SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AKADEMIJA LIKOVNIH UMJETNOSTI

PLAN I PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG UMJETNIČKOG SPECIJALISTIĆKOG STUDIJA

PODRUČJE UMJETNOSTIPOLJE LIKOVNIH UMJETNOSTI

GRANA KIPARSTVO:

MEDALJERSTVOI

MALA PLASTIKA

Autor programa izv.prof. Damir Mataušić

UVODNE NAPOMENE

Mala plastika je skulptura koja se tek formalno određuje centimetrima, a stvarno svojim specifičnim plastičkim ustrojstvom neponovljivim u nekom drugom materijalu i formatu, a podrazumijeva specifični kiparski izraz od tradicionalnog poimanja medalje kao medija prenositelja poruke do avangardnih kiparskih tendencija.

Od prvih nam poznatih dubrovačkih medaljera iz XV. stoljeća kontinuirano pratimo povijest medaljerstva i male plastike u Hrvatskoj. Sustavno obrazovanje kipara u toj specifičnoj likovnoj disciplini, datira od 1918. godine uvrštavanjem studija medaljerstva u nastavni program kiparstva na Akademiji likovnih umjetnosti, te se kroz različite oblike nastave provodi do danas.1996. godine na Kiparskom odsjeku osniva se usmjerenje «Mala plastika i medaljerstvo» s namjerom da se u dogledno vrijeme, shodno potrebama, organizira i dvogodišnji poslijediplomski specijalistički studij na kojem će se educirati vrsni, kreativni i tehnički osposobljeni kipari specijalisti dorasli suvremenom tehnološki sve zahtjevnijem stvaralaštvu na području te kiparske discipline, a sukladno potrebama državnih i javnih ustanova te specijaliziranih radionica.

CILJ je poslijediplomskog specijalističkog umjetničkog studija Male plastike i medaljerstva razvijanje kreativnosti i umjetničke osobnosti, te afirmiranje inovativnosti na području male plastike i medaljerstva kao posebne kiparske discipline. Sukladno kriterijima izvrsnosti.

Nositelj studija Sveučilište u Zagrebu, Akademije likovnih umjetnosti.

Trajanje studijaStudij traje četiri semestra, tj. dvije akademske godine.

Uvjeti upisa na studijUvjeti upisa u skladu su s Zakonom o visokim učilištima, Statutom Sveučilišta, Statutom ALU i Pravilnikom o poslijediplomskom studiju na ALU.Izbor polaznika poslijediplomskog studija provodi se javnim natječajem.

1) Poslijediplomski specijalistički studij mogu upisati kandidati koji su završili dodiplomski studij:

- Kiparstvo na ALU - Jedan od drugih odsjeka na ALU uz uvjet da su tijekom dodiplomskog studija

pohađali kao izbornu ili fakultativnu nastavu Malu plastiku i medaljerstvo- Studij dizajna, odnosno, primijenjene umjetnosti, s upisanim, kiparskim

disciplinama

2

Uz molbu kandidat prilaže:- Mapu originalnih skica s područja male plastike i medaljerstva, te predložak za izradu

planiranog rada tijekom studija s područja male plastike i medaljerstva, uz opis i pismeno obrazloženje.

- Dokumentacija o samostalnoj likovnoj djelatnosti (fotografije, slajdovi, digitalni prikaz kiparskih realizacija).

- Dvije preporuke profesora kiparstva. - Potvrdu o znanju jednog stranog jezika.

Kompetencije koje se stječu završetkom studijaStudijem student stječe vrhunsku kiparsku naobrazbu u području male plastike i medaljerstva,razvijenu stvaralačku osobnost, sposobnost usvajanja novih vještina i spoznaja te sposobnost prenošenja znanja iz područja male plastike i medaljersva na svim razinama do sveučilišnih oblika.

Akademski nazivPo završetku studija stječe se akademski stupanj: magistar kiparstva - specijalist (kratica mr.).

Pravila studiranjaPravila studiranja usuglašena su s Pravilnikom o poslijediplomskom studiju na ALU.

Po upisu na studij polaznici odabiru svog mentora ( uz suglasnost Akademijskog vijeća) a potom u dogovoru upisuju određeni nastavni program i plan studija za I. i II. semestar. Program čine praktični i teoretski kolegiji, koji se upisuju kao obvezatni i izborni. Polaznici upisuju najmanje tri kolegija od ponuđenih.Do početka III. semestra polaznici su dužni, uz suglasnost mentora, Stručnom vijeću studija predati temu magistarskog rada.

Ustrojstvo i način izvedbe studija

Nastava Studij je organiziran individualno. Nastavni plan za svakog studenta donosi Akademijsko vijeće na prijedlog studenta i njegovog mentora.

Nastava se u akademskoj godini ustrojava i izvodi u zimskom i ljetnom semestru, tijekom 30 tjedana. Nakon prva dva semestra, što ga čini praktični rad i teoretska nastava, izrađuje se završni likovni magistarski rad, tijekom III. i IV. semestra.Nastavne se obveze sastoje iz predmeta kiparske struke (modeliranje, crtanje ,projektiranje, seminarski radovi na temi i sadržaju praktičnog rada) obaveznih teoretskih predmeta o i

3

izborne nastave. Teoretsku nastavu čine predavanja, seminari, vježbe demonstracije i konzultacije, sukladno nastavnom planu.

Bodovni sustavSvi se predmeti nastavnog programa boduju. Glavni predmeti poslijediplomskog specijalističkog umjetničkog studija donose 30 bodova, kao i izborni predmeti organizirane nastave. Predviđenim brojem bodova utvrđuje se, da li je student ispunio uvjete za prijavu završnog magistarskog rada. Predviđenim brojem bodova, stječe se uvjet za prijavu završnog rada.Bodovi stečeni u specijalističkom studiju mogu se prenijeti u doktorski studij

Studij je organiziran u tri bodovne skupine:

I. bodovna skupina: glavni umjetnički predmet uz dodatak obavezne teoretske nastaveII. bodovna skupina: organizirana predmetna nastava (izborna)III. bodovna skupina : izvannastavne aktivnosti

U III. bodovnoj skupini bodovi se stječu dokazanom samostalnom djelatnošću.

- samostalna izložba, 10 bodova- sudjelovanje na izložbi nacionalnog značaja ili uglednoj međunarodnoj

manifestaciji, 5 bodova- sudjelovanje na javnim natječajima, 5 bodova- realizacija javnog natječaja ili projekta, 5 do 10 bodova- nagrade, 5 bodova- objavljeni članci u stručnim časopisima, 1 bod

IspitiZnanje studenata provjerava se tijekom nastave, a konačna se ocjena utvrđuje na ispitu. Ispiti se održavaju u dogovoru s nastavnikom. Osim nastavnih obveza na ALU, student je dužan sudjelovati na izložbama. Dokumentirana izlagačka djelatnost također se boduje prema zajedničkom pravilniku o poslijediplomskom studiju, a postignuti bodovi pribrojavaju se ukupnom zbroju bodova, ostvarenih tijekom studija.

MentorstvoSvakom studentu poslijediplomskog studija Akademijsko vijeće određuje mentora (u zvanju izvanrednog ili redovitog profesora), uzimajući u obzir i studentov prijedlog, te područje izabranog poslijediplomskog studija. Mentor, studenta savjetuje tijekom likovnog rada i istraživačkih postupaka i procesa.

Završni radZavršni rad na poslijediplomskom specijalističkom studiju je rad iz specijalnosti male plastike i medaljerstva.Specijalistički rad, kao i njegov oblik, tema i način prezentiranja, predloženi i prihvaćeni su kao likovni program studenta. Specijalistički rad može biti ostvaren u obliku slobodnog projekta Male plastike ili medaljerstva, ali i u nekoj drugoj formi prezentacije, ostvarene

4

kiparskim sredstvima i postupcima vezanim uz likovne realizacije u domeni Male plastike i medaljerstva. Završni rad može biti i realizacija naručenog projekta.Završni rad prijavljuje se Povjerenstvu za ocjenu i obranu završnog rada, samo ukoliko je student polaganjem ispita glavnih i izbornih predmeta prikupio najmanje 120 bodova. Maksimalna duljina razdoblja studiranja, od početka do završetka studija je tri godine.

Ocjena i obrana završnog radaKvalitetu završnog specijalističkog rada i njegovu sukladnost s predloženim i odobrenim programom procjenjuje Povjerenstvo za ocjenu i obranu završnog specijalističkog rada.

Način praćenja uspješnosti izvedbe programa Uspješnost izvođenja nastave propisane nastavnim programom prati se putem godišnjih izvješća mentora i predmetnih nastavnika, uz moguću anketu studenata. Na temelju tih izvješća, podnosi se skupno izvješće Stručnom vijeću odsjeka za poslijediplomski studij.

Plan studijaProgram praktičnog dijela studija realiziranje je individualnog programa svakog studenta. Rad se odvija, uz suradnju s mentorom, u atelijerima i radionicama ALU, te u ljevaonicama, radionicama, kovnicama i zlatarskim radionicama ili u drugim specijaliziranim radionicama. Preliminarna eksperimentalna likovno-kiparska istraživanja i neke dionice praktičnog rada mogu se izvoditi u vlastitom atelijeru.Program teoretskog dijela studija, u predavaonicama ALU i odgovarajućim praktikumima. Tijekom studija studenti su dužni dva semesetra sudjelovati u preddiplomskoj nastavi, kao umjetnički suradnici (asistenti) svoga mentora, profesora kiparstva.

Procjena troškova izvedbe programa i trošak studija po studentuVisina školarine bit će određena po zaključenju liste prihoda tj. zatvaranju financijske konstrukcije.Procijenjeni trošak iznosi 60.000,00 kuna.

Optimalan broj studenata Obzirom na prostor opremu i broj nastavnika – potencijalnihmentora umjetničkih doktorskih tema - u jednu nastavnu godinumoguće je upisati najviše 2 studenta, a optimalan broj je jedan studentna godinu.

5

10. Okvirni program

Obavezni predmeti

Glavni umjetnički predmet

Nastavnici-mentori SemestarI. II. III. IV.

Sati ECTS Sati ECTS Sati ECTS Sati ECTSMala plastika(minijaturna)

Izv.prof.Damir Mataušić 120 5 120 10 225 25 225 30

Medaljerstvo Izv. prof. Damir Mataušić 120 10 120 5 225 25 225 30

Organizirana obavezna predmetna nastava

Tehnologija materijala Izv. prof. dr. sci. Šefka Horvat Kurbegović

15 3 15 3

Tehnologija pomoćnih materijala

Izv. prof.dr.sci Šefka Horvat Kurbegović

15 3 15 3

Izborni predmeti

Povijest male plastike Izv. prof. dr. sci. Ive Šimat Banov

15 3

Povijest medaljerstva Dr. sc. Ivan Mirnik 15 3Kulturna antropologija Izv. prof. dr.sci. Vera

Turković15 3

Suvremena estetika Izv. prof. dr.sci. Vera Turković

15 3

Teorija suvremene likovne umjetnosti

Izv. prof. Marcel Bačić 15 3 15 3 15 5

Meneđment u kulturi V as. Andrea Pavetić 15 5 15 5Oblikovanje računalom Doc.Siniša Reberski 15 3 15 3 15 5

Sadržaj glavnog predmeta jest u stvari permanentni rad na umjetnini u ateljeu ili radionici. Ovdje istaknuti broj radnih sati samo je okvir koji nije planiran prema metodi imjerilima. Riram rada na umjetnini bitno određuje tehnička složenost realizacije te psihička i fižička kondicija studenta.

6

OBVEZATNI KOLEGIJI

PREDMET: MALA PLASTIKA (skulptura do 25 cm)

NASTAVNIK: Izv. prof Damir Mataušić

semestar I. II. III. IV. V. VI.sati 120 120 225 225bodovi 5 10 25 30

STATUS PREDMETA: Obavezni

VRSTA NASTAVE:Praktična.

SADRŽAJ PREDMETA: Program praktičkog dijela studija individualni je rad i program svakog studenta kojem se iskazuju likovne sklonosti, senzibilnost i opredjeljenja. Rad se odvija u radionicama i ateljeima.

Nenamjenska skulptura, kiparske su realizacije u domeni temeljnih odrednica te specifične kiparske discipline.

Namjenska skulptura, je skulptura sa zadanim elementima ili namjenom; kao što su: sportske, kulturne i znanstvene godišnje nagrade i priznanja. Malu plastiku u pravilu čine: gema, taktila, stajačica i multipla.

METODA NASTAVE:Individualna mentorska edukacija, konzultacije, terenska nastava, samostalni rad.

PROVJERA ZNANJA I PRAĆENJE KVALITETE:Provjera tijekom realizacije programa, seminarski radovi, ispiti na kraju svakog semestra, završna godišnja izložba.

7

PREDMET: MEDALJERSTVO

NASTAVNIK: Izv. prof Damir Mataušić

semestar I. II. III. IV. V. VI.sati 120 120 225 225bodovi 10 5 25 30

STATUS PREDMETA: Obavezni

VRSTA NASTAVE:Praktična.

SADRŽAJ PREDMETA: Kovana medalja slobodnog oblika, odnosno, zlatna medalja standardnih veličina i težina (europski i američki standard), srebrna medalja standardnih veličina i težina (europski i američki standard), kovani novac standardni, kovani novac bimetal, ljevana medalja, jetkana medalja, galvanoplastička medalja. Medalju u pravilu čine: unikatna medalja, klasična ljevana medalja, kovana medalja, plaketa.

METODA NASTAVE.Individualna mentorska edukacija, konzultacije, terenska nastava, samostalni rad.

PROVJERA ZNANJA I PRAĆENJE KVALITETE:Provjera tijekom realizacije programa, seminarski radovi, završna godišnja izložba.

LITERATURA:Likovne monografije ( izbor prema potrebi )«The medal» komplet časopisaFIDEM / Federation Internationale de la Medaille/ komplet kataloga I-XXIXKatalozi «Memorijal I. Kerdića I-VIIIVinko Zlamalik. 1980 - Memorijal Ive Kerdića. Osijek – Zagreb, 1980.Vinko Zlamalik. 1981 - . Kroatische Medaillen und Kleinplastik 1906-1979. Berlin, 1981.Lidija Roe Depolo-Vesna Mažuran Subotić» Ivo Kerdić» , Zagreb 1993Josip Bratulić «Zelimir Janeš» Zagreb 1992IIrislav Dolenec «Hrvatska numizmatika», Zagreb 1993Hermina Goricke Lukić « Medalje i plakete iz zbirke Muzeja Slavonije Osijek 15-20 st»Kosta Angeli RadovaniWalter Torbrugge «Pradavna Europa» Otokar Keršovani, Rijeka 1969, Egipat( uporabni predmeti , tanagre)Ivo Petricioli « 1000 god. Umjetnosti u Zadru», Zadar 1988g« Traci» katalog izložbe , Venecija Palazzo Ducale 1989

8

Gian Alberto Dell Agqva -Renzo Chiarelli «Pisanello» Milano 1972Likovne monografije (izbor prema potrebi nastave), Cellini, Luca della Robia ,Manzzu, Dešković, Meštrov

ŽIVOTOPIS

Izv.prof. DAMIR MATAUŠIĆ rođen u Zagrebu 15. lipnja 1954.godine. 1974. završio je Školu primijenjene umjetnosti, te upisuje studij kiparstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Diplomirao je 1979. godine. Od 1986. do 1996. g. predaje na Školi za primijenjenu umjetnost i dizajn u Zagrebu, a od 1996. g. na Akademiji likovnih umjetnosti, na usmjerenju Mala plastika i medaljerstvo. Od 2003. g. na funkciji prodekana za upravu. Od 1974. g. priredio je 16 samostalnih izložbi (od kojih je najznačajnija monografska izložba u Galeriji Klovičevi dvori 1999-2000. g.), te sudjelovao na 55 skupnih izložbi (uključujući izložbe FIDEM-a). Autor je 13 jubilarnih apoena Republike Hrvatske, opticajnog apoena od 5 kuna i osam različita apoena od 25 kuna - prvog dvnaesterokutnog bimetalnog novca kovanog u svijetu s prigodnim motivima Specijalizirao se u Kraljevskoj kovnici u Cardiff-u, te državnim kovnicama u Beču i Budimpešti. Oblikovao je više javnih nagrada u (godišnje se dodjeljuje njih 16), stotinjak medalja kovanih u zlatu (sa 40 javnih promocija), ukupno preko 450 medalja i stajačica. Autor je dekanskog lanca Akademije likovnih umjetnosti i Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, te gradonačelničkog lanca grada Kostajnice . Dobitnik je više izvedbenih nagrada na polju numizmatike i na međunarodnim natječajima (Austrija , Japan). 1996. godine odlikovan je Spomenicom domovinskog rata i Danicom s likom Marka Marulića. O Mataušiću je napisan veći broj kritičkih osvrta u javnim glasilima,te specijaliziranim časopisima "Numizmatičke vijesti", "The medal", "Money trend". 1993. g. izdana je monografija autora Feđe Vukića, a 1999. g. povodom monografske izložbe, prigodna monografija autora Bogdana Mesingera 1999. Eduard Galić snimio je film o njegovim radovima. Živi u Zagrebu , Stanka Andrijevića 30, mobitel : 098 708 238, www.matausic.net, e- mail: damir.matausic@htnet.hr

9

OBAVEZNI TEORETSKI PREDMET

PREDMET TEHNOLOGIJA MATERIJALA

NASTAVNIK izv.prof.dr.sc. Šefka Horvat-Kurbegović

semestar I. II. III. IV. V. VI.sati 15 15bodovi 3 3

STATUS PREDMETA: obavezni

VRSTA NASTAVE: teoretsko/praktična.

SADRŽAJ KOLEGIJA: Kolegij se bavi izabranim poglavljima tehnologije medaljerstva i male plastike.Obrađuju se povijesni materijali i tehnološki postupci u skladu sa suvremenom znanstveno-stručnom interpretacijom dostignuća tijekom vremena kao i novih spoznaja koji se implementiraju na to područje.Implementacija novih dostignuća kao tvarnog entiteta složenog sustava medalje i male plastike, čiji izbor po kriteriju kvalitete materijala i tehnoloških postupaka u procesu u kojem se dodaju vrijednosti, potiče sklad umjetnosti i znanosti kao kreativnog čina.Poznavanje materijala i procesa obrađuje se obzirom na sastav, preradu i obradu kao što su kovine i slitine npr. čelici, plemeniti metali, bronce, tombak, bimetal, aluminij, te nemetali: terakota, staklo, porculan, voskovi. Zatim prerada kao razne vrste lijevanja, kovanja, dubliranja, galvanotehnika, oplemenjivanje površine, emajliranje, laser, hologrami.Multidisciplinarni i multikulturološki pristup tehnologiji medalja i sitnoj plastici postiže se kroz harmonizaciju programa s drugim kolegijima.Tematske cjeline se odnose na prevenciju i zaštitu artefakta, konzervaciju i očuvanje epiderme, plemenite i neplemenite patine, ekologija/okoliš kulturnog dobra, oplemenjivanje površine.Izučavaju se norme i konvencije, znanstvena dijagnostika i dokumentacija, pretraživanje i obrada literaturnih podataka, pisanje znanstvenih i stručnih radova.

METODA NASTAVE:Predavnaja, seminari, vježbe.

PROVJERA ZNANJA I PRAĆENJE KVALITETE:Ispiti na kraju svakog semestra, ocjena seminarskih radnji i vježbi.

LITERATURA (potrebna za studij):1. Percy H.M;., New Materials in Sculpture, A.T., London, 1990.2. Handbuch der kunstlerischen techniken, Siegle, Munchen, 1997.3. Wagner M., Das Material der KUnst, Siegle, Muchen, 2002.4. Mayer R., The Artis´s Handbook, F&F, London, 1973.5. Janović, Z., Polimerizacija i polimeri, KI, 1996.6. Skup normi i konvencija (CEN/EU/UNESCO)

10

7. Penny, Materials of Sculptures, Yale University Press, NH, London, 1993.8. Ryan W., Properties of Cheramik Raw Materials, PPO, NY, 1997.9. Tehnička enciklopedija, LZ M.Krleža, Zagreb

PREDMET: TEHNOLOGIJA POMOĆNIH MATERIJALA

NASTAVNIK: izv.prof.dr.sc. Šefka Horvat-Kurbegović

semestar I. II. III. IV. V. VI.sati 15 15bodovi 3 3

STATUS PREDMETA: obavezni

VRSTA NASTAVE:Teoretsko praktična.

SADRŽAJ PREDMETA: Cilj kolegija je upoznavanje pomoćnih materijala i njihove tehnologije kao dio sustava koji osigurava kvalitetu u procesu nastajanja medalje i male plastike. Pojedine tematske cjeline odnose se na izradu prototipa obzirom na različite konačne materijale i postupke.Anorganski pomoćni materijali kao što su visoko vrijedne vrste gipsa, zatim i organski pomoćni materijali prirodni i sintetski polimeri kao voskovi, poliesteri, epoksidi, silikoni, poliuretani.Pomoćna sredstva kao što su odjeljivači, staklena vuna, tkanina, sredstva za konzerviranje odljeva, gumenih otisaka.

METODA NASTAVE:Predavnaja, seminari, vježbe.

PROVJERA ZNANJA I PRAĆENJE KVALITETE:Ispiti na kraju svakog semestra, ocjena seminarskih radnji i vježbi.

LITERATURA:1. Metallanalytischen Untersuchungen an Munzen der Romische Republik,

Berl.Numiz.Forsch, Band 6, 1999.2. Dvijetisućepetsto godina kulture štednje i novčarstva na povijesnom hrvatskom tlu, PBZ i

MGZ Mimara, 1998.3. Breitling G., Das Buch von Geld, C.I. Buchner, 1975. Frankfurt4. Kroha T. & Bierman, Munzen Sammeln, Klinghart 1967, Braunschweig 5. Skup normi ISO, EN, HRN

______________________________________________

11

Izv.prof. dr.sc. ŠEFKA HORVAT-KURBEGOVIĆ Rođena je u Sisku, gdje je pohađala gimnaziju i muzičku školu. Diplomirala je na Tehnološkom fakultetu, Kemijsko-tehnološki odsjek, Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirala je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu 1977. Iste godine dobiva za magistarski rad priznanje i nagradu putem javnog natječaja za područje bivše SFRJ. Doktorsku disertaciju je obranila na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije 1994. U Instituto per l'Arte il Restauro, Firenca, Italija završava znanstveni program restauratorske dijagnostike. Od 1979. predaje honorarno, a od 1984. radi stalno kao nastavnik na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu gdje uvodi predmete Kiparska tehnologija i Tehnologija kiparskog postupka, te predmet iz konzervacijskih znanosti Poznavanje materijala i procesa (1997). Izabrana je 2002. u zvanje izvanrednog profesora. Predlaže/elaborira program rada za osnivanje centra/instituta za znanstveno-umjetnička istraživanja, razvoj i kakvoću likovnog materijala i dr. Predlaže 1990 izradu normi za likovne materijale a 2004. osniva prvi Tehnički odbor u RH za izradu normi za konzervaciju kulturnog dobra. Član je novog CEN/TC /Brussel za izradu europskih normi.Voditelj je hrvatsko-britanskog projekta:"Istraživački program za uspostavljanje koherentne konzervatorske teorije za pokretnu i nepokretnu baštinu sa okosnicom na obrazovanje dodiplomskog i postdiplomskog magistarskog i doktorskog studija"( Horvat-Kurbegović, P. Burman: Zagreb - York: 1998.). Stručno se usavršava u Njemačkoj: BASF - Ludwigshafen i Siegle - Stuttgart. Stručno boravi u mnogim visokoškolskim ustanovama za obrazovanje restauratora i konzervatora: Beč, Budimpešta, Krakow, Prag, Bratislava, Torun, Dresden, Paris. Svojom aktivnošću uspješno je povezala znanstveno i umjetničko područje. Član je strukovnih udruga HDKI, AMACIS. Predstavnik je RH u europskoj asocijaciji ENCoRE, CEN. Predsjednik je TO/ Konzerviranje kulturnog dobra i član TO/Boje i lakovi u DZNM RH

Kvalifikacijski radovi:1. Horvat-Kurbegović, Š., Oplemenjivanje površine patinama, Numizmatičke vijesti 1(47),

1994., HND, Zagreb2. Horvat-Kurbegović Š., Kvaliteta materijala i procesa u funkciji umjetničkog stvaralaštva i

kulturne baštine, Zbornik radova, 1. Međunarodni numizmatički kongres u Hrvatskoj, Opatija, 1996.

3. Horvat-Kurbegović Š., Metode za razumijevanje baštine, 10. Ružičkini dani, Vukovar, 2000., HDKIT i HKT.

4. Horvat-Kurbegović Š., Preventivna zaštita kulturne baštine, 1. Hrvatska konferencija, EKOI 2002., Zagreb, 2002., HDKIT, HIS, (zbornik sažetaka)

5. Horvat-Kurbegović, Enviromental Menangement in Accordance with Cultural Heritage, International SEM, Zagreb, FKT, 2003. (Procdeding/Book of Abstracts).

6. Horvat-Kurbegović Š., Research in Enviromental Parametars and the Stability Evaluation of Materials Used in Conversation of Works of Art, ibid.

7. Horvat-Kurbegović Š., U susret novim normama za konzervaciju/restauraciju kulturnog dobra, Savjetovanje Hrvatska normizacija i srodne djelatnosti-tehničko usklađivanje na putu prema Europskoj uniji, Dubrovnik, Cavtat, 2003., HIS, Knjiga radova

8. Horvat-Kurbegović Š., Trajnost materijala: od prevencije do konzervacije, Simpozij skulptura u prostoru, Klanjec, 2003., Zbornik radova.

12

9. Horvat-Kurbegović Š., Normizacija u likovnom području, Savjetovanje Hrvatska normizacija i srodne djelatnosti-tehničko usklađivanje na putu prema Europskoj uniji II, 2004., HIS, Knjiga sažetaka

10. Horvat-Kurbegović Š., Chemistriy and Contemporary Education in Cultural Heritage, 18 th International Conference/IUPAC, 2004.

11. Dodatno po potrebi iz ranijih godina...PREDMET: «MALA PLASTIKA» povijest NASTAVNIK Izv.prof. dr.sci. Ive Šimat Banov

semestar I. II. III. IV. V. VI.sati 15bodovi 3

STATUS PREDMETA: izborni

VRSTA NASTAVE:Teoretska.

SADRŽAJ KOLEGIJA: Biti veliki u malom! – riječi koje je veliki renesansni genij počastio drugoga (J. Klović) mora biti ne manje ambicioznim ciljem ovoga studija. Smanjenjem formata, dimenzija i sl. ne znači limitiranje kreativnih potencijala i najviših vrijednosnih zahtjeva oblikovanja i rješenja. Da pitanje monumentalizma nije puko fizičko pitanje, te da ono ne zaviis o izvanjskoj nego unutrašnjoj metrici zna se od najranijeg vremena ljudske povijesti. Dokaza je tome mnogo. Magijski ili religiozni predmeti, prethistorijske, egipatske ili cikladske figure i idoli, antička minijaturna božanstva, preko srednjovjekovlja i novojekovja punu su dokaza umijeća u malim dimenzijama. Jednako treba reći da su mnogi moderni i suvremeni kipari ostali slabo vidljivi sa svojim tišim, komornijim rješenjima, a znani tek po velikim dimenzijama spomeničkih i javnih rješenja. Tako su «intimni» dijelovi opusa ostali u sjeni monumentalnih dijelova opusa jednog te istoga autora (Meštrović, Augustinčić, Frangeš itd.), dok su neki u cjelini svojega opusa zadržali i njegovali malu formu (Karlavaris, Janeš, a u dobrom dijelu svojega opusa i Frangeš Mihanović i brojni drugi).Povijest minijaturne plastike seže u najranije početke ljudske kulturne povijesti. U predavanjima uz narav i određenje male plastike naglasiti i povijest kiparstva malih dimenzija, od prethistorije do danas i njihovu funkciju (magijska, votivna, estetska, folklorna, uporabna i sl.). Posebice treba naglasiti odnos prema primijenjenoj umjetnosti i umjetničkom obrtu (primjerice starohrvatski ili skitski nalazi, Secesija i sl.).

METODA NASTAVE:Predavanja i seminari.

PROVJERA ZNANJA I PRAĆENJE KVALITETE:Pismeni i usmeni ispit.

LITERATURA:V. Maleković, Želimir Janeš, Zaprešić 1986.I. Maroević, kipar Želimir Janeš – pjesnik malih formi, Kaj, br. 11, 1979.

13

J. Bratulić, Želimir Janeš, Prethistorija (ženske figurice, animalistika)Egipat (ušebti, amuleti, uporabni predmeti kao životinjski i ljudski likovi, kultne statuete bogova itd.)Mezopotamija (pečati)Grčka (kikladski idoli, tanagra)Srednji vijek (dekorativna plastika vezana uz arhitekturu i uporabne predmete, slonovača, ukrasni zlatarski radoviRenesansa i manirizam (mala brončana plastika, Pisanello, Cellini, terakota – Luka della Robbia...)Barok (figurice i ukrasni predmeti, porculan)Umijeće i skulptura nomadskih naroda (Skiti, Sarmati...) metal, uporabni predmetiKina (sitna plastika svake vrste i namjene, žađ)Eskimi (predmeti od kosti i kože)Mala plastika pionira moderne umjetnosti (Degas, Daumier, Barlach, Arp. Picasso, Giacometti, B. Hepworth, Marini, D. Smith, Beuys)Mala plastika modernih i suvremenih hrvatskih kipara (Janeš, Frangeš Mihanović, Augustinčić, Kerdić, Karlavaris...)Kipari – slikari (Kopač, Ivančić, Motika, Goldoni, Keser...)

ŽIVOTOPIS

izv.prof. IVE ŠIMAT BANOV rođen je 12. 11. 1951. godine u Murteru na istoimenom otoku. Osnovnu školu pohađao je u rodnom mjestu, a gimnaziju (196-1969) i studij povijesti umjetnosti i arheologije na Filouzofskom fakultetu u Zagrebu (završio 1978.). U međuvremenu je od jeseni 1971. do ljeta 1972. godine boravio u Njemačkoj (München) radeći u Abend Zeintung kako bi priskrbio sredstva za studij. Studirao i studije laičke teologije – dva semestra (1970-1971.), te kasnije upisao i jednopredmetni studij Filozofije (1981. nije završio). Studijski boravio u Italiji (Venecija, Rim, Sicilija), te Češkoj io Mađarskoj.Još za vrijeme studija sudjeluje u brojnim arheološkim istraživanjima (Solin, Bribir, Collentum i dr. – s prof. D.Rendić-Milošević), objavljuje likovne osvrte i studije u brojnim časopisima, dnevnom i tjednom tisku. Autor je 20-tak monografija o suvremenim hrvatskim slikarima i kiparima (V.Lipovac, Z.Prica, S.Vuličević, S.Jančić, D.Parać, J.Ambroz TEsten i dr.). Objavio je i zbirku eseja i ogelda Glas za nesigurne (1999.).Pripremio je na desetke tematskih izložbi koje problematiziraju odnos umjetnosti i života, umjetničkog djela i okoliša itd. Autorom je brojnih priloga i stručnih radova iz problematike modernoga hrvatskoga kiparstva, kao i barojnih scenarija i tekstova za filmove o našim umjetnicima (Kosta Angeli Radovani, Nies Kavurić Kurtovi, Mladen Pejaković, Janez Ambroz Testen, Vasko Lipvac, Zlatko Keser, Slobodan Vuličević i dr.Selektor je hrvatske selekcije na XXIV međunarodnom bijenalu u Sao Baolu (Brazil) 1998. godine, te hrvatskim izbornikom na Grafičkom bijenalu u Ljubljani 1999. godine.Radio je u Zavodu za zaštitu spomenika kulture (1978-1980.), Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža (19870-1982.), te od 1983. godine na Akademiji likovnih uzmjetnosti u Zagrebu, danas kao izvanredni profesor. Magistrirao je 1990. godine s temom Antun Augustinčić – studije (ekvivalent), a doktorirao je sa temom Robert Frangeš – Mihanović (1872-1940) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Mentorom jedne doktorske i nekoliko magisterijskih radova.

14

Referentni radoviObjavljuje poetske i prozne tekstove.

PREDMET:    POVIJEST MEDALJERSTVA

NASTAVNIK: dr.sc. IVAN MIRNIK

semestar I. II. III. IV. V. VI.sati 15bodovi 3

STATUS PREDMETA: izborni

VRSTA NASTAVE: Teoretska.

SADRŽAJ PREDMETA:Stručna terminologija; Grčki i rimski medaljoni; Počeci medaljerstva-talijanska renesansna medalja 15. stoljeća; Talijanska medalja 16. i 17.stoljeća ( lijevana i kovana medalja); Umjetnost renesansne medalje sa sjeverne strane Alpa: Francuska, Austrija, Sveto Rimsko carstvo, Engleska; Talijanska medalja 18. i 19. stoljeća,europsko medaljerstvo 18. i 19. stoljeća; Empire- Napoleonova kovana propaganda; Art Nouveau –Jugendstil-Sezession u medaljerstvu; Medaljerstvo stila Art Deco do danas; Hrvatski majstori medalje 15. stoljeća: Franjo Vranjanin, Pavao Dubrovčanin; Hrvati na medaljama 16 -19. stoljeća; Zagrebački rezbari 19. stoljeća: Franjo Kares, Josip Radković; Početak razvitka medalje u Hrvatskoj: Rudolf Valdec, Robert Frangeš- Mihanović, Ivo Kerdić, Vatroslav Drenski, Mila Wod; Kipari kao medaljeri majstori ograničenog opusa između dva svjetska rata i poslije II. Svjetskog rata: Grga Antunac, Antun Augustinčić, Viktor Bernfest, Vojtjeh Braniš, Frano Cota, Radivoj Hudoklin, Ivan Jeger, Hinko Juhn, Teodor Krivak, Frano Kršinić, Ivan Meštrović, Iva Simonović-Despić, Rudolf Spiegler, itd.; Graverske tvrtke u Hrvatskoj: Josip Engelsrath, Sorlini, Griesbach i Knaus, Svećenski i Levinger, itd.; Novije hrvatsko medaljerstvo: Kosta Angeli Radovani, Želimir Janeš, Vanja Radauš; Hrvatska medalja u posljednjih dvadesetak godina; Slovenska medalja: Franc Schega, Lojze Dolinar, Vladimir Štoviček, Stane Dremelj.

METODA NASTAVE:Predavanje, konzultacije, prezentacije.

PROVJERA ZNANJA I PRAĆENJA KVALITETE:Pismeni i usmeni ispit.

LITERATURA:BRATULIĆ 1992 – BRATULIĆ, Josip. Želimir Janeš. Zagreb, 1992.DOLENEC 1993 - DOLENEC, Irislav. Hrvatska numizmatika od početaka do danas. Zagreb, 1993.FABRICZY 1903 – Cornelius von Fabriczy. Medaillen der italienischen Renaissance, Monographien des Kunstgewerbes, IX. Leipzig (1903).KRASNOV - MAŽURAN-SUBOTIĆ 1999 - KRASNOV, Gjuro - Vesna MAŽURAN-SUBOTIĆ. Dvanaest hrvatskih medaljera. Zagreb 1988.KRUFT 1995 – KRUFT, Hanno-Walter. Francesco Laurana. Ein Bildhauer der Frührenaissance.

15

München, 1995,KUKULJEVIĆ SAKCINSKI 1858 - KUKULJEVIĆ SAKCINSKI, Ivan. Slovnik umjetnikah jugoslavenskih. Zagreb 1858: Ljudevit Gaj.MAŽURAN-SUBOTIĆ 1987 - MAŽURAN-SUBOTIĆ, Vesna. Medaljerski opusi Roberta Frangeša-Mihanovića i Rudolfa Valdeca. Treći Memorijal Ive Kerdića (Prilog). Osijek, 1987.MESINGER 1987 - MESINGER, Bogdan. Traktat o medalji. Treći Memorijal Ive Kerdića. Osijek, 1987.MESINGER 1993 – MESINGER, Bogdan. Peti memorijal Ive Kerdića. Trijenale hrvatskoga medaljerstva i male plastike. Osijek, 1993: 47-106.MESINGER 1993a – MESINGER, Bogdan. Medaljer Vanja Radauš. Peti memorijal Ive Kerdića. Trijenale hrvatskoga medaljerstva i male plastike. Osijek, 1993: 3-28.MESINGER 1998 – MESINGER, Bogdan. Medaljer Damir Mataušić. Varaždin – Zagreb, 1998.MIRNIK 1996b – MIRNIK, Ivan. Umjetnost medalje u priobalnoj Hrvatskoj od 15. stoljeća do 1818. (Summary:) The art of medal in littoral Croatia between 15th c. and 1818. Petriciolijev Zbornik, II (=Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 36/1995), Split 1996: 361- ROLFS 1907 - ROLFS, Wilhelm. Franz Laurana. Berlin, 1907.

ŽIVOTOPIS

dr.sc. IVAN MIRNIKRođen u Zagrebu 20.XI.1942.

- diplomirao jednopredmetnu arheologiju (grupa VI) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2. srpnja 1969. - u vremenu od 1. srpnja 1970. do 1973. radi kao arheolog-konzervator Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu; - od 1. travnja 1973. djeluje na Odjelu za numizmatiku Arehološkog muzeja u Zagrebu; - magistrirao po postdiplomskom studiju Bibliotekarstva, dokumentacije, informacijskih znanosti i muzeologije 14. srpnja 1974. s temom. "Tradicija numizmatičkog istraživanja u Hrvatskoj" - stekao stupanj doktora filozofije (povijesnih znanosti) na Arheološkom institutu Sveučilišta u Londonu 9. srpnja 1978 (diploma od 16 kolovoza 1978), s doktorskom disertacijom: «Coin Hoards in Yugoslavia»;, - izabran u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika rješenjem Filozofskog fakuteta u

Zagrebu br. 01/279/1/1984. od 32. svibnja 1984., što je registrirano kod Republičkog komiteta za zanost,tehnologiju i informatiku pod brojem O1/1-14/02-84 od 16. srpnja 1984.

- imenovan muzejskim savjetnikom rješenjem Republičkog komiteta za prosvjetu, kulturu, fizičku i tehničku kulturu br. K-7878/1-85 od 4. studenog 1985.

- upisan u registar znanstvenih istraživača pod matičnim brojem 069521, rješenjem Republičkog komiteta za znanost, tehnologiju i informatiku od 16. srpnja 1984.

- predavao kolegij iz barbarsko-keltske numizmatike na Sveučilištu Saarlanda u Saarbrückenu u ljetnom semestru god.1983 te u okviru poslijedilomskog studija povijesti kolegij iz pomoćnih povijesnih znanosti (numizmatika) pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2002. god.

- auktor 307 znanstvenih i stručnih radova s različitom tematikom (arheologija, numizmatika, povijest, spomenička zaštita i sl.), od toga dvije knjige objelodanjene u inozemstvu, a jedna u Hrvatskoj te 56 novinskih članaka.

Ivan Mirnik – odabrana bibliografija

16

- Johann Franz Neidinger and the Barbarigo Medals. The Medal (London), 28, 1996: 71-83.- Umjetnost medalje u priobalnoj Hrvatskoj od 15. stoljeća do 1818. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 36/1995), Split 1996: 361-381.- Franjo M. Kares, prvi zagrebački medaljer. Tkalčić (Zagreb), 2/1998: 235-254.– Napoleonic medals in the Zagreb Archaeological Museum. La tradizione classica nella medaglia d’arte dal Rinascimento al Neoclassico. Atti del convegno internazionale, Castello di Udine, 23-24 ottobre 1997. Civici Musei e Gallerie di Storia e Arte, Udine. Trieste, 1999: 151-161.- Insignije Sveučilišta u Zagrebu. Sveučilišni vjesnik. Universitatis zagrabiensis informationes (Zagreb), 45/1999, 3-4: 97-134.– Historicistička medalja u Hrvatskoj. Historicizam u Hrvatskoj, I. Zagreb 2000: 290-297; II: 602-609, br. 382-609.- The medals of the Frangipane. The Medal (London), 38, 2001: 23-24.– Frankapanske medalje. (Summary:) The medals of the Frangipane. Peristil (Zagreb), 44/2001: 17-32.- Masonic medals of Croatia. The Medal (London), 40, 2002: 43-53.– Croatie. Fidem 2002. Paris, 2002: 40-41, 183.– Američke medalje Ivana Meštrovića. Ivan Meštrović’s American Medals. Zagreb, 2003.– Želimir Janeš on medals. The Medal, 43, 2003: 48-58.– Ivo Kerdić (1881-1952). Medalje i plakete iz fundusa Arheološkog muzeja u Zagrebu. Zagreb, 2004.– Stanje proučavanja umjetnosti medalje u Hrvatskoj. Zbornik I. Kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti (Zagreb, 15.-17.XI.2001.). Zagreb, 2004: 211–219.– Croácia. Croatia. FIDEM XXIX. Art Medal World Congress. Congresso mundial de la medalhística. Seixal, Portugal, 2004: 125-137.

17

PREDMET:    SUVREMENA ESTETIKA

NASTAVNIK: izv.prof.dr.sc. VERA TURKOVIĆ

semestar I. II. III. IV. V. VI.sati 15bodovi 3

STATUS PREDMETA : izborni

VRSTA NASTAVE: teoretska

SADRŽAJ PREDMETA:Teme i obvezna literatura zasnivaju se na problemima refleksije o umjetnosti 20. stoljeća i na uspostavljanju dijaloga s teorijom likovnih umjetnosti, odnosno medija u kojem se postdiplomant izražava. Sadržaj kolegija ne sastoji se samo u pružanju određene količine činjenica i znanja, nego podržava razvoj vlastitog mišljenja polaznika studija (stavovi vrijednosti).

METODA NASTAVE:Predavanja, seminari.

PROVJERA ZNANJA I PRAĆENJE KVALITETE:Pismeni i usmeni ispit.

LITERATURAObvezna literatura:1. Hegel, G.W.F.: Estetika I, Kultura Beograd, 1972.2. Croce, B.: Brevijar estetike, Naklada Ljevak, Zagreb, 2003.3. Ecco, U.: Povijest ljepote, Hena com, Zagreb, 2004.4. Veltrusky, J.: «Semiotics of Art» MIT Press, USA, 1976.5. Barbarić, D.: Estetsko iskustvo, M.H., Zagreb, 1997.6. Barthez, R.: Carstvo znakova, August Cesarec, Zagreb, 1989.literatura koja se preporuča:1. Grassi, E.: Moć mašte, Š.K., Zagreb, 1981.2. Danto, A.: Preobražaj svakidašnjeg (filozofija umjetnosti), KruZak, Zagreb, 1997.3. Pejović, D. (ur.): Nova filozofija umjetnosti, Naprijed, Zagreb, 1974.4. Grlić, D.: Za umjetnost, Školska knjiga, Zagreb, 1983.5. Michaud, Y.: Umjetnost u plinovitom stanju (esej o trijumfu estetike), Naklada Ljevak, Zagreb, 2004.

18

PREDMET: KULTURNA ANTROPOLOGIJA

NASTAVNIK: izv.prof.dr.sc. VERA TURKOVIĆ

semestar I. II. III. IV. V. VI.sati 15bodovi 3

STATUS PREDMETA : izborni

VRSTA NASTAVE: teoretska

SADRŽAJ PREDMETA:Predavanja su koncipirana kao sustavni i sveobuhvatni uvod u kulturnu antropologiju, u njezine spoznaje, a kroz njih i u temeljne teorijske pristupe u povijesti struke (evolucionizam, difuzionizam, funkcioniram, strukturalizam, simbolička antropologija, postmoderna antropologija). Uvodi su sati posvećeni definiranju kulturne antropologije i njezina predmeta (kultura) i razmatranju njezina odnosa s etnologijom/kulturnom antropologijom u Hrvatskoj. Predavanja su sistematizirana prema područjima ljudskoga djelovanja, koja su, prema antropološkom shvaćanju, obuhvaćena pojmom kulture – ekonomija, društvo, politika, religija, umjetnost. Pritom su prikazana neka temeljna pitanja razmatrana u povijesti struke, primjerice odnos kulture i pojedinca, kultura i jezik, srodstvo, spol, oblici braka i obitelji, kulturna mijena i sl. Osobiti naglasak stavljen je na holistički pristup proučavanju cjeline položaja čovjeka: prošlost, sadašnjost i budućnost, te na kulturne tradicije koje uključuju umjetnost, običaje i mijene mišljenja kroz generacije. Kulturne tradicije odgovaraju na pitanje: kako oblikujemo stvari, kako interpretiramo svijet, kako razlikujemo lijepo od ružnog, dobro od zla.

METODA NASTAVE:Predavanja, seminari.

PROVJERA ZNANJA I PRAĆENJE KVALITETE:Pismeni i usmeni ispit.

LITERATURA:Jedan standardni uvod u kulturnu antropologiju: C.P. Kottak: Cultmalanthropology, 1991.; (W: Haviland/A. Rosman i P. Rubel/C.P. Kottak/L.Mair); R. Benedict: Obasci kulture, 1966.; J. Clifford i G.E. Marcus: Writing Culture: The Poetics and Politics of Ethnography, 1986.; Časopis Dometi, br. ¾, Postmodernizam u antropologiji, 1992.; E. Durkheim: Elementarne forme religijskog života, 1912.; J. Frazer: Zlatna grana, 1977.; C. Geertz: Interpretation of Cultgures, 1973.; A. van Gennep: Les rites de passage, 1909. (engl. prijevo); J. Grbić: Etnicitet i razvoj, Ogled o etničkome idenditetu i društvenome razvoju, Etnološka tribina 16, 1993.; J.Jelić: Jednodimenzionalna antropologija, 1988.; E. Leach: Rethinking Anthropology, 1961.; C. Levi-Strauss: Strukturalna antropologija I i II, 1977. i 1988.; B. Malinowski: Argonauti zapadnog Pacifika, 1922.; B. Malinowski: Magija, nauka, religija, 1979.; G. Marcus, D. Cushman: Ethnographies as Texts, Ann. Rew. Anthropol, 11, 1982.; M. Mauss: O daru, a posebno o obavezi uzvraćanja poklona, u: Sociologija i antropologija II, 1925.; G. E. Marcus i M. M.

19

J. Fischer: Antrhropology as Cultural Critique, 1986.; M. Mead: Spol i temperament u tri primitivna društva, 1935.

ŽIVOTOPIS

Izv.prof.dr. sc. VERA TURKOVIĆ (1951., Trebinje) izvanredna je profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje predaje: sociologiju kulture, sociologiju umjetnosti i estetiku. Trenutno obnaša funkciju prodekanice za nastavu na ALU, a na Sveučilištu u Zagrebu predsjednica je Povjerenstva za preustroj i razvoj sveučilišnih studija. Predsjednica je nevladine udruge Hrvatskog vijeća međunarodnog društva za obrazovanje putem umjetnosti InSEA (International Society for Education through Art) i članica ELIA (European League of Institutes of the Arts). Suradnica je na dva projekta: Tempus projekt JEP “Development of Quality Assurance System in Higher Education – QUASYS” i “Evaluacija nastavnih programa i razvoj modela curriculuma za obavezno obrazovanje”, projekt pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa. Od 1997. bila je angažirana u radu ekspertnog tima na istraživanju prilika u likovnoj umjetnosti u Hrvatskoj. Rezultati tog projekta poznati su javnosti nakon objavljivanja knjige “Kulturna politika Republike Hrvatske” koja je istodobno bila i nacionalno izviješće za Europsko vijeće.

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je 1974. sociologiju i filozofiju (oba kao A predmet). Magistarski rad iz područja sociologije obranila je 1979.na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a na istom je Fakultetu 1992. god. doktorirala na temu "Socijalna uloga moderne umjetnosti u konfliktu prirode i društva (uloga Bauhausa)".

Od 1974. do 1986 godine radi u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu, kao srednjoškolski profesor sociologije, filozofije, psihologije i logike. Od 1986. do danas radi kao nastavnik na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Uže područje njenog interesa je sociologija umjetnosti, socijalna ekologija i sociologija obrazovanja iz kojih je objavila pedesetak radova i uredila knjigu “Vizualna kultura i Likovno obrazovanje.”

Sudjelovala je u radu mnogih međunarodnih skupova u zemlji i svijetu, te održala predavanja u NewYorku, Stockholmu, Tallinu i Ljubljani. Drži predavanja na poslijediplomskim studijima Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Likovnoj Akademiji u Ljubljani.

20

PREDMET: TEORIJA SUVREMENE LIKOVNE UMJETNOSTI

NASTAVNIK : izvr.prof Marcel Bačić

semestar I. II. III. IV. V. VI.sati 15 15 15bodovi 3 3 5STATUS PREDMETA: izborni

VRSTA NASTAVE: teoretska

SADRŽAJ PREDMETA:Status teorije u odnosu na suvremenu umjetničku praksu.Teorija umjetnosti i suvremeni filozofski modeli. Modernizam i njegova revizija. Kritika originalnosti..Historija,historicizam,eklekticizam. Ikonologija i semiologija. Likovni jezik i suvremena lingvistika. Znanost i pseudoznanost. Modeli interpretacije

METODA NASTAVE:Predavanja, seminari, konzultacije, nastava u muzejima.

PROVJERA ZNANJA I PRAĆENJE KVALITETE:Pismeni i umseni ispiti.

LITERATURA:Art and Theory 190 – 1990: An Anthology of Changing Ideas, 1992; uredili Charles Harrison i Paul WoodSamuel Beckett i Georges Duthuit: Tri dijaloga (Tal Coat, Andre Masson, Abraham van Velde)Albert Camus: L' Homme revolteWalter Benjamin: O pojmu povijestiHans Sedlmayr: Gubitak sredineJean Claire: Odgovornost umjetnikaCraug Owen: Alegorijski impuls. Prema teoriji postmodernizma, 1980.Werner Hofmann: Suvremena umjetnost u retrovizoru, 1998.Jean Bourdieu: Razlika: Kritika socijalne moći rasuđivanja. 1972.Rosalind Krauss: Originalnost avangarde, 1981.Charles Jencks: Postmoderna.Antologija – Nova slika -: A.B. Oliva, L. Parmesani, F. Caroli, M. Carboni, B. Rose, M. PleynetWilliam S. Heckescher: Geneza ikonologije, 1964.Norman Bryson: Vision and Painting. The logic of the Gaze, 1983.

21

Nelson Goodman: Jezici i umjetnosti. Pristup teoriji simbola, 1976.Umberto Ecco: Otvoreno djeloRudolf Arnheim: Umjetnost i vizualno opažanje

ŽIVOTOPIS

MARCEL BAČIĆ, rođen 1948. u Zagrebu, slikar, dizajner i teoretičar, izvanredni profesor Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Završio gimnaziju i srednju muzičku školu (1967.), diplomirao na Grafičkom odsjeku ALU u klasi prof. Marijana Detonija (1971.). Slobodni umjetnik i publicist, predavač na Filozofskom i Arhitektonskom fakultetu te na Muzičkoj i Dramskoj akademiji, od 1999. docent na ALU, od (?) do (?) prodekan za nastavu, od (?) šef katedre za teorijske predmete. Priredio je pet samostalnih izložaba, sudjelovao na šezdesetak kolektivnih i revijalnih izložbi u zemlji i inozemstvu te oblikovao brojne plakate, knjige i časopise. Bavi se temeljnim pitanjima likovnih umjetnosti, metodskim, historijskim i estetskim problemima te posebno odnosom likovnih umjetnosti s muzikom, književnošću, filozofijom i znanostima. Vanjski suradnik Instituta za povijest umjetnosti. Predsjednik Hrvatskoga glazbenog zavoda.

Referentni radoviKnjige:Likovna umetnost (s Jadrankom Damjanov i Dubravkom Jandom), Novi Sad 1975. Više izdanja na srpskom, madžarskom, slovačkom i rusinskom jeziku.

Uvod u likovno mišljenje (s Jasenkom Mirenić-Bačić), Zagreb 1994, drugo izdanje 1996, treće prerađeno i prošireno izdanje pod naslovom Likovno mišljenje, Zagreb, 2004.Svjetlorezi Milice Borojević (sa Zvonimirom Mrkonjićem i Jasenkom Mirenić-Bačić), Zagreb 1994.Carmina figurata. Likovno čitanje muzike, Zagreb, 2004.

Priredio i popratne studije napisao za zbirke:Duh apstrakcije (Worringer i Kandinski; studija pod naslovom Etimologija apstrakcije, str. 241-265), Zagreb, 1999.Katedrala. Mjera i svjetlost (Ackermann, Sedlmayr, von Simson, Panofsky; studija Coincidentia oppositorum, str. 337-372), Zagreb 2003.

Važniji eseji, studije i znanstveni radovi:Klangraum-Raumklang, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music 11/2, 1980.Nacrt analogije auditivnog i vizualnog, Pitanja 1/2, 1980.Visual Language and Education, Kultúra és kösöség 80/6, Budimpešta 1980. (s J. Damjanov i D. Jandom)Original, Život umjetosti 33/34, 1983.Barok iz hrvatskog ugla, Unescov glasnik, rujan 1987.Die Zauberflöte, Der kroatische Essay der achtziger Jahre, 1991.The Birth of Perspective from the Spirit of Music, u zborniku (radova sa znanstvenog simpozija) Perspective, Budimpešta 2000. (str. 251-260)

22

Ime: Realizam, Radovi Instituta za povijest umjetnosti (?)Više od 300 višesatnih radio-emisija na temu odnosa muzike i likovnih umjetnosti, književnosti, filozofije, znanosti.Sudjelovanja na znanstvenim simpozijima.Javna predavanja.

PREDMET : MENADŽMENT U KULTURI

NASTAVNIK : V. as. Andrea Pavetić

semestar I. II. III. IV. V. VI.sati 15 15bodovi 5 5STATUS PREDMETA: Izborni (organizirana nastava)

VRSTA NASTAVE: Teoretska.

SADRŽAJ PREDMETA:Upoznavanje studenata s temeljnim znanjima iz područja menadžmenta u kulturi. Usvajanje načela tržišnog načina promišljanja i djelovanja s ciljem lakše komunikacije s ekonomskim stručnjacima s područja menadžmenta, te bolje osobne pripremljenosti za nastup na tržištu umjetničkih vrijednosti. Razvijanje sposobnosti analize uvjeta na tržištu s ciljem organiziranja poslovne aktivnosti. Primjena menadžmenta na području upravljanja potražnjom krajnjih korisnika, kupaca. Upravljanje odnosima na tržištu resursa (izvora financijskih i drugih materijalnih sredstava: dobavljači, sponzori, donatori, vlada i njene institucije i sl.). Komplementarna menadžmentu u području kulture su marketing i tržište umjetnina...shodno tome student kao potencijalni sudionik na tržištu umjetnina mora upoznati i temelje znanstvenih stajališta o suvremenom pristupu tržišnoj problematici, kako bi bio sposoban za tržišni nastup, promociju i prodaju umjetničkog djela, bilo samostalno ili koristeći usluge profesionalnog promotora, galeriste ili menadžera. Sagledavanje likovnog stvaralaštva kroz mogući tržišni aspekt. Autorsko pravo kao skup moralnih i imovinskih prava autora (Bernska konvencija i dr.). Nositelj je autorskog prava: izvorni i izvedeni. Prijenos prava temeljem ugovora, Zakona o nasljeđivanju. Ostvarivanje autorskog prava. Predloženi program kolegija izvodio bi se na principu interaktivne nastave uz primjenu aktualne računalske tehnologije.

METODA NASTAVE:Predavanja, seminari.

PROVJERA ZNANJA I PRAĆENJE KVALITETE:Pismeni i usmeni ispit.

LITERATURA (obavezna):- Sikavica P. i dr. autori: Poslovno odlučivanje, 1999.- Bahtijarević Šiber, Sikavica: Leksikon menaddžmenta, 2001.- Tipurić D. i dr. autori: Strategijski menadžment, 1997.- Senečić, J.: Osnove marketinga, 2002.- Kotler P.: Upravljanje marketingom, 2001.- Meler M.: Neprofitni marketing, 2003.

23

Izborna:- Menadžer: osnovni pojmovi praktičnog upravljanja od A do Ž, 1996.- Izazovi menadžmenta u 21. stl, 2002.- Srića V.: Kako postati pun ideja: menadžeri i ireativnost, 1997.- Drucker P. F.: Managing the non-profit organization: practise and pricniples, 1990.- Kotler N.& Kotler P.; Museum strategy and marketing, 1998.

ŽIVOTOPIS

V.as. ANDREA PAVETIĆ rođena je u Zagrebu 1966. godine. U Zagrebu završava osnovnu i srednju školu. Poslije mature u matematičko informatičkom obrazovnom centru u Zagrebu upisuje na Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 1992. diplomira na Ekonomskom fakultetu, smjer razmjena i tržište.1997. godine diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, Nastavnički smjer, u klasi prof. Mire Vuce.

Kontinuirano izlaže od 1992. godine i do sada je sudjelovala na pedesetak skupnih izložaba u zemlji i inozemstvu (Trienala kiparstva, crteža, akvarela, Zagrebački saloni, Saloni mladih...). Održala je devet samostalnih izložbi (KIC, Lotrščak, Nova, V.N. CEKAO, SC, PM, Karas, Turnac).

Dobitnica je i triju nagrada: Floraart, Rektorova nagrada, Nagrada Akademije likovnih umjetnosti. Član je HDLU-a.

Od 1995. do 1998. godine radi kao vanjski suradnik na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u Zavodu za dizajn i projektiranje tekstila i odjeće (TTF). 1998. godine primljena je u stalni radni odnos na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u zvanju asistenta. 2002. godine izabrana je u zvanje višeg asistenta.27. 12. 2004. godine započela je procedura izbora u zvanje docenta, koja je u tijeku.

24

PREDMET: OBLIKOVANJE RAČUNALOM

NASTAVNIK : doc. Siniša Reberski

semestar I. II. III. IV. V. VI.sati 15 15 15bodovi 3 3 5STATUS PREDMETA. izborni

VRSTA NASTAVE:

SADRŽAJ PREDMETA:Cilj studija je formiranje osobnog stava i idividualnog artističkog izraza kroz računalne medije. Posebice se usmjerava nastava na internet -art, interaktivne računalne medije, fenomenologiju virtualnosti i digitalne predstave prostornosti. Tijekom studija se u tu svrhu provode praktične vježbe usavršavanja specijalističkih znanja i vještina korištenja računala sa grafičkim sučeljem na raznim poljima primjene: web dizajn, 3D modeliranje, 3D tracing i 3D scenografij, obrada i integracija foto, video i računalno animiranog materijala...Kroz vježbe se usmjerava studente prema izradi vlastitih kreativnih projekata kojima se istražuje mogućnosti računala, računalnih medija i perifernih uređaja u artističkom izražavanju. Poseban akcent se stavlja na istraživanje fenomena virtualnog prostora, njegovo propitivanje, istraživanje graničnih mogućnosti, utjecaja i posljedica na promišljanje i prostornu percepciju. Završnim projektni zadaci su praktična realizacija cjelovitih samostalnih autorskih artističkih radova.Nastava se temelji na mentorskom radu uz velik udio samostalnih istraživanja i kreativno oblikovnih eksperimenata, a provodi se u računalnim radionicama i ateljeu.

METODA NASTAVE:Predavanja, seminari, vježbe.

PROVJERA ZNANJA I PRAĆENJE KVALITETE:Pismeni i usmeni ispit.

LITERATURA:Obavezna literaturaStephen Wilson, Information Arts. Leonardo books MIT Press, Cambridge, 2003.Christiane Paul, Digital Art. Thames and Hudson, London, 2003.Oliver Grau, Wirtual Art, From illusion to Immersion. Leonardo books MIT Press, Cambridge 2004.Rachel Greene, Internet Art.

25

Thames and Hudson, London, 2002.Preporučena literatura:Noah Wardrip-Fruin, Nick Montfort, New Media Reader, MIT Press2003.Curran, Steve: Motion graphics. Gingko Press, Hamburg, 2000.Pring, Roger: www.type. Weidenfeld &Nicolson, London, 1999.Varantian, Ivan: Now Loading... the aestetics of web graphics. Gingko Press, Corte Madera, 2001.Jean Marc Gauthier, Building Interactive Worlds in 3D, Visual Sets and Pre-vizualisation. Elsevier 2005.Lev Manovich, The Language of New Media. Leonardo Books MIT Press, Cambridge, 2002.Katherine Hayles, How We Became Posthuman, Virtual Bodies in Cybernetics, Literature and Informatics. Chicago Press, Chicago 1999.

ŽIVOTOPIS

Doc. SINIŠA REBERSKI

Rođen 29. studenog 1962. u Zagrebu, gdje pohađa osnovnu i srednju. Po završetku srednje škole, od 1980. - 1984. radi kao fizički radnik u tvornici telekomunikacijskih uređaja ”Nikola Tesla”. 1983. godine upisuje Grafički odsjek Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Diplomira 1987. u klasi prof. Ante Kuduza. 1987. upisuje Visoku školu za primijenjenu umjetnost u Beču klasu za umjetničko pismo i oblikovanje knjiga. 1987. - 1990. studira kod prof. E. Goldschmid, T. Hansen i prof. W. Lürzer. Isti~e se za vrijeme studija i biva pohvaljivan i nagrađivan. 1990. radi u reklamnoj tvrtci “Lowe” u Frankfurtu. Zbog početka ratnih događanja, napušta Frankfurt, zamrzava studij u Beču i vraća se u Zagreb. 1991. se zapošljava u ”Glasu koncila”, kao grafički dizajner, a zatim kao grafički urednik dječjeg mjesečnika ”Mak. U jesen 1991. godine započinje na ALU honorarno voditi kolegije Primijenjena grafika (segment Tipografija) i Pismo. 1995. izabran je na mjesto asistenta na Grafičkom odsjeku ALU. Uz rad na ALU od 1994. godine samostalno vodi kolegij Pismo na Studiju dizajna. 1993. započinje i sa informatičkim tečajem za studente Usmjerenja primijenjene grafike.

26

27