Leksikografski zavod “Miroslav Krleža”, 2011, str. 98-118.

11. Petrak, Marko.“ Lex civilis kao mjerodavno pravo za načine izbjegavanja suđenja (kann. 1713-1716)“. U: Posebni sudski postupci i postupanja. Šalković, Josip (ur.). Zagreb : Glas Koncila, 2010, str. 151-164.

12. Petrak, Marko. „Code Civil i hrvatska pravna kultura“. U: Hrvati i Ilirske pokrajine (1809.-1813.). Šanjek, Franjo (ur.). Zagreb : HAZU, 2010, str. 455-470.

13. Milotić Ivan; Petrak, Marko. „Roman Inscription from Materija (Istria): Legal Relations and Disputes between Local Community of Rundictes and Senator Gaius Lecanius Bassus“. Lex Localis-Journal of Local Self-Government. 10 (2012) , 4; 297-310.

14. Petrak, Marko. „Actio Publiciana u klasičnom rimskom pravu“. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (2012) , 5-6; 1513-1535.

15. Petrak, Marko. „Error in substantia u klasičnom rimskom pravu“. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (2011) , 6; 1837-1880.

16. Petrak, Marko. „Rimsko pravo u hrvatskom kontekstu“, Latina et Graeca (2010) , 16; 71-83.

17. Petrak, Marko. „Pravna narav tužbe ovlaštenika služnosti (actio confessoria)“. Hrvatska pravna revija (2010) , 9; 9-14.


1. Rimska pravna tradicija i europeizacija hrvatskog privatnog prava (voditelj projekta – financirano od strane MZOŠ) (od 2009)

2. Rimska pravna kultura i europeizacija hrvatskog pravnog sustava (voditelj projekta – financirano od strane Sveučilišta u Zagrebu) (od 2013).

197




NAZIV PREDMETA: Upravljanje predmodernom baštinom


IME NOSITELJA PREDMETA: Prof.dr. Darko Babić / Prof. dr. Žarka Vujić

IMENA NASTAVNIKA/SURADNIKA NA PREDMETU: Prof. dr. Nataša Štefanec, Prof. dr. Amareswar Galla

JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA: hrvatski (80%) + engleski (20%)



Upravljanje baštinom je primijenjeno multidisciplinarno područje koja nadilazi relacije svedene isključivo na ekonomsku isplativost baštine. Suvremeno shvaćanje upravljanja baštinom podrazumijeva uvažavanje svih društveno relevantnih faktora u određenom zadanom kontekstu, te posljedično nužnost osiguravanja izravne koristi kojom kvalitetno upravljanje baštinom doprinosi razvoju određene zajednice/društva u cjelini. U tom kontekstu ključno je sustavno razumijevanje višeslojnosti pojma baštine u suvremenom (multikulturnom) društvu i kritično razmatranje načina kako se baština konstruira, te kako se njome upravlja. Doktorande će se osposobljavati za prepoznavanje potencijala baštine, za usvajanje teorijskih i praktičnih modela u upravljanju baštinom (s posebnim naglaskom na predmodernoj baštini) te za praktičnu primjenu znanja na razini sustavnog upravljanja sveukupnim ili određenim segmentom baštine u zadanom okruženju. Kada je upravljanje baštinom u pitanju, posebno će biti naglašena potreba timskog (interdisciplinarnog) rada. Detaljnija razrada predmeta: povijesni razvoj ideje baštine; kritičko propitivanje postojećeg koncepta baštine i mogući budući razvoj; identitet i reprezentacija baštine; koncept održivog razvoja; univerzalnost baštine - svjetska lista baštine i njezina kritika; doprinos muzeologije; industrija baštine; kulturni i baštinski turizam; marketing baštine; baštinska pismenost; višeslojne mogućnosti i praktična primjenjivost interpretacije i komunikacije baštine.

POPIS LITERATURE

Babić, Darko, „O muzeologiji, novoj muzeologiji i znanosti o baštini“, Ivi Maroeviću baštinici u spomen, Žarka Vujić; Marko Špikić (ur.), Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 2009, 43-60.

Babić, Darko, Miklošević, Željka, „From National to Regional Narratives“, Museum Beyond the Nation, Hegardt, J. & Svanberg, F. (ur.), The Museum of National Antiquities, Stockholm 2012, 41-60.

Davis, Peter, Ecomuseums - sense of place, Continuum, London - New York 2011.

Galla, Amareswar (ur.), World Heritage: Benefits Beyond Borders, UNESCO & Cambridge University Press, Paris & Cambridge 2012.

Graham, B, Ashworth, G, Tunbridge, J, A geography of heritage: power, culture and economy , Arnold, London 2000.

Harrison, Rodney, Heritage: Critical Approaches, Routledge, Abingdon - New York 2013.

Harvey, David C, „The history of heritage“, u: The Ashgate research companion to heritage and identity, Brian Graham, Peter Howard (ur.), Ashgate, Farnham 2008, 19-36.

Schofield, John, „Heritage management : theory and practice“, u : The heritage reader, Graham Fairclough et al. (ur.), Routledge, London - New York 2008., 15-30.

Vujić, Žarka, „Korisnički aspekt u sustavu muzeologije Ive Maroevića“, Ivi Maroeviću baštinici u spomen, Žarka Vujić; Marko Špikić (ur.). Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 2009, 73 - 87.

Smith, Laura Jane, Uses of heritage, Routledge, London 2006.

197



Stig Sørensen, Marie Louise & Carman, John (ur.). Heritage Studies Methods and Approaches. London, Routledge 2009.

West, Susie (ur.), Understanding heritage in practice, Manchester University Press, Manchester 2010.


Predavanja s teorijski relevantnom usporednom kritičkom analizom odabranih studija slučaja (pozitivnih i negativnih), tj. recentno realiziranih praksi u Republici Hrvatskoj, unutar prostora Europske Unije, ali i šire.


Obaveza izrade eseja u pravcu konkretnog prijedloga interpretacije/prezentacije baštine ili općenitog plana upravljanja baštine na zadanu/dogovorenu temu unutar određenog teritorija. Od doktoranda se očekuje da predlože projektni prijedlog upravljanja baštinom (unutar segmenta predmoderne povijesti), te time propitaju teoriju i postojeće metode odnosno predlože inovativna istraživanja i rješenja.


Vrednovanje kvalitete nastave i nastavnog plana, te sadržaja kolegija uključujući i adekvatnost prezentiranih i analiziranih studija slučaja realizirat će se putem anonimne doktorandske anketa na kraju svakog održanog semestra. Moguće je vrednovanje primjenjivosti doktorandskih projektnih prijedloga i njihove očekivane/stvarne realizacije.

BROJ ECTS BODOVA: 5

197



Redni broj: 33

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. Darko Babić

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski Fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti)

Životopis: Darko Babić znanstveni je suradnik, viši asistent na Katedri za muzeologiju Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predavač je na preddiplomskom studiju informacijskih znanosti i diplomskom studiju muzeologije i upravljanja baštinom. Voditelj je i suradnik na nekoliko međunarodnih projekata. Član je upravljačkog tijela Izvršnog odbora Međunarodnog komiteta za obrazovanje muzejskih djelatnika (ICTOP) Međunarodnog savjeta za muzeje (ICOM, pri UNESCO-u Pariz), nadzornog odbora Europske asocijacije za interpretaciju baštine, muzejski savjetnik Europskog Muzejskog Foruma, te član izvršnog odbora hrvatskog nacionalnog komiteta Međunarodnog savjeta za muzeje (HNK ICOM). Povremeni je autor muzeoloških koncepcija, te recenzent i savjetnik baštinskih projekata. Član je uređivačkog i savjetodavnog odbora, te recenzent radova 'Her & Mus. Heritage and Museography', te 'Tour&Her. Tourism and Heritage' časopisa (izdavač: Sveučilište u Barceloni & Ediciones Trea, Gijón), recenzent radova za časopis 'Museum History Journal' (Maney Publishing, VB & Left Coast Press, SAD) i član uređivačkog odbora časopisa 'Informatica Museologica' (MDC, Zagreb). Usavršavao se kroz tromjesečnu istraživačku stipendiju na Sveučilištu u Barceloni pod vodstvom Prof. Joan Santacana Mestre u području upravljanja i didaktike baštine. Razradio je i uveo novi kolegij Interpretacija baštine na Filozofskom fakultetu SuZ-a (2011).



1. „The synthesis of theory and practice in heritage studies - a way toward prosperity (Case study from Croatian ex-war area)“, u: Heritage and Development: Papers and Recommendations of the 12th International Conference of National Trusts, Mathur, AshaRani (ur.), INTACH - the Indian National Trust for Arts and Cultural Heritage, New Delhi 2008, 105-112.

2. „O muzeologiji, novoj muzeologiji i znanosti o baštini“ u: Ivi Maroeviću baštinici u spomen, Žarka Vujić; Marko Špikić (ur.), Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 2009, 43-60.

3. Koncept upravljanja baštinom unutar teorijskog okvira informacijskih i komunikacijskih znanosti: baštinska pismenost, doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb 2011.

4. „The Bridges project - or why heritage matters“, u: Staff and training in regional museums, Legget, Jane (ur.): ICOM i Regional Museum Murska Sobota, Paris 2011, 123-133.

5. „Croatian museums and their practice: the present situation“, Hermes. Revista de museología 1, 2009, Ediciones Trea, Gijón 78-84.

6. Babić, Darko i Miklošević, Željka, „From National to Regional Narratives“, Museum Beyond the Nation, Hegardt, J. & Svanberg, F. (ur.), The Museum of National Antiquities, Stockholm 2012, 41-60.

7. „Socially responsible heritage management“, Elsevier Procedia - Social and Behavioral Sciences, 2014. (prihvaćen, u tisku).


EU projekti:

Heritage Interpretation for Adult Learning. Transnacionalni voditelj projekta: Landcommanderij Alden Biesen, Belgija.

197



Launching (g)local level heritage entrepreneurship: strategies and tools to unite forces, safeguard the place, mobilize cultural values, deliver the experience. Transnacionalni voditelj projekta: University of Aegean, Grčka.

EU projekti (suradnik i voditelj projektnih dionica za baštinu i muzeje na EU EuropaAid projektu):

Jankovic Castle: historic site, generating sustainable development of the Ravni Kotari region. Koordinator projekta: Sveučilište u Zagrebu

Sudjelovanje u nacionalnim projektima

Međunarodni sveučilišni centar u Islamu Grčkom i mediteranska akademska zajednica: razvoj i perspektive. (završen) Provoditelji: Filozofski fakultet, Agronomski fakultet, Arhitektonski fakultet i Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu // Voditelj projekta: dr. sc. Drago Roksandić, red. prof. / dr. sc. Darko Babić suradnik-istraživač na projektu.

Hrvatski identitet u marketingu mjesta i razvojnoj strategiji (MZOŠ, 130-0000000-3291), 2007-2014. (suradnik-istraživač)

197



Redni broj: 34

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. Žarka Vujić

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski Fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti)

Životopis: Žarka Vujić rođena je u Pavlovcu, općina Veliki Grđevac. Osnovnu školu, te gimnaziju i srednju glazbenu školu završila je u Bjelovaru (1966-1978). Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je 1988. obranivši radnju iz područja muzeologije - Slika kao muzejski predmet - na Odsjeku za povijest umjetnosti. Od 1985. do 1988. obavljala je u Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU poslove muzejskog tehničara, te knjižničarke. Potom prelazi u Institut za povijest umjetnosti u svojstvu mladog istraživača i voditeljice knjižnice. Magistarski rad pod naslovom Postanak i razvoj umjetničkih muzeja i galerija u Zagrebu obranila je 1992. u okviru Postdiplomskog studija muzeologije na varaždinskom FOI-iju. Sljedeće 1993. počinje raditi kao asistentica na Katedri za muzeologiju unutar Odsjeka za informacijske znanosti, gdje je i doktorirala 1998. temom Pojam muzeja i oblici sabiranja u Hrvatskoj u 17. stoljeću . Od 2001. do danas postupno je napredovala u akademskoj karijeri i dosegnula status redovite profesorice. U razdoblju od 2002. do 2007. vodila je Katedru za muzeologiju, a što obavlja ponovno od 2012. Dosada je objavila dvije knjige - Izvori muzeja u Hrvatskoj i Salon Ullrich o stotoj obljetnici, znatan broj poglavlja u knjigama, znanstvenih i stručnih radova, te je autorica više izložbenih projekata. Aktivno djeluje u međunarodnoj (ICOM: ranije CIDOC, sada ICOFOM) i domaćoj muzejskoj zajednici (članica Hrvatskog muzejskog vijeća od 2003. do 2011). Svoje dosadašnje znanstveno djelovanje posvetila je razvijanju povijesne muzeologije u Hrvatskoj i osvjetljavanju nacionalnih povijesnih sabirateljskih pojava, ali i pojmu zbirke i fenomenu sabiranja općenito, a od 2006, i u skladu s potrebama zajednice, istraživanju korisnika baštine (MZOŠ, projekt 130-1301799-1794).



1. Vujić, Ž. i Miklošević, Ž, „Višesmjerna kulturno-društvena komunikacija u virtualnom okruženju kao temelj zajedničkog djelovanja baštinskih ustanova“, Čitalište, br. 22, 2013, 19-29.

2. Stublić, Helena, Vujić, Žarka, „Acknowledged and empowered visitors in socialist Croatia: a diachronic exploration“, u: Empowering the Visitors: Process, Progress, Protest , 34th ICOFOM Annual Symposium. ICOFOM Study Series 41, 2012, 319-326.

3. Stublić, Helena, Vujić, Žarka, „Oblici knjižne baštine i njihovo prezentiranje na izložbama“, Muzeologija, br. 48/49, 2012, str. 31-37.

4. Vujić, Žarka, „Izidor Kršnjavi – pionir muzealne znanosti u Hrvatskoj“, Muzeologija, br. 46, 2009, 9-35.

5. Vujić, Žarka, „Korisnički aspekt u sustavu muzeologije Ive Maroevića“, u: Ivi Maroeviću baštinici u spomen, Zavod za informacijske studije, Zagreb 2009, 73 - 87.


Istraživanje korisnika baštine (MZOŠ, 130-1301799-1794), 2007-2014. (voditelj)

197



Redni broj: 35

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. Amareswar Galla

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: International Institute for the Inclusive Museum

Životopis

Prof. Amareswar Galla zadnjih trideset godina jedan je od vodećih zagovornika kulturne demokracije, te potrebe očuvanja svih oblika Baštine. Nekad polaznik prestižnog Jawaharlal Nehru Sveučilišta (New Delhi, Indija), Prof. A. Galla utemeljitelj je i danas izvršni direktor Međunarodnog instituta za uključivi muzej (Danska, Indija i Australija). Njegovi interesi i radovi usmjereni su prvenstveno na problem uključivanja i aktivno građanstvo, a kreću se u rasponu od problematike svjetske baštine (World Heritage: Benefits Beyond Borders. Cambridge University Press & UNESCO Publishing, 2012.; izdanje na francuskom objavljeno 2013) do radova vezanih uz razvoj kurikuluma baštine i kulturnu raznolikost (e.g. Heritage Curricula and Cultural Diversity; Australian Government Publishing House, 1993), dokumentu izrađenom za Ured Predsjednika Vlade Australije. Prof. A. Galla suosnivač je i glavni urednik 2. i 3. izdanja prvog međunarodnog znanstvenog časopisa posvećenog isključivo nematerijalnoj baštini (the International Journal of Intangible Heritage), te osnivač i glavni urednik the International Journal on the Inclusive Museum. Prije preseljenja u Europu (Danska) radio je kao redoviti profesor na Sveučilištu u Queenslandu (Brisbane, Australija), a prije toga kao profesora i ravnatelj programa održive baštine na Australian National University (Canberra). Od 1994 do 1999 bio je međunarodni tehnički savjetnik za transformaciju kulturnih vijeća, nacionalnih muzeja i nacionalnih parkova u Južnoj Africi. Prof. A. Galla preko dva desetljeća redoviti je stručni i znanstveni savjetnik muzejskih/baštinskih projekata na svih pet kontinenata za što je nagrađen na međunarodnoj razini u više navrata (the Outstanding Conservationist of the Year Award, Vijetnamska vlada, 2002 // the European Best in Heritage Award, 2008 // ICOM Australija 2012 nagrada za pojedinačna ostvarenja za izvrsnost za opsežnu i trajnu predanost muzejima, održivom razvoju i ublažavanje siromaštva kroz kulturne projekte). Prof. A. Galla bio je potpredsjednik Međunarodnog izvršnog vijeća (2004-2007), i predsjedavajući skupine za interkulturnu suradnju (2005-2011) Međunarodnog Savjeta za muzeje (ICOM, pri UNESCO-u).

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 12/2005


1. „Locating Culture in Sustainable Development“, u: Integrated Approaches to Tangible and Intangible Cultural Heritage and its Safeguarding, International Mask Arts & Culture Organization and International Centre for Intangible Heritage in the Asia Pacific, UNESCO Category 2 Centre, Andong 2011 (Korean and English edition).

2. A. Galla (ur.), World Heritage: Benefits Beyond Borders, Cambridge University Press & UNESCO Publishing, Cambridge & Paris 2012.

3. „Benchmarking Diversity in Museums“, u: Museums: Social Learning Spaces and Knowledge Producing processes, Braendholt Lundgaard, Ida & Thorek Jensen, Jacob (ur.) Danish Agency for Culture, Copenhagen 2013. 62-80.

4. „World Heritage and Gender: Respect and Recognition for the Agency of Women“ u: Gender Equality and Culture, UNESCO Publishing, Paris 2014.


Molimo vidjeti gore.

197



Redni broj predmeta: 15

Naziv predmeta/modula: Predmoderna povijest umjetnosti

Vrsta (obvezni ili izborni): unutarnja izbornost

Ime nositelja predmeta/modula: prof. dr. Sanja Cvetnić

Imena nastavnika /suradnika na predmetu/modulu: dr. Danko Šourek, znan. suradnik; dr. Tanja Trška, poslijedoktorand

Jezik izvođenja predmeta modula: hrvatski

Broj sati nastave: 30 P

Okvirni sadržaj predmeta/modula

1) Uvod u terminologiju, metode i kontekste nastanka likovnih djela u razdoblju od kasnoga srednjega vijeka do početka XIX. st., posebno s obzirom na njihovu ulogu u potvrđivanju moći, širenju programatskih poruka i ostvarenju naručiteljskih zahtjeva; 2) Ikonografska analiza sadržaja likovnih djela iz hrvatske baštine i usporedba sa srodnim djelima europskih škola: značenje likovne baštine; 3) Upoznavanje kanala i protagonista vizualne komunikacije u povijesnim razdobljima te analiza vizualnih informacija koje prenose i uz njih vezanih utjecaja.

Popis literature

Benjamin, W. Umjetničko djelo u razdoblju tehničke reprodukcije. Život umjetnosti 78/79. Institut za povijest umjetnosti. Zagreb 2006 (1936).

Cvetnić, S. Ikonografija nakon Tridentskoga sabora i hrvatska likovna baština. FF Press. Zagreb, 2007.

Freedberg, D. The Power of Images. Chicago. The University of Chicago Press. London 1989.

Haskell, F. Patrons and Painters: A Study in the Relations between Italian Art and Society in the Age of the Baroque. Yale University Press. New Haven-London 1980 (1963).

Mills Ivins, W. Prints and visual communication. MIT Press. New York 1996 (1953).

Panofsky, E. Ikonološke studije: humanističke teme u renesansnoj umetnosti. Nolit. Beograd 1975 (1939).

Ripa, C. Ikonologija. Split: Laus, 2001. [1593.]

Wittkower, R. Allegory and the Migration of Symbols. Thames and Hudson. London 1977.

Alciato, A. Emblemata cvm Commentarijs amplissimis. Padova: Pietro Paolo Tozzi, 1621. [1531; 1534.]

Opis metoda provođenja nastave

Nakon uvodnih napomena o povijesti pojedinih povijesno-umjetničkih pristupa, studenti će na primjeru analize pojedinoga likovnoga djela (ili fenomena u skupini likovnih djela iz razdoblja od kasnoga srednjega vijeka do početka XIX. stoljeća) upoznati metode i načine razumijevanja njihovih složenih struktura. Odabrana djela poslužit će im i kao modeli za razumijevanje uloge naručitelja, odnosa spram

197



umjetnika, za analizu programatskoga zadatka koje likovno djelo ima te širega povijesnoga i likovnoga konteksta prema kojima se odnosi.

Opis načina izvršavanja obveza

Redovitost pohađanja nastave, usmeno izlaganje te završna provjera usvojenih nastavnih sadržaja u pismenom radu. Tema pismenoga rada u funkciji je doktorskoga istraživanja doktorskih studenata.

Opis načina praćenja kvalitete nastave

Kvaliteta nastave pratit će se doktorandskim anketama na kraju semestra.

Broj ECTS bodova: 5

197



Redni broj: 36

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. Sanja Cvetnić

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet u Zagrebu (Odsjek za povijest umjetnosti)

Životopis: Sanja Cvetnić rođena je 1961. u Zagrebu, gdje je završila Klasičnu gimnaziju (1980.) i diplomirala povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1986. godine. Na istom je fakultetu magistrirala 1992. godine radom Djela slikarske škole iz Bassana u Strossmayerovoj galeriji u Zagrebu (mentor prof. dr. sc. Radovan Ivančević) te doktorirala 1998. godine disertacijom Slikarstvo u drugoj polovici XVII. i početkom XVIII. stoljeća u Zagrebu (mentor prof. dr. sc. Vladimir Marković). Na Facoltà di Lettere e Filosofia u Bologni diplomirala interdisciplinarni studij Discipline delle arti, della musica e dello spettacolo (D.A.M.S.) sa završnim radom o slikaru Federicu Benkoviću (1992.). Od 1990. do 2000. godine zaposlena je kao kustos talijanske zbirke Strossmayerove galerije starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a potom na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao viši asistent (2000.), docent (2001.), izvanredni (2005.) i na posljetku kao redoviti profesor (2009.). U trajno zvanje redovite profesorice izabrana je 20. svibnja 2014. Od jeseni 2002. do jeseni 2004. godine obavljala je dužnost pročelnice Odsjeka za povijest umjetnosti, a od 2004. do danas predstojnica je Katedre za umjetnost renesanse i baroka. Od 2004. do 2011. bila je voditeljica smjera Umjetnost renesanse i baroka na poslijediplomskom doktorskom studiju Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i mentorica. Od akademske godine 2004./2005. do 2007./2008. predavala je predmet Umjetnost baroka na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu kao vanjski suradnik. Objavila je pedeset izvornih znanstvenih radova iz područja umjetnosti renesanse, manirizma i baroka, ikonografije i pučke umjetnosti te samostalne publikacije.


Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa, odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa.

1. Barokni defter: sudije o likovnim djelima iz XVII. i XVIII. stoljeća u Bosni i Hercegovini . Zagreb : Leykam international, 2011.

2. „Marijansko svetište u Voćinu“, U: Voćin: crkva i svetište. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa Požega-Voćin, 9. i 10. prosinca 2011, Žuljević, Ivica (ur.). Požega : Biskupski ordinarijat, 2013, 313-329.

3. „Tirol u Hrvatskoj: likovna baština Zagrebačke biskupije u 18. stoljeću i tirolski utjecaj“, u: Zbornik 3. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti, Žmegač, Andrej (ur.). Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 2013, 251-256.

4. „Teologija i umjetnost: sadržaj vjere i kulturalna forma“, u: 100 godina Franjevačke teologije u Sarajevu 1909.-2009.: Zbornik sa znanstvenog skupa održanog u Sarajevu 6. i 7. listopada 2009., Šarčević, Ivan (ur.). Sarajevo : Franjevačka teologija, 2012, 483-490.

5. „Dominikanci i njihova ikonografija nakon Tridentskoga koncila“, u: Dominikanci u Hrvatskoj, Fisković, Igor (ur.). Zagreb : Galerija Klovićevi dvori, 2011, 181-202.

6. „Verba (de)picta“. Radovi Instituta za povijest umjetnosti 36 (2012), 123-140.

7. „Drveno graditeljstvo u studijama Anđele Horvat: stil i bezvremenost,“ Peristil: zbornik radova za povijest umjetnosti. 54 (2011), 33-40.


Slikarstvo i skulptura XVII. i XVIII. stoljeća u kontinentalnoj Hrvatskoj (MZOŠ 130-1012654-1073, 2008.-2013.) voditeljica projekta

197



Likovna baština Dubrovačke Republike od XV. do XVIII. stoljeća i svjedočanstva venecijanskih, rimskih i napuljskih utjecaja (Sveučilište u Zagrebu, 2013., 2014.) voditeljica projektaPredložak, original, kopija: hrvatska umjetnička baština od XVI. do XIX. stoljeća u doba digitalne revolucije (2015.) voditeljica projekta

197



Redni broj: 37

Titula, ime i prezime nastavnika: dr. sc. Danko Šourek, znan. suradnik


Životopis: Rođen 26. rujna 1979. u Zagrebu. Godine 2005. diplomirao povijest umjetnosti i arheologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2012. godine obranio doktorski rad s temom Mramorna skulptura i altaristika XVII. i XVIII. na području Rijeke i Hrvatskoga primorja (mentor: dr. sc. Sanja Cvetnić, red. prof.). U sklopu stipendije Ministarstva obrazovanja, kulture i sporta Republike Hrvatske tri mjeseca studijski boravio na Oddelku za umetnostno zgodovino Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani (listopad-studeni 2006.). Kraće boravio u Budimpešti u sklopu stipendije Central European University (CEU Summer University Program The Birth of Medieval Europe: Interactions of Power Zones and their Cultures in Late Antique and Early Medieval Italy; srpanj 2007.). Godine 2012. primio stipendiju Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Od 2006. do 2012. zaposlen kao asistent, a od 2012. godine kao viši asistent na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Katedra za umjetnost renesanse i baroka). Sudjelovao u nastavi preddiplomskoga i diplomskoga studija (nositelj dr. sc. Sanja Cvetnić, red. prof.) Likovne umjetnosti renesanse i baroka, Hrvatska likovna baština "između gotike i baroka", Rim u Hrvatskoj: isusovci i likovne umjetnosti, Zagreb u XVII. i XVIII. stoljeću: naručitelji, umjetnici, obrtnici, Pavlini i likovne umjetnosti, Mramorna skulptura XVII. i XVIII. stoljeća u Rijeci i na Hrvatskom primorju, Venecijanska skulptura renesanse i baroka. Suradnik na znanstvenim projektima voditeljice dr. sc. Sanje Cvetnić, red. prof: Ivan Krstitelj Ranger: monografska obrada (2006.-2008. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH), Slikarstvo i skulptura XVII. i XVIII. stoljeća u kontinentalnoj Hrvatskoj (2008.-2012. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH), te Likovna baština Dubrovačke Republike od XV. do XVIII. stoljeća i svjedočanstva venecijanskih, rimskih i napuljskih utjecaja (2013./2014. Sveučilište u Zagrebu). Surađivao na projektu Likovnoga leksikona Leksikografskoga zavoda "Miroslav Krleža", te na izložbi Slavonija, Baranja i Srijem – vrela europske civilizacije (2009.). Jedan od stručnih redaktora sedmoga nadopunjenoga hrvatskoga izdanja Jansonove povijesti umjetnosti (Varaždin, Stanek, 2008.). Član je Hrvatskoga i Slovenskoga društva povjesničara umjetnosti.



1. Sanja Cvetnić – Danko Šourek, Zagrebački franjevci i ikonografija nakon Tridentskoga sabora (1545. – 1563.) , Tkalčić. Godišnjak Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije, 14, Zagreb, 2010., 83 – 130.2. »Ad imitationem angelicae, apostolicaeque coronae Vngariae«. Prilog ikonografiji krune na prikazima svetih kraljeva u zagrebačkoj katedrali, Peristil. Zbornik radova za povijest umjetnosti, 54, 2011., 177 – 186. 3. Usvajanje i primjena umjetničkih pojmova i nazivlja na području sjeverozapadne Hrvatske , u: AA.VV., Zbornik 3. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti, uredio A. Žmegač, Zagreb, Institut za povijest umjetnosti, 2013., 175 – 178.4. Pogled u Inventar varaždinskoga isusovačkoga kolegija: prilog rekonstrukciji izgubljenoga konteksta , Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU Varaždin, 24, 2013., 201 – 228.5. Kamilo Dočkal i Lepoglava, u: Kamilo Dočkal, Povijest pavlinskog samostana Blažene Djevice Marije u Lepoglavi, Zagreb, Glas Koncila, 2014., 15 – 24.6. Dubravka Botica – Danko Šourek, Oltari u župnoj crkvi sv. Ladislava u Pokupskom – prilog tipologije arhitekture oltara u XVIII. stoljeću, Portal. Godišnjak Hrvatskog restauratorskog zavoda, 5, 2014., 179 – 192.

197




Slikarstvo i skulptura XVII. i XVIII. stoljeća u kontinentalnoj Hrvatskoj (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, 2008.-2013., voditeljica prof. dr. sc. Sanja Cvetnić)Likovna baština Dubrovačke Republike od XV. do XVIII. stoljeća i svjedočanstva venecijanskih, rimskih i napuljskih utjecaja (Sveučilište u Zagrebu, 2013., 2014., voditeljica prof. dr. sc. Sanja Cvetnić)Predložak, original, kopija: hrvatska umjetnička baština od XVI. do XIX. stoljeća u doba digitalne revolucije (2015., voditeljica prof. dr. sc. Sanja Cvetnić)Visualizing Nationhood: the Schiavoni/Illyrian Confraternities and Colleges in Italy and the Artistic Exchange with South East Europe (15th– 18thcentury) (Hrvatska zaklada za znanost, 2015.-2018., voditeljica doc. dr. sc. Jasenka Gudelj).

197



Redni broj: 38

Titula, ime i prezime nastavnika: dr. sc. Tanja Trška, poslijedoktorand u postupku izbora u zvanje znanstvenog suradnika


Životopis: Rođena 1980. u Zagrebu. Diplomirala povijest umjetnosti i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2004. godine. Doktorski rad na temu Lodovico Beccadelli e le arti visive / Lodovico Beccadelli i likovne umjetnosti (mentori prof. dr. sc. Massimo Ferretti i prof. dr. sc. Sanja Cvetnić) obranila je 2014. u Pisi u okviru međunarodnogdvojnog doktorataznanostipri Scuola Normale Superiore u Pisi (Italija)i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Stipendistica Fondazione di Studi di Storia dell'Arte Roberto Longhi, Firenca (2004./2005.), Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (2008.), Fondazione Giorgio Cini Onlus, Venecija (2006., 2009.) i Centro Internazionale di Studi di Architettura Andrea Palladio, Vicenza (2011.). Od 2008. godine zaposlena kao znanstveni novak – asistent pri Katedri za renesansu i barok Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a od 2014. na suradničkom radnom mjestu sa zvanjem poslijedoktorandice. Od 2007. godine izvodi nastavu na obveznim i izbornim kolegijima preddiplomskoga i diplomskoga studija povijesti umjetnosti. Surađivala na leksikografskim jedinicama za De Gruyter Allgemeines Künstler-Lexikon, Likovni leksikon Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža te na izložbenim projektima Slavonija, Baranja, Srijem – vrela europske civilizacije (Galerija Klovićevi dvori, 2009.) i Tizian, Tintoretto, Veronese, veliki majstori renesanse (Galerija Klovićevi dvori, 2011.).

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 2014. (u postupku izbora za znanstvenog suradnika)


1. »Prilog poznavanju zidnog oslika u crkvi sv. Ivana Nepomuka u Stupniku«, Peristil: zbornik radova za povijest umjetnosti 54 (2011.), 167-176.2. »Obnove crkve sv. Marije na otoku Mljetu u 17. i 18. stoljeću«, Prostor: znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam 19 (2011.), 2 (42), 311-321.3. »Arhivski izvori u Italiji kao vrelo za povijest umjetnosti renesansnog razdoblja u Hrvatskoj«, u: Zbornik 3. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti, Andrej Žmegač (ur.), Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2013., 171-173.4. »Obnove nadbiskupskih posjeda u Dubrovniku u vrijeme nadbiskupa Giovannija Vincenza Lucchesinija«, Peristil: zbornik radova za povijest umjetnosti 56 (2013.), 143-154.


Slikarstvo i skulptura XVII. i XVIII. stoljeća u kontinentalnoj Hrvatskoj (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, 2008.-2013., voditeljica prof. dr. sc. Sanja Cvetnić)Likovna baština Dubrovačke Republike od XV. do XVIII. stoljeća i svjedočanstva venecijanskih, rimskih i napuljskih utjecaja (Sveučilište u Zagrebu, 2013., 2014., voditeljica prof. dr. sc. Sanja Cvetnić)Predložak, original, kopija: hrvatska umjetnička baština od XVI. do XIX. stoljeća u doba digitalne revolucije (2015., voditeljica prof. dr. sc. Sanja Cvetnić)Visualizing Nationhood: the Schiavoni/Illyrian Confraternities and Colleges in Italy and the Artistic Exchange with South East Europe (15th– 18thcentury) (Hrvatska zaklada za znanost, 2015.-2018., voditeljica doc. dr. sc. Jasenka Gudelj).

197




Naziv predmeta/modula: Osnove arhitekture predmodernog doba


Ime nositelja predmeta/modula: Prof. dr. Predrag Marković

Imena nastavnika /suradnika na predmetu/modulu: /


Broj sati nastave: 30 P


Temeljna obilježja arhitektonskih razdoblja i stilova od antike do XIX. stoljeća. Predmet se sastoji od tri cjeline: 1) Osnove arhitekture - funkcija, konstrukcija, forma; antika - kodifikacija norme (klasični redovi); 2) Srednjovjekovna arhitektura - između antike i renesanse; sakralna arhitektura - tipologija, funkcija i značenje (centralne i uzdužne građevine, katedralne, redovničke i župne crkve - promjene od 4. do 15. st.); 3) Arhitektura srednjeg vijeka u Hrvatskoj - epohe i problemi (ranokršćanska arhitektura, arh. ranog srednjeg vijeka, romanike i gotike); Analiza pojedinih spomenika i skupina djela

Popis literature

Spiro Kostof, The Study of What we Built, u: A History of Architecture: Settings and Rituals, Oxford University Press, New York-Oxford, 1995 (odabrana poglavlja)

Dethard von Winterfeld, Utvrđivanje predmeta u arhitekturi, u: Uvod u povijest umjetnosti, ur. H. Belting i dr., Fraktura, Zagreb, 2007, (str. 85-112).

Werner Müller – Gunter Vogel, Atlas arhitekture 1,2, Golden Marketing, Zagreb, 1999.

Bruno Zevi, Znati gledati arhitekturu: ogled o interpretaciji prostora u arhitekturi, Zagreb, 2000. (pog. IV. Povijest prostora)

John Summerson, Klasični jezik arhitekture, Golden Marketing, Institut građevinarstva, Zagreb, 1998.

Howard Saalman, Medieval Architecture (600-1200), ed. G. Braziller, New York, 1977

Charles B. McClendon, The origins of medieval architecture: building in Europe, A. D. 600-900, Yale University Press, New Haven - London, 2005.

Robert Branner, Gothic Architecture, ed. G. Braziller, New York, 1977.

Bates Lowry, Renaissance Architecture, ed. G. Braziller, New York, 1977.

Henry A. Millon, Baroque and Rococo Architecture, ed. G. Braziller, New York, 1961.


Nastava će se provoditi u obliku predavanja na kojima će se doktorandi pokušati primijeniti određene vještine analize i interpretacije arheoloških spomenika. Cilj predmeta je stjecanje osnovnih znanja o

http://koha.ffzg.unizg.hr/cgi-bin/koha/opac-search.pl?q=pb:Yale%20University%20Press,

http://koha.ffzg.unizg.hr/cgi-bin/koha/opac-search.pl?q=pb:Yale%20University%20Press,

197



stilskim svojstvima prvenstveno europske sakralne arhitekture nastale u razdoblju od 4. st. p.n.e. do 1800. godine.


Redovitost pohađanja, seminarsko izlaganje te završna provjera usvojenih nastavnih sadržaja kroz pismeni rad (ogled na odabranu temu) od pet kartica teksta. Tema pismenoga rada u funkciji je doktorskoga istraživanja doktorskih studenata.


Kvaliteta nastave pratit će se kroz doktorandske ankete na kraju nastave (semestra).

Broj ECTS bodova: 5

197



Redni broj: 39

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. Predrag Marković


Životopis: P. Marković (Pula, 10. XII. 1961.) povjesničar umjetnosti, diplomirao 1989. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na kojem je magistrirao 1995. i doktorirao 2002. godine. Od 1989. godine zaposlen je na Odsjeku za povijest umjetnosti istog fakulteta na kojem predaje Umjetnost gotike te izborne premete iz područja umjetnosti kasnog srednjeg vijeka i ranog novog vijeka. Kao predavač i stručni suradnik sudjeluje na interdisciplinarnim poslijediplomskim studijima Medievistike te Hrvatke kulture, a bio je i višegodišnji tajnik znanstvenog simpozija "Dani Cvita Fiskovića". Stručno usavršavanje na kraćim studijskim boravcima u inozemstvu, pretežno u Italiji, sudjelovao na više međunarodnih simpozija SAD, Italija, Slovenija. Jedan od koautora izložbe L’art nel Croazie održane u Parizu i Zagrebu te autor teksta o arhitekturi renesanse u Hrvatskoj u katalogu te izložbe. Višegodišnja istraživanja šibenske katedrale objelodanio je u knjizi "Katedrala sv. Jakova u Šibeniku. Prvih 105 godina" (Zagreb, 2010) za koju je nagrađen godišnjom nagradom Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske te Državnom nagradom za znanost 2011. godine. Glavna područja istraživanja: arhitektura i kiparstvo kasnog srednjeg vijeka i ranog novog vijeka.



1. „Malipierova partija" i izgradnja svetišta šibenske katedrale (1461.-1473.) - Počeci renesanse u arhitekturi Dalmacije ", u: Renesansa i renesanse u umjetnosti Hrvatske (zbornik radova dvaju znanstvenih simpozija , 6. i 7. Dana Cvita Fiskovića 2003. i 2004.), izd. Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2008, str. 99 -122.

2. Katedrala sv. Jakova u Šibeniku. Prvih 105 godina, Naklada Ljevak, Zagreb, 2010.

3. „Sakristija šibenske katedrale: ugovor, realizacija i rekonstrukcija“, Radovi Instituta za povijest umjetnosti 34 (2010), 31-50.

4. „The Frankopans Counts of Krk and the Reflaections of the "1400 Style" on the Periphery of the Kingdom“, u: Art and Architecture around 1400. Global and Regional Perspectives , ur. Marijeta Ciglenečki, Polona Vidmar, Faculty of Arts ot the University of Maribor, Maribor, 2012, 31-40.

4. „The Artist of Michelozzo's circle in Dubrovnik and the Reflections of their Activity in Dalmatia“, u: HISTORIA ARTIS MAGISTRA AMICORVM DISCIPVLORVMQVE MVNVSCVLA JOHANNI HÖFLER SEPTVAGENARIO DICATA, (ur. Renata Novak Klemenčič i Samo Štefanac), Znanstvena založba Filozofske fakultete : Slovensko umetnostnozgodovinsko društvo, Ljubljana, 2013, 221-230.

5. „Samostan sv. Dominika-Dubrovnik, Dub“, u: Dominikanci u Hrvatskoj, (ur. Igor Fisković), Galerija Klovićevi Dvori, Zagreb, 2011, 288-295.

6. „Dekonstrukcija rekonstrukcije - o krstionici trogirske katedrale ponovo i s razlogom“, Radovi Instituta za povijest umjetnosti 37 (2013), 45-60.


„Reprezentativna sakralna arhitektura jadranske Hrvatske od 13. do 16. stoljeća“ (0130607), 2007 - 2013 voditelj projekta

197



„Hrvatska srednjovjekovna baština u europskom kontekstu: mobilnost umjetnika i transfer oblika, funkcija i ideja“(CROMART, glavni istraživač dr.sc. Miljenko Jurković), 2014 - , suradnik na projektu

197




NAZIV PREDMETA: Teorija i metodologija suvremene historijske znanosti


IME NOSITELJA PREDMETA: Prof. dr. Zrinka Blažević

IMENA NASTAVNIKA/SURADNIKA NA PREDMETU: Doc. dr. Zrinka Božić Blanuša, doc. dr. Nebojša Blanuša, dr. sc. Dinko Župan




Budući da suvremenu historijsku znanost odlikuje pluralnost različitih pravaca i paradigmi, u okviru ovoga predmeta pružit će se sustavni pregled onih najutjecajnijih i najproduktivnijih kako u teorijskom, tako i u istraživačkom pogledu. Doktorandi će se također upoznati s temeljnim teorijskim pretpostavkama najvažnijih obrata u suvremenoj historijskoj znanosti, "lingvističkog", "kulturnog", "slikovnog" "prostornog", "translacijskog“ i „neurobiološkog“, te s njihovim posljedicama po epistemološki status i transformacije discipline. U tom će se smislu posebna pozornost posvetiti problemu rekurzivnosti između povijesnih struktura i djelovanja, a pokušat će se propitati i odnosi između diskurzivnih i nediskurzivnih praksi, historijskoga i transhistorijskoga te humanoga i posthumanoga u okviru historijskih istraživanja. Doktorande će se, osim toga, osposobljavati za istraživački funkcionalnu uporabu historijske metodologije. U fokusu će biti upoznavanje i kritičko ispitivanje najvažnijih interpretativno-analitičkih metoda suvremene historijske znanosti: od analize teksta i diskursa do histoire croisée i historijske analize mreža. Predviđen je individualizirani tip nastave, što znači da će se sadržaj i plan rada formirati ovisno o konkretnim istraživačkim interesima i potrebama studenata. U skladu s time, po potrebi će se angažirati gostujući nastavnici - specijalisti za pojedina subdisciplinarna područja, istraživačku problematiku odnosno analitičko-interpretativne metode. Predavanja će biti popraćena power – point prezentacijama koja će biti dostupna na Omegi (Sustav učenja na daljinu Filozofskog fakulteta).

POPIS LITERATURE

Baberowski, Jörg,Der Sinn der Geschichte. Geschichtstheorien von Hegel bis Foucault, München 2005.Bachmann-Medick, Doris, Cultural Turns. Neuorientierungen in den Kulturwissenschaften, Reinbek bei Hamburg 2006.Biti, Vladimir, Strano tijelo pri/povijesti, Zagreb 2000.Blažević, Zrinka, Prevođenje povijesti, Zagreb 2014 (u tisku).Bührmann, Andrea D. – Schneider, Werner, Vom Diskurs zum Dispositiv, Bielefeld 2008.Burke, Peter., New Perspectives on Historical Writing, Oxford 1992.De Certeau, Michel. The Writing of History., New York 1988.Fulbrook, Mary, Historical Theory, London 2002.Howel, Martha – Prevenier, Walter (ur), From Reliable Sources: an Introduction to Historical Methods, New York 2001.Hunt, Lynn (ur.), Nova kulturna historija Zagreb 2001. Jenkins, Keit,. Promišljanje historije Zagreb 2008.Munslow, Alun, Deconstructing History New York 2001.Saunier, Pierre-Yves, Transnational History, New York 2013.Spiegel, Gabrielle M. (ur.) Practicing History New Directions in Historical Writing after the Linguistic Turn , London - New York 2005.Topolski, Jerzy (ur.), Historiography between Modernism and Postmodernism, Amsterdam - Atlanta 1994.

197




Cilj ovoga predmeta je upoznavanje s glavnim teorijskim postulatima, metodološkim načelima i istraživačkim orijentacijama raznorodnih područja, polja i pravaca suvremene historijske znanosti. Naglasak će biti na usvajanju njihova kategorijalnog aparata, sustavnoj komparativnoj analizi, interpretaciji te kritičkoj evaluaciji. Posebna će se pozornost posvetiti ispitivanju interpretativnih mogućnosti i modaliteta implementacije različitih analitičko-interpretativnih paradigmi i procedura u okviru historijskoga istraživanja, što bi doktorandima ne samo trebalo pružiti uvid u osnove istraživačkoga rada, nego im i olakšati analizu i interpretaciju građe te konceptualizaciju doktorskoga rada.


Osnova za evaluaciju individualnog doktorandskog doprinosa bit će individualni i grupni rad te aktivnost na satu. Na kraju semestra predviđen je pismeni ispit u formi problemskog eseja (opsega cca 15 kartica) u kojemu će svaki doktorand na temelju individualno dogovorene domaće i strane teorijske literature i znanstvenih monografija ukratko elaborirati teorijsku konceptualizaciju, interpretativno-analitički pristup i metodološke procedure vlastitoga doktorskog istraživanja. Usmeni dio ispita održat će se pred komisijom u kojoj će sudjelovati predmetni nastavnik i najmanje jedan specijalist za problematiku užega područja doktorandovog istraživanja.


Nastavnik će tijekom semestra kontinuirano pratiti i vrednovati svaki tip pojedinačnog doktorandskog doprinosa na osnovu čega će formirati zaključnu ocjenu. Uspješnost nastavnikove izvedbe provjeravat će se anonimnom doktorandskom anketom na kraju semestra.

BROJ ECTS BODOVA: 5

197



Redni broj: 40

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. Zrinka Blažević


Životopis: Zrinka Blažević (1972.) izvanredna je profesorica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje predaje europsku i svjetsku povijest ranoga novog vijeka i suvremene teorije historijske znanosti na preddiplomskoj razini te historijsku antropologiju i historijsku imagologiju na diplomskoj razini studija. Objavila je tri knjige (Pavao Ritter Vitezović, Croatia rediviva /Oživljena Hrvatska, Zagreb, 1998.; Vitezovićeva Hrvatska između stvarnosti i utopije, Zagreb, 2003.; Ilirizam prije ilirizma, Zagreb, 2008.), a autorica je i više znanstvenih i stručnih radova objavljenih u hrvatskim i inozemnim znanstvenim časopisima i zbornicima. Voditeljica je Poslijediplomskog doktorskog studija ranoga novog vijeka na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Temeljnopodručje njezina znanstvenog interesa je intelektualna i kulturna historija ranoga novog vijeka, teorija historije, historijska imagologija, historijska antropologija i rodna historija. Bavi se i prevođenjem latinske poezije i historiografske proze na hrvatski jezik te je do sada objavila nekoliko knjiga prijevoda.



1. "Kako misliti kulturu: suvremene teorije kulture i problem kulturne razlike", u: Drago Roksandić – Ivana Cvijović Javorina (ur.), Desničini susreti 2005.-2008. Zbornik radova, Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije, Plejada i FF Press, Zagreb 2010, 179-192.

2. "Suvremena religijska historija: teorijska polazišta, metodološke smjernice i istraživačke perspektive", Croatica Christiana Periodica, 34/ 66, 2010, 139-152.

3. "Historical actor/agency from a praxeological perspective ", Narodna umjetnost 48/1, 2011, 55-64.

4. "Žena: strano tijelo pri/povijesti", u: Dragan Bošković (ur.), Srpski jezik, književnost, umetnost : zbornik radova sa V međunarodnog naučnog skupa održanog na Filološko-umetničkom fakultetu u Kragujevcu, (29-30. X 2010). Knj. 2, Žene: rod, identitet, književnost, Filološko-umetnički fakultet, Skupština grada, Kragujevac 2011, 11-19.

5. „Imagining Historical Imagology: Possibilities and Perspectives of Transdisciplinary/Translational Epistemology“, u: Davor Dukić: Imagologie heute : Ergebnisse, Herausforderungen, Perspektiven = Achievements, challenges, perspectives, Aachener Beiträge zur Komparatistik ; Bd. 10 , Bouvier, Bonn 2012, 101-113.

6. „Povratak potisnutog: kulturna historija nakon ’lingvističkog obrata’“, u: Suzana Leček (ur.), Josip Matasović i paradigma kulturne povijesti, Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Slavonski Brod - Zagreb 2013, 31-44.

7. Prevođenje povijesti. Zagreb: Srednja Europa, 2014.


Međunarodni istraživački projekt "Triplex Confinium – hrvatska višegraničja u euromediteranskom kontekstu” (2001-2014)

Znanstveno-istraživački projekt ”Imagološka istraživanja hrvatske književnosti od 16. do 19. stoljeća” (2008-2014)

http://koha.ffzg.hr/cgi-bin/koha/opac-search.pl?q=pb:Bouvier,

http://koha.ffzg.hr/cgi-bin/koha/opac-search.pl?q=se,phr:%22Aachener%20Beitr%C3%A4ge%20zur%20Komparatistik%20;%22

197



Redni broj: 41

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. Nebojša Blanuša

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti

Životopis: Rođen u Vukovaru 1974. 1999. Završen dodiplomski studij psihologije na Filozofskom fakultetu Sv. u Zagrebu (izjednačeno naknadno s magisterijem struke). 2004. Znanstveni magisterij u političkim znanostima. Tema završnog rada: Povijesna svijest mladih u Europi i Hrvatskoj: pitanja strukture, koherencije, rascjepa i stabilnosti. 2009. Doktorat u polju političkih znanosti. Teza: Uloga teorija zavjera u oblikovanju političke zbilje u Hrvatskoj: Analiza političkog diskurza 1980 – 2007. Kolegiji koje predaje: Socijalna psihologija, Politička psihologija, Akademsko pisanje i metode istraživanja, Političko nesvjesno, Teorije nacionalizma, Politika i umjetnost u Jugoistočnoj Europi. Područja interesa: teorijska i politička psihoanaliza, teorija diskurza, metode istraživanja, nacionalizam, populizam, politički cinizam, povijesni i politički rascjepi, kulturalne traume, povijesna svijest, euroskepticizam...



2015: Auseinandersetzung mit der Kriegsvergangenheit in Ländern Ex-Jugoslawiens. in Enver Sopjani, Bernhard Blanke und Wolfram Lamping. (2015) Die Entwicklung und die politischen Systeme der Staaten des ehemaligen Jugoslawiens. Demnächst in Springer Verlag für Sozialwissenschaften, Wiesbaden. (u postupku objavljivanja)

2015: Drugi svjetski rat kao transgeneracijska trauma: sablasti prošlosti među mladima uHrvatskoj. U Vlasta Ilišin (ur.) Demokratski potencijali mladih u Hrvatskoj. Zagreb:Idiz i Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo. (u postupku objavljivanja)

2014: Political Unconscious of Croatia and the EU: tracing the Yugoslav syndrome through Fredric Jameson's lenses. Journal of Balkan and Near Eastern Studies. 16:2, 196 – 222.

2013: Internal memory divided: Conspiratorial thinking, ideological and historical cleavages in Croatia – lessons for Europe. European Quarterly of Political Attitudes and Mentalities. 2:4.

2011: Teorije zavjera i hrvatska politička zbilja 1980 – 2007. Zagreb: Plejada. (znanstvena monografija)

2011. Sablast Jugoslavije: delegitimiranje političke zajednice putem teorija zavjera. u Cipek, T. (ur.) Kultura sjećanja: 1991. Povijesni lomovi i svladavanje prošlosti. Zagreb: Disput.

2011: Depathologized Conspiracy Theories and Cynical Reason: Discursive Positions and Phantasmatic Structures. Politička misao, (48) 1: 94-107.


2011 - 2014: Glavni istraživač na projektu MZOŠ: Javnost, elite, mediji i komunikacijska strategija ulaska Hrvatske u EU.

2010 - 2015: Suradnik na međunarodnom istraživačkom projektu COST Action ISO806: The True European Voter: A Strategy for Analysing the Prospects of European Electoral Democracy that Includes the West, the South and the East of the Continent - (working group Methods)

2014 - : Nacionalni koordinator za projekt: FP7 Marie Curie International Research Staff Exchange Project: Social PracticE Cultural Trauma and REestablishing Solid Sovereignties (SPECTRESS)

197



Redni broj: 42

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. Zrinka Božić Blanuša


Životopis: Doc. dr. sc. Zrinka Božić Blanuša rođena je 25. travnja 1976. godine u Rijeci. Osnovnu školu pohađala je i završila u Lovranu, a gimnaziju u Opatiji. Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu studirala je hrvatski jezik i književnost, gdje je diplomirala 2000. godine. Iste je godine upisala poslijediplomski studij književnosti na Odsjeku za komparativnu književnost. Od 2001. godine zaposlena je na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a od 2012. godine predstojnica je Katedre za teoriju književnosti.

Magistrirala je 2005. (s temom Oblikovanje nacionalnog identiteta u hrvatskoj književnoj historiografiji), a doktorirala 2009. s temom Problem smrti u suvremenoj književnoj teoriji: o francuskoj recepciji Heideggerove analize bitka ka smrti pod mentorstvom prof.dr.sc. Vladimira Bitija.

Kao znanstvena novakinja sudjelovala je u istraživačkim projektima pod vodstvom prof.dr.sc. Vladimira Bitija: Pojmovnik književne teorije (2001.-2007.), Nacija i reprezentacija (od 2007.).

2002. godine pohađala je Ljetnu školu književne teorije (Europe and its Other) u organizaciji Sveučilišta u Konstanzu (Konstanz international Summer School of Literary Studies)

Dugogodišnja je suradnica Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža i članica Hrvatskog semiotičkog društva.

Autorica je knjige Iz perspektive smrti: Heidegger i drugi (2012.). Članke, rasprave i recenzije objavljuje u domaćim i međunarodnim znanstvenim časopisima.

Znanstveno-istraživački interesi: naratologija, fenomenologija, teorija historiografije poststrukturalizam, dekonstrukcija, teorija traume, marksistička estetika.



Death and Community“, TRANS: Internet-Zeitschrift für Kulturwissenschaften, 17 Nr., April 2010., www.inst.at/trans/17Nr/5-3/5-3_blanusa17.htm

„Nacija bez subjek(a)ta. Kakva je poststrukturalistička koncepcija nacije“, Filozofska istraživanja, Br. 117-118, God. 30(2010), Sv 1-2, str. 319-329.

„Smrt i zahtjev za pisanjem: Blanchot, Hegel, Heidegger“, Književna smotra, Br. 157-158 God. XLII.(2010), Sv. 3-4, str. 3-14.

„Etika svjedočenja: preživjeli kao drugi tubitka“, Nova Croatica, Br. 4 God. IV.(2010), str. 1-23.

„Intelektualna povijest kao dijalog: La Capra i psihoanaliza“, Filozofska istraživanja, Br. 122 God. 31(2011), Sv. 2, str. 393-405.

„Vidjeti daimona? Izlaganje jastva u Proljećima Ivana Galeba“, Nova Croatica, Br. 5 God. V(2011), str. 33-56.

"What about the Politics of Deconstruction", Biti, Vladimir ur., Reexamining the National-Philological Legacy: Quest for a New Paradigm, Rodopi, New York/ Amsterdam 2014., str. 265-285.

„Ispisivanje traga: književnost, politika i političko“, Umjetnost riječi, Br. 2 God. LVII (2014), str. 1-19.


Nacija i reprezentacija (130-0171685-1030) – Projekt MZOŠ-a, voditelj prof. dr. sc. Vladimir Biti

197



Redni broj: 43

Titula, ime i prezime nastavnika: dr. sc. Dinko Župan, viši znanstveni suradnik

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje - Slavonski Brod

Životopis: Rođen je 2. ožujka 1970. u Osijeku. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1997. diplomirao je filozofiju i povijest. Tijekom studija bio je urednik časopisa studenata filozofije Čemu. Od 1998. zaposlen je u Hrvatskom institutu za povijest – Podružnica Slavonski Brod. Od 2000. do 2002. bio je tajnik Hrvatskog semiotičkog društva. Magistarski rad pod naslovom Pučko školstvo u vrijeme banovanja Ivana Mažuranića obranio je 2002. Tijekom 2002. bio je organizacijski tajnik međudržavnog znanstvenog skupa Hrvatsko-mađarski odnosi 1102-1918. Od 2005. član je uredništva časopisa Scrinia Slavonica. Doktorski rada pod naslovom Obrazovanje žena u Banskoj Hrvatskoj 1868-1918. obranio je 2006. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom školske godine 2006/7. predavao je predmet „Povijest školstva“ na Učiteljskom fakultetu u Petrinji. Tijekom školske godine 2008/9. na doktorskom studiju povijesti Hrvatskih studija predavao je izborni predmet „Poststrukturalistički pristup povijesti“, a tijekom školske godine 2009/10. predavao je predmet „Postmodernizam i historiografija“. Glavno područje njegovog znanstvenog rada je povijest školstva i kulturna povijest.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 17. rujan 2013. (viši znanstveni suradnik)


„Books I have read – Dora Pejačević kao čitateljica“, Scrinia Slavonica 12 (2012), 115-177.

„Svakodnevni život braće Andrije i Ignjata Brlić na osnovi njihove korespondencije (1845-1868)“, Zbornik o Andriji Torkvatu Brliću (Slavonski Brod, 2012), 169-189.

“Brodska Posavina prve polovice 18. stoljeća iz vizure historiografske fikcije Mijata Stojanovića”, Prilozi za povijest Broda i okolice – Knjiga 1 (2013), 19-33.

„Od Burckhardtove kulturne povijesti do nove kulturne povijesti pa natrag“, Zbornik Josip Matasović i paradigma kulturne povijesti (Slavonski Brod – Zagreb, 2013), 19-30.

Mentalni korzet. Spolna politika obrazovanja žena u Banskoj Hrvatskoj 1868-1918. (Osijek, 2013)


Od 2014. istraživač je na projektu „Od protomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj (18. i 19. stoljeće)“

197




NAZIV PREDMETA: Epigrafija ranih perimediteranskih civilizacija

VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI): unutarnji izborni

IME NOSITELJA PREDMETA: doc. dr. Jasmina OSTERMAN

IMENA NASTAVNIKA/SURADNIKA NA PREDMETU:, prof. dr. Helena Tomas, dr. sc. Inga Vilogorac Brčić, doc. dr. Dino Demicheli, dr. sc. Jelena Marohnić


BROJ SATI NASTAVE: 15 S + 15V


Upućivanje u pravila rada na epigrafskim izvorima raznovrsnih sadržaja civilizacija starog Istoka, Egipta, Egeja, etruščanske Italije. Naglasak je na latinskoj i grčkoj epigrafiji klasičnog razdoblja, napose na hrvatskome povijesnom prostoru, od razdoblja grčke kolonizacije Jadrana do kasne antike. Cilj je omogućiti doktorandima operativno poznavanje i razumijevanje epigrafskih metoda i tehnika, osnova antičke prozopografije i onomastike, zatim korištenje epigrafske znanstvene literature, izdanja antičkih natpisa, priručnika i elektroničkih baza te stjecanje onih specifičnih vještina koje će pridonijeti njihovome radu na disertaciji. Podrazumijeva se i vježbanje obrade novih nalaza i njihove pripreme za objavu ili za unos u tiskane ili elektroničke baze. Predviđen je praktičan rad na terenu.

POPIS LITERATURE

Balen, D. i Dukat, Z. (ur.), Muzeopis 1846-1996, Arheološki muzej, Zagreb 1997.

Bodel, J, Epigraphic evidence: Ancient History from Inscriptions, Routledge, London – New York 2001.

Brand, P., Cooper, L, (ur.), Causing His Name to Live: Studies in Egyptian Epigraphy and History in Memory of William J. Murnane, Brill, Leiden 2009.

Brunšmid, J, Natpisi i novac grčkih gradova u Dalmaciji, Književni krug, Split 1998. (Die Inschriften und Münzen der griechischen Städte Dalmatiens, Wien 1898) – dio o natpisima

Pisati etruščanski, katalog izložbe, prijevod s talijanskog M. Crnobori ; design kataloga I. Picelj; uredništvo I. Mirnik, A. Rendić-Miočević, B. Šeper] Muzejski prostor, MTM, Zagreb 1986.

Calabi Limentani, I, Epigrafia latina, Milano 41991. (1958).

Caminos, R. i Fischer, H, Ancient Egyptian epigraphy and palaeography, The Metropolitan Museum of art, New York 1976.

Cappelli, A, Dizionario delle abreviazioni latine e italiane, Milano 1912.Guarducci, M, L'epigrafia greca dalle origini al tardo impero, Istituto Poligrafico dello Stato, Roma 1987.

Lassère, J-M, Manuel d'Epigraphie Romaine I, II, Paris: Picard 2005.

McLean, B. H, An Introduction to Greek Epigraphy of the Hellenistic and Roman Periods from Alexander the Great down to the Reign of Constantine (323 B.C. - A.D. 337), University of Michigan Press 2002.

Millar, F, «Epigraphy», Sources for Ancient History, Cambridge University Press, Cambridge 1983, 80-136.

Rhodes, P. J, Osborne, R., Greek historical inscriptions 404-323, Oxford University Press, Oxford 2004.

Sallaberger, W (ur.), Leipzig-Münchner Sumerischer Zettelkasten 1993-2006. (http://www.assyriologie.uni-muenchen.de/forschung/sumglossar/zettelkasten2006_09.pdf)

The Royal inscriptions of Mesopotamia, University of Toronto Press, Toronto 1984-.

197



Tomas, H, "Cretan Hieroglyphic and Linear A", in E. Cline (ed.), The Oxford Handbook of the Bronze Age Aegean (ca. 3000 -1000 BCE), Oxford - New York 2010, 340-355. Tomas, H, "Linear A tablet ¹ Linear B tablet", in M. Andreadaki-Vlazaki & E. Papadopoulou (eds.), Pepragmena tou I' Diethnous Kritologikou Synedriou /Proceedings of the 10th Cretological Conference, Hania, 1-8 October 2006, vol. A1, 2011, 331-343. Tomas, H, "Saving on clay: the Linear B practice of cutting tablets", K. E. Piquette & R. D. Whitehouse (eds.), Writing as Material Practice: Substance, Surface and Medium, London 2013, 175-191.Tomas, H, "Orality of Linear A, scriptuality of Linear B", in S. Gordin (ed.), Visualizing Knowledge and Creating Meaning in Ancient Writing Systems, PeWe Verlag, Berlin 2014, 101-117.Wallis Budge, E. A, An Egyptian Hieroglyphic dictionary, vol. I-II, Dover Publications, New York 1920.

http://cdli.ucla.edu


NASTAVA SE PROVODI U OBLIKU SEMINARA I VJEŽBI U UKUPNOM TRAJANJU OD 30 SATI. Predavači prikazuju ažurne metode istraživanja, interpretiranja i prezentiranja epigrafskih izvora potkrepljuju ih primjerima iz vlastitih istraživanja. U svakoj akademskoj godini predavači se aktiviraju i odabiru nastavne teme kompatibilne s istraživačkim zadacima doktoranada koji su te godine upisali predmet.


Studenti su obavezni polaziti nastavu te potpuno obraditi i pripremiti za objavu odabranu skupinu spomenika ili pojedini spomenik, ili pripremiti temeljito obrazloženi prijedlog za reviziju čitanja i tumačenja već objavljenog spomenika i usmeno obraniti svoj prijelog. Odabir spomenika svaki student dogovara s nastavnikom. Zadatak mora biti izravno u funkciji doktorske disertacije. Predani pisani rad i obrana vrednuju se s "prošao" ili "pao".



BROJ ECTS BODOVA: 4

http://cdli.ucla.edu/

197



Redni broj: 44

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. Jasmina Osterman

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za povijest

Životopis: Jasmina Osterman (1975) diplomirala je arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (2000). Magistrirala (2009) i doktorirala (2010) je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Usavršavala se na Department of Oriental Studies University of Oxfordu. Zaposlena je od 2005. godine kao znanstveni novak na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Viši asistent pri Katedri za staru povijest Odsjeka za povijest istoga Fakulteta i znanstveni suradnik je od 2010. godine, a u znanstveno nastavno zvanje docenta izabrana je 2013. godine. Objavila je više radova u zbornicima radova i časopisima. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Istražuje povjesničarskim i arheoloških metodama povijest starog Istoka i staru povijest hrvatskih zemalja. Posebni istraživački interesi su joj rana mezopotamska povijest, sumerski jezik i kultura, protoklinasti i rani klinasti tekstovi južne Mezopotamije kao i prapovijesne i protohistorijske kulture hrvatskoga povijesnog prostora.



1. Onaj koji "pločicom ide brzo i ravno". Uloga pisara u nastajanju prvih civilizacija Sumera i Elama na prijelazu 4. u 3. tisućljeće prije Krista, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 2010.

2. „Titula SANGA i nadležnosti prvih pisara“, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 43, Zagreb 2011, 115-148.3. „Škole (E2-DUB-BA-A2) u ranoj povijesti Sumera“, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 44, Zagreb 2012, 93 -

118.4. „Early Dynastic IIIb Scribes: An Analyses of Personal Names“, Advanced Social Science Letters, 3, Miramar

2013, 71 – 75.5. „Utjecaj pojave pisma na razvoj religijskih sustava ranih civilizacija“, Signa et litterae IV. Zbornik projekta prof.

dr. Petra Selema „Mythos-cultus-imagines deorum“, B. Kuntić-Makvić, I. Vilogorac Brčić (ur.), Zagreb 2013, 39-59.


Orišje-Gradišće – prapovijesna gradina (Ministarstvo kulture), 2006-2012.

Ekohistorijski aspekti naseljavanja hrvatskog krša u prapovijesti i antici (MZOŠ 130-1300644-0639), 2007-2014.

Projekt istraživanja arheološkog lokaliteta Topusko – Školski park (Ministarstvo kulture), 2012-2014.

Razvoj orijentalnih studija u Hrvatskoj (Sveučilište u Zagrebu), 2014.

197



Redni broj: 45

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. Helena Tomas


Životopis

Helena Tomas diplomirala je arheologiju i grčki jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1997. godine. zaposlila se kao znanstveni novak na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu 1998. Godine, a 2003. je doktorirala na Sveučilištu u Oxfordu, Velika Britanija, s disertacijom Understanding the transition between Linear A and Linear B scripts (mentor: prof. dr. sc. John Bennet). Od 2004. godine na Odsjeku za Arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu predaje kolegije: Osnove egejske arheologije, Egejska arheologija, Mikenska epigrafija, Grčki jezik za arheologe I i II. Godine 2006. unaprijeđena u zvanje docenta, a 2011. u zvanje izvanrednog professora. Od 2011. pročelnica je Odsjeka. Njezini su istraživački interesi egejska brončanodobna pisma i administracija te povezanost Egeide, Balkana i središnje Europe tijekom brončanoga doba.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 2011.Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji je kvalificiraju za izvođenje programa, odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa1.“Deveti i deseti Egejski seminar u Zagrebu”, Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva 41/1, 2009, 101–104.2.“Jedanaesti i dvanaesti Egejski seminar u Zagrebu”,Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva 41/2, 2009, 162–164.3.“Oskudne naznake brončanodobnih pomorskih veza između Grčke i istočne obale Jadrana”, in L. Bekić (ed.), Jurišićev zbornik. Zbornik radova u znak sjećanja na Marija Jurišića, Zagreb, 2009, 398–405.4.“Otkriće Mikene”, Latina & Graeca n.s. 15, 2009, Zagreb 23–44.5.“The world beyond the northern margin: the Bronze Age Aegean and the east Adriatic coast”, in W. A. Parkinson & M. L. Galaty (eds.), Archaic State Interaction: The Eastern Mediterranean in the Bronze Age, Santa Fe, 2010, 181–212.6. M. L. Galaty, W. A. Parkinson, J.F. Cherry, E.H. Cline, P.N. Kardulias, R. Schon, S. Sherratt, Helena Tomas, and D. Wengrow, “Interaction amidst diversity: an introduction to the Eastern Mediterranean Bronze Age”, in W. A. Parkinson & M.L. Galaty (eds.), Archaic State Interaction: The Eastern Mediterranean in the Bronze Age , Santa Fe, 2010, 29–51.7.“Cretan Hieroglyphic and Linear A”, in E. Cline (ed.), The Oxford Handbook of the Bronze Age Aegean (ca. 3000-1000 BCE), Oxford–New York 2010, 340–355. 8.“Trinaesti Egejski seminar u Zagrebu”, Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva 42/1, 2010, 32–33.9. “Differences between Linear A and Linear B in the sphere of religious matters”, in I. Boehm & S. Müller-Celka (eds.), Espace Civil, Espace Religieux en Égée durant la période mycénienne. Actes des journées d’archéologie et de philologie mycéniennes (Travaux de la Maison de l’Orient et de la Méditerranée 54), Lyon 2010, 121–133.10. “Najraniji posjeti Grka našemu priobalju: mikensko razdoblje”, in J. Poklečki Stošić (ed.), Antički Grci na tlu Hrvatske, Zagreb 2010, 36–39.11. “The story of the Aegean tablet: Cretan Hieroglyphic – Linear A – Linear B”, in “Mycenaean Seminar 2009-2010”, Bulletin of the Institute of Classical Studies 53/2, 2010, 133–134.12. Review of S. Forenbaher (ed.), A Connecting Sea: Maritime Interaction in Adriatic Prehistory (BAR IS 2037, 2009), European Journal of Archaeology 14/1–2, 2011, 256–259. 13.“Četrnaesti Egejski seminar u Zagrebu”, Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva 42/3, 2010, 29–30.14.“Maraton prije bitke”, Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva 42/3, 2010, 135–137.15. “Otkriće Tirinta”, Latina & Graeca n.s. 17, 2010, Zagreb 41–69.16.“Petnaest, šesnaesti i sedamnaesti Egejski seminar u Zagrebu”, Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva 43/1, 2011, 18–20.17.“Osamnaesti i devetnaesti Egejski seminar u Zagrebu”, Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva 43/2, 2011, 24–25.18. “Linear A tablet Linear B tablet”, in M. Andreadaki-Vlazaki & E. Papadopoulou (eds.), Pepragmena tou I’ Diethnous Kritologikou Synedriou / Proceedings of the 10th Cretological Conference, Hania, 1-8 October 2006, vol. A1, 2011, 331–343.

197



19.“Otkriće Orhomena i obližnje citadele Gla”, Latina & Graeca n. s. 19, 2011, 47–67.20.“Linear A scribes and their writing styles”, in E. Kyriakidis (ed.), The Inner Workings of Mycenaean Bureaucracy. Proceedings of the International Colloquium, University of Kent, Canterbury, 19-21 September 2008 (Pasiphae, Rivista di Filologia e antichità egee V/2011), Pisa – Roma 2012, 35–58.21.“Alleged Aegean jewellery from the eastern Adriatic coast”, in M.-L. Nosch & R. Laffineur (eds.), Kosmos. Jewellery, Adornment and Textiles in the Aegean Bronze Age. Proceedings of the 12th International Aegean Conference (Aegaeum 33), Leuven – Liège 2012, 567–576.22.“20. i 21. Egejski seminar u Zagrebu”, Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva, 2012, 13–14.23.“The transition from the Linear A to the Linear B sealing system”, in I. Regulski, K. Duistermaat, P. Verkinderen (ed.), Seals and Sealing Practices in the Near East. Developments in Administration and Magic from Prehistory to the Islamic Period. Proceedings of an International Workshop at the Netherlands-Flemish Institute in Cairo on 2-3 December 2009, Leuven – Paris – Walpole 2012, MA, 33–49.24.“Saving on clay: the Linear B practice of cutting tablets”, K. E. Piquette & R. D. Whitehouse (eds.), Writing as Material Practice: Substance, Surface and Medium, London, 2013, 175–191.25.“Orality of Linear A, scriptuality of Linear B”, in S. Gordin (ed.), Visualizing Knowledge and Creating Meaning in Ancient Writing Systems, PeWe Verlag, Berlin 2014, 101–117.


Mythos – cultus – imagines deorum (MZOŠ, 130-1300644-0649), 2007-2014. (suradnik)

197



Redni broj: 46

Titula, ime i prezime nastavnika: dr. sc. Inga Vilogorac Brčić, znanstveni suradnik, naslovni docent


Životopis: Inga Vilogorac Brčić (1977) doktorirala je 2012. na poslijediplomskom studiju hrvatske povijesti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 2003-2008. radila je u Matici hrvatskoj isprva kao lektorica i korektorica, a kasnije i kao izvršna urednica. Od veljače 2008-2011. bila je znanstveni novak – asistent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, a od prosinca 2011. znanstvena je novakinja na Katedri za staru povijest Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U prosincu 2013. izabrana je u naslovno znanstveno-nastavno zvanje docenta na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Sudjeluje u organizaciji i izvedbi niza seminara i tečajeva u sastavu različitih projekata popularizacije znanosti. Bavi se proučavanjem povijesti drevnog Egipta, istočnjačkim kultovima u antici te latinskom epigrafijom.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: December 2013 (naslovni docent)


1. Trijemovi Velike Majke na istočnojadranskim otocima. U Ivčević, Sanja (ur.). Arheološka istraživanja na srednjem Jadranu. Zagreb - Split: Hrvatsko arheološko društvo - Arheološki muzej Split, 2010, 199-209.

2. Navisalvia. The Saviour of Great Mother's ship, Histria antiqua 21 (2012), 373-379.

3. Kvinkvenali u službi istočnjačkih kolegija u Rimskome Carstvu, Radovi - Zavod za hrvatsku povijest 44 (2012), 133-141.

4. ROMIS: Religionum Orientalium monumenta et inscriptiones Salonitani, Zagreb: FF press [i. e.] Filozofski fakultet, 2012., 226 str (s Petrom Selemom i Jasminom Osterman).

5. Salonitanski sljedbenici Velike Majke. U Kuntić-Makvić, Bruna, Vilogorac Brčić, Inga (ur.). Zbornik projekata "Mythos-cultus-imagines deorum": od obreda do vjere = de ritv ad religionem (Znakovi i riječi = Signa et litterae. IV). Zagreb: Filozofski fakultet, 2013., 93-118.


Stara povijest u hrvatskim povijesnim znanostima: Teorija, praksa, priručnici (MZOŠ, 130-1300644-0640), 2007.-2014. (suradnik)

Mythos – cultus – imagines deorum (MZOŠ, 130-1300644-0649), 2007.-2014. (suradnik)

Razvoj orijentalnih studija u Hrvatskoj (Sveučilište u Zagrebu), 2014. (suradnik)

197



Redni broj: 47

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. Dino Demicheli


Životopis: Dino Demicheli rođen je u Splitu 1980. godine, gdje je završio osnovnu školu i klasičnu gimnaziju. Studij arheologije i latinskog jezika i rimske književnosti upisao je 1998. god. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a diplomirao je 2005. god. na Odsjeku za arheologiju s temom «Natpisi stanovnika rimske Murse» (mentorica prof. dr. sc. Marina Milićević Bradač). Na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu zaposlen je od 1. rujna 2005. god. kao znanstveni novak na projektu «Rimski vojni logori u Hrvatskoj: Tilurij», koji vodi prof. dr. sc. Mirjana Sanader.Doktorski je studij upisao 2005. god. na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a pod mentorstvom prof. Milićević Bradač je u veljači 2012. god. obranio doktorsku disertaciju pod nazivom «Dalmatinci u Rimskome carstvu izvan matične provincije prema epigrafskim spomenicima». Kao član arheološke ekipe svake godine sudjeluje u iskopavanjima legijskog logora Tilurij na Gardunu, a sudjelovao je i u mnogim drugim arheološkim istraživanjima u Hrvatskoj Italiji. Od 2008. god. član je je uredništva arheološkog časopisa Opuscula archaeologica koji izdaje Zavod za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Član je Odbora međunarodnog udruženja za grčku i latinsku epigrafiju AIEGL (Association Internationale d’Épigraphie Grecque et Latine). Bavi se epigrafijom Dalmacije i Panonije u stvaranju zbirke latinskih natpisa Hrvatske.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: studeni 2012.


1. „Miljokazi (Milestones) (zajedno s I. Pedišićem)”, in: Scardonae lapides, T. Brajković (ur.) Muzej grada Šibenika i Muzej Grada Skradina, Šibenik 2009, 35-39.

2. Demicheli, D. i Tončinić, D, „Stela veterana VII. legije Lucija Vetija Sekunda iz Hrvaca kod Sinja”, Archaeologia Adriatica 2/1, Zadar 2009, 349-358.

3. „Tri neobjavljena rimska miljokaza iz Dalmacije (zajedno s I. Pedišićem), Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva XLI/3, Zagreb 2009, 60-69.

4. „Perditum et repertum: Sarkofag đakona Flavija Julija (ad CIL III 2654), Perditum et repertum: the sarcophagus of Deacon Flavius Julius (ad CIL III 2654)”, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku 102, Split 2009, 129-142.

5. „Reljef nimfa i Silvana iz Vodne jame na otoku Braču”, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva 26 «Arheološka istraživanja na srednjem Jadranu», Split 2010, 175-185.

6. „Prikaz knjige: N. Gauthier, E. Marin, F. Prévot (ur.), Salona IV, Inscriptions de Salone chrétienne, IVe-VIIe siècles / Salona IV, Natpisi starokršćanske Salone, IV.-VII. st. (2 vol.)”, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku 104, Split 2011, 343-352.

7. „Neobjavljeni antički natpisi iz Muzeja Cetinske krajine i Zbirke franjevačkog samostana u Sinju”, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva 27, Arheološka istraživanja u Cetinskoj krajini, Anita Librenjak (ed.), Zagreb 2011, 69-97.

8. Dalmatinci u Rimskome carstvu izvan matične provincije prema epigrafskim spomenicima, doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb 2012.

9. Demicheli, D, Radman Livaja, I, Wiewegh, Z, „List of personal names on a ceramic bowl fragment from Siscia”, Actes du Colloque Ductus ; "Inscriptions mineurs: nouveautes et reflexions", Bern, 2012, 185-192.

10. Demicheli, Dino, „Salonitani extra fines Dalmatiae (I), Svjedoci podrijetlom iz Salone na vojničkim diplomama”, (Salonitani extra fines Dalmatiae I, The Witnesses of Salonitan Origin on the Military Diplomas ), Tusculum 5, Solin 2012, 47-57.

197



11. „Salonitani extra fines Dalmatiae (II), Salonitanci u pretorijanskoj vojsci (Salonitani extra fines Dalmatiae II, The Praetorians of Salonitan Origin)“, Tusculum 6, Solin 2013, 79-91.

12. Demicheli, D, Sanader, M, Milićević Bradač, M, “A ‘poet’ in the military camp at Tilurium”, u: Proceedings of the “XVIIth Roman military equipment conference”, Weapons and military equipment in a funerary context, Zagreb 2013, 483-491.

13. Dalmatians inthe Roman Imperial Fleet, in: Proceedings of the XXIIth International Limes Congress, Sofia 2015, 391-398.


Rimski vojni logori u Hrvatskoj: Tilurij (MZOŠ, 0130460)

Corpus inscriptionum Latinarum quae in Croatia repertae sunt (MZOŠ, 130-0000000-0825)

197



Redni broj: 48

Titula, ime i prezime nastavnika: dr. sc. Jelena Marohnić


Životopis: Jelena Marohnić (1978) doktorirala je 2012. na poslijediplomskog doktorskom studiju arheologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Usavršavala se u poslijediplomskoj školi grčke epigrafije u organizaciji Britanske arheološke škole u Ateni 2009. godine. Sudjeluje u organizaciji i izvedbi niza seminara i tečajeva u sastavu različitih projekata popularizacije znanosti. Znanstveni interes usmjeren joj je prema povijesti grčkih kolonija na Jadranu, epigrafiji i prozopografiji.


Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji je kvalificiraju za izvođenje programa, odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa1. Stanovnici polisa istočnog Jadrana od 4. do 1. st. pr. kr. (doktorska disertacija), Sveučilište u Zagrebu, 2012.2. „Ženska imena na predrimskim grčkim natpisima srednje Dalmacije”, Izdanja HAD-a 26 (2010), 187-198.3. „Diomedove ptice”, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku 103, 2010, 41-61. 4. Kuntić-Makvić, B. & Marohnić, J, „Natpisi”, u: Antički Grci na tlu Hrvatske, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb 2010, 73-89.5.,” Isejski eponimni hijeromnamon“, Historijski zbornik 66/2, 2013, 297-308.


Stara povijest u hrvatskim povijesnim znanostima: Teorija, praksa, priručnici (MZOŠ, 130-1300644-0640), 2007-2014.

197




NAZIV PREDMETA: Egdotika historiografije na klasičnim jezicima


IME NOSITELJA PREDMETA: prof. dr. Hrvoje Gračanin

IMENA NASTAVNIKA/SURADNIKA NA PREDMETU: prof. dr. sc. Bruna Kuntić-Makvić, prof. dr. Zrinka Blažević, doc. dr. Zvjezdana Sikirić Assouline


BROJ SATI NASTAVE: 15 S + 15V


Predmet se bavi suvremenim metodama pripreme i opreme kritičkih izdanja povijesnih izvora na klasičnim jezicima (latinskom i grčkom) nastalima u predmodernom razdoblju. Naglasak je na narativnim izvorima relevantnima za povijest hrvatskog povijesnog prostora, ali i ključnim djelima historiografske produkcije iz predmodernog razdoblja. Doktorandi se podrobno upućuju u modernu edicijsku praksu i temeljna načela izdavanja i prezentiranja izvornih tekstova. Stječu temeljit uvid i praktična znanja iz osuvremenjene historijsko-kritičke metode. Tekstualna kritika: rukopisna tradicija, usporedba rukopisa i izdanja. Oblikovanje kritički uređenog izvornog teksta. Osnovne razlike između književnog prijevoda izvornog teksta i prijevoda u istraživačke svrhe. Tekstualna analiza: raščlamba strukture teksta i historiografska analiza teksta. Problemi i načela sastavljanja kritičkog aparata. Unutarnja kritika: utvrđivanje izvora odnosno predložaka za oblikovanje postojećeg teksta. Definiranje literarne forme/vrste. Pisanje povijesne studije. Postupci oblikovanja povijesnog komentara. Izrada konkordancije.

POPIS LITERATURE

Blažević, Z, Oživljena Hrvatska / Croatia rediviva , [Biblioteka Latina et Graeca, knj. 40], Latina et Graeca; Hrvatski institut za povijest; Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 1997.

Gračanin, H. i Kuntić-Makvić, B, Marcellini comitis Chronicon / Kronika komesa Marcelina , [Biblioteka Latina et Graeca, knj. 36], Izdanja Antibarbarus, Zagreb 2006.

Kuntić-Makvić, B, Kurelac, M, Budak, N. i dr., Ivan Lučić, O kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske, [Biblioteka Latina et Graeca, knj. 7], VPA, Zagreb 1986.

Kuntić-Makvić, B. i Kurelac, M, Paladije Fusko, Opis obale IIirika, [Biblioteka Latina et Graeca, knj. 19], Latina et Graeca, Zagreb 1990.

Perić, O, Matijević Sokol M, Katičić, R, Toma Arhiđakon, Historia Salonitana: povijest salonitanskih i splitskih prvosvećenika, Književni krug, Split 2003.

Rezar, V, Ludovik Crijević Tuberon, Komentari o mojem vremenu , [Biblioteka Hrvatska povjesnica. Posebna izdanja], Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2001.

Shek Brnardić, T, Brnardić, V, Gašparović, M, Publije Flavije Vegecije Renat, Sažetak vojne vještine , [Biblioteka knjiga Mediterana 30], Golden marketing, Tehnička knjiga, Zagreb 2002.

Sikirić, Z, Čoralić, L, Goldstein, I. i dr., Einhard, Život Karla Velikog, [Biblioteka Latina et Graeca, knj. 34], Latina et Graeca, Zagreb 1992.

Šašel Kos, M, A historical outline of the region between Aquileia, the Adriatic, and Sirmium in Cassius Dio and Herodian = Zgodovinska podoba prostora med Akvilejo, Jadranskom in Sirmijem pri Kasiju Dionu in Herodijanu, Slovenska akademija znanosti in umetnosti, Ljubljana 1986.

197



Šašel Kos, M, Appian and Illyricum, [Situla 43], Narodni muzej Slovenije, Ljubljana 2005.

Šćerbe, R, Šugar, H, Galović, T, Goldstein, I, Gračanin, H, Pavao Đakon, Povijest Langobarda, Nakladni zavod Globus, Zagreb 2010.


Nastava se provodi u obliku seminara i vježbi u ukupnom trajanju od 30 sati. Predavači prezentiraju teorijske i praktične postavke rada na različitim historiografskim izvorima na temelju primjera iz vlastitog istraživačkog rada. Nastavne teme artikuliraju se prema istraživačkim potrebama doktoranada.


Doktorandi su obvezani polaziti nastavu, a prati se njihova aktivnost. Dužni su pripremiti i opremiti odabrani dio izvora koji je u izravnoj funkciji disertacije prema načelima i uputama iznesenima u nastavi. Izvršeni se zadatak vrednuje s "pao" ili "prošao".


Uspjeh iz predmeta javno se oglašava nakon čega se provodi evaluacija nastave anketiranjem doktoranada.

BROJ ECTS BODOVA: 4

197



Redni broj: 49

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. Hrvoje Gračanin


Životopis

Hrvoje Gračanin (1973.) magistrirao je (2004.) i doktorirao povijest (2008.) na Filozofskom fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na temama iz kasnoantičke i ranosrednjovjekovne povijesti. Od 2001. zaposlen je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje drži nastavu iz europske i svjetske povijesti srednjeg vijeka. Bio je gost predavač na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci (2001.-2004.) i gost je predavač na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu (od 2004.). Istražuje povijest hrvatskih i susjednih krajeva u kasnoj antici i ranom srednjovjekovlju, odnosno vidova I postignuća rimske civilizacije te promjena izazvanih tzv. seobom naroda, s osobitim obzirom na panonsku regiju. Bavi se i kasnoantičkom i ranosrednjovjekovnom historiografijom i poviješću bizantske civilizacije. Sudjelovao je u tridesetak znanstvenih konferencija u tuzemstvu i inozemstvu, objavio je i priredio nekoliko knjiga, tridesetak znanstvenih radova I nekoliko udžbenika iz povijesti za osnovnu i srednju školu. Od 2010. godine glavni je urednik časopisa Radovi Zavoda za hrvatsku povijest. Piše popularizacijske povijesne članke za Drvo znanja, Meridijane i Čovjek i svemir. Surađuje u stručnim i popularizacijskim emisijama za HRT. Bavi se prevođenjem s engleskog i njemačkog jezika. Godine 2008. primio je Godišnju nagradu Društva sveučilišnih nastavnika I drugih znanstvenika mladim znanstvenicima i umjetnicima za akademsku godinu 2006./2007., a 2012. Nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2011. godinu za područje društvenih znanosti i Državnu nagradu za znanost za 2011. godinu u području humanističkih znanosti. Vidi:

http://ffzg.academia.edu/HrvojeGračanin; http://www.ffzg.unizg.hr/pov/pov2/biografija.php?id=9

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 09/2013


1. Gračanin, H, Šćerbe, R, Šugar, H, Galović, T, Goldstein, I, Pavao Đakon, Povijest Langobarda, Nakladni zavod Globus, Zagreb 2010.

2. Rufije Fest, Kratak pregled povijesti rimskoga naroda, [Biblioteka Latina et Graeca, knj. 61], Latina et Graeca, Zagreb 2011.

3. „Ivan Paližna u povijesnim vrelima i historiografiji“, Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru 4, 2011, 237-267.

4. Gračanin, H. i Antunović, Z, „Bizantski car Heraklije I. u hrvatskoj historiografiji“, Povijesni prilozi 31/43, 2012, 9-30.

5. Gračanin, H. i Razum, I, “Toma Arhiđakon i križarstvo”, Povijest u nastavi 10/1 (19), 2012, 45-64.


Monumenta mediaevalia varia - Srednjovjekovni povijesni spomenici (voditelj: prof. dr. sc. Neven Budak) (2007.-2013.)

Slavonija, Srijem i Baranja od kasne antike do osmanskog doba (voditelj: dr. sc. Stanko Andrić) (2007.-2013.)


http://ffzg.academia.edu/HrvojeGra%C4%8Danin

197



Redni broj: 50

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. sc. Zvjezdana Sikirić Assouline


Životopis

Zvjezdana Sikirić Assouline studirala je povijest i latinski jezik na zagrebačkom i bečkom sveučilištu, postigla magistarsku titulu na Ecole des Hautes Etudes en Sciences Sociales u Parizu i na Sveučilištu u Zagrebu te doktorsku titulu na Sveučilištu u Zagrebu. Njeni znanstveni interesi obuhvaćaju latinske izvore za hrvatsku povijest, hrvatsku socio-kulturnu povijest 18. i 19. stoljeća, urbanu te povijest žena. Zaposlena je kao docent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.



1. Život Karla Velikog / Einhard. Zagreb: Latina et Graeca 1992. (prijevod i obrada)

2. U obranu hrvatskih municipalnih prava i latinskoga jezika. Zagreb: Srednja Europa 2006

3. The Latin Speeches in the Croatian Parliament: Collective and Personal Identities [Latinski govori u Hrvatskom saboru: kolektivni i osobni identiteti]. U: Latin at the Crossroads of Identity, ur. Gábor Almási i Lav Šubarić, Leiden/ Boston: Brill 2015., 218-237.


Temeljni dokumenti hrvatske povijesti – dokumenti i simboli identiteta (voditelj: prof. dr. sc. Nikša Stančić) (1997.-2011.) (suradnik)

197




NAZIV PREDMETA: Praksa istraživanja kultnih i religijskih fenomena


IME NOSITELJA PREDMETA: doc. dr. Trpimir Vedriš

IMENA NASTAVNIKA/SURADNIKA NA PREDMETU: prof. dr. Bruna Kuntić-Makvić, dr. sc. Inga Vilogorac Brčić

JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA: hrvatski (moguće je i izvođenje na engleskom jeziku)

BROJ SATI NASTAVE: 15 S +15 V


Predmet u obliku seminara i vježbi nudi temeljnu poduku i pomoć studentima u uobličavanju njihovih istraživačkih pitanja u širem kontekstu religijske povijesti peri-Sredozemlja (Sredozemlje, uključujući prostor Bliskog istoka i znatnog dijela Europe). Naglasak će biti stavljen ponajprije na upoznavanje studenata s ključnim temama, problemima i metodološkim okvirima istraživanja religijske povijesti Sredozemlja (peri-sredozemlja) u komparativnoj i dijakronijskoj perspektivi (u razdoblju između prapovijesti i ranog novog vijeka). Upućivanjem u vrste i ključna izdanja relevantnih izvora te najnovijih znanstvenih dostignuća studente će se poticati da smjeste i oblikuju svoje istraživanje u širem kontekstu suvremene historiografije. Studenti će biti upućivani, koliko je moguće u skladu s njihovim potrebama i temama doktorskih disertacija, u praktične postupke istraživanja ključnih izvora relevantnih za proučavanje religijske povijesti hrvatskog povijesnog prostora u širem sredozemnom i europskom kontekstu. U kronološkom i sadržajnom smislu, temeljne historiografske teme oko kojih će se organizirati nastava su (ne isključujući i druge): (1) gledanja na genezu kultne prakse i konstituiranje odgovarajućih službi u društvu, (2) istraživanje politeističkih sustava staroga svijeta u društvenopolitičkom kontekstu (3) istraživanje politeističke i monoteističke kultne i religijske prakse na hrvatskom povijesnom prostoru (4) okolnosti i posljedice „trijumfa monoteizma“ na Sredozemlju u kasnoj antici (kršćanstvo i islam), (5) kristijanizacija Europe u ranome srednjem vijeku (oblici i dosezi „kulturne ekspanzije“ kasnoantičke sredozemne baštine), (6) recepcija i preoblikovanje prežitaka klasičnih civilizacija u srednjovjekovnom i ranonovovjekovnom religijskom kontekstu. Odabrani historiografski problemi razmatrat će se pod vidikom komparativnog proučavanja nekoliko ključnih tema: (a) oblici i društvene funkcije religije, (b) ključne religijske institucije (oblici posvećenog života, organizacija i administrativni ustroj), (c) sveti tekstovi i njihova uporaba (uloga i oblikovanje kanona, tumačenja i preobrazbe, liturgija, popularna kultura), (d) vjerske prakse (kult, kultni prostori, štovanja svetih osoba i predmeta), te (e) dodiri različitih vjerskih tradicija (konflikti, prožimanje i preoblikovanje). S obzirom na činjenicu da je antička tradicija u raznim oblicima kao izvor simboličkog autoriteta preživjela raspad klasičnih velikih civilizacija sredozemlja, osobita će pozornost biti posvećena njezinoj recepciji te mehanizmima aproprijacije i prenošenja unutar tri najznačajnije srednjovjekovne i ranonovovjekovne religijske tradicije (latinsko i bizantsko kršćanstvo, islam).

POPIS LITERATURE

Assmann, J, “Translating Gods: Religion as a Factor of Cultural (Un)Translatability”, u: De Vries, H, (ur.), Religion: Beyond a Concept, Fordham University Press, New York 2008, 139-149.Alvar, J, Romanizing Oriental Gods, Leiden, Brill 2002.Borgeaud, Ph, Religions antiques. Une introduction comparée. Egypte, Grèce, Proche-Orient, Rome, F. Prescendi, Genève 2008.Bricault, La, Versluys M. J. (ur.), Isis on the Nile. Egyptian gods in Hellenistic and Roman Egypt. Proceedings of the IVth International Conference of Isis Studies, Liège, November 27-29 2008, Brill, Leiden 2010.Brown, P, The cult of the saints: its rise and function in Latin Christianity , University of Chicago Press, Chicago

197



1981.Fowden, G, Empire to Commonwealth: Consequences of Monotheism in Late Antiquity, Princeton University Press, Princeton 1993.Greene, M, A Shared World: Christians and Muslims in the Early Modern Mediterranean , Princeton University Press, Princeton 2002.Harris, W. V., Rethinking the Mediterranean, Oxford University Press, Oxford 2005.Herrin, J, The formation of Christendom, Princeton University Press, Princeton 21989.Kuntić-Makvić, Bruna, „Borvo et Damona – Vidasus et Thana: Les possibilités de l'analyse comparative“, Illyrica antiqua ob honorem Duje Rendić-Miočević, ur. I. Mirnik i M. Šegvić, Odsjek za arheologiu Filozofskog fakulteta – Arheološki muzej – FFPress, Zagreb 2005, 329-351.McMullen, R. – Lane, E. (ur.), Paganism and Christianity, 100-425: A Source Book, Fortress Books, 1992.Orlin, Foreign cults in Rome, Oxford University Press, Oxford 2010.Selem, P, i Vilogorac Brčić, I, Religionum Orientalium monumenta et inscriptiones Salonitani, Signa et litterae – Znakovi i riječi, Zbornik projekta dr. sc. Petra Selema, «Mythos – cultus – imagines deorum», sv. III, Filozofski fakultet u Zagrebu, 2012.Stroumsa, G. G., The End of Sacrifice: Religious Transformations in Late Antiquity, Chicago University Press, Chicago 2009).Tolan, J. – Veinstein, G. – Laurens, H, Europe and the Islamic World: A History, Princeton University Press, Princeton 2013.Turcan, R, The cults of the Roman Empire, Blackwell publishing, Oxford 2002.Znakovi i riječi. Signa et litterae, sv. I-IV, Zbornik projekta dr. sc. Petra Selema, «Mythos – cultus – imagines deorum», Filozofski fakultet u Zagrebu, 2002, 2008, 2012, 2013.


Nastava se izvodi u obliku seminara i vježbi. Studenti su dužni redovno pohađati nastavu te izvršavati propisane zadatke koji se sastoje u praktičnom radu na odabranim relevantnim izvorima, odnosno na izvorima važnima za istraživanje na doktorskoj disertaciji. Rad se provodi u grupama i individualno uz pomoć nastavnika.


Vrednuje se redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi. Ne provodi se brojčano vrednovanje. Na kraju semestra vrednuje se doktorandov rad na obradi i interpretaciji odabranog ili odabranih izvora po sistemu pao/prošao.


Nastavnik vrednuje rad doktoranda tijekom cijelog semestra, a na kraju semestra provodi se među doktorandima anketa o predmetu i izvođačima.

BROJ ECTS BODOVA: 4

197



Redni broj: 51

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. Trpimir Vedriš


Životopis

Završio klasičnu gimnaziju, diplomirao dvopredmetni studij povijesti i etnologije (2002) te doktorirao (2009) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Završio interdisciplinarni poslijediplomski studij srednjovjekovne povijesti na Odsjeku za srednjovjekovne studije na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti (2004) i obranio doktorsku disertaciju (2015). Studirao filozofiju na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove. Sudjelovao na većem broju domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova, objavio veći broj radova u domaćim i stranim znanstvenim publikacijama te sudjelovao u organizaciji više skupova i projekata. Dobitnik više stipendija (između ostaloga: Partial CEU fellowship for MA Program in Medieval Studies; Full CEU fellowship PhD Program in Medieval Studies; Istraživačka stipendija Instituta Balassi za postdoktorsko usavršavanje u akad. god. 2011/12 i 2013/14). Za dosadašnji rad primio i nekoliko nagrada (između ostaloga: CEU Academic Achievement Award for First-Year Doctoral Students (2006); CEU Advanced Doctoral Student Award (2007); Godišnja nagrada mladim znanstvenicima i umjetnicima Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu (2008), izabran među dvadeset „najizvrsnijih“ znanstvenih novaka u Republici Hrvatskoj (2013). Izabran je u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto docenta za područje humanističkih znanosti, polje povijest, grana hrvatska i svjetska srednjovjekovna povijest na Odsjeku za povijest FFZg (23. 10. 2013). Uže područja znanstvenog i stručnog interesa su mu hrvatska povijest te povijest srednje i jugoistočne Europe u ranome srednjem vijeku; povijest kršćanstva u kasnoj antici i srednjem vijeku; Hagiografija i kult svetaca u razdoblju od kasne antike do kasnog srednjeg vijeka; Procesi pokrštavanja i kristijanizacije u jugoistočnoj Europi; Pučka religioznost predmodernog razdoblja.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 23. 10 2013.


1. Vedriš, T. i Marinković, A. (ur.), Hagiologija: kultovi u kontekstu, Leykam international, Zagreb 2008.

2. „Historia Translations S Anastasie: kako (ne) čitati hagiografski tekst“, u: Hagiologija: kultovi u kontekstu (Zbornik I. Hagiografskog skupa Hrvatskog hagiografskog društva “Hagiotheca”, Dubrovnik, 20.–23. listopada 2005), ur. A. Marinković i T. Vedriš. Zagreb: Leykam, 2008, 39-58.

3. „‘Frankish’ or ‘Byzantine’ saint? The Origins of the cult of St. Martin in Dalmatia”, u: Papers from the First and Second Postgraduate Forums in Byzantine Studies: Sailing to Byzantium, Trinity College Dublin, 16-17 April 2007 and 15-16 May 2008., Ed. Savvas Neocleous, Cambridge Scholars Publishing, 2009, 219-248.

4. Vedriš, T. i Marinković, A. (ur.), Identity and Alterity in Hagiography and the Cult of Saints (Proceedings of the 2nd Hagiography Conference organised by Croatian Hagiography Society Hagiotheca', Split, 28-31 May 2008), Bibliotheca Hagiotheca, Series Colloquia, vol. 1., ed. A Marinković – T. Vedriš, Hagiotheca, Zagreb 2010.

5. Vedriš, T. i Ott, J. S. (ur.), Saintly bishops and bishops' saints (Proceedings of the 3rd Hagiography Conference co-organised by Croatian Hagiography Society 'Hagiotheca' and International hagiography Society, Poreč, 27-30 May, 2010), Bibliotheca Hagiotheca, Series Colloquia, vol. 2., ed. A Marinković – T. Vedriš, Hagiotheca – Humaniora, Zagreb 2012.

6. „Po čemu je u 9. stoljeću rotonda sv. Trojstva u Zadru mogla sličiti crkvi sv. Anastazije u Carigradu?“, u: Zbornik radova znanstvenog skupa „Stjepan Gunjača i hrvatska srednjovjekovna povijesno-arheološka baština” ,

197



(Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split, 18.-21. listopada 2011.), ur. T. Šeparović, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split 2012, 63-79.

7. „Exempla kao spolia: dva primjera uporabe antičkih mitoloških motiva srednjovjekovnoj zadarskoj hagiografiji“, u: Metamorfoze mita: mitologija u umjetnosti od srednjeg vijeka do moderne (Zbornik Dana Cvita Fiskovića, sv. 4), ur. D. Milinović i J. Belamarić, Odsjek za povijest umjetnosti, Zagreb 2012, 19-28.


2014-2015 Suradnik na istraživačkom seminaru kolaborativnog projekta „Framing Medieval Mediterranean Art“ Američke Akademije u Rimu, potpora Paul Getty Foundation.

2010-2013 Symbols that Bind and Break Communities: Saints? Cults as Stimuli and Expressions of Local, Regional, National and Universalist Identities, CEU Department of Medieval Studies – Országos Tudományos Kutatási Alapprogramok (Mađarska znanstvena istraživačka fondacija) NN 81446; voditelj: dr. Gábor Klaniczay – sastavnica međunarodnog projekta CULTSYMBOLS ESF EuroCORECODE Programa.

2007–2014 Monumenta Medievalia Varia (Srednjovjekovni povijesni spomenici) Ministarstvo obrazovanja i športa Republike Hrvatske, br. 130-1300620-0641; voditelj prof. dr. Neven Budak.

197




NAZIV PREDMETA: Pomoćne povijesne znanosti I.


IME NOSITELJA PREDMETA: prof. dr. Mirjana Matijević Sokol

IMENA NASTAVNIKA/SURADNIKA NA PREDMETU: doc. dr. Tomislav Galović


BROJ SATI NASTAVE: 15 S + 15 V


Ovaj predmet obuhvaća temeljni dio tradicionalnih pomoćnih povijesnih znanosti, odnosno latinsku paleografiju sa srednjovjekovnom epigrafijom. Predavanja će se održavati kroz tematske cjeline: Uvod. Pojam, cilj i metoda latinske paleografije. Postanak i razvoj latinske paleografije, osobito u Hrvata. Materija rukopisa, oblik rukopisa. Razvoj latinskog pisma. Klasifikacija i opća periodizacija latinskog pisma. Pisma rimskog razdoblja. Srednjovjekovna pisma. Kratice. Beneventana. Karolina. Gotica. Humanistika. Najvažniji epigrafski spomenici hrvatskoga srednjovjekovlja.

POPIS LITERATURE

Capelli, A, Lexicon abbreviturarum, Ulriko Hoepli, Milano 1996. (pretisak iz 1929.)Delonga, V, latinski epigrafički spomenici u ranosrednjovjekovnoj hrvatskoj, Muzejhrvatskih arheoloških spomenika, Split 1996.Matijević Sokol, M, “Latinski natpisi”, Hrvatska i Europa, I, Zagreb: HAZU-AGM, 1997, 239-256. Novak, V, Latinska paleografija, Univerzitet u Beogradu, izd. naučna knjiga, Beograd 1952. (ili 1966, 1980, 1987, 1991). Novak, V, Scriptura beneventana s osobitim obzirom na tip dalmatinske beneventane, paleografijska studija, Tisak tipografije d.d., Zagreb 1920.Stipišić, J, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, Školska knjiga, Zagreb 1991.


Nastava se odvija kroz predavanja i seminarski rad odnosno praktične vježbe. Doktorandi će dobiti uvid u mogućnosti svladavanja temeljnih vještina za samostalno znanstveno istraživanje, tehnička znanja i postupke za rad na srednjovjekovnoj izvornoj građi. Predviđeno je praktično svladavanje (transkribiranje) odabrane građe, rad u arhivima, bibliotekama i sl.


Konačna ocjena donosi se na temelju redovitosti pohađanja nastave (20%), aktivnosti u nastavi (20%) i usmenog ispita (60%).


Uspjeh se na kraju kolegija javno oglašava nakon čega se provodi evaluacija nastave od strane studenata.

BROJ ECTS BODOVA: 4

197




NAZIV PREDMETA: Pomoćne povijesne znanosti II.


IME NOSITELJA PREDMETA: prof. dr. Mirjana Matijević Sokol

IMENA NASTAVNIKA/SURADNIKA NA PREDMETU: doc. dr. Tomislav Galović, dr. sc. Ivan Botica




Ovaj predmet obuhvaća diplomatiku, kronologiju, egdotiku te osnove heraldike i sfragistike. Predavanja se održavaju kroz tematske cjeline: Definicija i povijesni pregled diplomatike, osobito kod Hrvata. Karakteristike isprave: unutrašnje i vanjske. Sudionici isprave. Javna isprava. Privatnaisprava. Formulari. Tradicija isprave. Falsifikati. Egdotika diplomatičkih izvora. Hrvatski notarijat. Pravila o izdavanju građe. Osnovni dijelovi datuma. Načini datiranja u srednjem vijeku. Svetkovine, ere, stilovi. Kako se služiti uskrsnim tablicama.Uvod u heraldiku s povijesnim pregledom i osnovnim pojmovima. Uvod u sfragistiku s povijesnim pregledom i osnovnim pojmovima.

POPIS LITERATURE

Capelli, A, Cronologia, cronografia e calendario perpetuo, Ulrico Hoepli, Milano 1983. (ili neko drugo izdanje) Grotenfend, H, Taschenbuch der Zeitrechnung des deutschen Mittelalters und der Neuzeit, Hahnsche Buchhandlung, Hannover 1960. ili 1991. Nagy, J, “Diplomatika. I. Postanak i razvoj. II. Izprave. III. Diplomatika kod Hrvata”, u: Hrvatska enciklopedija V, Hrvatski izdavalački bibliografski zavod, Zagreb 1945, 58-65.Stipišić, J, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, Školska knjiga, Zagreb 1991. Zmajić, B, Heraldika, sfragistika, genealogija, veksilologija, Goldenmarketing, Zagreb 1996.


Nastava se odvija kroz predavanja i seminarski rad odnosno praktične vježbe, po mogućnosti i u arhivu. Kroz ovu skupinu pomoćnih povijesnih disciplina svladat će se načini i metode objavljivanja povijesne građe srednjega vijeka pisane latinskim jezikom, a osobito će naglasak biti na razvijanju kritičkog stava i procjene vjerodostojnosti diplomatičkih vrela u sveukupnom kontekstu.


Konačna ocjena donosi se na temelju redovitosti pohađanja nastave (20%), aktivnosti u nastavi (20%) i usmenog ispita (60%).


Uspjeh se na kraju kolegija javno oglašava nakon čega se provodi evaluacija nastave od strane studenata.

BROJ ECTS BODOVA: 4

197



Redni broj: 52

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. Mirjana Matijević Sokol


Životopis: Rođena je 1952. u Splitu gdje je završila Klasičnu gimnaziju. Diplomirala je arheologiju i latinski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1976., te na istom fakultetu 1985. magistrirala, a 1999. doktorirala povijesne znanosti s temama iz života i djela Tome Arhiđakona. Zaposlena je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U zvanje redovitog profesora izabrana 2009. Predstojnica je Katedre za pomoćne povijesne znanosti i metodologiju historije Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Njezina znanstvena djelatnost, od prvih objavljenih radova u drugoj polovici 1970-ih do danas, obuhvaća nekoliko tematskih područja: pomoćne povijesne znanosti (diplomatika, paleografija, egdotika, heraldika, epigrafija), Toma Arhiđakon i njegova Salonitanska povijest, te hrvatska srednjovjekovna povijest u cjelini. Uz stotinjak objavljenih znanstvenih i stručnih radova te nekoliko knjiga sudjelovala je s predavanjima na četrdesetak domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Za znanstveno-stručne rezultate primila je Nagradu Josipa Jurja Strossmayera, te Plaketu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.



1. „Historia Salonitana post Thomam – recepcija Salonitanske povijesti do prvotiska“, u: Humanitas et litterae. Zbornik u čast Franje Šanjeka, ur. L. Čoralić i S. Slišković, Dominikanska naklada Istina (Dominikanska baština, knj. 6) i Kršćanska sadašnjost (Analecta Croatica Christiana, sv. 40), Zagreb 2009, 99-112.

2. „Natpis kneza Muncimira u kontekstu ranosrednjovjekovne epigrafije“, u: Zbornik o Luji Marunu. Zbornik radova sa Znanstvenog skupa o fra Luji Marunu u povodu 150. obljetnice rođenja (1857. – 2007.), Skradin – Knin, 7. – 8. prosinca 2007., ur. Ž. Tomičić i A. Uglešić, Gradska knjižnica Juraj Šižgorić – Šibenik, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Institut za arheologiju – Zagreb, Sveučilište u Zadru - Odjel za arheologiju, Šibenik – Zadar – Zagreb 2009, 149-158.

3. „Povlastica Andrije II. Varaždinu iz 1209. godine (povijesno-diplomatička analiza)“, u: 800 godina slobodnog kraljevskog grada Varaždina 1209. – 2009. (zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa održanog 3. i 4. prosinca 2009. godine u Varaždinu), ur. M. Šicel i S. Kaštela, Zagreb – Varaždin: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za znanstveni rad u Varaždinu, 2009, 19-26.

4. Hrvatska enciklopedija, sv. 11 (Tr-Ž), ur. S. Ravlić, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2009, s. v. uncijala, vizigotika, vjerodostojna mjesta, zaglavlje.

5. Matijević Sokol, M. i Sokol, V., „ Quedam Helena regina.....“, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 3. ser., vol. XLIII., Zagreb 2010, 415-431.

6. „Historia Salonitana i Historia Salonitana maior – Gunjačin pristup“, u: Zbornik Stjepan Gunjača i hrvatska srednjovjekovna povijesno-arheološka baština 1. (zbornik radova sa Znanstvenog skupa ''Stjepan Gunjača i hrvatska srednjovjekovna povijesno-arheološka baština u povodu 100. obljetnice rođenja akademika Stjepana Gunjače'', Split 3. – 6. studenog 2009.), ur. T. Šeparović, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split 2010, 331-339.

7. „ 1150. obljetnica darovnice kneza Trpimira“, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, sv. 25 /= Znanstveni skup Hrvatskog arheološkog društva "100 godina Arheološkog muzeja Istre u Puli – Novija istraživanja u Hrvatskoj", Pula, 8. – 12. listopada 2002.), Zagreb – Pula 2010, 9-19.

8. „Split“ i „Toma Arhiđakon“, u: The Oxford Dictionary of the Middle Ages, vol. I-IV, general editor Robert E. Bjork, Oxford: Oxford University Press, 2010.

9. „Latinska epigrafija otoka Krka od IX. do XII. stoljeća. Prilog kontekstualizaciji novopronađenog natpisa u gradu Krku“, u: Az grišni diak Branko pridivkom Fučić – Radovi međunarodnoga znanstvenog skupa o životu i djelu akademika Branka Fučića (1920. – 1999.) / “I, the Errant Pupil Branko, Surnamed Fučić” – Conference Papers

197



from the International Scholarly Seminar on the Life and Work of Academician Branko Fučić (1920-1999), priredio / edited by T. Galović, Malinska – Rijeka – Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Institut za povijest umjetnosti, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Staroslavenski institut, Sveučilišna knjižnica Rijeka, Općina Malinska-Dubašnica, 2011, 739-758.

10. „Notae epigraphicae, palaeographicae, chronologicae, historiographicae (…) u radovima M. Barade“, Povijesni prilozi, god. XXX, br. 40, Zagreb 2011, 23-33.

11. „Prozopografska crtica o zagrebačkom biskupu Stjepanu II. (1225. – 1247.)“, u: Zbornik Nikše Stančića, ur. I. Iveljić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Odsjek za povijest i Zavod za hrvatsku povijest – FF-press, Zagreb 2011, 55-64.

12. Matijević Sokol, M., Botica, I., Galović, T., Privilegia fundationis monasterii sanctae Mariae Czriqueniczae – Fundacijske isprave samostana svete Marije u Crikvenici, II. izdanje, Grad Crikvenica (izvršni nakladnik Glosa d.o.o. Rijeka), Crikvenica 2011.

13. Matijević Sokol, M. i Galović, T., „Profesor Jakov Stipišić (1920. – 2010.)“, Historijski zbornik, god. LXIV, br. 1, Zagreb 2011, 287-297.

14. „600. obljetnica grada Crikvenice. O ispravi kneza Krčkoga Nikole IV. od 14. kolovoza 1412.“, Hrvatska revija – časopis Matice hrvatske za književnost, umjetnost i kulturu življenja XII, 4, 2012, 34-40.

15. „Splitski srednjovjekovni književni krug“, Mogućnosti – književnost, umjetnost, kulturni problemi LX (2013) 7-9: 1-9. (uvodni esej na manifestaciji: Dvadeset i četvrta Knjiga Mediterana (23. – 29. rujna 2012.), Književni krug Split, Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu, Split 2012.).


MEDIAEVALIA CROATICA

MONUMENTA MEDIAEVALIA VARIA

197



Redni broj: 53

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. Tomislav Galović


Životopis: Rođen u Novoj Gradiški 1979. Završio Pazinski kolegij – klasičnu gimnaziju, diplomirao povijest 2003., arhivistiku 2004., a studij latinskoga apsolvirao 2008. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pri istom fakultetu doktorirao 2010. s temom Libellus Policorion – Rogovski kartular (diplomatičko-povijesna analiza) pod mentorstvom prof. dr. sc. Mirjane Matijević Sokol. Istražuje hrvatsku srednjovjekovnu povijest (politička, crkvena, kulturna) i pomoćne povijesne znanosti (paleografija, diplomatika, kronologija, egdotika, heraldika), a posebno latinsku i hrvatsku glagoljičku, ćiriličku i latiničku pisanu kulturu, fenomen glagoljaštva i povijest otoka Krka. U znanstveno-stručnom opusu broji dvije autorske i dvije koautorske knjige, te tridesetak znanstveno-stručnih članaka. Izvršni je urednik znanstvenog časopisa Krčki zbornik. Sudjelovao na dvadesetak međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova. Suradnik Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža i Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, tajnik i član Predsjedništva Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti. Dobitnik Državne nagrade za znanost za 2004.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: U zvanje znanstvenog suradnika izabran 29. II. 2012., dok je trenutačno u proceduri za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta.

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa, odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa1. „Benediktinci – izvorište hrvatske trojezične i tropismene kulture u srednjem vijeku“, u: Humanitas et litterae. Zbornik u čast Franje Šanjeka, ur. L. Čoralić i S. Slišković, Dominikanska naklada Istina (Dominikanska baština, knj. 6) i Kršćanska sadašnjost (Analecta Croatica Christiana, sv. 40), Zagreb 2009, 777-786. 2. Paulus Diaconus, Historia Langobardorum – Pavao Đakon, Povijest Langobarda, priredili i preveli R. Šćerbe i H. Šugar, komentar i popratne tekstove napisali T. Galović, I. Goldstein, H. Gračanin, Nakladni zavod Globus (Biblioteka Orbis Latinus), Zagreb 2010, T. Galović je autor studije o piscu i djelu (303-338; 376-385), koautor komentara (206-282), jedan od urednika i pokretača biblioteke Orbis Latinus.3. Matijević Sokol, M, Galović, T, Botica, I, Privilegia fundationis monasterii sanctae Mariae Czriqueniczae – Fundacijske isprave samostana svete Marije u Crikvenici, drugo izdanje, Grad Crikvenica – Centar za kulturu „Dr. Ivan Kostrenčić“, Crikvenica 2011.4. „Az grišni diak Branko pridivkom Fučić” – Radovi međunarodnoga znanstvenog skupa o životu i djelu akademika Branka Fučića (1920. – 1999.) / “I, the Errant Pupil Branko, Surnamed Fučić” – Conference Papers from theInternational Scholarly Seminar on the Life and Work of Academician Branko Fučić (1920-1999), priredio / edited by T. Galović,: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Institut za povijest umjetnosti, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Staroslavenski institut, Sveučilišna knjižnica Rijeka, Općina Malinska-Dubašnica, Malinska – Rijeka – Zagreb 2011.5. „Miho Barada kao nastavnik pomoćnih povijesnih znanosti i profesor hrvatske povijesti“, Povijesni prilozi, XXX, 40, 2011, 45-61.6. Matijević Sokol, M. i Galović, T, „Profesor Jakov Stipišić (1920. – 2010.)“, Historijski zbornik, god. LXIV, br. 1, Zagreb 2011, 287-297. – životopis s bibliografijom (koautorica M Matijević Sokol)7. Galović, T. i Botica, I, „Fra Petar Runje – povjesničar franjevaštva i istraživač hrvatskog glagoljaštva“, u: Petar Runje, Prema izvorima II. Rasprave i članci o hrvatskim franjevcima trećoredcima glagoljašima, Povijesno društvo otoka Krka (Krčki zbornik, sv. 68. Posebno izdanje, sv. 61.) i Provincijalat franjevaca trećoredaca glagoljaša (Biblioteka Novaja i vethaja, knj. 9), Krk – Zagreb 2012, 241-263. 8. „Arhiv Rogovske opatije“, Arhivski vjesnik – Bulletin d'archives 55, 2012, 103-116.9. Galović, T. i Dujmović, P, „O. dr. sc. Anđelko Badurina, franjevac i povjesnik umjetnosti. Pola stoljeća znanstvenoga rada“, u: Anđelko Badurina, Inventar samostana sv. Marije Magdalene u Portu na otoku Krku (1734. – 1878.), Glosa d.o.o. i Provincijalat franjevaca trećoredaca glagoljaša (Monumenta glagolitica Tertii ordinis regularis sancti Francisci in Croatia, vol. I. / Glagoljski spomenici Trećega franjevačkog reda u Hrvatskoj, sv. 1.), Rijeka – Zagreb 2013, str. 223-262.10. „Josip Matasović kao profesor pomoćnih povijesnih znanosti na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu“, u: Josip Matasović i paradigma kulturne povijesti. Zbornik radova znanstvenog skupa

197



održanog u Slavonskom Brodu 23. – 24. studenoga 2012., ur. S. Leček, Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje - Slavonski Brod (Bibliotheca Croatica: Slavonica, Sirmiensia et Baranyensia – Posebna izdanja, knj. 14), Hrvatski državni arhiv - Zagreb, Društvo za hrvatsku povjesnicu – Zagreb, Slavonski Brod – Zagreb 2013, 243-276. 11. „Ego a puero baptizatus fui et litteras Latinas didici… – prilog proučavanju latinske pismenosti u srednjovjekovnoj Bosni (s posebnim osvrtom na 15. stoljeće)“, u: Stjepan Tomašević (1461.-1463.) – slom srednjovjekovnoga Bosanskog Kraljevstva. Zbornik radova sa Znanstvenog skupa održanog 11. i 12. studenoga 2011. godine u Jajcu, ur. A. Birin: Hrvatski institut za povijest u Zagrebu i Katolički bogoslovni fakultet u Sarajevu, Zagreb – Sarajevo 2013, 179-219. 12. Galović, T., Nikolić Jakus, Z., Janeković Römer, Z., Radić, Ž, 725 godina Vinodolskog zakonika – 725 godina suzbijanja korupcije u Hrvatskoj, ur. Z. A. Petrović, Udruga Kultura i etika, Zagreb 2013. (autor poglavlja: Vinodolski zakon – 725 godina poslije, 7-19)13. „Benediktinci i benediktinke u Biogradu u ranom srednjem vijeku“, u: Glagoljica i glagoljaštvo u biogradskom kraju. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa Glagoljica na biogradskom području održanoga 17. studenoga 2012. u Biogradu, ur. Vjekoslav Ćosić, Grad Biograd, Ogranak Matice hrvatske u Zadru, Sveučilište u Zadru, Biograd – Zadar 2014, 95-116.

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su relevantni za područje doktorskog programaMonumenta mediaevalia varia (MZOŠ, br. 130-1300620-0641)

197



Redni broj: 54

Titula, ime i prezime nastavnika: dr. sc. Ivan Botica

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Staroslavenski institut

Životopis: Ivan Botica rođen je 1978. u Splitu. Osnovnu je školu završio u Otoku, klasičnu gimnaziju u Sinju. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je kroatistiku i povijest. Od 2004. do 2012. bio je znanstveni novak na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na istom je fakultetu 2011. godine završio doktorski studij medievistike, obranivši doktorski rad Krbavski knezovi u srednjem vijeku. Od 2012. zaposlen je kao znanstveni suradnik na Staroslavenskom institutu u Zagrebu.

Od 2005. predaje na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a od 2011. godine na Hrvatskom katoličkom sveučilištu i Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Dvije je godine predavao i na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Kolegiji su mu vezani uz svjetsku povijest srednjeg vijeka, crkvenu povijest srednjeg vijeka i hrvatsku tropismenost. U zvanje znanstvenog suradnika izabran je 29. II. 2012., a u zvanje naslovni docent 23. X. 2013.

Od 2012. član je uredništva časopisa Communio i časopisa Slovo. Dvije je godine bio član stručne radne skupine za povijest pri Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja MZOS RH.

Znanstvena su mu istraživanja vezana uz hrvatsku tropisanu baštinu te uz hrvatsku srednjovjekovnu i ranonovovjekovnu povijest. Sudjelovao je na desetak međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova, objavio dvadesetak znanstveno-stručnih radova i recenzirao desetak članaka, zbornika i monografija. Na mrežnoj stranici Hrvatske znanstvene bibliografije vodi se pod brojem 26891.


Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa, odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa1. „Franjevački samostan i crkva sv. Marije u podgrađu Cetini pod Sinjem (primjer povijesnoga diskontinuiteta)“, Povijesni prilozi, 38, 2010, 9–29.2. „Što su ufani prijatelji dobili objavom „krajišničkih pisama“ u Sarajevu? [Bosanska ćirilična pisma. Bosnian Cyrillic letters. Izbor / Selected by L. Nakaš. Sarajevo: Međunarodni Forum Bosne. Forum Bosnae 53–54. 2011., 386 str.]“, Slovo 62 (2012, 326–333).3. Botica I. i Rimac, M, „Hrvatska ćirilica u glagoljskim matičnim knjigama zapadno od Krke“, u: „Az grišni diak Branko pridivkom Fučić“. Radovi međunarodnoga znanstvenog skupa o životu i djelu akademika Branka Fučića (1920– 1999). prir. T. Galović, HAZU – Institut za povijest umjetnosti – KBF Sveučilišta u Zagrebu – Staroslavenski institut, Sveučilišna knjižnica Rijeka – Općina Malinska-Dubašnica, Malinska – Rijeka – Zagreb 2011, 521–550. 4. Botica, I. i Galović, T, „Iz rada na cjelokupnoj bibliografiji Branka Fučića“, u: „Az grišni diak Branko pridivkom Fučić“. Radovi međunarodnoga znanstvenog skupa o životu i djelu akademika Branka Fučića (1920– 1999). prir. T. Galović, HAZU – Institut za povijest umjetnosti – KBF Sveučilišta u Zagrebu – Staroslavenski institut, Sveučilišna knjižnica Rijeka – Općina Malinska-Dubašnica, Malinska – Rijeka – Zagreb 2011, 161–174. 5. „Zadar i njegovo hrvatstvo u očima fra Šimuna Milinovića“ u: Zbornik Nikše Stančića, ur. Iskra Iveljić, Filozofski fakultet – FF press, Zagreb 2011, 165–185.

6. Matijević Sokol, M, Galović, T, Botica, I, Privilegia fundationis monasterii sanctae Mariae Czriqueniczae – Fundacijske isprave samostana svete Marije u Crikvenici, drugo izdanje, Grad Crikvenica – Centar za kulturu „Dr. Ivan Kostrenčić“, Crikvenica 2011.

197



7. Botica, I. i Galović, T, Prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol – biobibliographica sexagenariae dicata. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 44, 2012, 61–89.

8. Galović, T. i Botica, I, „Fra Petar Runje – povjesničar franjevaštva i istraživač hrvatskog glagoljaštva“, u: Petar Runje, Prema izvorima II. Rasprave i članci o hrvatskim franjevcima trećoredcima glagoljašima, Povijesno društvo otoka Krka (Krčki zbornik, sv. 68. Posebno izdanje, sv. 61.) i Provincijalat franjevaca trećoredaca glagoljaša (Biblioteka Novaja i vethaja, knj. 9), Krk – Zagreb 2012, 241-263.

9. Grgin, B. i Botica, I, „The Counts Kurjaković of Krbava in the medieval history of modern-day Slovakia“ u: Slovakia and Croatia: Historical Parallels and Connections (until 1780). M. Homza, J. Lukačka, N. Budak (eds.). Department of Slovak History at the Faculty of Philosophy of Comenius University Bratislava, Bratislava 2013, 164-174.

10. Botica, I, Galović, T, Kuhar, K, Sudec, S, Predgovor, u: Anđelko Badurina, Inventar samostana sv. Marije Magdalene u Portu na otoku Krku (1734. – 1878.) , Glosa d.o.o. i Provincijalat franjevaca trećoredaca glagoljaša, Rijeka – Zagreb 2013, 9–12. (I. Botica kolacionirao glagoljski rukopis)

11. Botica, I. i Rimac, M, „Svetačko ime Dujam među Splićankama i Splićanima u 18. stoljeću“, u: Splitska hagiografska baština: povijest, legenda, tekst, J. Belamarić, B. Lučin, M. Trogrlić, J. Vrandečić (ur.), Književni krug Split – Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, Split 2014, 479–495.

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su relevantni za područje doktorskog programaMonumenta mediaevalia varia (MZOŠ, br. 130-1300620-0641)Glagoljska paleografija (MZOŠ, br. 090-0900998-0997)

197




NAZIV PREDMETA: Metodologija arheoloških istraživanja


IME NOSITELJA PREDMETA: prof.dr. Krešimir Filipec


prof. dr. Zdravka Hincak; dr. sc. Ana Azinović Bebek, znan. surad.




Klasična metodologija arheoloških istraživanja dopunjuje se novim pristupima, kako na samim terenskim istraživanjima, tako i sve širom lepezom laboratorijskih analiza na prikupljenim uzorcima, ali je i nužni krajnji tumač svih dobivenih rezultata. Povijesni izvori, pa i u novovjekovlju nisu uvijek dostatni da se dovoljno duboko i cjelovito rasvijetli život na nekom prostoru. Pisani izvori mogu biti dobro polazište, ali i u kontradikciji sa stvarnim zbivanjima, jer su često izvor gledanja samo jedne strane. Svjedoci smo nagle izmjene krajolika, ne samo civilizacijski 'kultivirajućeg', već u našim okolnostima češće zapuštajućeg ili čak pustog. U tim prostorima rekonstruirati život i u najrecentnije vrijeme sve je teže. Cilj predmeta je usmjeriti studente poslijediplomskog studija da se neposredno približe terenu i samim, danas zatrpanim, naseljima i iz njihovih još uvijek prikrivenih izvora dobiju nove dodatne informacije o intenzitetu života na nekom prostoru. Nužno je poznavajući arheološke metode rada rekonstruirati i cjelinu okoliša, jer je on značio ekonomsku osnovu od koje se živjelo. Sama novovjeka nalazišta (utvrde, naselja, crkve i groblja) bit će prikazana u cjelini življenja kroz prizmu objekata, ali i pokretnih nalaza koji govore o životnom standardu i mogućim vezama s vanjskim svijetom. Definiraju se načini arheoloških istraživanja te se obradjuju klasične i suvremene metode otkrivanja i evidentiranja nalazišta te zakonitosti u postupcima i dokumentiranju najvažnijeg vida prikupljanja arheološke gradje – iskopavanjima te njihova interpretacija.

POPIS LITERATURE

Barker, Ph, Tehnike arheološkog iskopavanja, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split 2000.

Brather, S, Ethnische Interpretationen in der frühgeschichtlichen Archäologie. Geschichte, Grundlagen und Alternativen. Reallexikon der Germanischen Altertumskunde, Ergänzungsband 42 (Berlin, New York 2004).

Renfrew, C. i Bahn, P, Archaeology: Theories, Methods and Practice, Thames and Hudson, London 1999.


Definiraju se načini arheoloških istraživanja. Obradjuju se klasične i suvremene metode otkrivanja i evidentiranja nalažišta te zakonitosti u postupcima i dokumentiranju najvažnijeg vida prikupljanja arheološke gradje – iskopavanjima. Razradjuje se ideja sveobuhvatnijeg sagledavanja nalazišta: kao prostora neposrednog naseljavanja, komunikacija i šireg zaledja kao područja gospodarske eksploatacije.


Seminarski rad nakon odlaska na pojedini lokalitet i upoznavanje njegovog okoliša, pismena i usmena provjera znanja.


Anketa

197



BROJ ECTS BODOVA: 4

197



Redni broj: 55

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. Krešimir Filipec


Životopis

Krešimir Filipec je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao je jednopredmetnu arheologiju i jednopredmetnu povijest. 1995. je diplomirao jednopredmetnu arheologiju. Od veljače 1996. zaposlen je na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na Katedri za Opću srednjovjekovnu i nacionalnu arheologiju. Godine 2002. obranio je doktorsku disertaciju pod naslovom: Naseljenost srednjovjekovne Slavonije prema arheološkim izvorima. Od akademske godine 2002./03. predaje sve predmete iz Opće srednjovjekovne arheologije (kasna antika, Germani, Huni, Slaveni, Avari, kasni srednji i novi vijek). Od 2006. godine u skladu s novim programima uveo je više novih predmeta na studij arheologije. Sudjeluje u izvođenju nastave na Doktorskom studiju arheologije i medievistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2010. predaje i na Filozofskom fakultetu u Sarajevu srednjovjekovnu arheologiju na preddiplomskom studiju. Pod njegovim vodstvom obranjen je jedan magistarski rad i tri doktorska rada te više od dvadeset diplomskih radova. Od 2004. voditelj je znanstvenog projekta Južna Panonija u ranom srednjem vijeku s vrlo vrijednim rezultatima. Od siječnja 2004. do lipnja 2005. kao pomoćnik ministra kulture vodio je Upravu za zaštitu kulturne baštine u Ministarstvu kulture. Vodio je mnogobrojna arheološka istraživanjima, a kao član ekipe i stručni konzultant sudjelovao je također u različitim arheološkim istraživanjima i konzervatorskim radovima na spomenicima kulture u Hrvatskoj i inozemstvu. Član je više stručnih povjerenstava za arheološke i spomeničke komplekse i stručnih radnih grupa za praćenje njihove obnove. Do sada je objavio tri samostalne i dvije knjige u koautorstvu, te više znanstvenih radova i prethodnih priopćenja, a s izlaganjima je sudjelovao na više znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu. Uredio je i recenzirao više knjiga i članaka. Postavio je nekoliko autorskih muzejskih izložbi te je sudjelovao u postavi različitih drugih izložaba, kao i u izradi stalnih postava muzeja. Bavi se ranosrednjovjekovnim razdobljem, posebno hrvatskim ranim srednjim vijekom. Od 2009. predstojnik je Katedre za opću srednjovjekovnu i nacionalnu arheologiju.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: veljača 2012.


1. „Problem kronologije grobalja 9. i 10. stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj“, Starohrvatska prosvjeta, III. s. 36, Split 2009, 113–124.2. „Slavenski paljevinski grob iz Lobora“, Adriatica 3, Zadar 2009, 347-357.3. Arheološko – povijesni vodič po svetištu Majke Božje Gorske u Loboru, Zagreb 22010. 4. „Drvena crkva u Loboru – najstarija franačka misionarska crkva u sjevernoj Hrvatskoj“, Starohrvatska prosvjeta, III. s. 37, Split 2010, 51-59.5. „Srednjovjekovna keramika s lokaliteta Borinci - Crkvište - Crni Gaj 1961“, Opvscvla archaeologica 34, Zagreb 2010, 255-284.

6. Srednjovjekovno groblje i naselje Đakovo - Župna crkva, Istraživanja Katedre za opću srednjovjekovnu i nacionalnu arheologiju, Monografije, sv. 1, Zagreb 2012.


Južna Panonija u ranom srednjem vijeku

Međunarodni znanstveni projektiHrvatska-Ukrajina: Etnokulturni i državotvorni procesi u ukrajinskom Prikarpaću i sjevernoj Hrvatskoj u drugoj polovici I. tis. n. e. (suvoditelj)

197



197



Redni broj: 56

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. Zdravka Hincak


Životopis

Zdravka Hincak je diplomu diplomiranog inženjera geologije-paleontologije stekla je 1995. godine, nakon završetka zajedničkog studija PMF-a i RGNF-a u Zagrebu. Od tada do 2005. godine suradnica je na više znanstvenih projekata iz područja arheologije, arheozoologije, a boravi i na stručnim usavršavanjima u inozemstvu (Prag, Berlin). Obranila je doktorsku disertaciju iz polja Arheologije (biološka antropologija) pod naslovom „Najranija indoeuropska seoba, prema arheološkim nalazima iz Slavonije“ (mentori: prof. Marija Štefančič, prof. Aleksandar Durman) 2005. godine. Od 2003.-2007. godine radila je kao antropolog i zooarheolog na brojnim arheološkim nalazištima na projektu „Arheologija na autocestama Slovenije“ u organizaciji DARS-a (Družbe za avtoceste v Republiki Sloveniji): Sredno Polje-Čatež (2002), Nova Tabla-Murska Sobota (2002/2003), Lenart, Bertoki (2004.), Ivankovci, Zatak, Martinč-Koper (2004.), Mariborska cesta-Celje I, II i III etapa (2004-2006.) Rifnik-Celje, Turnišče, Zagonce (2006.) Koper (2007.). Suradnica je Inštituta za dediščino Sredozemlja, Znanstveno raziskovalnega centra v Kopru, Univerze na Primorskem od 2005. godine. Od 2008. godine zaposlena je na Odsjeku za arheologiju (2008.-2014. docent, od 2014. izvanredni profesor) i predaje na dodiplomskom, diplomskom i postdiplomskom stupnju. Objavila je 46 znanstvena rada u časopisima i zbornicima znanstvenih skupova. Aktivna je na domaćim i inozemnim znanstvenim skupovima i organizacijama ljetnih škola biološke antropologije (Koper, Slovenija- 2010, Lobor, Hrvatska- 2013, 2014). Od 2005. član je uredničkog odbora znanstvenog časopisa “Studia universitatis hereditati” (Založba Univerze na Primorskem, Slovenija). Član je Europskog udruženja antropologa, Hrvatskog antropološkog društva, Slovenskog antropološkog društva i Slovenskog arheološkog društva. Tijekom 2012. stručno se usavršavala iz područja forenzične antropologije (Forensic Division Unit, Podrinje Identification Project, International Commission on Missing Persons, Tuzla, Bosna i Hercegovina). Područje interesa: bioarheologija, forenzična antropologija, paleopatologija i zooarheologija. Od 2008. godine, kada je izabrana u zvanje docent.



1. Hincak Z., Mihelić D., Osteološka analiza životinjskih ostataka/Osteological Analysis of the Faunal Remains. In: Balen J. (ur.), Đakovo-Franjevac- kasno brončanodobno naselje. Arheološki muzej, Zagreb, 2011, 128-135.

2. Hincak Z., Zooarheološke in antropološke analize kostnih ostankov. In: Kerman B., Đurić B. (ur.), 24 Pod Kotom - sever pri Krogu. Zbirka monografija „Arheologija na avtocestah Slovenije“ , Zavod za varstvo kulturne dediščine Slovenije, Ljubljana, 2011, 266-271.

3. Hincak Z., Guštin M. The Anthropological Analysis of Celtic Graves from Brežice and Dobova (Slovenia). In: Guštin M., Jevtić M. (ur.), The Eastern Celts: The Communities between the Alps and The Black Sea. Založba Annales Mediterranea, Koper, 2011, 241-254.

4. Hincak Z., Cavalli F., Durman A., The Cranial Analysis of Eight Skulls from Collective Grave of the Early Bronze Age Vučedol Site (East Slavonia, Croatia). Collegium Antropologicum 37(1) (2013.), 229-237.

5. Mihelić D, Pavić M, Hincak Z., A Craniometrical Analysis of The Early Bronze Age Dogs from Vučedol Site (East Slavonia, Croatia). Collegium Antropologicum 37(1) (2013), 239-244.

197




Razvoj sustava za DNA analizu arheoloških koštanih uzoraka (prof. Damir Marjanović, “Genos”, MZOS, 2007.-2011.) (suradnik).

Vučedolska kultura na tlu Hrvatske (prof. Aleksandar Durman, Filozofski fakultet, MZOS, 2007.-2013.) (suradnik).

Archaeological Relations on the Region of Mediterranean, Alps and Pannonian Plane: Selected Chapters of the European Cultural History“ (bilateralni projekt Slovenija-Hrvatska, MZOS, prof. Mitja Guštin, prof. Aleksandar Durman, 2011.-2013.) (suradnik).

197



Redni broj: 57

Titula, ime i prezime nastavnika: dr. sc. Ana Azinović Bebek, viši konzervator arheolog, znanstveni suradnik

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Hrvatski restauratorski zavod

Životopis: Rođena sam 14. travnja 1973. godine u Zagrebu. Maturirala sam 1991. godine u Jezičnom obrazovnom centru u Zagrebu, zvanje dipl. arheologa stekla sam na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2000. godine. Na istom sam fakultetu 2007. godine stekla znanstveni stupanj magistra znanosti iz polja arheologije (Župna crkva sv. Marije Magdalene u Čazmi). Znanstveni stupanj doktora znanosti iz polja arheologije stekla sam 2012. godine (Novovjekovni nabožni predmeti pronađeni prigodom arheoloških istraživanja na lokalitetima sjeverozapadne Hrvatske), također na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Od 2001.g zaposlena sam u Hrvatskom restauratorskom zavodu. Radila sam kao arheolog suradnik u Odjelu za graditeljsku baštinu (do 2003), kao voditeljica Odsjeka za restauriranje arheoloških nalaza (do 2005), a zatim kao voditeljica Odjela za kopnenu arheologiju. U 2006. godini položila sam ispit za temeljno zvanje konzervator arheolog. Od 2010. g. radim kao Pročelnica Službe za arheološku baštinu. U 2010. godini stekla sam stupanj višeg konzervatora arheologa. Od šk. god. 2012./2013. predajem kolegiji Arheologija i Povijest srednjega vijeka, a od 2013./2014. kolegij Novovjekovna arheologija na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U rujnu 2013. godine stekla sam zvanje znanstvenog suradnika. Urednica sam časopisa Portal za priloge o arheološkoj baštini.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 17. 9. 2013. (znanstveni suradnik)


1. Pleše, T. i Azinović Bebek, A, „Arheološka istraživanja župne crkve Marije Magdalene u Čazmi“, u: Opuscula Archaeologica, 29, Zagreb 2005, 287-304.

2. Župna crkva sv. Marije Magdalene u Čazmi, magistarski rad, Filozofski fakultet, Zagreb 2007.

3. „Hodočasnici iz Čazme u 17. i 18. stoljeću“, u: Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, Zagreb, 3.s. XL, 2007, 391-405.

4. „Krunice 17. i 18. stoljeća iz Čazme“, u: Opuscula Archaeologica, 32, Zagreb 2008, 167-194.

5. „ Križevi u novovjekovnim grobovima župne crkve sv. Marije Magdalene u Čazmi“, u: Prilozi Instituta za arheologiju, 26, Zagreb 2009, 271-290.

6. „Novovjekovni nalazi u grobovima 17. i 18. stoljeća oko crkve sv. Nikole Biskupa u Žumberku“, u: Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 3.s., XLII, Zagreb 2009, 463-488.

7. Azinović Bebek, A. i Pleše, T, „Arheološka istraživanja unutrašnjosti kapele sv. Petra u Novom Mjestu“, u: Cris, Križevci, god. XI., br. 1, 2009, 6 – 16.

8. „Novovjekovni nalazi iz grobova kraj crkve Rođenja Blažene Djevice Marije u Sveticama“, u: Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 3.s., XLIII, Zagreb 2010, 19-39.

9. „ Why do we need mediators in relationship with God? Considerations on relationship of God and believers through ordinary presentation on Early Modern patron saints medals“, The 2nd RefoRC Conference, “Preparing for Death – Remembering the Dead”, Oslo, 10. - 12. svibnja 2012, (predavanje, neobjavljeni rad, znanstveni).

10. Novovjekovni nabožni predmeti nađeni prigodom arheoloških istraživanja na lokalitetima zapadne Hrvatske, doktorski rad, Filozofski fakultet, Zagreb 2012.

197



11. „O hodočasničkim privjescima s područja Hrvatske“, u: Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, 30, 2013, 107-119.

12. „Pilgrims from Croatia on the Holy Roman Empire`s territory during the Thirty Year`s War“, Abstract, 19th Annual Meeting of the European Association of Archaeologists, Turek, Jan (ur.), University of West Bohemia in Pilsen, Czech Republik, Pilsen 2013. 30-30. (predavanje, sažetak).


197




NAZIV PREDMETA: Kartografski izvori za predmodernu povijest


IME NOSITELJA PREDMETA: dr. sc. Dubravka Mlinarić





U okviru ovog predmeta doktorandi će preispitati mogućnosti čitanja starih karata u cilju valorizacije karte kao subjektivnog konstrukta ali ujedno i potrebe analitičkog i komparativnohistorijskog propitivanja vjerodostojnosti takvog povijesnog izvora za analizu specifičnih socioekonomskih, političkih, gospodarskih i kulturnih procesa i promjena u širem regionalnom, srednjoeuropskom i mediteranskom prostoru. Koristeći predznanja studenata različitih studijskih smjerova na postavkama izrazite praktičke interdisciplinarnosti analiza kartografskog sadržaja bit će usmjerena na brojne aspekte multidimenzionalnog prikaza prije svega hrvatskih prostora, podijeljenih između srednjoeuropskih i sredozemnih centara moći. Suprotno prevladavajućem povijesno-geografskom pristupu, u nastavi će se primjenjivati inovativne paradigme u analizi karte, poput “prostornog obrata“ u postmodernoj geografiji i novoj kulturnoj kartografiji, prema kojem se kartografirani prostor hrvatskih zemalja može shvatiti kao sintetizirani Trećeprostor. Posebna će pozornost biti usmjerena na kognitivnu razinu kartografije, korištene u svrhu političke propagande, argumentiranja prostornih osvajanja ili isticanja identiteta, odnosno podrijetla kartografa. Problemski okvir uključit će preispitivanje mogućnosti čitanja najstarijih kartografskih izvora odnosno rekonstrukcije povijesnih procesa, dovodeći ih u vezu s njima korespondirajućom vrstom karata, primjerice uspoređujući posljedice ratnih osvajanja s nastankom novih političko-administrativnih ili vojnih karata ali i s pojavom mapiranja gospodarskog iskorištavanja i migracija pa čak i kulturnog percipiranja Drugog. Nakon inicijalne analize antičkoga kartografskog vizualiziranja istočnoga Sredozemlja i Jadrana te pojave Ptolemejeve sinteze antičkih znanja i nadgradnje u kasnijim preradama njegovih karata, fokus će se preusmjeriti na koncepcijski sraz srednjovjekovnih karata svijeta (mappae mundi), koje odražavaju percepcije svijeta odnosno socijalne konstrukcije (imaginativna kartografija) toga vremena s jedne strane s portulanima kao praktičnim plovidbenim alatima, nužnim za navigaciju na europskom „unutarnjem moru“ s druge strane. Stručno upućivanje studenata u temelje kritičkog znanstvenog istraživanja građe različitih epoha i kartografskih tradicija obuhvatit će i ranonovovjekovno razdoblje odnosno vrijeme najintenzivnijeg razvitka kartografije, prije svega habsburške, mletačke i osmanske provenijencije, uključujući interdisciplinarno, sinkronijsko i anakronijsko sravnjivanje karte s drugim vrstama povijesnih izvora.

POPIS LITERATURE

Black, J, Maps and History: Constructing Images of the Past, Yale University Press, New Haven 2000.

Craib, R. B, »Cartography and power in the conquest and creation of New Spain«, Latin American Research Review, god. 35, br. 1, 2000, 7–36.

Fürst-Beliš, B. i Zupanc, I. „Images of the Croatian Borderlands: Selected Examples of Early Modern Cartography“, Hrvatski geografski glasnik, god. 69, br. 1, 2007, 7-23.

Harley, J. B, „Maps, Knowledge and Power“, u: D. Cosgrove i S. Daniels (ur.). The Iconography of

197



Landscape, Cambridge University Press, Cambridge 1988, 277-312.

Mlinarić, D. i Gregurović, S, „Kartografska vizualizacija i slika Drugoga na primjeru višestruko graničnih prostora“, Migracijske i etničke teme, vol. 27, br. 3, 2011, 345-373.

Slukan Altić, M, Povijesna kartografija. Samobor 2003. (odabrana poglavlja)

Škiljan, D, Mappae Mundi, Antibarbarus, Zagreb 2006.

Dodatna literatura:

Harley, J. B, »Deconstructing the Map«, Cartographica, god. 26, br. 2, 1989, 1–20.

Kozličić, M, Kartografski spomenici Hrvatskoga Jadrana, Zagreb 1995. (odabrana poglavlja)

Maleković, V. (ur.), Granice Hrvatske na zemljovidima od 12. stoljeća do 20. stoljeća , Katalog Muzeja za umjetnost i obrt, Zagreb 1993.

Marković, M, Descriptio Croatiae, Zagreb 1993. (odabrana poglavlja)

Novak, D, Lapaine, M, Mlinarić, D. (ur.) (2005) Pet stoljeća geografskih i pomorskih karata Hrvatske / Five Centuries of Map and Charts of Croatia, Školska knjiga, Zagreb 2005. (odabrana poglavlja)


Gradivo obuhvaćeno potrebama ovladavanja vještinom samostalnog čitanja predmoderne kartografske građe izložit će se i operacionalizirati kroz seriju problemski oblikovanih predavanja sa znatnim udjelom diskusije, konzultiranje vezano uz samostalno savladavanje sadržaja iz popisa obavezne literature, pripremu i vođenje komparativne analize karata koje će doktorandi osobno izabrati i javno izložiti bilo pojedinačno ili u paru te nadziranje izrade seminarskih radova na temu višestruke kontekstualizacije kartografskih izvora za područje hrvatskih zemalja. Doktorandi iz različitih polja odabirati će izvore korisne za vlastita istraživanja, te će ih interpretirati iz različitih perspektiva u vrlo individualiziranom obliku. Gotovo polovinu studenskoga angažmana u predmetu činiti će odabir teme, te potom izlaganja i grupni radovi a rezultat svoga istraživanja doktorandi moraju prezentirati iz interdisciplinarne perspektive. Dodatno će se na skupnoj ili individualnoj razini organizirati arhivsko pretraživanje i analiza kartografske baštine Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.


Doktorandi će obaveze izvršavati pohađanjem predavanja, sudjelovanjem u nastavi, pripremanjem i izlaganjem (pojedinačno i u parovima) referata u obliku temeljite sadržajno-interpretacijske analize izabrane karte, istraživačkim radom u kartografskoj zbirci (NSK), pisanjem seminarskih radova i polaganjem usmenoga ispita.


Nastavnički rad doktorandi će moći ocijeniti na kraju semestra anonimnom anketom.

Nastavnik će vrednovati doktorandski rad ali i kvalitetu nastave prateći izvršavanje tjednih zadataka, sudjelovanje u diskusijama te u grupnom i individualnom mentorskom radu i prateći doktorandska izlaganja odabranih sadržaja (prilagođenih izabranim doktorskim temama pojedinog doktoranda, njegovim posebnim znanjima i vještinama stečenim na različitim studijskim smjerovima, podržavajući izrazito interdisciplinarni pristup). Nakon usmenog provjeravanja znanja u obliku samostalne demonstracije analize pripremljene kartografske građe i ocjene seminarskoga rada, usmenim ispitom provjerit će se kvaliteta usvojenog znanja.

BROJ ECTS BODOVA: 4

197



Redni broj: 58

Titula, ime i prezime nastavnika: dr. sc. Dubravka Mlinarić, viši znanstveni suradnik

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Institut za migracije i narodnosti

Životopis: Dubravka Mlinarić rođena je 1972. godine u Zagrebu. Diplomirala je povijest i geografiju na Sveučilištu u Zagrebu. Godine 1997. magistrirala je na Srednjoeuropskom sveučilištu (CEU) u Budimpešti, na Odsjeku za rani novi vijek, radom “The 17th Century Cartographic Representation of the Territories of the Kingdom(s) of Dalmatia, Croatia and Slavonia in Central European and Mediterranean Context”. Magisterij iz područja humanističkih znanosti, znanstvenog polja povijesti nostrificiran je u Hrvatskoj 1998. godine. Doktorirala je 2004. na Sveučilištu u Zagrebu (Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta), doktorskom disertacijom na temu “ ’Mala aria’ i socio-migracijska kretanja u sjevernoj Dalmaciji u 18. stoljeću”. Od 2000. godine je zaposlena na Institutu za migracije i narodnosti u Zagrebu, trenutno na radnom mjestu znanstvene suradnice. U ožujku 2013. izabrana je u znanstveno zvanje više znanstvene suradnice u znanstvenom području interdisciplinarnih znanosti, područje humanističkih znanosti (polje povijesti) te društvenih znanosti (polje društvene geografije). Sudjelovala je u radu znanstvenih projekata Hrvatska dijaspora, Hrvatske migrantske zajednice: pripadnost i multikulturalizam i Transnacionalne migracije - izazovi hrvatskom društvu te kao višegodišnja vanjska suradnica na projektu Triplex Confinium - Hrvatska višegraničja u euromediteranskom kontekstu.

Od 2004. godine u više je navrata sudjelovala na projektima edukacije nastavnika povijesti u organizaciji Zavoda za školstvo, MZOŠ-a i Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta, pri čemu je organizirala rad Kartografskih radionica pod naslovom „Ekohistorija i zavičajna povijest“

Godine 2011. sudjelovala je s pozvanim predavanjem „Kartografska vizualizacija Drugoga: kako čitati karte bez predrasuda“ u radu seminara za nastavnike u Petrinji pod nazivom „Građanski odgoj i obrazovanje: modul razvoja identiteta i interkulturalnosti“ u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje kao dio međunarodne suradnje Instituta za migracije i narodnosti, MZOS-a i Sveučilišta u Stavangeru u Norveškoj .

Dobitnica je više domaćih i međunarodnih znanstvenih i stručnih stipendija. Jedna je od utemeljitelja Hrvatskog kartografskog društva i predsjednica njegovog Nadzornog odbora, nacionalna predstavnica u International Map Collectors’ Society (IMCoS) iz Londona i članica međunarodne udruge Mediterranean Studies Association. Sudjelovala je u utemeljenju Društva za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju i časopisa Ekonomska i ekohistorija, u kojem je član Uredništva.

Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim konferencijama na teme ekohistorije i povijesne geografije, posebno migracija, demografije i kartografije. Redoviti je recenzent relevantnih znanstvenih i stručnih časopisa u području društvene geografije i kartografije. Uredila je jednu knjigu i objavila više desetaka znanstvenih radova u domaćim i međunarodnim publikacijama. Sudjelovala je u organizaciji nekoliko kartografskih skupova i domaćih te međunarodnih konferencija kao i kartografskih izložbi.

Odlukom Matičnog odbora za područje interdisciplinarnih znanosti izabrana je u znanstveno zvanje više znanstvene suradnice u znanstvenom području interdisciplinarnih znanosti, područje humanističkih znanosti (polje povijesti) te društvenih znanosti (polje društvene geografije).

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 20. ožujka 2013.


1. „Medicinski aktivizam Roberta Kocha na Brijunima kao dio ekološko-gospodarske vizije "jednog starog Austrijanca"“, Godišnjak Njemačke zajednice/DG Jahrbuch, vol. 17, Osijek 2010, 65-81.

2. „The Novak Collection as an Inspiration: Characteristics of Some Rare Maps of the Northern and Central Dalmatian Coastland and Role of Local Cartographers / Zbirka Novak kao inspiracija: Osobitosti nekih rijetkih karata priobalja sjeverne i srednje Dalmacije i uloga domaćih kartografa u njihovom nastanku“, Kartografija i geoinformacije, vol. 16, 2011, 73-91.

3. Mlinarić, D. i Gregurović, S, „Kartografska vizualizacija i slika Drugoga na primjeru višestruko graničnih prostora“, Migracijske i etničke teme, vol. 27, br. 3, 2011, 345-373.

197



4. „A Culture of Cartography: Maps of the Central Dalmatian Coastland“, IMCoS Journal (Journal of the International Map Collectors' Society), br. 129, London 2012, 15-20.

5. Mlinarić, D, Faričić, J. i Mirošević, L, "Historijsko-geografski kontekst nastanka Lučićeve karte Illyricum hodiernum„, Geoadria, vol. 17/2, 2012, 145-176.

6. Brković, I. i Mlinarić, D, „Reprezentacija Dubrovnika u književnosti i kartografiji 17. stoljeća“, Književna istorija: časopis za nauku o književnosti,vol. 149 (45), Beograd 2013, 149; 29-53.


„Transnacionalne migracije - izazovi hrvatskom društvu”(MZOŠ, 076-0762385-2378), 2007-2014. (suradnica)

197




NAZIV PREDMETA: Predmoderna historijska demografija


IME NOSITELJA PREDMETA: dr. sc. Nenad Vekarić, znanst. savj.

IMENA NASTAVNIKA/SURADNIKA NA PREDMETU: dr. sc. Irena Ipšić




Smještena granično između povijesne znanost i igeografije, ekonomske znanosti i demografije, u uskom dodiru s etnologijom, socijalnom antropologijom i antropologijom, povijesna demografija je u svojoj biti studij stanovništva u povijesti, s ciljem da rekonstruira demografsku sliku prošlosti i objasni uzroke i posljedice, koji utječu na izgled te slike. Poseban ogranak povijesne demografije čine istraživanja struktura (obiteljskih, društvenih, vjerskih, nacionalnih i inih), koji nude velike mogućnosti spoznaje onih problema koji izmiču iščitavanju postojećih sačuvanih vrela, posebno u “predstatističkom” razdoblju. Istraživanje obiteljskih stuktura, kao najplemenitiji odvjetak povijesne demografije, omogućava dubinsku spoznaju najsuptilnijih segmenata ljudskog življenja, zadire u sam atom društva i time nam omogućava da shvatimo pulsiranje stanovništva, njegovu gotovo neograničenu sposobnost adaptacije, a samim time i da dođemo u poziciju da lakše razumijemo i sve one procese koji se u okviru tog pulsiranja nadograđuju.

Budući da su istraživanja stanovništva u predstatističkom razdoblju suočena s nedostatkom vrela pogodnih za statističku obradu, posebna pažnja na ovom kolegiju posvetit će se metodama pomoću kojih se taj nedostatak može neutralizirati.

POPIS LITERATURE

Bertoša, M., »Matičneknjige – arhivsko vrelo o demografskim previranjima predindustrijske Europe.« Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci 41-42, 2000, 315-352.Stipetić, V. - Vekarić, N., Povijesna demografija Hrvatske, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Zagreb - Dubrovnik 2004.Vekarić N. i dr. Vrijeme ženidbe i ritam poroda. Dubrovnik i njegova okolica od 17. do 19. stoljeća, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Zagreb - Dubrovnik 2000.Vekarić, N., »Metoda “reprezentativne kapi” i genealoška metoda u povijesnoj demografiji.« Povijesni prilozi 29/39, 2010, 23-38. Wertheimer-Baletić, A, Stanovništvo i razvoj, Zagreb 1999.


1/2 satnice obuhvaća predavanja u kojima je cilj doktorandima pružiti uvid u mogućnosti koje im stoje na raspolaganju u povijesnodemografskim istraživanjima, s težištem na infrastrukturi, pristupu istraživanjima i metodama istraživanja. 1/2 satnice – predviđena je za individualizirana povijesnodemografska istraživanja koja uključuju:


«e-mail» konzultacije nakon održane nastave, ispit - ocjena se donosi na temelju kratkog seminarskog rada (3-4 kartice) koji obuhvaća povijesnodemografsku interpretaciju nekog odabranog pokazatelja.

197




Nastavnik će tijekom semestra kontinuirano pratiti i vrednovati sve oblike doktorandskog rada. Uspješnost nastavnikove izvedbe provjeravat će se anonimnom anketom polaznika doktorskog studija

BROJ ECTS BODOVA: 4

197



Redni broj: 59

Titula, ime i prezime nastavnika: dr. sc. Nenad Vekarić, znanst. savj.

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku

Životopis: Nenad Vekarić (26. 12. 1955, Split), znanstveni je savjetnik i upravitelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Završio je Pravni fakultet u Zagrebu (1980). Magistrirao je 1987. godine na Filozofskom fakultetu u Zadru obranivši rad pod naslovom “Zemljišna knjiga Stona i Rata iz 1393/6. godine kao izvor za proučavanje peljeških naselja u 14. stoljeću”. Na istom je fakultetu doktorirao 1991. s temom "Migracije na poluotok Pelješac (1333-1918)”. Od 1984. radi u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, od 1987. je upravitelj. Član je suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (2000-2012), a od 2012. i redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Autor je više od 20 znanstvenih knjiga i više od 50 znanstvenih rasprava. Top teme: povijesna demografija, povijesna antropologija, genealogija, povijest Dubrovačke Republike. Naslovni je redoviti profesor na Sveučilištu u Dubrovniku i kreator je i voditelj prvog doktorskog studija na Sveučilištu u Dubrovniku “Povijest stanovništva” (2006-). Glavni je urednik časopisa Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, a član uredništva časopisa Dubrovnik Annals, Collegium antropologicum i Povijesni prilozi. Dobitnik je nagrade Grada Dubrovnika za 1989. godinu (za knjigu Pelješka naselja u 14. stoljeću), nagrade Županije Dubrovačko-Neretvanske za 1997. godinu (za knjige Pelješki rodovi i Falsifikat o podrijetlu konavoskih rodova), nagrade Slobodne Dalmacije za znanstvene knjigu godine 2004. godine (zajedno s Vladimirom Stipetićem za knjigu Povijesna demografija u Hrvatskoj) i nagrade HAZU za humanističke znanosti 2006. godine (zajedno sa Stjepanom Ćosićem za knjigu Dubrovačka vlastela između roda i države).

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 6. 7. 2005. (znanstveni savjetnik u trajnom zvanju)


1. Nevidljive pukotine. Dubrovački vlasteoski klanovi, Zavod za povijesne znanosti HAZU, Zagreb - Dubrovnik 2009.

2. Vekarić, N. i Vranješ-Šoljan, B, »Početak demografske tranzicije u Hrvatskoj.« Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 47, 2009, 9-62; ponovno u: Početak demografske tranzicije u Hrvatskoj (ur. N. Vekarić i B. Vranješ-Šoljan), Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku i Sveučilište u Dubrovniku, Zagreb-Dubrovnik 2009, 9-62,

3. Lazarević, I. i Vekarić, N, »Stanovništvo Blata na Korčuli (1870-1880): početak demografske tranzicije«, Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 47, 2009, 219-241; ponovno u: Početak demografske tranzicije u Hrvatskoj (ur. N. Vekarić i B. Vranješ-Šoljan), Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku i Sveučilište u Dubrovniku, Zagreb - Dubrovnik 2009, 219-241.

4. Batoš, S, Maslek, J. i Vekarić, N, »Stanovništvo Maranovića na otoku Mljetu (1870-1880): razdoblje demografske tranzicije«, Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 47, 2009, 289-312; ponovno u: Početak demografske tranzicije u Hrvatskoj (ur. N. Vekarić i B. Vranješ-Šoljan), Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku i Sveučilište u Dubrovniku, Zagreb - Dubrovnik 2009, 289-312.

5. Đurašić, M, Fulurija, M. i Vekarić, N, »Zakašnjela demografska tranzicija: stanovništvo Lisca u Dubrovačkom primorju (1870-1880).« Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 47 (2009): 337-362; ponovno u: Početak demografske tranzicije u Hrvatskoj (ur. N. Vekarić i B. Vranješ-Šoljan), Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku i Sveučilište u Dubrovniku, Zagreb - Dubrovnik 2009, 337-362.

197



6. »Promjene u spolnoj i dobnoj strukturi grada Dubrovnika izazvane ratom i padom Dubrovačke Republike.«, u: Dalmacija za Francuske uprave (1806–1813.), Književni krug Split i Odsjek za povijest Filozofsog fakulteta u Splitu, Split 2010, 323-337.

7. »Metoda “reprezentativne kapi” i genealoška metoda u povijesnoj demografiji«, Povijesni prilozi 29/39, 2010, 23-38.

8. Vekarić, Nenad, Vlastela grada Dubrovnika, 1. Korijeni, struktura u razvoj dubrovačkog plemstva, Zavod za povijesne znanosti HAZU, Zagreb – Dubrovnik 2011.

9. Vlastela grada Dubrovnika, 2. Vlasteoski rodovi (A-L), Zavod za povijesne znanosti HAZU, Zagreb - Dubrovnik 2012.

10. Vlastela grada Dubrovnika, 3. Vlasteoski rodovi (M-Z), Zavod za povijesne znanosti HAZU, Zagreb - Dubrovnik 2012.

11. Šarac J, Šarić, T, Jeran, N, Havaš Auguštin, D, Metspalu, E, Vekarić, N, Missoni, S. i Rudan, P, »Influence of evolutionary forces and demographic processes on the genetic structure of three Croatian populations: A maternal perspective«, Annals of Human Biology 39/2, 2012, 143-155.

12. »The Proportion of the Ragusan Nobility at the Closing of the Major Council in 1332«, Dubrovnik Annals 16, 2012, 7-22.

13. »Utjecaj društvenog statusa na demografska kretanja: dubrovačka vlastela i proces demografske tranzicije.« AnaliZavodazapovijesneznanostiHAZUuDubrovniku 50, 2012, 75-89.

14. Vlastela grada Dubrovnika, 4. Odabrane biografije (A-D). Zavod za povijesne znanosti HAZU, Zagreb - Dubrovnik 2013.

25. Mrđen, I, Prohaska, A. i Vekarić, N, »Ritam zločina: godišnja i mjesečna distribucija kaznenih djela u Dubrovačkoj Republici u 18. stoljeću.« Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 51/1, 2013, 273-316.


Povijest Dubrovnika i Dubrovačke Republike (projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske)

Početak demografske tranzicije u Hrvatskoj (projekt na Sveučilištu u Dubrovniku)

Depopulacija stare gradske jezgre Dubrovnika (projekt na Sveučilištu u Dubrovniku)

197



Redni broj: 60

Titula, ime i prezime nastavnika: dr. sc. Irena Ipšić

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: /

Životopis: Irena Ipšić (9. 6. 1976, Zagreb) završila je Fakultet za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku (2005). Doktorirala je 2012. godine na Poslijediplomskom doktorskom studiju „Povijest stanovništva“ Sveučilišta u Zagrebu s temom “Razvoj Orebića u 19. stoljeću prema katastru Franje I. kao izvoru za istraživanje urbanih gospodarskih i demografskih prilika”. Objavila je knjigu „Orebić u 19. stoljeću prema katastru Franje I.“ i nekoliko znanstvenih radova s temama iz gospodarske i demografske povijesti. Od akademske godine 2013/2014. vanjski je suradnik Sveučilišta u Dubrovniku. Glavna područja znanstvenog interesa obuhvaćaju različite teme iz društvene, gospodarske i demografske povijesti dubrovačkog, ali i šireg hrvatskog područja.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: /


1. Alebić T, Ipšić, I. i Vranješ-Šoljan, B, »Stanovništvo Drenovaca (1870-1880): predtranzicijsko doba«, u: Početak demografske tranzicije u Hrvatskoj (priredili Nenad Vekarić i Božena Vranješ-Šoljan), Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku; Sveučilište u Dubrovniku, Zagreb - Dubrovnik 2009 63-90. Objavljeno također kao: »Stanovništvo Drenovaca (1870-1880): predtranzicijsko doba«, Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 47, 2009, 63-90.

2. »Demografske i društveno-gospodarske posljedice epidemije kolere: primjer epidemije u Drenovcima 1873. godine.« Scrinia slavonica 10, 2010, 527-545.

3. »Kolera u Drenovcima 1873. godine.« Hrašće – časopis za književnost umjetnost, kulturu i povijest 38, 2011, 59-68.

4. »Vlasništvo nad nekretninama crkvenih i samostanskih ustanova na orebićkome području u 19. stoljeću.« Povijesni prilozi 44, 2013, 235-255.

5. Orebić u 19. stoljeću prema katastru Franje I, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, Zagreb - Dubrovnik 2013.

6. Ipšić I. i Maslek, J. »Utjecaj pomorskog kapitala na razvoj poluotoka Pelješca.« Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 52/1, 2013, 317-337.


Početak demografske tranzicije u Hrvatskoj (projekt na Sveučilištu u Dubrovniku)

Depopulacija stare gradske jezgre Dubrovnika (projekt na Sveučilištu u Dubrovniku)


197



NAZIV PREDMETA: Kritičko čitanje, tumačenje i izdavanje hrvatskih ranonovovjekovnih tekstova


IME NOSITELJA PREDMETA: prof. dr. Amir Kapetanović




OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA: Uvodni sati posvećeni su povijesti i metodama kritike teksta / tekstologije te izdvajanju problema koji se u hrvatskoj filologiji i hrvatskim povijesnim znanostima mogu rješavati uz pomoć te discipline. S obzirom na to da je nastava usmjerena na stjecanje kompetencija za čitanje i tumačenje izvornika ranih hrvatskih novovjekovnih pravnih i književnih tekstova, polaznici će biti vođeni da u radu na izabranim reprezentativnim uzorcima ranonovovjekovnih tekstova uočavaju i rješavaju probleme čitanja i tumačenja hrvatskih tekstova pisanih dopreporodnim regionalnim hrvatskim latiničkim slovopisima (rubno i glagoljicom i ćirilicom) te da uočavaju i rješavaju probleme vezane uz filološko ubiciranje, datiranje i atribuiranje tekstova. Polaznici će biti obaviješteni o suvremenoj (europskoj) edicijskoj praksi i osnovnim načelima u izdavanju i prezentiranju tekstova s posebnim obzirom na to koje se informacije trebaju izdanjem prenijeti korisnicima, s obzirom na specifičnosti određenih skupina tekstova i ciljeve njihova izdavanja. U sklopu toga dijela nastave govorit će se o vrstama izdanja, o uspostavi osnovnoga teksta ako je poznat u nekoliko inačica, o problemima i načelima sastavljanja kritičkoga aparata. Polaznici će biti upućeni na to da sami odaberu jedan ulomak teksta kao predmet svoje sveobuhvatne analize, koja bi trebala pokazati koliko su osposobljeni za samostalan rad, odnosno koliko su razvili svoje kompetencije u radu s izvornicima na hrvatskom jeziku u ranom novom vijeku.

POPIS LITERATURE

Kapetanović, A, Jagićeva kritika teksta u hrvatskom i europskom kontekstu. Filologija 48, Zagreb 2007, 65−77. Kapetanović, A, Digitalizacija korpusa starohrvatskih tekstova i kritika teksta. The Future of Information Sciences: INFuture2007 - Digital Information and Heritage . Ur. Seljan, Sanja − Stančić, Hrvoje. Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet, Zagreb 2007, 173−182.

Plachta, B, Editionswissenschaft, Eine Einführung in Methode und Praxis der Edition neuerer Text, Reclam, Stuttgart 2006 (ili 11997).

Skupina autora, Povijest hrvatskoga jezika, 2. knjiga: 16. stoljeće / 3. knjiga: 17. i 18. stoljeće, ur. A. Bićanić, R. Katičić, J. Lisac, Croatica, Zagreb 2011. i 2013. (odabrana poglavlja)

Stipišić, J, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi: latinska paleografija, opća diplomatika, kronologija, rječnik kratica. Školska knjiga, Zagreb3 1991. (ili 21985.)

Vončina, J, Tekstološka načela za pisanu baštinu hrvatskoga izraza. Matica hrvatska, Zagreb 22006 (ili 11999).


Predavanja, diskusije i praktične vježbe na izabranim reprezentativnim uzorcima tekstova, timsko rješavanje zadataka na nastavi, individualna izrada praktičnoga rada, konzultacije izvan nastave.


Redovito i aktivno pohađanje nastave, izradba praktičnoga rada (tumačenje i latinička transkripcija

http://bib.irb.hr/datoteka/318569.2-11_Kapetanovic_Amir_Digitalizacija_korpusa_starohrvatskih_tekstova_i_kritika_teksta.pdf

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=53634

197



izvornika, cca 1 kartica transkripcije), usmeni ispit.


Pohađanje i aktivno praćenje nastave, sudjelovanje u vježbama, izradba praktičnoga rada, usmeni ispit.

BROJ ECTS BODOVA: 4

197



Redni broj: 61

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. Amir Kapetanović

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Životopis: Amir Kapetanović rođen je 1975. u Republici Hrvatskoj (Pakrac). Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je hrvatski jezik i književnost (1997.), a na istom je fakultetu magistrirao (2001.) i doktorirao (2004.). Radio je kaolektor/redaktor u Matici hrvatskoj u Zagrebu (1997.), a od 1998. godine radi na znanstvenim projektima Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu. Godine 2013. stekao je zvanje znanstvenoga savjetnika. Dvije godine (2005.–2007.) usavršavao se i bio lektor hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Bonnu (Rheinische Friedrich-Wilhelms-Universität), potom se usavršavao u Leipzigu 2012. (Max Planck Institute for Evolutionary Anthropology) i Krakovu 2013. (Instytut Slawistyki Polskiej Akademii Nauk, Zakład Językoznawstwa w Krakowie). Voditelj je Odjela za povijest hrvatskoga jezika i povijesnu leksikografiju i projekta (2008.–2013.) i znanstvenoga projekta Starohrvatski rječnik (2007.–2013.) u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu. Urednik je nekoliko knjiga i zbornika Poj željno. Od 2005. povremeno predaje na diplomskim i poslijediplomskim studijima u Zagrebu i Rijeci. Sudjeluje aktivno na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Do sada je priredio dva kritička izdanja i četrdesetak znanstvenih radova. Dobitnik je Rektorove nagrade za najbolji doktorandski rad (1995), Godišnje nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u području filologije (2006), Nagrade Judita, koju dodjeljuje Društvo hrvatskih književnika za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj pisanoj baštini (2010) i Državne godišnje nagrade u području humanističkih znanosti (2010). Područja njegova znanstvenoga interesa: povijest hrvatskoga i drugih slavenskih jezika, povijesna morfonologija / morfologija / morfosintaksa, leksikografija, tekstologija, paleografija, kognitivna (etno)lingvistika, povijesna sociolingvistika, čakavsko narječje, jezik u stihu, hrvatski kao strani jezik, povijest emocija, srednjovjekovna i renesansna književnost.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 2010. (izv. prof)


1.»Pojmovne metafore za emocije u Ranjininu zborniku», Rad HAZU 502, Zagreb 2009, 109–121.

2. «Nezapaženi ulomci Muke Isuhrstove (1514.) iz petrogradske Berčićeve zbirke», Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 34, Zagreb 2009, 201–216.

3. «Govorni činovi i formalna / neformalna komunikacija u hrvatskim renesansnim poslanicama», Colloquia Maruliana XVIII, Split 2009, 121–133.

4. (s D. Brozović Rončević) «Onimi u srednjovjekovnom pjesništvu na starohrvatskome jeziku», Folia onomastica Croatica 18, Zagreb 2009, 53–120.

5 «Genesis et Exodus: zwei altkroatische Bücher des Alten Testaments und die älteste ragusanische Prosa», Zeitschrift für Slavische Philologie 67/2, Heidelberg 2010, 259–278.

6. (s D. Malić i K. Štrkalj Despot) Hrvatsko srednjovjekovno pjesništvo: pjesme, plačevi i prikazanja na starohrvatskom jeziku, Biblioteka Hrvatska jezična riznica, Niz Starohrvatska vrela, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 2010, LX+884.

7. »Lucidarij iz Petrisova zbornika», Građa za povijest književnosti hrvatske 37, Zagreb 2010, 1–32.

8. «Odraz najstarije hrvatske pjesmarice (1380.) u petrogradskom Berčićevu zborniku br. 5 (XV. st.)», Colloquia Maruliana XIX, Split 2010, 19–29.

9. «Dva sveščića stihova iz XVI. stoljeća, navodno Mihovila Vrančića», Čakavska rič XXXVIII, br. 1–2, Split 2010, 183–207.

10. «Kanconijerski jezik Marina Držića», Marin Držić: 1508-2008: Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa održanog 5.–7. studenoga 2008. u Zagrebu, HAZU, Zagreb 2010, 419–426.

11. (s K. Štrkalj Despot) «Instrumental u stihovima srednjega vijeka», Drugi hrvatski sintaktički dani, ur. M. Birtić, D. Brozović Rončević, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 2010, 101–127.







http://www.mpg.de/eva-en?section=kf

http://www.mpg.de/eva-en?section=kf

http://www3.uni-bonn.de/

197



12. «Die štokavische Schriftsprache der Čakaver im 17. und 18. Jahrhundert», Dalmatien als europäischer Kulturraum, Beiträge zu den Internationalen Wissenschaftlichen Symposien "Dalmatien als Raum europäischer Kultursynthese" (Bonn, 6.-10. Oktober 2003) und "Städtische Kultur in Dalmatien. Die Genese eines europäischen Kulturraums" (Bonn, 9.-13. Oktober 2006).Herausgegeben von W. Potthoff, A. Jakir, M. Trogrlić, N. Trunte, Filozofski fakultet u Splitu - Odsjek za povijest, Split 2010, 211–217.

13. «Altkroatisch in Versen», Wiener slavistisches Jahrbuch 57, Wien 2011, 101–122.

14. Čakavski hrvatski književni jezik», Povijest hrvatskoga jezika 2, ur. A. Bičanić, R. Katičić, J. Lisac, Croatica, Zagreb 2011, 77–123.

15. «Morfosintaktička obilježja, gramatičko i obavijesno ustrojstvo najstarijih hrvatskih epigrafskih glagoljičnih tekstova (XI.–XV. st.)», Zbornik radova s Međunarodnog znanstvenog skupa o životu i djelu akademika Branka Fučića (1920. – 1999.) “Az grišni diak Branko pridivkom Fučić”, Zagreb 2011, 391–400.

16. «Versificirana biblijska pripovijest o Esteri (XVI. st.) u kontekstu hrvatske srednjovjekovne književne baštine i Marulićeva pjesničkoga kruga», Colloquia Maruliana XX, Split 2011, 5–30.

17. «Otisci tijela u umu i govoru: emocije u Marulićevoj epici», u: Poj željno! Iskazivanje i poimanje emocija u hrvatskoj pisanoj kulturi srednjega i ranoga novoga vijeka, ur. A. Kapetanović, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 2012, 187–215.

18. (s V. T. Barbarićem) «Računalno oblikovanje korpusa starohrvatskoga jezika», Filologija 59, Zagreb 2012, 1–13.

19. «Varijantni srednjovjekovni tekstovi i njihova leksikografska obrada», Filologija 59, Zagreb 2012, 15–24.

20. «Naracija Klimantovićeve kronike», Perivoj od slave: Zbornik Dunje Fališevac, ur. T. Bogdan, I. Brković, D. Dukić, L. Plejić Poje, FF press, Zagreb 2012, 155–168.

21. Многовековые направления в языковой интеграции хорватского общества, Slověne 1, Moskva 2012, 222–243.

22. Kako se prevodilo s hrvatskoga na srpski koncem 18. i početkom 19. stoljeća?, Schnittpunkt Slavistik: Ost und West im wissenschaftlichen Dialog, Festgabe für Helmut Keipert zum 70. Geburtstag, Teil II, Hg. Irina Podtergera, Bonn University Press bei V&R Unipress, Gӧttingen 2012, 159–172.

23. ‘Staro’ i ‘novo’ u jeziku Kaletićeva prijepisa hrvatske redakcije Ljetopisa popa Dukljanina, Ricerche slavistiche 11 (LVII), Rim 2013, 21–37.

24. Searching for hidden ancient containers in the Old Croatian language: the body and emotions as containers , Suvremena lingvistika 39/76, Zagreb 2013, 127–143.

25. Dijatopijske varijacije starohrvatske književne čakavštine, Hrvatski dijalektološki zbornik 18, Zagreb 2013, 163–174.

26. (s D. Brozović Rončević) Tvorba i motivacija starohrvatskih priimaka, A tko tо ide? / А хто там идзе?, Hrvatski prilozi XV. međunarodnom slavističkom kongresu (Minsk, 20.–27. kolovoza 2013.) , prir. M. Turk i M. Opašić, Hrvatsko filološko društvo – Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 2013, 39–51.


2007.−2013. Starohrvatski rječnik (projekt MZOS-a)

http://bib.irb.hr/datoteka/595525.Centuries-long_trends_in_linguistic_integration_of_Croatian_society_Slovene_Moskva_2012.pdf



http://ihjj.hr/izdanje/poj-z-eljno/38/

http://ihjj.hr/izdanje/poj-z-eljno/38/



http://bib.irb.hr/datoteka/563499.AKapetanovic_akavski_hrvatski_knjievni_jezik.pdf

197




NAZIV PREDMETA: Njemačka paleografija


IME NOSITELJA PREDMETA: dr. sc. Sanja Lazanin, nasl. doc.


JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA: hrvatski, njemački



Predmet je namijenjen doktorandima koji posjeduju osnovna znanja iz njemačkog jezika i koji su svladali vještine čitanja i transliteracije arhivskih izvora pisanih njemačkim pismom, a stečena znanja namjeravaju proširiti i primjenjivati u vlastitom istraživačkom radu. Težište rada je na transliteraciji, prijevodu, analizi i primjeni odabranog izvora u istraživanju. U prvom dijelu kolegija praktičan rad na izvorima kombinira se s predavanjima o njemačkim tiskanim i pisanim povijesnim izvorima za hrvatsku i regionalnu povijest od 16. do 19. stoljeća, pri čemu se posebna pažnja posvećuje razvitku i osobitostima njemačkog jezika u ranome novom vijeku te problemima prevođenja njemačkih izvora na hrvatski jezik. Praktičan rad uključuje transliteraciju dokumenata, razrješavanje kratica, rasprave o načinima prevođenja leksički i sintaktički zahtjevnih njemačkih ranonovovjekovnih izvora. U drugom dijelu kolegija, predavanja i praktičan rad usmjereni su na konkretne izvore povezane s odabranim temama studentskih doktorskih radova. Uz predavanja o kontekstu i primjeni odabranih izvora koji se tiču teme doktorata, doktorandi se upoznaju s pravilima za objavljivanje njemačkih izvora i za uređivanje prijepisa prema tim pravilima. Istovremeno se uz transliteraciju i prijevod radi na jezično-terminološkoj i tematskoj analizi povijesnog izvora. Pritom se doktorandi upućuju i na druge historiografske tekstove o relevantnoj temi. Kroz transliteraciju, prijevod, sadržajno-terminološku analizu i historiografsko vrednovanje povijesnog izvora na njemačkom jeziku doktorandi stječu sposobnost samostalnog rada s izvorima i primjene metoda kritičke objave izvora (osnove egdotike).

POPIS LITERATURE

Büssem, E. i Neher, M. (ur.), Arbeitsbuch Geschichte. Neuzeit 1 (16. bis 18. Jahrhundert). Quellen, München 1977, 55–105.

Dülfer, K. i Korn, H.-E. (ur.). Schrifttafeln zur deutschen Paläographie des 16.-20. Jahrhunderts, Teil 1: Tafeln, Teil 2: Transkriptionen. Marburg 1982.

Dülfer, K. (ur.). Gebräuchliche Abkürzungen des 16.-20. Jahrhunderts. Marburg 1971.

Filipović, I, „Načela naučno-kritičkog objavljivanja arhivskih dokumenata“, Arhivski vjesnik, vol. XV, Zagreb 1972, 127-210. i u dogovoru s nastavnicom, ovisno o odabranim izvorima.

Lazanin, S, Priručnik iz njemačke paleografije, Tipex, Zagreb 2004.


Predavanja; vježbe na nastavi (transliteracija, prijevod, jezična i historiografska analiza izvora kroz grupni i individualni rad); domaće zadaće.


Redovito pohađanje nastave; aktivno sudjelovanje u nastavi.; redovito izvršavanje zadataka (vježbi na nastavi i domaćih zadaća); pisani ispit na kraju semestra (obrada odabranog izvora).


Individualne konzultacije sa studentima u cilju dobivanja povratne informacije o kvaliteti nastave; anonimne standardizirane ankete krajem ili tijekom semestra.

BROJ ECTS BODOVA: 4

197



197



Redni broj: 62

Titula, ime i prezime nastavnika: dr. sc. Sanja Lazanin, znanstvena suradnica i naslovna docentica

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Institut za migracije i narodnosti, Zagreb

Životopis

Rođena 1970. u Vinkovcima. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1997. diplomirala njemački jezik i književnost i povijest. Na istom fakultetu 2002. obranila magistarski rad s temom iz hrvatske povijesti ranoga novog vijeka. Doktorsku disertaciju obranila 2006. s temom urbane historije na primjeru dvaju slavonskih gradova. Od 1998. radi u Institutu za migracije i narodnosti u Zagrebu. Kraće vrijeme boravila u Zemaljskom arhivu u Grazu (1998. i 1999.) na stručnom usavršavanju. U svojim istraživanjima bavi se etničkim i demografskim temama vezanim uz hrvatski prostor u ranome novom vijeku, temama iz urbane historije, kulturne historije (»slika drugoga«), zatim stranim plemstvom u hrvatskim zemljama, vojnokrajiškim sustavom na prostoru današnje Hrvatske i njemačkom paleografijom. Objavila je Priručnik iz njemačke paleografije (Zagreb 2004) i više znanstvenih i stručnih radova u znanstvenim časopisima i zbornicima radova. Sudjelovala je s priopćenjima (samostalno i u suradnji s kolegama) na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima te prevela nekoliko radova i jednu knjigu s njemačkog jezika (http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=228016 ). Od 2000. članica uredništva časopisa Migracijske i etničke teme, a od 2009. do 2012. glavna urednica istog časopisa. Kao vanjska suradnica sudjeluje u izvođenju dodiplomske i poslijediplomske nastave na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 2013. (naslovni docent)


1. Hrvatski državni sabor 1848, knj. 3, priredili Josip Kolanović, Sanja Lazanin, Danijela Marjanić, Zagreb: Hrvatski državni arhiv – FF Press, 2008.

2. »Etničke i konfesionalne skupine u istočnoj Slavoniji i zapadnom Srijemu u 18. i početkom 19. stoljeća«, Razprave in gradivo, 56-57/2008, 190-211.

3. »Nastanak modernih gradova – Vinkovci i Vukovar«, u: Slavonija, Baranja i Srijem. Vrela europske civilizacije, sv. 1, (ur.) Josip Bratulić, Stjepan Ćosić, Ivana Iskra Janošić, Krešimir Nemec, Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Galerija Klovićevi dvori, 2009, 365–372.

4. »Hrvatska povijest i narod u izvještaju Josepha Friedricha von Sachsen-Hildburghausena«, Godišnjak njemačke zajednice – DGJahrbuch, vol. 17, Osijek 2010, 55-64.

5. »Percepcija Vojne krajine tijekom vladanja Josipa II: opis Varaždinskoga generalata 1783.«, Historijski zbornik, LXIV/2, 2011, 435-458.


Znanstveni projekt uz potporu MZOS-a od 2007. do 2012. »Interkulturni pristup etničkoj različitosti i identitet: Hrvatska – Europa« (voditeljica Jadranka Čačić-Kumpes)

197




NAZIV PREDMETA: Osmansko-turska paleografija i diplomatika


IME NOSITELJA PREDMETA: prof. dr. Nenad Moačanin

IMENA NASTAVNIKA/SURADNIKA NA PREDMETU: doc. dr. Vjeran Kursar

JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA: hrvatski (prema potrebi i drugi jezici, primjerice, engleski ili turski)



Uvod: objašnjenje načina rada, obrazloženje odabira tema i koncepcije predavanja. Pregled tipova arapskoga pisma. Specifična obilježja osmanskih podtipova. Uglati duktus (kufi). Doktorand identificira tip unutar više ponuđenih mogućnosti. Okrugli duktus (nesih). Doktorand identificira tip unutar više ponuđenih mogućnosti. Kosi duktus (talik). Doktorand identificira tip unutar više ponuđenih mogućnosti. Materijali i pribor za pisanje. Tipologija osmansko-turskih dokumenata. Različite klasifikacije. Elementi isprave. Svečane sultanske povelje (dokumenti tipa „name“). Ostale sultanske povelje (ferman, berat). Povelje visokih državnih dužnosnika (telhis). Povelje nižih državnih dužnosnika i ostalih subjekata (arzuhali i dr.). Protokoli šerijatskog suda (sidžili). Vjerskopravne decizije (fetve). Zakladnice (vakufname). Doktorand identificira tipove dokumenata prema diplomatičkim formulama. Zaključna razmatranja

POPIS LITERATURE

Obavezna literatura:

Čolić, Lj, Osmanska diplomatika sa paleografijom, Beograd: Zavod za udžbenike, 2005.

Kütükoğlu, M. S, Osmanlı belgelerinin dili, Istanbul: Kubbealtı, 1998.

Dodatna literatura:

Ak M. i Başar, F, Osmanlı Türkçesi. Gramer, Tarihî Metinler, Belgeler, Istanbul, Dunya, 2004.

Reychman, J. i Zajaczkowski, A, Handbook of Ottoman-Turkish Diplomatics, Mouton, Haag-Pariz 1968.

Tekin, Ş, ur., Ottoman Manual, sv.1-2, Cambridge, Harvard University, Department of Near Eastern Languages and Civilizations, 2002.

Velkov, A, Vidove osmanoturski dokumenti. Prinos kăm osmanoturska diplomatika, Sofija: Narodna biblioteka „Kiril i Metodiy“, 1986.


Nastava se provodi putem seminara i praktičnog rada na građi, s dodatnim vježbanjem čitanja i analiziranja dokumenata sukladno savladanim fazama.


Doktorandi su obvezni polaziti seminare i vježbe te zadovoljavajuće obaviti sve predviđene transkripcije i/ili prijevode dokumenata na kojima će raditi tijekom nastave, a koje će koristiti u izradi disertacije.


Nastavnik kontinuirano prati i vrednuje rad svakog doktoranda. Uspješnost izvedbe nastavnika provjerava se anonimnom anketom, koja se među doktorandima provodi na kraju semestra.

BROJ ECTS BODOVA: 4

Redni broj: 63

Titula, ime i prezime nastavnika: prof.dr. Nenad Moačanin


197



Životopis: Prof. dr. sc. Nenad Moačanin rođen je 1. ožujka 1949. godine u Zagrebu, gdje je završio Klasičnu gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1968.-1973.) diplomirao je povijest kao jedinstvenu grupu studija. Potom je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1979. diplomirao orijentalne jezike i književnosti, grupa turski (1) – arapski (2). Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. je doktorirao disertacijom “Gradovi u turskoj Slavoniji i Srijemu”. Sudjelovao je i na većem broju znanstvenih skupova u tuzemstvu. Održao je niz pozvanih predavanja na doktorskim studijima u inozemstvu (Odelko za zgodovino Sveucilišta u Ljubljani i Mariboru, UC Riverside u SAD-u, Bilkent University, Sveucilište u Ankari, American Research Institute i Middle East Technical University u Turskoj. Od 1984. sudjeluje redovito s referatom na glavnim osmanističkim međunarodnim znanstvenim skupovima (Međunarodni odbor za predosmanske i osmanske studije, CIÉPO – član upravnog odbora, te Međunarodna udruga za osmansku socijalnu i gospodarsku povijest, IAOSEH – član izvršnog odbora). 2008. suorganizator kongresa CIEPO 18 u Zagrebu. Stalni je suradnik međunarodne turkološke bibliografije Turkologischer Anzeiger (Beč), citirane u većem broju inozemnih publikacija. 1978.-1992. zaposlen je u Zavodu za povijesne znanosti JAZU/HAZU, potom kao znanstveni suradnik u Zavodu za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, od 1993.-1998. kao docent te od 1998. kao izvanredni profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu (upisan u registar istraživača pod matičnim brojem 086520). Objavio je 5 monografija na hrvatskom i engleskom jeziku i oko osamdesetak studija na raznim jezicima. Posebni istraživački interesi su mu socijalna i ekonomska povijest europskog dijela Osmanskog Carstva. Od 2002. redoviti profesor, od 2007. redoviti profesor u trajnom zvanju. Godine 2012. izabran je za člana suradnika HAZU, a 2013. postao je počasni član Turskog povijesnog društva.



1. „Sitne daće, krupne implikacije“, u: Spomenica Josipa Adamčeka, Zagreb 2009, 145-165.

2. „The complex origin of the Bosnian ocaklık timar“, u: Halil İnalcık Armağanı – I, Ankara 2009, 142-167.

3. „Whether in comparison with the earlier inventories the cizye registers in XVIII century are doing the research of the demographic tendencies on the Balkans easier“, u: Rumen Kovachev (ur.) Iz praktikata na osmanskata kancelarija, Sofia 2011, 165-170.

4. „Stanovništvo Bosanskog ejaleta u 18. stoljeću prema popisima glavarine“, Rad HAZU, 516, Zagreb 2013, 95 – 120.

5. «Tri slavonska sandžaka – jedno kratko i jedno dugo tursko stoljeće», u: B. Biškupić - V. Kusin - B. Šulc, Slavonija, Baranja i Srijem – vrela europske civilizacije, sv. I, Zagreb 2009, 268-277.

6. «O pouzdanosti osmanskih katastarskih popisa», u: Nimetullah Hafiz, Proceedings of the IVth International South-East Europe Turkology Symposium, Prizren 2011, 223 – 228.

7.“Remek-djelo habsburške (mletačke?) obavještajne službe: anonimni 'geografsko-statistički' opis Bosanskog pašaluka (oko 1625.)”, u: Zbornik Nikše Stančića, Zagreb 2011, 77-88.


1. Voditelj projekta MZOŠ (130-1012604-1028): Turski izvori za demografsku povijest hrvatskih prostora i okruženja (od 16. do 18. stoljeća), 2007. do 2013.

2. Suvoditelj međunarodnog projekta pri Ruprecht-Karl Universität u Heidelbergu pod nazivom „Lokale Verwaltungspraktiken und -begriffe versus osmanischer Zentralismus: Das Osmanische Reich aus der Perspektive seiner Untertanen“.

197



Redni broj: 64

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. Vjeran Kursar

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Odsjek za povijest i Odsjek za turkologiju)

Životopis: Dr. sc. Vjeran Kursar završio je studij povijesti i turkologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirao je na Sveučilištu Bilkent u Ankari (Turska), gdje je pohađao poslijediplomski studij “Ottoman History”. 2011. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu obranio je doktorski rad pod naslovom „Nemuslimani i funkcioniranje predmodernoga multikonfesionalnoga društva u osmanskoj Bosni (1463. – oko 1750.)“. Od lipnja 2004. zaposlen je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu na različitim znanstvenim projektima. Učestvuje u održavanju nastave na Odsjeku za povijest i Katedri za turkologiju. Objavio je više znanstvenih i stručnih članaka na teme iz hrvatske i osmanske povijesti u domaćim i inozemnim publikacijama. Učestvovao je u radu više znanstvenih konferencija u Hrvatskoj i inozemstvu. Član je strukovnih udruženja „International Committee for Pre-Ottoman and Ottoman Studies“ (CIÉPO) i „Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti“ (HNOPZ), te član izvršnog odbora „International Association of Social and Economic History of the Ottoman Empire“ (IAOSEH). Dobitnik je nekoliko domaćih i stranih stipendija. Područja njegovog znanstvenog interesa su pravna, kulturna i vjerska povijest Osmanskog Carstva (15-18. st.), šerijatsko pravo, islamske studije i etno-konfesionalni odnosi na Balkanu u ranom novom vijeku.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: veljača 2015.


1. “Some Remarks on the Organization of Ottoman Society in the Early Modern Period: The Question of ‘Legal Dualism’ and Societal Structures,” u: Ekrem Čaušević, Nenad Moačanin i Vjeran Kursar, ur., Perspectives on Ottoman Studies. Papers from the 18th Symposium of the International Committee of Pre-Ottoman and Ottoman Studies (CIEPO) at the University of Zagreb 2008, LIT Verlag, Berlin 2010, 837-8562. “Bosanski franjevci i njihovi predstavnici na osmanskoj Porti, Prilozi za orijentalnu filologiju, 60, 2011, 371-4083. “Non-Muslim communal divisions and identities in the early modern Ottoman Balkans and the millet system theory,” u: Maria Baramova, Plamen Mitev, Ivan Parvev, Vania Racheva, ur., Power and Influence in South-Eastern Europe, 16-19th century, Lit Verlag, Berlin 2013, 97-1084. “Bosna i Hercegovina”, u: Lovorka Čoralić, ur., U potrazi za mirom i blagostanjem. Hrvatske zemlje u 18. stoljeću, Matica hrvatska, Zagreb 2013, 389-401.5. Čaušević, Ekrem, Moačanin, Nenad i Kursar, Vjeran, ur., Perspectives on Ottoman Studies. Papers from the 18th Symposium of the International Committee of Pre-Ottoman and Ottoman Studies (CIEPO) at the University of Zagreb 2008, LIT Verlag, Berlin 2010.6. Čaušević, Ekrem, Moačanin, Nenad i Kursar, Vjeran, ur., Osmanlı Sanatı, Mimarisi Ve Edebiyatına Bakış. 18. CIEPO (Uluslararası Osmanlı Öncesi Ve Osmanlı Çalışmaları Komisyonu) Sempozyumu (25-30 Ağustos 2008, Zagrep, Zagrep Üniversitesi Felsefe Fakültesi) Bildirileri, (Trakya Universitesi Balkan Araştırma Enstitüsü Yayını, Edirne 2011.


1. Suradnik na projektu MZOŠ (130-1012604-1028): Turski izvori za demografsku povijest hrvatskihprostora i okruženja (od 16. do 18. stoljeća), 2007. do 2013. Voditelj: prof. dr. sc. Nenad Moačanin

197




NAZIV PREDMETA: Talijanska paleografija

VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI): UNUTARNJA IZBORNOST

IME NOSITELJA PREDMETA: doc. dr. Snježana Husić


JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA: hrvatski i talijanski



Prikazat će se položaj talijanskoga jezika u komunikacijskim i posebno u pisanim praksama srednjeg i ranog novog vijeka, prvenstveno u hrvatskim zemljama, a ključni će biti oni aspekti tih praksi koji danas izazivaju poteškoće u razumijevanju i kod jezično vrlo kompetentnih osoba. Stoga će se inzistirati na uočavanju distinktivnih obilježja ovdašnjih varijanti talijanskoga koje su bile u upotrebi, posebice u njihovoj dijalektalnoj raznolikosti, s naglaskom na hibridacijske procese u višejezičnom okruženju. Miješane je i hibridne oblike nužno prepoznati jer takva odstupanja od jezičnih normi često otežavaju razumijevanje talijanskih tekstova nastalih kod nas. Osvijestit će se nadalje razlike između različitih medija, rukopisnog i tiskanog, te dati pregled najraširenijih slovnih oblika, skraćenica, interpunkcijskih i drugih osobitosti u grafiji odnosno tipografiji. Obrađivat će se primjeri iz različitih diskurzivnih praksi i žanrova kako bi se uočile specifičnosti svakoga od njih, s tim da će težište biti na žanrovima najrelevantnijima za povjesničarska istraživanja: na historiografskim tekstovima nastalima u razdoblju 13-18. stoljeća, traktatima, kronikama, epistolarnoj prozi (privatnoj i službenoj prepisci), raznim ispravama i administrativnoj građi. Kako bi se bolje istaknule posebnosti te vrste tekstova, uključit će se i primjeri iz onodobne književne i znanstvene praske, a zastupljeni će biti i hrvatski autori koji su pisali na talijanskom i Talijani koji su pisali o hrvatskim zemljama.

Cilj je osposobiti doktorande za čitanje i razumijevanje različitih vrsta pisane građe nastale u srednjovjekovlju i ranonovovjekovlju na talijanskom jeziku, a doktorandi koji izvrsno poznaju talijanski (na razini B2 i C1) mogli bi je i transliterirati i transkribirati, a po potrebi kraće tekstove i prevesti. Doktorande će se poticati da rade na tekstovima koji su im korisni i potrebni u njihovim arhivskim, povijesnim i srodnim istraživanjima.

POPIS LITERATURE

D'Agostino, A, Capitoli di filologia testuale. Testi italiani e romanzi, CUEM, Milano 2006.

Hudeček, L, Transliteracija i transkripcija (odjelitosti i interferencije), "Rasprave Zavoda za jezik", sv. 13, 1987, 19-30.

Sočanac, L, Hrvatsko-talijanski jezični dodiri, Globus, Zagreb 2004.

Stussi, A, Introduzione agli studi di filologia italiana. Il Mulino, Bologna 2011.

Šimunković, L, Mletački dvojezični proglasi u Dalmaciji u 18. stoljeću, Književni krug, Split 1996.


Nastava je seminarskog tipa i preteže konkretan rad na tekstovima: čitanje žanrovski raznorodne građe na talijanskom jeziku pod vodstvom nastavnice, dešifriranje i prepisivanje tekstova te njihovo prevođenje.


197



Doktorandi moraju pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u radu tijekom seminara. Svaki doktorand mora izraditi seminarski rad u kojemu će dešifrirati, prepisati i prevesti te komentirati talijanski tekst opsega najmanje dvije kartice, iz razdoblja 13-18. stoljeća. Usmeni ispit obuhvaća provjeru vještina čitanja i razumijevanja doktorandu dotad nepoznatih talijanskih tekstova iz istoga razdoblja srednjovjekovlja i ranonovovjekovlja.


Pohađanje nastave, aktivnost u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit.

BROJ ECTS BODOVA: 4

197



Redni broj: 65

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. Snježana Husić

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Odsjek za talijanistiku)

Životopis: Rođena je 18. 1. 1969. u Zagrebu, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je 1993. talijanistiku i komparativnu književnost. Kao stipendistica Scuola Normale Superiore u Pisi boravila je 1994–97. na trogodišnjem usavršavanju iz talijanske književnosti na toj ustanovi. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu obranila je 2005. magistarski rad Autobiografija pod pseudonimom: Disperzija autobiografskog diskurza u književnom opusu Alberta Savinia, a 2008. doktorsku disertaciju Životinjske figure u talijanskoj književnosti srednjega vijeka. Od 2000. znanstvena je novakinja, a od 2011. docentica pri Katedri za književnost Odsjeka za talijanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Članica je Društva hrvatskih književnih prevodilaca i dobitnica Godišnje nagrade DHKP za najbolji prijevod proze u 2009. godini (Michel Faber, Vatreno evanđelje, Vuković&Runjić, Zagreb 2009; izvornik The Fire Gospel, 2008). Dobitnica je Nagrade “Nicoletta Quinto” zaklade Premio Internazionale Galileo Galilei za 1998. godinu, za područje povijesti talijanskoga jezika, zbog rada na prijevodima starijih hrvatskih autora talijanskog jezičnog izričaja.



1. „Teritorijalna organizacija pripovijedanja u Orbinijevu 'Kraljevstvu Slavena'”, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, god. 43, 2011, 81-95.

2. „Identità animali nella “Commedia” dantesca: tassonomia e interpretazione“, u: Leggere Dante oggi. Interpretare, commentare, tradurre alle soglie del settecentesimo anniversario, Atti del Convegno Internazionale 24-26 Giugno 2010, ur. Éva Vígh, Aracne, Rim 2011, 173-183.

3. Husić, S. i Roić, S. (ur.), Hrvatsko-talijanski književni odnosi 10. Stil i izvornost, Znanstveni skup u spomen na prof. dr. Franu Čalu (1927–1993), FF press, Zagreb, 2010.


Preobrazbe identiteta (130-1301070-1059)

Kulturna animalistika (189-0000000-3626)

197




NAZIV PREDMETA: Slavenska paleografija


IME NOSITELJA PREDMETA: PROF. dr. Mateo Žagar


JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA: hrvatski / engleski



Naglasak je na razvijanju praktične vještine čitanja ćiriličkih (i bosaničkih) te glagoljičkih tekstova (ponajviše hrvatskih inačica: ustavne glagoljice i kurzivne glagoljice). Uz praktične vještine prepoznavanja slova i rekonstruiranja stare ortografije, kandidati se upoznaju i s temeljnim osobinama pismovnog jezika kroz cijeli srednji vijek, osobito s odnosom prema istodobnoj latiničkoj i grčkoj pismovnoj praksi. Posebna se pozornost posvećuje glagoljičkoj i ćiriličkoj epigrafici, kriterijima za ubikaciju i dataciju tekstova, nastojanju da se prepoznaju različite pisarske «ruke». Usporedo s praktičnim aspektima doktorandi se upućuju i u povijesne okolnosti nastanka i razvoja slavenske pismenosti, u oba svoja vida, a napose u odnosu prema latiničkoj paleografiji.

POPIS LITERATURE

Đorđić, P, Istorija srpske ćirilice, Beograd 1987.Eckhardt, Th, “Napomene o grafičkoj strukturi glagoljice”, u: Radovi Staroslavenskog instituta 2, Zagreb 1955, 59-91.Eckhardt, Th, Die «Bosančica», u: Oesterreichische Osthefte, XX, Wien 1978.Eckhardt, Th, “Azbuka. Versuch einer Einführung in das Studium der slavischen Paläographie”, Beč-Köln 1989.Hamm, J, Staroslavenska gramatika, bilo koje od izdanja, poglavlja: «Počeci pismenosti“, „Elementi glagoljice».Hamm, J, “Datiranje glagoljskih tekstova”, u: Radovi Staroslavenskog instituta 1, Zagreb 1952, 5-62.Jagić, V, “Gradja za glagolsku paleografiju”, u: Rad JAZU II, 1868. Hercigonja, E, “Tipovi pismene komunikacije u Slavena od ‘crta i ureza’ iz traktata ‘O pismenehь’ Črnorisca Hrabra do alfabetskog pisma”, Zagreb 1994. (skripta)Miklas, H, “Zur Struktur des kyrillisch-altkirchenslavischen (altbulgarischen) Schriftsystems”, u: Palaeobulgarica XII, 3, 1988.Zelić-Bučan, B, Bosančica ili hrvatska ćirilica u srednjoj Dalmaciji, Split 2000.Žagar, M, «Osnovni procesi konstituiranja ustavne glagoljice», u: Božilova, R. (ur): B'lgari i H'rvati prez vekovete, Sofija 2003.Žagar, M, “Hrvatska pisma u srednjem vijeku” u: Povijest hrvatskog jezika, ur. Bićanić, Ante (ur), Zagreb 2009, 107-220.Žagar, „Hrvatska pisma i pravopisi u 17. i 18. st.“, Povijest hrvatskoga jezika, 3. knjiga: 17. i 18. stoljeće (ur. Ante Bićanić), Zagreb 2013, 343-370.Žagar, M, Uvod u glagoljsku paleografiju 1, Zagreb 2013.


Nastava se odvija u kombinaciji nastavnikova izlaganja i samostalnog rada, s konkretnim tekstovima.

197



Predviđen je i samostalni rad studenata, na temelju preciznih uputa, te izlaganje.


Priprema samostalnog izlaganja, te svladavanja preporučene literature.


BROJ ECTS BODOVA: 4

197



Redni broj: 66

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. Mateo Žagar


Životopis: Rodio se 1965. u Zagrebu. Osnovnu i srednju školu također je završio u Zagrebu i 1984. godine počeo studirati na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu – studij hrvatskoga jezika i jugoslavenskih književnosti.

Diplomirao je 1990. g. i iste godine upisao poslijediplomski studij iz lingvistike na istom fakultetu. U siječnju 2001. zaposlio se kao znanstveni novak na Katedri za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta. Magistarski rad, pod naslovom “Koherencija natpisa Bašćanske ploče”, obranio je u prosincu 1993. g.

Doktorirao je 23. studenog 2000. tezom “Osnovne smjernice grafetičkog uređivanja hrvatskoglagoljskih tekstova XII. i XIII. st.” pod mentorstvom akademika Stjepana Damjanovića.

U travnju 2001. promaknut je u višeg asistenta. Iste godine angažiran je kao gostujući predavač pri Slavističkom institutu u Bonnu (2001/2002. i 2002/2003). Kao gostujući profesor boravio je jedan mjesec na Sveučilištu u Grazu, gdje je održao ciklus od 12 nastavnih sati.

U svibnju 2002. promaknut je u znanstveno-nastavno zvanje docenta; od srpnja 2006. u statusu je izvanrednog profesora, a od srpnja 2010. redovni je profesor na Katedri za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo.

Na kraćim (jednomjesečnim, tromjesečnim) stipendijama znanstvenog usavršavanja boravio je na sveučilištima u Beču, Grazu i Budimpešti. Jednokratna predavanja održao je na sveučilištima u: Budimpešti, Udinama, Ljubljani, Londonu, Würzburgu, Heidelbergu, Oslu, Tuzli, Rimu, Budimpešti, Skoplju, Kopenhagenu, Sarajevu.

Osim znanstvenog napredovanja i nastavne djelatnosti, angažiran je i u priređivanju članaka za leksikografske priručnike; predavač na tribinama i sveučilištima u inozemstvu, suradnik u masovnim medijima, recenzent brojnih znanstvenih članaka i strukovnih izdanja. Na matičnom Odsjeku za kroatistiku obavljao je niz organizacijskih dužnosti, npr. pomoćnik ravnatelja Zagrebačke slavističke škole (1993-1996), koordinator Ceepus-a (1994-1999). Od 2008. do jeseni 2009. zamjenik pročelnice Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta, od listopada 2010. do listopada 2012. pročelnik Odsjeka. Od listopada 2012. prodekan za organizaciju i poslovanje Filozofskoga fakulteta.

Dobitnik Godišnje nagrade za znanost HAZU za 2007. g. za knjigu Grafolingvistika srednjovjekovnih tekstova. Bio član organizacijskog odbora Međunarodnog znanstvenog skupa „Hrvatska ćirilična baština“, koji je priredila HAZU u studenome 2013. g.

Član međunarodnog znanstvenog savjeta časopisa Richerche slavistiche (ur. Mario Capaldo) od 2008. g.

Znanstveni mu se interes fokusirao na paleografska (grafolingvistička) istraživanja hrvatskih glagoljskih rukopisa (i na odnos prema mlađim tiskanim inačicama), te na osebujnosti hrvatske redakcije staroslavenskoga jezika u ranom novovjekovlju, kao i u XIX. st.. Taj intenzivni znanstveni rad dopunjavao se nizom preglednih kulturoloških tekstova o hrvatskome glagoljaštvu.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: srpanj 2009.





197












Enciklopedija hrvatskoga glagoljaštva, projekt MZOS.

197




NAZIV PREDMETA: Mađarska paleografija

VRSTA (OBVEZNI ILI IZBORNI): UNUTRAŠNJA IZBORNOST

IME NOSITELJA PREDMETA: Doc. dr. Sándor Bene

IMENA NASTAVNIKA/SURADNIKA NA PREDMETU:

JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA: hrvatski (djelomično i po potrebi mađarski)


OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA: Naslijeđe srednjovjekovlja. Mađarska paleografija u kontekstu latinske paleografije. Vrste i tipovi dokumenata, datiranje. Tradicije bilježenja mađarskih glasova. Gotički kurent (15.-17. st.), vezanje slova, opća pravila i individualne varijante. Humanistička kurziva (16.-18. st.), vezanje slova, opća pravila i individualne varijante. Nova akademska regulacija kritičkog izdanja (dokumenti Tekstološke komisije Mađarske akademije). Čitanje rukopisa, s obzirom na hrvatsku povijest i zahtjeve studenata.

POPIS LITERATUREÉrszegi, G, "Paleográfia". (ur. I. Bertényi). A történelem segédtudományai. Osiris. Budapest 2006.

Stoll, B, Szövegkritikai problémák a magyar irodalomban. U: Bevezetés a régi magyar irodalom filológiájába, ur. E. Hargittay, Universitas, Budapest 1997, 114–170.Varjas, B, Paleográfiai útmutató a 15-17. századi magyar nyelvű kéziratok olvasásához. ELTE-OSZK. Budapest 1982.Újváry, Z. J. - Zimányi, V. (ur.): XVI-XVII. századi paleográfiai gyakorlatok. Vol. I-II-III. Piliscsaba 2003.Dokumenti na web stranici Tekstološke komisije Mađarske akademije (http://textologia.iti.mta.hu )

OPIS METODA PROVOĐENJA NASTAVE: Uvodno predavanje o općim problemima, teoretskim pitanjima, zatim zajedničko čitanje i interpretacija rukopisnih tekstova, s obzirom na opći cilj predmeta ( Stjecanje vještine u čitanju rukopisnih izvora na mađarskom jeziku od 15-18. st.)

OPIS NAČINA IZVRŠAVANJA OBVEZA: Usmeni ispit

OPIS NAČINA PRAĆENJA KVALITETE NASTAVE: Doktorandskom anketom na kraju semestra.

BROJ ECTS BODOVA: 4

http://textologia.iti.mta.hu/

197



Redni broj: 67

Titula, ime i prezime nastavnika: doc. dr. Sándor Bene

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Katedra za hungarologiju) / Institut za književnu znanost Mađarske akademije znanosti

Životopis: Sándor Bene je rođen 13.09.1964. u Budimpešti, u Mađarskoj. Diplomirao je 1989. klasičnu filologiju i mađarski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Eötvös Loránd u Budimpešti. God. 1988. kod izdavačke kuće „Helikon” izašla je njegova prva monografija „Zrinski i vepar”, u suradnji sa koautorom Gellertom Borianom. Između 1996. i 1999. radio je i na Hrvatskom institutu za povijest, baveći se komparativnom studijom hrvatske i mađarske historiografije u 17. stoljeću; suradnik je bio kritičkog izdanje povijesna djela „Memoria regum et banorum” Jurja Rattkaya. Doktorirao je na Mađarskoj akademiji god. 1997. sa disertacijom „Theatrum politicum: nyilvánosság, közvélemény és politika a korai újkorban” (Kazalište politike: javnost, javno mnijenje i književnost u ranom novom vijeku). Od 1999. zaposlen je na Institut književnosti mađarske akademije, gdje je kao viši znanstveni suradnik jedan od urednika I. sveska nove Povijesti mađarske književnosti i član uredništva časopisa instituta „Irodalomtörténeti Közlemények” (Povijest književnosti). Od 2006. zamjenik je glavnog tajnika, od 2012. glavni tajnik IAHS (International Association of Hungarian Studies).

http://www.ffzg.unizg.hr/hungaro/?page_id=25

https://vm.mtmt.hu/www/index.php?AuthorID=10010496



1. „Miklós Zrínyi in post World War II scholarly Literature“, Militia et litterae: Die beiden Nikolaus Zrínyi und Europa, Herausgeben von Wilhelm Kühlmann, Gábor Tüskés, unter Mitarbeit von Sándor Bene, Tübingen, Niemeyer, 2009, 411–430. (Frühe Neuzeit, Band 141.)

2. „Questions of the New Balcan Settlement after 1699: L.F. Marsili and the Local Traditions“, La politica, la scienza, le armi: Luigi Ferdinando Marsili e la costruzione della frontiera dell'impero e dell'Europa , a cura di Raffaella Gherardi, Bologna, CLUEB, 2010, 199-216.

3. „Where Paradigms Meet: The Theology of Political Virtues in Andreas Pannonius’ Mirrors for Princes“, Italy and Hungary: Humanism and Art in the Early Renaissance, eds. Péter Farbaky, Louis Waldman, Firenze, Villa I Tatti – The Harvard Renaissance Center, 2011, 173-215.

4. „Povijest jedne obiteljske povijesti (Rađanje i žanrovska pozadina genealogije Zrinskih“, Susreti dviju kultura: Obitelj Zrinski u hrvatskoj i mađarskoj povijesti: Zbornik radova, urednici izdanja Sándor Bene, Zoran Ladić, Gábor Hausner, Matica hrvatska, Zagreb, 2012 (Biblioteka zbornici), 251-302.

5. „Koncepcja „potrójnej Ilirii”: Trzy królestwa pewnego kanonika: Chorwacka historia Györgya Ráttkaya, Latinitas Hungarica: Lacina w kulturze Wegierskiej, koncepcja i wybor tekstóv Jerzy Axer; Lászlό Szörényi, Warszawa, Wydział „Artes Liberales” UW &Wydawnictwo DiG, 2013, 341–366,


197




NAZIV PREDMETA: Hrvatski predmoderni latinitet


IME NOSITELJA PREDMETA: doc. dr. Irena Bratičević





Kratak pregled povijesnog razvoja srednjovjekovnog latiniteta, te fokusiranje na jezične osobitosti hrvatskoga srednjovjekovnog latinskog. Njegove ortografske, fonološke, morfološke, sintaktičke i leksičke osobine analiziraju se na odabranim tekstovima, kao što su Vekenegin epitaf i drugi natpisi, Supetarski kartular, Zadarski kartular samostana svete Marije, Zlatna bula, Historia Salonitana Tome Arhiđakona i Obsidio Iadrensis.

POPIS LITERATURE

Gortan, V. (ur.), Obsidio Iadrensis, Zagreb 2008.Gortan, V., "Nekoliko napomena uz izdanje Supetarskoga kartulara", Historijski zbornik, IX/1956, 1-4, 220-223.Gortan, V., V. Vratović, Hrvatski latinisti (Croatici auctores qui Latine scripserunt), Zagreb 1969-1970. Hercigonja, E., Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja , Zagreb 1994. Katičić, R., Litterarum studia, književnost i naobrazba hrvatskog srednjovjekovlja, Zagreb 2007.Mantello, F. A. C. / A. G. Rigg (ur.), Medieval Latin. An Introduction and Bibliographical Guide, Washington/D.C. 1996; 21999.Norberg, D., Manuel pratique de latin médiéval, Paris 1968.Perić, Olga, "Predgovor", Historia Salonitana: Thomae Archidiaconi, Historia Salonitanorum atque Spalatinorum pontificum – Toma Arhiđakon, Povijest salonitanskih i splitskih prvosvećenika, prir. Olga Perić, Mirjana Matijević Sokol, Radoslav Katičić, Split, 2003.Supetarski kartular, ur. V. Novak, Zagreb 1952.Zadarski kartular samostana svete Marije, ur. V. Novak, Zagreb 1959.


Predavanja i seminari


Seminarski rad i pismeni ispit


doktorandska anketa

BROJ ECTS BODOVA: 4

197



Redni broj: 68

Titula, ime i prezime nastavnika: dr. sc. Irena Bratičević


Životopis: Irena Bratičević (1977) docent je na Odsjeku za klasičnu filologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Godine 1999. apsolvirala je na Filozofskom fakultetu studij kroatistike, a 2002. diplomirala na Odsjeku za klasičnu filologiju. Od prosinca 2002. zaposlena je na tom odsjeku. Doktorski rad pod naslovom Epigrami Rajmunda Kunića: tradicija teksta i problemi interpretacije izradila je pod mentorstvom prof. dr. Darka Novakovića i obranila ga 2010. Na Odsjeku za klasičnu filologiju sudjeluje u nastavi preddiplomskih kolegija iz hrvatske novolatinističke književnosti, rimske književnosti, prevođenja s latinskog i latinske stilistike te uvoda u antičku civilizaciju, a na diplomskom studiju drži kolegij “Latinska rukopisna baština novovjekovnog Dubrovnika”. Sudjelovala je na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Tijekom skupova Colloquia Maruliana držala je paleografske i tekstološke radionice za doktorande. Član je Odbora za hrvatski latinitet pri Razredu za filološke znanosti HAZU i Programskog odbora bijenalnog skupa Academia Ragusina.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: 1. prosinca 2013.

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa, odnosno koji su relevantni za područje doktorskog programa1. „Pjesnička ostavština Ruđera Boškovića u Bancroft Library (Sveučilište California, Berkeley) – katalog“. Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 52 (2014), u tisku.2. Bratičević, Irena i Lupić, Ivan, „Držićeva Hekuba između izvedbe i knjige“, Colloquia Maruliana 22, 2013, 77-116.3. „Knjiga i čitanje u pismima Ilije Crijevića Marinu Buniću“, Colloquia Maruliana 21, 2012, 69-88.4. „Epigrami Marina Zlatarića“, Perivoj od slave: Zbornik Dunje Fališevac, ur. T. Bogdan et al. FF Press, Zagreb, 2012, 43-52.5. „Ovidije pretvoreni: četiri prijevoda Đurđevićeve pjesme Bijeljaše se izdaleka“, Građa za povijest književnosti hrvatske 37, 2010, 189-266.



Croatiae auctores Latini (voditelj Neven Jovanović)

Hrvatska latinistička epika (voditelj Vladimir Rezar)

Croatica et Tyrolensia – digitalna usporedba hrvatske i tirolske latinističke književnosti (voditelj Neven Jovanović)

197




NAZIV PREDMETA: Prakse komentara srednjovjekovnog književnog teksta


IME NOSITELJA PREDMETA: prof. dr. Nenad Ivić


JEZIK IZVOĐENJA PREDMETA: hrvatski (po potrebi engleski, francuski, španjolski, talijanski)



Kolegij se bavi problemom analize srednjovjekovnih književnih tekstova. 1. Analiza: od filološke do testualne analize. 2. književnost (od litterae do književnosti, pojam, njegov nastanak i implikacije). 3. Tekst (ideja teksta, definicije). Polazeći od suvremenih dosega, kolegij probematizira situaciju srednjovjekovnog književnog teksta, od njegove materijalnosti do tzv. teatralnosti, ispreplićući tekstualnu i kontekstualnu analizu te analizu stvaranja i recepcije. Ekspliciranjem modernih teorija teksta i konteksta (Foucault, Derrida), problematizira se upotrebljivost književnog teksta za historijsku analizu i historijske analize za književni tekst. Cilj predmeta je sticanje kompetencije u analizi srednjovjekovnih književnih tekstova: filološke, teorijske i tekstualne.

POPIS LITERATURE

OBAVEZNA:

Canfora, L, Le copiste comme auteur, Paris 2012.

Derrida, J, Le mal d'archive, Paris 1995.

Foucault, M, La grande étrangère. A propos de littérature, Paris 2013.

Stock, B, Listening for the text. On the uses of the past, Philadelphia 1990.

Zumthor, P, La lettre et la voix. De la litterature medievale, Paris 1987.

Pomoćna:

Banniard, M, Viva voce. Communication ecrite et communication orale du IVe au IXe siecle en Occident latin , Paris 1994.

Carruthers, M, A Study of Memory in Medieval Culture, Cambridge 1990.

Fumagalli Beonio Brocchieri, M, Le bugie di Isotta. Immagini della mente medievale, Bari 1987.

Libera A., de Penser au Moyen Age, Paris 1996.

McKitterick, R, The Carolingians and the Written Word, Cambridge 1989.

McKitterick, R. (ed), The uses of Literacy in Early Medieval Europe, Cambridge 1990.


Predavanje, analize, diskusije

197




Kako bi nakon izvedenih oglednih analiza polaznici trebali biti sposobni sami izvoditi analize tekstova i artikulirati ih smisleno u svojim književnim ili historijskim istraživanjima, oni su dužni pripremati odgovarajuću literaturu, izvoditi analize i sudjelovati u diskusijama.


seminarski rad do 5 str.; individualna priprema analize, izlaganje, diskusija

BROJ ECTS BODOVA: 4

197



Redni broj: 69

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. Nenad Ivić

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Odsjek za romanistiku)

Životopis: Nenad Ivić rođen je 1956. godine u Zagrebu. Školovan je u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu 1979. godine završava studij francuskog jezika i književnosti, španjolskog jezika i komparativne književnosti. Od 1981. radi kao asistent na Katedri za francusku književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 1989. postaje docent a 1996. izvanredni profesor. Doktorirao je 1988. godine s temom o odnosima starofrancuske književne proze i latinske historiografije XII. i XIII. stoljeća. 1986. i 1987. godine usavršavao se kao stipendist Fulbrightove zaklade na Odjelu za romanske jezike i književnost University of California, Berkeley. 1990. i 1991. boravi kao pozvani istraživač na Institut d'études classiques et médiévales Univerziteta u Montréalu. 1995. i 1996. kao Fulbright Fellow djeluje na Odjelu za povijest Princeton University. 2002. izabran je za redovitog profesora, 2007. za redovitog profesora u trajnom zvanju. Predstojnik je Katedre za francusku književnost.



1992: Domišljanje prošlosti. Kako je trinaestostoljetni splitski arhiđakon Toma napravio svoju Salonitansku historiju, Zavod za znanost o književnosti, Zagreb. 2001: Textus. Istraživanja o Amijanu Marcelinu, MH, Zagreb.2009: Napulj i druga imaginarna mjesta, Gordogan, Zagreb.2012: Augurium. Gustav Mahler: pustolovina neodgovornog nosača, Gordogan, Zagreb.2014: Grč Sirene. Stihovi u Gordoganu 2003-2013, Gordogan, Zagreb.


Suradnik znanstveno-istraživačkog projekta Granice književnog pamćenja: Europa u Hrvatskoj i Hrvatska u Europi, 1939-2005. (MZOS, voditelj: prof. dr. Tatjana Jukić)


197



Naziv predmeta/modula: Uvod u kršćansku ikonografiju


Ime nositelja predmeta/modula: prof. dr. Dino Milinović

Imena nastavnika /suradnika na predmetu/modulu: /


Broj sati nastave: 15 S + 15 V


Predmet obuhvaća upoznavanje s osnovnim ikonografskim tipovima i temama kršćanske umjetnosti. Prati se njihov razvitak u ranokršćanskom razdoblju (III.-VII. stoljeće) i uspoređuje s dominantnim ikonografskim programima u kasnijim razdobljima. Analizira se odabir i značenje pojedinih programa u odnosu na arhitekturu (dekoracija svetišta) i liturgiju. U podlozi je ikonografske metode usporedba slike i teksta koji joj služi kao podloga. U tom smislu, nastanak i razvoj kršćanske umjetnosti sagledava se u odnosu na postojanje bogate kršćanske literature – od Biblije do apokrifnih tekstova i svetačkih legendi, koji dominiraju u srednjovjekovnom razdoblju. Pratimo i razvoj pojedinih ikonografskih tipova i simbola, koji nam dopuštaju uspostaviti liniju razvoja od antičke do srednjovjekovne umjetnosti, pri čemu se razmatraju načini prijenosa (transmisije) kulturnih modela.

Popis literature

1. Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2000.

(priručnik)

2. J. Hall, Rječnik tema i simbola u umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1998. (priručnik)

3. Rječnik biblijske kulture, AGM, Zagreb, 1999. (priručnik)

4. A. Grabar, Christian Iconography, Princeton, 1968.

5. H. Belting, Likeness and Presence. A History of the Image before the Era of Art, Chicago / London, 1998. (odabrani dijelovi)


Predavanja ilustrirana bogatim slikovnim materijalom. Seminar u obliku terenskoga rada

(zagrebački muzeji, galerije, sakralna arhitektura).


Redovitost pohađanja nastave, usmeno izlaganje te završna provjera usvojenih nastavnih sadržaja u pismenom radu. Tema pismenoga rada u funkciji je doktorskoga istraživanja doktorskih studenata.


197



Kvaliteta nastave pratit će se doktorandskim anketama na kraju semestra.

Broj ECTS bodova: 4

197



Redni broj: 70

Titula, ime i prezime nastavnika: prof. dr. Dino Milinović


Životopis: Rođen u Zagrebu, 14. listopada 1959. Nakon završene Klasične gimnazije diplomirao arheologiju i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1984.). Poslijediplomski studij iz «Civilizacije kasne antike» završio je u Parizu (Paris IV-Sorbonne), gdje je stekao Diplome des études approfondies (1986.) i diplomu doktorata (Doctorat du IIIe cycle, 1989.), koji je u Zagrebu nostrificiran kao magisterij humanističkih znanosti (1998.). Prijavio je i obranio doktorat («Bjelokosni plenarij iz riznice Zagrebačke katedrale u kontekstu otonske renesanse») na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (2005.). Od 1992. do 1998. radio u državnoj upravi, kao tajnik Hrvatske komisije za suradnju s UNESCO-om, a od 1999.-2001. u veleposlanstvu RH u Francuskoj kao savjetnik za kulturu. Od akademske godine 2001/2002. predaje na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je izabran u suradničko zvanje višeg asistenta (2006.), u znanstveno zvanje docenta humanističkih znanosti (2007.) te u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora (2013.). Na Odsjeku za povijest umjetnosti nositelj je kolegija «Uvod u ikonologiju» (od 2001.), «Umjetnost antike» (od 2004.) i «Transformacije antičkoga svijeta» (od 2008.). Osmislio je i držao i niz izbornih predmeta na dodiplomskom i diplomskom dijelu studija. Držao predavanja na poslijediplomskom doktorskom studiju povijesti umjetnosti, na poslijediplomskom doktorskom studiju Medijevistike te na poslijediplomskom doktorskom studiju Hrvatske kulture (2011.). Od 2007. godine gostujući je predavač na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Mostaru. Voditelj poslijediplomskog doktorskog studija povijesti umjetnosti od 2008. do 2012. Sudjelovao je na petnaestak znanstvenih skupova, međunarodnih i domaćih. Boravio je na dvije stipendije u inozemstvu, oba puta u Ecole Française de Rome (listopad 1987. i veljača 1997.). Bio je službeni predstavnik Republike Hrvatske na zasjedanju UNESCO-ovog Odbora za svjetsku baštinu (2014). Objavljivao je radove na hrvatskom, francuskom i engleskom jeziku. Uz te, služi se aktivno i njemačkim jezikom.



1. Nova post vetera coepit. Ikonografija prve kršćanske umjetnosti, FF Press, Zagreb, 2015 (u tisku).

2. «An Unknown Ivory Carver from the Treasury of Zagreb Cathedral», u: Ars auro gemmisque prior, Mélanges en hommage à Jean-Pierre Caillet, ICLAMA, Zagreb – Motovun, 2013., str. 293-300.

3. «Writing History, Shaping Images in Later Roman Empire», u: IKON, 5, Rijeka, 2012., str. 15-28.

4. «Triton: kroćenje antičkoga čudovišta», u: D. Milinović i J. Belamarić (ur.), Metamorfoze mita. Mitologija u umjetnosti od srednjega vijeka do moderne. Zbornik Dana Cvita Fiskovića IV, Zagreb, 2012., str. 77-90.

5. «Reljefi bjelokosnog plenarija iz Riznice zagrebačke katedrale: problemi interpretacije», u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 35, Zagreb, 2011., str. 7-18.

197



6. «OUDEIS ATHANATOS. Images Surrounding the Dead in Late Antiquity (Some Examples from Salona in Dalmatia)», u: IKON, 4, Rijeka, 2011., str. 9-19.

7. «Le trésor de la cathédrale de Zagreb: construction d'une identité chrétienne et européenne entre Danube et Méditerranée», u: D. Baric, J. Le Rider i D. Roksandić (ur.), Memoire et histoire en Europe centrale et orientale, Presses universitaires de Rennes, 2010., str. 143-151.

8. D. Milinović, A. Marinković, A. Munk (ur.), Majstorske radionice u umjetničkoj baštini Hrvatske, Zbornik Dana Cvita Fiskovića V, Zagreb, 2014.

9. D. Milinović, J. Belamarić, Metamorfoze mita. Mitologija u umjetnosti od srednjega vijeka do moderne. Zbornik Dana Cvita Fiskovića IV, Zagreb, 2012.


Sudjelovao u realizaciji znanstvenog projekta pod vodstvom prof. dr. Igora Fiskovića Figuralne umjetnosti jadranske Hrvatske od XIII. do XVI. stoljeća (od 2006.).

223



A.6. NASTAVNICI

A.6.1. POPIS NASTAVNIKA

Na slijedećem je abecednom popisu osnovna i stalna nastavnička skupina. Programom je predviđeno pozivanje i sudjelovanje u nastavi daljnjih kvalificiranih osoba koje se ne mogu unaprijed navesti.Podaci o nositeljima predmeta i suradnicima u nastavi navedeni su iza svakoga kolegija. To je bilo potrebno jer je dopušten ograničeni broj relevantnih jedinica osobne bibliografije. Neki pak nastavnici sudjeluju na više predmeta i navode različite stavke iz svoje bibliografije, ovisno o predmetu.

1. AZINOVIĆ BEBEK dr. Ana, znan. suradnik, viši konzervator arheolog, Hrvatski restauratorski zavod2. BABIĆ, dr. sc. Darko, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Ff Zg3. BENE, dr. Sándor, viši znanstveni suradnik, Institut za književnost Mađarske akademije; Katedra za

hungarologiju Ff Zg4. BENYOVSKY LATIN dr. sc. Irena, viši znanst. suradnik, Hrvatski institut za povijest5. BLANUŠA, doc. dr. Nebojša, docent, Fakultet političkih znanosti6. BLAŽEVIĆ, prof. dr. Zrinka, Odsjek za povijest Ff Zg7. BOGDAN, prof. dr. Tomislav, Odsjek za kroatistiku FfZg8. BOTICA, doc. dr. Ivan, Staroslavenski institut9. BOŽIĆ BLANUŠA, doc. dr. Zrinka, docent, Odsjek za kroatistiku Ffzg10. BRATIČEVIĆ, doc. dr. Irena, Odsjek za klasičnu filologiju Ff Zg11. BREKO KUSTURA, prof. dr. Hana, naslovni izv. profesor, Odsjek za povijest glazbe HAZU12. BRKOVIĆ, dr. sc. Ivana, docent, Odsjek za kroatistiku Ffzg13. BUDAK, prof. dr. Neven, Odsjek za povijest Ff Zg14. CVETNIĆ, prof. dr. Sanja, Odsjek za povijest umjetnosti Ff Zg15. DEMICHELI doc. dr. Dino, znanstveni suradnik, Odsjek za arheologiju Ff Zg16. FILIPEC, prof. dr. Krešimir, Odsjek za arheologiju Ff Zg17. GALLA, prof. dr. Amareswar, International Institute for the Inclusive Museum18. GALOVIĆ, doc. dr. Tomislav, Odsjek za povijest Ff Zg19. GRAČANIN, prof. dr. Hrvoje, Odsjek za povijest Ff Zg20. GRGIN, prof. dr. Borislav, Odsjek za povijest Ff Zg21. GRMAČA, doc. dr. Dolores, Odsjek za kroatistiku Ffzg22. HINCAK, prof. dr. Zdravka, Odsjek za arheologiju Ff Zg23. HORBEC, dr. sc. Ivana, znanstveni suradnik, Hrvatski institut za povijest, Zagreb24. HUSIĆ, doc. dr. Snježana, Odsjek za talijanski jezik i književnost Ff Zg25. IPŠIĆ, dr. sc. Irena, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku26. IVIĆ, prof. dr. Nenad, Odsjek za romanske jezike i književnosti Ff Zg27. JOVANOVIĆ, prof. dr. Neven, Odsjek za klasičnu filologiju Ff Zg28. JURIN STARČEVIĆ, dr. Kornelija, znanstveni suradnik u postupku izbora za docenta, Odsjek za povijest

Ffzg29. KAPETANOVIĆ, prof. dr. Amir, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb30. KUNTIĆ-MAKVIĆ, prof. dr. Bruna, Odsjek za povijest Ff Zg31. KURSAR, doc. dr. Vjeran, Odsjek za turkologiju Ff Zg32. LAZANIN, dr. Sanja, znan. suradnik, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb; nasl. docent Ff Zg33. MARKOVIĆ, prof. dr. Predrag, Odsjek za povijest umjetnosti, Ff Zg 34. MAROHNIĆ, dr. sc. Jelena, asistent u postupku izbora za znan. suradnika, Odsjek za povijest Ff Zg35. MATIJEVIĆ SOKOL, prof. dr. Mirjana, Odsjek za povijest Ff Zg36. MILINOVIĆ, prof. dr. Dino, Odsjek za povijest umjetnosti Ff Zg37. MLINARIĆ, dr. sc. Dubravka, znanstveni suradnik, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb38. MOAČANIN, prof. dr. Nenad, Odsjek za povijest Ff Zg39. NIKOLIĆ JAKUS, prof. dr. Zrinka, Odsjek za povijest Ff Zg40. NOVAKOVIĆ prof. dr. Darko, Odsjek za klasičnu filologiju Ff Zg, redoviti član HAZU

223



41. OLUJIĆ, prof. dr. Boris, Odsjek za povijest Ff Zg42. OSTERMAN, doc. dr. Jasmina, Odsjek za povijest Ff Zg43. PAIĆ-VUKIĆ, dr. Tatjana, viši znanstveni suradnik, Arhiv HAZU44. PETRAK, prof. dr. Marko, Katedra za rimsko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu45. PETRIĆ, prof. dr. Hrvoje, Odsjek za povijest Ff Zg46. PLEIĆ POJE, prof. dr. Lahorka, Odsjek za kroatistiku Ffzg47. POTKONJAK, doc. dr. Sanja, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Ff Zg48. POTREBICA, prof. dr. Hrvoje, Odsjek za arheologiju Ff Zg49. REZAR, prof. dr. Vladimir, Odsjek za klasičnu filologiju Ff Zg50. SIKIRIĆ ASSOULINE, Zvjezdana doc. dr, Odsjek za povijest Ffzg51. ŠOUREK, Danko, dr., znan. suradnik, Odsjek za povijest umjetnosti, FfZg52. ŠTEFANEC, prof. dr. Nataša, Odsjek za povijest Ff Zg53. TOMAS, prof. dr. Helena, Odsjek za arheologiju Ff Zg54. TONČINIĆ, prof. dr. Domagoj, Odsjek za arheologiju Ff Zg55. TRŠKA, Tanja, dr., asistent u postupku izbora za znan. suradnika, Odsjek za povijest umjetnosti, FfZg56. TURKOVIĆ, doc. dr. Tin, Odsjek za povijest umjetnosti Ff Zg57. VEDRIŠ, doc. dr. Trpimir, Odsjek za povijest Ff Zg58. VEKARIĆ, dr. sc. Nenad, znan. savjetnik, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, red. član

HAZU59. VILOGORAC BRČIĆ dr. Inga, znan. suradnik, Odsjek za povijest Ff Zg, nasl. docent Sveučilišta u Splitu60. VUJIĆ, prof. dr. Žarka, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Ff Zg61. ŽAGAR, prof. dr. Mateo, Odsjek za hrvatski jezik i književnost Ff Zg62. ŽUPAN, dr. sc. Dinko, Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje

A.6.2. POPIS POTENCIJALNIH MENTORA ZAPOSLENIH NA USTANOVI KOJA PREDLAŽE PROGRAM DOKTORSKOG STUDIJA

NB: Poimence je navedeno dvanaestoro mentora iz redova nastavnika koji su duže u najvišem akademskom statusu, reprezentativni su predstavnici tri studijska modula i nositelji predmeta u njima i/ili su u zadnjih pet mentorirali diplomande na interdisciplinarnim studijima medievistike i ranoga novog vijeka. Među stalnim nastavnicima (v. popis u prethodnoj stavci) je daleko više predavača koji su kvalificirani za mentorstva i komentorstva doktoranada. Ona će im se moći povjeriti bude li to dopuštala tematika doktorata.

Među nositeljima predmeta i predavačima su i brojni mlađi kolege koji zbog razmjerno kratke profesure ili docenture nisu bili u prilici mentorirati doktorande. Aktiviranje ovoga studijskog projekta za njih je iznimna prilika da mentorstvima disperziraju svoje dragocjeno znanje i da pri tome ostvare jedan od uvjeta za napredovanje u vlastitoj akademskoj karijeri.

223



Redni broj: 1

Titula, ime i prezime mentora: prof dr. Bruna Kuntić-Makvić


Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju kao aktivnog istraživača ili umjetnika u znanstvenom ili umjetničkom polju iz kojega se predlaže doktorski studij:

1.“H EIKΩΝ H KAΛH“, Archaeologia Adriatica 2, 2009, 335 – 348.

2. «Terenski seminar iz povijesnih znanosti, Turska kosa – Topusko 2007. i 2008. godine», Glas Gradskog muzeja Karlovac 8, 2009, 26 – 27.

3. Kuntić-Makvić, Bruna i Pedišić, Ivo, "Ploča s dijelom javnog natpisa", Toni Brajković Scardonae lapides: Reljefni i epigrafski spomenici Skardone, Muzej Grada Skradina, Muzej Grada Šibenika, Šibenik 2009, 26 – 27

4. "2000 godina od Batonova ustanka", Latina et Graeca, 16, 2009, 91-92.

5. Kuntić-Makvić, Bruna i Čače, Slobodan, “Povijest “, Antički Grci na tlu Hrvatske, ur. J. Poklečki Stošić, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb 2010, 63 – 72.

6. Kuntić-Makvić, Bruna i Marohnić, Jelena,, “Natpisi“, Antički Grci na tlu Hrvatske, ur. J. Poklečki Stošić, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb 2010, 73 – 89.

7. Kuntić-Makvić, Bruna, Rendić-Miočević, Ante, Šegvić, Marina; Krajcar, Igor., "Integracija i vizualna prezentacija ulomaka monumentalnog metričkog natpisa iz Varaždinskih Toplica", Izdanja Hrvatskog arheološkog društva. 28 (2011); 285-295

8. „Pomorski pohodi Demetrija Farskog“, Prilozi za povijest i kulturu Istre 23,2011, 53 – 54; 140.

9. „Kako je predavao profesor Gortan: Vrijednosti Pregleda rimskih državnih starina“ u Veljko Gortan, Pregled rimskih državnih starina [Priručnici Latina & Graeca knj. V], ur. B. Kuntić-Makvić, Zagreb 2011, 55 – 65.

10. "Dea Libertas – rimski koncept slobode na izmaku Republike", IV. kongres hrvatskih povjesničara 2012. Sloboda. Zbornik sažetaka. Zagreb: HNOPZ 2012, 110.

11. "Kultura kupelji između poganstva i kršćanstva: primjeri Konstantinova doba", Pogled na Konstantinovo doba 2013 → 313, ur. J. Marohnić, I. Vilogorac Brčić, Filozofski fakultet, Zagreb 2013, 13.

12. "Predgovor"; Prilozi ("Žene u Konstantinovoj obitelji i muškarci koji su ponijeli grimiz"; "Događaji za Konstantinova života"; "Najčešće spominjani stari pisci"; "Carska viđenja i snovi"; Bibliografija priručnih materijala, Pogled na Konstantinovo doba 2013 → 313, ur. J. Marohnić, I. Vilogorac Brčić, Filozofski fakultet, Zagreb 2013, 3; 25 – 37.

Broj uspješnih mentorstava koja su rezultirala obranom doktorskog rada: 3

223



Redni broj: 2

Titula, ime i prezime mentora: prof. dr. Neven Budak



1. “Slavonski korifeji hrvatske historiografije – Vjekoslav Klaić i Ferdo Šišić”, u: Slavonija, Baranja i Srijem. Vrela europske civilizacije, sv. 1, gl. ur. Božo Biškupić, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Galerija Klovićevi dvori, Zagreb 2009, 465-467.

2. "Using the Middle Ages in Modern-day Croatia", u: János M. Bak, Jörg Jarnut, Pierre Monet i Bernd Schneidemüller (ur.), Gebrauch und Missbrauch des Mittelalters, 19.-21. Jahrhundert; Uses and Abuses of the Middle Ages: 19th – 21st Century; Usages et Mésusages du Moyen Age du XIXe au XXIe siècle , Wilhelm Fink, München 2009, 241-262.

3. „Varaždin – od postanka do „zlatnog doba““, 800 godina slobodnog kraljevskog grada Varaždina 1209. – 2009. ur. Miroslav Šicel i Slobodan Kaštela, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb – Varaždin 2009, 1-8

4. Neven Budak (ur.), Towns and Communication, vol. I, Communication in Towns, Leykam international, Zagreb 2010.

5. „Hrvatski identitet i povijest“, Valentina Blaženka Mandarić i Ružica Razum (ur.), Identitet kao odgojno-obrazovna vrjednota, Glas Koncila Zagreb, 2011, 105-120.

6. „O novopronađenom natpisu s imenom kraljice Domaslave iz crkve sv. Vida na Klisu“, Historijski zbornik, 64 br. 2, 2011, 317-320.

7. „Croatia between the Myths of the Nation State and of the Common European Past“, in: Myth-Making and Myth-Breaking in History and the Humanities. Proceedings of the Conference Held at the University of Bucharest, 6-8 October 2011, ur. Claudia-Florentina Dobre, Ionuţ Epurescu-Pascovici i Cristian Emilian Ghiţă, http://www.unibuc.ro/n/resurse/myth-maki-and-myth-brea-in-hist-and-the-huma/, 51-72.

8. „Furta sacra et inventio traditionis. Je li doista postojao kontinuitet između Salonitanske i Splitske biskupije?“, Miljenko Jurković – Ante Milošević (ur.), Munuscula in honorem Željko Rapanić, Međunarodni istraživački centar za kasnu antiku i srednji vijek, Zagreb – Motovun – Split 2012, 157-179.

9. „Historia Salonitana and Historia Salonitana Maior: a contribution to the debate about the relation of the two texts“, Mirna Willer – Marijana Tomić (ur.), Summer School in the Study of Historical Manuscripts, Sveučilište u Zadru, Zadar 2013, 101-131.

10. „'Mi smo budućnost prošlosti': Josip Matasović i Povijesno društvo 'Otium'“, Suzana Leček (ur.), Josip Matasović i paradigma kulturne povijesti, Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje – Hrvatski državni arhiv – Društvo za hrvatsku povjesnicu Slavonski Brod – Zagreb 2013, 111-127.


(9 na Sveučilištu u Zagrebu i 1 na Central European University u Budimpešti)

223



Redni broj: 3

Titula, ime i prezime mentora: prof. dr. Nenad Moačanin



1. „Sitne daće, krupne implikacije“, u: Spomenica Josipa Adamčeka, Zagreb 2009, 145-165.2. „The complex origin of the Bosnian ocaklık timar“, u: Halil İnalcık Armağanı – I, Ankara 2009, 142-167.3. „Whether in comparison with the earlier inventories the cizye registers in XVIII century are doing the research of the demographic tendencies on the Balkans easier“, u: Rumen Kovachev (ur.) Iz praktikata na osmanskata kancelarija, Sofia 2011, 165-170.4. „Stanovništvo Bosanskog ejaleta u 18. stoljeću prema popisima glavarine“, Rad HAZU, 516, Zagreb 2013, 95 – 120. 5. «Tri slavonska sandžaka – jedno kratko i jedno dugo tursko stoljeće», u: B. Biškupić - V. Kusin - B. Šulc, Slavonija, Baranja i Srijem – vrela europske civilizacije, sv. I, Zagreb 2009, 268-277. 6. «O pouzdanosti osmanskih katastarskih popisa», u: Nimetullah Hafiz, Proceedings of the IVth International South-East Europe Turkology Symposium, Prizren 2011, 223 – 228. 7.“Remek-djelo habsburške (mletačke?) obavještajne službe: anonimni 'geografsko-statistički' opis Bosanskog pašaluka (oko 1625.)”, u: Zbornik Nikše Stančića, Zagreb 2011, 77-88.


http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=562548

http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=562548

223



Redni broj: 4

Titula, ime i prezime mentora: prof. dr. Borislav Grgin



1. „The Croatian Nobility and King Matthias Corvinus - Between Cooperation and Confrontation“, Transylvanian Review, Vol. XVIII, No. 3, 2009, 52-61.

2. „Modruš između kneževa Frankapana, Osmanlija i kraljevskih vlasti, 1458-1526“, u: Modruški zbornik 3, Modruš 2009, 41-51.

3. „ Krbavska i Modruška biskupija u kontekstu kasnosrednjovjekovne hrvatske povijesti“, u: Humanitas et litterae. Zbornik u čast Franje Šanjeka, Zagreb 2009, 319-330.

4. „Implatations urbaines a la fin du Moyen Âge en Dalmatie, Croatie et Slavonie“, L'homme et son environnement dans le Sud-Est européen, Actes du Xe Congres de l'Association d études du Sud-Est européen (AIESEE), Paris, 24-26 septembre 2009, Paris 2011, 187-198.

5. „Antonio Bonfini on Dalmatia, Croatia and Slavonia in the fifteenth century“, Italy and Europe's Eastern Border (1204-1669) (=Eastern and Central European Studies, I), Iulian Mihai Damian, Ioan-Aurel Pop, Mihailo St. Popović and Alexandru Simon (eds.), Frankfurt am Main - Berlin - Bern - Bruxelles - New York - Oxford - Wien 2012, 173-191.

6. „ Plemićki rod Deževića Cerničkih u kasnome srednjem vijeku“, Radovi Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Požegi 1, Zagreb-Požega 2012, 107-130.

7. „Vrhunac srednjovjekovnog razvoja“, u: Ivo Goldstein; Slavko Goldstein (ur.), Povijest grada Zagreba. Knjiga 1. Od prethistorije do 1918., Zagreb 2012, 64-107.

8. „The Center and the Periphery – Medieval Croatia in the Realm of King Matthias Corvinus“, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 44, 2012, 197-208.

9. Borislav Grgin i Botica, Ivan, „The Counts Kurjaković of Krbava in the medieval history of modern-day Slovakia“, Slovakia and Croatia: Historical Parallels and Connections (until 1780) , Martin Homza, Ján Lukačka, Neven Budak (eds.), Bratislava 2013, 164-174.

10“Južne granice Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva u vrijeme Stjepana Tomaševića“, u: Stjepan Tomašević (1461.-1463.) - slom srednjovjekovnog Bosanskog Kraljevstva, Zbornik radova sa Znanstvenog skupa održanog 11. i 12. studenoga 2011. godine u Jajcu, Zagreb 2013, 69-78.


223



Redni broj: 5

Titula, ime i prezime mentora: prof. dr. Mirjana Matijević Sokol



1. „Historia Salonitana post Thomam – recepcija Salonitanske povijesti do prvotiska“, u: Humanitas et litterae. Zbornik u čast Franje Šanjeka, ur. L. Čoralić i S. Slišković, Dominikanska naklada Istina (Dominikanska baština, knj. 6) i Kršćanska sadašnjost (Analecta Croatica Christiana, sv. 40), Zagreb 2009, 99-112.

2. „Natpis kneza Muncimira u kontekstu ranosrednjovjekovne epigrafije“, u: Zbornik o Luji Marunu. Zbornik radova sa Znanstvenog skupa o fra Luji Marunu u povodu 150. obljetnice rođenja (1857. – 2007.), Skradin – Knin, 7. – 8. prosinca 2007., ur. Ž. Tomičić i A. Uglešić, Gradska knjižnica Juraj Šižgorić – Šibenik, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Institut za arheologiju – Zagreb, Sveučilište u Zadru - Odjel za arheologiju, Šibenik – Zadar – Zagreb 2009, 149-158.

3. „Povlastica Andrije II. Varaždinu iz 1209. godine (povijesno-diplomatička analiza)“, u: 800 godina slobodnog kraljevskog grada Varaždina 1209. – 2009. (zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa održanog 3. i 4. prosinca 2009. godine u Varaždinu), ur. M. Šicel i S. Kaštela, Zagreb – Varaždin: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za znanstveni rad u Varaždinu, 2009, 19-26.

4. Hrvatska enciklopedija, sv. 11 (Tr-Ž), ur. S. Ravlić, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2009, s. v. uncijala, vizigotika, vjerodostojna mjesta, zaglavlje.

5. Matijević Sokol,M. i Sokol, V, „ Quedam Helena regina.....“, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 3. ser., vol. XLIII., Zagreb 2010, 415-431.

6. „Historia Salonitana i Historia Salonitana maior – Gunjačin pristup“, u: Zbornik Stjepan Gunjača i hrvatska srednjovjekovna povijesno-arheološka baština 1. (zbornik radova sa Znanstvenog skupa ''Stjepan Gunjača i hrvatska srednjovjekovna povijesno-arheološka baština u povodu 100. obljetnice rođenja akademika Stjepana Gunjače'', Split 3. – 6. studenog 2009.), ur. T. Šeparović, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split 2010, 331-339.

7. „ 1150. obljetnica darovnice kneza Trpimira“, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, sv. 25 /= Znanstveni skup Hrvatskog arheološkog društva "100 godina Arheološkog muzeja Istre u Puli – Novija istraživanja u Hrvatskoj", Pula, 8. – 12. listopada 2002.), Zagreb – Pula 2010, 9-19.

8. „Split“ i „Toma Arhiđakon“ u: The Oxford Dictionary of the Middle Ages, vol. I-IV, general editor Robert E. Bjork, Oxford: Oxford University Press, 2010.

9. Matijević Sokol, M, „Latinska epigrafija otoka Krka od IX. do XII. stoljeća. Prilog kontekstualizaciji novopronađenog natpisa u gradu Krku“, u: Az grišni diak Branko pridivkom Fučić – Radovi međunarodnoga znanstvenog skupa o životu i djelu akademika Branka Fučića (1920. – 1999.) / “I, the Errant Pupil Branko, Surnamed Fučić” – Conference Papers from the International Scholarly Seminar on the Life and Work of Academician Branko Fučić (1920-1999), priredio / edited by T. Galović, Malinska – Rijeka – Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Institut za povijest umjetnosti, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Staroslavenski institut, Sveučilišna knjižnica Rijeka, Općina Malinska-Dubašnica, 2011, 739-758.

10. „Notae epigraphicae, palaeographicae, chronologicae, historiographicae (…) u radovima M. Barade“, Povijesni prilozi, god. XXX, br. 40, Zagreb 2011, 23-33.

11. „Prozopografska crtica o zagrebačkom biskupu Stjepanu II. (1225. – 1247.)“, u: Zbornik Nikše Stančića, ur. I. Iveljić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Odsjek za povijest i Zavod za hrvatsku povijest – FF-press, Zagreb 2011, 55-64.

12. Matijević Sokol, M, Botica, I, Galović, T, Privilegia fundationis monasterii sanctae Mariae Czriqueniczae – Fundacijske isprave samostana svete Marije u Crikvenici, II. izdanje, Grad Crikvenica (izvršni nakladnik Glosa d.o.o. Rijeka), Crikvenica 2011.

223



13. Matijević Sokol, M i Galović, T, „Profesor Jakov Stipišić (1920. – 2010.)“, Historijski zbornik, god. LXIV, br. 1, Zagreb 2011, 287-297.

14. „600. obljetnica grada Crikvenice. O ispravi kneza Krčkoga Nikole IV. od 14. kolovoza 1412.“, Hrvatska revija – časopis Matice hrvatske za književnost, umjetnost i kulturu življenja XII, 4, 2012, 34-40.

15. „Splitski srednjovjekovni književni krug“, Mogućnosti – književnost, umjetnost, kulturni problemi LX (2013) 7-9: 1-9. (uvodni esej na manifestaciji: Dvadeset i četvrta Knjiga Mediterana (23. – 29. rujna 2012.), Književni krug Split, Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu, Split 2012.


223



Redni broj: 6

Titula, ime i prezime mentora: prof. dr. Mateo Žagar















223



Redni broj: 7

Titula, ime i prezime mentora: prof. dr. Boris Olujić




2. Čavka, Mislav, Kelava, Tomislav, Čavka, Vlatka, Bušić, Željko, Olujić, Boris and Brkljačić, Boris, „Homocystinuria, a Possible Solution of the Akhenaten’s Mystery”, Collegium Antropologicum 34 (2010) Suppl. 1: 255–258.

3. “Two bronze age drystone burial mounds at the base of Biokovo Mountain”, L’Illyrie Meridionale et l’Epire dans l’Antiquite, Actes du Ve colloque International de Grenoble (10-12 octobre 2008), Paris: de Boccard 2010, 53-64.








223



Redni broj: 8

Titula, ime i prezime mentora: prof. dr. Zrinka Blažević



1. "Early modern cultural transfers and cultural translations in the south Slavic contact zone: the example of Pavao Ritter Vitezović (1652-1713)", u: Lilia Kirova (ed.), The Balkans. Multiple Dimensions of European Culture, Sofija: Institut po balkanistika, 2010, 167-183.

2. "Konfesionalni identitet i konfesionalna kultura slovenskog protestantizma iz perspektive teorije konfesionalizacije", u: Aleksandar Bjelčevič (ur.). Simpozij Obdobja 27: reformacija na slovenskem (ob 500-letnici Trubarjevega rojstva), Ljubljana: Filozofska fakulteta, 2010, 513-526.

3. "Između komunalnog patriotizma i protonacionalnog univerzalizma: identitetski modeli u ranomodernoj dalmatinskoj historiografiji", u: Wilfried Potthoff †- Aleksandar Jakir- Marko Trogrlić – Nikolaus Trunte (ur .), Dalmatien als europaeischer Kulturraum : Beitraege zu den Internationalen wissenschaftlichen Symposien "Dalmatien als Raum europaeischer Kultur synthese" (Bonn, 6.-10. Oktober 2003) und "Staedtische Kultur in Dalmatien. Die Genese eines europaeischen Kulturraums", Split, Filozofski fakultet, 2010, 93-129.

4. "Historical actor/agency from a praxeological perspective ", Narodna umjetnost 48/1 (2011), 55-64.

5. "How to revive Illyricum? Political Institution of the "Illyrian Emperors" in the Early Modern Illyrism", u: Ulrich Heinen (ur.), Welche Antike? Rezeptionen des Altertums im Barock. Wolfenbütteler Arbeiten zur Barockforschung 47, Wiesbaden: Harrassowitz Verlag, 2011, 431-444.

6. „Intertekstualni odnosi između Orbinijeva Kraljevstva Slavena i latinskih historiografskih djela Pavla Rittera Vitezovića”, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 43 (2011), 97-111.

7. „Imagining Historical Imagology: Possibilities and Perspectives of Transdisciplinary/Translational Epistemology“, u: Davor Dukić: Imagologie heute : Ergebnisse, Herausforderungen, Perspektiven = Achievements,, challenges, perspectives, Aachener Beiträge zur Komparatistik ; Bd. 10 , Bonn: Bouvier, 2012, 101-113.

8. „Srpski ilirizam prije ilirizma: nacionalno-identifikacijski modeli u historiografskim djelima grofa Đurđa Brankovića (1645-1711)“, Književna istorija, 44 (2012), 23-39.

9. Prevođenje povijesti. Zagreb: Srednja Europa, 2014 (u tisku).


http://koha.ffzg.hr/cgi-bin/koha/opac-search.pl?q=pb:Bouvier,

http://koha.ffzg.hr/cgi-bin/koha/opac-search.pl?q=se,phr:%22Aachener%20Beitr%C3%A4ge%20zur%20Komparatistik%20;%22

223



Redni broj: 9

Titula, ime i prezime mentora: prof. dr. Zrinka Nikolić Jakus


Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju kao aktivnog istraživača ili umjetnika u znanstvenom ili umjetničkom polju iz kojega se predlaže doktorski studij

1.„Profesija - hraniteljica: dojenje u dalmatinskim gradovima u srednjem vijeku”. U: Filii, filiae ...: položaj i uloga djece na jadranskom prostoru, Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa, svezak 4, str. 97-113. Poreč: Državni arhiv u Pazinu, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Pučko otvoreno učilište Poreč, Zavičajni muzej Poreštine, 2011.

2. Uvod u studij povijesti. Historiografski praktikum. Zagreb: Leykam International, 2008., 2. dopunjeno izdanje 2012.

3. „Čupori Moslavački“. Zbornik Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru 4 (2011): 269-300. Prerađena verzija u: „The Čupor of Monoszló – an Example of Noble Kindreds in the Area between the Sava and Drava Rivers.“ U: Slovakia and Croatia. Historical Parallels and Connections (until 1780), ur. Martin Homza, Ján Lukačka, Neven Budak, 231-237. Vol. I. Bratislava: Odsjek za slovačku povijest, Filozofski fakultet Comenius sveučilišta u Bratislavi; Zagreb, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2013.

4. „Bugari u Splitu? Priča o porijeklu jedne srednjovjekovne plemićke obitelji“. In Hrvati i Bugari kroz stoljeća. Povijest, kultura, umjetnost i jezik, ur. Damir Karbić and Tihana Luetić, str. 23-54. Zagreb: HAZU, 2013.

5. Galović, Tomislav, Nikolić Jakus Zrinka, Janeković Römer, Zdenka –Radić, Željko, 725 godina Vinodolskog zakonika – 725 godina suzbijanja korupcije u Hrvatskoj, ur. Zorislav Antun Petrović, Zagreb: Udruga Kultura i etika, 2013. (autorica poglavlja: Zadarski statut, str. 21-27)

6. „Svakodnevlje“. U: Povijest Hrvata, gl. ur. Zoran Ladić, sv. 1. Zagreb, 2014. (u tisku)

7. „Južna Italija“. U: Povijest Hrvata, gl. ur. Zoran Ladić, sv. 1. Zagreb, 2014. (u tisku)

8. „Ugarska“. U: Povijest Hrvata, gl. ur. Zoran Ladić, sv. 1. Zagreb, 2014. (u tisku)


223



Redni broj: 10

Titula, ime i prezime mentora: prof. dr. Nataša Štefanec


Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju kao aktivnog istraživača ili umjetnika u znanstvenom ili umjetničkom polju iz kojega se predlaže doktorski studij

1. Država ili ne. Ustroj Vojne krajine 1578. godine i hrvatsko-slavonski staleži u regionalnoj obrani i politici , Srednja Europa Zagreb 2011.

2. „Negotiating with the "Archenemy": The Ethics of the Croatian and Slavonian Nobility at the Christian-Ottoman Border.“ u Türkenkriege und Adelskultur in Ostmitteleuropa vom 16.-18. Jahrhundert (Studia Jagellonica Lipsiensia 14, GWZO, Universität Leipzig). Born, Robert - Jagodzinski, Sabine (ur.), Jan Thorbecke Verlag, Ostfildern 2014, 87-104.

3. „Institutional Control of Violence: Imperial Peace and Local Wars on the Slavonian Border in the Second Half of the 16th Century.“ u Frieden und Konfliktmanagement in interkulturellen Räumen. Das Osmanische Reich und die Habsburgermonarchie in der Frühen Neuzeit. Strohmeyer, Arno - Spannenberger, Norbert (ur.). Franz Steiner Verlag, Stuttgart 2013, 63-83.

4. „Soziale Unruhen im Königreich Dalmatien, Kroatien und Slawonien (16.-18. Jahrhundert) .“ u Die Stimme der ewigen Verlierer? Aufstände, Revolten und Revolutionen in den österreichischen Ländern (ca. 1450-1815) . Rauscher, Peter - Scheutz, Martin (ur.), Böhlau Verlag - Oldenbourg Verlag, Wien-München 2013, 177-200.

5. „Plemstvo.“ u U potrazi za mirom i blagostanjem. Hrvatske zemlje u 18. stoljeću . Čoralić, Lovorka (ur.). Matica hrvatska, Zagreb 2013, 91-110.

6. Štefanec, Nataša i Cofek, Danijela, “Vojnokrajiške institucije u praksi: Slavonska krajina 1578. godine.” uPodravina. Časopis za multidisciplinarna istraživanja, vol. X, br. 19. Koprivnica 2011, 5-44.

7. “Die Reformation bei den Kroaten: Überblick.“ u Rajšp, Vincenc – Schwarz, Karl W. – Dybaś, Bogusław – Gastgeber, Christian (Hrsg.). Die Reformation in Mitteleuropa. Beiträge anlässlich des 500. Geburtstages von Primus Truber, 2008 / Reformacija v Srednji Evropi. Prispevki ob 500-letnici rojstva Primoža Trubarja, 2008. Slowenisches Wissenschaftsinstitut in Wien - Založba ZRC, ZRC SAZU, Wien-Ljubljana 2011, 81-96.

8. Štefanec, Nataša, Gregl, Mislav, Kovač, Neven, "Prilozi za povijest diplomacije i vojnokrajiškog ratovanja u 16. stoljeću." u Historijski zbornik. Godina LXIII. Br. 1. Zagreb 2010, 169-189. (prethodno priopćenje: uvodni tekst, prijepis i prijevod građe)

9. “Zrinski Family in the Croatian Historiographic Discourse. A Case-Study in the Construction of National Identity.” u Kühlmann, Wilhelm - Tüskés, Gábor - Bene, Sándor (Hrsg.). Militia et Litterae. Die beiden Nikolaus Zrínyi und Europa. Max Niemeyer Verlag. Tübingen 2009, 391-410.

10. “Croatia“ in Oxford Bibliographies in "Renaissance and Reformation", Ed. Margaret King, Oxford University Press, New York 2013.www.oxfordbibliographies.com/view/document/obo-9780195399301/obo-9780195399301-0068.xml

Popis svih radova iz posljednjih 5 godina te članci u pdf-u: https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=241235


https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=241235








223



Redni broj: 11

Titula, ime i prezime mentora: prof. dr. Nenad Ivić

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Odsjek za romanistiku)


1992: Domišljanje prošlosti. Kako je trinaestostoljetni splitski arhiđakon Toma napravio svoju Salonitansku historiju, Zavod za znanost o književnosti, Zagreb. 2001: Textus. Istraživanja o Amijanu Marcelinu, MH, Zagreb.2009: Napulj i druga imaginarna mjesta, Gordogan, Zagreb.2012: Augurium. Gustav Mahler: pustolovina neodgovornog nosača, Gordogan, Zagreb.

2014: Grč Sirene. Stihovi u Gordoganu 2003-2013, Gordogan, Zagreb.


223



A.6.3. POPIS ZNANSTVENIH, UMJETNIČKIH I RAZVOJNIH PROJEKATA NA KOJIMA SE TEMELJI PROGRAM DOKTORSKOG STUDIJAZnanstvenici s Odsjeka za povijest samo u posljednja dva desetljeća bili su voditelji i/ili sudionici u stotinjak domaćih i međunarodnih projekata usmjerenih na temeljna povijesna istraživanja, teorijske i metodološke inovacije u struci, nove interpretacije važnih povijesnih fenomena te revitalizaciju i prezentaciju povijesne i kulturne baštine, pri čemu su detaljni podaci o projektima i ostvarenim ciljevima dostupni na stranicama MZOŠ i na stranicama Hrvatske znanstvene biblioigrafije. U donje dvije cjeline navode se trenutno djelatni projekti te recentni projekti iz ciklusa koji je bio u zaključnom razdoblju u trenutku prijave ovog programa doktorskog studija.

A.6.3.1. Popis djelatnih projekata

Redni broj: 1 Naziv projekta: Projekt istraživanja arheološkog lokaliteta Topusko – Školski park Razdoblje trajanja projekta: 2012- Projekt financira: Ministarstvo kulture

Redni broj: 2 Naziv projekta: Projekt evidencije lokaliteta povijesne baštine na prostoru Javne ustanove Nacionalnog parka sjeverni Velebit Razdoblje trajanja projekta: 2006- Projekt financira: Ministarstvo kulture

Redni broj: 3 Naziv projekta: Projekt istraživanja arheološkog lokaliteta Viničica Razdoblje trajanja projekta: 2002-2015. Projekt financira: Ministarstvo kulture

Redni broj: 4 Naziv projekta: Projekt Referentnog centra za istraživanje povijesti Vojne krajine u Glini Razdoblje trajanja projekta: 2013- Projekt financira: Grad Glina, Fondovi za regionalni razvoj Redni broj: 5 Naziv projekta: Povijesne ceste od Jablanca prema Kosinju i Pazarištima - sjeverni i srednji Velebit (Povijesne ceste Velebita i Kapele) Razdoblje trajanja projekta: 2014- Projekt financira: Ministarstvo kulture

Redni broj: 6 Naziv projekta: Utvrđene pećine Hrvatske i susjednih zemalja Razdoblje trajanja projekta: 2007-2015. Projekt financira: Ministarstvo kulture

Redni broj: 7Naziv projekta: Heritage Interpretation for Adult Learning (12/2013-05/2016). Razdoblje trajanja projekta: 12/2013-05/2016. Projekt financira: EU (Lifelong Learning Programme - Grundtvig Multilateral)

Redni broj: 8Naziv projekta: Interdisciplinarno istraživanje stare povijestiRazdoblje trajanja projekta: 2014.-

223



Projekt financira: Sveučilište u Zagrebu

A.6.3.2. Popis projekata djelatnih u vrijeme prijave programa (kronološkim redom)

Redni broj: 1 Naziv projekta: Monumenta mediaevalia varia Šifra projekta: 130-1300620-0641 Razdoblje trajanja projekta: 2007-2014. Projekt financira: MZOŠ

Redni broj: 2Naziv projekta: Stara povijest u hrvatskim povijesnim znanostima: Teorija, praksa, priručnici Šifra projekta: 130-1300644-0640 Razdoblje trajanja projekta: 2007-2014. Projekt financira: MZOŠ

Redni broj: 3 Naziv projekta: Slavonija, Srijem i Baranja od kasne antike do osmanskog doba Šifra projekta: 252-2522632-2628 Razdoblje trajanja projekta: 2007-2014. Projekt financira: MZOŠ

Redni broj: 4 Naziv projekta: Digitalizacija hrvatskih latinistaŠifra projekta: 130-1300637-0638 Razdoblje trajanja projekta: 2007-2014. Projekt financira: MZOŠ

Redni broj: 5 Naziv projekta: Enciklopedija hrvatskoga glagoljaštva Šifra projekta: 130-1300620-0632 Razdoblje trajanja projekta: 2007-2014. Projekt financira: MZOŠ

Redni broj: 6 Naziv projekta: Imagološka istraživanja hrvatske književnosti od 16. do 19. stoljeća Šifra projekta: 130-1301070-1056 Razdoblje trajanja projekta: 2007-2014. Projekt financira: MZOŠ

Redni broj: 7 Naziv projekta: Istraživanje korisnika baštine Šifra projekta: 130-1301799-1794 Razdoblje trajanja projekta: 2007-2014. Projekt financira: MZOŠ

Redni broj: 8 Naziv projekta: MEDIAEVALIA CROATICA Šifra projekta: 130-1300637-0647 Razdoblje trajanja projekta: 2007-2014. Projekt financira: MZOŠ Redni broj: 9

223



Naziv projekta: Povijest Dubrovnika i Dubrovačke Republike Šifra projekta: 101-0000000-2652 Razdoblje trajanja projekta: 2007-2014. Projekt financira: MZOŠ

Redni broj: 10 Naziv projekta: Starohrvatski rječnik Šifra projekta: 212-2120920-0895 Razdoblje trajanja projekta: 2007-2014. Projekt financira: MZOŠ

Redni broj: 11 Naziv projekta: Turski izvori za demografsku povijest hrvatskih prostora i okruženja (od 16. do 18 . stoljeća) Šifra projekta: 130-1012604-1028 Razdoblje trajanja projekta: 2007-2014. Projekt financira: MZOŠ

Redni broj: 12 Naziv projekta: Neolatina Croatica: kritička izdanja, komentari, interpretacije Šifra projekta: 130-1300637-0636 Razdoblje trajanja projekta: 2007-2014. Projekt financira: MZOŠ

Redni broj: 13 Naziv projekta: Triplex Confinium: hrvatska riječna višegraničja Šifra projekta: 1300855-0939 Razdoblje trajanja projekta: 2007-2014. Projekt financira: MZOŠ

Redni broj: 14 Naziv projekta: Ekohistorijski aspekti naseljavanja hrvatskog krša u prapovijesti i antici Šifra projekta: 130-1300644-0639 Razdoblje trajanja projekta: 2007-2014. Projekt financira: MZOŠ

Redni broj: 15 Naziv projekta: Mythos – cultus – imagines deorum Šifra projekta: 130-1300644-0649 Razdoblje trajanja projekta: 2007-2014. Projekt financira: MZOŠ

Redni broj: 16Naziv projekta: Razvoj orijentalnih studija u Hrvatskoj Razdoblje trajanja projekta: 2014.Projekt financira: Sveučilište u Zagrebu

223



B. DOKUMENTACIJA

DOKUMENTACIJA (označite s DA ili NE, ovisno o tome koju dokumentaciju prilažete)DA /NE(upišite)

B.1. Odluka fakultetskog vijeća znanstveno-nastavne sastavnice, odnosno akademijinog vijeća umjetničko-nastavne sastavnice ili drugog odgovarajućeg tijela o predloženome studijskom programu

DA

B.2. Isprava o akreditiranom sveučilišnom diplomskom, odnosno sveučilišnom integriranom preddiplomskom i diplomskom studiju iz istoga znanstvenog ili umjetničkog polja ili, u slučaju interdisciplinarnih studija, isprava o akreditiranom sveučilišnim diplomskim, odnosno integriranom preddiplomskom i diplomskom studijima u svim poljima navedenoga interdisciplinarnog studija

DA

B.3. Dokaz o osiguranim potrebnim financijskim sredstvima za izvođenje istraživanja i nastave u obliku izjave predlagatelja studijskog programa ili u obliku ugovora sa sveučilištem s kojim se studijski program zajednički izvodi

DA

B.4. Dokaz o odgovarajućem broju zaključenih ugovora o radu sa znanstveno–nastavnim i/ili umjetničko-nastavnim osobljem (od ukupnog broja norme sati za predloženi studijski program, najmanje jednu polovicu trebaju izvoditi zaposlenici s punim radnim vremenom u znanstveno-nastavnom i/ili umjetničko-nastavnom zvanju) predlagatelja programa. Omjer između ukupnoga broja stalno zaposlenih i ukupnoga broja upisanih studenata ne smije biti veći od onoga propisanoga Pravilnikom o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokoga obrazovanja, izvođenje studijskoga programa i reakreditaciju visokih učilišta

DA

B.5. Za združene doktorske studije (joint studies) - sporazum partnerskih ustanova o združenoj provedbi studijskoga programa i zajedničkim kvalifikacijama

NE

NAPOMENA: Dokumentaciju priložite prema redoslijedu u tabeli

223



S A D R Ž A JA. ELABORAT 3

A.1. OPĆE INFORMACIJE O PREDLOŽENOME DOKTORSKOM STUDIJU 3A.1.1. NAZIV PREDLOŽENOG DOKTORSKOG STUDIJA 3A.1.2. NOSITELJ STUDIJA I SURADNE USTANOVE KOJE SUDJELUJU U POKRETANJU I IZVOĐENJU DOKTORSKOG

PROGRAMA 3A.1.3. NAZIV IZVODITELJA STUDIJA 3A.1.4. ZNANSTVENO ILI UMJETNIČKO PODRUČJE, POLJE I GRANA U KOJEMU SE PLANIRA IZVOĐENJE (TJ. PODRUČJA

I/ILI POLJA I /ILI GRANE, AKO SE RADI O INTERDISCIPLINARNOM PROGRAMU) 3A.1.5. PREDVIĐENO TRAJANJE DOKTORSKOG STUDIJA (U GODINAMA) 3A.1.6. BROJ OBVEZNIH MODULA 3A.1.7. BROJ IZBORNIH PREDMETA 3A.1.8. AKADEMSKI STUPANJ KOJI SE STJEČE PO ZAVRŠETKU DOKTORSKOG STUDIJA 3A.1.9. PREDLOŽENI NAJMANJI BROJ DOKTORANADA 3A.1.10. PREDLOŽENI NAJVEĆI BROJ DOKTORANADA 3

A.2. UVOD 4A.2.1. RAZLOZI ZA POKRETANJE PREDLOŽENOGA DOKTORSKOGA STUDIJA 4

A.2.1.1. Opravdanost pokretanja novog doktorskog studija s obzirom na postojanje sličnih doktorskih studija na Sveučilištu u Zagrebu 4

A.2.1.2. Svrhovitosti s obzirom na potrebe istraživačkih djelatnosti u javnom i privatnom sektoru i mogućnost zapošljavanja 5

A.2.1.3. Svrhovitost s obzirom na poticanje društvenoga i gospodarskoga razvoja 6A.2.1.4. Utemeljenost na kompetitivnim znanstvenim istraživanjima, te na novim spoznajama,

znanjima i vještinama 6A.2.1.5. Inovativnost, odnosno mogućnosti studija za stvaranje novih i relevantih znanja 7

A.2.2. ANALIZA USKLAĐENOSTI DOKTORSKOG STUDIJA S ISTRAŽIVAČKOM STRATEGIJOM SVEUČILIŠTA U ZAGREBU 8A.2.3. DOSADAŠNJA ISKUSTVA PREDLAGATELJA U PROVOĐENJU DOKTORSKIH STUDIJA 8A.2.4. MEĐUNARODNA PREPOZNATLJIVOST PREDLAGATELJA 9A.2.5. USPOREDBA SA SLIČNIM DOKTORSKIM PROGRAMIMA VISOKORANGIRANIH INOZEMNIH SVEUČILIŠTA 10A.2.6. UVJETI UPISA 12A.2.7. OPIS IZBORA PRISTUPNIKA S POSEBNIM NAGLASKOM NA KRITERIJIMA I TRANSPARENTNOSTI ODABIRA 13A.2.8. INSTITUCIJSKO VOĐENJE STUDIJA 13

A.3. PLAN I PROGRAM DOKTORSKOG STUDIJA 15A.3.1. OPIS USTROJA PROGRAMA DOKTORSKOG STUDIJA 15

A.3.1.1. Moduli 15A.3.1.2. Nastava 16

a. Temeljni predmeti 16b. Predmeti vještinâ za istraživanje predmodernog razdoblja 17c. Izborni predmeti 18

A.3.1.3. Obvezni oblici rada 18a. Doktorska radionica 18b. Okrugli stol 18c. Akademska praksa 19d. Serije predavanja 20

A.3.1.4. Rad na doktorskoj disertaciji 20A.3.1.5. Tablica radnog opterećenja 21A.3.1.6. Shematski prikaz predmeta po modulima 22

223



a. Temeljni predmeti 22b. Predmeti vještinâ za istraživanje predmodernog razdoblja 22

A.3.2. OPIS NAČINA OSPOSOBLJAVANJA DOKTORANDA ZA STJECANJE ZNANSTVENIH ILI UMJETNIČKIH SPOZNAJA, ZNANJA, ISKUSTAVA I VJEŠTINA KOJE ĆE IM OMOGUĆITI KREATIVNO I NA ISTRAŽIVANJIMA UTEMELJENO RJEŠAVANJE SLOŽENIH DRUŠTVENIH I GOSPODARSKIH PROBLEMA 23

A.3.3. OPIS MOGUĆNOSTI PROGRAMA ZA OSPOSOBLJAVANJE ZA SAMOSTALAN, ISTRAŽIVAČKI I INTERDISCIPLINARNI

PRISTUP PROBLEMIMA, ZA SAMOSTALNO ISTRAŽIVANJE TE ZA KRITIČKO OCJENJIVANJE RADA DRUGIH 23A.3.4. OPIS MOGUĆNOSTI PROGRAMA ZA STJECANJE RADNIH KOMPETENCIJA, UKLJUČUJUĆI POPIS PREDMETA ZA

RAZVIJANJE GENERIČKIH I TRANSFERNIH VJEŠTINA 24A.3.5. MOGUĆNOSTI STUDIJA ZA USPOSTAVLJANJE SURADNJE S DRUGIM VISOKIM UČILIŠTIMA, ZNANSTVENIM

INSTITUTIMA TE PRIVATNIM I JAVNIM POSLOVNIM SEKTOROM 25A.3.6. UVJETI ZA NAPREDOVANJE U VIŠU GODINU STUDIJA 26A.3.7. UVJETI ZA PRIHVAĆANJE TEME DOKTORSKOG RADA 26A.3.8. UVJETI ZAVRŠETKA STUDIJA 26A.3.9. MOGUĆNOST IZVEDBE PROGRAMA DOKTORSKOG STUDIJA NA ENGLESKOM JEZIKU 27A.3.10. POPIS PREDMETA / MODULA KOJI SE MOGU IZVODITI NA ENGLESKOM JEZIKU 27A.3.11. KRITERIJI I UVJETI UPISA PREDMETA / MODULA S DRUGIH DOKTORSKIH STUDIJA 27A.3.12. ORGANIZACIJA STUDIJA U PUNOM RADNOM VREMENU (FULL-TIME) I STUDIJA S DIJELOM RADNOG VREMENA

(PART-TIME) 28A.3.13. OPIS SUSTAVA SAVJETOVANJA I VOĐENJA DOKTORANADA KROZ DOKTORSKI STUDIJ, DODJELJIVANJA STUDIJSKOG

SAVJETNIKA TIJEKOM UPISA NA DOKTORSKI STUDIJ I NJEGOVE OBVEZE 28A.3.14. PRAVA I OBVEZE DOKTORANADA, MENTORA I NOSITELJA STUDIJA 29A.3.15. TROŠAK STUDIJA PO DOKTORANDU 31

A.3.15.1. Parametri za procjenu troškova studija 31A.3.15.2. Detaljna financijska konstrukcija ako se nastavno opterećenje plaća 32A.3.15.3. Detaljna financijska konstrukcija ako se nastavno opterećenje uračunava u nastavnu normu 32

A.4. NAČIN PRAĆENJA KVALITETE PROGRAMA DOKTORSKOG STUDIJA 33A.4.1. POPIS INDIKATORA KVALITETE KAO ŠTO SU ZNANSTVENA ILI UMJETNIČKA PRODUKCIJA NASTAVNIKA I

DOKTORANADA, KVALITETA NASTAVE, RELEVANTNOST I KVALITETA DOKTORSKIH RADOVA, STATISTIČKI POKAZATELJI TRAJANJA STUDIRANJA, STATISTIČKI POKAZATELJI GODIŠNJEG BROJA NOVIH DOKTORA U ODNOSU NA BROJ DOKTORANADA, OSTVARENA MEĐUNARODNA SURADNJA, ZAPOŠLJIVOST DOKTORA 33

A.4.2. OPIS NAČINA SUDJELOVANJA DOKTORANADA U POSTUPCIMA OCJENJIVANJA PROGRAMA DOKTORSKOG STUDIJA 34A.4.3. POSTUPCI ZA PRAĆENJE I UNAPRJEĐIVANJE KVALITETE PROGRAMA DOKTORSKOG STUDIJA (POSTUPCI

VREDNOVANJA I SAMOVREDNOVANJA – GODIŠNJE SAMOOCJENJIVANJE STUDIJSKOG PROGRAMA, GODIŠNJE SAMOOCJENJIVANJE DOKTORANADA, REVIZIJA I UNAPRJEĐENJE DOKTORSKOG STUDIJA U SKLADU S REZULTATIMA PRAĆENJA KVALITETE I REZULTATIMA SAMOVREDNOVANJA DOKTORSKOG PROGRAMA) 35

A.5. POPIS PREDMETA 36A.5.1. Politička i gospodarska historija staroga svijeta 36A.5.2. Socijalna i kulturna historija staroga svijeta 40A.5.3. Povijest najstarijih perimediteranskih jezika i književnosti 44A.5.4. Stanje istraživanja prapovijesti i antike u povijesnim znanostima 47A.5.5. Stanje interdisciplinarnog istraživanja staroga svijeta 58A.5.6. Politička i ekonomska historija srednjeg i ranog novog vijeka 62A.5.7. Socijalna i kulturna povijest srednjeg i ranog novog vijeka 73A.5.8. Osmanska povijest srednjeg i ranog novog vijeka 77A.5.9. Hrvatska latinistička književnost 83

223



A.5.10. Slavenska filologija 90A.5.11. Starija hrvatska književnost: istraživački pristupi 94A.5.12. Stanje istraživanja srednjega vijeka 101A.5.13. Rimska pravna povijest 108A.5.14. Upravljanje predmodernom baštinom 111A.5.15. Predmoderna povijest umjetnosti 117A.5.16. Osnove arhitekture predmodernog doba 124A.5.17. Teorija i metodologija suvremene historijske znanosti 128A.5.18. Epigrafija ranih perimediteranskih civilizacija 134A.5.19. Egdotika historiografije na klasičnim jezicima 143A.5.20. Praksa istraživanja kultnih i religijskih fenomena 147A.5.21. Pomoćne povijesne znanosti I. 151A.5.22. Pomoćne povijesne znanosti II. 152A.5.23. Metodologija arheoloških istraživanja 159A.5.24. Kartografski izvori za predmodernu povijest 166A.5.25. Predmoderna historijska demografija 170A.5.26. Kritičko čitanje, tumačenje i izdavanje hrvatskih ranonovovjekovnih tekstova 175A.5.27. Njemačka paleografija 179A.5.28. Osmansko-turska paleografija i diplomatika 182A.5.29. Talijanska paleografija 185A.5.30. Slavenska paleografija 188A.5.31. Mađarska paleografija 192A.5.32. Hrvatski predmoderni latinitet 194A.5.33. Prakse komentara srednjovjekovnog književnog teksta 196A.5.34. Kršćanska ikonografija 199

A.6. NASTAVNICI 203A.6.1. POPIS NASTAVNIKA 204A.6.2. POPIS POTENCIJALNIH MENTORA ZAPOSLENIH NA USTANOVI KOJA PREDLAŽE PROGRAM DOKTORSKOG STUDIJA

204A.6.2.1. Prof. dr. Bruna KUNTIĆ-MAKVIĆ 205A.6.2.2. Prof. dr. Neven BUDAK 206A.6.2.3. Prof. dr. Nenad MOAČANIN 207A.6.2.4. Prof. dr. Borislav GRGIN 208A.6.2.5. Prof. dr. Mirjana MATIJEVIĆ SOKOL 209A.6.2.6. Prof. dr. Mateo ŽAGAR 211A.6.2.7. Prof. dr. Boris OLUJIĆ 212A.6.2.8. Prof. dr. Zrinka BLAŽEVIĆ 213A.6.2.9. Prof. dr. Zrinka NIKOLIĆ JAKUS 214A.6.2.10. Prof. dr. Nataša ŠTEFANEC 215A.6.2.11. Prof. dr. Nenad IVIĆ 216

A.6.3. POPIS ZNANSTVENIH, UMJETNIČKIH I RAZVOJNIH PROJEKATA NA KOJIMA SE TEMELJI PROGRAM DOKTORSKOG STUDIJA 217

A.6.3.1. Popis djelatnih projekata 217A.6.3.2. Popis projekata djelatnih u vrijeme prijave programa (kronološkim redom) 218

B. DOKUMENTACIJA 220

SADRŽAJ 221

Documents

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - Poslijediplomska referada · Web viewTončinić, D. (ur.), Radovi kolokvija Rimska vojska u procesu romaniziranja provincije Dalmacije, Izdanja Hrvatskog