Upload
ig888
View
41
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
gr
Citation preview
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu1
Greške u zavarenim spojevima u izradi i u eksploataciji
Postoje različite klasifikacije grešaka u zavarenim spojevima, a jedna od njih je sljedeća (EN 26520):
A.greške u zavarenim spojevima koje mogu nastati u izradi
B. greške u zavarenim spojevima koje mogu nastati u eksploataciji.
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu2
Greške u zavarenim spojevima koje nastaju u izradi mogu se podijeliti s obzirom na:
1. Uzrok nastajanja
- plinski uključci,- uključci u čvrstom stanju,- naljepljivanje,- nedostatak provara,- pukotine i- greške oblika i dimenzija.
- unutrašnje greške,- površinske i podpovršinske greške i- greške po cijelom presjeku.- kompaktne greške,- izdužene greške,- oštre greške,- zaobljene greške,- ravninske greške i- prostorne greške.
- male greške,- greške srednje veličine i- velike greške.- pojedinačne greške,
- učestale greške i- gnijezdo grešaka.
- konstrukcijske greške,- metalurške greške i- tehnološke greške.2. Vrstu
3. Položaj
4. Po obliku
5. Po veličini
6. Po brojnosti
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu3
Podjela grešaka s obzirom na uzrok nastajanja:
Konstrukcijske greške nastaju zbog lošeg konstrukcijskog oblikovanja zavarene konstrukcije.
Metalurške greške vezane su uz metalurške, termodinamičke i hidrodinamičke pojave koji prate proces taljenja materijala, kristalizacije i hlađenja zavarenog spoja.
Tehnološke greške posljedica su loše propisane tehnologije zavarivanja ili se kvalitetno propisana tehnologija zavarivanja ne provodi u potpunosti pri zavarivanju konstrukcije.
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu4
PUKOTINEDaleko najopasnije greške u izradi zavarenih konstrukcija su pukotine, a one mogu biti:
- hladne,- Tople (vruće),- uslijed naknadne toplinske obrade ili naknadnog zagrijavanja- uslijed slojastog ili lamelarnog odvajanja- ostale
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu5
Hladne pukotine (Cold cracking)nastaju pri hlađenju zavarenog spoja na temperaturi ispod 200 C, a čak mogu nastati i nekoliko dana nakon zavarivanja, pa su tako u tom slučaju dobile naziv "zakašnjele" hladne pukotine.
S obzirom na smjer rasprostiranja postoje longitudinalne (L) i transferzalne (T) pukotine.
Zona taljenja ili metal zavara (ZT)
Zona utjecaja topline (ZUT)
Osnovni materijal
Osnovni materijal
ZTT
ZTLZUTL
ZUTT
ZUTL
ZUTL
ZTT
ZTL
Lokacije i orjentacije hladnih pukotina prema IIW (international Institute of Welding).
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu6
Tri su osnovna uzroka nastajanja hladnih pukotina, a to su:
- sklonost materijala prema zakaljivanju,- postojanje zaostalih napetosti i- količina difuzijskog vodika.
Sklonost hladnim pukotinama procjenjuje se analitički na osnovi različitih formula za ekvivalent ugljika, a za eksperimentalno istraživanje postoji čitav niz laboratorijskih i pogonskih metoda.
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu7
Za nastajanje hladnih pukotina nužna su sva tri navedena uzroka, a vjerojatnost nastajanja je tim veća što je veći njihov utjecaj.
MIKROSTRUKTURA
VODIK
ZAOSTALE NAPETOSTI
KEMIJSKI SASTAV
DEBLJINA LIMA
UNOS TOPLINE
UTJECAJ OKOLINE
DODATNI MATERIJAL
PROCES ZAVARIVANJA
OBLIK ZAVARENOG SPOJA
UKLJUČCI
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu8
Ponekad vodik ostaje zarobljen u zavarenom spoju, ne izazove pukotine, ali se na površini loma mogu uočiti tzv. ”riblje oči” i “pahuljice”.
“Riblje oči” na površini loma uzorka zavara.
http://www.lincolnelectric.com/knowledge/articles/content/fillermetals.asp
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu9
Rastvorljivost vodika i dušika u čistom željezu
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu10
Eksperimentalne laboratorijske i pogonske probe zavarljivosti za procjenu sklonosti materijala prema
hladnim pukotinama.
Trajanje opterećenja (min)
Sila (N)
Utezi
ZavarIspitna ploča
Ispitna epruveta(Implant)
Poluga
Kolotura
Oslonac
Registriranje trajanja opterećenja(maksimalno do 16 sati)
Implant metoda (daje kvantitativne pokazatelje, tzv. kritična implantacijska naprezanja).
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu11
250
80 30 30 30 80
8
20
200
8,1
Izgled ispitne ploče za ispitivanje po Implant metodi
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu12
0 10 100 10000
2
4
6
8
10Implanti koji su pukli Materijal zavara
Implant
Vrijeme do loma, min
Opterećenje, KN
implantacijskoKritično
naprezanje
Implanti koji nisu pukli
16 sati x 60 min = 960 min
Dijagram opterećenja implant – epruveta tijekom vremena do loma
Kada se opterećenje podijeli sa površinom poprečnog presjeka implanta – epruvete, dobiju se vrijednosti implantacijskog naprezanja. Ono naprezanje kod kojega dolazi do loma implanta – epruvete naziva se kritično implantacijsko naprezanje (poželjno je da je ono što više, jer je tada bolja zavarljivost materijala. Kako se povećava sadržaj difuzijskog vodika, razina zaostalih napetosti i zakaljivost materijala, do loma epruvete dolazi ranije i kod nižih naprezanja. U tim je slučajevima kritično implantacijsko naprezanje niže, što je nepovoljno jer znači slabiju zavarljivost.
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu13
Tekken metoda (daje kvalitativne pokazatelje, tj. ima ili nema pukotina uz određenu tehnologiju i uvjete zavarivanja).
Shematski prikaz ispitivanja sklonosti hladnim pukotinama po Tekken metodi
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu14
Shematski prikaz ispitivanja sklonosti hladnim pukotinama po Tekken metodi
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu15
CTS (Control Thermal Severity – BS 709-1964) je metoda praktična za pogonska ispitivanja sklonosti kutnih zavarenih spojeva prema hladnim pukotinama. Ovo je također kvalitativna metoda ispitivanja zavarljivosti.
Ova metoda simulira različite modele vođenja topline (zavar uz rub ploče se brže hladi od onog koji je više udaljen od ruba ploče).
Prvo se izvode zavari za ukrućenje (bočni zavari) koji su nešto deblji od ispitnih. Ispitni su debljine 4 – 6 mm, duljine 75 mm. Nakon zavarivanja i hlađenja (uvažavajući inkubacijski period od 48 sati nakon zavarivanja), vrši se odgovarajuće isjecanje uzoraka i mikroskopska analiza zavarenih spojeva.
7676
188
100
Ispitni zavar
Ispitni zavar
Zavar za ukrućivanje
Zavar za ukrućivanje
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu16
Lehigh metoda je još jedna od metoda koje daju kvalitativnu ocjenu zavarljivosti.
300
38 25
x
12,5
1,6 - 2
20°
R19
R6
6,3
200
12,5
Linija rezanja
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu17Juraga I; Ljubić, K; Živčić, M: Pogreške u zavarenim spojevima, HDTZ Zagreb 1998.
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu18
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu19
nastaju pri kristalizaciji i hlađenju zavarenog spoja na relativno visokim temperaturama (npr. kod čelika od temperature kristalizacije do približno 900 C).
http://www.twi.co.uk/professional/protected/band_3/jk44.html
Tople pukotine (Hot cracks)
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu20
Postoje dva osnovna tipa toplih pukotina:kristalizacijske ipodsolidusne ili likvacijske.Kristalizacijske tople pukotine nastaju pri kristalizaciji u zoni taljenja.
DJELOMIČNO RASTALJENA ZONA
SMJER SKRUĆIVANJA
VLAČNO NAPREZANJE
Shematski prikaz nastajanja kristalizacijski segregacijskih pukotina
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu21
Rast kristala – dendrita u zoni taljenja
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu22
Posljedica su postojanja strukturnih nehomogenosti.
Podsolidusne ili likvacijske pukotine najčešće nastaju u zoni utjecaja topline, poprečno ili okomito na uzdužnu os zavara, ili u smjeru debljine osnovnog materijala.
Djelovanjem naprezanja pri hlađenju zavarenog spoja, dolazi do nastajanja toplih pukotina podsolidusnog ili likvacijskog tipa, na mjestima gdje su prisutne te nečistoće koje zbog utjecaja topline pri zavarivanju djelomično ili potpuno rastaljene.
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu23
Mehanizam nastajanja likvacijskog tipa pukotine
Djelimična kristalizacija
Luk
T -Temperatura kristalizacijezrna
1
2T -Temperatura kristalizacijenečistoća
Talina
Tekući film
TALJENJE NEČISTOĆA
Pritisak
Područje tekućeg filmaDjelimičnakristalizacija
Očvrsnuti šav
TalinaZatezanjeVruća
pukotina
Luk
VRUĆA PUKOTINA U OSNOVNOM MATERIJALU
TalinaZatezanje
Djelimična kristalizacijaPodručje tekućegfilma
Očvrsnutišav
VRUĆA PUKOTINA U ŠAVU
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu24
0,6
1,0
1,4
1,8
2,2
2,6
b/h
0,08 0,1 0,14 0,18%, C
0,22
Bez pukotina Pukotine
b
p
b
p
Pojavljivanje toplih pukotina obzirom na odnos penetracije i širina zavara prema sadržaju ugljika u zavaru.
b/p
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu25
Fisco metoda za ispitivanje sklonosti toplim pukotinama
60°
30 MPa 30 MPa
6 MPa6 MPa
13080 ~~ 13080 ~~
a) b)
Shematski prikaz izvođenja Fisco testa a - izgled alata ; b - izgled probe
200180 ~~
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu26
Varestraint metoda za ispitivanje sklonosti prema poprečnim toplim pukotinama
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu27
Transvarestraint metoda za ispitivanje sklonosti prema uzdužnim toplim pukotinama
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu28
Likvacijska pukotina (zavarivanje legure aluminija)http://files.aws.org/wj/supplement/02-2004-HUANG-s.pdf
Juraga I; Ljubić, K; Živčić, M: Pogreške u zavarenim spojevima, HDTZ Zagreb 1998.
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu29
Lamelarno odvajanje ili slojasto trganje (Lamellar tearing )
http://www.aws.org/wj/jan04/still_feature.html
nastaje u zoni utjecaja topline i obično se dalje širi na osnovni materijal, a posljedica je postojanja nehomogenosti u osnovnom materijalu i djelovanja naprezanja zbog topline unesene zavarivanjem.
Izgled lomne površine kod lamelarnog odvajanja
www.twi.co.uk/j32k/ getFile/jk47.html
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu30
Lamelarno odvajanje može nastati i kod debljih, ali isto tako i kod tanjih limova koji imaju strukturne nehomogenosti.
Materijal koji se ispituje
Karakteristično područjelamelarnog cijepanja
Lokaciaj lamelarne pukotine u zavarenom spoju
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu31
Očekivane pukotine trganje u slojevima
ZUT
ZUT
182190
193
206
214216
216 214 216
210221219
212206
192199183
193
221225234
183205199
b
c
de
f
Primjer pukotine nastale pri zavarivanju čelika Č0563, EPP postupkom zavarivanja. Na skici su označene lokacije mjerenja tvrdoće i pripadajuće vrijednosti tvrdoće HV10.
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu32
Window metoda – metoda za ispitivanje sklonosti prema lamelarnom odvajanju
a )
Shematski prikaz ispitivanja Window testom ( a ) i presjeka uzorka ( b )
300350
75
75
150
1
23
4
l30
10
b )
30Pukotina
Anker šavovi
Ispitni šavovi45o
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu33
Det Norske Veritas metoda (preporuke prema IIW)
Ispitivani lim
Presjeci
Priprema epruveta prema Det Norske Veritas
Kod ove se metode za veće debljine limova izrađuju epruvete za vlačno kidanje iz čistog osnovnog materijala. Za manje debljine limova zavaruju se probne ploče (elektrolučnim postupkom ili elektrootporno), nakon čega se izrađuju epruvete za vlačno kidanje.
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu34
Pomoćni
lim
Lamelarno cijepanje
Lim koji se ispituje
120
60°
Shematski prikaz ispitivanja Cranfieldovim testom
7 do 12slojeva
100
34
7
zavar od
smjer deformacije pomoćnog lima
Cranfieldov test
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu35Juraga I; Ljubić, K; Živčić, M: Pogreške u zavarenim spojevima, HDTZ Zagreb 1998.
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu36
Pukotine zbog naknadnog zagrijavanja ili naknadne toplinske obrade zavarenog spoja
www.twi.co.uk/j32k/ getFile/jk48.html
najčešće nastaju u tzv. niskotemperaturnom području zbog prevelike brzine zagrijavanja.
1. Niskotemperaturne pukotine (nastaju do temperature 300 °C)2. Pukotine ispod platiranog sloja3. Pukotine koje nastaju na temperaturi toplinske obrade
(precipitacijski tip pukotina)
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu37
1. Niskotemperaturne pukotine (nastaju do temperature 300 °C)
Najčešći tip pukotina. Nastaju kao posljedica prevelikog gradijenta temperature (prevelika brzina zagrijavanja do temperature 300 °C).
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu38
Ovaj je tip pukotina sasvim slučajno otkriven kod čelika koji su platirani navarivanjem EP postupkom.
2. Pukotine ispod platiranog sloja
Prvi sloj Drugi sloj Treći sloj
Zona utjecaja topline (ZUT)
Zona taljenja (ZT)
Lokacija pukotina ispod platiranog slojaOsnovni materijal (OM)
smjerzavarivanja
Pukotine ispod platiranog sloja (npr. navarivanje austenitnih čelika EP postupkom, trakom)
Drugim slojem se postiže negativni efekt pregrijavanja u zoni utjecaja prvog navarenog sloja – efekt dvostrukog toplinskog ciklusa.
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu39
3. Pukotine koje nastaju na temperaturi toplinske obrade (precipitacijski tip pukotina)
Za vrijeme toplinskog ciklusa kod čelika koji su očvrsnuti dodavanjem precipitata (različiti tipovi karbida) dolazi do rastvaranja precipitata i smanjenja mehaničkih svojstava materijala.
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu40
BWRA metoda Ispitivanje sklonosti pukotinama zbog naknadnog zagrijavanja
U kružnoj rupi provodi se zavarivanje cijevi prema gornjoj slici. Svakim se zavarivanjem naknadno zagrijava prethodni zavar, a nakon svega se provodi toplinska obrada na temperaturi 600 do 690°C. Pri tome se koriste različite brzine zagrijavanja i hlađenja proba.
Nakon toplinskog tretiranja, uzorak se na odgovarajući način reže, te se metalografski ispituje homogenost zavarenog spoja. Metoda je pogodna za CrMo i CrMoV čelike.
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu41
Reakcije plinova s rastaljenim metalima
Rastaljeni metal (kapi metala, kupka) otapa u sebi veće količine O, H, N, pa dolazi do međusobnih reakcija plin – metal.
Kao izvori plinova pri zavarivanju mogu se navesti nečistoće osnovnog i dodatnog materijala.
Također, iz atmosfere, koja okružuje rastaljene kapi i kupku metala utječu prisutni plinovi (O, H, N, CO2, H2O).
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu42
Zbog disocijacije i ionizacije molekula plinova, atmosfera u električnom luku je vrlo aktivna.
Najčešće korišteni načini zavarivanja REL i MAG zahtijevaju posebno dobro poznavanje reakcija plin - metal.
U električnom luku temperatura plinova doseže lokalno 5000-15000 °C, pa se molekularni plinovi disociraju u atome, a djelomično i u ione. Takovo stanje plinova zovemo plazmom.
Npr. vodik se potpuno disocira na atome pri 5000 °C, a dušik pri 10000 °C.
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu43
DezoksidacijaKisik je uvijek, u većoj ili manjoj količini, prisutan u rastaljenom metalu. Mora se spriječiti njegova reakcija sa ugljikom iz Fe3C, jer može uzrokovati poroznost i razugljičenje: C + O CO (plinski mjehurići, poroznost). Dodajući u oblogu elektrode ili u žicu za zavarivanje elemente, koji imaju veliki afinitet prema kisiku: Al, Si, Mn, Ti i Zr dolazi do reakcija:
Si + 2O → SiO2
2Al + 3O → Al2O3
Mn + O → MnO
Produkti dezoksidacije su troska ili nemetalni mikrouključci u strukturi ZT.
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu44
Veći sadržaj dezoksidanata u dodatnom materijalu bit će potreban, ako:
Izvori kisika su: atmosfera u luku (O2, CO2, H2O), okujina (FeO,Fe2O3,Fe3O4) na metalu, hrđa (OH skupina) i rezidualni kisik iz OM i DM.
• osnovni materijal sadrži više kisika,• ako je jakost struje zavarivanja i/ili toplinski input veći,• ako je veličina zone taljenja veća,• ako je količina cundera i hrđe veća,• ako je zaštitni plin jače oksidirajući; 100% CO2 plin je jače
oksidirajući od Ar + 2% O2 ili čisti Ar.
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu45
Poroznost
Poroznost nastaje zbog reakcija plin - metal i zbog otapanja velike količine raznih plinova u talini, koji pri skrućivanju moraju napustiti talinu zbog velikog pada rastvorljivosti - topivosti plinova u talini.
Rastvorljivost vodika je veoma različita pri raznim temperaturama.
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu46
Velike količine vodika, se mogu apsorbirati u talini, a kasnije izlaze u obliku mjehurića ili ostaju u krutnini kao difuzijski vodik i u rešeci tvori visoki tlak, koji uzrokuje hladne pukotine.
Da bi bilo što manje prisutnog vodika u zavarenom spoju potrebno je elektrode sušiti ili peći neposredno prije upotrebe.
Tako odstranjujemo higroskopnu i vezanu vlagu.
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu47
Kod zavarivanja u zaštitnim plinovima (TIG, MIG/MAG) poroznost može biti uzrokovana nedovoljnom zaštitom plina zbog:
• premale količine,• propuha ili vjetra - predaleko se nalazi sapnica,• turbulencija,• injektorsko djelovanje struje zaštitnog plina, koji uvlači druge
plinove, • nedovoljna sekundarna zaštita (korijena)
U rastaljenom metalu prisutni
Najčešći plinski mjehurići
U z r o k
H + H H2 pad rastvornosti
N + N N2 pad rastvornosti
C + O CO reakcija plin - metal
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu48
Utjecaj Mn i Si na oblikovanje zone taljenja
Veći sadržaj Mn i Si povećava fluidnost kupke zavara te se postiže povoljniji oblik zavara za pozicionirano zavarivanje i manja osjetljivost rđavih i oksidiranih površina rubova, koje se zavaruje.
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu49
Sadržaj dezoksidanata utječe na oblik i svojstva zavara
a) Manji sadržaj Si i Mn b) Veći sadržaj Si i Mn
Veliko nadvišenje i konveksan oblik zavara
Malo nadvišenje zavara
Slabo vlaženje rubova Dobro vlaženje rubova i glatka površina lica zavara
Oštar prijelaz ZT - ZUT Blagi prijelaz ZT - ZUT
Veća količina kapljica uz zavar zbog prskanja
Malo prskanje kapljica u okolinu
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu50
Katedra za zavarivanje i površinsku zaštitu51