Naše škole ada. f. ada se, nakon dužeg lje f­

og odmora opet otvaraju širom rafa škol kih zgrada, dobro će bi-

1ž d\ ije Iri reći i o našoj škol koj mladini.

"'-to ..,fa nas v i ... e ne zadovoljava. {ismo zadovoljni ni s po lodavci­a ni s trgovcima, ni s politikom,

- - - - - kao ni mje nim Jpravama. Pa, naravno, ne može­

o biti zadovoljni ni s omladirrom ' oja pohađa o novne, stručne,

. redn je i visoke škole, da u njima akupi Lnanja za teški savremeni

-ivot . Ne možemo baš uvijek tvrditi

a je znanje današnje škol ke o-'71ladine nedostatno, površno i p/if­

o. Ima i danas površnjaka i ne­nalica, kao ~io ih je uvijek bilo, li ima i mladeži s obilnim zna­jem. Nego, kada tu govorimo o ezado vo[jsfvu, u prvom redu mi-lima na slabe uzgojne rezultate ana~nje škole. Mislimo na po­

arenosf, na ćudoredne zablude 11

mišljenju i djelovanju. š to se tiče uzgoja, najveće se

ade polažu u roditeljski dom . Za­o se najviše i viče na roditelje, ad im djeca zabrazde i zalutaju među klance raznih mana i slabo­·a. Ali i tu moramo biti oprezni i tvarni. Jer ima idealno dobrih

·oditelja koji posvećuju mnogo ?rige uzgoju svoga poroda, pa ipak jihove brige ostaju, uglavnom, ne-lodne kao i ono zrnje koje je pa­

o na tvrdi kamen. A zašto je tako? - Jer rodi­

elji nisu jedini uzgojitelji svoje ljece. Uzgaja ih i ulica, i društvo,

kojekakve zabavne priredbe, i to drugih stvari. Međutim, pos/i-,

'e roditelja, najveći upliv na uzgoj nladeži imaju škole. Slobodno će­no i otvoreno reći: Zato ne može-o, biti zadovoljni sa školskom o­

nladinom, jer škola, školski uzgo­itelji i čitav školski uzgojni su-·tav ne odgovara načelima zdravo­a razuma i poštenoga srca.

što bismo rekli o, roditeljima roji bi svoju djecu, mjesto da ih •ode prema vrhuncima dobrote i 'stine, svijesno i hotimično gurali 1 blato bara i kaljuža, a onda se

· 1asladivali njiho,voj prljavštini? 0 -\Udili bismo ih n'a lomaču i stup ~ramote kao najgore provalnike i ~jrabežne zločince! - Ako ne baš iako, a ono nešto slično mop)i bi­mo reći i za naše škole.

N ajprije nismo zadovoljni sa ~kolskim knjigama; osobito. se fa primjedba odnosi na srednjoškol-

C•ODI0!A \ ' III

ibenik, 5. ruJna 1937.

RUKOPISI SE NE VRACAJU - ADRESA

URED. IATVA I UPRAVE: ~IBENIK pp. 17.

--- ~--~==~--~~====~------------====

,Dr mače~ budno bdije nad sudbinom tl rvatske!' . 22. Vlll . t. g. održana je u lo ­

,. o J Jr a d i š k i velika skup lina b. l l S., kojoj j udj e!O\·ao kao iz..a­lanik ~~-a Alačka hrv. nar. z..a tupnik

g. dr Z1ga e h o ll . n je u svom govoru medu o taJim kazao i ovo:

"Pred jcdnik i voda dr la­ček poručuje vam, da on bu­dno bdije nad udbinom llr ­v a t k e i d a ć e p o d u z t i u z ,. a -š u p o mo ć v e, .d a z a j e d n i č k i po tign mo cilj, za kojim te­ži av hrvat ki narod ---"

Zatim je dr choll ovtro govorio proti,· k o m u n i t a te je kaz..ao:

" l!r vat ki r adnic i nisu za s ,. o j u z a t a u h t j l i u z e t i e r -venu krpu, jer je ona znak t i r a n i j e i a p s o l u t i z m a . U So­vjet koj Ru iji, gdje vlada ta za la\·a. radi se tobože u ime radnika, a u tvari bez radnika i protiv radmka.

Tamo radnik mora kulučiti. O im to-

ga ni ona prava, koja se radnicima priznaju u o !alim dr/avama, koje ni­~u apsolutisličke, kao na primjer pra­vo štrajka, ne priznaje se 0\'jet kirn radnicima u nji llo\·oj tobo/e radni čkoj državi. Po ljednje sudske rasprave u

O\ jdskoj Ru i j 1 poka?..ale su, da u O\ jet ki 'ode izdavali ne samo vo­

ju zemlju, nego i voju ideologiju , a to mogu učiniti ljudi, koji nemaju ni­l kvoga moralnog o jeća ja. I k o d n" s s e h t j e l o, d a h r v a t k o rad­n l ~ t v o b u cl e k o m u n i t i č k o, s a­mo da ne bude hrvatsko. Htjelo e na taj način pred o taJim vije­

tom kompromitirati hrvat ko radni tvo i hrvat ,ki narod, a to bi bila j1olazna točka z..a neke druge akcij~, uperene proti\ hrvat kog naroda. Ali, hrvat­sko radnivh·o znalo je, da ne može o. h·člriti voje opravdane zahtjeve bez lm·at kog elja vt,·a j hn·atskog gra­đan t va".

Tko će donijeti spas Spanjolskoj ? Ova kardinala, še t nadbi kupa i

35 bi kupa Spanjolske u svom zajed­n i čkom pismu bi kupima čitavoga svi­jeta i tiču još i O\'O:

panjol ki komuni ti, koji su bi­li kao op jednuti perverzn im ideja­ma orijentalnoga bolj evizma u svo­joj golemoj većini su, kad u pali u ruke nacionali la i kad u bili osuđ ni na smrt, tr a ži l i s već e n i l a i i z­mirivali se s Bog om. Umira­li su ža l eći svo ja zločin tva. Zar to nije svim ljudima dobr" volje dokaz, da j e k o m u n i z a m v e l i k a zab lud a?

Teki strani li tovi su za sve te d ogađaje okrivljivali Cr kvu u Spa­njol koj. Oni je optužuju, da je iza­zvala rat i da je kon p•irirala sirupa sa buntovnicima. a vim obratno. O­na je bila progonjena i pri je početka rata. Ona je bila žrtva jedne trane i prije su koba. r kva ni je tražila ukob. Ona je molila i moli, da bi mir bio vto prije u po tavljen.

Rat je u vijek vrlo veliko zlo, koje če to posljedice pobjede nikada ne na­doknađuju. No rat je ipak ponekad

sk e knjige. Već se više pul a o to­me pisalo u katoličkim novinama i govorilo na javnim zborovanji-

' ma, a mi još ne vidimo nikakvoga popravka.

V jera u osobnoga Boga, u be­smrtnost duše i slobodnu volju -koja je ipak nekome odgovorna ­jedini je temelj pravog uzgoja. Abaštavjera e -----­------- nastoji uzdrmati u mladim dušama. -----

...........................

ČIIAJif "HAmLIH" .............. .m .. ~u. .....

heroj ki lijek, koji je jed ini u sta­nju, da u po tavi pravdu i vladu mi­ra.

Jedino triumf nac i onal i -tičkoga pok r eta može u Spa­

njol koj donijeti pra,ednost i m ir. Jer koji je stvarni, duboki razlog revolucij e? To je pomanjkanje vlade, i to nacionalne \'lade.

la t je p•repustila svo­ju ulogu masi. J edna trana velika via t (Ru ija) surađu­jući sa Pnčkom frontom po­magala je novcima nereX:l i na­stojala je oko odnarođenja Spanjolske. Zemlja je ve viv i vi e rtala u anarhiju. U ča u, kada je izbio u tanak, da bi e pa ilo' opće dobro, preostala je samo upo­treba sile. Druge pomoći nije bilo.

acionalni i vojnički u tanak je u svije t i puka imao dvostruko korije­nje. a jednoj strani je bio nažni patriotski o jećaj, koji je u u tan­ku vidio jedino sred tvo, da e pa­njolska pa i od propa. ti i da se pri­digne. a drugoj trani je bio v j er­s k i o jećaj, koji je u u lanku vidio

v

SIHIIf "HAIOLIH" Isku ivo. je gorko . I na teme­

lju tog iskustva uvrštene su u novi konkordaf i ove odredbe :

»Škol ki udžbenici neće sadr­žavati niš ta, .~to bi bilo protivno vjerskim načelima i osjećajima u­čenika katolika. - U ykolama ko­je pohadaju i ključi o ili u velikoj većini učenici katolici, u čite lji će također biti katolici u granicama mogućnosti, naročito za predmete

snagu, koja će uni~titi neprijatelje Cr­kve, i koji će biti jamstvo kontinuiteta vjere i \jer ke organizacije .

Epi kopat se u godinama prije građanskoga rata stavio na tranu za­konitih via. ti. 1 o legitimitet po ljed­njega parlamenta bio je d\·ojben. U čitavim pokrajinama je i krivljena na­rodna \'Olja. trane ·:lasti i protuza­konite organizacije radile u na ru­šenju por tka i i le u za na ilnom u po tavom komunizma. J a v n e v l a -ti, i ako su bile upozorene,

ni u ništa učinile, da bi po ­duprle. pobornike nacional­noga pokreta, koji su pred­lagali zakonita sredstva, ko­jima bi se narod mo ra o od u­p r i j e t i n e i z b j e ž i ,. o j k o m u n i -stičkoj revoluciji .

Kako bi rkva kod takvoga ta-nja stvari mogla o tati ra\-noduvna i neutralna u dosadavnjem sukobu ? O­na to ne može radi voje nauke, rad i voga duha, radi smisla za oČu\·anje

dobroga, što već postoji, kao i radi i ku ta,·a u Ru iji. a jednoj strani uklanjaju Boga, čije djelo u svijetu pret avija i realizira Crkva; napadaj u se njezini članovi, njezina prava i nje­zina dobra. Na nju e obori e takva zla, da je tevko vjerovati, da gora medu ljudima mogu rJO tojati. la dru­goj trani, u pr ko svim ljudskim sla­bo tima, po toji veličajni pokret za čuvanje taroga španjolskog i krvćan ­skog duha. ko je i nacionalni polcret imao ekscesa, bish'Upi te ek cese o u­đuju u ime pravde i krvćanske ljuba­vi. o i tada upozoravaju na golemu razliku, ko j1. dijeli komuni te i na­cionali te, kad e radi o lwaćanju i primjeni načela pravde.

Dana , jov vive nego na po­četku r evo lucije, nema d ruge nade, da će biti u po tavlje­na pravda, mir i ve blago­dati, koj od njih dolaze, o-

i m a k o u p i j n a e i o n a l n i p o­k r e t . P r o t i ,. n a s t r a n a , u s p r -ko vim nastojanjima ljudi u vladi, ne pruža nikakvoga jam l\'a za političku i oc i­jaJnu tabilno t.

e u kraćujući izraze divljenja prema građanskim i vjer kim tekovi-

koji dodiruju vjer ko, obrazovanje katolika .<<

o kad bi e sve to i izvr~ilo,

nam a ipak o taju kao ideal i naj­bolji jamac če fifog uzdoja: naše katoličke vjerske škole. ešfo ih već imamo. ali jo~ premalo. Pre­malo amo po ebi, a još manje u omjeru drugim državama. kao­što su Belgija, Holandija , Francu­ska i A merika.

Medutim dok tvari stoje o-ako, moramo e boriti za či toću

mladih dačkih du ~a 11 obiteljima, u dru~f\ ima, na ulici ---- ­--- ( ustrajnom i miš/jenom borbom uv ijek se ne -: fo postizaval

lg.

l

Str. 2.

nama ba kij kill katolika, bi . kupi o­suđuj tt lj ·poću n kill ba kij kih vo­da, kqji u e oglu ~ ili pozint sv. ea, koji o ·udujc ne logu medu ka­tolicima i ,·aku uradnju sa komu­ni tima.

Sedam čudesnih ozdrav­ljenja u Lurdu

Prošlih dana priređeno je 67. fran cuJw narod n ') hodoča ~će k ,·e­ti tu čudot\'orne 1\lajke Božje u Lur­du . Tom prilikom stiglo je u Lun.l preko 20 hodoča ničkih vlakova iz 'ih kraje\a Francu ke. t\ledu hodoča nici­ma bilo je preko oo oole nika, od kojih je \ 'ećina bila teško bole na na najrazličitijim bole. tima: tub~rkulozi, lupu u, raznim vr ·tama raka, para lizi, lak Z\'anoj Poitovoj bole li, tab u, meningiti-,u, ab cc ima hrrlenjačc, klcrozi, tevkim op klinama i t. d. a vim po tajama bile u milo rdne

e tre sa brojnim liječnicima, koje u pomagale i krijepilc bole nike, koji i­maju ada u željezničkim vagonima najmodernije uredene po telje i po t­punu op krbu.

Lurd u vlakovi tigli 17. VIII. t. g. 'ak i dan u e luži le 'ečane sv. !\li e, a hodoča nici u po jećiva­li donju i gornju baziliku Marijinoga svetivta, kalvariju, kapdu Bernardice,

pomeni k D jevi e , kralj ice m ira, i u­djelovali u proce ijama s Presvetim, oko koga u ivli general i, na čelu im general Puo i Igen ral De La Garrique. Pri utan je bio i načelnik Lu rda, e­nator Fourcade, enator Rillard i e­nator J uigne, grof de l' Ep i noi i drugi do to jan l\· en ic i. B i li J.l tu i avijatičari a svojim vojnim ,•ećeni ­kom g. Ouy Bougerolom.

23. VIII. t. g., kada u bole ni­ci na no ii ima bili sab-rani oko špi lje i dok u se k nebu dizale molitve, litanije, prošnje i uzdisaji bole nika te nj ihove rodbin e i prijatelja, i po to je vršio blagoslov s Pre vet im - u tom

naj napeti jem trenutku dogodilo _e e­dam čude nih ozd r avljenja. Svi §_lučajevi bili u odmah i pitan i i registr irani u liječničkom uredu. z­dravi li su: gd ica avare , Cehedić, li­gnon, Mierge, Desmont, gđa Petroni­čić i g. Carriere. Ođica De mont i­mala je per i ton iti tuberkulozu, gđa Pe­troničić tuberkulozu jetara, g. Car­riere tako zvan u Pottovu bole t. ve su bole ti bile teške.

astalo je oduševljeno klicanje nepregledne tu prisutne mase sa go­rućim svijećama u rukama. j o zano­snije e pjevalo: 11 Zd ravo, zdravo !a­rij o!" te jaki i prodorni: " Vj erujem u jedinoga Boga!"

PREKOBRGJ I S TOV I R D U OV] ET KOJ R I] I.

Ca opis " Prob'lem di sindilwlis" objavio je u vom broju od lipnja o.

<><><><><><:><::><:>e::><::><:><:><><>

Točkice s putovanja 5. Preko jadranskog bila

Evo nas opet na parobrodu, opet na puči ni. Ovaj put š iro j i nepre­glednijoj, jer pramac reže preko bila Jadrana u pravcu nkone. Prvi put š irom Jad rana; prvi put na nepre­glednoj pučini !

Večer se nekako prije vremena smrači l a. Na zapad u se nabi le nad po­vršinu tmaste oblači ne. Mornari su Zll1a­čaj no pokazivali na nFh kružeć i po pal ubi i učvršćuj uć i uzeta. Bojati se ol uje.

Plovimo već nešto preko dva sa­ta. Morska se površina počinje straši­vo mreška t i od povjetarca, koji bj eži pred ol ujom. Oblačine se pope le već nad glave i vratolomno jure. Najedr­;nom prasak, grom, prolom vjetra i površina sc stala nag lo pjeniti i pu­ši ti.

Pa robrod pocmJe naglije rezati površinu sve viš okrećuć i pramac pro­ti oluji, koja je stala junački da na­valju je.

Strašna je godina! Va lovi na lije­ću lome e i odmiču. Okomito se us-

' p1nju, naglo ru še, da se ponovno uz-

" K A T O L I K"

g. članak pod na · lo\'Oill: 11 Borba pro­liv prekobrojnog rada je najpreči za­datak indikata ."

?''om čl~nku do lovno toji, ela u ,-eltkom broJu poduzeća radničko z .. akonoda\. (\'O trpi naj leže zloupotre­be. 1 ako JC u toku pro ·rc god ine bilo ~ električnim centralama ,Llektro ila" 1 "J enjin ki" 3-12 hiljade

1971 sat pre­

kO\ rcmenog rada u prvoj i 507 hi ­ljada 154 u drugoj horn ic i. Za i to nijem' br<?j. at~' a prekobrojnog ra­da L~ l\ ' O~n i ci 11 I(Irov ki" u Lenjingra­t!ll ILllOSIO j~ . l milijun 779 hiljada !7 . . tvornici traktora u C:eljabin ku

b~l? Je prekovremenog rada za 47 hiiJ~da . atO\a u pro incu pro le godme, a 50 hiljada satova u ij ečnju o. g.

• " ' aj če·ćc, ka/e ·e dalje u ovom c!anku, prckonemeni rad nije bio mo­tl\'lsan nekom naročitom potrebom. Iz­medu o ·talih zloupotreba u tvornici "Elektro ila" jedan dio rad~·t ika u a­teljeu br. 4? mo:ao je da radi cij -loga dana, Iako JC b1o o većen od­m~ru. t.a. vi· e od sati do pocli1c ov1 radn1c1 u jedili kr-:tenih ruku u l\'Ornici, jer mehaničar, koji je imao da lavlja ma~ine u pogon, nije došao na dužno l. Radnik J uridn iz ove i te tvornice rekao je javno na indikalnom kupu: "Da je u prosincu 193rJ. i i­

ječnj u 1937. god. bilo samo d\·a elana odmora mje ečno."

"Prema izloženom e vid i e da po to j i običa j, da radnici rad'e ' i ~1 dan.e, ?dredene za odmor. Tako se d~ do 1 u h :ornici traktora u C:e lja­bm k~: polovina radnika topionice mo­~·ala Je da o tane kod po la i za vri­Jeme odmora. . Prekovremen i rad e odred u je bez 1kak\'a reda, kako žele pojedin i efo­vi ~dje.ljaka. tom pogled u ne po-to J 1 n1kaha kon trola. Prekovremeni

rad se ne plaća ! ... ''

PRO ' I RE l jJ-' Rf\ Dt IC:l(OO OSI­G R l J

!(ako je poznato, do sada su rad­nici_ b~li C! igurani _amo za lučaj o­boJjenJ~ 1 .nezgode pri radu, a sa l. 5· .mJ. o tguranje je pro ireno i za lucaJ Iznemoglo ti, taro ti i sm r ti.

Ovo. prošireno o iguranje može e na­zvat.! penzij. kim o iguranjem, jer se nov1r:n. dopnno ima uvod i o ~guranje ra~mc3~~ ~ da u taro li imaju barem naJnuznlJe za prehranu. , . O\'OJ~ o iguranju, odnosno pia­can! u. dopnn?. a 1a. t.o o~iguranje, po­dloznt .. ~ v1 radn1c1 osim onih, koji u tanJ I od 70 godina ili koji u o­

ne po .o~l)en i ~ privredi vanje u !ijed bole lt Ill drugih mana. Izuzeti su ta­kod~r .on i radnici, koji već dobivaju godi nJe neku penziju ili rentu pre­ko 1.500 Din, i namješten ici , koji u o igurani kod Pe117ionog zavoda uLju­bljani . !(od prijavljivanja radn ika O­kružnom uredu treba u buduće nazna­čit i za svakoga, ako nije podložan o­vom novom o iguranju, to e ured u mora i dokazali.

d ignu kao div koj i e prighuo d'a ku­pi ile, pa se naglo o ovi i na me pojačanom nagom. Parobrod itbije­gava udarce, r eže združene valove i voj im gvozdenim pr sobranom raspr­

šava one, koj i udaraju, da njihovom bijelom krvlju nahrani bij es ostalih.

a ča ove za taje, kao da pri kupl ja nove snage, od koči i za tenje, kad ga prirodni a tleta podboclt odozdo, da zat im ra rden na rnc i uron i skoro do palube u ~uč l jivoj želji, da Zglnječi pod obom valove, koji bj že.

enatl<rilj iv i u Kumičićevi opisi o luja, al i nije u nikad one, š to ih pri­roda daje. Borba je že toka obe trane. Užeta ž stoko cvi l . Palub'a e

zno ji pjenom. a prijed se ide i ne ide. Već je ;; koro ponoć. Na pokon je oluja jenjala jer e godina već pre­bacila i pa robrod je mogao lakše d'a kreće. Pre tra eni pu tnici izmiljuju na palubu 'bli jedi ko krpa .

U dalj in i su još uvijek pra kali gro movi i nj ihova jeka odbijaj u ći se od ve lebitske vr leti kO podzemn i šum tutnji. Si romašn i medvjed Brundo .gd je se sakrio na to j go leti po ovoj go­dini ? !

Napokon u 7 sali u jutro sa pu­,nim sa tom zakašnjen ja izmoreni stigo­smo u Ankonu : parobrod od \Jorbe radi koj e će morati na manj i poprra­vak a mi od besanice, radi koje će na1~ se negdje trebati dob'to ispavati.

Plaćanje doprinosa i za novo o-ig uran jc \TŠi po lodavac, koji mo/.e

da odbije rad'niku polovicu toga do­princ a. Vi ina pak ovoga prinosa iz­računa e lako, da e ukupni izno pri­no a za bole t pom noži sa 3 i dobih· ni umnožak podije li a 7.

Uvodcnjem ovoga novog radnič­kog o iguranja nastupa za radništvo jedno ,·eliko poboljšanje, koje će e

vremenom povoljno o jeliti u vim kraje\ ima, jer će radni ci, kad ostare, moći da e ami uzdržavaj u.

P ći\ OVJ ETSKOJ RUS IJI Dr/avne trgovine u 1vlo kvi iLVj -

ile u nedavno lužbene cijen ike, iz kojih e vid i, da u ovjelskoj Ru iji \'lada velika kupoća. Mu ka košu lja toji 40 do 50 rubalja, odij lo 600

do 2.400 rubalja, platnene cipele l O, kožnate 250 rubalja. Kilog-ram šunke toji 20 rubalja, limun 2 i po rublja. Ije ečn i dohodak in žinira izno~:i 60

do 900 rubalja, kvalifi ciranoga radni-300 do 450 rubalja, nekvalificiranoga 200 rubalja!

BL I(U f PO R D t IK lZ,\IED RAD ll( I P LOD A JA

meričkoga bisku pa Sch rembsa zamoli li u nedavno radnici i po lo­davci jednog indu trij kog poduzeća, da po rec!uje u sukobu, koji je na-tao izmedu njih .

ŽIVOT S CRKVOM Crkveni kalendar

1 1edjclja, 5. IX.: Sesnaesfa neđJjeljn po Duhovima - v. Lovrinac Jus fiuijan, pl ­lrijarha. Roa10 e u Veneciji g. J 38 J. \'cć kao dječak govorio bi: "1 e boj se majko! V1djeće·, da ću poslati veliki Boiji lužbeni'k." Tako je i bilo. Odreče se vi­

jeta i lupi u svećenički tale.f.. !(asnije postao je biskup i mletački patrijarha. Is­ticao sc za cijeloga života dare.ll j ivo ću i ljubavlju prema siroma ima te jednostavnim i priprostim .livo!om. Umro je 1455.

Ponedjeljak, 6. IX.: v. Zaharija. Da-na v. Crkva Javi u pamenu v. Zaharije proroka.

!orak, 7. IX.: Bl. Marko l(rizin . Ro­aio e u Križevcima. Bio je kanonik u Oslrogonu. Mnogo je radio oko obra(:enja kalvinaca u 1\adarskoj. God ine J 619. kal­vinci ga uhvaWe i zajea'no sa dva Isu­sovca podn e mučeničku mrt. Bl. •\arko bio je progl, ·en blaženim zajedno sa voja civa druga g. 1905.

rijeda, 8. IX.: Mala Gospa. - Ro­dendan Bl. Dj . Niarije. Danas v. Crkva slavi pomen onog sretnog dana, kada se poro'aila na ovaj svijet Bl. Dj. !\arija od pobožnih roditelja sv. j oakima i sv. ne. Dana·nji blagdan nekoć je bio zapovjedni, ali sada vi:::e nije.

Celvrtak 9. IX.: v. Dorofej i Oorgd-­nij, mučenici. Obojica bijah u komornici ca­ra Dioklecijana. Rad1 neustra ivog ispovije­danja sv. vjere i na amome carskom dvo­ru, bijahu strmoglavce obješeni, a zatim s proparanim trbuhom, punim oli l kva-ine, bačeni u oganj.

6. Na stanici Prva stvar, što me začudila, kad

idoh parobroda, bi la je, što ne opazih nigdje nijednoga 111osača. 11 Li­jepa je i ta l" - rkeoh u ebi. "Tko će mi sada pokazati put i ponijet i kovčeg, ko j i je igt1rno teži od me­ne". Barem te kod nas dočeka čitav palir i sve ti ovacije prave pozivlju­

ći te u ve hotele. rećom opazih jednu kočij u, na­

tovarih na nju voju prtljagu, rekoh rij eč 11 Štacija" i za 3 minute bili mo već na p ron u. I lom sad o jetih, da sam u luđ·em vij et u, jer mi je jezik, zbbg nepoznavanja jezika, zapeo, kad htj doh upi tati kočijaša, ko liko traži za pdaću . On opazivši me u neprilic1 i pruži de ct pr ta, što je znači lo l O lira. ije bilo druge nego daj, iako me zapanjilo, da kočijaš za 3 mi­nute naplaćuje 2 D in. Ajde da, re­koh , dobro se u Ital iji zarađuj e, pa odluč ih ,da ću od da sam .no iti vo­ju prtljagu.

a tanic i naiđoh opet na ne­prilike. U(loh da popijem kavu, jer me je prazan že ludac svojim cviljenjem odavna na ganuće polYuđivao . Talijan­ski sam natucao toliko, da sam neko­liko g lagola znao reći u infini tivu, ne­kol iko imenica u nom inativu, a one druge manje rij eč i nadom je tah ge­stima ruke. Uđoh dakle odvažno i jedoh za sto l. Pristupi poslužnik, ne­

što promuca, što se nisam ni nadao,

BROJ 36.

Petak, l O. l X.: Sv. Pe lar !(lover. Kao Isusovac raaio je preko 40 godina med11 crnačkim robljem u južnoj Americi. Bio je apo !oi u pravom smi lu r iječi. Javi se kao za !itnik crnačkih mi ija.

ubola, 11. TX.: Sv. Prato l Hijacint, bll zanoi i pio rodenj{u i po mučeničkoj sm r­ti. 1 a kršćan Ivo ih je obratio Helen; bi-kup graa·a Afek andnje. Za vladanja ca­

ra Galijena pocin1jeli u mučeničku mrt, jer nijesu htjeli prinijeti žrtvu krivim po­gan kim bogovima.

XVI nedjelja po Duhovima

Citanje poslaJtice (;laženogn Pavla apo­slala EfežaJiima. ( 3 . 13-2! ) . - Braćo t Nlolim vas da ne klonete duhom zbog mojih stradanja za va , to su slava vaša. Zato prigibam koljena svoja pred Ocem Go ·podi~

na našega Isusa Krista, od koga e na­ziv lje \'ako oč;n Ivo na nebu i na zem ljt da vam dade po bogat tvu slave svoje k repo 'ću se ojačali Duhom jegovim za unutrašnjeg čovjeka. da Kri l prebiva u sr­cima va·im lc budete u ljubavi ukorijenjen i i utemeljeni, da biste mogli razumjeti sa svima svetima koja je ·irina i du.lina, i visina i dubina, i po7nali ljubav Kristovu, koja nadilazi svako poznanje, da se na~ punite svakom puninom Božjom . A Ono­me koji može učinili i preko onoga •to ištemo ili hvaćamo, po ili koja djeluje u nama. Njemu slava u Crkvi i u Kristu l usu kroz sve nara·taje u vijek vjeka. Amen.

f Slijedi sv. Evantlelje po Laki ( 14, 1- /1 ). - U ono vrijeme kad ude I u u subotu u kuću nekoga poglavice fari­zejskoga, da blaguje kruh, oni Ga proma­trahu. I gle, nade e pred jim neki čovjek koji je imao vodenu bolest. I odgo­varajući Isus reče zakonoznancima j farizeji­ma govoreći: Je ll dopušteno u subotu l iječiti? A oni su ·utjeli. On ga pak uze i ozdravi ga le ga otpusti. On odgovarajući

reč-e im: !(oji od vas ne bi svojega osla ili vola, da mu pad ne u zcfenac, odmah iz­vadio u dan subotnji? I ne mogove Mu na lo odgovorili. pozvanima kaza priču:

](ad si pozvJn na pir, ne sjedaj ria prvo mjesto, da lučajno medu pozvanima ne bude koji odličniji od tebe, i da ne bi došao onaj koji je pozvao tebe i njega i. rekao li: Poaaj mjesto ovomu ! i lada bi sa traom morao jesti na posljednje mjesto. 'ego kadi si pozvan, došavši jedni na

posljeanje mje lo, da ti reče kad doete onaj koji te je pozvao : Prijatelju, pomakni se vte! Tada će ti biti čast pred onima ko­ji jedi! s lobom za stolom. Jer svaki koji se uzvisuje, bil će ponižen, a koji se po­nizuje, bit će uzvišen.

Poniznost Kad bi mo zaista živjeli

kvom, onda bi nam e dana iz du­bine duše morao vinuti amo jedan uzdah: - Ka ko mo mi maleni, a kako s i Ti, Bože, neizm jerno elik!

Pavao u po lanici govori o veli­čini Božjoj, o jegovoj ,," irin i i du­žini, vi in t i ~ub ini", a evanđe li t Lu­ka o laboćama l jud kim, o slaboćama koje može samo I us l(ri t, taj veliki Bog, izliječiti.

da ću razumjet i. Ja bez daljnjega re­koh na tali jan kom: 11 ja piti kava, mlijeko". On pak na tavi pitati, pa

ideći, da ne razumijem ni riječ i , po­luži se velikodušno prirodnim zna­

kovima te me upita: 11 La.tte (što je značilo mlijeko) od be-ee ili od mu­u-u". Eh, sad istom razumjeh, da se radi o ovčjem i kravljem mlijeku, pa odgo ori h: 11 Be-ee !" C:udilo me je xto i to treba p·itat i u go tionici. Kad izi­đoh, opazim nad ulazom natpis: 11 Re-taurant I. kla e".

Još je falilo dese tak minuta db od la ka pa sam morao čekati na pe­ronu tanice. 2ao mi je bilo, što ne­mam vremena da pregledam nekoć ta­ko !avan trgovački grad Jakin (Anko­na ), kamo su p:o trgovačkom poslu vagdano stizali stari Dubrovčani. Ja­

kin je b ila jedna od najvažnijih luka, koja na je s~jala sa zapadnom kul­turom. Tu su naši dubrovačk i gospari u ono doba d'avno i Javno imali sYoje ljetnikovce.

U njegovoj je blizini to jest, u slavnom Loretu, naš pjesnik Ojivo Gundulić počastio u 'svom dvorcu kra­lja Vladi lava, kome je kasnije posve­tio svoj 110sman". Ne vidjev i ni~ od svega toga morao sam o tav iti An­konu, jer je vlak već stighl>, i ja uđoh u vagon treće klase, b'ojeći se ući u onaj prve, da me ne bi opet pitali~ hoću li kravljega ili kozjega mlijeka.

F. Denys:.

Po

ekoć je izl ij č i "čovjeka ~oji je imao vod nu bol •sl". "ud -.no ga je izlij č io. Ali n i elana · li­eči.Lijd· i _ ,·c na· jer \i momi >Ole ni - ll \'oj im edrnerim akra­nentima, a o ob ite ll akrarnenlu i ->Ovij di i priče ti. Liječi na · i u ča­,u kada pobozn i liturgij ki pri u­.1\·uj mo jcgov j nekrvnoj .Lrtvi, .vetoj ~li i.

A mi, iako mo lc ld b lc nici, ·isoko dižemo glavu i mi Jimo ela j 1 nama : zdra dj , nagh i go pod l o. ro umi ljanj i obmanji,·anje zo\e .e običnom r ij čj u : oholo t. - t\ledu­im, ,, v a k i k o j i e u z v i s u j e, )iće ponižen ... "

Zivimo, al i ne po ebi. Radimo pri krblju j mo što nam j potrebno

:a život, ali n po vojoj moći. na­re za život, rad L ·krb daj nam j ·d i­;o Bog. - E, !)<1. za lo onda po­LO ima, za~to e diž mo nad najviv ·rhunc gora, mi leći da j na~a ze­nija i nebo?

Zato će dana· .amo onaj i k rc­LO i pra,·o moliti koji bude ponavljao nolih·ene r ij ( j iz početn pje mc da­lašnje v. li e:

11 Prikloni, Oo pod i n , u­l o ,. o j e i u l i :( i m e , j e r s a m tbo g i iromah".

Tako moli rha u ime nave, a ako u uvijek molili i \ ' L koji u z.ai ­ta prodrli u duh Crk\'e i upoznal i, u 'oliko se to može, ebe i Boga.

Ali i tu e zaht ijeva vježba. u >Onizno ti pred Bogom, velikim Oo­podarom v em ira, naj lakxe ćemo se •ježbati tako, da l:e to poni.zim i za­ajima ebe pred vojim bližnjim.

Bog ve to truko naplaćuje, pa. :e sigurno naplatiti i naše vojevoljno amozatajivanje, našu poniznost iz lju­>avi prema jemu. Daće nam se pre­na Njegovoj vla tito j riječi : ".. . a :oji se ponizuje, biće u zv i-• e n".

Ta misao neka nas prati do sli­. edeće nedjelje.

ne Lilurg bl

~ Po svijetu .o. lU

SA TA 1DER PAO. ' acionalis!ičke če·

e su p ro' lth oana tako naglo napredova!~

rrema anlano'eru, da su crveni morali na­;lo uzm icati. U · samom gradu došlo je do K>bune kod ctvilnog pučanstva , koje je talo zahtijevali , da e grad pred'a bez bor­le. I grad se predao. 25. VIII . t. g. oko

sata popoa'ne ušle su prve nacionalističke ete u antanoer, gdje su ih gradani dače­

ali s oduševljenjem. akon o vojenja an­andera položaj se nacionalista pomakao nalno naprijeo. Broj crvenih četa, koje su spjeJe umaknuti iz provi ncije antand'er Asturij u, upravo je mfnima'an. Opkoljeni m

rvenim i baskijskim četama nije preostalo 'rugo nego da se predadu. Tom zgodom

u- arobljeno je 48 bataljuna sa oko 60 hll ja­b. a crvenih i baskijskih voj nika te og romni ki atni materijal. Da podigne poljuljani mo-

• al svoj ih četa i pučanstva, koje se nalazi <Jđ njezinom vlašću, valencijska je vlada areolla hitnu o fenzivu na arago nskoj fran­

re- sa re lativno velikim snagama Katalonaca. ra, Jo ne samo da je ova njihova ofenziva f uzbijena, nego su nacionalisti i na ovom r oji'štu zabilježili lijepih uspjeha. Nadana-

~- stičke čete osvajaju sada zapadni dio po­e rajine Santander, a onda je na udaru ~ \Sturija . a desetke kilometara za padno

se d Santandera prema Asturi)i nisu na! le OO. i na kakav otpor. Položaj crvenih u Astu-1to )i je beznao'an, pak se u najskorije vri-ti- trne može očekivati likvidacija sjeV'erne te- ·onte. Tada će nacionalist i svojih oko 70

iljada vojnika moći prebaciti na aragon-ao {U ili madridsku frontu . f- [ KIN ES KO-JAPANSKI RAT je u pu­le~ om jeku. Oko Vusunga bjesni krvava bltk:l, ~ oja još uvijek ni)e svršila. Tvrđava Vu­lru Jng prelazi iz ruke u ruku. Kina je progla~ ~ la opću mobilizaciju i sa Sovjetskom Ru-a- jom sklopila nenavalni pakt, koji mnogi

tmače kao vojni pakt protiv Japana. TRI MUSSOLJNIJEVE TOCKE. U

tom vel i'kom govoru, što ga je održao rošlih oana u Palermu, pretsjedni'k la li­tnske vlade Mussol i'ni iznio je uglavnom i točke, d'o kojih je Italiji mnogo slalo. o su: l. priznanje talijanskog carstva; 2. trsta osovi'na Rim-Berlin, s kojom mo-

· tju svi računati i 3. isklju čenje Moskve iz ·eaozemnoga mora. Mussoli'ni je jasno re­lo, da Italija ne će nikad'a dozvoliti, da : boljševici ugn ijezde u Sredbrem nom mo­

Ll 1. Mussolinijev govor saslušalo je oko li, JOO hiljad'a ljudi, među kojima brojni voj­ll- 'lei, koji su tih o'ana bil! na manevrima u rs )lciliji.

"K A T O L I K"

Treba r1arn ljudi dubolcog uvjerenja!

jesmo li katolički narod? ,\l i če lo istič ·mo katoličku nol u

u :~a~ 'Ill narodnom /ivotu; po e bice Ll Z l\ Oh! [) rošlo li. . I ti.nila je rij eč da je kaloli-

ctzalll VJera kojom 1110 uvedeni u zbo r kulturnih naroda; i dignuti L~ naše pro lo li 0110 vto 1!10 kal licinnom cl obil.i, znači -:- !aviti na rod ruku

Onllll na rod 1111a koji jOŠ ni ll [)l'Cvli prag voga. barbar lva . . l oli~{ ruta ll dosada i vj r ki 1 nm:ocln1 p ~·e.tsta' nici dali javno pri­znanJe kaloilciiii!U, kao najjačemu od­~ojnom. čimb'n iku! !'ol iko puta mo 1 taknuil da u voj katolic izam ne da­mo dirati, jer da je on u ko pove­zan nama, ela na.a narodna du~a di­vc njcgo,·im ži olom.

Puno lijepih riječi i priznanja. 1 a lo j odozgo i odozdo. I ve je o­pravdano i razumlji vo, i ne ćemo re­ć i da je nei kreno i namje teno. Mi e pono. imo vojim priradni horn kato­li čkom krxćan hu, kao vje ri kulturno najjačih naroda.

jedno pitanje ! da li živo t sada njice gla no

govori o navem lopo. totnom pripad­ni h u katolicizmu?

e ! Za sada niti ne mi limo na. ne­

moral koji nam potgriza temelje \'O­jim lobodnim i j ftinim pašovanjem u elu i gradu. iti e ne zau tavlja­mo za ad na on ima koji u navije lilt rat "e toj Bo/joj zapovijedi.

a še pi tan je odno i se na. te­kovine dana njice, i pitamo - da li one govore o našem pri padništvu ka­tolicizmu. 1i mo rekli - ne! Za. nama će ponoviti ' i on i koji otvoreno gledaju na 7ivot oko ebe.

Mi mo narod katoličke prošlo ti i sada njo ti - a gdje u nam ka­tolička ooduzeća i utanO\e? Mi mo narod iz katoličkoga tabora - a gdje u nam dne' ne novine, gdje ~tam par­ka i nakladna izdanja? ti smo na­

rod katoli čke vije ti - a gdje su nam go podar ke u tanove koje bi pr i­dignule navega čovjeka, da ne bude vakomu !ugla i rob, nego eć jednom voj na vomu? Odje ve drugo? -

Jer imamo malo i ni ta. Mi mo narod ne samo s pre­

težnom većinom katolički, nego u o­vim lcra jevima isk ljučivo katolički. Hr­vat, roc.ten između ave i Drav~, i o­naj iz hrvatskog i dalmat inskog pr i­morja, pozna samo jednu vjeru ota­ca - a ta je ka toli čka. I mi, narod i ključivo katolički, ne možemo e po­hvaliti tekO\ inama s katoličkim obi­lj ežjem.

Daleko smo od toga da bi mo na svaku trgovinu i poduzeće htj eli i pisat i velikim !ovima : 11 katolička banka", "katoli čka ti kara", ,.kato lička veletrgovina" ... l aci mi ovdje i ti­čemo da e ne možemo fJOhvaliti s

Dnevni i životni problerni

tekovinama vremena tim hoćemo re­ći da. tekovine u' ogromnoJ većini u či to kaloltčkom narodu ne amo da ne rade pozil1vno u ok\ iru naccla na kojima. sc temelji kalolici;am n ·go vr­še rušil~č.ku 1dogu na. S\ 1111' linijama.

. kat~l1c1zmom e ne računa, preko llJ CgOVIh SC na(cla j1rclati.

l o jedina ea vake 'r~ti e svugdje nade. l a ni katolički narod ne može bi l.i .oci loga pošteđena. vu gdje ćemo na1ćt na veće ili manje kupine koje će zauzimali proti,a.n ta' od onoga što ~a ima n~ćlna. J\li ako ta manja kupma, bllo - koga razloga, prodre

i osvoji javni život, to je lo'(t , jc­dodžba ;.a ' · ćinu koja e dade tako jeftino \Oditi.

i novine, ni poduzeća ne bi mogli ro"tojat1 kaci ne b1 bilo redine koja ih prima i uzdrži. \e tekovine u našem javnom životu, koje idu mi­mo U i proti\• o no\ n ih načela na ko­j ima. lem cl j i naš katol icizam, takoder ne bt mogle ne samo go pod ki živje­ti nego niti životariti, kad ne bi pri ­male hranu od nas - naroda isključi­vo katoličkog. kad one ži, u i po­mladen im nagama prelaze preko o -no,nih temelja katolicizma, to je vje­clodžba kulturnog iromavt\a na ega duha. - našega mozga i rra - na ka to l ičkoga. naroda.

Mi u većin i ne Jwać1mo ulogu koju imaju vršit i katolička načela. u ži,·otu jednoga isključivo katoličkoga naroda. r dana t kada. m la. da genc­racija nastoji ela katolička nače la budu primjenjivana u javnom žhotu, to e tumači \akako.

ećina. gleda na katoličko pre­grupiranje kao na neku vr,t paliti­kan tva i trančarenja .

.Jednom zauvijek treba da svi zna­mo i vtma do' iknemo: katolicizam nije tranka. ni trančar lvo, nego je to nazor na. vij t, onakav na­zor kaka\ je iznio pred ljude Oo po­din naš r u I(ri t. jer je to nazor što nam ga je iznio Bog u o obi čo­' jeka, a Bog je vrho\'lli go podar ve­ga, to i načela koja nam je On iznio, moraju vladati životom u vim nje­govim pojavama. Za tim i ničim dru­gim idu ljudi katoličkoga. programa, i zato smo mi katoličk i o vjedočeni po­jedinci i kupine nepopu tljivi, jer znamo vto hoćemo i ela. je opravdano i duboko temeljeno ono za čim ide­mo.

Za!> lo m i kao katoličk i narod do­sada ni mo davali lekmine koje te­mel je voj rad na nač lima katolicizma, n go mo podržavali i podrža,·amo ono to je m imla i prot iv ii h nače la?

Za to, jer je naša vjera više vje­ra č uvstva nego dubokog i pro7etog u v jeren ja.

Mi ćemo odgajati l jude dubokog uvjerenja ! Junior

Pismo mladom Driiateliu Mladi prijatelju,

i mi pun i ushi ta i udivljenja pišete o našem divnom moru, koje Va je očaralo kroz ono kratko vrije­me, što ste proboravili u našoj sun­čanoj Dalmaciji. Da, divno je more! I nas·, koji ga svaki dan promatramo, ono osvaja i oživljuje, jer more je puno radosti, puno života. Njegova rnirnoća i njegova uzburkanost - sve to ima svoje čar . Njegov tihi ša­pat, kad plače naše obale, kao i nje­gova grozna rika, kad se propinje i skače na naše litice - sve to mi rado slušamo, jer more nam znade mnogo toga pričati o slavnoj našo j hrva tskoj prrošlosti. Ono nam priča o lađama i galijama Domagoja i Tomislava, o slavnim pobjedama dj edbva navih, ko­ji su se borili za ovaj dragi krš ze­mlje naše ...

Da, more, more .. . Ali dok či tam Vaše pismo, koje ste mi ovih dana poslao iz šumovite Sloven ije, i pro­matram u njemu Vašu dušu, čini mi se, da stqjim kra j uZburkanog mora. I Vaša je duša nemirna i IJJurna kao naše plavo more. I ona skače i pro­pinje se, te bi se htjela dohvatiti viso­kih litica I tine, Dobrote i Ljepote. I ona se pjeni i bUči, a ja sve slušam i shvaćam potpuno Vaše blod>e, Vaš'e

.nemirno srce, Vašu poletnu du u, h aćam položaj, redinu, u kojoj ži­

vite Vi i va moderna omladina, ta "d jeca najne retnijeg vremena". Vas zanimaju vi dnevni i život:n i proble­mi? Vi bi te htio odgovor na sve sumnje, koje Vas muče, na s,·e pri­govore, koje Vam tavljaj u protivnici Vašega životnog kr ćanskog nazora na svijet i život? I Vi se za to na me­ne obraćate?

Mladi prijatelju! !(ad smo se za­dnji put razgovarali tanio na divnom škofjeloškom gradu , pa zatim u Va­šem Lurdu - na Brezjah, i kad mo na tojali , da zajedn ičk i rješavamo te­ške živo tne probleme, ja sam Vam tada dao jed'no obećanje. Obećao sam Vam, da ću Vas, u koliko bud~m mo­gao, pomagati na teškom životnom putu. I kad mo ono zajednički kle­ča li pl·ecl nogama Majke Mar ij e u nje­zinoj krasnoj crkvi na Brezjah, ja sam· i onda mislio na Va i na dobroga prijatelja sa Jadrana, koji je bio s nama, i moja se vruća molitva diza­la dobroj Majci za sve Va , za vu dragu m lado t, ko ja se teško vere kro2l staze ovoga života. Toplo sam Je mo­lio, da Vašu mladu d'u u uvijek o­ba javaju zrake Sunca, Božanskoga Sunca, kome je Ona dala ži ot. Tvr-

Str. 3.

do sam uvjeren, da Alarija ne će pre­trdi rnoj e. iskrene molbe!

. A_ "ada da odgovorim na Vaše ptsmo :' Poku šaću, iako ćele opa,dti mn?gu rnanJka\o~t u mojc111 odgovoru.

l.'~Jl. dncvn1 1?0 10\i, kao i drugi "tch~ ~11do" raz]o;t, koji su i.Nan mojih 1 g. urednika rnoli, n· će mi do;.vo­~ja~ati, ela V~m. S\C nar išcm, ~to bih teilo .. ~l Vt cete mc ·ig-urno \e ranllnJ<:lt, a manjkavo li Vi ćete ma­ti p rob ta ti i i;.mcd u redaka .. .

Dakle, ;adnjih dana Vi mnogo ra ·pra \'ljati.: \ ašim drugo\ ima o kon­korclatu i borbi, koja e raZ\ila oko !!Jega. ,·ak ima ra;ličilo mnjenje o to.mc, a \i b1sll: htjeli čuti i moje?

1 \rio dobro .znak, da je konkorclat z..akon, koji ureduje pravni polož..aj ka­toličke Crkve u dr/.<lVI. l akav zakon kod nas ima već i pravo !avna i mu-l i man ka crha. l kad u te cr he

urcdivale \'Oj pravni polo/aj sa drža­vom, onda su i lovcn ki i hrvatsk i kat~! iri rn irova! i i pusti! i lj ude, da:

VOJC po le urede, kako znadu i u­miju. t\ledutim, kad e radilo, da ka­tolička C..rha dobije takav zakon, on-da je - diglo takvu ha.rangu - . da je prava ramota. Dakle, radi e samo o zakonu, kakav ima i srp ko pravo Ja­vlje, o konkordatu, koji u klopile 'ećina kulturnih drž.ava. Medutim, mi . e ! !rvati katolici čitavoj ovoj kampa­nji ništa ne čudimo, dapače, ona na

izvje ne tranc i 'eseli, jer e ovako otkrivaju .,mi li mnogih rdaca." i iz­medu ebe se bolje upozna vamo! Ta­ko na pr. sad bar znamo, u čemu se sa toji "trrelji'o t", o kojoj nam to­liko trube! !\li katol ici moramo biti oono ni na. voju vetu katoličku Cr-

u i sa. prezirom gledati na svu ovu podlu borbu, puni U\jerenja, da ka­toličku Crkvu ne može n iko ru viti: ni

eroni, ni Dioklecijani, ni Fociji, ni Lutcri, ni Bi marki, ni taljini, pa ni

i licet parva .. . - Janj ići et co . . .

Lijepo je od a , što ,·olite cl-tanje i vto Vam je lijepa knjiga naj ­bolji prijatelj i pratilac. amo tu mo­rate biti oprezan! Mlada duša l ična je pužvi, koja upija u se vod u kak\'a joj se približi: či tu ili neči-lu. Zato pazite, da se Vaša mlada

i nei ku na duša ne napije iz blatnogJ izvora, jer bi to za nju moglo biti kata trofalno. Vi još niste kadar, da !učite či te izvore oci neči tih, pravu leldiru od neprave, pa zato trebate romoći od i ku noga cm·jeka. \'aka du'e,na zaraza u mladim d~n ima no-i obom tevke po ljedice. Zato opre­

zan, da ne bi te ka nije sa Danteom proklinjali: Galeotto fu il libro e chi lo eri e ! - Pi ete mi, da te upra­' o \TŠio knjigu " zka vrata" od "pri­znatog francu kog pi ra ndre Oi­de-a", 11 koji je ra. tao iz one umjetn ič­ke truje koncem 19. toljeća, kojoj je bilo ge Jo: umjetno t radi umjetno-ti". Bez umnje ndre Oide j veli­

ko ime ne samo francu ke, nego 1

vjet ke kn j iževno t i. Ge lo um j etničke truje, kojoj je pripadao Andre Oid'e

je doi ta bilo: umjetno t rad i umjet­no ti, a li on i e ni u držali too-a ge­sla (uo talom to je ge lo krivo!) , već u pod firmom umjetno ti ir ili voje

kri,·e nazore. Takav je l:iio i ndre Gi­de - bio, velim, jer dana je i on uvidio voje zablude. mladb ti kraj ni ind ividual i ta, a kasn ije je pri­tao uz komunUe, koji u iskori ća­

vali njegovo ime u voje propagand i-t i čke vrhe. vi ozbiljni ljudi u e

ču dili, kako je g nijalni pisac mogao pri ta ti uz komuni te, što je tamo moglo da zao kupi njegov veliki duh. Ka nij e je sam izja' io vi e puta, da njegove impa{ije za komunizam ne proUiču iz proučavanja političkih , go­spodar kih, oci jalnih i fHorof kih pro­blema, već iz suo j ećanja ~a pot lačeni­ma i ocijalno 'zapo tavljen ima. Oide je povjerovao, da će komunizam db­nijeti spa čovj ečan tvu. Medutim pro­šle je godine otišao Gide u Ru iju, da e tamo sam uvjeri o 11blagod ti­ma" komunizma. I uvj rio e, da je Ru ija upropaštena, a da ju je upro­pa tio komunizam ! Vidio je sve ne­'JJravde i t iranstvo, 'koje židb-bolj evici vr e nad ru kim narodom i zgrozio se. Vidio je užasan život ru koga e­ljaka, si lnu korupciju, bijedu radn ika, zaglup•ljivanje masa, diktaturu polu­boga Staljina, progone vjern ika, ma-u "besprizornih" itd . itd. i And'rć

tr. 4.

CJidc JC rromijen iJ ' oje mi;Jjenje o J omunizmu. Bto je povlen i ol\'Ore­no je i objekthno napi...ao u knji­zi " l m ratak iz P" (.,Retour de l' '. R .. . ", P<l ri 1936.) S\'C gro­zolt, koj ,· je \idio u komuni~tičkom ,,nju'. l'a je njego"a knjiga pobu­dila iln u ennciju i lwmunistima na­pr.t ' ila ·1n i '1 neugodno ti. Ji Andre uide je htio reć i i tinu. "Ako sam e ll pJčetku rre\ario, b Jijc je, da kasni­je primam • Yoju pogrješku, jer se osjebm odgovornim za one, koje j ta pogrjevka za,·ela". jega vodi ljubav istini . "Ima u mojim očima ,·ažnijih

t1·a ri, nego šh je moja o oba; ,·a/ni­jih nego to je R: to je čmje­čan, L\ o, njego\' ud e i nj g ml kul­tura". Padi lih \'rcdnota o !!učuje e, dak!', \min:· ide da napive gorku i linu o Pu-;iji, radt čega ·u ga ko­munisti s!raho\'ito napadali i napa­daju. J to je učinio i u . vojo j ne­da' no i;ašloj knjizi, o udivxi komu ­nizam kao najveću zabl udu i neprija­te lja čovj ·čan.l1·a.

Eto ' idite, mladi prijatelju, lako je Andrć Gide o. ud io amoga s be, \'Oje mi Ji i nazore, one mi li , one

ideje, koje Va toliko z..anavaju. J\n­clrć Gide je bi> zaveden i .am je mnoge dru • · zayeo. On je c;acla pro­g1edao i žel i, ela _,.i za, eden i progle­daju.

Dakle, pozor! Iz b!alnog itvora nikad ne mijete piti, e ela e ne in-ficira aša 1i1lada i poletna duša!

ibenik, 2. I '. 1937. Peč

rita vi I.:U IIARI l lj l l KO 'GRL U BO

BRODU održan je u nedjelju 22. l l l. l. g. Pri u l\ 01•a lo mu je mnoštvo naroda iz lavonije i Bosne !e Bunjevaca iz om­bora večanu Misu pred kolodvorom !u­žio je Mons M. Be k a v a e, koji je n.;!u­pao arajev"kog nadbiskupa preu.N. Slri­ća. Iza Mise razvila se gradom velika teo­forička procesija . Nalo je bilo svečano jav­no zborovanje, na kome su govori1i dr mi­ljan Cekada, dr josip Gunčević i prof. !\lari a t a n k o v ić. Popodne je bi­la križarska akademija i križar ko zborova­nje sa vi·e govornika.

POVOL]:--:0 TAJ JE PR - UZV. C -REVICA. Dubrovačk i biskup preuzv . dr J. M . Carević osjeća se sada dobro. Tempera­lure vi e nema, pak je u stanju, da prima

po jele. S IZ\'OZ za sedam prvih mje 'C­

ci 1937. povećao se prema pro<Jogodišnjcm za 1.392 milijuna dinara. Mjesto gubi tka od 35 1 milijuna i 960 hiljada u 1936. na' !rgovačk1 bilanc ove godine pokazuje su­višak od 505 mil~una p 750 hiljada dinara.

DOG/\DA./1 U ALJEVU . Agencija A­vala i;dal1 je ovo lužbeno saopćenje: "Dne 28. o. mj. oko 20.30 sali reski oabor .)RZ u Valjevu a;vao je u kavani "Zlatibor" konferenciju, koja je vlastima uredno pri­javljena i odobrena. Jednovremeno pro1iv­nici režima tajno su skupili svoje prija­telje u namjeri aa napadnu lokal "Zlati­bor" i da rastjeraju ovu konferenciju Pred početak konferencije pris!a~e opozicij" s ve­ćim dijelom komuni ta i drugih l jwfčara, koji u bili a'o!le prikriveni u obližnjim lokalima i i;mfje;ani sa neza! n terc ·franom publikom, koja je sjea'i la pred kavanama i šetala ulicom, poku ali su demonstrirali i 11apada!i kamenjem kavanu ,,Zlatibor'' i na jeaan d10 pns!aša JRZ, koji su stajali vani, pošlo u c.'vorani nije bilo vix mjesta. Organi žandarmerije i općinska tra/a, ko­ji su ovdje održa1•ali red, razbili su de­monstrante i napadače u nekoliko grupa i potisli ih u sporedne ulice. Koristeći se u­glovima ulica i slabijom ra vje!om jea'na grupa demons rana!a napala je kamenjem organe sigu rnost i. Od demonstranata i na­padača ispaljeno je i nekoliko revolvcrskih metaka, a čuli su sc poklici : "2ivila ovjcl­ska Rusija!" vom prilikom ranjeno je ka­menjem nekoliko organa s igu rno ti, od ko­jih dvojica l ·ko. Lak~ je ranjen i sam vodni oficir. Organi javne sigurno ti [J07Va­li su demon lran!c i napadače, da u ime zakona prestanu sa napadajem i da se u miru ra,dđu, a kako on i nisu postu•a li , već su napaa'aj na !aviH, žandari su prema pro­pisima svoje službe u li čnoj obrani upot ri­jebili vatreno oru / je. Ovom prilikom lak e su ranjene Iri o obe. Poslije !oga su sc demonstrant i rat.bjegli i javni red i mfr je uspo.>lavljcn. Konferencija u kavan i .,Zla­libor" n ije prek!a'ana i zavr v na je Ll pol­punom redu i miru. Povedcnom islragom

nKATOLIK"

Na braniku -IEZ:!f!l3--,,ne

'edavno sam pročitao u jednoj knjiti lijca 'će.

" \ '1 dakle ,·jcruJe,c kao stvorovi i1 pro toga puka u 1·oj opstanak? .Jo· su vam zavezane oči koprenama toga dje;Inj ' kog praznovjerja? Zar ne shvaćate, kad jednom 1 eć dopustimo vaš opstanak i uslijed toga i op 'anak drugih kao i p tanak svem ira, da bismo nužno morali dopu liti i opstanak najvi 'e g bib, 1 j ečnog Tvorca v-:ga? Zar ne znate, da je Bog umro 1 ela mo ga mi filozofi ubili na definitiv:tn naCi n?"

fo je d iO ratg'li'Orl iz jednoga ro­mana. VId :o mi se ovaj d io, jer karakteri­stičan za dana; njicu, iskrt:n i istfnf!. BogJ. nema, jer a ne IIe:)a. Tako 1111 le lj udi.

Da, ne bi tr 'balo da Ga bude rad1 grijeha, koji nikada ni u bili ovako ve­liki i brojni, a uza sve lo dozvoljeni f !olerira·li. 1 e !reba Bog onima, kojima je neči loća pokretač • vih njihovih djela i koji u veonn blizi žil•otinjf, a koji pul i ni ži od nje. 1gurno je, da je Bog u­viša 1 o·1oj grup! ml:ldih djevojaka i mll­a ića, koja je i ovoga ljela negdje na feri­jalnom lje!ova li~ !u ,·,ra stopama crvenih a­pos!o'a, plaćen i h • !ronim novcem, živjela životom lobode, tra li i nagona. Dabome, njima bi smetao 13og i kad sc povrate na naše uniVer1e ili rednjc ško le, a možda i u rad1one, jer im ne bi dozvolio da i aa Ije nastave u mo' •a rama slobodne lju­bavi i divljega braka. 'ema 1 jega za one koji rade vc i :;va, da poljuljaju teme­ljima obitelji, da za neke ljude ukinu pri­vatno vlasni Ivo i progla e jednakost svi­ju, osim za sebe i svoje diepove. 1 ~ma Boga ni onim mužel'ima ili ženama, ko­jima je tij e no u bračnom jarmu, p1 traže laiku slobodu u zagrljaju sebi ravnih,

Za naš u uzdani cu -Pred otvorom

!.Jo koji aan započet Ć\! redovita o­buka na na·irn s ·ednjim školama, o koji­ma dana i kr;suju pitanja jedno ;a drugim. koja e če - to raspravljaju na škol kim an­ketama, na kongresima i po revijama. o većina tih pitanja na'e srednje škole nala­ze voje premi e u mater ijalističkom nazo­ru o svijetu, koji un i; !ava duhovne v;edno­!e na·e o:nladllle. Tako e ra pravlj:t ve­ćinom o športu, o zabavama, o a'inamici života i sl., aok se veoma malo vodi ra· čuna o •tetnim i uobičajenim nazorima, koji su se goa'inama ukorijenili u na vko­le. Da samo spomenemo ovdje ne~ anoma­lije, uprav obzirom na mjesne prilike koje vlaaaju na šibenskoj realnoj g imnal.iji .

lma srednjih škola, u koj ima jo· po-toji pogubni i·tem koedukacije, i

ako su njegovi kobni plodovi zasitilf i iživjeli mnoge poratne naraštaje rednjo­školske om lamne, koju su doveli do mo­ralnoga, a kasnVje i socijalnoga rasula . 1a­~i srcdnjo~kol ki nastavnici veoma često u· piru prstom u sve nea'aće ovakvoga siste­ma uzgoja, po kojemu trpi i peaagogija i nastava. Dana su pozvane sve na e vlas i, osobito škol ke, da stanu na pul materija­lizaciji javnoga i đačkoga života, a s druge strane zagovara e ovakav pogubni sistem uzgoja, koji je pogazio čas! i do tojanstvo ajevojke i mlad ića na srednjim školama. Po našim većim gradov im a, u Ljubljani, Mariboru , 7agrebu, u~ku , pl i!u lld .1 po­stoje posebne ženske r~ea lnc gimnazije, u nekim mjestima u i toj zgrad1i s popodn •­nom obukom . Za. to sc ne bi dala prove-;ti posebna obuka za u čenice i na šiben koj realnoj gimnaziji s po. bnom upravom? ko li to za ovu godinu nije moguće, za'to se barem ne formiraju po ebna ženska o-

ustanovljeni u kolovođe ovog napaa'aja 1 uhap eni su izuzev g lavnog organizatora dr:t l adomira Stefanovića, liječni k a iz Va lje­va, koji je u bijegu i krij e sc." - ,Ponc­dcljski IOI'I'IICc' o ovim incidentima javlja JOŠ i ovo: "Za vrijeme konferencije JRZ u hotelu Zlatibor skupina k !rcmnih ljevi­čara, med u kojom je bilo pomije'ano i više omlaa1 nc u staro li od 14 do 17 go­a'ina, pokušala je demonstrirali. U li m de­monstracijama bila je ranjena l ]JOma!a ko­munis!kinja gđa 1\lmuli , suplentica na va­ljevskoj gimnaziji, koju je pro vjetni ml­nis tar, radi ne. avjcsnog rada u gimnnzij i, kaznio s uskratom plate za 15 dana . rga­lli javne sigurno.; tf su raspr' il i demon II·an!e i za par minula napravil i red ."

a. moralno propa lth i nevrijednih. !!tjela bi da nema Boga i ona djevojka, koja će

tako lako i vjerom krenuli, samo d.1 e uaa. .J a no je, da n meta onim3, koji tako lako i preko noći po !aju bogatima guleći sirotinju i živeći na račun njfhov,J znoja i krvi. 1\ i moderna nauka, dj elo iskvareni h i itmožden ih sfnova jedne !rule generacije, mora i radi sebe l rad i sre­ainc, u kojoj živi da tvrdi i dol<a;:ujc, da nema Boga. da lo "dokažu" ni~!a im mje ·miJ Csno, pa e hvataju i najsmje~nijih

beda loća i l·udoiija kao što je ona: možda i mi ne po !oj imo, jer ako po-tojimo mi 1 ·(\·:tn oko na ' , po toji i onaj, koji nas je stvorio, koji je tvorio i sve oko nas, a taj rye smije opstojati, jer su ljudi tako nL ko pali.

1 1cka ljudi prestanu gri j ';iti i odmah će im biii jasno, da po toji Tvorac svega, i materijalnoga i duhovnoga . j a 'lO im je lo i saaa, ali ne mogu da priznaju, a on­d,I će lo lako moĆI. eka ljudi pre..<>!anu bi­ii robovi nečistoće i djeca strasti, pa će

mnogo !oga priznati, to saaa ne mogu. laba i bolesna generacija bluda, propali

S1novi tame žeLe, da Ga ne .na, pa varaju i sebe i druge, da je moderna nauka, odnosno filo7ofj ia, uvjerena, da Ga nema, a oni, koji drukčije žive, koji drže do sebe i do.;!ojan Iva čovjeka, s·novi ;je 11, vjeruju 1 znadu, da po toji moćan, ve­lik i svet Tvorac svega, da po toj i Bog. l jer svojun Životom nastoje ići s op:trna Njegova zakona, ne pada im nap une!, da niječu očite dokaze jegovc op !ojnos!i. Budimo č . s!i poput djec.:: i vjemvaćemo u 'j i bil 'e na~c uvjerenje iskneno i čvr to.

l pripro lom čovjeku dobra života bit će jasno ono, to bi htio i kvarcni učenjak, da mu nije jasno. R..

školske godine ajeljenja ;a raLrede, gdje je lo moguće? a­še se graJanstvo opravdano nada, da će

Direkcija mjesne realne gimnazije najsa­l'jesnije udo.o'j i!i ovoj savreme .oj potrebi mjesne rednje škole, vođtena samo uvaže­nim pedago 'kim rar.lozima.

I pilanje daljnjeg opstanka k l a s i č­n o g o d j e l j e n j a na š1ben koj real noj gunnaliji zanima na;e građanstvo . Prono:;e se verzije po gradu, da ove godi'ne neće bili či lih kla i čnfh odjeljenja u mjesnoj .gi­mnaziji , nego spojenih s realnima, koja se prak a ne1apaženo u tal ila zaa'nje dvije godine u staroj gimnazij koj zgradi. Ova­kav po tupak Dir kcijc a'aje na:;lu!i!i, da se ho(-e da slabi ili umanji klasično odje­ljenje u šibenskoj gimna;i j i, a neki oprav­dano umnjaju, da e lu radil i na postepe­noj likvidaciji kla ičnog odjel jenja na na­šoj gimnaziji, koje je odjeljenje krvavo stečeno. ve se godine navr'ava 40. go­di njica od osnutka I. razreda hrva! ke gimnazije u Zadru, koja je svojim arh ivom pre'la i;a evakuacije okupiranih krajeva u na' grad. Valjda za kulturne potrebe 250 hiljada pučanstva . jevernc Dalmacije jo imamo pravo, da in i tiramo na potpunom i po cbnom kla ičnom odjeljenju na ši­ben koj gimnaziji.

l treća neredovilos! po !oji već tri god1nc u ibenskoj gimnaziji : u e p o p u­njavanj rnje ta taJnoga k a te­hele za kato l ič k i v jero nauk za h i l j a d u k a t o l i čk i h u č e n i k a . Time je prvi nau čn i preame! po srednjo'kol kom zakonu sveden na rang vjcvtina, a položaj katehete na honorarnog nas!avnib . ~ ~ ko­ga pada sva odgovorno l za ovak'Vo otvoreno zapo !avljanje vjerske obuke ka to l ičk ih uče­nfka na mjesnoj gimna1iji? Po budzc!skom za kon11 za g. 1937.-38. biće imenovano s1 J. septembra o. g. l O novih uplena!a 111

s rea'njl m školama J-J oće li barem u ovome broju bill uvr· teno i ovo nepopunjeno mje­slo na 'i ben koj realnoj gimnaziji?

Pre latom rea l ne gi mnazije u novu kol-ku zgraau na'e sc gradans vo opravdano

nacia, da će bili provedena uzorna di cipli­novano t na ih rednjo· kolara po gradu, u crkvi i ua javnim mje !ima. Da će e orgn­nizira!i cr kveni clački zbor pod vod tvom prea'm Inoga na tavn ika, ka ko dolik,uje ject­nom kuliul'nom 7 .. woo 1. a·c sc gracian-Ivo jo naoa, da će bili po·!avljeni prop~

sni kri/.evi u novim u čionama, koj( će la­mijcni!i one anonimne znakove f thne do­vesti u sklad poštivanje vjerskih o jećaja hiljade kat. etaka ibenske re.t lne g imnazi-

BROJ

Život Šibenika ' VI GR D l(! 2U P ll(. Preuzv.

skup uvažio je i primio o !avku a'osadašn ga gradskog župnika prce. dra l v a n a E k i n j e i na njegovo mjesto imenov preč. do1 An lu S ar u , kanon ika stolno kaptola . Prebsnom gospodmu na novom odgovornom položaju 7el!mo šio više t

p jeha i Bo7jc·ga blagoslova. Cesti tamo! i\\1\ l .A G SP/\ U V ROSU. Blagd

!\!ale Go pe b1ćc i ove godine najsvečan l pro lavljen u varo·koj žup koj crl.:vi u s jeau 8 !. mj. U predvečerje bi&.! u 7 večernja, a 7a!Im vatromet. la Gospu J će ujutro u 5 s . lekCije. U 6 s. pjevana <

!\li a. 7atim tihe sv. Mi e u 7, 71/2, 81/'t i 9 . U 101/2 s. zadnja svečana ~ Mi a. Popodne u 51/t procesija. l ~.a pr cesije propovijed i blago.lov.

01 VOR O 1 V l[ H SKOLA. U s jedu l . L mj. sve o.,novne škole u gra započele :1 novu škobku god'inu sv. som i zazil'om Duha vetoga.

URA !(LA .J s p·opov1jeđu bi u prvu nedjel ju 5. l. mj. u katedra s v. J a k o v a od 6 do 7 ali naveče.

REDE JE ZA ĐAKO A. Pr()3le djelje vlč . g. Ivo Jakovljević naš gT

đanin i svršeni bogo lov šibenske bisk pije, primio j sv. red đakonata od preu biskupa. ( -!i tamo!

GRADNJA T OR ICE Društvo "D1nara" iz plita kani sagrad 11 Zablaću kraj S1bcnika tvornicu cem ta. U lu svrhu dru· tvo je uputi1o mol grad koj općini, da u lupi veći komple zemlji ta z.a graa'nju tvorn ice. Općina je svojoj po. ljea'njoj sjednici 29. t. mj. ud voljila molbi po !avivši neke oje uvje

RED V. ft i! VRPOLJU MALU GO P . jutro u 4 s. prva !\ li a, propovijed i dijeljenje sv. pričes

Zatim u 6, 71 2 i 81/2 s. sv. 1\\ i e. U s. lekcije. l l . pjevana župska !\li a i propovijed. Iza sv. Mise blag slov sa Presvetim.

VI PITO,\\Cl BISI<UP KOG KOG JEMENISTA u Sibeniku upozorava se, da s v i moraju bili u zavodu do l IX. u 6 sali naveče - Uprava .

Vli\1 CLA ICA \A ,,2I\'OG J ETL " javljam, da je nakana klanjanja slijeaeći !jedan (od 6.-12. IX.): d a s stavni raa v ih n a· ih vjersk ' a' r u š t a v a i d r u š t a v a K a l o 1 i ct Akcije o ko obnove vjerskoga ž vota svojih član ova p utem et h a ris !ijs koga pokreta uspije ši p r 1 J e i l o b o I j e . - Don Ante R.ad

D ROVI U FO '0 N SEGA LIST Mjesto čestitke ovogod1 njim m 1 a d o m i n i e i m a : Don Ante Sare, kanonik, D 50. - Da poča li u pomenu pk. e m< z i j e D e l p r a : Don Frane Grandov D 1 O. - Da počast i uspomenu p k. I v a n

e n t i n e 1 l a : Don Ante Rad i ć Din l ~ Da poea ti u pomenu p k. M a r i j e S g a r i ć : Don Frane Grandov Din J O. Da počasti u po menu p k. I v a n a J( a t l i n i ća: Don Ante Radi ć Din 10. Uprava harno zahvaljuje.

PRO LAV KRI ZA R KOGA DAt A F ILI P.) KO . U nedjelju 5. !. mj . K zar1 - ili pjakova, uz sudjelovanje okoln kri'žarskih i križa r ičklh dru lava, slal e čano križarski a'an uz ovaj program: U s. v. Mi a i Pri čes!; u ll s. svečan i s tanak; u 3 s. p p. doček go ti) u; u 31/ ?.

povorka l(ri'žara i l(rfža ri<:a; u 4 s. križa ski zbor; u 7 . odlazak gostiju. Križari Križa rice ibenika i okolfce mogu se p služili nedjeljnom popu nom izletnom k lom Jadr. Plov itlbe.

VO l Rl2. BRAT TVO o nova,, je u lunju (okružje senj ko) .

0DR2 E KRI ZARSI<E PRIREDB U nedjelju 29. kolovoza održane u ve kri'Zarske priredbe, pro lave križarskog d· na itd .: "ada vici 7U područj krajcvnog oa'bora u Podr. latini, gdje j bio dr Pro!ul ipac; u D o n j o j t u b i e a ese!godi njica dru Iva i križ. dan, gdj je bio br. Sij . Ramljak; u J elačićev u

l o v i g r a d u P o d r a v s k o m kr i~ . dar ga~e je bio dr Cicak.

NOVi\ lMBOLJC!(A IGRA za mu k.< "L i j e p a n a a", izišla je i dobiva se kot Vl B uz cijenu od' 2 d in.

Vl JG RO I Z, ljiv, "Sup ljo g l a v s k i p i a r" dobiva se u VKB.

je. a·i sc đački roditelji napokon nadaj da će u novoj kol koj zgradi biii prove dena uska saradnja izmedu d'oma i kol preko ustanove, koja je z..a tu svrhu usta nov ljena.

VLASNIK l ODGOVORNI UREDNIK: DON ANTE RADIC-S/BEN/J(, Ulica bl. Nikole Tavelića 107..- T.sluzn 11

K.ACIC": ~0. B. Bulievit.