OSIGURAWE A.D.

Srijeda, 5. januar 2005. Broj 10.574, cijena 0,6 KMBawa Luka Godina LXII

[TO je do podne hvalio, visoki

predstavnik poslije podne - kudi. Da

nije tako, onda Pedi E{daun ne bi, po-

slije svih pohvala koje je izgovorio na

ra~un reforme oru`anih snaga u BiH,

donio odluku "kojom se produ`ava man-

dat Komisiji za reformu odbrane#.

Wen osnovni zadatak je da "do|e

glave# ministarstvima odbrane i voj-

skama Republike Srpske i Federacije

BiH. Dakle, ono {to je reformom oru-

`anih snaga u BiH pro{le godine

"skrojio#, E{daun bi ove godine da -

prekroji.

- Posqedwom odlukom visokog pred-

stavnika Pedija E{dauna o Komisiji za

reformu odbrane zanemaruje se posto-

jawe Republike Srpske i Federacije

BiH. Wome se BiH ne pristupa kao slo-

`enoj zajednici, sastavqena od dva rav-

nopravna entiteta i tri naroda - re-

kao je za na{ listi ministar odbrane

Republike Srpske u ostavci Milovan

Stankovi}.

Stankovi} smatra da su razlozi ko-

ji obrazla`u dono{ewe odluke previ-

{e konfuzni i ne mogu se prihvatiti

kao jaki argumenti.

- E{daunova odluka potpuno je dis-

kreditovala napore svih nadle`nih or-

gana u BiH da se na op{teprihvatqiv

na~in obavi reforma odbrane. Pogo-

tovo Vojska Republike Srpske i weno

Ministarstvo odbrane ni~im nisu do-

prinijeli da budu tretirani na takav

na~in - naglasio je Stankovi}.

On smatra da nije bilo razloga za

ovakvo negirawe dosad postignutih re-

zultata koji su ocijeweni kao dobri i

za sve strane prihvatqivi. Sve stvo-

rene vojno-tehni~ke uslove, dodao je

on, NATO je prihvatio kao dovoqne za

prijem u Partnerstvo za mir.

- ^ak je i visoki predstavnik izja-

vio da reforma odbrane spada me|u

uspjehe koji obiqe`avaju pro-

{lu godinu - podsjetio je Stan-

kovi}.

Stankovi} isti~e da nije

ta~no, kako se navodi u odlu-

ci, da je produ`en mandat Ko-

misije za reformu odbrane.

- Definisan je novi

mandat. Da je rije~ o produ-

`ewu, onda bi Komisija

pomagala nadle`nim

strukturama da se

primijeni us-

postavqe-

ni sistem odbrane i prihva}ene refor-

me. U ovom slu~aju, rije~ je o izradi jed-

nog novog koncepta organizaci-

je odbrambenog siste-

ma u BiH - ocije-

nio je Stankovi}.

Ovaj zada-

tak, ista-

kao je on,

p o d r a z u -

mijeva da

bi Komi-

sija za

reformu

odbrane

t r e b a l o

da pripre-

mi izmjene

ustava, sta-

vqawe van

snage zakona

o odbrani i

vojsci Srp-

ske i

Federacije BiH i izra-

du novog zakona o odbra-

ni BiH.

Uslijedila bi, narav-

no, i promjena ni`ih

normativnih akata me|u

kojima je najzna~ajnija

odluka Predsjedni{tva

BiH o strukturi oru`a-

nih snaga BiH.

- Ovom odlukom, koliko sam primi-

jetio, visoki predstavnik je izmijenio

i uslove za prijem BiH u Partnerstvo

za mir, jer je definisao da je potrebno

napraviti jedinstvenu odbrambenu

strukturu, {to do sada nije tra`eno -

zakqu~io je Milovan Stankovi}.

Kada se sve ovo ima u vidu, dodao je

ministar odbrane, ma ko bio na wego-

vom mjestu, mora}e se obratiti Na-

rodnoj skup{tini Republike Srpske

i od we zatra`i odgovor na pitawe:

ima li smisla u~estvovati u radu

Komisije za reformu odbrane, ci-

jene}i, prije svega, zadatak defi-

nisan E{daunovom odlukom?

Ministar Stankovi} je po-

novio da niko iz Republike

Srpske nije prihvatio da se

tokom naredne dvije godine

u BiH formira jedinstve-

na vojska.

- Neko u BiH treba

da donese odluku o ula-

sku u NATO. Kao mini-

star, ali i roditeq

dva budu}a vojnika zala-

`em se da se ta odluka do-

nese na referendumu. Za-

{to bismo bili izuzetak u

odnosu na najve}i broj ze-

maqa koje su se prikqu~ile NATO -

kategori~an je Milovan Stankovi}.

On je istakao da su dosada{wom re-

formom u Vojsci Srpske napravqeni

krupni koraci koji su unaprijedili we-

nu organizaciju, `ivot i rad, a stvore-

ne su i pretpostavke da BiH postane

ozbiqan kandidat za ulazak u Partner-

stvo za mir.

¥ M. X.

HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD

Prognoza vremenaU jutarwim ~asovima bi}e toplije sa

maglom mjestimi~no. Tokom dana prete-

`no sun~ano, uz malu ili umjerenu obla~-

nost. Krajem dana i tokom no}i poste-

peno naobla~ewe. Jutarwa temperatura

od minus pet do osam, a najvi{a dnevna

od pet do 14 stepeni.

RIJE^ dana

- Da smo se dr`ali

deset Bo`ijih

zapovijesti,

ne bismo slu{ali

stotinu

Ameri~kih

- Nedeqko Bla`i}.

zz

Na de`urni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapa`awa, nedoumice i potra`iti odgovore na postavqena pitawaDe`urni telefon 212-848

DEMOKRATSKI NARODNI SAVEZ

PRIJEDOR - Demokratski narodni sa-

vez je odustao od predlagawa svog kandida-

ta za predsjednika nove vlade Republike

Srpske, izjavio je ju~e u Prijedoru predsjed-

nik ove stranke Marko Pavi}.

- Imaju}i u vidu ozbiqnost trenutka u

kome se nalazimo, prihvatili smo poziv

predsjednika Republike i potpisali Spo-

razum o principima usagla{enog politi~-

kog djelovawa, ali su nakon toga po~ele po-

litikantske igre u kojima ne `elimo u~e-

stvovati - rekao je Pavi}.

Najve}u odgovornost za sastav Vlade,

po Pavi}u, treba da snose tri vode}e poli-

ti~ke stranke, posebno one dvije koje su do-

vele do krize u kojoj se na{la Vlada Srp-

ske.

- Radi}emo na afirmisawu pozitivnih

principa iz Sporazuma o usagla{enom po-

liti~kom djelovawu koji smo potpisali,

ali }emo biti i kriti~ari onih koji odstu-

pe od tih principa i budu kr{ili ovaj spo-

razum - istakao je Marko Pavi}.

Potpredsjednik Demokratskog narod-

nog saveza Mirko Bawac izjavio je na{em

listu da je "predsjednik Republike Dragan

^avi} sada u najte`em polo`aju#.

- Predsjednik ^avi} sada poku{ava da

pomiri nepomirqivo. Svojom iskqu~ivo-

{}u i minirawem Sporazuma o usagla{e-

nom politi~kom djelovawu, Savez nezavi-

snih socijaldemokrata i Partija demokrat-

skog progresa podrili su temeqe politi~-

kog jedinstva Srba. Nismo htjeli da daqe

u~estvujemo u wihovim igrama i odustali

smo od kandidature - kazao je Mirko Ba-

wac.

¥ C. D. - N. D.

MINIRAN SPORAZUM

JEZIK I PISMOOdluka visokog predstavnika Pedija E{dauna

nije objavqena na srpskom jeziku. Na sajtu Kancela-

rije visokog predstavnika na{li smo je pod oznakom

"bosanski jezik#. Praksa nam govori da ovo nije je-

dina odluka visokog predstavnika koja se nije mogla

na}i na srpskom jeziku i srpskom, }irili~nom, pi-

smu.

VJERNA KOPIJAVojni analiti~ar Ostoja Bara-

{in ka`e da predlo`eni model je-

dinstvene vojske nije niza{ta. Ima-

ju}i u vidu wenu veli~inu i mogu}no-

sti, NATO od we ne bi imao koristi.

S druge strane, ona ne bi mogla da sa-

~uva suverenitet i teritorijalni in-

tegritet ni u slu~aju napada na BiH,

s obzirom na to da bi to mogle biti

samo susjedne zemqe.

- Ovo {to se predla`e nije ni{ta

drugo do vjerna kopija nekada{we Ju-

goslovenske narodne armije, za koju

se ispostavilo da nije mogla biti ga-

rant mira i opstanka zemqe. Ovdje

mo`e da djeluje samo jedna mala pro-

fesionalna jedinica, koja }e slu`i-

ti u po~asne svrhe i, na dobrovoqnoj

osnovi, odlazak u mirovne misije -

rekao je Ostoja Bara{in.

SAKANOdbor Narodne skup{tine Repu-

blike Srpske za pra}ewe rada orga-

na i ustanova u oblasti odbrane i

unutra{wih poslova Velimir Sakan

izjavio je Komisija za reformu od-

brane dobila zadatke koje treba da

uradi. Ali, naglasio je Sakan, weni

prijedlozi mora}e pro}i "ustavno

re{eto#, {to zna~i da }e posqedwu

rije~ imati Narodna skup{tina.

[TA DONOSI NOVA ODLUKA O REFORMI ORU@ANIH SNAGA

PEDI KROJI PA PREKRAJA

BRITANIJA

Kladio se na sebe

LONDON - Britancu Arturu Bestu, ko-

ji je u nedjequ postao stogodi{wak, ispla}e-

no je opklada, sklopqena prije 10 godina, da

}e "do`ivjeti stotu#, izvijestio je ju~e Tan-

jug.

On je dobio 7.370 funti (10.390 evra) za

opkladu, a telegram sa ~estitkama mu je po-

slala i kraqica Elizabeta II. Kladioni~ari nisu ba{ mnogo polagali

u wega - prognoze u wegovu korist iznosile

su 66 prema 1.

[to se recepta za dobijawe opklade ti-

~e, Bestov sin je izjavio da je wegov otac osta-

vio pu{ewe prije mnogo godina, a kad je ri-

je~ o pi}u, svake ve~eri popije malo viskija.

Ro|endansko slavqe organizovano je u

Bestovom rodnom selu [ruzberiju, u isto~-

nom dijelu Engleske, kojem je prisustvovala

i po~asna garda wegovog biv{eg puka sa ko-

jim je slu`io u Indiji i Burmi. ¥

Visoki predstavnik "previdio" da se BiH

sastoji od Republike Srpske i Federacije.Predlo`eni model jedinstvene vojske nijeniza{ta, ka`e Ostoja Bara{in

UZ ORU@JEI PRIRU^NIK

Strana 2.

NA ALIJINOJ STRANI

Strana 5.

\ETI]IMAMALO PARA

Strana 8.

KOCEM NA STRICA

Strana 12.

BU\EWE SAOSMIJEHOM

Strana 24.

1

EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830

EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830

Australija 036 AUD 1 1.127712 1.130538 1.133364

Kanada 124 CAD 1 1.200283 1.203291 1.206299

Danska 208 DKK 1 0.262396 0.263054 0.263712

Hrvatska 191 HRK 100 25.534639 25.598636 26.662633

Norve{ka 578 NOK 1 0.236592 0.237185 0.237778

Slovenija 705 SIT 100 0.813638 0.815677 0.817716

[vedska 752 SEK 1 0.215848 0.216389 0.216930

[vajcarska 756 CHF 1 1.260542 1.263701 1.266860

V. Britanija 826 GBP 1 2.762589 2.769513 2.776437

SAD 840 USD 1 1.495739 1.459739 1.467055

Srbija i

Crna Gora 891 CSD 100 2.464025 2.470200 2.476376

78000 Bawa Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: centrala 051/243-200 i 051/212-140, telefaks 051/212-830,

informacije 217-487, SWIFT: BLBABA22 E-mail: info@novablbanka.com Web: www.novablbanka.com

KURSNA LISTA

Zemqa [ifra

valute

Oznaka za

devize i

efekt. valutu

Jedinica

za devize

Kupovni

za devize

Sredwi

za devize

Prodajni

za devize

SDR (Special Drawing Rights) = USD 1.55301

broj 002

Kursevi iz ove liste primjewuju se

od 5.1.2005. godine

Kursevi u konvertibilnim

markama (BAM)

Milovan Stankovi}: Neka odlu~i Skup{tina

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

srijeda, 5. januar 2005.NOVOSTI

Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa

1945. godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazi

kao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#.

Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave Republike

Srpske sa srebrnim vijencem.

Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tine

Republike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992.

godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske.

Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: 212-844, 212-848; telefaks 211-759.

Telefon marketinga 212-004. Direktor Dru{tva 212-264, 212-263; telefaks 212-283.

e-mail: redakcija@glassrpske.com; marketing@glassrpske.com

Boro MARI], glavni i odgovorni urednik Boro LUBURI], direktor

AKCIONARSKO DRU[TVO

2

PALE - Republi~ko Mi-

nistarstvo unutra{wih poslo-

va i ministar u ostavci Dar-

ko Matija{evi} ne odstupaju

od stava o neophodnosti posto-

jawa MUP Srpske.

Ovo je poslije ju~era{weg

sastanka Kolegijuma MUP u

Palama rekao {ef kabineta

ministra unutra{wih poslova

Zoran Glu{ac.

Prema wegovim rije~ima,

ovakav stav zasnovan na pozici-

jama regulisanim Ustavom i za-

konom, za {ta je dobijena podr-

{ka Narodne skup{tine Srp-

ske.

Na ju~era{wem sastanku u

pro{irenom sastavu, kojoj su

prisustvovali ministar Mati-

ja{evi} i na~elnici centara

javne bezbjednosti i

uprava u republi~-

kom MUP, analizi-

ran je dosada{wi rad i

utvr|eni priorite-

ti u ovoj go-

dini.

- Prioritet su

mjere koje se od-

nose na saradwu sa

Ha{kim tribuna-

lom i hap{ewa op-

tu`enih za ratne

zlo~ine, borbu

protiv organizo-

vanog kriminala i

terorizma, o~uva-

we stabil-

nog jav-

nog reda i mira, kao i poboq{a-

we u svim oblastima koje su za-

konski zadaci MUP - naglasio

je Glu{ac.

Glu{ac je naglasio je da je

ju~era{wi sastanak iskori-

{}en kao dobra prilika da se

razmotre rezultati rada i zau-

zmu odre|eni stavovi o mjera-

ma koje }e se sprovoditi u na-

rednom periodu.

On je dodao da }e godi{wi

izvje{taj o radu biti sa~iwen

do kraja mjeseca, {to }e biti

prilika za detaqnije ocjene o

rezultatima lawskog rada.

Zamjenik na~elnika Upra-

ve za analitiku i informati-

ku u republi~kom MUP Mla-

den Petrovi} je mi{qewa da

rezultati rada u pro{loj godi-

ni pru`aju odre|ene garancije

da }e i kona~nom izvje{taj bi-

ti zasnovan na podacima koji

ukazuju da je stawe bezbjedno-

sti, javnog reda i mira i stepe-

na kriminaliteta zadovoqava-

ju}e. ¥ S. [EKARA

KOLEGIJUM MINISTARSTVA UNUTRA[WIH POSLOVA

USTAV GARANTUJE OPSTANAKOpstanak republi~kog MUPregulisan Ustavom i zakonom,rekao Zoran Glu{ac. Prioritetsaradwa sa Tribunalom

BERLIN - U kampovima me-

|unarodne teroristi~ke mre`e

"Al-Kaida# obuku je do sada, pre-

ma procjenama wema~ke Savezne

kancelarije za suzbijawe krimi-

nala, zavr{ilo oko 70 hiqada mu-

{karaca.

Ovo je danas u Hamburgu izja-

vila zvani~nik Kancelarije koja

se kao svjedok pojavila na obno-

vqenom su|ewu Muniru al Mota-

sadeku optu`enom za terorizam i

u~e{}e u organizovawu napada u

SAD 11. septembra 2001, prenije-

la je Beta.

Prema wenim rije~ima, u kam-

povima za obuku ekstremisti pro-

laze kroz islamsko {kolovawe i

obu~avaju se za rukovawe razli~i-

tim oru`jem.

Pored toga, islamisti tokom

obuke u~e i proizvodwu eksplozi-

va i savladavaju taktiku uli~ne i

borbe na otvorenom prostoru. Na

raspolagawu su im, prema navodi-

ma slu`benice Kancelarije, i pri-

ru~nici na arapskom jeziku.

U~esnicima kampova se, pre-

ma saznawima Kancelarije, poseb-

no obja{wava kako da se pona{a-

ju tokom policijskih saslu{awa

ili na su|ewu.

Marokanac Motasadek je qe-

tos na prvom su|ewu oslobo|en,

ali je u me|uvremenu protiv wega

otvoren novi postupak. ¥

KAKO SE OBU^AVAJU ^LANOVI "AL-KAIDE"

Uz oru`je i - priru~nik

PRAG - Centralni komitet

Konferencije evropskih crkava

uputio je sa sastanka u Pragu

o{tar protest albanskim vlasti-

ma koje nisu na vrijeme sprije~i-

le da se kontinuirani napadi na

pravoslavno stanovni{tvo i hra-

move zaustave i za{tite osnovna

qudska i vjerska prava svih sta-

novnika Albanije.

Iz Informativne slu`be

Srpske pravoslavne crkve saop-

{teno je da je sa sjednice javno-

sti upu}eno jasno upozorewe o

skrnavqewu pravoslavnih hramo-

va u Albaniji i kr{ewu osnov-

nih qudskih prava pravoslavnog

stanovni{tva, prenijela je Srna.

- Za kratko vrijeme, alban-

ski muslimani su devastirali zvo-

nik na crkvi u Cari, opqa~kali

Pravoslavni studentski kamp ko-

ji je otvoren pri crkvi Svetog

\or|a u Sarandi, a nisu se libi-

li ni da protjeraju kompletnu

pravoslavnu zajednicu koja `ivi

u crkvi u Permetu - navodi se u

saop{tewu. ¥

KONFERENCIJA EVROPSKIH CRKAVA

Upozorewe Albaniji

MODRI^A - Predstavnici

op{tine Modri~a ju~e su potpi-

sali nove ugovore o stipendirawu

studenata svih godina koji se {ko-

luju na fakultetima u Republi-

ci Srpskoj i Srbiji.

Potpise na ugovore ju~e je sta-

vilo i 65 studenata od prve do ~e-

tvrte godine studija kojima }e se

op{tinske stipendije dodjequju

prvi put.

Treba naglasiti da je op{ti-

na dodijelila stipendije svim stu-

dentima koji su podnijeli zahtjev

i to je, po svemu sude}i, rijetkost

ne samo u Republici Srpskoj ne-

go i {ire.

Iz buxeta op{tine Modri~a

u {kolskoj 2004/2005. godini sti-

pendira se 150 studenata koji na-

stavu poha|aju na vi{im {kolama

i fakultetima u Srpskoj, Fede-

raciji BiH i Srbiji i Crnoj Go-

ri.

Dodijeqeno je jo{ 20 stipen-

dija, ali one "miruju# jer studen-

ti nisu obnovili godinu u roku.

- Stipendija mi mnogo zna~i

i bi}e podsticaj i pomo} ku}nom

buxetu. Ovo je veoma lijep pri-

mjer kako se op{tina brine o bu-

du}im akademskim gra|anima - re-

kao je student wema~kog jezika

Slavi{a Borojevi}.

Sli~no misle i drugi studen-

ti, op{tinski stipendisti. @eq-

ka Blagojevi}, student u~iteq-

skog fakulteta u Bawoj Luci na-

gla{ava da }e znati da cijeni

gest op{tine.

- Stipendija je jo{ jedna oba-

veza, da vi{e i boqe u~imo, kako

bismo zavr{ili fakultete. Samo

na taj na~in }emo se odu`iti i

op{tini i roditeqima koji u nas

ula`u kao budu}e stru~wake - re-

kla je @eqka Borojevi}.

Za isplatu stipendija u 2005.

godini iz buxeta }e biti izdvo-

jeno oko 182 hiqade maraka. Pro-

sje~na stipendija iznosi 100 ma-

raka, dok se studentima sa pro-

sjekom ocjena iznad osam dodje-

quje i stimulacija od 30 odsto.

Na~elnik op{tine Modri~a

Mladen Kreki}, podsjetio je stu-

dente na ju~era{wem prijemu po-

vodom bo`i}nih i novogodi{wih

praznika na obaveze koje kao

"kreatori budu}nosti# imaju pre-

ma sebi, svojim roditeqima, ali

i op{tini Modri~a.

Posebno je nagla{ena va-

`nost onim studentima koji su

se odlu~ili za deficitarna zani-

mawa.

Wih dvadeset troje posveti-

li su se elektortehnici, matema-

tici, engleskom jeziku i u~iteq-

skom fakultetu.

¥ V. BLAGOJEVI]

OP[TINA POMA@E STUDENTE U MODRI^I POTPISANI UGOVORI O STIPENDIRAWU

BAWA LUKA - Predsjedni-

{tvo Srpske demokratske stran-

ke saop{tilo je ju~e da je ova

stranka spremna da podr`i ~la-

na Socijalisti~ke partije Ne|u

\uri}a za kandidata za predsjed-

nika Vlade Srpske.

- Pozivamo sve partije da za-

jedni~ki na|u rje{ewe za formi-

rawe nove Vlade Republike Srp-

ske - navodi Srpska demokratska

stranka.

U saop{tewu se dodaje da je

ova partija u svim pregovorima

do sada tra`ila da se postigne

politi~ko jedinstvo {est stra-

naka iz Srpske, potpisnica Spo-

razuma o principima usagla{e-

nog politi~kog djelovawa, ali da

im to nije uspjelo.

- Predlagali smo da sve pot-

pisnice sporazuma budu u vladi i

kao najboqe rje{ewe predlagali

da se za novog premijera izabere

nestrana~ka li~nost ili neko iz

Demokratskog narodnog saveza,

Socijalisti~ke partije ili Srp-

ske radikalne stranke Srpske.

Me|utim, nijedan na{ prijedlog

nije prihva}en od svih potpisni-

ca sporazuma - navodi Srpska de-

mokratska stranka.

Predsjedni{tvo ove partije

smatra da treba iskoristiti sve

mogu}nosti koje vode ka politi~-

kom jedinstvu. U Srpskoj demo-

kratskoj stranci o~ekuju da }e sve

potpisnice osjetiti da je "poli-

ti~ki ambijent toliko ozbiqan da

se rje{ewe mora na}i unutar naj-

sna`nijih politi~kih stranaka

iz Srpske#, kojoj }e ova stranka

dati svoj doprinos.

Osim toga, ~lanovi Predsjed-

ni{tva razgovarali su i o krizi

vlasti koja je uslijedila poslije

posqedwih mjera visokog pred-

stavnika Pedija E{dauna.

Zakqu~ili su da }e ova stran-

ka posredstvom svojih predstavni-

ka tra`iti na~in prevazila`e-

wa krize u Vladi Srpske i u Sa-

vjetu ministara BiH. ¥ N. D.

SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA

VE]INA Generalni sekretar Soci-

jalisti~ke partije @ivko Mar-

janac rekao je ju~e da Ne|o \u-

ri} ima ve}insku podr{ku 42

poslanika u Narodnoj skup{ti-

ni Republike Srpske.

- To nam je potvrdio pred-

sjednik Republike Srpske Dra-

gan ^avi} na sastanku koji smo

imali u ponedjeqak - istakao je

@ivko Marjanac.

Podr{ka Ne|i \uri}u

Sve~anost: Briga za mladost

NEVRIJEME U KALIFORNIJI

Oluja poslijesnijega

SAN FRANCISKO - Dok stanovnici

mnogih kalifornijskih gradova ~iste nasla-

ge dva metra snijega koji je napadao tokom vi-

kenda, nova oluja pogodila je Kaliforniju to-

kom no}i, {to je izazvalo zatvarawe glavnog

puta koji povezuje sjever i jug dr`ave.

Ogromne swe`ne padavine u skija{kim

centrima i planinskim gradovima na sjeveru

Sijera Nevade dostigle su vi{e od dva metra

tokom vikenda, javila je agencija DPA, pre-

nio je Tanjug.

Stanovnici tog dijela Kalifornije jo{

nisu ra{~istili snijeg, a nova oluja je ve}

donijela 50 centimetara snijega na planina-

ma i putevima oko Los An|elesa, pri ~emu

je "Long bi~# poplavqen. Meteorolozi su

predvidjeli novu oluju u utorak uve~e ili

srijedu prije podne.

Oluja je izazvana niskim vazdu{nim pri-

tiskom koji je krenuo od zaliva u Aqasci i

zaustavio se na sjeverozapadu Pacifika. ¥

BRISEL - Evropska unija

razmatra osnivawe me|unarod-

nih snaga za reagovawe u slu~aju

katastrofa poput azijskog cuna-

mija, izjavila je ju~e komesar za

spoqne odnose unije Benita Fe-

ro-Valdner.

Slu`bu za rje{avawe ova-

kvih kriza ~inilo bi oko pet hi-

qada stru~waka po izboru vla-

da, a wihov rad bi bio koordini-

san iz jedinstvenog centra.

- @eqela bih da vidim

Evropsku uniju kako razvija ka-

pacitete za anga`ovawe stru~-

waka, sa timovima za brzu inter-

venciju i pru`awe pomo}i, koji

bi bili u pripravnosti u slu~a-

ju katastrofa, po`ara i hitne

obnove - izjavila je Valdnerova

za "Fajnen{el tajms#, prenijela

je Srna.

Ona je rekla da bi ove snage

trebalo formirati {to prije i

dodala da bi bilo veoma dobro

ako bi one bile spremne do 2007.

godine.

Portparol Evropske komisi-

je odbio je da komentari{e ovaj

prijedlog, ali je rekao da }e wen

predsjednik Hoze Manuel Baroso

predstaviti ideje izvr{nog tije-

la unije na me|unarodnoj konfe-

renciji u Xakarti za dva dana. ¥

VRBAS - [teta od po`ara

koji je u no}iizme|u 1. i 2. januara

izbio u vrbaskoj {e}erani "Ba~-

ka#, koja posluje u sastavu MK gru-

pe, procewuje se na 1,5 miliona

evra, javila je Beta.

Prema prvom, nezvani~nom iz-

vje{taju protivpo`arne policije

iz Novog Sada, po`ar je u pogonu

za sitno pakovawe {e}era izazvan

kratkim spojem na elektri~nim in-

stalacijama.

- Vatra je progutala krovnu

konstrukciju magacina, izgorjeli

su pojedini transporteri sa vaga-

ma i o{te}eni su bunkeri za {e-

}er. O {teti se jo{ ne mo`e pre-

cizno govoriti, a komisija za pro-

cjenu po~ela je rad - rekao je Beti

tehni~ki direktor {e}erane "Ba~-

ka# Ratko Svorcan.

Pozivaju}i se na jo{ uvijek

usmene izvje{taje policije, Svor-

can je odbacio spekulacije da je

po`ar rezultat sabota`e.

[e}erana je poslije po`ara

nastavila redovnu proizvodwu, a

eventualni deficit {e}era na tr-

`i{tu bi}e nadokna|en iz tri pre-

ostale {e}erane "MK komerc#.

Izgorjeli pogon za sitno pako-

vawe {e}era izgra|en je 1930. go-

dine sa dosta drvene konstrukci-

je, {to je doprinijelo da se vatra

brzo {iri i zahvati kompletnu ma-

{insku opremu, transportne tra-

ke i viqu{kare koji su bili smje-

{teni u ovom pogonu. ¥

EVROPSKA UNIJA I KATASTROFE

Cunami kao opomena

POSQEDICE PO@ARA U VRBASKOJ [E]ERANI

[teta 1,5 miliona evra

Benita Fero-Valdner: Evropa u pripravnosti

Iz op{tinske kase ove godine }e se izdvojiti 182 hiqademaraka za 150 studenata. Ovo je ulagawe u budu}nost, rekaona~elnik op{tine Mladen Kreki}

Zoran Glu{ac: Izvje{taj do kraja mjeseca

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

srijeda, 5. januar 2005. DOGA\AJI 3

®N

VO

"AL

TER

" - S

TUD

IO

Me|unarodna Nova godina

je pro{la - ~eka se srpska. Do-

sta se pojelo, popilo, a i piro-

tehnika se nije {tedjela.

Mali{an iz Bawe Luke na-

stavqa sa novogodi{wim ra-

dostima.

¥ Du{an BORKOVI]

FOTO-VIJEST

Kole bezoptu`nice

BR^KO - Tu`ila{tvo

Br~kog jo{ nije podiglo op-

tu`nicu protiv Konstantina

Simonovi}a, zvanog Kole,

uhap{enog 28. decembra pro-

{le godine.

On je osumwi~en da je po-

~inio vi{e te{kih krivi~-

nih djela tokom proteklog ra-

ta dok je bio upravnik zatvo-

ra "Luka# u Br~kom.

- Optu`eni se nalazi u

pritvoru i optu`nicu ne tre-

ba o~ekivati tako brzo, jer ona

zavisi od hap{ewa druge oso-

be i jo{ mnogo drugih stvari

- rekao nam je javni tu`ilac

Zekerija Mujkanovi}.

On je dodao da Tu`ila-

{tvo o~ekuje hap{ewe i dru-

ge osobe osumwi~ene za ratne

zlo~ine, kako bi obje optu`ni-

ce bile istovremeno podignu-

te.

Prema wegovim rije~ima,

privedena osoba mo`e ostati

i do {est mjeseci u pritvoru

u toku istrage, do kada optu-

`nica mora biti podignuta. U

suprotnom, dodao je, osoba mo-

ra da bude pu{tena.

- Pritvor se prvobitno od-

re|uje na 30 dana a onda se tra-

`e odgovaraju}a produ`ewa od

suda - ka`e Zekerija Mujkano-

vi}.

¥ M. \.

PODVU^ENO

BAWA LUKA - Izvr{ni od-

bor Udru`ewa drvoprera|iva~a

republi~ke Privredne komore ju-

~e se usprotivio odluci Upravnog

odbora preduze}a "Srpske {ume#

o poskupqewu drvnih sortimena-

ta i zatra`io da se obustavi we-

na primjena.

Na osnovu pomenute odluke,

drvni sortimenti bi od 1. januara

ove godine trebalo su da poskupe

u prosjeku za deset odsto.

Prema obrazlo`ewu predstav-

nika "Srpskih {uma#, jedan od raz-

loga za poskupqewe su pove}ani

tro{kovi eksploatacije {uma.

Predsjednik Izvr{nog odbora

Udru`ewa drvoprera|iva~a Mi-

{o Ili} ka`e da su oni iznena|e-

ni i zate~eni odlukom "Srpskih

{uma# i da nisu u mogu}nosti da

prihvate predvi|eno poskupqewe.

- Smatramo da sprovo|ewe od-

luke treba zaustaviti na odre|e-

no vrijeme kako bi se na partner-

ski na~in na{lo prihvatqivo rje-

{ewe za obje strane. U protivnom,

drvoprera|iva~ka preduze}a ne}e

mo}i da obezbje|uju tako skupu si-

rovinu. To bi za mnoga od wih mo-

glo da zna~i i prestanak proiz-

vodwe - rekao je Ili}.

On je dodao da je ve} sada do-

{lo do zastoja isporuke {umskih

sortimenata za preradu, jer "Srp-

ske {ume# tra`e da se prije toga

potpi{u ugovori u kojima su ve}

unesene nove vi{e cijene.

Nezadovoqstvo pomenutom od-

lukom "Srpskih {uma# izrazio je,

pored ostalih i predstavnik dr-

voprera|iva~a sarajevsko-roma-

nijskog regiona Radomir Petro-

vi}.

On je naglasio da su drvni sor-

timenti strate{ki proizvod i da

odluka o wenom poskupqewu na

po~etku poslovne godine mo`e da

potpuno blokira rad drvoprera-

|iva~ke industrije u Srpskoj.

Vlasnik i direktor preduze}a

za proizvodwu paleta i elemena-

ta za drvnu ambala`u "Polko-

merc# iz Petrova Zlatko Polu-

gi} najavio je, pored ostalog, da

}e sirovinu nabavqati u inostran-

stvu ukoliko se ne stopira odlu-

ka o pove}awu cijene doma}e siro-

vine.

U~estvuju}i u radu ju~era{weg

sastanka republi~ki ministar po-

qoprivrede, {umarstva i vodopri-

vrede u ostavci Rodoqub Trkuqa

je objasnio da Vlada utvr|uje samo

minimalne cijene {umskih sorti-

menata ispod kojih se oni ne mogu

da prodaju.

- Ukoliko analiza poka`e da

bi nove cijene mogle da izazovu

velike lomove u drvoprera|iva~-

koj industriji, spremni smo da uti-

~emo na upravu i poslovodstvo

"Srpskih {uma# da izvr{e korek-

ciju cijena - rekao je Rodoqub Tr-

kuqa.

¥ M. MIQU[

DRVOPRERA\IVA^I NEZADOVOQNI ODLUKOM "SRPSKIH [UMA"

PO OBLOVINU U INOSTRANSTVO?Nove cijene sirovine ve}e u prosjeku za deset odstoi prijete blokadom proizvodwe. Izlaz u uvozu. Ho}e liodluka o poskupqewu biti povu~ena

IZ VLADE SRBIJEPOTVR\ENO

E{daun kodKo{tunice

BEOGRAD - Visoki pred-

stavnik za BiH Pedi E{daun

razgovara}e danas u Beogradu

sa najvi{im zvani~nicima Sr-

bije i dr`avne zajednice, javi-

la je Beta.

Kako je najavqeno iz vlade

Srbije, E{daun }e se danas po-

podne sastati sa premijerom Sr-

bije Vojislavom Ko{tunicom.

Poslije toga predvi|en je

susret sa ministrom spoq-

nih poslova Srbije i

Crne Gore Vukom

Dra{kovi}em.

E{daun bi u

Beogradu trebalo

da razgovara i sa

predsjednikom

Srbije Borisom

Tadi}em.

¥

BAWA LUKA

- Povodom predsto-

je}eg pravoslavnog

Bo`i}a, "Telekom

Srpske# ju~e je u

Bawoj Luci orga-

nizovao prijem za

predstavnike jav-

nih glasila.

Pozdravqaju-

}i novinare, generalni direktor

Slavi{a Kruni} istakao je da je

"Telekom# jedna od najuspje{nijih

kompanija u pro{loj godini.

On je dodao da je modernizova-

na fiksna i mobilna mre`a i po-

ve}an broj pretplatnika, a uvede-

ni su i novi servisi.

- Iako je u toku izrada godi-

{weg izvje{taja, procijeweno je da

smo ostvarili 97 odsto prihoda,

odnosno 98 odsto rashoda, {to zna-

~i da je poslovni rezultat u 2004.go-

dini ostvaren sa 95 odsto - rekao

je Kruni}.

Protekle godine, prema wego-

vim rije~ima, "Telekom Srpske#

suo~io se sa brojnim privrednim i

politi~kim ograni~avaju}im fak-

torima.

- I pored svega "Telekom Srp-

ske# uspio je da ostvari svoje pla-

nove - rekao je generalni direktor

ovog preduze}a Slavi{a Kru-

ni}.

¥ D. B.

PRIJEDOR - Otpu{teni rad-

nici "Novih rudnika Qubija#

upozorili su ju~e rukovodstvo

preduze}a da do 24. januara mora-

ju da sprovedu u djelo nalog Mi-

nistarstva rada i bora~ko-inva-

lidske za{tite i Republi~ke in-

spekcije rada.

Oni su na konferenciji za no-

vinare ispred upravne zgrade na-

javili da }e, ukoliko se to ne

ostvari, "blokirati direkciju, za-

posjesti sve kancelarije i dati

otkaze rukovodstvu#.

Otpu{teni radnici istakli

su nezadovoqstvo prekju~era-

{wim razgovorom sa predstavni-

kom kompanije "LNM# Murari-

jem Mukarxijem, ve}inskim vla-

snikom "Novih rudnika Qubija#.

Wihov predstavnik Milenko

Kobas rekao je da se "od Mukarxi-

ja mogla ~uti ista pri~a koju je ra-

nije pri~ao direktor Jela~a#.

- Nama vrijeme isti~e. Ne mo-

`emo ~ekati odgovore na `albe,

na ~emu insistira Mukarxi. Tra-

`imo da se stopiraju rje{ewa o

otkazima dok se ne isplate zao-

stala primawa i otpremnine i iz-

mire svi doprinosi - rekao je Ko-

bas i dodao:

- Oni se i daqe dr`e pri~e o

odga|awu izmirewa doprinosa,

me|utim to nas ne zanima, jer je re-

program predvi|en do 2011. godi-

ne. Poslije otkaza automatski vi-

{e nemamo ni{ta sa ovim predu-

ze}em.

Prema wegovim rije~ima, rad-

nici ne tra`e ni{ta vi{e do ono

{to su nalo`ili Ministarstvo

rada i socijalne za{tite i repu-

bli~ki inspektor rada: da se u ro-

ku 30 dana otklone sve nepravil-

nosti u rje{ewima o prestanku

radnog odnosa, isplate zaostala

primawa, reguli{u otkazni roko-

vi prema radnom sta`u i izmire

doprinosi za otpu{tene radnike.

- Kada to bude rije{eno bez

ikakvih problema uze}emo rje{e-

wa o otkazu i oti}i iz preduze}a

- ka`e Kobas.

Mnogo je nepravilnosti, ka-

`e on, u~iweno kada je rije~ o

otpremninama

- I ja sam o{te}en jer umjesto

3.500 hiqade maraka, dobio sam

rje{ewe o 700 maraka otpremni-

ne - rekao je predstavnik otpu-

{tenih radnika.

O ishodu prekju~era{wih

pregovora Milenko Kobas je, ka-

`e, obavijestio i predsjednika

granskog Sindikata rudara i me-

talaca Obrada Belenzadu.

- Belenzada tvrdi da mu je

direktor Jela~a rekao da se pi-

tawa radnika postepeno rje{ava-

ju. ^iwenica je da je trideset rad-

nika dobilo otpremnine, ali su

iznosi mizerni. Tako je radnik sa

16 godina sta`a dobio svega 600

maraka. To je poni`avaju}e - mi-

{qewa je Kobas.

Milan Grbi}, jedan od otpu-

{tenih radnika "Novih rudnika

Qubija# proveo je u ovom predu-

ze}u 38 godina.

- Ostao sam bez posla, ali i

svega onoga {to su drugi u ovom

preduze}u ostvarili. U tom peri-

odu nisam dobio ni kredit, ni

stan, a ni stipendije za djecu. Evo

pred kraj radnog vijeka dobio sam

otkaz, zar to nije sramota - pita

Grbi} i dodaje da za svoj status ne

krivi Mukarxija ve} Vladu i po-

liti~are koji su "dopustili da se

ovako postupa sa radni~kom kla-

som#.

I Drago Kantar je isti broj

godina radio u ovom preduze}u.

Punih 29 proveo je u Rudniku u ko-

jem mu je, kako ka`e radio i djed.

On tvrdi da je 70 novih radnika

primqeno u preduze}e i to na ona

mjesta za koja su ve} postojali

kvalifikovani radnici.

¥ P. [PADI]

OTPU[TENI RADNICI "NOVIH RUDNIKA QUBIJA" UPOZORILI

NEMA VI[E ^EKAWA

BAWA LUKA - Predsjednik

republi~kog parlamenta Du{an

Stoji~i} uputio je, povodom Bo-

`i}a, ~estitku svim gra|anima

Republike Srpske pravoslavne

vjeroispovijesti.

- U ime Narodne skup{tine

Republike Srpske i svoje li~no

ime upu}ujem vam iskrene ~estit-

ke i najboqe ̀ eqe povodom najra-

dosnijeg hri{}anskog praznika -

Bo`i}a. @elim da u ovim te{kim

vremenima punim novih izazova

i isku{ewa dan Hristova ro|e-

wa obasja put mira, razumijeva-

wa i me|usobnog uva`avawa i une-

se u sve na{e domove radost i sre-

}u. Hristos se rodi - ka`e se u

~estitki Du{ana Stoji~i}a.

¥ R. [.

BO@I]NA ^ESTITKA DU[ANA STOJI^I]A

Radost na putu mira

\

PRIJEM U "TELEKOMU SRPSKE"

Godina uspjeha

UDRU@EWE TRGOVACA NAFTOM SRPSKE

BAWA LUKA - Predsjednik

Udru`ewa trgovaca naftom Re-

publike Srpske Vuka{in Vojino-

vi} najavio je do kraja januara po-

jeftiwewe goriva za jo{ deset

feninga.

U tom slu~aju nafta i benzin

ko{tali bi 1,35 odnosno 1,40 ma-

raka.

- S obzirom na to da je u no-

vembru cijena "dizela# na pumpa-

ma bila 1,60 maraka, to bi bilo po-

jeftiwewe za ukupno 25 feninga

- objasnio je Vojinovi}.

Kao razlog za mogu}e pojefti-

wewe goriva, Vojinovi} je naveo

pad cijene sirove nafte na svjet-

skom tr`i{tu sa 55 na 38 dolara

po barelu i "ohrabruju}e najave

Savjeta ministara BiH da }e po-

dr`ati kontinuiran rad Rafine-

rije u Bosanskom Brodu#.

- Tome u prilog ide i ~iweni-

ca da je prikupqawem indirekt-

nih poreza na jedinstveni ra~un

uklowena komplikovana proce-

dura u trgovini izme|u Republi-

ke Srpske i Federacije BiH. Ne-

ma vi{e smetwi za kupovinu naf-

te u Rafineriji od strane fede-

ralnih distributera, {to bi uz

kontinuiranu proizvodwu dove-

lo i do smawewa cijena proizvo-

da u brodskoj rafineriji - dodao

je Vuka{in Vojinovi}.

¥ D. V. M.

Cijena opet pada?

Vuka{in Vojnovi}: Pojeftiwewe do krajajanuara

Ukoliko rukovodstvo preduze}a ne sprovede nalogerepubli~kog inspektora rada, najavqena blokadaupravne zgrade. Niske otpremnine

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

srijeda, 5. januar 2005.DOGA\AJI4BAWA LUKA - Fond penzij-

skog i invalidskog osigurawa Re-

publike Srpske dostavio je ju~e

po{ti ~ekove za isplatu dijela

duga po osnovu neispla}enih pen-

zija iz 2000. godine, a dat je i na-

log bankama.

Ovo je za "Glas Srpske# po-

tvrdio direktor republi~kog

Fonda PIO Slavko Ba{i}.

Portparol Ministarstva

finansija Radmila Mihi} rekla

je ju~e da se poslovi oko preba-

civawa novca Fondu PIO u iz-

nosu od 12 miliona maraka, nami-

jewenih za isplatu dijela duga po

osnovu neispla}enih penzija iz

2000. godine, privode kraju i da

}e do kraja radnog vremena to bi-

ti u~iweno.

Ba{i} obja{wava da zbog

praznika isplata dijela duga iz

2000. godine ide usporenim tem-

pom i navodi da penzioneri taj

iznos mogu da o~ekuju u narednim

danima. ¥ R. [.

FOND PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURAWA

Izmirewe dijela duga

BIJEQINA - Centru za so-

cijalni rad u Bijeqini pro{le

godine je podneseno 130 zahtjeva

za poku{aj mirewa u brakora-

zvodnom postupku - rekla je ju~e

Srni socijalni radnik Centra

Milka Maksimovi}.

Ona je navela da je Centar

nadle`an za razmatrawe zahtje-

va za pomirewe samo u brakovi-

ma u kojima ima djece, a pro{le

godine je u porodicama u brako-

razvodu bilo 202 djece.

- Kao naj~e{}i uzrok razvo-

da partneri navode neslagawe

karaktera i alkoholizam - re-

kla je Maksimovi}eva.

Psiholog Centra Cvijanka

Raki} ka`e da je primjetan bla-

gi porast fiktivnih brakorazvo-

da, gdje se supru`nici razvode

kako bi mogli da sklope brako-

ve u inostranstvu.

Ona je navela da je Centar za

socijalni rad u pro{loj godini

registrovao oko 70 slu~ajeva na-

siqa u porodici, {to je jedan od

uzroka razvoda.

- @rtve nasiqa same se obra-

}aju Centru za socijalni rad ili

preko MUP - ka`e Cvijanka Ra-

ki}. ¥

BAWA LUKA - Organizato-

ri koncerata u Republici Srp-

skoj, koji nisu ovjeravali ulazni-

ce u Poreskoj upravi, pro{li su

- neka`weno.

Ovu ~iwenicu portparol Po-

reske uprave Republike Srpske

Qiqana Forca obja{wava propu-

stom u Zakonu o estradnoj djelat-

nosti, u kojem nije propisana ka-

znena odredba za organizatore ko-

ji ne ovjere ulaznice. Kontrola

prometa ovjerenih ulaznica za

koncerte u nadle`nosti je Pore-

ske uprave.

- U Isto~nom Sarajevu kao or-

ganizator pojavquje se diskoteka

"Enigma# iz Pala, koja nema odo-

brewe i mi{qewe Udru`ewa

estradnih umjetnika, a koja proda-

je ulaznice koje nisu prethodno

ovjerene od strane Poreske upra-

ve - isti~e Forca.

Stupawem na snagu Zakona o

estradnoj djelatnosti, Poreska

uprava je prikupila potrebne po-

datke o organizatorima i izvo|a-

~ima.

- Zakonom o estradnoj djelat-

nosti propisano je da svaki orga-

nizator koji je registrovan za iz-

vo|ewe javnih estradnih progra-

ma, uredno numerisane karte pe~a-

tira u Podru~noj jedinici Pore-

ske uprave na ~ijoj teritoriji se

organizuje koncert, obja{wava

Forca.

U Bawoj Luci se kao organi-

zatori koncerata pojavquju Ra-

dio-televizija Republike Srpske,

"Miqu{ pumpe#, "S. K. C# i DOO

"Krijcos#. Forceova navodi da su

organizatori u Bawoj Luci lani

ovjerili 15.801 ulaznica.

U Doboju se kao organi-

zatori pojavquju "BN te-

levizija#, DOO "Xun-

gla#, DOO "Pla-

waks# i Direkcija

"Mis BiH#. Od

strane ovih orga-

nizatora ovjere-

no je 5.133 kara-

ta u vrijednosti

od 31.841 maraka.

Podaci o pe-

~atirawu ula-

znica i organi-

zatorima pod-

r u ~ n i

c e n -

tri

Prijedor, Trebiwe i Bijeqina

nisu dostavili u sjedi{te Pore-

ske uprave, tako da smo ostali

uskra}eni za informaciju o even-

tualnim nepravilnostima u or-

ganizovawu koncerata u ovim

gradovima.

Koliko je poreza po osnovu

organizovawa i prodaje ulaznice

prikupqeno u pro{loj godini, u

Poreskoj upravi nisu mogli da ka-

`u.

Obra~un i uplata poreza na

prihode od autorskih prava za iz-

vo|ewe estradnih programa, pro-

pisan Zakonom o porezu na doho-

dak gra|ana, kontroli{e se u

okviru redovnih aktivnosti Po-

reske uprave.

- Naredbom o uplatnim ra~u-

nima prihoda propisano je da se

na jednu {ifru prihoda upla}uje

porez na prihode od autorskih

prava, patenata i tehni~kih una-

pre|ewa, pa samim time nije mo-

gu}e odrediti dio koji se odnosi

pojedina~ne obaveze - obja{wava

Qiqana Forca. Ona je napomenu-

la da su organizatori koncerata

du`ni da za obavqene usluge ob-

ra~unaju i plate porez na promet

usluga. ¥ D. VRHOVAC

MIHAJLOVI]

CENTAR ZA SOCIJALNI RAD U BIJEQINI

Mirewe i razvodi

GRADI[KA - Na~elnik

Odjeqewa za pravne i kadrovske

poslove Policijske stanice Gra-

di{ka Muhiba Pani} o~ekuje da

}e krajwi rok za zamjenu li~nih

dokumenata, 28. februar, biti

produ`en, jer dosada{wom di-

namikom do tog roka svi gra|a-

ni Gradi{ke ne}e mo}i zamije-

niti li~na dokumenta.

Ona je izjavila Srni da je

do sada izdato oko 16.000 li~-

nih karata i 8000 voza~kih do-

zvola.

Prema posqedwim podaci-

ma Kancelarije za implementa-

ciju CIPS projekta u Gradi-

{ci, u decembru je zamijeweno

1800 li~nih karata i 847 voza~-

kih dozvola. ¥

SARAJEVO - Predsjednik

Spoqnotrgovinske komore BiH

Milan Lovri} upozorava na stal-

ni deficit u spoqnotrgovinskoj

razmjeni, koji je u 2003. godini do-

stigao oko 14 milijardi evra.

- Tako je nastavqeno i u 2004.

godini, i pored ~iwenice da izvoz

raste br`e po stopi od 28 odsto, od

uvoza od 11 odsto, dok ukupna spoq-

notrgovinska razmjena BiH raste

po stopi od 14 odsto, precizirao je

Lovri} u intervjuu Srni i upozo-

rio da "deficit i daqe raste, {to

treba sve da zabrine.

Prema wegovoj procjeni, spoq-

notrgovinski deficit u pro{loj

godini prema{i}e planiranih 6,5

milijardi maraka.

- Deficit za 2004. godinu si-

gurno }e biti ve}i, jer je BiH uvo-

zno zavisna zemqa - objasnio je Lo-

vri}.

On o~ekuje da }e se odre|enim

redukcijama u sferi uvoza, afir-

macijom izvoza, ali i aktivira-

wem doma}ih resursa koji predsta-

vqaju ekonomski potencijal BiH,

mo}i uticati na ovaj izrazito ne-

povoqan status privrede u BiH.

- Smatram da neki novi pozi-

tivni signali u 2005. godini mogu

dodatno ubla`iti ovaj veliki de-

ficit koji sigurno ne}e mo}i da

se odr`i kao ne{to {to prakti~-

no predstavqa om~u o vratu privre-

de BiH - rekao je Lovri}.

On je pojasnio da se ti pozitiv-

ni signali odnose na po~etak kon-

solidacije metalne industrija u

BiH, tj. intenzivirawe pokreta-

wa integralne proizvodwe ~eli-

ka u @eqezari Zenica, {to }e bi-

ti zna~ajan zamajac prerade meta-

la, a posebno u sferi automobil-

ske industrije, gdje su doma}e kom-

panije i auto-ku}e regionalni li-

deri u proizvodwi autodijelova i

opreme.

Predsjednik STK BiH ukazao

je i na druge resurse u BiH koji

treba da budu boqe iskori{}eni,

nagla{avaju}i poziciju drvne in-

dustrije, koja ima odre|enu ravno-

te`u u spoqnotrgovinskoj razmje-

ni, mada je rije~ o izvozu proizvo-

da ni`e faze izrade poput sirove

gra|e, dok u uvozu i daqe domini-

raju finalni proizvodi poput na-

mje{taja.

I tekstilna industrija, ka`e

Lovri}, ima zna~ajan udio u izvo-

zu, ali su to uglavnom lon-poslo-

vi, zbog ~ega je neophodno da doma-

}i tekstilni kapaciteti sna`ni-

je krenu u stvarawe vlastitog bren-

da i vlastitih kreacija.

On je podvukao da ova privred-

na grana tra`i ve}u brigu dr`ave,

jer je rije~ o radno-intenzivnoj

oblasti gdje zapo{qavawe radne

snage predstavqa va`an doprinos

ukupnoj stabilnosti u zemqi, i

zbog ~ega ni taj sektor ne smije bi-

ti zanemaren.

Lovri} je konstatovao da je

energetski sektor povoqan za pri-

vredu BiH, jer postoje vi{kovi

energije, koji i daqe mogu biti

uve}avani izgradwom novih kapa-

citeta poput hidroelektrana ili

termoelektrana a, kako je rekao,

ne treba zapostaviti ni turisti~-

ke potencijale BiH.

Kao jednu od zna~ajnijih pre-

preka intenzivnijem privrednom

rastu BiH Lovri} je naveo primjer

lo{e i nedovoqno izgra|ene in-

frastrukture, {to se posebno od-

nosi na ̀ eqeznice u BiH, koje ap-

solutno ne}e mo}i da "isprate# na-

javqeno aktivirawe integralne

proizvodwe ~elika u Zenici, koja

mo`e da dosegne vi{e od dva mili-

ona tona robe, {to automatski po-

vla~i nekoliko puta vi{e tona ro-

ba u transportu, ~ak oko pet do

{est miliona tona roba ili siro-

vina.

- O~igledno da ̀ eqezni~ka in-

frastruktura, koja je nominovana

za ovu vrstu prevoza, nije u situa-

ciji i ne prati ritam onoga {to se

doga|a u Zenici, pa mislim da na

ovom problemu treba poraditi hit-

no - rekao je Milan Lovri}. ¥

BR^KO - U protekloj godi-

ni je u Odjeqewu za javni regi-

star u Vladi distrikta Br~ko, u

~ijoj je nadle`nosti rad mati~-

nih slu`bi, katastra, te izdava-

we li~nih dokumenata, drugih

uvjerewa i ovjera, obra|eno oko

250 hiqada predmeta, {to je za

20 hiqada vi{e nego u 2003. go-

dini - rekao je ju~e Srni {ef

Odjeqewa Nikola Risti}.

Kada je u pitawu evidencija

mati~nih slu`bi, Risti} isti~e

da je u 2004. godini u kwigu ro|e-

nih upisano 2.058, a 2003. godine

1.483 lica.

U protekloj godini u Br~kom

je zakqu~eno 999 brakova, {to je

za 351 vi{e u odnosu na 2003. go-

dinu, dok je u kwigu umrlih izvr-

{eno 908 upisa, ili 107 mawe ne-

go prethodne godine. Risti} je

istakao da u {alter sali nema

gu`ve i da gra|ani bez du`eg za-

dr`avawa mogu dobiti sva tra-

`ena dokumenta iz nadle`nosti

ovog odjeqewa.

On je najavio da }e Podo-

djeqewe za li~na dokumenta,

koje se nalazi u krugu biv{e

kasarne u centru grada, nasta-

viti sa radom u dvije smjene,

kako bi gra|ani na vrijeme mo-

gli do}i do novih li~nih kara-

ta, paso{a ili voza~kih dozvo-

la. ¥

BAWA LUKA - Struja u bawa-

lu~koj fabrici "Jel{ingrad# po-

krenu}e ma{ine 9. januara. Tada }e

biti ukqu~ena ovom preduze}u, na-

javio je ju~e predsjednik Konfede-

racije sindikata Republike Srpske

Obrad Belenzada.

"Elektroprivreda# je zbog neiz-

mirenih dugovawa za o teku}e po-

tro{we u novembru, krajem pro{log

mjeseca obustavila snabdijevawe

elektri~nom energijom u "Jel{in-

gradu#. Ova fabrika za struju dugu-

je 2,5 miliona maraka. Ovaj dug re-

programiran je na pet godina, a mje-

se~na rata je 47 hiqada maraka.

- Poslovodstvo "Jel{ingrada#

sporazumjelo se sa "Elektropri-

vredom# da pla}aju dug od 90 hiqa-

da maraka koliko iznose obaveze za

redovnu teku}u potro{wu struje i

poslije toga slijedi ponovno ukqu-

~ewe na elektromre`u - rekao je

Belenzada.

Dodaje da je zbog 15-dnevnog pre-

kida u snabdijevawu elektri~nom

energijom prouzrokovana velika

{teta u proizvodwi "Jel{ingrada#,

napomiwu}i da je stav Sindikata da

Vlada Republike Srpske i "Elek-

troprivreda# grije{e zbog iskqu-

~ewa struje velikim privrednim si-

stemima koji imaju tr`i{te.

- Preduze}ima treba dati {an-

su da rade, a dugovawa za struju ukqu-

~uju}i i potra`ivawa po osnovu ka-

mata treba pretvoriti u akcije pred-

uze}a i prodati na berzi - tvrdi Be-

lenzada.

U granskom Sindikatu energe-

tike koji je tako|e ~lan Konfede-

racije podr`ali su zahtjev o pre-

tvarawu dugovawa za elektri~nu

energiju u akcije, ali ne i zahtjev za

otpisom ovih potra`ivawa {to za-

govara Savez sindikata Republike

Srpske.

- Elektroprivreda je po osnovu

raznih dugovawa otpisala 63 mili-

ona maraka duga potro{a~ima i mi-

slimo da ne postoje uslovi za novi

otpis. Umjesto toga, Vlada mo`e

preduzeti odgovaraju}e mjere za o`i-

vqavawe proizvodwe u preduze}i-

ma kako bi se omogu}io wihov neo-

metan rad - rekao je predsjednik Sin-

dikata energetike Mirko \uki}.

U Konfederaciji sindikata na-

glasili su da je u Republici Srpskoj

potrebno {to prije izabrati novu

Vladu kako bi se krenulo sa reali-

zacijom Akcijskog plana za o`ivqa-

vawe proizvodwe i obezbje|ivawem

sredstava za socijalni program.

U ovoj sindikalnoj asocijaciji

protive se ste~aju preduze}a koji

prema mi{qewu rukovodstva Kon-

federacije, "ima za ciq da se o{te-

te radnici i povjerioci, odnosno da

se preduze}a rije{e vi{kova rad-

nika bez isplate otpremnina i dru-

gih nadoknada.

¥ M. MILUNOVI]

GRADI[KA

Kratak rok za dokumenta

KONTROLA ORGANIZOVAWA KONCERATA U REPUBLICI SRPSKOJ

SVIRKA BEZ PE^ATAU Zakonu o estradnoj djelatnosti nije propisanakaznena odredba za organizatore koji ne ovjereulaznice. Kontrola prometa ovjerenih ulaznicaza koncerte je u nadle`nosti Poreske uprave

ESTRADA Kontrola nad sprovo|ewem Zakona o estrad-

noj djelatnosti u nadle`nosti je Ministarstva

prosvjete i kulture Republike Srpske. Port-

parol ovog Ministarstva Du{ka Goli} kaza-

la je da je slu`benik koji je u~estvovao u izra-

di ovog zakona zauzet, zbog ~ega ju~e nismo do-

bili komentar o primjeni i eventualnim

mawkavostima pomenutog zakona.

DEFICIT U SPOQNOTRGOVINSKOJ RAZMJENI BiH

Uvoz milijarde evraSpoqnotrgovinski deficit u 2003. godini prema{io je planiranih 6,5 milijardi maraka,a u 2004. godinio bi}e i ve}i

REGION- Ugovorom o slobodnoj tr-

govini stvorene su mogu}nosti

da BiH bez carina izvozi u ze-

mqe u regionu, ali ve}ina, od-

nosno vi{e od 90 odsto tih od-

nosa, zavr{ava sa na{im susje-

dima Hrvatskom i Srbijom i

Crnom Gorom, {to zna~i da

ostale zemqe nisu dovoqno ob-

ra|ene - ka`e predsjednik Mi-

lan Lovri}. On ocjewuje da su

razlozi za to preferencijalni

sistem tr`i{ta Evropskoj uni-

ji, ali i neizgra|enost insti-

tucija koje bi trebalo da pra-

te kvalitet robe iz BiH.

Br~ko: Rije{eno 250 hiqada zahtjeva

Gu`va kod mati~ara

KONFEDERACIJA SINDIKATA REPUBLIKE SRPSKE

STRUJA TE^E U "JEL[INGRAD" Ova fabrika za struju duguje 2,5 miliona maraka.Dug je reprogramiran na pet godina, a mjese~na rata je47 hiqada maraka

"Jel{ingrad": Po~iwe proizvodwa

Qiqana Forca: Propusti u zakonu

ADMINISTRACIJA BR^KO DISTRIKTA

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

srijeda, 5. januar 2005. POLITIKA 5

ISTO^NO SARAJEVO - Novo-

godi{wom porukom Bo{wacima - {ta

i kako treba da rade da bi dobili dr-

`avu u kojoj }e se najvi{e pitati -

visoki predstavnik me|unarodne za-

jednice Pedi E{daun ponovo je uz-

burkao duhove u BiH, pogotovo u Re-

publici Srpskoj.

- Time {to je poslao posebne po-

ruke svakom narodu, visoki predstav-

nik je dokazao da se ne zna baviti po-

litikom, niti vlada politi~kom i

drugom situacijom u BiH - izri~it je

dr Bo`idar Avlija{.

On smatra da E{daun "samo dovr-

{ava zapo~eti posao nekih me|una-

rodnih krugova, koji ̀ ele da potpuno

uni{te BiH i wene narode i stoga mu

je davno bilo vrijeme da ode odavde#.

- Republika Srpska je nastala pra-

vednom borbom i voqom srpskog naro-

da. Srbi nisu "podstanari# u BiH, ka-

ko ih E{daun vidi i predstavqa. Na-

ma nema ko {ta da poklawa, pa ni Bo-

{waci, jer mi tra`imo samo ono {to

je na{e i na {ta, prema svim me|una-

rodnim uzusima, imamo pravo - ka`e

Avlija{.

On se pita otkuda pravo visokom

predstavniku da se ovako obra}a na-

rodima u BiH, jer, kako ka`e, "Hrva-

ti se nemaju ~ega i koga bojati, kada

`ive na svojoj zemqi, a od Bo{waka

ne treba dare`qivost, jer to nisu

wihovi darovi, niti se oni trebaju

najvi{e pitati, kako je rekao E{da-

un#.

- On daje za pravo Aliji Izetbe-

govi}u i time se potpuno svrstao na

stranu Stranke demokratske akcije

- izri~it je Avlija{.

On je dodao da "E{daun treba od-

mah da ode ku}i, da tamo od [kotske,

Engleske, Velsa i obje Irske pravi

jednu dr`avu sa jednom vojskom, jed-

nom policijom, jednim poreskim i

pravnim sistemom... A nama neka osta-

vi da sami pravimo dr`avu kakvu ho-

}emo, a ne}emo odbiti pomo}, odno-

sno posredovawe razumnih evropskih

i svjetskih politi~ara#.

- Smetwa napretku BiH nije Re-

publika Srpska, nego ustavni pore-

dak Federacije BiH. Preporu~io bih

visokom predstavniku da se najprije

u woj sredi stawe. Poslije toga, Repu-

blika i Federacija BiH lako bi se do-

govorile o svemu - zakqu~io je dr Bo-

`idar Avlija{.

Da je neprimjereno slati ovakve

poruke i to posebno svakom od tri na-

roda u BiH, sla`e se i direktor Bi-

roa za qudska prava Demokratske ini-

cijative sarajevskih Srba Du{an [e-

hovac.

- Poruku je trebao poslati gra|a-

nima BiH, ako je ve} visoki predstav-

nik smatrao da je treba slati - ka`e

[ehovac i dodaje da "svi u BiH tre-

ba da budu dare`qivi, odnosno te`e

dogovoru i zajedni~kim interesima u

svemu - od mjesne zajednice do zajedni~-

kih organa #.

¥ N. ZELENOVI]

BAWA LUKA - Novu vladu Republike

Srpske treba izabrati {to prije, saop{tio

je ju~e kabinet predsjednika Republike Dra-

gana ^avi}a poslije razgovora koji su on i

predsjednik Narodne skup{tine Du{an Sto-

ji~i} vodili sa predstavnicima Socijalde-

mokratske partije BiH, Stranke za BiH i

Stranke demokratske akcije.

- Predstavnici stranaka koji su se sasta-

li sa predsjednikom naglasili su da }e wi-

hovi stavovi i mogu}a podr{ka novoj vladi

zavisiti od toga ko }e biti mandatar i ka-

kva }e biti struktura stranaka koje tu vla-

du budu podr`avale - isti~e se u saop{tewu.

- Trenutno imamo vi{e razli~itih po-

gleda na sastav nove Vlade, a ovim razgovo-

rima nastojimo prona}i kvalitetan i jedin-

stven koncept wenog rada. Na podr{ku 26

poslanika Srpske demokratske stranke mo-

`e da ra~una samo onaj ko ne tra`i weno is-

kqu~ewe iz budu}e vlade - rekao je Du{an

Stoji~i}.

Socijaldemokratska partija i Stranka

za BiH, rekli su wihovi poslanici Zekeri-

jah Osmi} i Xevad Osman~evi}, podr`a}e

izbor budu}e vlade samo ako u woj ne bude

Srpska demokratska stranka.

[ef Kluba poslanika Stranke demo-

kratske akcije Tarik Sadovi} kazao je posli-

je sastanka sa ^avi}em da su u ovoj partiji

spremni da podr`e novu vladu, ali da bi se

wihova podr{ka zasnivala na "~istom ra~u-

nu#.

- U novoj vladi mora da bude pet Bo{wa-

ka i tri Hrvata i zahtijeva}emo da se taj

princip ispuni u potpunosti. Ako ne bude-

mo u~estvovali u radu nove vlade, tra`i}e-

mo od ^avi}a da nam ka`e iz kojih stranaka

su popunili mjesta za ova dva naroda - kazao

je Tarik Sadovi}. ¥ N. D.

DR BO@IDAR AVLIJA[ I DU[AN [EHOVAC O PORUKAMA PEDIJA E[DAUNA

NA ALIJINOJ STRANIPosebnim obra}awem svakom narodu, visoki predstavnik jedokazao da se ne zna baviti politikom,ka`e dr Bo`idar Avlija{

IZBOR NOVE REPUBLI^KE VLADE

[to prije, to boqeStranka za BiH i Socijaldemokratska partija protiv u~e{}a Srpske demokratske strankeu izvr{noj vlasti

QIQANA BULATOVI]

Sramota za svijet

BRATUNAC - Pedi E{daun je bio

neuspe{an u svom prethodnom politi~-

kom i vojni~kom `ivotu i zato smatram

da je on sramota za takozvanu me|una-

rodnu zajednicu, ocijenila je novogodi-

{wu poruku visokog predstavnika kwi-

`evnik i publicista Qiqana Bulato-

vi}.

- Ovo je wegova posledwa {ansa da

ugrabi sve {to mu je pri ruci, a ovde mu

mnogo toga jeste - rekla je Bulatovi}e-

va.

Ako su oni, koji su po~eli rat u BiH,

poslali E{dauna da ga zavr{i, onda ih,

dodala je ona, razumem. Zato on, kazala

je Qiqana Bulatovi}, u novogodi{woj

poruci citira Aliju Izetbegovi}a, ko-

ji je po wemu bio u pravu za sve {to je

govorio. ¥ K. ].

SAVEZ SINDIKATA

Podr{ka^avi}u

BAWA LUKA - Predsjednik

Saveza sindikata ^edo Vola{ re-

kao je ju~e u Bawoj Luci da bi bi-

lo najboqe kad bi se prihvatio pri-

jedlog predsjednika Republike Srp-

ske Dragana ^avi}a i formirala

koncentraciona vlada, sastavqena

od svih politi~kih stranaka.

Vola{a smatra da bi politi~-

ke stranke trebale da prevazi|u

me|usobnu netrpeqivost i odga-

|awa kako bi {to prije dobili

novu vladu koja bi preuzela odgo-

vornu ulogu u sprovo|ewu mjera

ekonomske politike.

Predsjednik Savez sindikata

ka`e da se u Srpskoj ve} osje}aju

posqedice politi~kih napetosti

i da politi~ari moraju brzo da od-

govore na novonastalu situaciju.

¥ M. Mi.

STRANA^KA HRONIKA

BAWA LUKA - Savez nezavi-

snih socijaldemokrata nije u{ao

u razgovore o formirawu nove

Vlade Republike Srpske da bi u~e-

stvovao u preraspodjeli vlasti,

ve} zbog promjene koncepta kojim

bi se iz izvr{ne vlasti iskqu~i-

le partije koje ne prihvataju vode-

}e zapadnoevropske zemqe i svijet.

Ovo je ju~e u Bawoj Luci izja-

vio ~lan Glavnog odbora Saveza

nezavisnih socijaldemokrata Ni-

kola [piri}.

- Na{a namjera da se mijewa

koncept, na`alost, ne dopire do

onih koji se danas pitaju. Strahu-

jemo da }e se u aprilu ove godine

Republici izricati nove kazne -

kazao je [piri}.

On je ocijenio da predstavni-

ci vlasti i predsjednik Republi-

ke Dragan ^avi} nisu svjesni "du-

bine krize u kojoj se nalazimo, ko-

ja nikome ne odgovara, posebno ne

Srpskoj#.

- Nismo za ^avi}evu koncen-

tracionu Vladu, jer je to, u ovom

trenutku, koncentraciona glupost

- rekao je Nikola [piri}.

On je naglasio da su nezavi-

sni socijaldemokrati svjesni da

^avi}u nije potrebna jaka opozi-

cija, ali gra|ane Srpske ne bi tre-

balo ostaviti bez we.

On je rekao da nezavisnim so-

cijaldemokratima nije stalo samo

do toga da mandatar bude iz wiho-

ve stranke. Wima je vi{e do "pro-

mjene pona{awa pred izazovima

koji o~ekuju Republiku Srpsku ka-

da se radi o kqu~nim reformama.

Nezavisni socijaldemokrati, do-

dao je Nikola [piri}, "ne}e u

vlast sa Srpskom demokratskom

strankom, pa ni sa Partijom demo-

kratskog progresa#. ¥ D. Z.

SAVEZ NEZAVISNIH SOCIJALDEMOKRATA

Novi koncept vlasti

SOCIJALISTI^KAPARTIJA REPUBLIKE

SRPSKE

\uri}, aliuslovno

BAWA LUKA - Generalni se-

kretar Socijalisti~ke partije Re-

publike Srpske @ivko Marjanac

rekao je ju~e da }e ova stranka po-

dr`ati kandidovawe Ne|e \uri-

}a za novog predsjednika Vlade Re-

publike Srpske, pod uslovom da on

obe}a da u woj ne}e biti ~lanova

Srpske demokratske stranke.

- Predsjednik Republike Srp-

ske Dragan ^avi} kazao nam je u

ponedjeqak da je \uri} dobio po-

dr{ku 42 poslanika u Narodnoj

skup{tini. On }e biti i na{ pri-

jedlog za mandatara, samo kada do-

bijemo uvjerewe da u novoj vladi

Srpske ne}e biti predstavnika

Srpske demokratske stranke - ka-

zao je Marjanac na konferenciji za

novinare. ¥ N. D.

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

srijeda, 5. januar 2005.EKONOMIJA6

ZVORNIK - Fabrika mine-

ralne vode i osvje`avaju}ih na-

pitaka "Vitinka# iz Kozluka kod

Zvornika poku{a}e u ovoj godi-

ni da pokrene kontinuirano fla-

{irawe pitke izvorske vode. Tre-

nutno stru~waci "Vitinke# vr-

{e ispitivawa na ~etiri dislo-

cirana izvora.

U pro{loj godini nije rea-

lizovan plan proizvodwe pitke

vode, jer se novi bunar nije poka-

zao onako kako su u ovom predu-

ze}u o~ekivali.

U izjavi za "Glas Srpske# teh-

ni~ki direktor "Vitinke# Jovan

Tomi} najavio je da }e se posli-

je ispitivawa na terenu najvjero-

vatnije i}i u realizaciju potpu-

no novog programa izgradwe fa-

brike pitke vode.

U kozlu~koj fabrici mine-

ralne vode i osvje`avaju}ih na-

pitaka tokom 2004. godine nasta-

vqena je modernizacija proizvod-

nih pogona. U novu opremu ulo`e-

no je oko 400 hiqada evra. Kupqe-

ni su premiks za razdvajawe dvi-

je linije, pakerica za bocu od 0,25

litara i ma{ina za prawe po-

vratne staklene ambala`e vri-

jedna 300 hiqada evra.

- Mi svakodnevno imamo ula-

gawa koja rezultiraju poboq{a-

wem kvaliteta proizvoda i mo-

dernizacijom linija. Ono ka ~e-

mu idemo je usvajawe ISO stan-

darda 9001. i standarda "Hasap#,

bez ~ega se u sqede}em periodu

ne}e mo}i proizvoditi - ka`e To-

mi}.

Ugradwom premiksa i pakeri-

ce dobi}e se tri odvojena segmen-

ta - linija za staklenu ambala-

`u, sokove i vodu. Ukupna insta-

lisana proizvodwa }e biti 19 hi-

qada jedinica na ~as. U fabrici

smatraju da je takva proizvodwa

trenutno dovoqna za tr`i{te i

daje sigurnost fabrici za uspje-

{no poslovawe i u sqede}em pe-

riodu.

Podsjetimo da je "Vitinka# u

protekloj godini zabiqe`ila pad

prodaje od dva do tri odsto u od-

nosu na 2003, koja je bila izuzet-

no uspje{na.

Tomi} isti~e da je sli~na si-

tuacija i kod drugih proizvo|a-

~a u okru`ewu, a kao razlog za

to naveo je slo`ene uslove po-

slovawa i smawewe plate`ne mo-

}i stanovni{tva.

- Postignutim u ovoj godini

realno nismo zadovoqni, jer sma-

tramo da je fabrika mogla jo{

boqe da radi. Me|utim, sticaj

okolnosti i de{avawa na tr`i-

{tu ne idu na ruku proizvo|a~i-

ma. Proizvodi se te{ko napla-

}uju {to dovodi do smawewa obi-

ma prodaje, jer je poslovnom po-

litikom zacrtano da se naplati-

vost odr`i tako da potra`iva-

wa na kraju godine iznose 10 do

12 odsto ukupne realizacije.

Osnovni proizvod u "Vitin-

ci# je mineralna voda, koja zau-

zima izme|u 85 i 90 odsto proiz-

vodwe. Ostatak ~ine gazirani so-

kovi, negazirani multivitamin-

ski napitak, ledeni ~aj, |us i na-

pitak limun-grejpfrut. U pale-

ti proizvoda nalaze se i sirupi

sa ~etiri ukusa - naranxa, li-

mun, malina i jagoda.

- Idu}e godine vi{e }emo se

orijentisati na izvoz u Srbiju,

koja je nekada za nas bila zna~aj-

no tr`i{te. Ako tr`i{ni am-

bijent bude povoqan, na{a pro-

jekcija je proizvodwa pasterizo-

vanih gustih sokova, jer moder-

nizacija linija dovodi do sma-

wewa broja radnika. Da ne bi bi-

lo otpu{tawa, pro{iri}emo pro-

izvodni asortiman - podvukao je

Tomi}.

"Vitinka# zapo{qava 127

radnika ~iji je prosje~ni li~ni

dohodak 660 maraka. Plate se re-

dovno ispla}uju, a u fabrici pla-

niraju omasovqewe stru~nog ka-

dra. Bi}e primqeni in`eweri

ma{inske, elektro i tehnolo{ke

struke. ¥ S. SAVI]

FABRIKA MINERALNE VODE I OSVJE@AVAJU]IH NAPITAKA "VITINKA"

U "Vitinci" je nastavqena modernizacija proizvodnihpogona. U novu opremu ulo`eno je oko 400 hiqada evra.Vr{e se pripreme za usvajawe ISO standarda 9001.i standarda "Hasap"

RAVNOPRAVNOSTSvaka dr`ava {titi svoje

tr`i{te, samo u Republici

Srpskoj i uop{te u BiH to ni-

je slu~aj. Ne tra`imo monopo-

listi~ki polo`aj ve} samo da

budemo ravnopravni sa uvozni-

cima. Ukoliko Vlada ne bude

povela ra~una o svojim proiz-

vo|a~ima koji pune buxet, ze-

mqa }e se svesti na trgova~ku

koloniju. I na porast nezapo-

slenosti uticalo je to {to su

uvozni~ki i trgova~ki lobi

nadvladali proizvo|a~ki - tvr-

di Tomi}.

BAWA LUKA - Obiqe`a-

vawe goveda u{nom markicom i

registracija doma}instava ko-

ja se bave uzgojem stoke na pod-

ru~ju Republike Srpske nasta-

vi}e se i u ovoj godini uz fi-

nansijsku podr{ku republi~kog

Ministarstva poqoprivrede,

{umarstva i vodoprivrede.

Ovo je na{em listu ju~e po-

tvrdio pomo}nik republi~kog

ministra poqoprivrede za sek-

tor veterinarstva Drago Ne-

di}.

Prema wegovim rije~ima,

Ministarstvo je donijelo odlu-

ku na osnovu koje }e nastaviti

da snosi tro{kove obiqe`ava-

wa goveda u{nom markicom.

- Iako je tokom protekle

godine bilo odre|enih tehni~-

kih problema u sprovo|ewu

programa obiqe`avawa goveda

i registracije poqoprivrednih

doma}instava, ipak ostvareni

su zna~ajni rezultati. S obzi-

rom na to da su pomenuti pro-

blemi otkloweni, nadamo se da

}e rezultati u ovoj godini bi-

ti jo{ boqi. Tome bi trebalo

da doprinese i odluka repu-

bli~kog Ministarstva poqo-

privrede o nastavku pru`awa

finansijske podr{ke ovom

programu - rekao je Nedi}.

On je potvrdio da su do kra-

ja minule godine {tampane i na

teren isporu~ene preko 94 hi-

qade u{nih markica.

Programom obiqe`avawa

`ivotiwa i registracijom po-

qoprivrednih doma}instava

stvaraju se preduslovi za izvoz

`ive stoke, mesa i prera|evi-

na od mesa u zemqe Evropske

unije, a mnogo lak{e }e se kon-

trolisati i trgovina stokom.

¥ M. M{.

PROGRAM OBIQE@AVAWA @IVOTIWA

Ministarstvo jo{ snosi tro{koveBAWA LUKA - Od ove nedje-

qe na jedinstveni ra~un Uprave

za indirektno oporezivawe po-

~ele su uplate indirektnih po-

reza u 12 banaka {irom BiH.

Rije~ je o prihodima od: cari-

na, akciza na uvoznu i visokoak-

ciznu robu, poreza na promet na

visokoakciznu robu i akcize i

poreza na promet na doma}u viso-

koakciznu robu, koju su do sada

prikupqale poreske uprave Re-

publike Srpske i Federacije

BiH.

[ef Odjeqewa za finansije

u Upravi za indirektno oporezi-

vawe Jozo Piqi} izjavio je na-

{em listu da su dosada{we upla-

te na jedinstveni ra~un - mini-

malne.

- Zna~ajnije uplate o~ekuje-

mo za 10 do 15 dana, jer su uvozni-

ci, po Zakonu o carinskoj poli-

tici, du`ni da u roku od deset da-

na od dana uvoza robe uplate da-

`bine na jedinstveni ra~un - ob-

jasnio je Piqi}.

On je napomenuo da su poreski

obveznici du`ni da indirektne

da`bine nastale do 31. decembra

uplate u skladu sa ranijim propi-

sima.

Uprava za indirektno opore-

zivawe planirala je da u 2005. go-

dini na jedinstveni ra~un priku-

pi milijardu i 959 miliona mara-

ka. Dr`avnom buxetu pripa{}e

571 milion, a ostatak od preko

milijardu i 400 miliona dijeli-

}e se, po utvr|enom koeficijen-

tu, izme|u Republike Srpske, Fe-

deracije BiH i distrikta Br~ko.

Poreski obveznici indirekt-

ne poreze mogu uplatiti u Novoj

bawalu~koj banci, Hipo Alpe

Adria banci, Cepter komerc ban-

ci, Novoj banci, Razvojnoj banci,

Tuzlanskoj banci, Uni kredit Za-

greba~koj banci, PBI banci, Upi

banci, Bobar banci, Rajfajzen

banci i LHB banci.

¥ D. V. M.

INDIREKTNI POREZI NA JEDINSTVENOM RA^UNU

MRKOWI] GRAD - Kako po-

krenuti privredne tokove u mrko-

wi}koj privredi bila je tema raz-

govora privrednika i op{tinskog

rukovodstva u Mrkowi} Gradu. Za-

kqu~ak je da je stawe dosta te{ko

i da }e trebati mnogo novca i zna-

wa da se aktiviraju proizvodni ka-

paciteti i zaposle novi radnici.

Kao {to je poznato, ve}ina pri-

vrednih subjekata nalazi se u te-

{koj situaciji, jer je iskori{}e-

nost proizvodnih kapaciteta sve-

ga dvadesetak procenata. Najte`e

je stawe u metalnoj, gra|evinskoj i

drvoprera|iva~koj industriji, u

kojoj ve} du`e vrijeme ne rade pi-

lanska postrojewa u "Mawa~i#.

U razgovoru sa op{tinskim

rukovodstvom, privrednici su is-

takli problem dobijawa odo-

brewa prilikom otvarawa no-

vih objekata i problem oko

obezbje|ewa obrtnih sredsta-

va za otvarawe novih radnih

mjesta. Na zaposlewe u Mrko-

wi} Gradu ~eka oko 2,5 hiqa-

da lica.

Na~elnik op{tine Zoran

Tegeltija potvrdio je privred-

nicima da }e op{tina formira-

ti poseban fond za podsticawe

zapo{qavawa u malim i sredwim

preduze}ima.

- Iz buxeta op{tine obezbije-

dili smo 250 hiqada maraka za pod-

sticawe proizvodwe. Isto toliko

novca obezbijedi}e banke, tako da

}e op{tinska privreda imati po-

la miliona maraka kreditnih sred-

stava za pokretawe proizvodwe.

Nama je jasno da to nisu velika

sredstva, ali su sigurno zna~ajna,

kada se zna da pro{lih godina ni-

je bilo te mogu}nosti za mala i

sredwa preduze}a - naglasio je na-

~elnik op{tine Mrkowi} Grada

Zoran Tegeltija.

Na sastanku je bilo rije~i i o

predstoje}im ulagawima u izgrad-

wu novih privrednih objekata, kao

{to je i gradwa dvije hidrocentra-

le na Vrbasu.

- Kada po~nu radovi na gradwi

ovih hidroenergetskih objekata,

anga`ova}e se vi{e od hiqadu rad-

nika. Zna~ajan dio rad-

ne snage bi}e iz Mrko-

wi}a, a u~e{}e }e uzeti

i mrkowi}ka privredna

preduze}a, koja }e biti

anga`ovana na gradwi -

podvukao je direktor

preduze}a "Hidroelek-

trane na Vrbasu# Ilija

Daki}.

Privrednici su

upoznati i sa planom iz-

gradwe mini-hidrocen-

trale na Crnoj rijeci,

te jo{ pedesetak mini-

hidrocentrala na slivu

rijeke Vrbas.

Bilo je rije~i i o

gradwi sportske dvo-

rane i formirawu ak-

cionarskog dru{tva za

izgradwu toga objekta.

Pomo} u izgradwi dvorane obe}a-

li su i samostalni privrednici,

kao i vlasnici privatnih predu-

ze}a.

¥ S. DAKI]

PRIVREDNICI MRKOWI] GRADA KOD NA^ELNIKAOP[TINE

PLANOVI ZA NOVE POSLOVEIz buxeta op{tine obezbije|eno je 250 hiqada maraka zapodsticawe proizvodwe. Isto toliko novca obezbijedi}ebanke za pokretawe proizvodwe u Mrkowi} Gradu

BAWA LUKA - Pove}awe ak-

cize na duvanske prera|evine, sa 35

na 49 odsto, koje se u BiH primje-

wuje od 1. januara ove godine, nepo-

voqno }e se odraziti na poslovawe

doma}ih fabrika duvana, kao i na

proizvodwu ovog industrijskog bi-

qa na doma}im wivama.

Ovo je ju~e "Glasu Srpske# iz-

javio generalni direktor Fabrike

duvana u Bawoj Luci Dubravko Pr-

stojevi}.

Prema wegovim rije~ima, po-

ve}ana akciza }e dovesti do po-

skupqewa duvanskih proizvoda od

oko 22 odsto, a otvori}e vrata i

pove}anom uvozu i {vercu ciga-

retama.

- Novom vi{om stopom akcize

na duvanske prera|evine bi}e pogo-

|eni i doma}i proizvo|a~i duvana,

jer }e fabrike duvana u Bawoj Lu-

ci, Sarajevu i Mostaru, zbog dosta

skupog doma}eg duvana, morati da

se, vi{e nego do sada, okrenu uvozu

iz zemaqa u kojima je ova sirovina

jeftinija. To se odnosi, izme|u

ostalih na Brazil, Indiju i Zim-

babve, a zbog udaqenosti tih zema-

qa i skupqih transportnih tro-

{kova, bi}e neophodno da se uvoz

obavqa zajedni~ki za sve tri doma-

}e fabrike duvana, ~ime }e se ti

tro{kovi smawiti - rekao je Pr-

stojevi}.

U Grupaciji proizvo|a~a duva-

na pri republi~koj Privrednoj ko-

mori priznaju da je doma}i duvan

skup u odnosu na onaj u drugim ze-

mqama, a to obrazla`u ~iwenicom

da su u drugim zemqama mnogo ve}i

podsticaji ove proizvodwe.

Predsjedavaju}i ove grupacije

Lazar Mirki} ka`e da problem

predstavqa to {to doma}i proizvo-

|a~i ne mogu da ostvare odgovara-

ju}e olak{ice kod nabavke skupih

energenata, prije svega lo`-uqa za

su{ewe duvana. Takve olak{ice ne-

ma ve} nekoliko godina, {to uti~e

na poskupqewe proizvodwe i sma-

wewe prihoda od kojeg `ivi vi{e

od hiqadu doma}instava.

Prema wegovim rije~ima, pro-

tekle godine pod duvanom u Srpskoj

je bilo oko 1.200 hektara, a ukupan

prinos je bio preko 1500 tona.

POSLIJE POVE]AWA AKCIZE NA DUVANSKE PRERA\EVINE

Pogo|ene fabrike i wive

BAWA LUKA - U ovoj nedje-

qi ne}e biti trgovawa na Bawa-

lu~koj berzi, zbog velikog broja

prazni~nih dana u Republici

Srpskoj. Prvi radni dan Bawa-

lu~ke berze u novoj godini bi}e

u utorak, 11. januara.

¥ Q. ^.

BAWALU^KA BERZA

Pauza do 11. januara

BERLIN - Broj zaposlenih

Nijemaca porastao je u 2004. prvi

put za posqedwe tri godine, saop-

{tio je dr`avni Zavod za stati-

stiku.

Tokom 2004. u Wema~koj je pro-

sje~no bilo zaposleno 38,4 mili-

ona qudi, {to je za 0,3 odsto vi-

{e nego 2003. godine, prenio je

AP. ¥

. . .PRAG - ^esima koji putuju u

Tursku vi{e nisu potrebne vize,

saop{tilo je ~e{ko Ministar-

stvo spoqnih poslova.

Ova mjera stupila je na snagu

1. januara, izjavio je portparol

ministarstva Vit Kolar. Turskim

dr`avqanima koji putuju u ̂ e{ku

jo{ treba viza, prenio je AP. Ko-

lar navodi kako wegova zemqa ni-

je u mogu}nosti da ukine vize za dr-

`avqane Turske zbog zajedni~kog

viznog re`ima Evropske unije. ¥

. . .DABLIN - Tri godine posli-

je uvo|ewa evra prosje~no oko 130

Iraca svakog dana odlazi u cen-

tralnu banku Irske u Dablinu,

kako bi zamijenili stare irske

funte za evre, saznaje se u zvani~-

nim izvorima.

Tokom pro{le godine, prije

svega, u vrijeme raznih prazni-

ka kao i za Bo`i}, za evre je za-

mijeweno oko 10 miliona irskih

funti, prenijela je agencija

AFP.

POSLOVNI SVIJET

Zoran Tegeltija: Poseban fond zapodsticawe zapo{qavawa

OD IZVORA U MODERNIZACIJUOD IZVORA U MODERNIZACIJUOD IZVORA U MODERNIZACIJUOD IZVORA U MODERNIZACIJUOD IZVORA U MODERNIZACIJUOD IZVORA U MODERNIZACIJUOD IZVORA U MODERNIZACIJUOD IZVORA U MODERNIZACIJUOD IZVORA U MODERNIZACIJU

Proizvodwa u "Vitinci": Pripreme za ja~e prisustvo na tr`i{tu Srbije

Prve uplate u kasi

OD IZVORA U MODERNIZACIJU

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

srijeda, 5. januar 2005. DRU[TVO 7POPIS IZBJEGLICA

I RASEQENIH

Registrovano 450 porodica

VLASENICA - Na podru~ju

op{tina Vlasenica, [ekovi}i i

Mili}i u dosada{wem toku popi-

sa raseqenog i izbjeglog stanov-

ni{tva registrovano je 450 poro-

dica.

- Dosada{wi rezultati popi-

sa pokazuju da je broj izbjeglih i ra-

seqenih zna~ajno smawen na pod-

ru~ju tri op{tine. Posebno se to

odnosi na Vlasenicu. To zna~i da

je veliki broj, a mi procjewujemo

da je u pitawu oko pet hiqada, uto-

~i{te na{lo u drugim mjestima, a

nemali broj, nastavio je `ivjeti i

raditi u inostranstvu. Koliko nam

je poznato veoma mali broj qudi

se vratio u mjesta iz kojih su tokom

rata izbjegli - rekao nam je Mi-

lenko Komlenovi}, {ef kancela-

rije Odsjeka Ministarstva za izbje-

glice i raseqene u Vlasenici, ko-

ja pokriva i podru~je op{tina Mi-

li}i i [ekovi}e, nagla{avaju}i

da se jo{ nije registrovalo oko

150 porodica. One bi to trebalo da

urade do 15. februara, do kada tra-

je registracija, kako ne bi izgubi-

le mogu}nost dodjele sredstava za

obnovu poru{enih domova, ali za

privremene smje{taje koje pla}a

nadle`no ministarstvo.

¥ Z. J.

KOTOR VARO[ - Odborni-

ci Skup{tine op{tine na po-

sqedwem zasjedawu konstatova-

li su da su u svim kotorvaro{kim

obrazovno-vaspitnim ustanova-

ma uspje{no realizovani godi-

{wi programi rada. U protekloj

{kolskoj godini smawen je broj

u~enika u osnovnim {kolama i

Dje~ijem vrti}u "Larisa Sugi}#,

dok je broj polaznika u Sredwo-

{kolskom centru "Nikola Te-

sla# uve}an.

Pored realizacije vaspitno-

obrazovnih zadataka, zna~ajna pa-

`wa se poklawala i radu sekci-

ja u {kolama, u kojima se redov-

no organizuju kulturno umjetni~-

ki programi povodom {kolskih

sve~anosti.

U~enici su postigli i zapa-

`ene rezultate na op{tinskim

regionalnom i republi~kom tak-

mi~ewu.

U informaciji o radu {kol-

skih ustanova isti~e se da od

ukupno 2.835 u~enika osnovnih i

sredwih {kola, kod wih 726 ili

25 odsto, nije zaposlen nijedan

roditeq. Zbog toga je predlo`e-

no da se sagleda mogu}nost izdva-

jawa sredstava iz op{tinskog bu-

xeta za dodjelu jednokratnih po-

mo}i u~enicima za nabavku ux-

benika i ostalog {kolskog pri-

bora.

¥ D. K.

BAWA LUKA - Katedra za ter-

motehniku i termoenergetiku na

Ma{inskom fakultetu ukqu~ila

se u nau~no - istra`iva~ki proje-

kat Evropske komisije.

Projekat se bazira na istra`i-

vawu numeri~ke mehanike fluida,

a kao krajwi proizvod trebalo bi

da se dobije pe} za sagorijevawe ga-

sa.

Wegovu realizaciju predvodi

Tehni~ki univerzitet u Erlangenu

u Wema~koj, a pored wega partneri

na zajedni~kom projektu su i Ma-

{inski fakultet iz Beograda, In-

stitut za visoke tehnologije u Por-

tugalu, Politehni~ki fakultet iz

Torina, Bekert kompanija iz Ho-

landije i kompanije Alfa-plam iz

Vrawa i Euroteh iz Zrewanina.

Ovo je jedan od rijetkih nau~no

- istra`iva~kih projekata koji su

se uop{te pojavili na tehni~kim

fakultetima u BiH i prvi posli-

jeratni poduhvat koji podrazumije-

va primjenu najsavremenijih meto-

da i tehnologija.

Vo|a projekta na Ma{inskom

fakultetu i {ef katedre za termo-

tehniku i termoenergetiku Petar

Gvero ka`e da }e se u istra`iva~-

ki rad ukqu~iti ukupno deset mla-

dih osoba sa nekoliko odsjeka Ma-

{inskog fakulteta, te sa Prirod-

no - matemati~kog i Tehnolo{kog

fakulteta u Bawoj Luci.

- Svi partneri koji su ukqu~e-

ni u nau~no - istra`iva~ki rad do-

bili su svoj zadatak i rade zajedno

na istom problemu. Sara|iva}emo

putem interneta, a povremeno }e

biti uprili~ene i me|usobne po-

sjete qudi koji vode projekte. Vri-

jednost ovog rada nije krajwi pro-

izvod koji }emo da napravimo, ve}

da se neke zemqe Balkana, koje }e

se u skoroj budu}nosti ukqu~iti u

Evropsku uniju, upoznaju sa tehno-

logijama koje Evropa ve} odavno ko-

risti. To je na neki na~in na{e

osposobqavawe odnosno dokazivawe

da smo spremni za budu}u saradwu -

ka`e Gvero.

Ovdje se, navodi Gvero, radi o

istra`ivawu koje ima svoj ciq, i

koje }e nam biti omogu}eno upotre-

bom vi{e softvera i opreme za pro-

gramirawe i istra`ivawe svega

{to je vezano za numeri~ku mehani-

ku fluida pri bawalu~kom Ma{in-

skom fakultetu.

- U sklopu laboratorije za ener-

getiku planiramo da osnujemo gru-

pu za modelovawe numeri~ke meha-

nike fluida koja }e biti opremqe-

na savremenim radio stanicama.

Ovo je veoma koristan i zna~ajan

projekat za na{e mlade tehnologe.

O~ekujemo je da }e po zavr{etku

ovog projekta, koji }e trajati tri

godine, zapo~eti i drugi projekti

sa ustanovama i univerzitetima iz

Evrope - istakao je Petar Gvero.

On je dodao da }e Ma{inski fa-

kultet od ovog projekta dobiti ve-

oma zna~ajnu i skupocjenu opremu

za istra`iva~ki rad.

¥ @. MAR^ETA

ROGATICA - Op{tina Ro-

gatica zakqu~ila je i potpisala

Memoranduma o razumijevawu sa

Ministarstvom za izbjeglice i

qudska prava BiH, ministarstvi-

ma za izbjeglice i raseqena li-

ca Republike Srpske, Federaci-

je BiH i distrikta Br~ko te Fon-

da za povratak i op{tine Roga-

tica.

Ovih dana realizuju se dva

projekta, obuhva}ena ovim doku-

mentom, kojima je ciq smje{taj

izbjeglih i raseqenih lica radi

povratka na svoja prijeratna og-

wi{ta.

Rezultat je to javnih poziva

kojim su, zainteresovani za obno-

vu pozvani da se prijave za jedan

od 44 paketa za izgradwu isto to-

liko stambenih jedinica.

Sredstva u iznosu od 528 hi-

qada maraka, odnosno dvanaest

hiqada maraka po jednom kori-

sniku, obezbijedili su Fond za

povratak u BiH i op{tina Roga-

tica.

Kako za "Glas Srpske# re~e

Milenko Jankovi}, ovla{teni

radnik u op{tini Rogatica za

kontakte sa potencijalnim kori-

snicima pomo}i i donatorima,

na javni poziv prijavilo se 161

zainteresovanih. Dakle na svaki

paket dolazi skoro ~etiri kandi-

data.

Drugi javni poziv, koji je

i{ao paralelno sa prvim, nudi

obnovu 23 stambene jedinice po

sistemu "kqu~ u bravu#. Ovaj pro-

jekat finansira Evropska ko-

misija iz programa "Kords 2003#,

a provode ga na partnerskim osno-

vama, Dansko vije}e za izbjegli-

ce i op{tina Rogatica.

I ovaj konkurs je izazvao ve-

liko interesovawe izbjeglica,

raseqenih i povratnika. Javilo

se preko 240 kandidata, a ko }e bi-

ti taj sre}nik da napokon dobi-

je ku}u ili materijal da sam se-

bi podi`e krov nad glavom, odlu-

~iva}e komisije koje su imeno-

vane na posqedwoj sjednici Skup-

{tine op{tine. Komisija za iz-

bor korisnika pomo}i za rekon-

strukciju o{te}enih i uni{te-

nih stambenih jedinica broji se-

dam, a Komisija za realizaciju

programa "Kords 2003# {est ~la-

nova. Na wenom ~elu je predstav-

nik Danskog vije}a za izbjeglice,

koja je realizator programa.

Obje komisije radi}e na osno-

vu kriterija koje je utvrdila

Skup{tina op{tine i u kojim se

najvi{e bodova dobija na dokaz o

povratku na prijeratno mjesto

stanovawa te na potvrdu o borav-

ku kolektivnom centru.

Komisije bi rad oko izbora

korisnika pomo}i po oba osnova

trebale da zavr{e u prva dva ovo-

godi{wa mjeseca. To zna~i da }e

radovi mo}i po~eti sa prvim da-

nima proqe}a, odnosno sa po~et-

kom gra|evinske sezone.

¥ S. MITROVI]

PUTEVI POVRATKA U ROGATICU

Za ~etrdeset i ~etiri paketagra|evinskog materijala i obnovudvadeset i tri ku}e, konkurisalo~ak ~etiri puta vi{e kandidata,povratnika u ovu op{tinu

KOTORVARO[KE VASPITNO - OBRAZOVNE USTANOVE

DA JE VI[E POMO]I DA JE VI[E POMO]I DA JE VI[E POMO]I DA JE VI[E POMO]I DA JE VI[E POMO]I DA JE VI[E POMO]I DA JE VI[E POMO]I DA JE VI[E POMO]I DA JE VI[E POMO]I

Rogatica: Povratnicima mawka novca

Podru~na {kola Vagani: Sa jednog odnastupa osnovaca

MA[INSKI FAKULTET U BAWOJ LUCI

KORAK BLI@E EVROPI Zna~aj projekta nije krajwi proizvod, ve} upoznavawe satehnologijama koje Evropa ve} odavno koristi,a za ovaj posao nama }e se obezbijediti i skupocjenaoprema, ka`e Petar Gvero

PRWAVOR - Za potrebe

Bora~ke organizacije u Prwa-

voru, ove godine iz op{tin-

skog buxeta planirano je iz-

dvajawe 280 hiqada maraka.

Najzna~ajniji projekat bi}e

izgradwa objekta sa 22 stana,

koji bi trebao biti zavr{en do

kraja ove godine. Krov nad gla-

vom dobi}e socijalno ugro`e-

ne porodice poginulih bora-

ca, samohrane majke sa dvoje i

vi{e djece i ratni vojni inva-

lidi kojima je neophodna tu|a

pomo}.

- Rje{avawe problema so-

cijalno ugro`enih porodica

bilo je na{a osnovna orijen-

tacija u pro{logodi{wem an-

ga`ovawu. Tako }e biti i ove

godine, jer `elimo da, zajedno

sa na{om op{tinom i resor-

nim ministarstvom, pomogne-

mo u stambenom zbriwavawu

najte`ih slu~ajeva. Do sada smo

uradili mnogo vi{e nego u dru-

gim op{tinama, ali }emo na-

staviti da vodimo stalnu bri-

gu o invalidima i porodicama

poginulih boraca - ka`e Miro

[ikarac, predsjednik Op{tin-

ske bora~ke organizacije.

Na prwavorskom podru~ju

postoje tri bora~ke porodice

koje u svom doma}instvu nema-

ju elektri~nu energiju. Tu je i

jo{ nekoliko porodica osta-

lo bez struje zbog nepla}enih

ra~una.

I na ovom planu preduzi-

ma}e se, prema rije~ima [i-

karca, konkretne mjere pomo-

}i. Uz to, za djecu poginulih

boraca i te`ih invalida, kao

i ranijih godina, organizova-

}e se qetovawa i pomo} u pri-

kupqawu {kolskih kwiga.

¥ B. R.

BAWA LUKA - Iako su

Republika Srpska, Savjet mi-

nistara BiH, Br~ko distrikt i

Federacija BiH imali rok do

kraja, sada ve}, pro{le godine,

da uplate ukupno deset milio-

na maraka na ra~un Fond za po-

vratak u BiH, jedino Federaci-

ja BiH jo{ nije ispunila svoje

obaveze.

- Na ra~unu Fonda za povra-

tak u BiH sada ima preko 6,7 mi-

liona maraka. U Federaciji BiH

jo{ nije usvojen rebalans buxe-

ta. Iako je rok za uplatu obave-

za za 2004. bio kraj godine, Fe-

deracija BiH jo{ ima teorijsku

mogu}nost da to uradi. Ina~e,

nad wom je veliki pritisak da

ispuni svoje obaveze - rekao je

"Glasu Srpske# direktor Fonda

za povratak u BiH Mla|en Bo`o-

vi}.

Pare koje su prikupqene mo-

gu se ulagati, ka`e Bo`ovi}, ali

nema potrebe za tim dok i Fede-

racija Bih ne uplati svoj dio, na

{ta se obavezala, zajedno sa Srp-

skom i Br~ko distriktom, potpi-

sivawem Sporazuma o me|usob-

nom udru`ivawu sredstava za

2004. godinu.

- Taj novac, deset miliona

maraka koje je u Fond trebalo

prikupiti za 2004. godinu, bi}e

ulo`ene za obnovu ku}a u prvih

trideset op{tina u BiH, a koje

je izabrala Komisija za izbje-

glice i raseqene BiH. Priku-

pqene pare, me|utim, ne}e se od-

mah ulagati, jer jo{ nije ura|en

ni izbor korisnika pomo}i, te

realizator poslova iz projektne

dokumentacije - objasnio je Mla-

|en Bo`ovi}.

Prema wegovom mi{qewu,

ulagawe prikupqenog novca po-

~e}e u februaru ili martu.

- Sa~eka}emo da se usvoje bu-

xeti Republike Srpske i Fede-

racije BiH, pa }e se onda potpi-

sati Sporazum o me|usobnom

udru`ivawu sredstava za 2005.

godinu. Treba imati na umu da }e

se pare iz Fonda morati ulo`i-

ti za kredit Razvojne banke Sa-

vjeta Evrope i program "Sutra#.

Zato }emo predlo`iti da oni ko-

ji treba da obezbjede novac, svo-

je obaveze upla}uju mjese~no - ob-

jasnio je Mla|en Bo`ovi}.

¥ J. N.

[EKOVI]I

Trihineloza kod

"divqaka"

[EKOVI]I - Veterinarska

stanica u [ekovi}ima otkrila je da

su dvije divqe sviwe, te`ine oko sto

kilograma, odstrijeqene na razli~i-

tim lokacijama, zara`ene trihine-

lom, rekao je veterinar Tomislav

Popovi}.

Lovci Rade Stjepanovi} iz Po-

bedarja i Miroslav Savi} iz Korje-

na mora}e donijeti odstrijeqene di-

vqa~i da bi se po propisu i na ne{ko-

dqiv na~in meso uni{tilo spaqiva-

wem.

- Za razliku od pomenutih "di-

vqaka# odstrijeqenih ovog vikenda

sa zadovoqstvom mogu da ka`em da

ove, kao i pro{le godine, u toku svi-

wokoqa u doma}instvima nije zabi-

qe`en nijedan slu~aj pomenute za-

raze. Ovih dana kontroli{emo bo-

`i}ne pe~enice - rekao je Tomislav

Popovi}. ¥ B. M.Realizovani programi rada Realizovani programi rada Realizovani programi rada Realizovani programi rada Realizovani programi rada Realizovani programi rada Realizovani programi rada Realizovani programi rada Realizovani programi rada

BORA^KA ORGANIZACIJA PRWAVOR

U ovoj godini 22 stana

FOND ZA POVRATAK U BiH

Uplata novca ~eka na buxetFederacija BiH jo{ ima mogu}nosti da prema Fondu izmiri obaveze za pro{lu godinu

Bawa Luka: Republika Srpska izmirila obaveze

ISTRA@IVA^ISva iskustva i znawa ste~e-

na prilikom trogodi{weg nau~-

no-istra`iva~kog projekta mla-

di istra`iva~i mo}i }e da isko-

riste kao teme za svoje budu}e

magistarske radove. Ovo je ide-

alna prilika da svoje bogato te-

orijsko znawe primijene i u

praksi te da se upoznaju tehno-

logijama o kojima su do sada sa-

mo ~itali.

Realizovani programi rada

DA JE VI[E POMO]I

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

SMEDEREVO - Prodavci

badwaka, malo hrastovog li{}a

i slame, simboli Hristove ko-

lijevke i zdravqa, ove godine su

se pojavili bar dan ranije. Ra-

zumqivo. Konkurencija je veli-

ka i treba ugrabiti priliku dok

ne bude kasno. Koliko danas,

prodavaca }e biti mnogo vi{e

nego kupaca, cijena }e padati i

odlazak u {umu i pravqewe sim-

boli~nog badwaka mo`e da bu-

de uzaludan posao. ¥

(Foto-Beta)

FOTO-VIJEST

srijeda, 5. januar 2005.SRBIJA I CRNA GORA8

PODGORICA - Evropska

valuta evro obiqe`ila je u Cr-

noj Gori ~etvrtu godi{wicu, ia-

ko je ta republika daleko od

Evropske unije, javqa Beta.

Rasprave o cjelishodnosti

uvo|ewa evra kao plate`nog

sredstva vi{e nisu `u~ne kao

prethodnih godina, ali su pri-

sutne ocjene pojedinih privred-

nika i ekonomista da je Crna

Gora poslije uvo|ewa te mone-

te ograni~ila upravqawe ma-

kroekonomskom stabilno{}u,

kao i upozorewa na odliv evra

iz Crne Gore zbog pove}anog

uvoza robe.

Crnogorski ministar fi-

nansija Igor Luk{i} je, me|u-

tim, u novogodi{woj izjavi, po-

rekao opasnost po sudbinu evra

u Crnoj Gori.

On je nazvao "pau{alnim

ocjenama# mi{qewa koja pred-

nost daju dinaru ili perperu

kao mogu}im crnogorskim valu-

tama.

Luk{i} je rekao da nema svr-

he vra}ati se na dinar, niti

{tampati sopstvenu valutu ko-

ja bi, svakako, morala biti ve-

zana za evro.

Kao najodlu~niji "evrobra-

niteq# odavno se pokazao pred-

sjednik Savjeta crnogorske Cen-

tralne

banke Qubi-

{a Krgovi} ko-

ji je naveo da se "bilansna suma

crnogorskih banaka pribli`a-

va polovini milijarde#.

Krgovi} je to pripisao pri-

je svega evru i naveo da je prije

nekoliko godina Crna Gora ima-

la svega 40 miliona depozita u

wema~kim markama.

- Ako bi se nastavio ovaj

trend mogli bismo za tri do ~e-

tiri godine imati bilansnu su-

mu banaka izjedna~enu sa dru-

{tvenim proizvodom, {to daje

p e r s p e k t i v u

stabilnog razvoja - rekao je Kr-

govi} uo~i Nove godine.

Crnogorski politi~ari ev-

rom obja{wavaju i nisku stopu

inflacije u toj republici koja

ne prelazi tri odsto, a tako }e,

kako predvi|aju, biti i u 2005.

godini.

Evro se ne mo`e {tampati u

Crnoj Gori i to je dobro, ali

ima ekonomista koji ka`u da bi

se sopstvenom valutom, pa i

do{tampavawem u razumnoj mje-

ri, moglo uticati na privredni

rast.

Nedostatak evra je po zva-

ni~nim obja{wewima razlog

{to mnogima u Crnoj Gori nisu

ispla}ene penzije i plate uo~i

Nove godine, jer navodno nije

bilo dovoqno novca koji je tre-

balo da stigne iz Evrope, a ni-

je dopremqen zbog bo`i}nih i

novogodi{wih praznika.

Nije sigurno da }e jav-

nost i prihvatiti takvo

obja{wewe, posebno

oni koji su u novu go-

dinu u{li bez o~eki-

vanih penzija i plata.

Cijene u Crnoj Go-

ri miruju, ali se zabora-

vqa da su velike u pore|e-

wu sa platama i standardom.

Cijene su drasti~no sko~i-

le kada je wema~ka marka za-

mijewena sa evrom.

Crnogorski ministar poqo-

privrede Milutin Simovi} je

rekao da je hqeb u Crnoj Gori

najskupqi u regionu, jer vekna

obi~nog hleba ko{ta pola evra.

¥

^ETVRTA GODI[WICA CRNOGORSKOG EVRA

\ETI]IMA MALO PARANedostatak evra je po zvani~nim obja{wewima razlog{to mnogima nisu ispla}ene penzije i plate uo~i Novegodine, jer navodno nije bilo dovoqno para kojesu trebale da stignu iz Evrope

PODGORICA - Oko tri hi-

qade crnogorskih dr`avnih

funkcionera do 15. januara tre-

balo bi da prijavi svoju i imovi-

nu svojih `ena, mu`eva i djece,

~ak i vanbra~ne, ali to do sada

jo{ niko nije u~inio.

Komisija za konflikt inte-

resa saop{tila je da je intereso-

vawe za prijavqivawe imovine

veliko, ali da jo{ nema nijednog

popuwenog evidencionog listi-

}a o imovnom stawu crnogorskih

dr`avnih funkcionera.

Na prijavqivawe imovine

obavezuje ih nedavno usvojeni Za-

kon o konfliktu interesa, koji

je na snagu stupio 1. januara.

Ipak, oni koji to ne urade ne}e

biti sankcionisani jer zakon ne

predvi|a kazne.

Zakon svim dr`avnim funk-

cionerima nala`e da dr`avi

prijave svu imovinu u li~nom i

porodi~nom vlasni{tvu.

Propisano je evidentirawe

svake naknadno ste~ene imovine

vrednije od dvije hiqade evra,

kao i poklona vrijednosti do 50

evra.

Svi pokloni skupqi od te ci-

fre smatraju se neprimjerenim

i postaja}e vlasni{tvo dr`av-

nih institucija, a ne privatno

vlasni{tvo funkcionera koji je

dobio taj poklon kao do sada.

Sli~ni zakoni ve} se primje-

wuju u Bosni i Hercegovini i

Hrvatskoj, ali kod wih postoje

kaznene mjere za odbijawe prija-

vqivawa imovine. ¥

NIJEDAN CRNOGORSKI POLITI^AR NIJEPRIJAVIO IMOVINU

Kriju {ta imaju?

PODGORICA - Crnogorski

ministar ekonomije Darko Usko-

kovi} rekao je da treba graditi Hi-

droenergetski sistem "Buk Bije-

la#, jer }e struja dobijena sa tog

izvora elektri~ne energije za Cr-

nu Goru i wene gra|ane biti naj-

jeftinija.

Uskokovi} je za podgori~ku

"Pobjedu# istakao da bi kilovat-

~as struje sa HES "Buk Bijela# gra-

|ane Crne Gore ko{tao 3,4 centa

(evro), dok bi sa drugih izvora ener-

gije ta cijena iznosila sedam centi.

- Zato ka`em da se HES "Buk

Bijela# sa energetskog aspekta

treba graditi. Ekolo{ki aspekt

treba provjeriti, nakon ~ega tre-

ba donijeti odluku - rekao je Usko-

kovi}.

On je najavio da }e tokom janu-

ara ove godine u Crnu Goru bora-

viti eksperti Uneskoa kojima }e

biti predstavqeni svi energetski

i ekonomski parametri HES "Buk

Bijela#. ¥

DARKO USKOKOVI] ZA IZGRADWU "BUK BIJELE"

Najjeftinija struja

BEOGRAD - Vode}e trgovin-

ske ku}e u Srbiji prvih dana pri-

mjene poreza na dodatu vrijednost

jo{ uvijek nisu zna~ajno pove}a-

le cijene prehrambenih proizvo-

da, saznaje Beta u tim trgovinama.

Kako je re~eno u Maksi dis-

kontu, svje`e vo}e, povr}e i me-

so, koji do sada nisu bili opore-

zovani, sada se oporezuju po sto-

pi od osam odsto PDV, dok je za

mesne prera|evine koje su se opo-

rezivale po stopi od 20 odsto,

umawen porez na 18 odsto.

U trgovinskoj ku}i "C mar-

ket# agenciji Beta re~eno je da

zvani~no jo{ nisu promijewene

cijene zbog primjene PDV, a o~e-

kuje se da }e se to desiti uskoro

nakon dogovora poslovodstva sa

dobavqa~ima {irom Srbije.

U megamarketu "Rodi}# agen-

ciji Beta re~eno je da cijene pre-

hrambenih i ostalih artikala jo{

nisu pove}ane i da "za sada osta-

ju iste#, nakon odra|enog popisa

robe.

Porez na dodatu vrijednost

stupio je na snagu 1. januara ove

godine i zamijenio dosada{wi po-

rez na promet, koji se po stopi od

20 odsto pla}ao na odre|ene pro-

izvode.

U sistemu PDV predvi|ene su

dvije stope, vi{a stopa od 18 od-

sto i ni`a od osam odsto. ¥

POVE]AWE CIJENA POSLIJE UVO\EWA PDV

Trgovci jo{ oklijevaju

OKOLINA U BiH kazna je 10 hiqada

maraka, dok se u Hrvatskoj za

neprijavqivawe ili neta~no

uno{ewe podataka o imovnom

stawu dr`avnih funkcionera

predvi|a oduzimawe dr`avni~-

ke plate.

TEPAWEU crnogorskom "izdawu#

ni evro nije tako mo}an. Vjero-

vatno otuda piqari na podgo-

ri~kim pijacama, kada nude ro-

bu, ~esto uzvikuju "za samo je-

dan evri}#. Oni ne tepaju evru,

ve} je za wih

to "jefti-

no#.

BEOGRAD - Princ Aleksan-

dar Drugi Kara|or|evi} i wego-

va supruga Katarina priredili

su ju~e, povodom bo`i}nih i no-

vogodi{wih praznika, prijem za

vi{e od dvije hiqade djece izbje-

glica, djece bez roditeqa, rom-

ske, hendikepirane i djece ome-

tene u razvoju.

Djecu su u Belom dvoru na

Dediwu do~ekali i Wegovo pre-

osve{tenstvo vladika {aba~ko-

vaqevski Lavrentije, direktor

gr~ke humanitarne organizaci-

je "Lajflajn Helas# Beti Arko-

udea te k}erka poznatog onkolo-

ga iz ^ikaga Xenifer Rozen -

navodi se u saop{tewu iz Kra-

qevske kancelarije dostavqe-

nom Srni.

Mali{anima su podijeqene

igra~ke i pokloni, koji su obez-

bije|eni posredstvom gr~ke hu-

manitarne organizacije, ~iji je

patron princeza Katarina, i uz

pomo} doma}ih donatora.

Vladika Lavrentije zahva-

lio je princezi Katarini i we-

noj fondaciji {to se svake godi-

ne zala`u da djeci uqep{aju Bo-

`i}.

Djecu su zabavqali poznati

dje~iji animator Pe|olino, glu-

mac Slobodan Boda Ninkovi} i

Deda Mraz. ¥

PRIJEM ZA DJECU U BELOM DVORU

KRAQEVO - U vili "Mari-

~i}#, najve}em izbjegli~kom cen-

tru u Srbiji, a zasigurno i u Evro-

pi, koju je nekada davno posje}i-

vala najbogatija klijentela Mata-

ru{ke Bawe, ~etiri i po godine

`ive najtu`niji qudi - metohij-

ske izbjeglice iz okoline Kline

i Istoka.

Kako javqa Beta wih 210, ve-

}inom poqoprivrednika, na spi-

sku su raseqenih osoba kojima Ko-

mesarijat za izbjeglice obezbje-

|uje porciju pasuqa iz stara~kog

doma u Bawi.

To su qudi kojima se nije

mnogo promijenio na~in `ivota

od juna 1999. godine kada su se ob-

reli u Srbiji, napustiv{i svoja

imawa i domove u rodnoj Meto-

hiji.

Dok su se mnogi kosovski Sr-

bi po dolasku u Kraqevo kako-ta-

ko snalazili u novoj sredini, dok

su uz pomo} humanitarnih orga-

nizacija ili sopstvenim novcem

gradili ku}e i zapo~iwali nov

posao i novi `ivot, stanovnici

vile "Mari~i}# ostali su tu gdje

su se prvih dana zadesili ~ekaju-

}i povratak ku}i.

- Kada smo do{li u Kraqevo,

~inilo nam se da nam je Metohija

odavde najbli`a i da }emo odavde

najprije da se vratimo svojim ku-

}ama - ka`e tridesetpetogodi{wi

Goran Vuleti} iz okoline Isto-

ka.

U vili "Mari~i}# danas je

jo{ gore stawe nego pro{le godi-

ne. Kanalizacija je zapu{ena, ti-

jesni hodnici prqavi, zapu{teni

i zakr~eni komadima namje{taja

i djecom koja rastu u krajwe ne-

humanim uslovima.

Goran, kome je po~etkom ove

godine odstrawen tumor na mozgu,

nabraja imena politi~ara koji su

u svojim predizbornim kampawa-

ma posje}ivali ovaj izbjegli~ki

centar. Spisak je poduga~ak i naj-

vjerovatnije nepotpun, jer on ni-

je mogao da navede funkcije i ime-

na inostranih izaslanika koji su

ih tako|e obilazili.

- Ni{ta od svega toga. Sada su

nas svi zaboravili, bez obzira

{to se ponovo pomiwe povratak

u Metohiju, govori Goran miluju-

}i po kosi svoju k}er Andrijanu

koja je prije ~etiri i po godine,

29. juna, ro|ena u Kraqevu posli-

je dolaska nepregledne kolone iz-

bjeglica sa Kosova i Metohije.

Dok je mogao da radi, Goran

se nije libio i najte`ih poslova,

ali sada, kao rekonvalescent te-

{ko da mo`e bilo {ta da zaradi.

- Zbog bolesti ~esto do`i-

vqavam epilepti~ne napade. Naj-

~e{}e se de{avaju tokom no}i, a

meni je jo{ te`e {to i djeca vi-

de da sam bolestan - kroz suze pri-

~a Goran Vuleti}.

Andrijana Vuleti} je preli-

jepa sme|okosa djevoj~ica koja ve}

poha|a pred{kolsku nastavu. Wen

brat Ivan, u~enik je petog razre-

da i vrlodobar |ak.

Majka Vesna se `ali na sku-

po}u, ali ne dozvoqava da se dje-

ca razlikuju od svojih vr{waka i

da pate zbog nema{tine.

U sobici veli~ine tri sa tri

metra kvadratna, gdje `ivi poro-

dica Gorana Vuleti}a, iskri ma-

lena jelka.

- Ve}u nismo mogli da kupimo

- ka`e Vesna Vuleti} i dodaje da

su na novogodi{woj proslavi u

vrti}u u koji ide Andrijana, za

paketi} morali da izdvoje 300 di-

nara, za dolazak Djeda Mraza 20

dinara i za sliku sa wim 100 di-

nara.

- Goran je bolestan i svaki di-

nar izdvajamo za wegove lijekove,

~ije }e zalihe trajati samo do fe-

bruara. Bez obzira na to, trudi-

mo se da na{a djeca ne osjete o~e-

vu bolest i ne trpe zbog we, jer se

kao djeca raseqenika ve} razliku-

ju od ostalih mali{ana - ka`e Ve-

sna. ¥

IZBJEGLI^KA PRI^A IZ MATARU[KE VILE

SJETE SE SAMO ZA IZBOREGoran Vuleti}, kome je po~etkom ove godine odstrawentumor na mozgu, nabraja imena politi~ara koji su u svojim predizbornim kampawama posje}ivaliovaj izbjegli~ki centar

Podjela paketi}a: Ma-li{ani se obradova-li igra~kama

@EQADok se Mataru{ka Bawa i

obli`wi hotel iz koga dopire

muzika kupaju u svjetlu lampi-

ona, zagledana kroz prozor, ma-

lena Andrijana Vuleti} pona-

vqa svoju najve}u novogodi{wu

`equ - da joj ozdravi tata.

Kara|or|evi}idijelili pokloneKara|or|evi}idijelili pokloneKara|or|evi}idijelili pokloneKara|or|evi}idijelili pokloneKara|or|evi}idijelili pokloneKara|or|evi}idijelili pokloneKara|or|evi}idijelili pokloneKara|or|evi}idijelili pokloneKara|or|evi}idijelili poklone

Stigli badwaciStigli badwaciStigli badwaciStigli badwaciStigli badwaciStigli badwaciStigli badwaciStigli badwaciStigli badwaciStigli badwaci

Kara|or|evi}idijelili poklone

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

srijeda, 5. januar 2005. SRBIJA I CRNA GORA 9

BEOGRAD - Predsjednik

Koordinacionog centra Neboj-

{a ^ovi} izjavio je ju~e da je

"skoro sasvim sigurno# da }e

Ha{ki tribunal objaviti optu-

`nicu protiv premijera Koso-

va Ramu{a Haradinaja, javqa

Beta.

^ovi} je na konferenciji za

novinare upozorio da postoji opa-

snost da eventualnu dobrovoqnu

predaju Haradinaja Hagu, me|u-

narodna zajednica iskoristiti

kao "faktor dodatnog pritiska

na Beograd#.

Prema wegovim rije~ima, po-

stoji scenario da se dobrovoq-

nom predajom Haradinaja i odsu-

stvom ve}ih demonstracija i na-

siqa me|u Albancima, poka`e da

se po{tuju me|unarodni standar-

di za Kosovo.

- Haradinaj se sam preda i ti-

me prika`e kako se sara|uje sa

tribunalom, pa ga poslije dva-tri

mjeseca vrate ku}i. A Beogradu

bi se onda reklo, eto kako oni

mogu da sara|uju, a vi ne mo`ete

- upozorio je ^ovi}.

On je istakao da je po takvom

scenariju bilo predvi|eno da

glavni tu`ilac tribunala Kar-

la del Ponte objavi optu`nicu

protiv Haradinaja prije Nove

godine, ali se od toga odustalo

jer se shvatilo da Koordinaci-

oni centar zna za takav scena-

rio.

- Optu`nica nije objavqena

mo`da i krivicom Beograda, jer

znaju da mi za to znamo, pa su od-

ustali od toga, jer `ele da nas iz-

nenade svojim potezima. Znam da

ih nervira {to mi

otkrivamo te wi-

hove scenarije -

rekao je ^ovi}.

Govore}i o iz-

vje{taju Me|una-

rodne krizne grupe

da u januaru na Ko-

sovu postoji "pose-

ban rizik od daqeg

konflikta# ukoli-

ko se podigne optu-

`nica protiv Ha-

radinaja, ^ovi} je

ocijenio da se u po-

jedinim segmenti-

ma radi o "dosta re-

alnom izvje{taju#.

On nije iskqu-

~io ni mogu}nost

da pojedine grupe

Albanaca poku{aju

da podstaknu nasiqe,

ali je upozorio da na {efu Unmi-

ka Soren Jesen-Petersen i me|u-

narodnoj zajednici le`i odgovor-

nost ukoliko se to desi.

- Ve} pet godina upozorava-

mo da te grupe postoje sa zvani~-

nom ili nezvani~nom me|una-

rodnom logisti~kom podr{kom.

Sve {to se bude de{avalo zavi-

si}e od me|unarodnog faktora,

kod wih je dugme. Na KiM se ni-

{ta slu~ajno ne doga|a - rekao

je ^ovi}. ¥

Optu`nica PRI[TINA - Potenci-

jalna ha{ka optu`nica pro-

tiv kosovskog premijera Ra-

mu{a Haradinaja, "neki po-

tezi vlade Srbije# i ne-

spremnost me|unarodne za-

jednice da se suo~i sa ozbiq-

nim problemima u pokrajini

razlozi su {to je Me|unarod-

na krizna grupa svrstala Ko-

smet u zonu rizi~nu od izbi-

jawa sukoba.

Direktor projekta MKG

za Srbiju Xejms Lajon isti-

~e da je velika nepoznanica

kakva bi bila reakcija Alba-

naca na eventualno podiza-

we optu`nice protiv Hara-

dinaja.

- Ako do|e do optu`nice

protiv Haradinaja, on je ve},

mawe-vi{e, najavio da }e se

predati i da }e pozvati na-

rod da bude miran. Ali, pi-

tawe je da li }e ga narod po-

slu{ati - rekao je Lajon.

Prema wegovim rije~ima,

sigurno se zna da postoje ne-

ka podru~ja na Kosovu koja

su prili~no krhka i gdje po-

stoji prili~na nestabilnost,

ne zbog problema izme|u Sr-

ba i Albanaca ili zbog pro-

blema izme|u Albanaca i me-

|unarodne zajednice, nego vi-

{e zbog unutra{wih poli-

ti~kih faktora u albanskom

politi~kom `ivotu.

Kada je rije~ o Vladi Sr-

bije, Lajon je ocijenio nedav-

no formirawe Nacionalnog

savjeta za Kosmet kao zna~aj-

no, ali i ukazao da treba sa-

~ekati da to tijelo po~ne sa

radom, kako bi o wemu mogle

da se daju prave procjene. ¥

NEBOJ[A ^OVI] O^EKUJE OPTU@NICU PROTIV RAMU[A HARADINAJA

SIGURAN PUTNIK ZA HAGPostoji opasnost da eventualnu dobrovoqnupredaju Haradinaja Hagu, me|unarodna zajednicaiskoristi kao faktor dodatnog pritiskana Beograd, rekao je ^ovi}

^ovi}: Na Kosmetu se ni{ta slu~ajno ne doga|a

CETIWE - Wegovo visoko-

preosve{tenstvo mitropolit

crnogorsko-primorski Amfilo-

hije istakao je u Bo`i}noj poru-

ci da je sida zlo savremenog ~o-

vje~anstva i da qudi `ive u vre-

menu "stravi~ne zloupotrebe

Bo`jeg davawa i darova, dara

polnosti i dara `ivota i quba-

vi#, prenosi Srna.

Podsje}aju}i da u svijetu tre-

nutno ̀ ivi 40 miliona qudi obo-

qelih od side, mitropolit Am-

filohije je ukazao da "ima ne-

~eg apsurdnog i neshvatqivog u

pona{awu dana{weg ~ovjeka, jer

se, sa jedne strane, bori za qud-

ska prava, a u isto vrijeme taj ~o-

vjek u svojim wedrima weguje

zmije otrovnice, kao {to je si-

da, koje ubijaju tu slobodu i qud-

sko dostojanstvo#.

- U konkretnom slu~aju sa-

vremeno ~ovje~anstvo se bori

protiv side, drugih bolesti,

protiv trafikinga qudima, dro-

ge, zloupotrebe prirode i ~ovje-

ka. Sida, narkomanija i druge

bolesti posqedice su moralnog

poreme}aja i svijesti modernog

~ovjeka, navodi se u Bo`i}noj

poruci mitropolita Amfilo-

hija.

Mitropolit Amfilohije

podsje}a da Hristovo ro|ewe naj-

boqe pokazuje i iznova dokazuje

da "`ivot ima vje~ni smisao, ko-

ji po~iwe na zemqi, a puna mo}

mu je u vje~nosti i zato sve {to

je qudsko i kosmi~ko ima vje~no

zna~ewe#.

Mitropolit Amfilohije po-

zvao je vjernike Srpske pravo-

slavne crkve u Crnoj Gori da se,

vjerni istini ra|awa Isusa Hri-

sta i bezmjernoj mjeri qudskog

`ivota, smisla i dostojanstva,

poklone "Bogu i Bo`i}u grle}i

sve zagrqajem vje~ne qubavi i

pozdravqaju}i sve radosnim po-

zdravom Hristos se rodi - Vai-

stinu se rodi#. ¥

MITROPOLIT CRNOGORSKO-PRIMORSKI AMFILOHIJE

Vrijeme zloupotrebaSida, narkomanija i druge bolesti posqedice su moralnog poreme}aja i svijesti modernog ~ovjeka

PODGORICA - Cr-

nogorski premijer Milo

\ukanovi} nazvao je ju~e

"uzaludnim poslom# na-

stojawe dijela crnogor-

ske i beogradske politi~-

ke javnosti da potencira-

wem neposrednih izbora

za Skup{tinu dr`avne

zajednice Srbije i Crne

Gore osujete put Crne Go-

re ka nezavisnosti, javqa

Srna.

- Iluzija je da se iz-

borima mo`e ne{to pred-

uzeti {to }e osujetiti

neminovan hod Crne Go-

re u wenu nezavisnost -

rekao je \ukanovi} Radi-

ju Crne Gore.

On je naveo da bi bo-

qe bilo da se u Crnoj Go-

ri poku{a posti}i {to

{iri konsenzus o demo-

kratskim pravilima pre-

ma kojim }e biti razrije-

{ena dilema wenog dr-

`avnog statusa.

- Bilo bi boqe da se

protivnici crnogorske

nezavisnosti {to mawe

oslawaju na dobronamjer-

ne savjete izvan Crne Go-

re, jer je rije~ o na{oj ko-

`i - smatra \ukanovi}.

Crnogorski premijer

poru~io je da Vlada Cr-

ne Gore prema svima dr-

`i ispru`enu ruku za do-

govor o definisawu ko-

na~nog statusa Crne Go-

re. ¥

MILO \UKANOVI] PONOVIO

Ne odustajemo od referenduma

NOVI SAD

Uli~ni svira~

BEOGRAD - Pirotehni~ka

sredstva u Srbiji dozvoqena su za

legalnu prodaju, ali se javna upo-

treba ka`wava. Tako|e se ka`wa-

va i prodaja opreme bez posebnih

kontrola ispravnosti. Prodaja je

zabrawena samo osobama mla|im

od 15 godina.

Iako je ispaqivawe raketa i

petardi opasno po korisnike i wi-

hovu okolinu, ~ini se da niko ne

mari za to, pa ni gra|ani, javqa

B92.

Na va{aru na desetak {tando-

va prodaje se pirotehni~ka opre-

ma, kao i u pojedinim prodavnica-

ma po gradu.

- Violeta Savi}, prodava~ica

pirotehnike, tvrdi, me|utim, da

to ne mo`e da bude opasno ako je

na otvorenom prostoru, napoqu,

ali da unutra nikako ne mo`e da

se koristi. - Djeci smeju da se pro-

daju samo petarde mawe od 30 dina-

ra. One mogu da se dr`e u ruci i

te su uglavnom bezopasne za djecu,

a ostale je po`eqno da odrasli ko-

riste - ka`e Violeta Savi}.

Beogra|ani pirotehni~ku

opremu koriste za zabavu i pla{e-

we slu~ajnih prolaznika. Najpo-

pularnije su petarde, usqed ~ije

upotrebe se mogu zadobiti i te`e

opekotine.

Dr Svetlana Markovi}-Kli-

pa iz Hitne pomo}i navodi da to-

kom godine nema mnogo pacijena-

ta sa opekotinama ove vrste, ali se

broj nesre}nih slu~ajeva u vrije-

me praznika iz godine u godinu po-

ve}ava.

- Na svu sre}u, ve}ina tih po-

vreda su neke opekotine prvog ste-

pena koje su najbezazlenije, ali je

bilo i nekih ozbiqnijih povre|i-

vawa - ka`e Klipa.

Svaki komad pirotehnike tre-

ba da ima odgovaraju}e uputstvo za

upotrebu da ne bi do{lo do ne`e-

qenih efekata. Pirotehni~ka

sredstva treba kupovati u provje-

renim prodavnicama, koje imaju

dozvolu za to.

Slobodan Bukuri} iz SUP Be-

ograd apeluje na gra|ane da novo-

godi{we i bo`i}ne praznike pro-

slave bez kori{}ewa pirotehni~-

kih sredstava i vatrenog oru`ja

radi svoje i bezbjednosti okoli-

ne.

Roditeqi bi trebalo da obra-

te vi{e pa`we na svoju djecu i da

ih ne pu{taju da sami kupuju i ko-

riste ovakve stvari.

- Treba izbjegavati da se pe-

tarde bacaju gdje ima vi{e lica,

treba izbjegavati bacawe u zatvo-

renom prostoru, jer znamo da eks-

plozija mo`e da dovede do pojava

po`ara, pro{le godine smo imali

vi{e mawih po`ara u gradu - ka-

`e Slobodan Bukuri}, zamjenik

na~elnika Odjeqewa za javni red

i mir SUP Beograd.

Iako je prodaja pirotehni~-

kih sredstava legalna, nepravilno

kori{}ewe i zloupotreba piro-

tehnike su ka`wivi po zakonu. Ta-

ko je za javnu upotrebu ovih sred-

stava, osim nov~ane, predvi|ena i

zatvorska kazna do 60 dana. Sude-

}i po onom {to ka`e policija, ba-

cawe petardi na otvorenom pro-

storu nije zabraweno. Ali, da li

je pravilno upotrebqavate, uglav-

nom ne mo`ete biti sigurni, po-

{to ve}ina gra|ana petarde kupu-

je na komad, pa se tada dobijaju bez

uputstva za upotrebu. ¥

PRODAJA I UPOTREBA PIROTEHNI^KIH SREDSTAVA

OPASNA ZABAVA U Srbiji je dozvoqena legalna prodaja pirotehnike,ali se javna upotreba ka`wava. Ka`wava se i prodajaopreme bez posebnih kontrola ispravnosti

Petarde: Opasnost vreba

ZORAN STOJKOVI] O PREDAJI GENERALA

Pregovori u toku

BEOGRAD - Ministar pravde

Srbije Zoran Stojkovi} je rekao

da su pregovori sa generalima ko-

je je optu`io Ha{ki sud u toku i

izjavu ministra za qudska i ma-

winska prava Srbije i Crne Gore

Rasima Qaji}a o potrebi hap{e-

wa ocijenio kao nesavjestan pri-

tisak na generale i srpsku vladu,

prenosi Srna.

- Li~no ne pregovaram, ali

o~ekujem da se sve povoqno zavr-

{i i po ha{ke optu`enike i po

dr`avu i zato smatram da ba{ u

ovom trenutku nije uputno davati

izjave kakve je dao Qaji} - rekao

je Stojkovi} za "Glas javnosti#.

On je ocijenio da bi Qaji}ev

stav da bez hap{ewa ha{kih optu-

`enika treba zaboraviti na

Evropsku uniju i Partnerstvo za

mir, mogao samo da dodatno zapla-

{i optu`ene generale.

- Takav stav bi mogao dodatno

da zapla{i generale i to ba{ u

trenutku kada se stvara konsenzus

da dr`ava, po{to se predaju, u pot-

punosti stane iza wih i u~ini sve

da im bude su|eno u zemqi, dodao

je Stojkovi}. ¥

STRUJANeboj{a ̂ ovi} optu`io je

ju~e Kosovsku energetsku kor-

poraciju da ne po{tuje dogo-

vor postignut sa srpskim vla-

stima, uz ocjenu da su nova is-

kqu~ewa struje Srbima iz Po-

krajine hir i "poku{aj dodat-

nog pritiska#.

^ovi} je rekao da su ekipe

Elektroprivrede Srbije ot-

klonile kvar na elektri~noj

mre`i u selu Batuse i da je

ostalo da KEK "pusti napon#,

kao i da se kvar u Lipqanu ta-

ko|e mo`e otkloniti za neko-

liko sati.

Podsjetiv{i da je postig-

nut dogovor da se ubudu}e defi-

ni{e pla}awe obaveza za stru-

ju, predsjednik Koordinacio-

nog centra je rekao da je dug za

struju iz prethodnog perioda

nemogu}e "definisati#, jer se

ne zna da li brojila rade, ko ih

kontroli{e i ko koristi bro-

jila raseqenih Srba.

LIPQAN - Srbi u Lipqa-

nu i u selu Batus u op{tini Ko-

sovo Poqe i ju~e su bili bez

elektri~ne energije.

Srbi iz Lipqana, koji su dva-

naesti dan bez struje najavili su

da }e danas blokirati put Li-

pqan-Pri{tina, ukoliko im se

struja ne ukqu~i u toku dana.

Najavili su blokadu, iako

sam ih vi{e puta upozorio ka-

kve konsekvence mo`e da proiz-

vede takav potez, ali qudi su na

ivici strpqewa i o tome ne `e-

le da razmi{qaju, rekao je Tan-

jugu potpredsjednik Skup{tine

op{tine Lipqan Borivoje Vig-

wevi}.

Prema wegovim rije~ima,

wihov jedini ciq je da im bude

pu{tena struja, kao i ostalim

stanovnicima Lipqana.

PROTEST

NOVI SAD - Pe-

ruanski uli~ni svira~

u tradicionalnoj no-

{wi svoga naroda za

praznike je uveseqavao

prolaznike u Novom

Sadu.

¥ (Foto-Beta)

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

srijeda, 5. januar 2005.SVIJET

SIDNEJ - Malo je nade da je

iko sa duga~kog spiska nestalih

poslije cunamija koji je 26. decem-

bra pogodio zemqe jugoisto~ne

Azije jo{ u `ivotu, ali se potra-

ga nastavqa na kopnu i na moru,

prenio je Tanjug.

Brodovi vi{e zemaqa jo{ pre-

tra`uju Indijski okean, ali vi{e

zbog toga da prona|u tijela uto-

pqenika, koja treba vratiti po-

rodicama da ih dostojno sahrane,

javile su ju~e azijske radio stani-

ce.

Nestalih ima na desetine hi-

qada, a me|u wima i za sada neu-

tvr|en broj ribara iz vi{e zema-

qa regiona koje je cunami zatekao

na pu~ini, kao i vi{e hiqada stra-

nih turista koje je xinovski ta-

las odnio sa pla`a i hotela nazad

u okean.

Spasila~ke ekipe jo{ pretra-

`uju ru{evine u provinciji A}e,

na indone`anskom ostrvu Suma-

tra, koja se nalazi samo 160 kilo-

metara od epicentra zemqotresa

snage od 8,9 stepeni Rihterove ska-

le, koji je i izazvao ogroman plim-

ni talas.

Ta je provincija pretrpjela

dvostruko razarawe: od zemqotre-

sa i cunamija.

Dosada{wi bilans tragedije

u jugoisto~noj Aziji, prema ra-

znim izvorima, prema{io je ci-

fru od 155.000 `rtava, od kojih

najvi{e u Indoneziji - 94 hiqade

i [ri Lanki - preko 40 hiqada.

Zatim slijede Indija sa vi{e

od deset hiqada nastradalih, Taj-

land sa najmawe osam hiqada `r-

tava i vi{e hiqada nestalih, kao

i nekoliko drugih zemaqa regio-

na.

Cunami je odnio i vi{e od 140

qudskih `ivota u sedam hiqada

kilometara udaqenoj Somaliji,

desetak u Tanzaniji i po jedan u

Keniji i na Sej{elima.

Glavna akcija je sada usmjere-

na na pru`awe pomo}i desetinama

hiqada te`e ili lak{e povrije|e-

nih, kao i stotinama hiqada bes-

ku}nika, `ednih i gladnih kojima

prijete epidemije raznih bolesti.

Brodovi i avioni iz vi{e za-

padnih zemaqa ve} su donijeli ne-

koliko hiqada tona hrane, vode za

pi}e i lijekova u najte`e pogo|e-

ne zemqe, ali postoje velike te-

{ko}e u dopremawu te humanitar-

ne pomo}i do nastradalih naseqa,

po{to su mnogi putevi, `eqezni-

ce i druge komunikacije uni{te-

ni ili te{ko o{te}eni.

Qekarske ekipe iz desetak ze-

maqa ve} danima pru`aju pomo}

lokalnom stanovni{tvu, ali je,

na`alost, ipak najzaposlenije oko

200 stru~waka za identifikaciju

nastradalih, ~iji }e posao po svoj

prilici potrajati vi{e mjeseci.

U Xakarti je za ~etvrtak zakazan

me|unarodni skup donatora, na ko-

me bi trebalo da budu utvr|ene po-

trebe zemaqa pogo|enih cunami-

jem.

O~ekuje se da }e tom skupu pri-

sustvovati regionalni lideri, ge-

neralni sekretar UN Kofi Anan,

ameri~ki dr`avni sekretar Ko-

lin Pauel i premijeri Australi-

je i Japana.

Svetska banka za obnovu i raz-

voj izdvojila je pola milijarde

evra za pomo}, Japan je obe}ao 500

miliona ameri~kih dolara, SAD

350 miliona, dok je ukupna vrijed-

nost dosada{we me|unarodne po-

mo}i prema{ila dvije milijarde

dolara.

Anan, me|utim, u jednoj sino}-

noj izjavi, nije krio zabrinutost

zbog to {to se ~esto doga|a da ze-

mqe-donatori ne realizuju u cje-

lini data obe}awa, javio je austra-

lijski radio.

- Ako imamo u vidu ranije slu-

~ajeve - rekao je Anan, "ja jesam

zabrinut, jer iako je obe}ana po-

mo} od preko dvije milijarde ame-

ri~kih dolara - sasvim je vjero-

vatno da se ona ne}e u cjelini re-

alizovati.

Anan je posebno ukazao na svje-

`i primjer zemqotresa u Bamu

(Iran), od prije dvije godine, za

koji iranski predsjednik Mohamed

Hatami tvrdi da je dosad stigao

sasvim mali dio od obe}ane huma-

nitarne pomo}i.

U me|uvremenu, ameri~ki

predsjednik Xorx Bu{ apelovao

je na svoje sugra|ane da daju pri-

vatne donacije u fond za pomo}

nastradalima u jugoisto~noj Azi-

ji.

Dvojica biv{ih predsjednika,

predsjednikov otac Xorx Bu{ sta-

riji i Bil Klinton, anga`ovana su

da organizuju akciju za prikupqa-

we privatnih donacija. ¥

BRODOVI RAZNIH ZEMAQA PRETRA@UJU INDIJSKI OKEAN10

Spasila~ke ekipe: Potraga za nestalim(Foto-Rojters)

MALO NADE ZA NESTALESpasila~ke ekipe pretra`uju ru{evine u provincijiA}e, na Sumatri, koja se nalazi samo 160 kilometaraod epicentra zemqotresa snage od 8,9 stepeniRihterove skale

UJEDIWENE NACIJE -

Generalni sekretar Ujediwenih

nacija Kofi Anan imenovao je

Britanca Marka Meloha Brau-

na za novog {efa svog kabineta

i najavio promjene ~elnih qudi

jo{ nekih tijela svjetske orga-

nizacije ~iji je ciq weno refor-

misawe i spre~avawe skandala,

javio je Tanjug.

Braun (51), sada administra-

tor u Programu UN za razvoj

(UNDP), preuze}e novu du`nost

19. januara, kada }e zamijeniti

Pakistanca Igbala Rizu (70), ko-

ji je u decembru oti{ao u penzi-

ju, prenio je danas Rojters.

- Ovo je prva u seriji promje-

na i pomjerawa koja slijede - iz-

javio je Anan na sino}woj konfe-

renciji za mediji, ne iznose}i

vi{e detaqa o tome.

Braun }e nastaviti da vodi

UNDP dok traje akcija sanira-

wa posqedica cunamija u jugoi-

sto~noj Aziji, odnosno dok ne bu-

de odre|en wegov zamjenik. On je

ju~e sa Ananom otputovao u Xa-

kartu, gdje }e azijski lideri raz-

govarati o pomo}i koja je potreb-

na tom regionu.

Anan bi uskoro trebalo da

zamijeni i Amerikanku Kateri-

nu Bertini, generalnog podse-

kretara za menaxment koja }e, na

proqe}e, oti}i na novu du`nost,

a zamjena se tra`i i za koordi-

natora UN za Bliski istok, nor-

ve{kog diplomatu Terje Roed

Larsen. ¥

PROMJENE U ANANOVOM KABINETU

Britanac {ef kabineta ABU DABI - Ujediweni

Arapski Emirati nalaze se me-

|u 25 najpo`eqnijih zemaqa za

investirawe, prenijela je lokal-

na {tampa izvje{taj Konferen-

cije UN za trgovinu i razvoj

(UNKTAD).

Kako je prenio Tanjug od 140

zemaqa koje su rangirane, UAE

su na vrhu liste arapskih zema-

qa, a na 16. mjestu u svijetu, za-

hvaquju}i tehnolo{kom razvoju,

dobroj javnoj i institucionalnoj

administraciji, op{toj ekonom-

skoj stabilnosti, nivou konku-

rencije u poslovnom sektoru i

situaciji na tr`i{tu radne sna-

ge, prenijela je Sinhua.

Od ostalih arapskih zemaqa,

sa aspekta direktnih stranih in-

vesticija, po "po`eqnosti# sli-

jede jo{ Saudijska Arabija, Ku-

vajt, Katar, Bahrein i Oman.

Izvje{taj UNKTAD pokriva

13 kriterijuma, me|u kojima su

stopa rasta BDP, broj korisni-

ka fiksne telefonije, prosje~na

potro{wa energije, pristup vi-

sokom obrazovawu i obim izvo-

za. ¥

KONFERENCIJA UN O TRGOVINI I RAZVOJU

Emirati po`eqan ulaga~ VA[INGTON - Vlasnici ga-

ra`a sa vratima na daqinsko

upravqawe u Americi mogli bi

uskoro da se na|u u situaciji da

vi{e ne mogu da kontroli{u taj

mehanizam koji je trebao da im

olak{a svakodnevni `ivot, javio

je Tanjug.

Oko 125 vojnih baza u Ameri-

ci do 2008. godine po~e}e da ko-

risti novi radio sistem koji

funkcioni{e na istoj frekven-

ciji kao i pokretna vrata gara`a.

To }e dovesti do ometawa signa-

la koji se koristi u vi{e od 90 od-

sto tih mehanizama u vlasni{tvu

gra|ana, saop{tili su Pentagon

i proizvo|a~i gara`nih vrata.

Najmawe 50 miliona pojedi-

naca moglo bi da bude suo~eno sa

ovim problemom. Sporna fre-

kvencija pripada vojsci jo{ od

pedesetih godina, ali se ona u in-

dustriji sasvim legalno koristi

barem od po~etka osamdesetih go-

dina, prenijela je agencija AP.

Vojska je frekvenciju koristila

veoma rijetko. Vlasnici gara`a

sa vratima na daqinsko upravqa-

we mora}e da tra`e promjenu

frekvencije, naravno o svom tro-

{ku. ¥

ZBOG NOVOG SISTEMA U VOJNIM BAZAMA

Gara`e bez daqinskog upravqa~a

VELINGTON - Pro{li

mjesec na Novom Zelandu je bio

najhladniji decembar od 1945.

godine, peti po najni`im tempe-

raturama, navodi se u izvje{ta-

ju Nacionalnog instituta za is-

tra`ivawe vode i atmosfere,

prenijela je agencija DPA.

U mjese~nom izvje{taju Na-

cionalnog instituta navodi se

da su temperature u prvom mje-

secu qeta na ju`noj hemisferi

bile bli`e proqe}nim, a na di-

jelovima Ju`nog ostrva ~ak ~e-

tiri stepena ni`e od tempera-

tura uobi~ajenih za ovo doba go-

dine.

Novi Zeland je pretrpio naj-

ja~e decembarske vjetrove od

1896. godine, kada institut bi-

qe`i svoje prve podatke. Broj

sun~anih intervala bio je dale-

ko ispod prosjeka dok je u ne-

kim dijelovima zemqe palo dva

puta vi{e padavina nego {to je

to uobi~ajeno. ¥

PROMIJEWENI KLIMATSKI USLOVI

Zima na Novom Zelandu

DETROIT - Japanski proiz-

vo|a~ automobila "Tojota motor#

je na dobrom putu da do kraja ove

decenije nadma{i "Dajmler Kraj-

sler#, koji se trenutno nalazi na

tre}em mjestu po broju prodatih

putni~kih automobila i kamiona

u SAD, javio je Tanjug.

U dugoro~noj prognozi anali-

ti~ara prodaje CSM navodi se da

}e "Tojota#, prodajom tra`enih

modela "leksus# i "skion# ve} u

2009. godini na ameri~kom tr`i-

{tu u~estvovati sa 14,1 odsto, u

pore|ewu sa "Dajmler Krajslero-

vih# 14 procenata. Na listi pro-

daje "Dajmler Krajslera# nalaze se

doma}i modeli "krajsler#, "dox#

i "xip#, kao i "mercedes benz#,

precizira se u analizi.

Takva pozicija "Tojote#, naj-

ve}eg japanskog proizvo|a~a au-

tomobila, nije nikakvo iznena|e-

we za kompaniju ~ija je prodaja na

ameri~kom tr`i{tu 2003. godine

pove}ana 6,3 odsto i za 11 mjeseci

2004. sko~ila 9,3. U isto vrijeme,

"Xeneral Motors# i "Ford mo-

tor#, dva najve}a ameri~ka proiz-

vo|a~a vozila, postepeno gube tr-

ku s inostranim firmama, uprkos

naporima da privuku {to vi{e ku-

paca nu|ewem raznoraznih pogod-

nosti u prodaji. ¥

USPJEH JAPANSKOG PROIZVO\A^A U AMERICI

"Tojoti" prvo mjesto

ZAGREB - Nekoliko hiqada

bira~a koji su na nedjeqnim pred-

sjedni~kim izborima glasali za

poslovnog ~ovjeka Borisa Mik-

{i}a demonstriralo je prekju~e

po trgovima i ulicama Zagreba i

drugih ve}ih gradova Hrvatske,

a sli~ni protesti najavqeni su

i za sino}, javio je Tanjug.

Mik{i}, koji je u prvom kru-

gu bio tre}eplasirani sa osvoje-

nih 17,78 odsto glasova smatra da

je pokraden dogovorom aktuelnog

predsjednika Stjepana Mesi}a i

premijera Ive Sanadera kako bi

se u drugom krugu na{li Mesi}

i vicepremijerka Jadranka Ko-

sor, kandidata vladaju}e HDZ.

U Zagrebu se miran protest

nekoliko stotina qudi na cen-

tralnom Trgu bana Jela~i}a pre-

tvorio u obilazak grada tokom

koga su demonstranti, ~iji je broj

narastao na oko dvije hiqade, po-

sjetili i zgradu u kojoj radi Dr-

`avna izborna komisija i zgradu

u kojoj je stan aktuelnog predsjed-

nika Mesi}a.

Mawa okupqawa Mik{i}e-

vih pristalica zabiqe`ena su i

u Osijeku, Splitu i Karlovcu,

gdje je potpisivana peticija za

ponovno brojawe glasova.

HDZ slu`beno nije komenta-

risao zbivawa, ali se nezvani~-

no tvrdi da se radi o poku{aju

hercegova~kog lobija i ekstrem-

ne desnice da se obra~unaju sa sa-

da{wim reformskim i proevrop-

skim vodstvom Hrvatske demo-

kratske zajednice.

Ju~era{wi nedjeqnik "Na-

cional# donosi tekst o Mik{i-

}u u kome razotkriva porijeklo

wegovog bogatstva navode}i da

mu se prebacuje da je dobar dio

stekao trgovi-

nom s dr`avnim

institucijama za

vrijeme rata, za-

hvaquju}i li~-

nom prijateqs-

tvu sa tada{wim

predsjednikom

Frawom Tu|ma-

nom.

Poslije pr-

vog kruga pred-

sjedni~kih izbo-

ra u Hrvatskoj, u

kome je sada{wi

predsjednik Stje-

pan Mesi} ostva-

rio ubjedqivo

vo|stvo nad pred-

stavnicom vlada-

ju}e HDZ Jadran-

kom Kosor, pred

premijerom i {e-

fom HDZ Ivom

Sanaderom je te`ak zadatak da

sve s kojima ima sporazumije o

koaliciji i saradwi poku{a da

"natjera# da u drugom krugu, 16. ja-

nuara, podr`e Kosorovu.

Po prvim reakcijama, to te-

{ko da }e mu uspjeti, jer su pred-

stavnici i Srba i Bo{waka na-

javili da }e podr`ati Mesi}a -

bilo formalno, kao bo{wa~ka

SDA Hrvatske, bilo neformal-

no, kao Samostalna demokratska

srpska stranka, koja je konsta-

tovala da su Srbi i 2000. glasa-

li za Mesi}a, pa }e to u~initi

i sada. ¥

POPUT UKRAJINE I U HRVATSKOJ POSTIZBORNI PROTESTI

Jadranka Kosor: Sa Mesi}emu drugi krug (Foto-Rojters)

GUN\AWE GUBITNIKAGUN\AWE GUBITNIKAGUN\AWE GUBITNIKAGUN\AWE GUBITNIKAGUN\AWE GUBITNIKAGUN\AWE GUBITNIKAGUN\AWE GUBITNIKAGUN\AWE GUBITNIKAGUN\AWE GUBITNIKATre}eplasirani Boris Mik{i} smatrada je pokraden na izborima zbog ~ega su wegovepristalice iza{le na ulicu

Hrvatski ministar spoq-

nih poslova Miomir @u`ul

podnio je ju~e neopozivu ostav-

ku, javila je agencija Hina.

Premijer Ivo Sanader je,

kako je prenijela Beta, prihva-

tio @u`ulovu ostavku ali je

zatra`io od wega da do po~et-

ka pregovora s Evropskom uni-

jom zavr{i sve unaprijed dogo-

vorene poslove na spoqnopo-

liti~kom planu.

OSTAVKA @U@ULA

AVION UDARIOU KRAVU

Glavni aerodrom u gradu

Banda A}e, administrativnom

centru provincije A}e na Suma-

tri, preko koga se distribui-

{e pomo} za ugro`ene cunami-

jem, zatvoren je ve} satima, jer

je jedan teretni avion pretr-

pio havariju po{to je prili-

kom slijetawa - udario u kravu.

Helikopteri i daqe nose

humanitarnu pomo} u najte`e

pogo|ena sela i naseqa, ali je

ve}i broj aviona morao da pre-

usmjeri slijetawe na aerodrom

u Medanu, udaqen 450 kilometa-

ra od Banda A}ea, u o~ekivawu

da se havarisani avion ukloni

i aerodrom ponovo otvori za sa-

obra}aj.

\ Vode Indijskog okeana: Ameri~ki nosa~

GUN\AWE GUBITNIKA

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

srijeda, 5. januar 2005. SVIJET

ZBOG PLANIRANOG NAPADA NA AMERIKANCE

Uhap{enikuvajtskivojnici

KUVAJT - Kuvajtske snage bez-

bjednosti uhapsile su osam kuvaj-

tskih vojnika osumwi~enih da su

planirali napad na ameri~ke sna-

ge u ovoj zalivskoj dr`avi, javio je

ju~e Rojters, pozivaju}i se na jedan

bezbjednosni izvor.

Prema tom izvoru, kako je pre-

nio Tanjug, pripadnici kuvajtske

slu`be bezbjednosti priveli su

prije sedam dana na ispitivawe

osam pripadnika vojske, od kojih

neki imaju visoke ~inove, zbog sum-

we da su umije{ani u pripremu na-

pada na ameri~ke vojnike. U pri-

premu napada na ameri~ke vojni-

ke bio je ukqu~en i jedan broj stra-

nih dr`avqana, rekao je Rojtersu

pripadnik slu`be bezbjednosti

~ije ime nije navedeno.

Prema Rojtersovom izvoru, ti

qudi su tako|e uhap{eni i ispi-

tani zbog u~e{}a u navodnoj zavje-

ri protiv ameri~kih vojnika.

Funkcioneri kuvajtske vlade jo{

nisu komentarisali vijest o hap-

{ewu osam pripadnika vojske.

Nedavno je ameri~ka admini-

stracija upozorila svoje gra|ane

o mogu}im teroristi~kim napadi-

ma u Kuvajtu pozvav{i ih da budu

veoma oprezni.

Poslije nedavnog napada na

ameri~ki konzulat u Saudijskoj

Arabiji kuvajtska vlada je poja~a-

la obezbje|ewe ambasada zapadnih

zemaqa u toj zemqi, kao i kqu~nih

naftnih instalacija, naveo je Roj-

ters.

Sud u Kuvajtu ve} vodi dva pro-

cesa protiv kuvajtskih dr`avqa-

na optu`enih za pripremu napada

protiv Amerikanaca u regionu,

kao i zbog odlaska u Irak radi

borbe na strani ira~kih pobuwe-

nika. ¥

BAGDAD - Nepoznati napada-

~i ubili su ju~e ujutro guverne-

ra Bagdada Alija el Hajdarija, a

u eksploziji kamiona bombe bli-

zu ulaza u "zelenu zonu# u ira~-

kom glavnom gradu poginulo je 10

qudi, a povre|eno 56.

Predstavnici policije, koji

su `eqeli da ostanu anonimni,

rekli su da su Hajdari i jedan we-

gov tjelohraniteq podlegli rana-

ma zadobijenim kada su napada~i

zasuli vatrom wihov konvoj, pre-

nio je Tanjug.

Ira~ki funkcioneri su uo-

bi~ajena meta ekstremista, koji

su poja~ali kampawu zastra{i-

vawa uo~i izbora predvi|enih za

30. januar.

U me|uvremenu, izvor iz

ira~kog ministarstva unutra-

{wih poslova je izjavio da je u sa-

moubila~kom napadu kamionom

bombom na policijski kontrolni

punkt kod ulaza u "zelenu zonu#

ubijeno 10 osoba, od kojih osam

policajaca, a raweno 56 polica-

jaca i civila.

"Zelena zona# je kompleks pa-

lata u kojima su smje{tene pri-

vremena ira~ka vlada i ambasade

SAD i Velike Britanije.

Ameri~ka vojska je saop{ti-

la da je jedan marinac ju~e ujutro

ubijen u akciji u provinciji Al

Anbar, zapadno od Bagdada, ali

nije navela nikakve druge detaqe.

Militantna islamisti~ka

grupa koju vodi Jordanac Abu Mu-

sab el Zarkavi, vode}i neprija-

teq Amerikanaca u Iraku, pre-

uzela je odgovornost za ju~era-

{we ubistvo guvernera Bagdada

Alija el Hajdarija.

- Mladi muxahedini "Al-Ka-

ide# ubili su tiranina u redovi-

ma ameri~kih agenata, guvernera

Bagdada, neka Bog oslobodi ci-

jeli Irak - navedeno je u saop-

{tewu objavqenom na jednoj In-

ternet stranici.

Na veb-sajtu je, tako|e, posta-

vqen video-snimak na kojem je,

kako tvrdi Zarkavijeva grupa,

prikazan atentat na guvernera.

Na snimku se vidi konvoj auto-

mobila, zatim jedna osoba koja mu

se pribli`ava i krv na sjedi{tu

jednog vozila, prenijela je agen-

cija AFP.

U vi{e ju~era{wih napada

sjeverno od Bagdada ubijeno je

{est ira~kih vojnika i jedan eks-

tremista, kao i jedan voza~ kami-

ona, Tur~in, dok su dva {iitska

sve{tenika ubijena na jugu Ira-

ka, saop{teno je iz ira~kih bez-

bjednosnih izvora.

- Tri vojnika su poginula u

eksploziji bombe ru~ne izrade,

~ija je meta bio wihov konvoj - re-

kao je komandant ira~kih snaga

Saad Maxed, dodav{i da je napad

na konvoj izveden u centru Sama-

re, 125 kilometara sjeverno od

Bagdada. Naoru`ani napada~i

ubili su u okolini Samare tur-

skog voza~a koji je prenosio na-

mirnice za ameri~ku vojsku - re-

kao je policijski kapetan Saad

Jusef.

Ju`no od Samare ubijen je je-

dan ira~ki ekstremista koji je s

drugim naoru`anim pomaga~ima

napao polo`aj ira~ke Nacional-

ne garde i u tom sukobu raweno je

pet pripadnika garde. Tri pri-

padnika Nacionalne garde su ubi-

jena, a dva povrije|ena od eksplo-

zije bombe u Bakubi, dok su na

podru~ju Basre ubijena dva {i-

itska sve{tenika - {eik Muhamed

Ali Abadi i {eik Saad Atih el

Nuri. ¥

EKSPLOZIJA KAMIONA BOMBE U BLIZINI "ZELENE ZONE"

UBIJEN GUVERNER BAGDADAOdgovornost za napad preuzela grupaEl Zarkavija, a na jednom veb-sajtunavedeno da su

"Mladi muxahedini

Al-Kaide" ubili tiranina u redovima ameri~kih agenata

11

\"Zelena zona" u Bagdadu: Ostaci kamiona bombe (Foto-Rojters)

AMERI^KI VOJNIK Jedan ameri~ki vojnik je ju-

~e ubijen, a drugi rawen kada su

pobuwenici aktivirali bombu

kraj puta u blizini Balada, oko

60 kilometara sjeverno od Bag-

dada, saop{tila je vojska SAD.

Broj ameri~kih vojnika ko-

ji su izgubili `ivot od po~et-

ka vojne intervencije u Iraku

u martu 2003. godine pove}an je

na 1.335, od kojih je 1.050 ubije-

no od neprijateqske vatre, na-

veo je Rojters.

U me|uvremenu je militant-

na ira~ka grupa Vojska Ansar

el suna, u jednom saop{tewu po-

stavqenom na Internetu, preu-

zela odgovornost za ju~era{wi

samoubila~ki bomba{ki napad

u Baladu u kojem je poginulo

{est, a raweno osam pripadni-

ka ira~ke Nacionalne garde.

M E R I D I J A N I

Rusi kupuju oru`jeMOSKVA - Ruska vojska namjera-

va da na kupovinu novog oru`ja tokom

ove godine potro{i 112 milijardi ru-

baqa ili blizu ~etiri milijarde do-

lara, pokazuju podaci Ministarstva

odbrane koje su danas prenijeli ruski

mediji.

Dr`avnim naruxbinama za serijsku

kupovinu naoru`awa predvi|eno je da

najve}i dio ovih sredstava bude potro-

{en na razvoj strate{kih nuklearnih

raketa i kopnene jedinice, 20 odsto

sredstava oti}i }e za potrebe Ratnog

vazduhoplovstva, a jo{ 20 odsto za Rat-

nu mornaricu. ¥

Tra`i se direktorVA[INGTON - Administracija

ameri~kog predsjednika Xorxa Bu{a

po~ela je da tra`i nasqednika direk-

tora Svjetske banke Xejmsa Volfenso-

na, nakon {to je on krajem pro{le ne-

djeqe zvani~no informisao izvr{ni

bord Banke i ameri~kog sekretara za

finansija Xona Snoua da napu{ta po-

lo`aj predsjednika te me|unarodne fi-

nansijske institucije nakon isteka dru-

gog mandata u junu ove godine.

Volfeson se na ~elu Svjetske ban-

ke nalazi od 1995. godine kada ga je na

za to mjesto predlo`io tada{wi ame-

ri~ki predsjednik Bil Klinton. ¥

AUSTRALIJA

Strah od terorista SIDNEJ - Vlada u Kanberi je ju~e izrazila zabri-

nutost zbog mogu}nosti da neke regionalne teroristi~-

ke organizacije iskoriste tragediju izazvanu cuna-

mijem za novu akciju, javila je danas australijska te-

levizija.

Kako je prenio Tanjug takvu zabrinutost iznio je

australijski ministar pravosu|a Kris Elison, koji

je dodao da }e se {ef diplomatije Aleksander Dau-

ner i {ef policije Mik Kilti, koji se ju~e nalaze u

Tajlandu, pozabaviti ne samo rje{avawem humanitar-

nih problema izazvanih cunamijem, ve} i pitawima re-

gionalne bezbjednosti.

Ministar Elison je precizirao da su australij-

ske vlasti svjesne mogu}nosti da bi neke regionalne

teroristi~ke organizacije mogle da iskoriste za svo-

ju akciju sada{wu preokupiranost me|unarodne za-

jednice otklawawem posqedica od katastrofalnog

cunamija. ¥

MOSKVA - Predsjednik Ru-

ske Federacije Vladimir Pu-

tin ju~e je ukazom imenovao svog

pomo}nika Igora [uvalova za

predsjednika komisije za u~e-

{}e Rusije u Grupi osam (G-8)

najrazvijenijih zemaqa svijeta

i Ruske Federacije, javio je Tan-

jug.

Putin je sa te du`nosti raz-

rije{io svog savjetnika Andreja

Ilarionova, saop{teno je iz Kre-

mqa.

[uvalov je tako|e imenovan

za predstavnika ruskog predsjed-

nika za pitawa vezana za vode}e

industrijske zemqe i veze sa

predstavnicima lidera sedam in-

dustrijski najrazvijenijih zema-

qa svijeta (G-7), kao i za zamjeni-

ka predsjednika organizacionog

komiteta za pripremu i bezbjed-

no predsjedavawe Rusije G-8, ko-

je pada 2006. godine.

G-7 ~ine Sjediwene Ameri~-

ke Dr`ave, Japan, Wema~ka, Ve-

lika Britanija, Francuska, Ita-

lija i Kanada.

Smijeweni Ilarionov skre-

nuo je na sebe pa`wu medija kada

je krajem godine istupio sa kri-

tikom vlasti zbog prodaje "Ju-

ganskweftgaza#, filijale naft-

ne kompanije "Jukos#, {to je je

on nazvao "aferom godine# u Ru-

siji. ¥

PRED SAMIT GRUPE OSAM

\ Vladimir Putin: Bira saradnike(foto-arhiva)

[uvalov ruski predstavnik

TEL AVIV - Izraelski vojni-

ci su ju~e ujutro ubili sedam, a ra-

nili najmawe pet Palestinaca ten-

kovskom vatrom u gradu Beit Lahi-

ja na sjeveru pojasa Gaze, saop{ti-

li su palestinski izvori.

Izraelska vatra je o~ito bila

odgovor na palestinske minobaca~-

ke napade na industrijsku zonu Erez

izme|u Izraela i pojasa Gaze, u ko-

joj je lak{e raweno dvoje Izraela-

ca.

Palestinci su ispalili pet mi-

na na Erez, od kojih je jedna pala kraj

{kolskog autobusa i povrijedila

dva odrasla pratioca djece.

Palestinci su tako|e raketi-

rali izraelski grad Sderot u pusti-

wi Negev na jugu Izraela, ali nisu

izazvali povrede, niti {tete, javio

je izraelski radio.

Izraelska armija je naknadno

rekla da je ga|ana grupa palestin-

skih ekstremista koji ispaquju ra-

kete i da su ve}ina poginulih i ra-

wenih pripadnici Hamasa.

Nasiqe je eskaliralo dan nakon

{to je armija okon~ala vojnu opera-

ciju u Beit Hanunu i izbjegli~kom

logoru Xabalija na sjeveru pojasa

Gaze. Ciq operacije je bio da se za-

ustave raketni i minobaca~ki na-

padi na obli`wa jevrejska naseqa i

izraelske gradove preko granice.

Mahmud Abas, koji se smatra fa-

voritom na predstoje}im palestin-

skim predsjedni~kim izborima, na-

zvao je Izrael "cionisti~kim ne-

prijateqem#, poslije ju~era{we po-

gibije sedam Palestinaca u izrael-

skom tenkovskom napadu na pojas Ga-

ze.

- Mi se molimo za du{e na{ih

mu~enika koji su danas pali od gra-

nata cionisti~kog neprijateqa - re-

kao je Abas na izbornom mitingu u

izbjegli~kom logoru Kan Junis ko-

ji se smatra upori{tem militanata

u pojasu Gaze.

Ovu Abasovu izjavu su poznava-

oci bliskoisto~nih prilika ocije-

nili kao neuobi~ajeno o{tar rje~-

nik za jednog umjerewaka koji }e po

svoj prilici naslijediti pokojnog

Jasera Arafata.

Abas je prekju~e, tako|e u po-

jasu Gaze, obe}ao da }e se palestin-

ske izbjeglice jednog dana vratiti

u svoje domove. Sudbina palestin-

skih izbjeglica je jedno od najek-

splozivnijih pitawa na dnevnom

redu mirovnih pregovora izme|u

dva naroda. Palestinska strana in-

sistira na pravu na povratak pale-

stinskih izbjeglica na teritoriju

dana{weg Izraela, ~emu se Izra-

elci izri~ito protive. Abas, novi

vo|a Palestinske oslobodila~ke

organizacije je zauzeo ~vrst stav u

odnosu na to pitawe, poput svog

prethodnika Arafata, koga je Iz-

rael ozna~io preprekom za sklapa-

we mira. Abas ve} tri dana vodi

kampawu u pojasu Gaze i o~ito na-

stoji da zadobije podr{ku mladih

radikalnih Palestinaca takvim iz-

javama.

On je rekao da }e stajati iza

militanata u wihovom nastojawu

da izmaknu izraelskim snagama, a ju-

~e je na mitingu u gradu Gazi podr-

`ao tvrdwu da palestinske izbje-

glice iz rata 1948. godine imaju

pravo da se vrate u svoje domove.

Izbjeglica, iz rata koji je izbio

poslije stvarawa dr`ave Izrael i

wihovih potomaka ima oko ~etiri

miliona. Jevreji u Izraelu gotovo

jednoglasno odbacuju pravo na po-

vratak Palestinaca upozoravaju}i

da bi se time mogla ugroziti jevrej-

ska priroda wihove dr`ave. ¥

IZRAELSKI TENKOVI OTVARALI VATRU U GRADU BEIT LAHIJA

GINU PALESTINCITenkovska vatra je bila odgovor na palestinske minobaca~ke napade na industrijsku zonu Erez izme|uIzraela i pojasa Gaze, u kojoj je lak{e raweno dvoje Izraelaca

JEVREJI U Izraelu `ivi 6,6 mili-

ona qudi od toga je Jevreja 81

procenata, dok preostalih 19

odsto ~ine mahom Arapi.

Izraelska vlada smatra da

palestinske izbjeglice treba

da se nasele u palestinskoj dr-

`avi koja }e biti stvorena mi-

rovnim pregovorima ili da

ostanu tamo gdje su `iveli u

posqedwih {est decenija.

Izrael ~ak nudi kompenza-

cije za izgubqenu imovinu.

Prethodne umjerenije izrael-

ske vlade su tako|e prihvati-

le ideju da se primi ograni~en

broj izbjeglica po osnovi uje-

diwewa porodica.

\Mahmud Abas: Izrael "cionisti~ki

neprijateq" (Foto-Rojters)

LAKTA[I - Nepoznata

osoba provalila je u kiosk fa-

brike duvana "Bawa Luka# u Tr-

nu i tom prilikom ukrala razne

vrste cigareta u vrijednosti oko

1.500 maraka. ¥

¹ ¹ ¹

FO^A - Neko je kamewem

polupao prozore na zgradi Mex-

lisa Islamske zajednice Fo~a.

Policija radi na rasvjetqavawu

ovog krivi~nog djela.

¥ @. Ma.

¹ ¹ ¹

BAWA LUKA - Neko je iz

stana D. R. u ulici Kraqa Al-

fonsa ukrao slu`beni pi{toq

kalibra 9 milimetara. Materi-

jalna {teta }e biti utvr|ena

naknadno. ¥

¹ ¹ ¹

MRKOWI] GRAD - Na

osnovu naredbe osnovnog suda

Bawa Luka, policija Mrkowi}

Grada uhapsila je V. S. (50) iz

ovog grada. ¥ O. M.

¹ ¹ ¹

DOBOJ - Nepoznato lice ju-

~e je u Milo{evcu, op{tina Mo-

dri~a, iz dvori{ta porodi~ne

ku}e J.G., koji se nalazi na ra-

du u Austriji, ukrao automobil

"audi#. [teta jo{ nije procije-

wena. ¥ Sl.P.

¹ ¹ ¹

[AMAC - Policijskoj sta-

nici [amac, mje{tanin \.B.

prijavio je da je prona{ao "golf

3#, vlasni{tvo wegove k}erke

S.B. Automobil je na|en na par-

kingu u Ulici bra}e Jugovi}

odakle je u no}i izme|u 29. i 30.

decembra pro{le godine i ukra-

den. ¥

TELEGRAF

BAWA LUKA - I pored broj-

nih pote{ko}a, prije svega nedo-

statka novca, u Kazneno-popravnom

zavodu "Tuwice# nastoje da obezbi-

jede sve potrebne uslove za smje-

{taj pritvorenika i osu|enika.

Smje{tajni kapaciteti odav-

no su prevazi{li broj osoba koje

svakodnevno pristi`u u "Tuwice#

u istra`ni zatvor ili na izdr`a-

vawe kazne.

- Ako je uhap{ena grupa osum-

wi~enih zbog istog krivi~nog dje-

la svi pritvorenici moraju biti

razmje{teni po razli~itim soba-

ma, {to nimalo nije lako u~ini-

ti jer se to de{ava sve ~e{}e. Os-

im toga, `ene i mu{karci moraju

biti razdvojeni - pojasnio je uprav-

nik Zavoda Stojan Davidovi}.

Prema wegovim rije~ima sve

su ve}i pritisci poja~ane kontro-

le u zatvorskom krugu.

- Nema osnova za nepovjerewe

prema na{im stra`arima. Bezbjed-

nost pritvorenih i osu|enih oso-

ba ne mo`e da zavisi samo od qu-

di koji rade u Zavodu, a da nije pro-

{irena i na ostale subjekte - na-

gla{ava upravnik KPZ Tuwice.

Davidovi} smatra da se podi-

gla prevelika pra{ina oko bjek-

stva osu|enika Dejana Karali}a

i Kristijana Karevskog iz zatvo-

ra u Tuwicama.

- Stvorena je situacija kao da

nikada nijedan osu|enik nigdje

nije pobjegao. A to se svakodnev-

no negdje de{ava. Na primjer, sa-

mo u Italiji godi{we pobjegne

tri odsto pritvorenika. Zbog

bjekstva dvojice osu|enika ~eti-

ri radnika Zavoda su suspendova-

na i disciplinski postupak }e

utvrditi wihovu krivicu - dodao

je Davidovi}.

Upravnik zatvora nagla{ava

da niko od radnika nije direktno

pomogao u bjekstvu ve} su nesvje-

sno po~iweni propusti. Ina~e,

bjegunci su bili smje{teni u "C#

odjeqewu po{to je bilo nagovje-

{taja da }e poku{ati bjekstvo.

Pretpostavka je da su trojica

odbjeglih zatvorenika iz doboj-

skog zatvora pomogli Karali}u i

Karevskom jer su oni ranije bili

u istom pritvoru.

- ̂ inimo maksimalne napore da

bezbjednost bude na najvi{em nivou

i pored toga {to imamo problem sa

mawim brojem stra`ara. Po pravil-

niku, treba da bude 92 a po sistema-

tizaciji imamo 74 "radnika#. Od

wih neki moraju biti u bolnici na

~uvawu osu|enika tako da oni koji

rade na obezbje|ewu prakti~no ne-

maju slobodnog dana. Mawak su i dva

vaspita~a - isti~e Davidovi}.

Me|u gra|anima, ka`e Davido-

vi}, mo`e se ~uti pri~a da zatvo-

renici "slobodno {etaju#, {to je

neta~no. Neki od osu|enih imaju

pravo na povlastice. Tako se za

praznike zatvorenicima omogu}a-

va da ga provede u skladu sa `eqa-

ma i zatvorskim pravilima.

- Ne treba se iznenaditi ka-

da nekog, ko izdr`ava kaznu, vi-

dite na ulici, jer i osu|enici

imaju pravo da iza|u ali se ta~-

no zna koliko je odsutan. Ne mo-

gu se ti qudi u potpunosti izolo-

vati od javnosti bez obzira na to

{ta su u~inili jer to mo`e biti

kontraproduktivno. U prevaspi-

tawu se podrazumijeva i kontakt

sa okolinom - poja{wava Davido-

vi}.

"Tuwicama # je neophodan ve-

}i kapacitet.

- O pro{irewu treba da se

pozabavi Vlada. Morao bi se

obezbijediti prostor i novac za

adaptaciju Zavoda. Me|utim, oni

koji treba da vode brigu o tome,

to ne ~ine jer smatraju da ako ne-

koga po{aqu u zatvor sa tim su

sve zavr{ili - zakqu~io je Davi-

dovi}.

(Kraj)

¥ V. JAWI]

KAZNENO-POPRAVNI ZAVOD "TUWICE" (2)

srijeda, 5. januar 2005.CRNA HRONIKA12

ISTO^NO SARAJEVO - Po-

licijska stanica Lukavica podni-

jela je prijavu protiv D. D. (54)

zbog toga {to je slomio ruku svom

stricu R. D. (78), saop{tio je Cen-

tar javne bezbjednosti Isto~no Sa-

rajevo.

U saop{tewu se navodi da je

R. D. prijavio D. D. zbog toga {to

ga je u dvori{tu wegove ku}e uda-

rio kocem. Pregledom u bolnici

Kasindo utvr|eno je da R. D. slo-

mqena lijeva ruka. Policija ra-

di na rasvjetqavawu ovog slu~aja.

Na podru~ju koje pokriva Cen-

tar javne bezbjednosti Isto~no Sa-

rajevo prijavqena je i jedna te{ka

kra|a.

U Fo~i je D. B. (46), nastawen

u ovom gradu prijavio da su mu ne-

poznate osobe u periodu izme|u 23.

decembra i 1. januara provalila u

ku}u i ukrale oko 5.000 evra.

Policija je izvr{ila uvi|aj, a

za po~iniocem ove kra|e se traga.

¥ @. Ma.

Tuwice: Neophodno pro{irewe (foto-arhiva)

^inimo sve da bezbjednost bude na najvi{em nivou i poredtoga {to imamo problem sa mawim brojem stra`ara.Po pravilniku treba da budu 92, a po sistematizaciji imamo74 ~uvara, ka`e Stojan Davidovi}

CENTAR JAVNE BEZBJEDNOSTI ISTO^NO SARAJEVO

Kocem na strica

BAWA LUKA - Na podru~ju

koje pokriva Centar javne bez-

bjednosti Bawa Luka u ponedje-

qak su ukradena tri automobila,

saznajemo u Centru.

U ulici Teodora Kolokotro-

nisa u Bawoj Luci nepoznata oso-

ba ukrala je "audi 80# registar-

skih oznaka 699-T-885 vlasni-

{tvo D. G. Materijalna {teta

procijewena je na 6.700 maraka.

Jo{ jedan "audi 80# ukraden

je u bawolu~koj ulici Starog Vu-

jadina. Vlasnik automobila D.

D. o{te}en je za 5.000 maraka.

Lopov je u Trnu u ulici Ca-

ra Du{ana ukrao "audi 4# vla-

sni{tvo V. G. Istraga o ovim

kra|ama je u toku.

¥ @. Ma.

BAWA LUKA

Nestala tri "audija"

BAWA LUKA - Alen Lihovi}

(20) iz Bawe Luke osu|en je u ba-

wolu~kom Osnovnom sudu na dvije

godine zatvora.

Wemu je presudu izreklo Vi-

je}e trojice kojem je predsjedavala

sudija Daniela Milovanovi} zbog

poku{aja razbojni~ke kra|e.

U presudi se navodi da je Li-

hovi} u no}i izme|u 26. i 27. maja

pro{le godine u Vrbawcima kod

Kotor Varo{a do{ao do ku|e Re-

xife ^ejvan. U dvori{tu je pro-

na{ao sjekiru. Wome je razbio sta-

klo na ulaznim vratima koja je

otvorio i u{ao u ku}u.

U kuhiwi je zatekao ^ejvano-

vu na spavawu, zavukao je ruku is-

pod jastuka i po~eo da tra`i novac.

Tad se ^ejvanova probudila i po-

~ela vikati, Lihovi} joj je stavio

jastuk na glavu.

Buka je probudila Rexifinu

k}erku Ramizu koja je spavala u is-

toj prostoriji. Ramiza je krenula

prema Lihovi}u, a on ju je udario

sjekirom po glavi. Zatim je pobje-

gao iz ku}e iz koje ni{ta nije

ukrao.

Uhap{en je 27. maja. Lihovi} je

pu{ten iz pritvora i brani se sa

slobode. Tokom krivi~nog postup-

ka Lihovi} je tvrdio da nije po~i-

nio krivi~no djelo. ¥ M. D.

OSNOVNI SUD U BAWOJ LUCI

Sjekirom po plijen

NOVI GRAD - Sudija za

prethodno saslu{awe u Okru-

`nom sudu u Bawoj Luci Svjetla-

na Mari} odredila je pritvor do

mjesec dana @eqku Zecu (29) iz

Novog Grada zbog krivi~nog dje-

la nasiqe u porodici sa smrt-

nom posqedicom.

Wemu se na teret stavqa da

je majku Milevu [apowa (49) zlo-

stavqao i tukao a da je posqedi-

ca toga wena smrt.

Prema rije~ima Okru`nog

tu`ioca u Bawoj Luci Remzije

Smajlagi}, Zec je priznao djelo

za koje je osumwi~en.

- Priznao je da je majku tukao

dr{kom od metle i pesnicama po

cijelom tijelu. Izrazio je kaja-

we i da smatra da treba da odgo-

vara za ono {to je uradio - rekla

je Smajlagi}eva.

Mileva [apowa na|ena je

mrtva u nedjequ oko 10 ~asova u

stanu u novogradskoj ulici Mi-

lo{a Obili}a. Tu je sa `ivjela

od 2000. godine sinom iz prvog

braka.

Pretpostavqa se da je @eq-

ko Zec zlostavqao majku, koja je

ina~e bila du{evni bolesnik,

gotovo ~etiri godine.

@eqko je javio ujaku Draga-

nu [apowi da je Mileva umrla.

Me|utim, Dragan je mrtvu sestru

zatekao sa povredama po glavi i

tijelu, poslije ~ega je pozvao po-

liciju jer je shvatio da se ne ra-

di o prirodnoj smrti.

¥ V. J.

POSLIJE ZLO^INA U NOVOM GRADU

Zec iza re{etaka KOZARSKA DUBICA -

Prema podacima Policijske sta-

nice, u Kozarskoj Dubici je to-

kom 2004. godine zabiqe`eno

1.814 saobra}ajnih prekr{aja. To

je u odnosu na 2003.godinu, kada je

evidentirano 1.933 prekr{aja,

mawe za 119 prekr{aja ili {est

odsto.

Najve}i broj prekr{aja od-

nosi se na nepo{tovawe propi-

sa, nedozvoqenu brzinu, pijane

voza~e i one koji su upravqali

automobilom bez polo`enog vo-

za~kog ispita.

Zanimqivo je da su se saobra-

}ajni propisi naj~e{}e kr{ili

na glavnim gradskim raskrsni-

cama.

Probleme u odvijawu saobra-

}aja u Kozarskoj Dubici ~ine i

nepropisno parkirana vozila na

najfrekventnijim ulicama i tr-

govima posebno srijedom i subo-

tom, danima koji tradicionalno

va`e kao "pija~ni dani#.

- U ciqu spre~avawa nepro-

pisnog zaustavqawa i parkira-

wa kao i ve}e bezbjednosti svih

u~esnika u saobra}aju planira-

mo da nabavimo "pauka# za ukla-

wawe takvih automobila - ka`e

pomo}nik komandira dubi~ke Po-

licijske stanice Rade Budimir.

Budimir ka`e da je u 2004.

godini u Kozarskoj Dubici zabi-

qe`ena 131 saobra}ajna nezgoda

sa materijalnom {tetom. ^etrna-

est lica je bilo povrije|eno a

nije zabiqe`ena ni i jedna sao-

bra}ajka u kojoj je bilo poginu-

lih.

- Bezbjednost saobra}aja u

Kozarskoj Dubici mo`e se oci-

jeniti zadovoqavaju}om. Poseb-

na pa`wa treba da se usmjeri na

zimski period kada, u pravilu,

zbog ote`anih uslova dolazi do

porasta broja nezgoda i saobra-

}ajnih prekr{aja - smatra Budi-

mir.

¥ M. B.

BEZBJEDNOST SAOBRA]AJA U KOZARSKOJ DUBICI

Udesi bez `rtava

"PRIVREMENI STANARI"

Iako u "Tuwicama# po zakonu, mogu da kaznu odslu`uju osu|enici

do deset godina zatvora, ima izuzetaka, o ~emu odlu~uje ministar prav-

de. Tako su osu|enici za pqa~ku Razvojne banke u Novom Gradu u maju

2001. godine Mladen Likar iz tog mjesta (15 godina) i Branko Marko-

vi} iz Smederevske Palanke (20 godina) morali biti razdvojeni pa je

Markovi} preba~en u Bawu Luku. On radi u zatvorskoj stolariji pri-

je podne a popodne u biblioteci.

Me|u "privremenim# stanarima u "Tuwicama# je i Milorad Mi-

lakovi} na odslu`ewu devetogodi{we kazne koju mu je izrekao Sud

BiH. U "Tuwicama# radi kao "trgovac# jer vodi kantinu. Zatvorska

pravila, poru~uje uprava, "smirila# su i Darka Macanovi}a koji le-

`i za ubistvo, pa Du{ka Suvaru...

SARAJEVO - Tu`ilac Jasmina

Gafi} predo~ila je ju~e nove doka-

ze protiv Bogdana Vasi}a, kome se

sudi za neovla{}en promet opojnih

droga zbog uvoza anhidrida sir}et-

ne kiseline.

Vasi} se tereti za uvoz 20 tona

anhidrida u decembru 2003. godine,

te organizovawe prebacivawa oko

deset tona te supstance nepoznatim

proizvo|a~ima u Srbiju.

U izmjeni optu`nice, koju pred-

la`e tu`ilac Jasmina Gafi}, na-

vodi se da je Vasi} uvezao jo{ 20

tona anhidrida u decembru 2002. go-

dine, a to prikazao la`nim doku-

mentima kao uvoz vi{egradske fir-

me "Terpentin#.

Ona je ju~e rekla da je od Repu-

bli~ke uprave carina iz Bawe Lu-

ke dobila dokaze da je Vasi} uvozio

anhidrid. Prilo`ila je i dopis "De-

stilacije# iz Tesli}a u kome se na-

vodi da nije poslovala sa Vasi}em,

odnosno da od wega nije kupovala

anhidrid za proizvodwu sir}eta.

Gafi}eva je sudu predo~ila i

Izvod iz krivi~ne evidencije MUP

Beograd u kome se navodi da je Va-

si} ranije osu|ivan zbog kra|e, iz-

davawa ~ekova bez pokri}a i kr{e-

wa Zakona o no{ewu oru`ja i mu-

nicije.

Po izmijewenoj optu`nici, Va-

si} bi bio okrivqen i za prevoz 10

tona anhidrida Raje Krsmanovi}a u

Srbiju 2003. godine.

Rajo Krsmanovi} je zbog sli~nog

krivi~nog djela nedavno osu|en na

3,5 godine zatvora, a zbog navoda op-

tu`nice protiv Vasi}a, na nastav-

ku su|ewa }e biti pozvan kao svje-

dok.

U nastavku glavnog pretresa, za-

kazanog za 12. januar, ponovo bi tre-

balo da svjedo~i i sam Vasi}, koji se

u pritvoru nalazi od 6. januara pro-

{le godine. ¥ N. ZELENOVI]

PROCES BOGDANU VASI]U PRED SUDOM BiH

NOVI DOKAZI TU@IOCA Po izmijewenoj optu`nici, Vasi}u sestavqa na teret i prevoz 10 tonaanhidrida sir}etne kiseline RajeKrsmanovi}a u Srbiju 2003. godine

Pavlovi} banka u Obudovcu: Lopovi ispraznili kasu\Bogdan Vasi}: Optu`nica sve du`a(foto-arhiva)

MALO ]ELIJA I STRA@ARA MALO ]ELIJA I STRA@ARA MALO ]ELIJA I STRA@ARA MALO ]ELIJA I STRA@ARA MALO ]ELIJA I STRA@ARA MALO ]ELIJA I STRA@ARA MALO ]ELIJA I STRA@ARA MALO ]ELIJA I STRA@ARA MALO ]ELIJA I STRA@ARA MALO ]ELIJA I STRA@ARA

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

srijeda, 5. januar 2005. CRNA HRONIKA

DU[ANBE - Ruski grani~a-

ri koji kontroli{u granicu Ta-

xikistana sa Avganistanom za-

plijenili su u 2004. godini 3,75

tona droge i ubili 16 {vercera,

javile su agencije.

Od zaplijewene droge, 2,5 to-

ne je heroin, saznao je Frans-pres

u ruskoj pograni~noj slu`bi ko-

ja je, prema sporazumu sa Du{an-

beom, kontrolisala granicu Ta-

xikistana sa Avganistanom.

Ruski grani~ari su uhapsili 300

osumwi~enih {vercera, a u okr-

{aju sa policijom ubijeno ih je 16.

- Ovi grani~ari su suo~eni

sa me|unarodnim bandama koje su

veoma dobro opremqene i organi-

zovane - rekao je neimenovani iz-

vor francuske agencije.

Rusija je deset godina kontro-

lisala granicu Taxikistana sa

Avganistanom i u decembru je

predala vlastima u Du{anbeu

kontrolu nad 950 od ukupno 1.340

kilometara, koliko je granica

duga~ka. Potpuno povla~ewe ru-

skih snaga je, prema sporazumu,

predvi|eno za jesen 2005.

Taxikistansko-avganistanska

granica je jedan od puteva {ver-

cera heroina prema Evropi. ¥

NA GRANICI TAXIKISTANA I AVGANISTANA

Zaplijewena droga

NI[- Ni{ka policija saop-

{tila je ju~e da je privela poro-

diqu B.]. i wenog oca S.]. iz se-

la Meki{ (op{tina Doqevac)

zbog osnovane sumwe da su ubili

novoro|en~e, javila je Beta.

Osumwi~eni su, odmah po izla-

sku B.]. iz porodili{ta, novoro-

|en~e ostavili u ataru sela Dowa

Studena (op{tina Ni{ka Bawa). ¥

ZLO^IN NA PODRU^JU NI[A

Majka i djed ubili bebu

TE@AK UDES U BURUNDIJU

Nastradalistudenti

JOHANESBURG- Najmawe 25

qudi, prete`no studenata, stradalo

je kada se prevrnuo putni~ki autobus

u blizini Buxumbure, glavnog grada

Burundija, javile su ju~e afri~ke

radio stanice a prenijele agencije.

Do prevrtawa autobusa je do{lo

zbog toga {to je voza~ izgubio kon-

trolu nad volanom jer je vozio veli-

kom brzinom po klizavom drumu, na-

vedeno je u prvom policijskom izvje-

{taju.

Me|u nastradalima je najvi{e

studenata koji su se vra}ali ku}i po-

slije bo`i}nih i novogodi{wih pra-

znika.

Utvr|eno je tako|e da je u auto-

busu bilo vi{e putnika nego {to je

dozvoqeno. ¥

PQA^KA U BEOGRADU

Oteli pazar BEOGRAD- Trojica nepo-

znatih napada~a opqa~kali su

ju~e oko 2,5 miliona dinara

dnevnog pazara firme "Ves in-

vest# iz Beograda.

Kako se navodi u saop{te-

wu beogradske policije, pqa~-

ka{i su na raskrsnici ulica

Bulevar kraqa Aleksandra i

Kneza Milo{a napali auto-

mobil koji je prenosio novac.

Automobil je stajao na se-

maforu, a napada~i su voza~u

novac oteli uz prijetwu oru`-

jem.

Potom su pobjegli auto-

mobilom "opel askona#, koji

je bio nedaleko odatle.

Policija intenzivno ra-

di na ravjetqavawu te pqa~-

ke, navodi se u saop{tewu. ¥

ISTO^NO SARAJEVO - Su-

|ewe specijalnim policajcima Ve-

dranu Puri{i}u (23) i Dra`enu Bo-

ji}u (28) za ubistvo Novice Luki}a

nastavqeno je ju~e u Okru`nom su-

du u Isto~nom Sarajevu.

Iskaze su dala ~etiri svjedoka

odbrane me|u kojima i na~elnik

Centra javne bezbjednosti Isto~no

Sarajevo Dragomir Andan.

Novica Luki} je ubijen 18. apri-

la pro{le godine u policijskoj ak-

ciji hap{ewa lica sa optu`nica Ha-

{kog tribunala, u svojoj ku}i u Vi-

{egradu. "Mete# akcije su bili No-

vi~in brat Milan i ro|ak Sredoje

Luki}.

Na~elnik Centra javne bezbjed-

nosti Isto~no Sarajevo Dragomir

Andan rekao je da je o akciji obavi-

je{ten 17. aprila na putu za Bawu Lu-

ku, ali da nije dobio informaciju o

detaqima akcije, niti je u~estvovao

u wenoj pripremi.

- Naredbu Okru`nog suda o spro-

vo|ewu akcije vidio sam tek neko-

liko ~asova pred akciju u Ustipra-

~i - rekao je Andan.

Na pitawe Puri{i}evog bra-

nioca Du{ka Tomi}a da li je, i ko,

od wega tra`io da se pismeni plan

akcije napravi tek po wenom zavr-

{etku, Andan je rekao da je to ta~-

no.

- To je od mene tra`io tada{wi

na~elnik Odjeqewa policije u Mi-

nistarstvu Boro Qubani}. Plan ni-

sam napravio, jer bi tako na sebe

preuzeo odgovornost za ono {to se

dogodilo - rekao je Andan i dodao da

nije vidio ni nalog za pretres ku}a

u Vi{egradu.

Na~elnik CJB Isto~no Sara-

jevo je jo{ rekao da je tek uve~e na

televiziji vidio snimke nekih TV-

ku}a i da je tek tada uo~io da su po-

jedine televizijske ekipe bile na

mjestu doga|aja.

Svjedok odbrane Dragan Ribi},

koji je u vrijeme akcije bio zamjenik

na~elnika Specijalne policije, go-

vorio je o sastanku u MUP Republi-

ke Srpske 17. aprila uve~e. On je re-

kao da je bio zadu`en za kontakt sa

Vojskom Republike Srpske oko ko-

ri{}ewa dva wihova helikoptera

za potrebe akcije.

- Plan akcije u Vi{egradu i se-

lu Rui{te je bio razra|en. Do izmje-

na je do{lo tek 18. aprila ujutro u

3.30 ~asova, kada mi je u komandi

RV i PVO re~eno da helikopteri ne

mogu poletjeti zbog lo{ih vremen-

skih uslova - rekao je Ribi}.

Prema wegovim rije~ima, pi-

smeni plan akcije je vidio tek neko-

liko dana poslije, a da je informa-

cija da }e te no}i Milan Luki} bi-

ti u ku}i dobijena od na~elnika slu-

`be.

Tre}i svjedok odbrane, koman-

dir Policijske stanice Vi{egrad

Sini{a Kosori} je pred sudskim vi-

je}em rekao da je znao da }e akcija

biti sprovedena, ali da wene deta-

qe nije znao. On je dodao da vi{e-

gradski policajci nisu u~estvova-

li u akciji.

Direktor "BN televizije# Vla-

dimir Tri{i}, u odgovorima na pi-

tawa branilaca, rekao je da je vi-

{egradska ekipa wegove televizij-

ske ku}e slu~ajno saznala za akciju,

na osnovu poja~anog prisustva po-

licije i tako se na{la na mjestu do-

ga|aja.

Ju~era{wem pretresu nisu pri-

sustvovali svjedoci odbrane, pri-

padnici policije Milorad Jelisa-

vac i Neboj{a Lazi}, jer nisu bla-

govremeno obavije{teni.

¥ N. ZELENOVI]

NASTAVQENO SU\EWE SPECIJALCIMA ZA UBISTVONOVICE LUKI]A

PLAN POSLIJE AKCIJE? Na~elnik Centra javne bezbjednosti Isto~no SarajevoDragomir Andan je istakao da je na~elnik Odjeqewapolicije Boro Qubani} od wega tra`io da se pismeniplan akcije napravi tek po wenom zavr{etku

13

\ Vedran Puri{i} i Dra`en Boji}: U toku glavni pretres

LONDON- Dilovawe kokaina

u Londonu postalo je tako sofi-

sticirano da dileri sada nude do-

stavu do vrata, prenijela je Srna.

Distribucija kokaina postaje

kao bilo koja uslu`na industrija,

posluje sa klijentima kao svaka

druga dobra uslu`na slu`ba. Naj-

popularnija firma za one koji su

upu}eni u ovu problematiku je "Na-

zovi za gram#.

Novi klijenti trebuju prepo-

ruke od postoje}ih, koji im daju ~e-

tiri digitalna koda nalik na

PIN.

Centralna kancelarija vodi

klijenta koji je u stawu da godi{we

zaradi oko 800.000 funti. Posto-

ji dvanaestak dostavqa~a, tvrdi za

Bi-Bi-Si dostavqa~ koji se nazi-

va "Montana#. "Nazovi za gram#

dostavqa najkvalitetniji proiz-

vod na ku}na vrata, ~ime je elimi-

nisana mogu}nost prqavih dodata-

ka, koje ne mo`ete izbje}i kad na-

bavqate "koku# u mra~nom uglu

kluba. Dostavqa~ vam na pristojan

i qubazan na~in dostavi robu na

ku}ni prag - obja{wava "Monta-

na#.

"Montanini# klijenti nalaze

se na listi na firminim kompju-

terima. Svake ve~eri on dobija

raspored sa adresama za dostavu.

- Me|u klijentima imamo neka

slavna lica - doktore, advokate,

gradske face. Imamo i studenata

- stanuju zajedno i zabavqaju se za-

jedno s tim malim paketi}em za za-

bavu - pri~a "Montana#. Ako na-

ruxba stigne prije ~etiri ujutro,

ne mora se platiti 10 funti za do-

stavu.

U`ivawe kokaina se ra{iri-

lo sa imu}nijih slojeva dru{tva

na sve dru{tvene sfere. Sedamde-

setih godina 20. vijeka gram koka-

ina je ko{tao u vrijednosti da-

na{wih 300 funti. Danas se ista

koli~ina mo`e kupiti za 40 fun-

ti. ¥

MODERNI NA^IN RASTURAWA DROGE U LONDONU

Ku}na dostava kokaina

PODGORICA

Dre{aj pu{ten iz pritvora

PODGORICA- Podgori~anin Leon Dre{aj

(32) oslobo|en je nakon {to je 30 dana proveo u

istra`nom zatvoru u Tirani zbog sumwe da je

u~estvovao u {vercu oko kilogram i po kokai-

na, pi{u crnogorski mediji, a prenosi Srna.

Dre{aj je uhap{en 26. novembra u Albaniji

sa jo{ dvojicom Albanaca u akciji albanske po-

licije i Interpola. Nakon 30 dana provedenih

u pritvoru Dre{aj je pu{ten, a ispla}eno mu je

za svaki dan proveden u pritvoru po 60 evra na-

doknade. ¥

NESRE]A U KINI

Poginula 54 hodo~asnika PEKING- Najmawe 54 tibetanska hodo~asnika

su poginula, a vi{e od 40 je povrije|eno kada je ka-

mion sletio sa puta u kineskoj zapadnoj oblasti ^ing-

hai - saop{tili su kineski zvani~nici, a prenijele

agencije.

Nesre}a se desila kada se kamion vra}ao iz glav-

nog grada Tibeta Lase, prevoze}i tibetanske budiste

koji su bili na hodo~a{}u. Ve}ina hodo~asnika su et-

ni~ki Tibetanci iz Ganzia i Abaia, oblasti u jugoza-

padnoj kineskoj provinciji Se~uan. Pro{le godine

je u saobra}ajnim nesre}ama u Kini poginulo 100.000

qudi, dok je prema podacima Svjetske zdravstvene or-

ganizacije broj `rtava 150.000. ¥

NI[- Ni{ka policija pri-

vela je Jovicu Milanovi}a (40) iz

Ni{a zbog osnovane sumwe da je

prodavao narkotike u hotelu "Na-

is# u vrijeme dok se proslavqao

dolazak nove godine, javila je Be-

ta.

Policija je kod Milanovi}a

prona{la 168 tableta ekstazija,

1,4 grama marihuane, 3,6 grama ha-

{i{a i 2,4 grama mje{avine ko-

kaina i ekstazija, saop{teno je na

konferenciji za novinare.

U policiji su rekli da je za

~etiri dana praznika na {irem

podru~ju bilo 46 slu~ajeva naru-

{avawa javnog reda i mira, a u

samom gradu registrovano je 29

takvih incidenata.

Prekomerna je bila i upo-

treba pirotehnike, uprkos ~i-

wenici da je zaplewena velika

koli~ina. U ulici Branka Ra-

di~evi}a, me|utim, eksplodira-

la je ka{ikara, a da to niko ni-

je primijetio sve dok jedan od

vlasnika pet o{te}enih auto-

mobila nije havariju prijavio

policiji.

Policija je ukazala na ne-

sklad propisa koji reguli{u di-

stribuciju i kori{}ewe piro-

tehni~kih sredstava. Distribu-

cija je dozvoqena, a kori{}ewe

od strane maloqetnika zabrawe-

no. Upravo su djeca ta koja se naj-

vi{e "vesele# na opasan i nepri-

mjeren na~in. ¥

KRIMINAL NA PODRU^JU NI[A

Uhva}en diler

VA[INGTON - U 2004. godi-

ni 56 novinara je poginulo tokom

obavqawa posla, prenijele su agen-

cije.

To je najve}i broj ubijenih no-

vinara u jednoj godini u posqedwoj

deceniji, izjavila je En Kuper, iz-

vr{ni direktor Komiteta za za-

{titu novinara sa sjedi{tem u Wu-

jorku.

- Vlade zemaqa u kojima je ubi-

jen novinar imaju obavezu da pro-

na|u krivce i da im sude, u suprot-

nom one dozvoqavaju kriminalci-

ma da postavqaju granice u infor-

misawu gra|ana, odre|uju}i o ~emu

se sme pisati - ocijenila je Kuper.

Prema podacima wene organi-

zacije, pove}awe nasiqa u Iraku,

kao i ubistva novinara iz osvete

na Filipinima glavni su razlozi

pove}awa broja ubijenih novinara

u pro{loj godini, prenijela je agen-

cija DPA.

Najve}i broj novinara - 23 ubi-

jen je u sukobima u Iraku. Od tog

broja {est je poginulo u dva samo-

ubila~ka napada u Erbilu, na sjeve-

ru Iraka, {est je ubijeno u zasje-

dama ira~kih pobuwenika, dok su

isto toliko gre{kom ubili ame-

ri~ki vojnici. Dva novinara su po-

ginula prilikom izvje{tavawa sa

linije fronta, dva su ubijena u na-

padima, a jednog su ubili kidnape-

ri.

Na drugom mjestu po broju ubi-

jenih novinara u svijetu su Fili-

pini, gdje je tokom pro{le godine

ubijeno osam novinara. Vjeruje se

da je rije~ o ubistvima iz osvete

raznih kriminalnih grupa zbog

onoga o ~emu su ti novinari pisa-

li.

Ostalih 25 novinara ubijeni su

u drugim dr`avama svijeta. Jo{ ni-

je utvr|en motiv ubistva 17 novi-

nara.

Tokom pro{le godine ubijen je

najve}i broj novinara jo{ od 1994.

godine, kada je poginulo 66 novina-

ra, ve}ina izvje{tavaju}i sa rat-

nih podru~ja u Al`iru, Ruandi i

BiH. ¥

U 2004. GODINI UBIJENO 56 NOVINARA

METKOM NA O[TRA PERA Irak na prvom mjestu po broju ubijenih novinara - 23 apotom slijede Filipini gdje je u protekloj godini nastradalo osam predstavnika sredstava informisawa

ZELENIKA - Bra~ni par

Nikola (61) i Marija (59) Ra{e

prona|eni su ju~e mrtvi u svojoj

ku}i u nasequ Zmijica u Zele-

niki kod Herceg Novog. To je

izjavio Tanjugu istra`ni sudija

podgori~kog Vi{eg suda Miro-

slav Ba{ovi}, koji je izvr{io

uvi|aj.

Tijela je prona{ao brat po-

kojne Marije, Miodrag Jeli} iz

Zelenike, koji je, zabrinut {to

mu se sestra i zet ne javqaju na

telefon, oti{ao do wihove ku-

}e i na{ao be`ivotna tijela.

Prema rije~ima sudije Ba-

{ovi}a, bra~ni par ubijen je

o{trim sje~ivima, ali na licu

mjesta nije prona|eno nikakvo

oru`je, a ~itava ku}a je ispretu-

rana.

Prema rije~ima mje{tana i

kom{ija, Marija je ro|ena u Ze-

leniki. Poslije udaje za Nikolu,

`ivjela je sa wim u Tuzli, odakle

su se, poslije izbijawa ratnih su-

koba, vratili u rodni kraj. Spe-

kuli{e se i da je ubijeni Ra{e

bio pripadnik hrvatskih "Zen-

gi#.

Uz dosta odricawa, wih dvo-

je su prije nekoliko godina ku-

pili ku}u u Zelenici, koju su

otpla}ivali na rate.

Policija intenzivno traga

za po~iniocima ovog monstruo-

znog zlo~ina, koji je uznemirio

`iteqe Zelenike i Herceg No-

vog. ¥

RAZBOJNI[TVO U ZELENIKI KOD HERCEG NOVOG

\Zelenika: Policija obavila uvi|aj

Supru`nici na|eni mrtvi

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

srijeda, 5. janaur 2005.KROZ REPUBLIKU SRPSKU

GRADI[KA - [umsko ga-

zdinstvo Gradi{ka od 2000. godi-

ne nije upla}ivalo pet odsto od

prodanog drveta u buxet op{ti-

ne Gradi{ka. To je utvrdila fi-

nansijska policija, i nalo`ila

im da izmire dugovawa.

Ovo je za na{ list potvrdio

direktor [umskog gazdinstva

Gradi{ka Rade Gabri}. On je re-

kao da }e oni dugovawa u sarad-

wi sa op{tinskom upravom pre-

vazi}i, jer je do duga do{lo zbog

nesporazuma.

- Ve}inu para koje smo tre-

bali uplatiti u kasu na{e op-

{tine, ulo`ili smo u saradwi sa

op{tinskom upravom u rje{ava-

we mnogih problema stanovni-

{tva na ovom podru~ju - ka`e Ga-

bri} i smatra da }e u tom pogle-

du do}i do sporazuma izme|u op-

{tine i gazdinstva.

On napomiwe da su ulagawa

[umskog gazdinstva na podru~ju

gradi{ke op{tine duplo ve}a od

obaveza takse koju nisu platili

Op{tinskoj upravi od 2000. go-

dine.

- Do nesporazuma je do{lo

prije ~etiri godine, kada smo od

Op{tinske uprave potra`ivali

137 hiqada maraka za ogrevno dr-

vo, a tada smo mi po osnovu tak-

se u buxet op{tine bili du`ni

uplatiti oko 85 hiqada maraka -

ka`e Gabri}.

Veli da su tra`ili da se taj

dio kompenzira, pa da [umsko ga-

zdinstvo nastavi pla}ati taksu,

ali op{tina 2001. godine, kako

re~e , nije htjela prihvatiti kom-

penzaciju.

- Ulo`ili smo u izgradwu vo-

dovodne mre`e do Gorwih Pod-

gradaca 82 hiqade maraka, za iz-

gradwu puta u selu Kozara 64 hi-

qade maraka, a ulagali smo u iz-

gradwe puteva skoro u svim seli-

ma, godi{we oko 50 hiqada ma-

raka smo izdvajali za izgradwu

puteva, tvrdi Gabri}.

On dodaje da su u~estvovali u

izgradwi stanova za invalide, a

ove godine su ulo`ili preko 120

hiqada maraka na osnovu ~ega su

penzioneri mogli jeftinije naba-

viti ogrevno drvo za zimu.

Gabri} se nada da }e op{tin-

ska uprava shvatiti zalagawe i

pomo} koju je [umsko gazdinstvo

dalo stanovni{tvu ove op{tine,

i da }e na taj na~in kompenzira-

ti potra`ivawa.

Spremni smo, ka`e Gabri}, i

da ovaj dug reprogramiramo, ali

u tom slu~aju da op{tinska upra-

va vrati nama dug.

Sa na~elnikom op{tine Gra-

di{ka Nikolom Kraguqom nismo

mogli stupiti u kontakt, ali je

Gabri} rekao da }e se o tim po-

tra`ivawima razgovarati do no-

ve godine.

- Pri~e da je {umarstvo pod-

leglo nekakvoj op{toj krimina-

lizaciji, i ubrajawe na{eg ga-

zdinstva u tu pri~u mi odbacuje-

mo. Tvrdim da kod nas nema kri-

minala, a to su potvrdile i inter-

ne kontrole i kontrole Kancela-

rije visokog predstavnika, ka`e

Gabri}. On isti~e da je finansij-

ska policija na vrijeme vr{ila

kontrolu, za {ta su, ka`e, pla-

}eni ne bi bilo ni ovih proble-

ma sa Op{tinskom upravom.

- Mi sve svoje obaveze pla}a-

mo, a nama mnogi duguju, pa se pi-

tam kada }e se prema nama dugova-

wa izmiriti, u ~emu ko~nicu pred-

stavqaju sudovi - rekao je Gabri}.

Napomenuo je da potra`iva-

wa [umsko gazdinstvo mora vr-

{iti putem utu`ivawa, i kada

dobije presude opet ne mogu na-

platiti svoja potra`ivawa.

- Tu`ili smo Drvnu industri-

ju Podgradci za milion i 12 hi-

qada maraka duga, koje smo rani-

je i reprogramirali, kasnije smo

ih tu`ili i za 716 hiqada mara-

ka duga iz 2002. i pro{le godine,

spremamo tu`bu protiv wih na

jo{ 700 hiqada maraka po osno-

vu kamata koje je utvrdila finan-

sijska policija - obja{wava Ra-

de Gabri}.

On ka`e da pored DIPO

[umskom gazdinstvu duguju i Bor-

ja Tesli} i privatno preduze}e

Drini} vodenica iz Srpca.

¥ B. VELENDE^I]

[UMSKO GAZDINSTVO GRADI[KA14

\Gradi{ka: Jedni drugima duguju

PARE PROMA[ILE KASUPARE PROMA[ILE KASUPARE PROMA[ILE KASUPARE PROMA[ILE KASUPARE PROMA[ILE KASUPARE PROMA[ILE KASUPARE PROMA[ILE KASUPARE PROMA[ILE KASUPARE PROMA[ILE KASUUlagawa [umskog gazdinstva na podru~ju gradi{ke op{tine duplo ve}a od obaveza takse koju nisu platiliOp{tinskoj upravi od 2000. godine, tvrde u ovompreduze}u. Nesporazum oko takse

SOKOLAC - U Ustano-

vi za pred{kolsko obrazova-

we i vaspitawe u Sokocu bo-

ravi trideset petoro djece.

To je svega tre}ina od bro-

ja koliko mo`e primiti ova

ustanova.

- Osnovni razlog ovako

malog broja djece koja bora-

ve kod nas su problemi sa gri-

jawem prostorija. Naime, na-

{a ustanova prikqu~ena je

na centralno grijawe, kojeg

ove zime u Sokocu nema, jer

gradska toplana uop{te ne

radi. Svoje prostorije zagri-

javamo kvarcnim pe}ima,

{to, naravno, nije adekvat-

no grijawe - ka`e direktor

Ustanove za pred{kolsko

obrazovawe i vaspitawe u

Sokocu Biqana Kosori}.

U zgradi ove ustanove na-

stavu poha|aju i u~enici pr-

vog i drugog razreda osnovne

{kole Sokolac, {to ovaj

problem ~ini jo{ ve}im. Na

vidiku je i rje{ewe.

- Direktor Osnovne

{kole i ja dostavili smo

projekat za grijawe na{e

ustanove i {kole me|una-

rodnoj organizaciji "Si-

mik# od koje smo dobili po-

zitivan odgovor. U realiza-

ciji ovog projekta dijelom

bi trebalo da u~estvuje i op-

{tina - ka`e direktor Bi-

qana Kosori}.

Problemi sa grijawem,

me|utim, nisu jedini razlog

malog broja djece u sokola~-

kom obdani{tu. Lo{a eko-

nomska situacija u kojoj se

nalazi ve}ina roditeqa vje-

rovatno ima i ve}i uticaj na

to. Ovda{wa privreda goto-

vo da i ne radi, pa roditeqi-

ma nije lako da odvoje 100 ma-

raka mjese~no, koliko izno-

si cijena cjelodnevnog borav-

ka u jaslicama ili vrti}u.

Ina~e sokola~ka Usta-

nova za pred{kolsko vaspi-

tawe i obrazovawe, u kojoj

ima 13 zaposlenih, samo di-

jelom se finansira od upla-

ta. U buxetu op{tine, koji je

usvojen ovih dana, u 2005. go-

dini planirano je 55 hiqada

maraka za ovu ustanovu, {to

}e, kako se predvi|a, biti do-

voqno za neto plate zaposle-

nih, a ostalo bi trebalo za-

raditi od uplata roditeqa.

To bi bilo mnogo lak{e

kada bi se pove}ao broj naj-

mla|ih Soko~ana koji dola-

ze u dje~ije obdani{te, ali se

on, na`alost, iz godine u go-

dinu smawuje.

¥ B. G.

PRED[KOLSKO VASPITAWE I OBRAZOVAWE U SOKOCU

Obdani{te poluprazno PRIJEDOR

^iste minska poqa

PRIJEDOR - Na podru~ju prijedorske

op{tine u protekloj godini je pregledano i

o~i{}eno 86 lokacija od minsko-eksploziv-

nih sredstava na povr{ini od 34 hiqade kva-

dratnih metara.

U akcijama prikupqawa naoru`awa, pre-

ma podacima Odjeqewa za civilnu za{titu

Prijedor, prikupqeno je 1556, ru~nih bombi,

521 tromblon, 101 osa i ru~ni baca~, 23 pro-

tivpje{adijske mine, oko 23 hiqada munici-

je razli~itog kalibra i mnogo drugog rat-

nog materijala. U ovim akcijama oduzeto je

~ak i naoru`awe iz Drugog svjetskog rata.

Stru~ni saradnik za civilnu za{titu

Dra{ko \enadija, isti~e da gra|ani u toku

prazni~nih dana prekomjerno koriste vatre-

no oru`je i pirotehni~ka sredstva, zbog ~e-

ga je bezbjednost gra|ana smawena.

S obzirom da se primi~e Bo`i} i Srp-

ska nova godina, apeluje se na gra|ane da ma-

we koriste oru`je i pirotehni~ka sredstva.

¥ C. D.

BILE]A - U Bile}i i osta-

lim isto~nohercegova~kim mje-

stima ovih dana po~ela je proda-

ja ribe uzgojene u prvom ribwa-

ku podignutom na Bile}kom jeze-

ru.

Prvi ribwak izgra|en je ne-

daleko od potopqenog izvora

Trebi{wice ispod same Bile}e,

a vlasnik je Dragan Mrkaji} iz

ovog mjesta. Prva riba uba~ena

je prije {est mjeseci, a radi se o

{aranu i kalifornijskoj pastrm-

ci. Stru~waci tvrde da je riba iz

Bile}kog jezera odli~nog kvali-

teta, a ukus joj daje ~ista i zdra-

va voda, bez muqa i blata, pogo-

tovo {to je izvor Trebi{wice

sasvim blizu.

- Za pola godine u ovom rib-

waku uzgoji se 20 tona ribe. Sve

to obave ~etiri radnika. Kori-

stio sam povoqne kredite, ulo-

`io dosta i vlastitih sredstava,

a investiciju je pojeftinilo to

{to sam dosta toga i sam uradio

- pri~a Mrkaji}.

On planira da pro{iri rib-

wak, a da potom krene i sa pre-

radom i su{ewem ribe, pogotovo

{arana. Sve }e naravno zavisiti

od toga da li }e riba iz prvog

ribwaka na Bile}kom jezeru pro-

na}i kupce. Ukoliko posao kre-

ne Mrkaji} uskoro planira da za-

posli jo{ nekoliko radnika, po-

gotovo ako se ostvare planovi sa

preradom ribe.

Najve}i problem u tome da

nivo vode u Bile}kom jezeru osci-

lira. Ribwak je, me|utim, izgra-

|en na mjestu gdje je voda veoma du-

boka pa su {anse za nastanak

ozbiqnijih {teta ipak male na-

daju se ovdje. Do {tete mo`e do-

}i jedino ukoliko Bile}ko jeze-

ro skoro potpuno presu{i, {to

se, za 38 godina koliko postoji,

dogodilo samo jednom.

Stru~waci tvrde da je Bile}-

ko jezero kao stvoreno za uzgoj

ribe prvenstveno zbog wenog kva-

liteta, ali se mnogi ne usu|uju

da izgrade ribwake zbog nestal-

nog nivoa vode. Ukoliko prvi

ribwak bude uspje{no radio vje-

rovatno }e Mrkaji}evim stopa-

ma krenuti i drugi zaintereso-

vani za proizvodwu ribe.

¥ [. A.

RIBOGOJILI[TE NA BILE]KOM JEZERU

Voda ribi daje ukusZa pola godine u ribwaku na Bile}kom jezeru utovi se oko 20 tona ribe

DOBOJ - U Petrovu na Ozre-

nu ovoga proqe}a trebalo bi da ot-

po~ne proizvodwa obu}e. U tom smi-

slu sa fabrikom "Obu}a# iz Zvor-

nika potpisan je protokol o po-

slovno-tehni~koj saradwi.

Ovim dokumentom preliminar-

no su utvr|ena prava i obaveze stra-

te{kih partnera na projektu nazva-

nom "Pokretawe obu}arske proiz-

vodwe - "[ivaona Petrovo#.

Op{tina Petrovo ima zadatak

da obezbijedi uslovan proizvodni

prostor sa svom potrebnom doku-

mentacijom, ali i da organizuje pre-

voz 36 radnika do Zvornika radi

trideset dana obuke u tamo{woj

fabrici. Ve} je odre|eno je da }e

se proizvodwa obavqati u objektu

nastavnog centra "Lu`awak" u Pe-

trovu.

¥ Sl. P.

SARADWA PETROVA I ZVORNIKA

Nove cipele sa Ozrena

\Ribwak na Bile}om jezeru: Riba se dobroprodaje

[EKOVI]I - Potkraj de-

cembra komunalci i elektri-

~ari, sru{i{e stari hrast u

[ekovi}ima, za koji su vezane

mnoge pri~e i ispod kojeg su na-

~iwene silne fotografije, gdje

su se qudi nekada odmarali u

hladovini...

Ni najstariji mje{tani ne

znaju koliko je bio star e i ne

zna koliko je star. Takvog ka-

kav je bio upamtili su ga svi.

Prema pri~ama s koqena na ko-

qeno nekada{we mlado drvo

ostalo je usamqeno uz livadu

pored rijeke Driwa~e gdje }e

mnogo kasnije izni}i dana{wi

grad [ekovi}i.

U Drugom svjetskom ratu,

stari hrast je dobio i istorij-

ski zna~aj. Iza wega je wega opa-

qen prvi metak na obli`wu

`andamerijsku stanicu.

Taj metak je ispaqen iz

ustani~ke pu{ke. U tada{woj

`andarmerijskoj stanici za-

tvorile su se usta{e sprema-

ju}i se za hap{ewe vi|enijih

[ekovqana.

I tog 5. avgusta 1941. godi-

ne u ranu zoru, naoru`ani vila-

ma, grabqama i sa 12 pu{aka,

ustanici su napali usta{ko

upori{te i oslobodili ve}

desetine zatvorenih Srba koje

su spremili za deportovawe u

koncentracione logore.

Na hrastu od tog vremena

pa sve do ovih dana stajala je

plo~a na kojoj je napisano da

je sa tog mjesta na ̀ andermerij-

sku stanicu pucao i `ivot iz-

gubio ustanik Ne|o Meki}.

Gdje je zavr{ila plo~a koja go-

vori o svijetloj ratni~koj pro-

{losti [ekovqana po ~emu su

bili nadaleko poznati u pome-

nutom ratu, za sada je nepozna-

to.

Potomci poginulog Ne|e

Meki}a smatraju da je mogao da

se sa~uva stari hrast za koji je

vezana istorija [ekovi}a. Mo-

glo je i na boqi na~in da se ot-

kloni opasnost od natrulog

hrasta koji je priprijetio

obli`wim objektima i pro-

laznicima, da mu se podsjeku

grane, ali da se ostavi glavni-

na stabla na kojoj je plo~a sta-

jala...Nije to obi~an hrast...po-

magao je generacijama i u sje}a-

wima i u orijentaciji.

Neko je ipak druga~ije mi-

slio i uradio, na razmi{qaju-

}i da stari hrast nije samo

obi~no drvo. On je simbolizo-

vao ̀ ivot i wegovu prolaznost,

ali i neprolazne uspomene. On

je bio svojevrstan spomenik iz

pro{losti iz koje je stvarana

nekada poznata {ekova~ka tra-

dicija.

¥ B. MIQANOVI]

\ Stari hrast u [ekovi}ima: Pamti}e ga i stari i mladi

NEMA VI[E STAROG HRASTA Godine 1941, po~etkom avgusta,od starog hrasta pukla je prvaustani~ka pu{ka

KAPITAL[umsko gazdinstvo Gradi{ka

gazduje povr{inom 15 hiqada hek-

tara dr`avnih {uma i {est hiqa-

da hektara {uma u privatnoj svo-

jini.

- S obzirom na raspore|enu

drvnu masu preko pet miliona kub-

nih metara, godi{we sije~emo oko

46 hiqada neto drvne mase, ili 76

hiqada bruto drvne mase - ka`e

Rade Gabri} i dodaje da su sve svo-

je obaveze na vrijeme izvr{avali

prema svim institucijama.

NESTAO JEDAN BIQEG U [EKOVI]IMA

PARE PROMA[ILE KASU

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

srijeda, 5. januar 2005. KROZ REPUBLIKU SRPSKU

GRADI[KA - Odjeqewa za

prostorno ure|ewe i za stambe-

no- komunalne poslove op{tine

Gradi{ka nalaze se u baraci, u

drugom dijelu grada u odnosu na

kabinet na~elnika i ostala odje-

qewa dok su Odjeqewe za finan-

sije te kancelarije Skup{tine

op{tine u tre}oj zgradi. Na~el-

nik op{tine Gradi{ka Nikola

Kraguq gra|anima obe}ava da }e

ulo`iti sve napore da se ove go-

dine osposobi zgrada u koju bi se

preselila cijela administracija

op{tinske uprave.

- Ciq nam je da cijelu op{tin-

sku organizaciju stavimo pod jedan

krov, kako bi maksimalno bili na

usluzi gra|anima, i da oni svoje

potrebe mogu zavr{iti vrlo lako

i brzo - izjavio je Kraguq.

Iz buxeta op{tine kupqena

su dva sprata zgrade u centru gra-

da, odnosno oko dvije hiqade kva-

drata kancelarijskog prostora

od Ministarstva finansija.

- Poku{avamo obezbijediti

prilaz do nove zgrade op{tin-

ske uprave, i u saradwi sa Mini-

starstvom finansija zamijeniti

i doplatiti prostor u prizemqu

koji je po na{em planu predvi-

|en za {alter salu - ka`e Kra-

guq.

Ukoliko Ministarstvo fi-

nansija i op{tinska uprava po-

stignu dogovor, Kraguq ka`e da

}e ve} u proqe}e administraci-

ja po~eti preseqavati u novu

zgradu. Tada }e op{tinska upra-

va raditi na jednom mjestu.

¥ B. V.

U GRADI[KOJ OP[TINSKOJ UPRAVI

Administracijana jednom mjestu

DOBOJ - Op{tina Doboj, za-

hvaquju}i doma}inskom odnosu,

sa~uvala je sav sopstveni poslov-

ni prostor i gara`e. Za razli-

ku od mnogih drugih koje su svoj

prostor rasprodale, dobojska op-

{tina to nije u~inila.

Ali uprkos tome, op{tina

}e ostati i bez prostora i bez ga-

ra`a s obzirom na to da je na ni-

vou Republike Srpske donesen

Zakon o prodaji poslovnog pro-

stora i gara`a.

- Taj zakon se jo{ uvijek ne

primjewuje, jer su ga stopirali

Bo{waci. Ulo`ili su veto zbog

toga {to su, prema wihovom mi-

{qewu, ugro`eni vitalni inte-

resi budu}i da po tom zakonu

prednost u otkupu ima onaj kori-

snik koji se trenutno nalazi u

poslovnom prostoru. Bo{waci

tra`e da se u obzir uzmu korisni-

ci koji su u poslovnom prostoru

bili 1991. godine - ka`e na~el-

nik op{tine Doboj, Obren Pe-

trovi}.

On isti~e da bi novac od

prodaje tih poslovnih prostora

i gara`a odlazio u republi~ku

kasu, a samo mali dio vra}ao bi

se op{tini.

- U Doboju ima 156 poslovnih

prostora i oko tri stotine gara-

`a koje podlije`u primjeni ovog

zakona. Smatram da je Doboj po

tome jedan od najugro`enijih u

Srpskoj, jer bi na taj na~in iz-

gubio velika buxetska sredstva

- nagla{ava Petrovi}.

Istina, ovdje je 2000. godine

bilo nagovje{taja da bi treba-

lo krenuti sa prodajom poslov-

nih prostora i gara`a, ali na

tome se i zavr{ilo. U me|uvre-

menu, Visoki predstavnik je za-

branio takav vid trgovine do do-

no{ewa zakona pa je na taj pro-

blem, kona~no stavqena ta~ka.

- U poslovnim prostorima

trenutno je smje{teno mnogo ne-

vladinih i dru{tvenih organi-

zacija, koje bi se na{le u te{koj

situaciji ako bi se taj prostor

prodao. Op{tini, tako|e, ne bi

bilo nimalo lako, jer bi te{ko

mogla da na|e drugi adekvatan

smje{taj, koji bi, uz to, trebalo

i pla}ati - veli Petrovi}.

U buxet se, prema wegovim

rije~ima, godi{we sliju ne ma-

la sredstva od kirija ne samo za

poslovni prostor, ve} i za gara-

`e. A kada bi dru{tvene i hu-

manitarne organizacije, koje su

oslobo|ene kirije, pla}ale za-

kupninu, onda bi u buxet oti{lo

vi{e od dva miliona maraka go-

di{we.

- Prodajom nekih poslovnih

prostora mogli bi smo, na izvje-

stan na~in, dopuniti buxet, ali

u tome ne}emo uspjeti. Znatan

dio tog poslovnog prostora smo

renovirali, ulo`ili velika

sredstva, a namjeravali smo i

druge da preuredimo. Nekoliko

organizacija o~ekuje to, ali sa-

da nema logike da u te svrhe ula-

`emo novac, kada }e taj prostor

koristi neko drugi - zakqu~uje

Obren Petrovi}. ¥ Sl. P.

POSLOVNI PROSTORI I GARA@E U DOBOJU

Op{tina ostalakratkih rukava

MRKOWI] GRAD - Sa pr-

vim swe`nim padavinama o`i-

vjeli su i skija{ki tereni u Tu-

risti~kom centru "Balkana#,

udaqenom ~etiri kilometra od

Mrkowi} Grada. Naime, svakim

danom sve je vi{e skija{a, re-

kreativaca, koji dolaze Balka-

ni u pohode kako bi se odmorili,

sankali, skijali i u`ivali u pre-

krasnoj prirodi, uz dva jezera, i

u kro{wama stoqetnih stabala

smr~e i jele.

Posebna atrakcija, za posje-

tioce, su dva jezera, koja su, zbog

izuzetno niskih temperatura,

"okovana# debelom ledenom plo-

~om. Po ledu Malog i Velikog

jezera ima dosta tragova divqa-

~i, koja slobodno prelazi preko

jezera.

I mnogi posjetioci odva`e

se da pro{etaju zale|enom povr-

{inom jezera, tvrde}i da je led

siguran po{to wime {etaju zvi-

jeri, koje imaju prirodni instikt

za sigurnost. Ima ~ak i onih hra-

brijih koji se na jezerskoj lede-

noj plo~i kli`u i igraju hokej

na ledu. ¥ S. D.

"BALKANA" KOD MRKOWI] GRADA

Balkana u bijelom ruhu: Raj za turiste

Led okovao jezera

NOVI GRAD - Poslije dvana-

est godina nesre}e, porodica Da-

ki} do~ekala je Novu godinu u svo-

joj ku}ici. Istina, bez struje i vo-

de i sa nenaba~enim zidovima. Ali

ipak veselili su se u svojoj ku}i.

Pedesetogodi{wi Mile sa supru-

gom Du{ankom i majkom Milevom

koja ima 86 godina za ovih dvanaest

godina promijenili su nekoliko

privremenih smje{taja. Vaqda je

sudbina tako htjela.

Nevoqe ove porodice po~ele

su u qeto 1992. godine. Ku}a im je

bila u ]orkova~i na Suvoj me|i.

Wihove kom{ije, muslimani, su ih

tada otjerali a ku}u i imawe spa-

lili. Preselili su se Daki}i ne-

koliko kilometara daqe u selo

@irovac kod Dvora na Uni, na pod-

ru~ju Republike Srpske Krajine.

Me|utim za vrijeme "Oluje#

morali su opet bje`ati. Put ih je

odveo u Stojanovce kod Rume gdje su

se zadr`ali samo jednu zimu. Potom

se vra}aju bli`e zavi~aju. [est go-

dina stanovali su u muslimanskoj

ku}i u Buquku kod Novog Grada.

Poslije delo`acije odlaze u Gor-

we Matavaze, selo dvadesetak kilo-

metara udaqeno od Novog Grada. U

me|uvremenu, od op{tine su, kao

izbjeglice, dobili zemqi{te za

gradwu ku}e u Dowim Matavazima.

S obzirom da u{te|evine nisu

imali, a niti je ko od wih bio za-

poslen, za Daki}e je gradwa ku}e

tada bila samo puki san. U Gorwim

Matavazima za dvije godine promi-

jenili su pet smje{taja. Prvo u ne-

kakvim ku}ercima i vikendici, da

bi na kraju zavr{ili u tro{noj i

napu{tenoj {tali. I sve to na po-

~etku dvadeset prvog vijeka.

-E moj sinko, danono}no sam bi-

la bolesna i prehla|ena u toj {ta-

li.

Najgore je bilo kada pada ki-

{a. Svuda okolo proki{wava, a mi

jadni premje{taj se iz jednog u dru-

gi }o{ak. Sve misle}i da je tamo

boqe. [ta ti vrijedi zalo`iti va-

tru kada se vidi kroz daske. Naj~e-

{}e sam tako odala po selu samo

da mi dan pro|e i da se malo zgri-

jem. Niko sirotiwi ne vjeruje. Ali

eto ima i dobrih qudi. Pomogo{e,

bogami mom Mili i evo napravi{e

nam ku}u sa dvije prostorije. Do-

sta za nas troje - ka`e baka Mile-

va.

Prilikom posjete nismo zate-

kli kod ku}e Milu, oti{ao je ka-

`u u Gorwe Matavaze.

-Mora jadan da odradi, bar ma-

lo, qudima {to su nam ispilali

gra|u za ku}u i koji su pomagali da

je gradimo. Ode on tako ~esto. Ci-

jepa qudima ili radi neke druge

poslove. Nekad mu neko i plati ne-

{to. Presretni smo {to smo kra-

jem pro{le godine kona~no useli-

li u na{u ku}u.Te{ko je i bez hra-

ne smo, ali uvijek neko iz sela dad-

ne ne{to. Ove godine na`alost ni-

smo uspjeli kupiti sviwu da je uhra-

nimo. Ne znamo {ta }emo. Bijeda

pritisla. Ali vaqda }e biti boqe

- dodaje snaha Du{anka.

U ]orkova~u, wihov rodni

kraj, Daki}i se ne ̀ ele vratiti. A

i nisu imali gdje kada im je sve spa-

qeno. Osim toga, ka`u Daki}i, se-

lo danas pripada op{tini Bosan-

ska Krupa koja je u federaciji BiH.

Ne `ele oni da se vrate tamo oda-

kle su ih wihove kom{ije ka`u bez

razloga prije dvanaest godina otje-

rali.

Kada bi bar ove godine dobili

struju Daki}i isti~u lak{e bi bi-

lo. Ovako najgore je izdr`ati duge

zimske no}i. Rano se smra~i, a i

drva nema dovoqno. Nema im druge

ve} da se umotaju u vojni~ku }ebad

koju su dobili kao humanitarnu po-

mo} pa da tako ~ekaju da svane no-

vi dan.

¥ V. BABI]

MATAVAZI KOD NOVOG GRADA

PRWAVOR - Prvu bebu u ovoj go-

dini u prwavorskom porodili{tu ro-

dila je Biqana Milovanovi} iz Dri-

jena. Majku i tek ro|enog malog Dar-

ka u porodili{tu je posjetio na~el-

nik op{tine Prwavor Vlado @ivko-

vi}. On je, tom prilikom, prvoj ovogo-

di{woj bebi darivao dukat.

- Ovo mi je drugo dijete. Imam jed-

nu djevoj~icu od dvije i po godine. Hva-

la svima na poklonima. Drago mi je

{to sam ba{ ja rodila prvu bebu ove

godine a posebno {to je beba dobro i

zdravo - pri~a majka Biqana.

S obzirom na to da je porod dobro

protekao, a beba zdrava, Biqana ne

krije svoje zadovoqstvo. Zadovoqni

su i u Domu zdravqa jer je ovo, do sa-

da, prva posjeta porodili{tu jednog

op{tinskog funkcionera. Porodili-

{te ove godine navr{ava stotinu go-

dina rada. Namje{taj i medicinski in-

ventar u porodili{tu stari su preko

trideset godina pa je zaposlene u Do-

mu zdravqa obradovalo i to {to je za

poboq{awe uslova rada u porodili-

{tu ovogodi{wim op{tinskim buxe-

tom planirano 80 hiqada maraka.

- Prwavorsko porodili{te je pe-

to u Republici Srpskoj po broju poro-

|aja. Samo u toku pro{le godine ovdje

je obavqeno 236 poroda. S obzirom na

to u kakvim uslovima radimo i da je na-

{e porodili{te malo, mi smo preza-

dovoqni - naglasila je dr Branka Vuk-

manovi}, ginekolog koja je porodila

Biqanu. Pored na~elnika prvu ovo-

godi{wu bebu i sre}nu majku darivao

je i Bebi {op iz Prwavora koji to ~i-

ni ve} godinama. ¥ B. M.

PRVA OVOGODI[WA BEBA U PRWAVORU

Biqana i Darko: Na~elnik poklonio dukat

Daki}i pred novom ku}om: Pomogli dobri qudi

Dar za Darka

DAKI]I U SVOJOJ KU]ITro~lana porodica Daki} koju su muslimani protjeraliiz ]orkova~e sa Suve me|e prije dvanaest godina, uo~iNove godine uselili su u ku}u ~iju su izgradwu pomoglidobri qudi

PROGRAMSKA orijentacija

Skup{tine op{tine Zvornik u

2005. godini, javqa Slobodanka Sa-

vi}, bi}e o`ivqavawe poqopri-

vredne proizvodwe, male privrede,

kao i pru`awe podr{ke svakom vi-

du privatne inicijative koji }e po-

spje{iti zapo{qavawa. Skup{ti-

na }e sara|ivati sa Op{tinskom

izbornom komisijom na priprema-

ma i organizaciji izbora u mjesnim

zajednicama, a poseban akcenat bi-

}e stavqen na sprovo|ewe Dejton-

skog sporazuma. Posebno se to od-

nosi na one wegove dijelove u vezi

sa nadle`nostima lokalnih skup-

{tina ili op{tinskih organa upra-

ve.

Skup{tina op{tina }e, u skla-

du sa Zakonom o lokalnoj samoupra-

vi, "u mjeri koja je mogu}e#, obezbi-

jediti proporcionalnu zastupqe-

nost konstitutivnih naroda kod za-

po{qavawa u oranima lokalne sa-

mouprave.

Neprestano }e se sa resornim

ministarstvima rje{avati pitawe

statusa izbjeglog i raseqenog sta-

novni{tva na podru~ju op{tine,

kao i statusa boraca, vojnih inva-

lida i porodica poginulih bora-

ca.

Odbornici op{tinskog parla-

menta Bile}e, informi{e na{ do-

pisnik [}epan Aleksi}, za zamje-

nika na~elnika te op{tine, ve}i-

nom glasova, izabrali su Vasa [a-

renca iz Partije demokratskog pro-

gresa, koji je do sada radio u Fa-

brici otkovaka i armatura u tome

mjestu. Na~elnik op{tine Bile}e

Miladin Samarxi} na to mjesto

predlo`io je Darka Male{evi}a

iz Srpske demokratske stranke, ali

nakon {to prijedlog nije dobio do-

voqan broj glasova, odborni~ka ve-

}ina je i predlo`ila izglasala svo-

ga kandidata.

Buxet op{tine Bile}a za 2005.

godinu, koje je predlo`io na~elnik

tako|e nije prihva}en. Skup{tin-

ska ve}ina imala je primjedbe oko

brojnih stavki, pa je buxet vratila

na doradu, a bi}e kako je re~eno

razmatran na nekoj od narednih sjed-

nica u ovom mjesecu.

Buxet op{tine Rogatica za ovu

godinu, izvje{tava Sreten Mitro-

vi}, trebalo bi da dostigne 3,1 mi-

liona maraka i za ~etiri posto ve-

}i je od procjene ostvarewa u

2004.godini. U planiranim buxet-

skim sredstvima prihodi od pore-

za zastupqeni su sa preko 61 posto.

Neporeski prihodi planirani su

sa 34 i teku}e pomo}i sa ne{to vi-

{e od 4,2 posto. Poreske prihode

~ini porez na promet proizvoda i

usluga sa skoro 81 procenat, koje

uglavnom treba da obezbijede pre-

ko dvije stotine privatnih radwi

i oko sedamdeset privatnih predu-

ze}a.

Odbornici Skup{tine op{ti-

ne Sokolac, na sjednici odr`anoj

pred novogodi{we praznike, usvo-

jili su Odluku u buxetu op{tine

za 2005. godinu, kojom su planira-

ni prihodi u iznosu od 3,5 miliona

maraka.

Na{ novinar Branko Gajevi}

pi{e da poreski prihodi iznose 2,3

miliona maraka. [to se rashoda ti-

~e, za rad op{tinske uprave plani-

rana su sredstva od 840 hiqada ma-

raka i to je najve}a stavka u buxe-

tu. Iz buxeta za 2005. godinu bi}e

izdvojeno i 238.200 KM za sportsku

dvoranu koja se gradi u Sokocu. Me-

|utim, radi se o sredstvima kojima

}e biti izmirene ve} stvorene oba-

veze prema izvo|a~ima radova. Na

sjednici Skup{tine op{tine vo-

|ena je vi{e~asovna rasprava, jer je

bilo dosta primjedbi na prijedlog

buxeta, tako da je on usvojen tije-

snom ve}inom glasova. ¥

AKTIVNOSTI OP[TINSKIH SKUP[TINA SRPSKE

BUXET U PRVOM PLANU U Sokocu je buxet op{tine pro{ao na mala vrata,odnosno odlukom skup{tinske ve}ine, dok je u Bile}ipredlo`eni buxet vra}en na doradu

VI[EGRAD - Odbornici

Skup{tine op{tine Vi{egrad na

ju~era{woj prvoj vanrednoj sjedni-

ci usvojili su rebalans buxeta za

2004. godinu, kojom su sva preko-

ra~ewa u prihodima i rashodima,

u iznosu od 450 hiqada maraka ve-

rifikovana, jer su, kako je obra-

zlo`eno, ova sredstva podijeqena

buxetskim korisnicima.

Jednoglasno je usvojen zakqu-

~ak da se od ministarstva finan-

sija RS zatra`i revizija buxeta i

wegovog izvr{ewa za 2004. godi-

nu. Na dana{woj sjednici nije ras-

pravqalo o nacrtu buxeta za ovu

godinu, jer je na jednoj od prethod-

ni sjednica usvojena odluka o pri-

vremenom buxetskom finansiraju.

¥ S. H.

15

srijeda, 5. januar 2005.BAWA LUKA

"PALAS#

PRINCEZIN DNEVNIK 2:

PONOVO PRINCEZA - roman-

ti~na komedija

Uloge: En Hetvej, Xuli Endr-

jus

Termini: 21

PRQAVI PLES 2 : NO]I

HAVANE - romanti~na pri~a

Uloge: Diego Luna, Romola Ga-

rai

Termini: 17.30, 19.15

ME]AVA I DJEDA MRAZ -

dje~iji film

Termini: 17

CELULAR - akcioni triler

Uloge: Kim Besinxer, Kris

Evans

Termini: 19

EGZORCIST, ISTJERIVA^

\AVOLA: PO^ETAK - horor

Uloge: Stelan Skarsgard, Iza-

bela Skorupko

Termini: 21.15

MULTIPLEKS "KOZARA#

PRINCEZIN DNEVNIK 2:

PONOVO PRINCEZA - roman-

ti~na komedija

Uloge: En Hetvej, Xuli Endr-

jus

Termini: 17.45, 20

IZBAVITEQI - novi mega

hit produkcije Dizni/Piksar

Termini: 17, 19, 20.30

ALEKSANDAR VELIKI -

istorijski spektakl

Uloge: Kolin Farel, An|eli-

na Xoli, Val Kilmer, Entoni Hop-

kins

Termini: 17.30, 21

TRAUMA - triler

Uloge: Kolin Firt, Mena Su-

vari

Termini: 22.30

TAKSI - komedija

Uloge: Kvin Letif, Ximi Fe-

lon

Termini: 22.15

(Na redovnom repertoaru od

6.1.2005)

¥ Pripremio M. F.

RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR

BIOSKOPI

U vrijeme elektronske po{te

i poruka putem mobilnih tele-

fona koji na `eqenu adresu sti-

`u istog trena, klasi~ne papir-

ne ~estitke gotovo da su zabora-

vqene.

Bez obzira na to {to ne ko-

{taju mnogo, malo ko se odlu~i da

na ovaj na~in rodbini, prijateqi-

ma i dragim osobama ~estita pra-

znike.

Brzina i pojednostavqen na-

~in slawa poruka razli~itih sa-

dr`aja posredstvom Interneta i

mobilnog telefona, uticala je

da u po{tanske sandu~i}e, po{ta-

ri ~e{}e ubacuju ra~une za re-

`ijske tro{kove, a sve mawe

ukra{ene hartije ispisane ruko-

pisom.

[ta je uticalo da na{i su-

gra|ani izgube naviku slawa

klasi~nih ~estitki i razgled-

nica, te{ko je objasniti, kada

je poznato da ve}ina qudi u na-

{em dru{tvu ne koristi elek-

tronsku po{tu, ali ipak ne {a-

qe ~estitke.

Najve}i "krivac#, po svemu

sude}i, je mobilni telefon. U

novogodi{woj no}i pokazali su

koliko zna~e Bawolu~anima.

Naime, prema podacima ope-

ratera mobilne telefonije

"Mobis#, u novogodi{woj no}i

poslato je sedam miliona svih

vrsta SMS poruka. Ovo predu-

ze}e je svojim korisnicima pred

novogodi{we praznike ponudi-

lo ve}i izbor muzi~kih i gra-

fi~kih poruka.

Papirne su jedino kupova-

li na{i stariji sugra|ani, ko-

ji nikad nisu ni prestajali da

{aqu ~estitke putem obi~ne

po{te.

Kako pri~a prodavac Veqko

Mali}, ~estitke se slabije pro-

daju nego pro{le godine, a vjeru-

je da razlog za to nije ni{ta dru-

go nego neima{tina.

- Ima onih koji {aqu ~estit-

ke da bi po{tovali tradiciju,

ali to je sve. Mladi ih uop{te ne

kupuju, pa ~ak ni da po{aqu mom-

ku ili djevojci. Mogao bih izbro-

jati na prste koliko sam ~estit-

ki prodao pred novogodi{we pra-

znike - pri~a Veqko.

U po{tama se ne `ale toli-

ko.

Ka`u da je slawe poruka u

svih 260 po{ta {irom Srpske ove

godine bilo 30 odsto ve}e u odno-

su na pro{lu. Sve po{te su nudi-

le veliki izbor ~estitki ~ije su

cijene bile od 20 feninga do mar-

ke i po.

Direktor sektora marketin-

ga u Srpskim po{tama Goran Ma-

xar ka`e da je primjetno pove}a-

we interesovawa, kako gra|ana

tako i pravnih lica za slawe ~e-

stitki.

- Mo`da se qudi ipak vra}a-

ju starim kulturnim trendovima.

Kada je rije~ o brzini dostave,

mo`emo re}i da je po{ta preda-

ta danas u Prijedoru sutra ve} u

Trebiwu - kazao je Maxar.

Kad se {aqe za inostranstvo,

isporuke se vr{e periodi~no, pa

po{ta, zavisno od zemqe u koju je

upu}ena, sti`e najvi{e za ~eti-

ri do pet dana.

Za jednu novogodi{wu ili bo-

`i}nu ~estitku potrebno je iz-

dvojiti od 0,50 feninga do jedne

i po marke. ^estitke koje svira-

ju kad ih otvorite ko{taju dvije

marke. Cijena po{tanske marki-

ce za gradove u Srpskoj je 50 fe-

ninga, a za inostranstvo jedna

marka.

Bilo kako bilo, svi su slo-

`ni u jednom - va`no je da se ~e-

stita. Mawi je problem koji }e

se na~in za to izabrati.

¥ D. NOVKOVI]

D. TRI[I]

Izgradwa parka "Petar

Ko~i}# odvija se br`e nego

{to je planirano. Direktor

preduze}a "Stefan Milu-

tin# Stevo Milutinovi} ka-

`e da se izgradwa muzi~kog

paviqona i radovi na isko-

pavawu privode kraju.

- Zavr{ava se i hidro i

termoizolacija, a zatim sli-

jede radovi na povr{ini ze-

mqe. To podrazumijeva, pri-

je svega, izgradwu amfitea-

tra, odnosno male muzi~ke

scene, koja je projektom pred-

vi|ena - rekao je Milutino-

vi} i dodao da su radovima

pogodovali vremenski uslo-

vi.

Milutinovi} je naglasio

da je ura|en najslo`eniji dio

posla. Najva`nije je da is-

kopavawa budu zavr{ena do

proqe}a, kako ki{e ne bi

ometale radove.

- Predvi|eno je da do po-

lovine godine Bawa Luka do-

bije novoure|eni park u cen-

tru grada i izvjesno je da }e

ovaj rok biti po{tovan - do-

dao je Milutinovi}.

Podsje}amo, park }e se

sastojati iz tri dijela: spo-

menika Petru Ko~i}u, mu-

zi~kog paviqona i novih

fontana. Na}i }e se mjesta i

za travnatu povr{inu i raz-

li~ite vrste klupa, a naj~e-

{}e kori{}eni materijal

bi}e drvo, kamen, gabro i

inoks.

Zavr{etak cijelog pro-

jekta obnove prati}e posta-

vqawe adekvatne rasvjete,

novih klupa i zasa|ivawe no-

vih stabala. ¥ D. R.

KOLIKO SU MOBILNI TELEFONI I INTERNET PROMIJENILI NAVIKE NA[IH SUGRA\ANA

Bez obzira na to {to ~estitke nisu skupe, malo ko seodlu~i da na ovaj na~in rodbini, prijateqima i dragimosobama ~estita praznike. Mladi ih uop{te ne kupuju

16

^estitke: Pregazilo ih vrijeme (Snimio Z. STAMENI])

^ESTITKE NEMA KO DA PI[E^ESTITKE NEMA KO DA PI[E^ESTITKE NEMA KO DA PI[E^ESTITKE NEMA KO DA PI[E^ESTITKE NEMA KO DA PI[E^ESTITKE NEMA KO DA PI[E^ESTITKE NEMA KO DA PI[E^ESTITKE NEMA KO DA PI[E^ESTITKE NEMA KO DA PI[E

Danica Rebi} - U po-

sqedwih 10 godina nisam

slala ni primila ~estit-

ku. Nekako se taj obi~aj

izgubio sam po sebi. Ne-

ma se vi{e voqe, a boga-

mi ni para.

Nata{a Balaban - Ne-

mam naviku da po{tom

{aqem ~estitke, uglav-

nom se prijateqima i rod-

bini javim elektronskom

po{tom ili mobilnim te-

lefonom. Posqedwi put

sam prije dvije godine na-

pisala i poslala klasi~nu ~estitku.

\ura| Kecman - Jo{ uvijek {aqem ~estitke, ali mawe nego pri-

je. Nekada sam znao napisati i poslati po 20 novogodi{wih ~estiki

prijateqima i rodbini, a za ovu Novu godinu poslao sam bratu i ta-

{ti. Na moju adresu nije

stigla nijedna.

Sini{a Bukarac -

Sve {to imam nekome da

ka`em ili po`elim ura-

dim putem telefona. Ni-

sam nikome poslao kla-

si~nu ~estitku, mada sam

se obradovao kada sam u

po{tanskom sandu~i}u

prije par dana zatekao ~e-

stitku od prijateqa za ovu

godinu. ¥

(Snimio R. [IBAREVI])

Danica Rebi}

Nata{a Balaban

\ura| Kecman

Sini{a Bukarac

IZGRADWA PARKA "PETAR KO^I]"

Najte`e ura|eno

Radovi: Temeqi muzi~kog paviqona(Snimio Z. STAMENI])

OKOM KAMERE UDRU@EWE GRA\ANA "DEMOS"

Pauza do10. januara

^lanovi udru`ewa gra|ana

"Demos# zatvori}e do 10. janua-

ra dnevni boravak koji radi u

okviru programa "Humanija sta-

rost#, a u koji svakodnevno dola-

ze stariji gra|ani naseqa Bo-

rik.

- Radili smo do nove godine,

a sad }emo napraviti pauzu, jer

}e i zaposleni i korisnici janu-

arske praznike provesti kod ku-

}e, u krugu porodice - rekla je

predsjednik "Demosa# Qubinka

Dragojevi}.

U ovu organizaciju, ina~e,

svakog dana dolazi izme|u osam

i deset starijih gra|ana Borika,

kojima je obezbije|en topli

obrok.

Dragojevi}eva je dodala da

su u pro{lu subotu na besplatan

pregled u "Demos# do{la 32 Ba-

wolu~anina, kako bi izmjerili

pritisak i {e}er u krvi, obavi-

li internisti~ki pregled i na-

pravili EKG snimak.

"Demos# }e program "Huma-

nija starost# sprovoditi do 31.

juna sqede}e godine, uz saradwu

Udru`ewa penzionera Borik i

Mjesne organizacije Crvenog kr-

sta, uz podr{ku Gradske uprave.

¥ S. Mi.

Najva`niji program koji je

Centar za socijalni rad po~eo u

ovoj godini i koji planira da nasta-

vi u sqede}oj jeste "Centar za so-

cijalni rad u budu}nosti#. Pose-

ban zna~aj ovog novog pristupa ra-

da je postavqawe korisnika u cen-

tar pa`we.

Direktor Centra Borka Vukaj-

lovi} tvrdi da je u tu svrhu po~ela

sa radom prijemna kancelarija u ko-

joj se otkriva primarna potreba ko-

risnika .

- Zatim se odre|uje na{ stru~-

wak koji }e biti voditeq slu~aja,

koji kasnije otkriva i mnoge druge

potrebe koje taj korisnik ima - ob-

jasnila je Vukajlovi}.

Kao primjer ona je navela neku

stariju osobu koja do|e u Centar da

tra`i jednokratnu pomo}.

Poslije razgovora sa wom

stru~wak iz Centra otkriva da li

joj je potrebna dodatna wega i po-

mo}, odnosno da li bi je trebalo

u~laniti u Klub starih i sli~no.

- Ciq nam je da pomognemo da

ta starija osoba kvalitetnije `i-

vi. Isto tako `elimo da pokrene-

mo kompletnu javnost, da stvorimo

osje}aje za probleme iz socijalne

sfere. Kod nas je na`alost, najva-

`nije ekonomsko pitawe, pa qudi

~esto ne primje}uju ni svoje kom{i-

je - istakla je direktor Centra za

socijalni rad.

U buxetu za 2005. godinu Centar

za socijalni rad planira stavku za

tu|u wegu i pomo}, {to }e vjero-

vatno smawiti neka druga nov~ana

primawa korisnika usluga Centra.

S obzirom na to da je stawe takvo

kakvo je, Centar sigurno ne}e mo-

}i da udovoqi svim nov~anim dava-

wima, a ovo se prvenstveno odnosi

na jednokratnu pomo}i i ve}e nov-

~ane iznose koje su korisnici mo-

`da ranije dobijali.

- Ali ono {to }emo nastojati

da uradimo, a {to je i na{a osnov-

na funkcija, jeste da }emo pro{i-

riti lepezu na{ih usluga i na taj

na~in omogu}iti kvalitetniji ̀ i-

vot na{im korisnicama, a da pri

tome ne optere}ujemo mnogo buxet

- kazala je Vukajlovi}.

Ona je dodala da je u posqedwe

vrijeme mnogo onih koji tra`e po-

mo}, ali da je jo{ vi{e onih koji to

rade preko Gradske uprave i grado-

na~elnika.

- Zaista nema potrebe da qudi

koji tra`e pomo} iz sfere socijal-

ne za{tite optere}avaju Gradsku

upravu, jer je Centar za socijalni

rad ustanova koja postoji da bi bi-

la na usluzi gra|anima i svi ti za-

htjevi za pomo} se prosqe|uju nama

- objasnila je direktor Centra.

Plan Centra za socijalni rad

koji se odnosi na kvalitet usluga u

sqede}oj godini predvi|a inten-

zivniju saradwu sa nevladinim or-

ganizacijama i privatnim sekto-

rom, kao partnerima od izuzetnog

zna~aja kada je socijalna sfera u

pitawu.

¥ S. MILANKOVI]

MLADI STRU^WACIPrema rije~ima direkto-

ra Centra za socijalni rad

Borke Vukajlovi}, u godini

koja dolazi vi{e pa`we }e

se posvetiti stru~nosti za-

poslenih u ovoj ustanovi.

- Sada imamo {est mla-

dih stru~waka, od kojih je pet

diplomiralo na Filozof-

skom fakultetu na Odsjeku

za socijalni rad. Oni su tre-

nutno volonteri, ali na pra-

vom su putu da ostanu kod nas

- rekla je Borka Vukajlovi}.

ANKETA

RAD CENTRA ZA SOCIJALNI RAD

POMO]I NIKAD DOSTAU buxetu za 2005. godinu Centar za socijalni rad planirastavku za tu|u wegu i pomo}, {to }e vjerovatno smawitidruga nov~ana primawa korisnika usluga Centra

(Snimio Z. STAMENI])

^ESTITKE NEMA KO DA PI[E

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

srijeda, 5. januar 2005. BAWA LUKA

HITNA POMO] - De-

`urni qekari Slu`be hitne

pomo}i u toku protekle no}i i

jutra pregledali su stotinu pa-

cijenata, od toga osmoro djece.

Mobilne ekipe ove slu`be oba-

vile su {est ku}nih posjeta,

dok je u stomatolo{koj ambu-

lanti zbog zuboboqe pomo} zu-

bara zatra`io 51 pacijent.

PORODILI[TE - Na

Ginekolo{ko-aku{erskom

odjeqewu Klini~kog centra na

Paprikovcu ju~e su obavqena

dva poroda. Ro|ena je djevoj~i-

ca i dje~ak.

VATROGASCI - Ekipe

vatrogasne jedinice u prote-

kla 24 ~asa imale su dvije in-

tervencije. Vatrogasci su u

19 ~asova i 15 minuta ugasi-

li po`ar na dimwaku u uli-

ci Gavrila Principa 59, a u

15 minuta poslije pono}i u

ulici Novaka Piva{evi}a

gorio je kiosk.

VODOVOD - Ekipe sek-

tora "Odr`avawe# otklawa-

le su mawe kvarove na vodo-

mjernoj mre`i i {ahtovi-

ma.

¥ Pripremila D. T.

SERVISNEINFORMACIJE

Ro|eni:

Katarina Cviki}, k}i Bor-

ka i Dijane; Jovan Brki}, sin

Bogdana i Slavice; Tea Vido-

vi}, k}i Dalibora i Sawe; Og-

wen Lazi}, sin Dragana i Je-

lene; Du{ko Orozovi}, sin

Marka i Stanojke; Milijan Ba-

ji}, sin Sini{e i Sanele; Bo-

rislav Gra~anin, sin Bo{ka i

Stanke; Ogwen Berak, sin Zo-

rana i Qiqane; David Brus,

sin Mladenka i Nade; Marko

Kele~evi}, sin Nikice i Slo-

bodanke; Bojana Mar~i}, k}i Bo-

rislava i Qubice; Milo{ Ku-

pre{ak, sin Gorana i Tatjane.

Umrli:

Bo`o Bala}, ro|en 1943. go-

dine; Asima Alagi}, ro|ena

1923. godine; Savo Majstoro-

vi}, ro|en 1926. godine; Tomo

Kne`evi}, ro|en 1925. godine;

Milka Kosanovi}, ro|ena 1911.

godine; Jelisavka Xelebxi}, ro-

|ena 1929. godine; Vlado Gr~i},

ro|en 1937. godine; Mitra

Ili}, ro|ena 1939. godine; Mi-

lan \ura{, ro|en 1931. godine;

Du{an Gruji~i}, ro|en 1933. go-

dine; Dragoqub Danilovi}, ro-

|en 1934. godine; Gospa Mar~e-

ti}, ro|ena 1940. godine; Divna

Skroman~i}, ro|ena 1963. godi-

ne; Milutin Jankovi}, ro|en

1928. godine.

IZ MATI^NIH KWIGA

Malo romsko naseqe ju~e je

tiho i bez uobi~ajene galame ne-

stalo iz kruga Univerzitetskog

centra u Boriku.

Po nalogu komunalne poli-

cije sedam mnogo~lanih romskih

porodica pokupilo je svoje stva-

ri, sklopilo najlonske ku}ice i

krenulo u potragu za novim pro-

storom za `ivot.

Prema rije~ima v.d. na~elni-

ka Odjeqewa komunalne polici-

je Du{ka Radusina, doju~era{wi

ilegalni stanovnici morali su

da prona|u drugo mjesto, jer su

nelegalno zauzeli javne povr{i-

ne i u krugu bawolu~kog Univer-

zitetskog centra odlagali sme-

}e i razne vrste ~vrstog otpada.

- Wihovo uklawawe bilo je

neminovno. ^ak su provalili

ogradu Univerziteta kako bi

kowskom zapregom mogli da u|u

i istovare sme}e, ~vrsti otpad, pa

~ak i olupine od automobila -

istakao je Radusin.

Samo mjesto gdje su boravili

Univerzitetski "slijepi putni-

ci# ne razlikuje se od ve}ine di-

vqih romskih naseqa.

Slike sme}a, olupina, dije-

lova namje{taja razbacanog po

blatu, ali i veselog smijeha mu-

save dje~urlije upe~atqivo govo-

re o na~inu wihovog "bezbri-

`nog# `ivota.

- [ta }u i kuda }u, ne znam.

Moramo se bato snalaziti kako

znamo i umijemo, ali {teta {to

nas odavde sklawaju. Vaqda nas

tamo pored rijeke niko ne}e di-

rati - pri~a za na{ list Osman

Osmanovi} zvani Rambo i rukom

pokazuje na obale Vrbasa iza cen-

tra.

On ka`e da je do{ao sa Vese-

log brijega i da se nastanio u

Univerzitetskom centru jer mu

je tu bilo lak{e da sakupqa sta-

ro `eqezo, od ~ega `ive on i we-

gova porodica.

Komunalni policajci isti-

~u da je te{ko saznati odakle su

Romi do{li jer skoro niko od pu-

noqetnih nema li~na dokumenta.

Dok Rambo i "bratija# vese-

lo dobacuju da }e bez problema

oti}i iz centra, Mira Pavlovi}

iz Sremske Mitrovice zabrinu-

to klima glavom.

- Kuku jadna ja, gdje da idem.

^'oek mi oti{ao tra`iti staro

gvo`|e, a ja sama moram kupiti

stvari i sklapati ovu ku}u. La-

ko je ovima doqe, oni imaju kow-

sku zapregu, a {ta da ja radim sa

malim kolicima i rasklimanim

biciklom - pokazuje Mira prema

Osmanovi}evoj porodici.

Na Miri Pavlovi} te{ko je

odrediti koliko godina ima.

Zbog oronulog, tromog hoda

i povijenog dr`awa reklo bi se

da ima vi{e od ~etrdeset, ali

lice odaje da se radi o znatno

mla|oj `eni.

- Zar je bitno koliko godi-

na imam? @ivot nas Cigane ne

miluje, a ja jadna jo{ bolujem od

raka desne strane glave. Bom-

bardovawe nas je otjeralo iz Sr-

bije i evo petu godinu kako se

potucamo po Bawoj Luci jer se

nemamo gdje nazad u Sremsku Mi-

trovicu. Barem da nam poka`u

gdje mo`emo biti i da nas niko

ne dira - pri~a Mira.

Dok se Romi polako sprema-

ju za put u nepoznato, gologla-

vi mali{ani bezbri`no i vese-

lo tr~karaju po blatu. Mo`da

im novo mjesto, ipak, donese vi-

{e sigurnosti i dje~ije rado-

sti.

¥ P. PE]ANAC

Zbog slabog grijawa koje je

obiqe`ilo kraj pro{le godine,

gradska "Toplana# umawi}e ra~u-

ne potro{a~ima za decembar.

Stambeni potro{a~i dobi}e ra-

~une umawene za 50 odsto, dok }e

se poslovnim potro{a~ima ra~u-

ni umawivati na dva na~ina.

Za potro{a~e sa mjernim in-

strumentom, obra~un toplotne

energije vr{i}e se po minimumu

potro{we, a za potro{a~e kod ko-

jih se obra~un vr{i na bazi ras-

polo`ive snage, ra~uni }e biti

umaweni za 25 odsto.

Iz gradske "Toplane# ju~e ni-

smo uspjeli da dobijemo nikakve

informacije o trenutnom stawu

u ovom preduze}u, jer je vr{ilac

du`nosti direktora Drago Popo-

vi} bio nedostupan.

Nismo uspjeli saznati ni da

li }e Bawolu~ani imati grijawe

za predstoje}e praznike, niti da

li je potpisan ugovor sa lakta-

{kim preduze}em "Milka# koje

bi trebalo da bude novi dobavqa~

mazuta.

Na konferenciji za novinare

odr`anoj pro{le sedmice vr{i-

lac du`nosti "Toplane# Drago

Popovi} poru~io je da }e nasto-

jati da obezbijede dovoqno mazu-

ta kako bi radijatori, barem za

vrijeme novogodi{wih i bo`i}-

nih praznika, bili topli.

Popovi} je tada poru~io Ba-

wolu~anima da su oni najve}i

krivci {to nema grijawa, jer ni-

su izmirivali svoje obaveze pre-

ma "Toplani#.

¥ Sw. M.

IZ KRUGA UNIVERZITETSKOG CENTRA

Po nalogu komunalne policije sedam mnogo~lanihromskih porodica pokupilo je svoje stvari, sklopilonajlonske ku}ice i krenulo u potragu za novimprostorom za `ivot

17

UKLOWENO ROMSKO NASEQEUKLOWENO ROMSKO NASEQEUKLOWENO ROMSKO NASEQEUKLOWENO ROMSKO NASEQEUKLOWENO ROMSKO NASEQEUKLOWENO ROMSKO NASEQEUKLOWENO ROMSKO NASEQEUKLOWENO ROMSKO NASEQEUKLOWENO ROMSKO NASEQE

IZ GRADSKE "TOPLANE"

Mawi decembarski ra~uniPovodom bo`i}nih i novogodi-

{wih praznika ju~e su mali{ane u

Dje~ijem domu "Rada Vrawe{evi}#

posjetili predstavnici preduze}a

"Lura# iz Sarajeva i "MekMilan#

iz Bawe Luke i uru~ili im poklo-

ne.

- Djeci smo donijeli hiqadu ko-

mada mlije~nog pudinga, ~okoladnog

i obi~nog mlijeka u tetrapaku. Ve}

godinu i po donosimo mali{anima

poklone na podru~ju FBiH, ovdje

smo prvi put, ali planiramo da na-

stavimo saradwu - izjavio je menaxer

prodaje "Lure# Bo`idar @ivko.

Djecu su obradovali i predstav-

nici "MekMilana#, koji su im po-

klonili {est stolova za ra~unare.

- Znamo da djeca imaju mali ra-

~unarski centar u Domu, pa smo im

donijeli stolove. Uvijek }emo po-

klawati onima kojima je pomo} po-

trebna, jer "dobro se dobrim vra}a#

- ka`e marketing menaxer iz "Mek-

Milana# Adriana Popovi}.

Direktor Dje~ijeg doma Dani-

lo Powarac zahvalio se svima koji

su se u ove prazni~ne dane sjetili dje-

ce u Domu.

- Mnogo nam zna~e donacije do-

brih qudi u materijalnom, ali i u

moralnom pogledu. Svaka pomo} nam

je dobro do{la kako bismo na{im

mali{anima omogu}ili da {to qep-

{e provedu praznike i da imaju bo-

gatu trpezu. Drago nam je da ima qu-

di koji misle o nama i djeci u Domu

- istakao je Powarac.

On je dodao da }e kao i svake go-

dine u Domu, za Badwe ve~e djeci or-

ganizovati "pijukawe# u slami i ba-

cati im bombone, qe{nike i orahe.

A pripremi}e i sve~ani ru~ak za

Bo`i}. ¥ M. Ma.

CENTAR ZA UNAPRE\EWEI RAZVOJ SELA

Dugovi iskqu~uju

vodu Potro{a~i koji se vodom za

pi}e snabdijevaju sa lokalnih

vodovoda, za ~ije odr`avawe je

nadle`an Centar za razvoj i una-

pre|ewe sela, pozvani su iz ove

ustanove da izmire dugovawa za

vodu.

Ukoliko se u skorije vrije-

me ne uplate obaveze prema Cen-

tru, neplati{ama }e se iskqu~i-

ti voda - navodi se u ju~era{wem

saop{tewu Centra za razvoj i

unapre|ewe sela.

Daqe se navodi da }e voda

biti iskqu~ena i korisnicima,

koji su nelegalno prikqu~ili

doma}instva na vodovodne siste-

me.

Naplativost utro{ene vode

je mala, a u nekim mjesnim zajed-

nicama ima potro{a~a, koji go-

dinama nisu pla}ali vodu - na-

pomiwu u Centru i dodaju da je

naplata jedini na~in prikupqa-

wa novca za odr`avawe lokalnih

vodovoda.

¥ D. T.

Na osniva~koj skup{tini

gradskog odbora Saveza boraca

Otaxbinsko-odbrambenog rata

Bawa Luka, koja je odr`ana u po-

nedjeqak izbrano je novo ruko-

vodstvo.

Ne|o O{ap izabran je za

predsjednika Gradskog odbora,

dok su Rajko Ili} i Braco Plav-

{i} imenovani za ~lanove rad-

nog predsjedni{tva.

Pored imenovawa na sastan-

ku je bilo rije~i o stambenom

zbriwavawu boraca, zapo{qa-

vawu, regulisawu invalidnina

i bora~kih dodataka.

- Ciq nam je da pokrenemo

rje{avawe problema boraca. Ve-

}ina je bez krova nad glavom, po-

sla i primawa - rekao je pred-

sjednik gradskog odbora Saveza

boraca otaxbinsko-odbrambenog

rata Bawa Luka Ne|o O{ap.

Prema wegovim rije~ima,

borce trebaju predstavqati

obrazovani qudi koji su se bo-

rili u otaxbinskom ratu i koji

}e se zalagati za interese ove

populacije.

O{ap je naglasio da repu-

bli~ka Bora~ka organizacija go-

tovo ni{ta ne preduzima da se

borcima omogu}e prava koja im

pripadaju i da qudi koji su ime-

novani u ovu organizaciju rade

za svoje li~ne interese.

Borac otaxbinskog rata Raj-

ko Ili}, profesor matematike

i fizike, pet godina je bez po-

sla i stana.

Sa suprugom i djecom pri-

vremeno `ivi u ku}i wegovih

roditeqa.

- Vi{e ne smijete re}i ni da

ste se borili u ratu. Ne mo`e-

te dobiti posao. U oglasima je

~esto navedeno da za posao nema-

ju pravo konkurisati u~esnici

rata, {to dovoqno govori o to-

me koliko su borci potcijewe-

ni - rekao je Ili}.

On dodaje da je ranije radio

u vojnom pogonu "^ajaveca# oda-

kle je oti{ao u rat jer je "tre-

balo braniti narod# i od tada

tra`i drugi posao.

¥ D. T.

Radnici gra|evinskog preduze}a

"Pliva# ju~e su uklonili dijelove

tro{ne ku}e u Srpskoj ulici 71, ko-

ji su predstavqali opasnost po pro-

laznike i prijetili da se uru{e na

ulicu.

Podsje}amo, zbog dotrajalosti,

dio krova ku}e u Srpskoj sru{io se u

ponedjeqak, ali, sre}om, povrije|e-

nih nije bilo.

- Uklonili smo sve {to je moglo

da predstavqa opasnost i time je na{

dio posla zavr{en. [ta }e daqe bi-

ti sa ku}om nama nije poznato, ali

znamo da }e u narednih desetak dana

biti izvjestan odgovor na ovo pita-

we - rekao je za na{ list suvlasnik

preduze}a "Pliva# Marinko Jefte-

ni}.

Prema rije~ima arhitekte Zavo-

da za za{titu spomenika Milijane

Okiq, nadle`ni u ovoj ustanovi pred-

lo`i}e formirawe komisije koja }e

utvrditi stabilnost ku}e i nalo`i-

ti daqe mjere u sanirawu stawa.

Me|utim, problem je {to i daqe

nije ta~no definisano ko je vlasnik

ku}e.

Naime, u Gradskoj upravi sazna-

jemo da je ku}a u gruntovnim kwiga-

ma ubiqe`ena kao vlasni{tvo pred-

uze}a "Konzum#.

Ovu informaciju, ka`e vr{ilac

du`nosti na~elnika Odjeqewa za pro-

storno ure|ewe Verica Kuni}, nadle-

`nim u Gradskoj upravi nije i pisme-

no potvr|ena.

U Zavodu za za{titu spomenika

ka`u da se vodio sudski spor oko vla-

snika ku}e i da je okon~an u korist

"Konzuma#.

- Pitawe vlasni{tva nije na{

dio posla, ali imamo informaciju da

je "Konzum# ovu ku}u kasnije prodao

- dodala je Milijana Okiq.

¥ D. RA\AN

DJE^IJI DOM "RADA VRAWE[EVI]"

Bo`i}ni pokloni

ODBOR SAVEZA BORACA OTAXBINSKO -ODBRAMBENOG RATA BAWA LUKA

Ne|o O{ap predsjednik OTKLOWENA OPASNOST OD DAQEG URU[AVAWAKU]E U SRPSKOJ

VLASNIK NA POTEZU U Gradskoj upravi ka`u da je ku}a u gruntovnim kwigamaubiqe`ena kao vlasni{tvo preduze}a

"Konzum"

Srpska ulica: Radnici "Plive" uklawaju diokrova tro{ne ku}e (Snimio Z. STAMENI])

SKOPQAKVr{ilac du`nosti direkto-

ra Kompanije "Du{ani}# Boro

Skopqak ka`e da je ovo preduze-

}e vlasnik 30 odsto kapitala

"Konzuma#.

- U vezi s eventualnim poprav-

kama ili sanirawem ku}e nismo

dobili nikakav zvani~an zahtjev

ili informaciju iz Gradske upra-

ve. Ku}a je vlasni{tvo "Konzu-

ma#, i ve} je tri puta bila na jav-

noj prodaji, ali je nu|eno malo

novca - istakao je Skopqak.

Osman Osmanovi} Rambo i wegova djeca: Svaimovina stala u nekoliko torbi

UKLOWENO ROMSKO NASEQE

PALE - Srpski narod i qubav

prema wemu za mene su najve}a mo-

gu}a inspiracija i prilikom sva-

kog novog slikarskog dru`ewa u

meni se budi dodatni stvarala~ki

nagon koji me tjera da stvaram no-

va djela.

Raduje me {to slike nastale na

kolonijama pokazujem i poklawam

svom narodu koji je duhovan, koji to

osje}a i ima bistre i neiskvarene

o~i da sve to na pravi na~in pri-

hvati i vidi - ka`e u razgovoru za

"Glas Srpske# akademski slikar

iz Pala Branislav Kova~evi} Ko-

va.

?Nedavno ste na Likovnoj kolo-

niji u Br~kom dobili "Zlatnu

paletu#. [ta za Vas zna~i ta na-

grada?

- Organizatori kolonije u Br~-

kom svake godine dodjequju ovu na-

gradu umjetniku koji je progla{en

za najboqeg stvaraoca u tom sazi-

vu. Ne ka`em da sam dobio, ve} da

smo dobili "Zlatnu paletu#, jer

gdje god slikam smatram da pred-

stavqam ne samo Pale i romanijsko

podnebqe, ve} i cijelu Srpsku.

Nama slikarima Gospod je dao

mogu}nost da stvaramo i ova nagra-

da, kako ja to vidim, mo`e samo da

obavezuje i da me uvjeri da sam na

pravom putu. Svakako, moram biti

zadovoqan i ~iwenicom da su qu-

di koji su ocjewivali moj rad vidje-

li da je to {to ~inim vrijedno,

kvalitetno...

?U~esnik ste brojnih slikarskih

kolonija. [ta mislite o toj vr-

sti stvarawa i umjetni~kih dru`e-

wa?

- Ve} devet godina sam u Orga-

nizacionom odboru Likovne kolo-

nije Pale, a organizovao sam i jed-

nu koloniju na Krawskoj gori, u

Sloveniji. Li~no, ne volim da ova

okupqawa nazivam kolonijama, ve}

slikarskim dru`ewima tokom ko-

jih nastaju djela.

Ta dru`ewa su osporavana na

razne na~ine, ali u svim ovim okol-

nostima i svakodnevnim problemi-

ma, dobro je {to se de{avaju. Tu se

okupqaju qudi koji stvaraju i svo-

ja djela ostavqaju narodu nekog kra-

ja, {to bi ih, na neki na~in, mogao

okarakterisati kao dobrovoqni,

pa i dobrotvorni rad. Evidentno

je da poslije kolonija ostanu kva-

litetni radovi.

Ne de{ava se, naravno, da svi

slikari na svakoj koloniji napra-

ve vrijedno djelo, jer neko u tre-

nutku bude neraspolo`en ili mu

nedostaje inspiracije. Ali, de{a-

valo se da slikari urade djelo ko-

jim ni sami nisu zadovoqni i onda

ga ponesu ku}i, a potom po{aqu no-

vu sliku. Probudi se na tim dru-

`ewima savjest koja slikaru ne do-

zvoqava da ostavi, uslovno re~eno,

lo{ rad.

?S obzirom na to da ste prosvjet-

ni radnik i profesor u Sredwo-

{kolskom centru u Palama, da li

vidite neke nove talente i budu}e

slikare koji }e nastaviti Va{im

i putem drugih ovda{wih vrhun-

skih umjetnika?

- Vjerovatno je to dar gospod-

wi da se u jednim malim Palama,

Mokrom i selima u wedrima Roma-

nije iz generacije u generaciju po-

javquju slikarski talenti. Ve} sad

se Marko Popadi} i wegov imewak

Kusmuk name}u kao ozbiqni stva-

raoci, a tu je i nekoliko fanta-

sti~nih crta~a koji }e se vjerovat-

no vremenom pretvoriti u prave

slikare.

Ina~e, smatram da narod ovog

kraja posjeduje osje}aj za lijepo, za

umjetnost, ne samo likovnu, a to je

dobra garancija za svijetlu budu}-

nost. Jo{ da se nadle`ni malo vi-

{e pobrinu za talentovane mladi-

}e i djevojke...

?U ~emu Branislav Kova~evi}

Kova, pored slikawa i rada u

{koli, pronalazi mir?

- Kada slikam naj~e{}e slu{am

duhovnu muziku, crkveno pojawe.

Na mene je sna`an utisak ostavio

odlazak u Hilandar. Aktivan sam u

ovda{woj Pravoslavnoj hri{}an-

skoj zajednici "Svetog sve{teno-

mu~enika Petra mitropolita da-

brobosanskog#, gdje je i krug qudi

koji se me|usobno dru`e, i tu pro-

nalazim li~ni mir. Odlaskom na

molitve bli`i smo Bogu i misli-

mo da sa tim i sami mo`emo neko-

me da pomognemo.

¥ S. [EKARA

BRANISLAV KOVA^EVI], AKADEMSKI SLIKAR

Kada slikam naj~e{}e slu{am duhovnu muziku, crkvenopojawe. Na mene je sna`an utisak ostavio Hilandar.Odlaskom na molitve bli`i smo Bogu i mislimo da satim i sami mo`emo nekome da pomognemo

VJERABjelosvjetski mo}nici danas

jedino ne mogu ni{ta protiv srp-

skog stvarala{tva, koje je jedina

brana na{em narodu od svih ne-

pravednosti kojima je izlo`en.

- Stvarala{tvo, qubav,

istinska vjera u Boga su najve}a

snaga srpskog naroda - govori

Branislav Kova~evi} Kova.

Kova~evi}: Raduje me kad pokazujem slikesrpskom narodu koji ima bistre i neiskvare-ne o~i (Snimio G. VASI])

LOS AN\ELES - Ameri~ki

glumac Majkl Kiton o~ajni~ki ̀ e-

li da snimi nastavak hit filma

"Bitl|us# iz 1988. godine, mo`e se

pro~itati na internetu.

Kiton, zvijezda filma "Bet-

men#, koji je u`ivao igraju}i po-

znatog duha obje{ewaka, `eli da

snimi drugi dio ~uvenog klasika.

- Novi film ne bi trebalo

da ima previ{e specijalnih efe-

kata. Bilo je izvanredno kako smo

izvodili stvari u prvom filmu i

izuzetno zabavno - dodao je pozna-

ti glumac. ¥

¹ ¹ ¹

BEOGRAD - Zbog velikog in-

teresovawe publike za balet "Ko

to tamo peva#, Narodno pozori-

{te u Beogradu naknadno je zaka-

zalo jo{ jednu predstavu, 8. janua-

ra u podne, javqa Tanjug. ¥

¹ ¹ ¹

SANTA BARBARA - Me|u-

narodni festival filma u Santa

Barbari otvori}e film Vudija

Alena "Melinda i Melinda#, dok

}e ga zatvoriti svjetska premije-

ra porno komedije "The Moguls#,

javile su svjetske agencije. ¥

¹ ¹ ¹

SOMBOR - Sava Stojkov ne-

sumwivo je jedan od ovda{wih naj-

plodnijih slikara. Realizovao je

vi{e od 20 hiqada slika, {to je

podatak za Ginisa, kako sam ka`e,

javila je Beta. ¥

¹ ¹ ¹

SARAJEVO - Povodom smrti

kwi`evnice Suzan Zontag u Sa-

rajevu }e jedna ulica dobiti ime

Suzan Zontag, koja je gra|anima

ovog grada pomogla tokom rata

1992-1995, objavqeno je pred sam

kraj 2004. godine, javqaju agenci-

je. ¥

MOZAIK

srijeda, 5. januar 2005. KULTURA 19

BAWA LUKA - Umjetni~ki

do`ivqaj tokom izvo|ewa pred-

stave ne bi bio potpun da sce-

nom, pored glume i muzike, ne

vladaju i raznoliki kostimi. [a-

roliki, jednostavni, otvoreni

ili zatvoreni, sre}ni ili tu`ni,

gospodski ili poderani, kostimi

daju predstavi poseban duh. Tako

je i u Narodnom pozori{tu Re-

publike Srpske.

Bilo da je na repertoaru Na-

rodnog pozori{ta predstava

"Vlast#, "Porodi~ne pri~e#,

"Koko{ka#, "San qetne no}i#

ili "Pigmalion#, haqine, odi-

jela i druga garderoba stoji i ~e-

ka glumce da ih iznesu na pozo-

ri{nu scenu i uvrste u ~aroli-

ju.

Narodno pozori{te Republi-

ke Srpske ima `ensku i mu{ku

kostimografiju u odvojenim pro-

storijama, o kojoj se brinu garde-

roberi Branka Jova{evi} i Dra-

gica Valan.

- U mu{koj garderobi ima

1400 odijela. Neka od tih odije-

la su kompletna dok od nekih

imamo samo sako ili pantalone.

Posjedujemo i veliki broj ci-

pela i {e{ira. Klompe, papu-

~e, cipele za stepovawe, anti~-

ke sandale i ~izme su na raspo-

lagawu kostimografima, koji

biraju obu}u i odje}u za pred-

stavu - pri~a Branka Jova{evi}.

Ona dodaje da u dogovoru sa

garderoberima kostimografi

odaberu kostime iz 20-tih ili

30-tih godina 20. vijeka, iz peri-

oda antike za gr~ke tragedije ili

savremenu, ~ak i poderanu odje-

}u, koja je kori{}ena za predsta-

vu "Porodi~ne pri~e#.

- U na{im garderobama ~uva

se odje}a stara i oko 60 godina.

Te{ko ju je o~uvati i rijetko se

koristi za druge predstave. Naj-

~e{}e se {iju novi kostimi ili

se prepravqaju stari i dodaju

aplikacije da bi se odje}a {to

boqe slagala sa glumcem na sce-

ni - ka`e Jova{evi}eva.

Frakovi, ko{uqe, ~ak{ire,

cokule, ~obanski ko`uh i opan-

ci, kico{ke cipele, vojni~ka

odijela i ~izme ~ekaju svoju ulo-

gu i kostimografa koji }e im da-

ti novi sjaj.

Me|u velikim brojem izdva-

jaju se damske haqine i {e{iri

sa ru`ama i drugim ukrasima, ~u-

veni kofer gospo|ice Mice iz

predstave "Vlast#, poderana ha-

qina Nade`de iz "Porodi~nih

pri~a#, narodne no{we iz "Pe-

tra Ko~i}a# i druge.

- Odje}a poma`e glumcu da se

srodi sa ulogom i ona sama pri-

~a posebnu pri~u u predstavi. Za

pozori{te moda nije bitna. Na-

{i kostimi su van dru{tvenih

tokova i bitno je da se uklope u

pri~u koju kazuje predstava.

Ipak, repertoar diktira koji }e

kostimi "sijati# na sceni i oni

su uvijek spremni za glumce - is-

ti~e Jova{evi}eva.

O `enskoj garderobi brine

se Dragica Valan. Haqine {ek-

spirovski obojene, {e{iri oki-

}eni ru`ama, sve~ane sandale sa

{qokicama ili poderane patike

da}e glumici ~ar jedne dame ili

raspu{tenice, djevoj~ice ili

ozbiqne gospo|e, anti~ke prin-

ceze ili zavodnice.

- Glumice imaju na raspola-

gawu 1760 kostima, a najstarije

haqine su iz 30-tih godina 20. vi-

jeka i predstavqaju doba baroka.

Broj kostima se pove}ava gotovo

svakom novom predstavom. Na`a-

lost neki od wih propadaju, jer

vremenom gube svoj sjaj i posta-

ju tro{ni - ka`e Dragica Valan.

¥ M. JOTI]

FUNDUS KOSTIMA NARODNOG POZORI[TA

RASKO[ DAMSKIH HAQINAOdje}a poma`e glumcu da se srodi sa ulogom i ona samapri~a posebnu pri~u u predstavi. Za pozori{te modanije bitna, istakla je Branka Jova{evi}

KLOMPE Posjedujemo veliki broj ho-

landskih klompi, koje nam stoje

u garderobi i ~ekaju svoju pred-

stavu. Izuzetno su zanimqive i

uvjerena sam da }e publika biti

odu{evqena wihovim izgledom

kada ih vidi u nekoj od predsta-

va Narodnog pozori{ta - ka`e

Dragica Valan.

BAWA LUKA - Desetogo-

di{wa Sara Radusinovi}, u~e-

nica petog razreda osnovne

{kole "Vuk Stefanovi}

Karaxi}# veliki je

zaqubqenik u pje-

sme i lijepe me-

lodije. Zbog

toga je prije

dvije godi-

ne upisa-

la Muzi~-

ku {kolu

"Vlado

M i l o -

{ e -

vi}#,

gdje u

klasi profesora Du{anke Javorina ide na

~asove gitare i solfe|a.

Sara od septembra pjeva u {kolskom

horu, koji vodi nastavnik Tamara Savi}.

Zajedno sa drugarima pjesmom je uqep{ala

sve~anost za Dan {kole.

- Muziku sam oduvijek voqela, a gita-

ru sam odabrala, jer mi se weni tonovi ve-

oma dopadaju. Osim toga, wu lako mogu da

ponesem, za razliku od klavira i drugih ve-

}ih instrumenata - ka`e Sara Radusino-

vi}.

Klavir i violina su instrumenti koje

bi ova djevoj~ica voqela da svira i u bu-

du}nosti. Iako do sredwe {kole ima jo{

pet godina Sara je odlu~ila da ide u Mu-

zi~ku {kolu, a namjerava da upi{e i Aka-

demiju umjetnosti. @eqa joj je jednog dana

bude profesor koji }e u~iti neke mla|e

generacije da sviraju.

Omiqene pjesme koje izvodi sa horom

su joj "Qubav je na{a planeta#, "Super-

men#, "Ruke moje mame#, "Pjesma o ^edi# i

"Ana voli Milovana#. Pri~a da bi voqe-

la da nau~i da svira na gitari pjesmu "Qu-

bav je na{a planeta#, koju ~esto pjeva na ro-

|endanima svojih prijateqa.

Mala muzi~arka dva puta nedjeqno ide

na ~asove u Muzi~koj {koli, a kod ku}e vje-

`ba skoro svaki dan. Probe hora tako|e

ima dva puta nedjeqno, a pred nastupe i ~e-

{}e.

- Mnogo mi se svi|a klasi~na muzika,

a od kompozitora najvi{e volim Mocarta.

Klasiku slu{am kod ku}e, a za prijateqe

sviram dje~ije i zabavne pjesme - govori Sa-

ra Radusinovi}.

Ova djevoj~ica slobodno vrijeme pro-

vodi ~itaju}i kwige i stripove, a najdra-

`a kwiga joj je "Vlak u snijegu#.

¥ A. R.

STVARAWE - DAR OD BOGA

SARA RADUSINOVI], U^ENIK MUZI^KE [KOLE "VLADO MILO[EVI]"

Gitara svira radostBEOGRADSKI

BO@I]NI SALON

Gost VladetaJeroti}

BEOGRAD - Akademik Vla-

deta Jeroti}, ~ija su djela izu-

zetno popularna, potpisivao je

ju~e svoje kwige na Bo`i}nom

salonu kwiga u holu Doma sin-

dikata, na {tandu izdava~ke ku-

}e "Ars libri#, javqa Tanjug.

Ovaj izdava~ je objavio Sa-

brana dela akademika Jeroti}a

i Bo`i}ni salon je prilika da

poklonici wegovog opusa do|u

do `eqene kwige po izuzetno

povoqnoj cijeni i sretnu se sa

autorom.

^etvrti bo`i}ni salon

kwiga traja}e do 9. januara i

otvoren je svakoga dana, osim

7. januara na Bo`i}, od 9 do 21

~as.

Svoje kwige i kwige dru-

gih izdava~a iz Srbije i Crne

Gore nudi vi{e od 45 izdava-

~a po cijenama ni`im i do 50

odsto. ¥

BRAZIL - Nadam se da }u uspjeti da ostvarim

`eqe vezane za muziku. Osim {to bih vo-

qela da zavr{im Akademiju umjetnosti,

`eqa mi je da nastupim pred publikom u

raznim gradovima. Najve}a ~ast bila bi mi

da odr`im koncert u Brazilu, jer me ta ze-

mqa i wihovi plesni ritmovi mnogo pri-

vla~e - rekla je Sara Radusinovi}.

Dragica Valan: Kostimi iz predstave "San qetne no}i"(Snimio R. [IBAREVI])

RAZGOVORRAZGOVOR

Muziku sam oduvijek voqela, a gitaru samodabrala, jer weni tonovi uvijek bude

lijepa osje}awa

Sara Radusinovi}: @eli da bude profesor (Snimio R. [IBAREVI])

ROGATICA - Sekul Mar-

kovi}, diplomirani in`ewer

{umarstva iz Rogatice, ve} sko-

ro ~etrdeset godina bavi se uz-

gojem i za{titom divqa~i, pa

tek onda wenim odstrelom.

Sekulovi rezultati vredno-

vani su nizom razli~itih pri-

znawa. Posqedwe, Orden za do-

prinos razvoju lovstva u Repu-

blici Srpskoj, dobio je nedavno

povodom desete godi{wice po-

stojawa i rada Lova~kog saveza

Republike Srpske. Tako se Se-

kul svrstao me|u najzaslu`nije

~lanove Lova~kog saveza Srp-

ske. Stao je rame uz rame sa oni-

ma pred kojima se "skida kapa#

kad su u pitawu zasluge za raz-

voj lovstva u Republici.

- Ja sam, prakti~no, ro|en u

{umi. Moje selo Obadi smje{te-

no je izme|u Sjeme}e, s jedne

strane, a sa druge Starogorskih

stijena i Bok{anice, obronaka

Devetaka. @ivjeti uz {umu, zna-

~i dru`iti se sa `ivotiwama.

Ve} u djetiwstvu imao sam bli-

ske susrete sa najve}im dijelom

`ivotiwa koje `ive u mom kra-

ju. Lovaca, istina, nije bilo, ali

sam dosta slu{ao o lovcima iz

bli`e i daqe okoline - po~iwe

svoju lova~ku pri~u Sekul Mar-

kovi}.

- Prva saznawa o lovu kao

grani privrede i sporta stekao

sam u Sredwoj {umarskoj {ko-

li, a posebno na [umarskom fa-

kultetu u Sarajevu. Imali smo

poseban predmet "Lovstvo#, ko-

ji nam je predavao profesor Qu-

bo Obradovi}. Wegova je zaslu-

ga {to sam zavolio lov, ali hu-

mani lov u kojem je uzgoj i za-

{tita divqa~i na prvom, dru-

gom i tre}em mjestu, a odstrel

uvijek na posqedwem.

- Sve je to ipak bilo u sfe-

ri teorije. Prakti~nu primje-

nu do`ivio sam dolaskom na rad

u "Sjeme}#, 1968. godine. Na na-

govor mog starijeg kolege i {e-

fa, velikog qubiteqa prirode

i posebno `ivotiwa, Aziza Ja-

hi}a, otisnuo sam se u lova~ke

vode. I evo u wima sam skoro

~etrdeset godina. Trenutno sam

jedan od najstarijih aktivnih

~lanova Lova~kog dru{tva "Ro-

gatica#.

- Biti lovac - ka`e Marko-

vi} - zna~i imati qubav prema

`ivotiwama, lova~ki ispit i

biti dobro obu~en, jer lov je od-

govoran i opasan posao. Sve se

radi na dobrovoqnoj osnovi i

odricawu. U lovu se mora pri-

dr`avati lova~kog kodeksa i

etike. Pomo}i ̀ ivotiwi osnov-

ni je zadatak. Ne ubijati po sva-

ku cijenu i u svakoj prilici.

Treba ostaviti za sutra, za no-

ve generacije. Ja sam se toga uvi-

jek pridr`avao. U lovu pojedi-

nac ne zna~i ni{ta. Zato sam se

kroz cijeli moj lova~ki sta`

borio za omasovqewe dru{tva.

Znam kad smo imali i po sedam

stotina ~lanova u na{em udru-

`ewu. Vi{e puta sam bio prvi

~ovjek udru`ewa. I mojom za-

slugom poslije nedavnog rata

obnovili smo rad. Za svoj rad

dobio sam sva lova~ka prizna-

wa - Bronzanu i Srebrenu pla-

katu i Orden za lova~ke zaslu-

ge prvog reda u biv{oj Jugosla-

viji. Sada je, evo, do{ao i ovaj

novi orden i ja sam zbog toga po-

nosan. Do{ao je pred kraj mog

radnog, ali, nadam se, ne i lova~-

kog vijeka.

Sekul Markovi} veli da }e

i daqe raditi na razvijawu lo-

va~ke etike. Mladi moraju shva-

titi da je pomo} divqa~i ~astan

i human posao i prvi zadatak

svakog lovca. Treba i odstreli-

ti divqa~, ali prvo {teto~ine,

{kart i zdravo radi podno{qi-

vog minimuma me|u ̀ ivotiwama.

Zna se koliko, ne primjer,

treba u lovi{tu da ima srnda}a

na odre|en broj srna, koliko lo-

vi{te mo`e podnijeti vukova,

medvjeda ili lisica.

- Trenutno u na{em lovi-

{tu ima vi{ak vukova i wih mo-

ramo svesti na podno{qivu mje-

ru zbog za{tite srne}e divqa-

~i, divqih sviwa i zeca. Ima i

veliki broj lisica. Za pove}an

broj lisica krivi smo i mi lov-

ci. Nemamo lova~kih kerova za

jamarewe. Nedostatak lova~kih

kerova i ina~e je problem. A zna

se da bez kera nema lova - obja-

{wava Sekul Markovi}.

- Kad smo kod vi{ka ili

mawka divqa~i, ho}u da ka`em

i to da u na{em lovi{tu nema-

mo dovoqna broj medvjeda. Jo{

se nisu oporavili od silnih mi-

na koje su sijane uzdu` i popri-

jeko na{eg i susjednih lovi{ta,

a medvjedi kao trapava `ivoti-

wa maksimalno su ih "pokupi-

li# - dodaje Markovi}.

- Ono {to mene kao dugogo-

di{weg lovca posebno raduje je

stalan rast lovno-uzgojnih i

tehni~kih objekata. Sve je vi-

{e ~eka, hranili{ta, pojila,

solila, lova~kih staza i koli-

ba. Podi`u se podjednako i u

lovi{tu [umskog gazdinstva

"Sjeme}e# i lovi{tu "Mednik#,

kojim gazduje lova~ko dru{tvo

"Rogatica# koje se mjeri na oko

~etrdeset hiqada hektara ze-

mqi{ta, najvi{e pod listopad-

nom {umom - ka`e Sekul Mar-

kovi}.

On smatra da jo{ mnogo to-

ga u lovu nije kako bi trebalo

da bude. Ne po{tuju se zakoni i

propisi, ne pla}aju se ulazne i

odstrelne takse. Tu su stare i

nove zada}e za sve zadu`ene za

lov od lovo~uvara i lovovo|a

do udru`ewa i Lova~kog saveza

Republike Srpske.

¥ S. MITROVI]

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

SEKUL MARKOVI], LOVACIZ ROGATICE

IRVAS pripada vrsti velikih

jelena. U tundrama i predjelima sje-

vernih {uma Evrope, Azije i Sjever-

ne Amerike, na Grenlandu i velikim

ostrvima `ivi divqi jelen koji se

naziva karibu. Pripitomqeni irvas

preovla|uje na ^ukotskom poluostr-

vu.

Karibu je braon boje, sa velikim

vratom i krstima. Visok je oko 120

centimetara, a duga~ak oko 180. ̂ ukot-

ski irvas je pripitomqen, pa zbog ukr-

{tawa mo`e biti braon, sivih, cr-

nih ili bijelih primeraka u istom

krdu.

Po{to neki pripitomqeni irva-

si izgledaju mnogo druga~ije od di-

vqeg karibua, qudi ponekad misle da

je rije~ o dvije razli~ite vrste `i-

votiwa. Me|utim, razlika je samo re-

zultat selekcije odgajiva~a. @ivot-

ni vijek u divqini im je desetak go-

dina.

Kopita irvasa su {iroka da bi im

olak{ala kretawe po mekoj zemqi, a

udubqewa na wima, nalik na ka{iku,

idealna su za kopawe po snijegu. Za

razliku od drugih vrsta jelena, i mu`-

jaci i ̀ enke imaju rogove, ali su mu`-

jakovi ve}i i qep{i. Slu`e im kao

ukras i oru`je za borbu sa suparnici-

ma u sezoni parewa. Rogovi im svake

zime otpadnu, da bi ponovo izrasli

jo{ ve}i i qep{i. Karibu je dru{tve-

na `ivotiwa - `ivi u krdu.

U proqe}e se hrane travama, tr-

skom, biqkama cvjetnicama i vrbo-

vim li{}em. Qeti ih napadaju roje-

vi komaraca i muva, od kojih bje`e u

vjetrovite predjele u priobaqu ili

tra`e spas na mjestima gdje se swe-

`ni pokriva~ nije istopio.

Krajem avgusta i po~etkom sep-

tembra kre}u u zimska stani{ta. Ove

`ivotiwe prilago|ene su zimskim

uslovima `ivota. Da bi pre`ivjele

period kada je hrane malo, one mawe

jedu, a metabolizam im se usporava.

Biqojedi su, pa glad utoqavaju li-

{}em i travom. Po{to led i dubok

snijeg ote`avaju pristup hrani, kari-

bui odlaze u {umovite predjele u ko-

jima je swe`ni po-

kriva~ mawi, a ko-

ra drve}a prekri-

vena jestivim li-

{ajevima.

Qudi u Aziji

odavno su pripi-

tomili karibua.

Postoje dokazi da

se to dogodilo jo{

prije pet hiqada

godina, u ju`noj

oblasti planine

Altaj. Vjerovatno

svi irvasi poti~u

od tih davno pri-

pitomqenih ̀ ivotiwa, po{to su svi

savremeni poku{aji da se od divqih

karibua dobiju doma}e `ivotiwe bi-

li bezuspje{ni.

Danas mnogi domoroci, od Lapo-

naca u Skandinaviji, preko stanovni-

ka sjeverne Evrope i Azije, pa sve do

Beringovog moreuza, `ive od uzgaja-

wa irvasa, a rogovi ovih ̀ ivotiwa vr-

lo su cijeweni u kineskoj tradicio-

nalnoj medicini. Irvasi se najvi{e

gaje u Rusiji, gdje ih ima preko dva mi-

liona.

U Sjevernu Ameriku stigli su

tek krajem devetnaestog vijeka, kada

su uzgajiva~i doveli ~ukotskog irva-

sa na Aqasku i nau~ili Eskime da ih

gaje. Neke vrste irvasa gaje se zbog

mesa i ko`e, a druge vrste da bi vu-

kle sanke. ¥

Razgovor s kapetanom otkrio mu

je mnogo {ta {to }e mu olak{ati

snala`ewe u ulozi la`nog "Pan

Amovog# avijati~ara. Morao je da

ima identifikacionu karticu i le-

ta~ku dozvolu, dva dokumenta bez ko-

jih pilot nikuda ne kre}e. "Dozvola

ti je najva`nija. Mora{ je stalno

nositi uza se ako pilotira{. Ja svo-

ju nosim u koricama zajedno sa iska-

znicom#, rekao mu je pilot u inter-

vjuu za navodni sredwo{kolski list,

kada mu se, kao novinar, obratio za

pri~u o pozivu vazduhoplovca.

Frenk Agabnejl se predao poslu

da do|e do iskaznice i dozvole ve-

{tinom falsifikovawa, koje je sa-

vr{eno izvodio. Siguran da ne}e bi-

ti otkriven, mogao je sa zadovoq-

stvom da ka`e da je bio "spreman za

leta~ku du`nost, pod uslovom da ne-

ko drugi pilotira#. Re}i }e jo{:

"Postoji ~arolija u uniformi, naro-

~ito ako ona nosioca ozna~ava kao

naro~ito ve{tu, hrabru, i posebno

osposobqenu osobu#. Frenk daqe go-

vori:

Ose}ao sam se sjajno u svojoj uni-

formi "Pan Amovog# pilota dok sam

ulazio na aerodrom "Lagvardija#.

O~igledno sam izazivao po{to-

vawe i uva`avawe. Mu{karci

su me gledali zadivqeno ili za-

vidqivo. Lepe ̀ ene i devojke su

mi se osmehivale. Aerodrom-

ski policajci u~tivo su klima-

li glavom.

Piloti i stjuardese su mi

se sme{ili, obra}ali mi se ili

mi domahivali u prolazu. Svi

mu{karci, `ene i deca, koji su

me primetili, izgledali su sr-

da~ni i prijateqski su bili

raspolo`eni.

Opojnoose}awe

Bilo je to opojno ose}awe

i dopadalo mi se. Tokom nared-

nih pet godina uniforma je bi-

la moje drugo ja. Koristio sam

je isto kao {to narkos tro{i

heroin.

Kad god bih se osetio usa-

mqen, deprimiran, odba~en ili

nesiguran u sopstvenu vrednost,

obukao bih svoju pilotsku uniformu

i za{ao u gu`vu. Uniforma mi je do-

nosila po{tovawe i dostojanstvo.

Kad je ne bih nosio, ponekad bih se

ose}ao beskoristan i obeshrabren.

Kad bih je u tim trenucima stavio na

sebe, osetio bih se kao da dr`im Ala-

dinovu lampu i hodam u ~izmama od

sedam miqa.

Tog jutra sam se muvao me|u qu-

dima u predvorju "Lagvardije#, li-

kuju}i u svom tobo`wem statusu. Bez

daqweg sam namerio da se blefom

uvu~em na let u neki udaqen grad i

da tamo po~nem sa svojim ~ekovnim

mahinacijama, ali sam odlo`io spro-

vo|ewe tog plana u delo. Suvi{e me

je zabavqalo u`ivawe u pa`wi i po-

{tovawu koje sam dobijao.

Ogladneo sam. U{ao sam u jedan

od mnogih aerodromskih kafi}a, seo

na barsku stolicu i naru~io sendvi~

i mleko. Skoro sam dovr{io obrok

kad je jedan kopilot TWA seo dija-

gonalno od mene. Pogledao me je i

klimnuo. Naru~io je kafu i kiflu,

a onda me je pogledao s blagom rado-

znalo{}u.

"[ta 'Pan Am' radi na 'Lagvar-

diji'?#, le`erno je upitao. O~igled-

no, "Pan Am# nije poletao s "La-

gvardije#.

"Oh, do{lepovao sam se iz San

Franciska prvim letom koji sam mo-

gao da uhvatim#, odgovorio sam.

"Uhvati}u helikopter do 'Kenedi-

ja'.#

"Na kojoj si opremi?#, pitao je

zagrizav{i kiflu.

Mozak mi se pretvorio u kocke

leda. Zamalo sam odlepio. Oprema?

[ta mu je sad to, oprema? Motori?

Instrumenti u kabini? [ta? Nisam

mogao da se setim da sam ikad ~uo tu

re~ u vezi s komercijalnim avio-kom-

panijama. Mahnito sam tra`io od-

govor, jer je pitawe o~igledno bilo

normalno. U glavi sam ponovo pro-

~itao uspomene veterana "Pan Ama#,

kwi`icu koja mi se zbiqa dopadala

i koju sam prakti~no proglasio pri-

ru~nikom. Nisam zapazio da je kape-

tan ikad upotrebio re~ "oprema#.

Me|utim, to mora da je ne{to

zna~ilo. Avijati~ar TWA me je gle-

dao i o~ekivao odgovor.

"Xeneral elektrik#, rekao sam

pun nade. Odgovor ni u kojem slu~a-

ju nije bio ta~an. O~i su mu se zamr-

zle, a oprezan izraz preleteo mu je

licem.

"Oh#, rekao je, a qubaznost mu je

i{~ezla iz glasa. Posvetio se kafi

i kifli.

Progutao sam ostatak mleka i

na {anku ostavio tri dolara, vi{e

nego dovoqno za moju u`inu. Ustao

sam i klimnuo pilotu TWA. "Do vi-

|ewa#, rekao sam i po{ao ka vrati-

ma.

"Fr`mt#, zare`ao je. Nisam si-

guran {ta je ta~no rekao, ali je ja-

ko podse}alo na ne{to {to zapravo

sam sebi i ne mogu da uradim.

Na kojoj siopremi?

Svejedno, znao sam da sam nedo-

voqno pripremqen za {lepovawe,

uprkos celom prethodnom radu i is-

tra`ivawu. Bilo je jasno da moram

boqe da ovladam pilotskom termi-

nologijom, izme|u ostalog. Dok sam

odlazio s terminala, primetio sam

da se jedna stjuardesa TWA mu~i s

te{kom torbom. "Da vam pomognem?#,

pitao sam je pru`aju}i ruku ka pr-

tqagu.

Jedva je do~ekala da je pusti.

"Hvala#, rekla je nasme{iv{i se.

"Na{ slu`beni autobus je ovaj odmah

tu#.

"Tek ste stigli?#, pitao sam dok

smo i{li ka autobusu.

Napravila je grimasu. "Da, i cr-

kla sam. Polovina putnika bili su

prodavci viskija u povratku sa sku-

pa u [kotskoj, onda mo`ete da zami-

slite na {ta je to li~ilo#.

Nasmejao sam se. "Na kojoj ste

opremi?#, impulsivno sam pitao.

"'Sedamstosedmice', i obo`avam

ih#, rekla je dok sam ubacivao wen

kofer u autobus. Zastala je na vra-

tima autobusa i pru`ila ruku. "Hva-

la lepo, prijatequ. Dobro su mi do-

{li va{i mi{i}i#.

"Drago mi je {to sam pomogao#,

rekoh, a to sam stvarno i mislio. Bi-

la je vitka i elegantna, vilinskog

lica i kestewaste kose. Zaista pri-

vla~na. Pod drugim okolnostima in-

sistirao bih da se boqe upoznamo.

Nisam je pitao ~ak ni kako se zove.

Bila je slatka, ali je tako|e znala

sve o avionskom prevo`ewu putnika

s jednog mesta na drugo, te bi sasta-

nak s wom mogao da ispadne neugodan.

Qudi iz avio-kompanija obo`a-

vali su da govore stru~nim `argo-

nom, a u tom trenutku ja nisam bio

spreman da se ukqu~im. Dakle, opre-

ma je avion, razmi{qao sam dok sam

i{ao ka svom autobusu. Ose}ao sam

se pomalo glupo, ali sam na pola pu-

ta do Menhetna pukao od smeha kad

sam se toga ponovo setio. Prvi ofi-

cir TWA verovatno se dotad vratio

u pilotski salon i ispri~ao

ostalom leta~kom osobqu

TWA da je upravo sreo kreten-

~inu iz "Pan Ama# koja leti na

ve{-ma{inama.

Nekoliko narednih dana

proveo sam u jurwavi za rezer-

vnim delovima. Ranije se ve}

dokazalo da su mi najboqi iz-

vori informacija o avio-kom-

panijama same avio-kompanije,

stoga sam po~eo da zovem ra-

zne avio-prevoznike i izvla-

~im obave{tewa od wihovih

radnika. Predstavqao sam se

kao student koji radi seminar-

ski rad o saobra}aju, kao pisac

u povoju ili izve{ta~ ~asopi-

sa, ili kao mladi reporter ne-

kog lokalnog dnevnog lista.

Pilote uzimajuiz vojske

Naj~e{}e bi me upu}ivali

na avio-kompanijska odeqewa za

odnose s javno{}u. Qudi iz tih

odeqewa vole da pri~aju o svojoj kom-

paniji. Brzo sam potvrdio svoju sum-

wu da je moje vazduhoplovno obrazo-

vawe strogo elementarno, ali sam za

nedequ dana pro{i{ao kroz sredwu

{kolu i po~eo da radim na diplom-

skom ispitu.

Avio-prevozni~ki agenti za jav-

nost, koji su ve}inom i sami bili

leta~ko osobqe, revnosno su me za-

sipali tonama so~nih ~iwenica i

tehni~kih sitnica: tipovi mlazwa-

ka i u ameri~kim i u stranim kom-

panijama, kapaciteti goriva i brzi-

ne, visina leta, nosivost, maksimal-

ni broj putnika, broj ~lanova posa-

de i druge takve cake.

Saznao sam, na primer, da se

veliki broj civilnih linijskih pi-

lota regrutuje iz vojske. Oni koji

ne poti~u iz vojnog vazduhoplov-

stva ili mornari~ke avijacije do-

{li su iz malih, inferiornih

avio-kompanija ili su diplomira-

li na privatnim leta~kim {kola-

ma, kao {to je "Embri-Ridl#, re~eno

mi je. ¥

(Nastavi}e se)

LETA^KI @ARGON OMIQEN

srijeda, 5. januar 2005.FEQTON/REPORTA@A20

PRED WIM SE SKIDA KAPA

Uzgoj i za{tita divqa~i naprvom, drugom i tre}em mjestu,a odstrel uvijek na posqedwem

IRVAS IZ SJEVERNIH [UMA

Mo`e{ da ispadne{ sme{an ako ne ume{ da seukqu~i{ u razgovor sa leta~kim osobqem, kojeobo`ava da govori stru~nim `argonom. Kada me jekopilot TWA na aerodromu

"Lagvardija" upitao na kojoj

sam "opremi", mozak mi se pretvorio u kockice leda,

ka`e Abagnejl, od ~ijeg odgovora su se pilotuTWA

"zamrzle o~i"

P R E V A R A N T8.

Ispovest najmla|eg belosvetskog falsifikatora i podvalaxije

Va`no je poznavati jezik kojim komuniciraju piloti i stjuardese (Leta~ko osobqe

"Pan Ama" - iz filma

"^ik me uhvati")

Frenk V. ABAGNEJL

JELEN CRVENOG NOSA

Kwiga ^ik me uhvati mo`e se nabaviti u svim boqe snabdjevenim kwi-

`arama, ili direktno od izdava~a Laguna, Beograd, Resavska 33, tel. 38111

3347-547, e-mail: info@laguna.co.yu Internet: www.laguna.co.yu

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

srijeda, 5. januar 2005. AUTOSTRADA

VIJESTI

"SAAB# razvija novi bez-

bjednosni sistem koji prati

kretawa voza~evih o~iju i gla-

ve i putem zvu~nog signala oba-

vje{tava voza~a o stawu ra-

strojenosti ili pospanosti, a

koje bi ga direktno moglo ugro-

ziti. [vedski proizvo|a~ au-

tomobila u svijetu je po-

znat upravo po velikoj

brizi koju pola`e na

bezbjednost putnika u

svojim vozilima. Ovaj si-

stem je izuzetno kori-

stan, znaju}i kako veli-

ki broj saobra}ajnih ne-

sre}a prouzrokuje upra-

vo spavawe za volanom

kao posqedica preveli-

kog umora voza~a. ¥

Saabov sistem protiv spavawa"SITROEN C5# pro{ao je

tretman uqep{avawa, kojim je

drasti~no promijewen ukupan

spoqni izgled vozila, osjetno po-

ve}ane dimenzije i gotovo u pot-

punosti promijewena unutra-

{wost.

Prve promjene koje upadaju u

o~i su, naravno, one spoqne. Pred-

wi kraj je u novom "Sitroenovom#

stilu. Svjetla su u obliku bume-

ranga, a promijeweni su branik,

maska i poklopac motora. Svjetla

za maglu sada se nalaze u braniku

i serijska su za sve modele. I zad-

wi kraj je znatno promijewen.

Svjetla tako|e imaju oblik bume-

ranga, a nova su i peta vrata.

Unutra{wost "Sitroena C5#

je ukra{ena hromiranim ili laki-

ranim letvicama, {to pove}ava

osje}aj luksuza. Sredi{wa konzo-

la je potpuno nova i uglavnom je

preuzeta iz "pe`oa 407#. I in-

strument tabla je promijewena,

nova su sjedi{ta, presvlake, vo-

lan, ta~nije, ovo je potpuno nov

automobil, iako znatno podsje}a

na prethodnika.

Du`ina vozila osjetno je po-

ve}ana. Limuzina je od prethodni-

ka du`a za 12, dok je karavanska

verzija sada du`a za {est centi-

metara.

U ponudi su i dva nova benzin-

ska motora sa ~etiri cilindra -

1,8 litarski 16 V sa 117 i 2,0 li-

tarski 16 V sa 143 kowske snage. Tu

su i tri, opet nova, savremena "ko-

mon rejl# dizela{a zapremine 1,6

sa 110, 2,0 sa 138 i 2,2 litre sa 136

kowskih snaga. Posqedwi u nizu

motor je dostupan samo u kombina-

ciji sa ~etvorobrzinskim sekven-

cijalnim mjewa~em. On }e se u po-

nudi zadr`ati samo do kraja 2005.

godine, kada sti`e nasqednik 2,2

litarskih "HDi# agregata.

Novi "sitroen C5# poku{ava

da bude mnogo uspje{niji i izra-

`ajniji od svog prethodnika. Di-

zajnerske promjene su svakako

uspjele, a tehnolo{ke novosti su

iznena|uju}e bogate. Aduti su na

stolu, ~eka se samo odgovor tr`i-

{ta. ¥

NOVITETI: "SITROEN C5"STRANICA ZANAJBR@E

21

Predstavqamo vam nova ~eti-

ri vozila, koja su, od 1976. do 1979.

godine ponijeli laskavu titulu

evropskog automobila godine. Me-

|utim, ona nije bila garancija

uspjeha na varqivom tr`i{tu.

1976 - "Simka 1307/1308# sa

osvojena 192 boda. Proizveden pod

kontrolom "Krajzlera#, ovaj je au-

tomobil bio top-model u ponudi

"Simke#. Dizajn je bio privla~an,

"he~ bek# verzija prakti~na, a do-

bra je bila ponuda prostora i zapre-

mina prtqa`nika. Automobil je nu-

dio i dosta u`itka u vo`wi i si-

gurne vozne karakteristike. Dodu-

{e, 1,3 i 1,4 litarski motori bili

su zastarjeli i nudili su ograni~e-

ne karakteristike i ne{to ve}u po-

tro{wu. Drugo mjesto osvojio je

"BMW 316/320# sa 144, a tre}e "re-

no 30 TS# sa osvojenih 107 bodova.

1977 - "Rover 3500# sa osvoje-

nih 157 bodova. Nalaze}i se u sre-

dini "BLMC# grupe, izme|u pre-

sti`nog "jaguara# i ostalih proiz-

vo|a~a, "rover# je morao da stvo-

ri spasonosni model. Prodaja po

izuzetno niskoj cijeni nije traja-

la, ali ovaj veliki automobil osvo-

jio je srca novinara i kupaca svo-

jim dopadqivim dizajnom, dobrim

pona{awem na cesti i sna`nim po-

tiskom iz starog V8 motora. Dru-

go mjesto osvojio je "audi 100# sa

138, a tre}e mjesto "ford fijesta#

sa 135 bodova.

1978 - "Por{e 928# sa osvoje-

nim 261 bodom. "Por{e# je svim

snagama smi{qao i razvijao auto-

mobil izvanrednih karakteristi-

ka, koji bi zamijenio tehni~ki

star model "911#. Problemati~ne

ta~ke veterana rije{ene su pred-

wim smje{tawem motora, vodenim

hla|ewem, dobrim rasporedom te-

`ine i pona{awem na cesti, koje

je ~inilo brzu vo`wu znatno lak-

{om i predvidqivom. Uprkos alu-

minijskom 4,5 litarskom V8 moto-

ru i osvojenoj tituli, "por{e 928#

nije uspio da naslijedi mitski

"911#. Drugo mjesto pripalo je

"BMW seriji 7# sa 231 bodom, dok

je tre}e mjesto osvojio "ford gra-

nada# sa 203 boda.

1979 - "Simka/krajsler hori-

zon# sa osvojenim 251 bodom. Stvo-

ren kao "krajsler simka horizon#,

kasnije poznat kao "talbot hori-

zon#, ovo je bio posqedwi novi

model francuskog proizvo|a~a

pod kontrolom "Krajslera#, pri-

je nego {to ga je preuzela grupa-

cija "PSA#. "Horizon# je bio

prakti~an i jednostavan automo-

bil, hvaqen zbog kompaktnosti,

udobnosti vo`we i sigurnih vo-

znih karakteristika - karakteri-

stika po kojima je "simka# posta-

la poznata. Drugo mjesto osvojio

je "fijat ritmo# sa 239 bodova, a

tre}e "audi 80# sa 181 osvojenim

bodom. ¥

KONCERN "Folksvagen#

namijenio je {panskom proiz-

vo|a~u automobila "Seatu# ulo-

gu punokrvnog sportiste u po-

rodici.

Modeli "Seata# danas su pr-

venstveno napravqeni da udovo-

qe zahtjevima mla|ih porodica

ili sportski nastrojenih poje-

dinaca.

Upravo iz tih razloga na

"Seatovim# modelima se lako

mogu zapaziti sportski "{li-

fovi# i posebne serije standard-

nih modela sa nazivima "kupra#,

"kupra R#, "sport#, "top sport#

i "FR#, koji na prvi pogled ot-

krivaju svoje adute.

Spu{tena karoserija, veli-

ki aluminijski to~kovi, gume

veoma niskog profila, dvostru-

ka izduvna cijev, bez obzira na

to {to je rije~ o motoru koji

tro{i dizel gorivo, upadqive

boje karoserije govori voza~u

da se ne mora puno truditi da

bi ostao zapa`en.

"Seatov# je "leon 150 TDI

top sport# kompaktan model u

klasi "golfa#, ali ve} na prvi

pogled bitno dinami~niji od

kraqa klase. Predwi kraj je do-

minantan i zna~ajno odska~e od

konkurencije, dok zadwi prijat-

no koketira sa vrhunskim reli

automobilima.

Unutra{wost "leona# je iz-

ra|ena od kvalitetnih materi-

jala, dok instrument tablom do-

minira bijela pozadina.

Karakter starih dobrih tur-

bo automobila zadr`ao se u "se-

at leonu top sport#.

Ovaj dizela{ sprinta od nu-

le do 100 kilometara na ~as za

mawe od devet sekundi, a nakon

dovoqno dugog zaleta, kazaqka

se blokira na 220 kilometara

na ~as.

Najsna`niji dizeli motor

"leona# od 150 kowskih snaga

mogu}e je dobiti samo u kombi-

naciji sa bogatim paketom opre-

me "top sport#.

Nekima }e se mo`da ne{to

vi{e od 24 hiqade evra ~initi

previsokom cijenom za jednog

"seata#, ali vaqa imati jedno

na umu - dizel motor i bogata

oprema nikada nisu bili jefti-

na kombinacija.

Pogotovo u izvanrednom

kompaktnom automobilu, kakav

je "seat leon 150 TDI top

sport#. ¥

AUTOMOBILI KROZ ISTORIJU

Spasonosni "rover 3500"

BUMERANG U GLAVUFRANCUSKI "Re-

no# pro{irio je paletu

modela "espas# za 2005.

godinu, dodaju}i u ponudu

"dinamik# paket opreme,

nove pakete ve} postoje-

}e dodatne opreme i dje-

~ije naslone za glavu.

"Dinamik# modeli sred-

weg su cjenovnog razre-

da, a ukqu~uju vi{e spo-

rtski izgled i aluminij-

umske 17 in~ne to~kove. Dodat-

no su zatamwena stakla na zad-

wim prozorima, vjetrobran ko-

ji odbija toplotu, dvostrukozon-

ska automatska klima, sportska

sjedi{ta sa ko`nim umecima,

karbonski dodaci u unutra{wo-

sti i krovni nosa~i. ¥

Nova oprema za espas

U OVE prohladne zimske da-

ne, ponosni vlasnici novih

"BMW serija 5 i 7# ne smiju da

koriste skupo pla}eni detaq

dodatne opreme - grijawe sjedi-

{ta.

Zbog kvara, vjerovatno na

grija~u ili termostatu, grija-

lica se mo`e pregrijati i o{te-

titi samo sjedi{te, a mo`da i

odje}u putnika dok nije iskqu-

~ena ni mogu}nost lak{ih ope-

kotina.

Kvar se mo`e javiti kod

"BMW serije 5 i 7# proizvede-

nih izme|u februara 2003. i ju-

na 2004. godine.

U "BMW# procjewuju da

"opasnih vozila# ima oko 75 hi-

qada. ¥

Prevru}a BMWsjedi{ta

Ovaj dizela{ sprinta od nule do 100 kilometara na ~asza mawe od devet sekundi, a poslije dovoqno dugogzaleta, kazaqka se blokira na 220 kilometara na ~as!

SLATKO ]O[E

KONKURENCIJEKONKURENCIJEKONKURENCIJEKONKURENCIJEKONKURENCIJEKONKURENCIJEKONKURENCIJEKONKURENCIJEKONKURENCIJEI instrument tabla je promijewena,nova su sjedi{ta, presvlake,volan.Ta~nije, ovo je potpuno nov automobil,iako znatno podsje}a na prethodnika

NOVI sportski jednosjed

iz {tale "Dukatija# posebno je

dizajniran da odska~e od japan-

ske konkurencije u klasi od 600

kubnih centimetara - u pozi-

tivnom smislu naravno.

WSS - takmi~ewe zna~ajno

je uticalo da "dukati 749R# bu-

de oboga}en skupim materija-

lima poput magnezijuma i ke-

vlara.

Najve}a tehni~ka novost je

uvo|ewe anti-slip kva~ila, ko-

je onemogu}ava proklizavawe

zadweg to~ka prilikom naglog

ko~ewa pogonskim agregatom.

Cijena za englesko tr`i-

{te iznosi 13 hiqada evra, a

ho}e li se kod nas mo}i kupi-

ti, jo{ uvijek ne znamo... ¥

MOTOCIKLI: "DUKATI 749R"

Nabrijani qepotan

"Rover 3500": Miqenik kupaca i novinara

NOVITETI: "SEAT LEON 150 TDI TOP SPORT"

NEUHVATQIVI [PANSKI VJETAR

KONKURENCIJE

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Vodoravno:

1. Predmetak u slo`enicama sa zna~ewem "mokra}ni#; 4. Mala

morska riba; 8. Ime poznatog {panskog kompozitora iz 19. veka,

Albeniz; 9. Prezime nigerijskog fudbalskog reprezentativca (SP

1994), ^adi; 11. Vrsta plesa; 13. Jaram; 14. Starogr~ki stru~wak; 15.

Nekada{wi novac Evropske unije; 16. Ime poznatog engleskog fud-

balera, Letisije; 17. Narodni lekar; 18. Vrsta javora; 20. Nema~ki

gramati~ki ~lan; 21. Astronom iz Magnestije; 22. Laboratorijski

uzorak za utvr|ivawe kiselosti; 25. Ime glumca Pa}ina; 26. Aspik;

27. Osniva~ Crvenog krsta Anri; 29. Francuski sineasta Klod La-

ra; 30. ^ovek kome ne raste brada; 31. Ime poznatog NBA igra~a,

beka, Foks.

Uspravno:

1. Zasek; 2. Vojskovo|a iz "Aide#; 3. Oroz; 4. Ru`ni patuqak iz

utrobe zemqe (lat.); 5. Telegrafska oznaka za Ivawicu; 6. Hemij-

ski znak za radijum; 7. Li~nost iz dela Ive Andri}a; 8. Ime peva-

~ice Sumak; 10. Ovan predvodnik (tur.); 12. Deo teniskog me~a; 15.

Pustiwaci, isposnici; 17. Ime ameri~kog re`isera, Fleming; 18.

Nije star; 19. Pisac Mihailo; 20. Vazduh iz usta; 22. Italijanska

glumica Sastri; 23. Maj~in brat; 24. Kamboxanski politi~ar Hun;

26. Verna doma}a `ivotiwa; 28. Japanski klasi~ni teatar.

Re{ewe iz pro{log broja:

Kol, halm, jata, idiot, {qivici, tr, pomaci, gei, abu, vrlo, re-

wo, ila, ipa, ozanam, pi, tvrdica, scena, acis, izej, rad.

("Skordisk#)

UKR[TENE RIJE^I 2

Vodoravno:

1. Igra~i iz istog tima; 9. Prva nepoznata u matematici; 10. Gr~-

ko slovo; 11. Zatvor (narodski); 13. Auto-oznaka Zaje~ara; 14. Vrsta

automobilskih trka; 16. Aktinijum; 17. Osamnaesto slovo azbuke; 18.

Kr~ma, gostionica; 20. Sedmo slovo azbuke; 21. Deo re~i; 23. Gorwi

deo ku}e; 25. Trozvuk u duru ili molu; 27. Reka i planina u SCG; 28.

Amper (skr.); 29. Juvelir; 31. Dvadeseto slovo azbuke; 32. Li~na za-

menica; 34. Ime glumca Bekjareva; 35. Hemijska oznaka silicijuma;

36. Lstini~na skra}enica za "in`iwer#; 38. Edvin Mozes (skr.); 39.

Biolo{ki (skr.); 40. ^ovek koji vlada neograni~enom vla{}u.

Uspravno:

1. Vrsta muzike; 2. Sportski prvak; 3. Deseto slovo azbuke; 4. Kr-

{ewe vjerskocrkvenih propisa; 5. Savijen filovan kola~; 6. Prvo

slovo azbuke; 7. Auto-oznaka za ^a~ak; 8. Me|unarodni savez izda-

va~a; 9. Ne odazivati se; 12. Tekst na osnovu kojeg se snima film;

14. Vrsta velikih ormara (mn.); 15. Prkosan; 18. Zairski dr`avnik

^ombe; 19. Pripadnik mongolskog plemena; 22. Lazar Ristovski; 24.

Mera za povr{inu zemqi{ta; 26. Skup lica koja o ne~emu ve}aju;

30. Pomr~ina, mrak; 33. Najdu`a reka u Ju`noj Aziji; 35. Mle~ni pro-

izvod; 37. Pisac de Mopasan; 39. Ime ameri~ke glumice Derek; 41.

Dvanaesto slovo azbuke; 42. Dvadeset drugo slovo azbuke.

Re{ewe iz pro{log broja:

Kka, opel, eror, tunel, honorar, ka, onomad, jad, bat, para, inat,

sat, kar, sawati, av, delegat, dotok, vato, jama, ine.

UKR[TENE RIJE^I 1

srijeda, 5. januar 2005.KOLA@

Bili Mujo i Haso u prirodi. [e-

taju se, kad Haso pita Muju:

- Mujo, {ta bi ti napravio da je sad

smak svijeta?

A Mujo k'o iz topa:

- Ma ja bih ti uzeo `enu i djecu,

spakovao se i pravac Wema~ka...

NE biste vjerovali koliko ̀ e-

na padne na to kad im mu{karac

~ita (ili, jo{ boqe, recituje na-

pamet) neku finu romanti~nu qu-

bavnu pjesmu. Ponekad ne mora ~ak

ni biti qubavna, bitno je da se po-

ka`e da recitator nije samo gru-

ba mu{kar~ina kome je samo do pi-

va, podrigivawa, fudbala i ugura-

vawa u bilo koju rupu, ve} i osje-

tqiva du{ica koja zna da cijeni i

istan~anija ̀ ivotna zadovoqstva.

Nisu lo{i razni soneti, od-

li~an je Lorka, dobar je ~ak i

Volt Vitmen, ali kad je rije~ o

qubavnim pjesmama, ime je veli-

ki ̂ ileanac Pablo Neruda (1904

- 1973). Nema te `ene, osim ako

se ne brije i igra fudbal, koja

}e odoqeti Nerudinim rije~ima.

Najboqi dokaz za to koliko

Neruda poma`e u tome da se `e-

na razgoliti pru`a ono {to je u

~ast velikom pjesniku uspio da

u~ini ~ileanski fotograf Rene

Alehandro Rohas. U ~ast tom

slavnom diplomati, politi~aru,

komunisti, ilegalcu i dobitni-

ku Nobelove nagrade za kwi`ev-

nost, Rohas je odlu~io na jednoj od

najprometnijih ulica ~ileanskog

glavnog grada Santjaga, pred ku-

}om u kojoj je Neftali Rikardo

Rejes Basoalto ili Pablo Neru-

da `ivio, da razgoliti {to vi{e

`ena i to ovjekovje~i na fotogra-

fiji nazvanoj "Munvih# ("golo#

na starom viking{kom jeziku).

Dvadeset osam ^ileanki je

spremno pokazalo svoja tijela u ~ast

poezije, a budu}i da za doti~ni do-

ga|aj fotograf nije zatra`io ni-

kakvo slu`beno dopu{tewe, sve se

moralo odigrati jako brzo. I ta-

ko, `ene su se za tili ~as skinu-

le, on je to slikao i one su se is-

to toliko brzo obukle. ¥

POEZIJA MO@E I DA RAZGOLITI

BEZ KRPICA U ^AST NERUDE22

Dobra poezija mo`e sva{ta, ali Rene Rohas je pravimajstor - za wega se zbog poezije razgolitilo 28 `enai to nasred ulice!

KRIPTOGRAMNA UKR[TENICAA - J - S - 28

B - K - T -

V - L - 30 ] -

G - Q - U -

D - M - F -

\ - N - H -

E - W - C -

@ - O - ^ -

Z - P - X -

I - R - [ - 10

Slova u ozna~enim poqima daju

naziv za imenik.

Mnogo qudi mije{a lo{u organi-

zaciju sa sudbinom.

¥ K. HABARD

. . .Velika srca vole, mala tra`e da

budu voqena.

¥ R. TAGORE

. . .Tajna zdravog `ivota za um i ti-

jelo je ne oplakivati pro{lost, ne

brinuti se za budu}nost i ne predvi-

|ati nevoqe, ve} mirno i predano ̀ i-

vjeti u sada{wosti.

¥ BUDA

RIZNICA MUDROSTI

Otac grdi sina:

- Kakve su vam to blesave igre!

Jo{ }ete razbiti glavu jedan drugo-

me! Zar se ne znate igrati normal-

no? U moje vrijeme smo se mi igrali

lijepih igara. Moj drug stavi sebi ja-

buku na glavu i ja uzmem luk i stri-

jelu i onda.... eh.... da.... danas bi mu

bilo 45 godina...

Koje je osnovno pravilo u klozetu?

"Ni{ta ne radi navrat-nanos i na

svoju ruku.#

SUSJEDI

Slova u ozna~enim poqima daju naziv za tar.

R A Z O ^ A R A V A J U ] E M

trendu povrataka na ra~un stare

slave, koji je natjerao ocvale i

odavno penzionisane rokere po-

put "Xetro Tula#, "Emersona#,

"Lakea & Palmera" ili pre`ivje-

lih ~lanova "Dorsa# da se reak-

tiviraju i novim generacijama

po~nu da prodaju drugorazredne

verzije samih sebe, pridru`ili su

se sada i ~lanovi legendarne bri-

tanske pop-rok grupe "Kvin#. Ia-

ko su prestali da nastupaju jo{

krajem osamdesetih godina, zbog

naru{enog zdravqa wihovog ne-

zaboravnog vokaliste Fredija

Merkjurija, koji je 1991. umro od

posqedica side, preostali ~la-

novi benda najavili su za idu}u

godinu koncertnu turneju i to s

novim pjeva~em koji }e zamijeni-

ti nezamjewivog Fredija.

"Kvinovci# su se odlu~ili

da pred mikrofon stave Pola Ro-

xersa, biv{eg frontmena davnog

bluz sastava "Fri#, koji se pro-

slavio jo{ krajem {ezdesetih go-

dina. S Roxersom su ove godine

odr`ali nekoliko probnih na-

stupa i zakqu~ili da je reakcija

publike dovoqno pozitivna da bi

se s wim odlu~ili na turneju po

Velikoj Britaniji i kontinen-

talnoj Evropi. Gitarist "Kvi-

na# Brajan Mej izjavio je da je

prilikom nastupa s Roxersom

osjetio "neopisivo dobru vibra-

ciju#, iako je ipak zadr`ao toli-

ko dobrog ukusa da nije tu novo-

otkrivenu bliskost uporedio sa

svojim odnosom s pokojnim Mer-

kjurijem.

Sli~no spomenutim o`ivje-

lim dinosaurima iz ere {ezdese-

tih i sedamdesetih i u slu~aju

"Kvina# nisu ba{ svi ~lanovi

odu{evqeni idejom o ustajawu iz

mrtvih i to s novim pjeva~em. Kao

{to se u notornom cirkusu oko

obnovqenih "Dorsa# jedan od ~la-

nova - Xon Denzmor - usprotivio

ideji Reja Manzareka i Robija

Krigera da o`ive bend s nekim

drugim pjeva~em umjesto pokojnog

Xima Morisona, tako je i u "Kvi-

nu# basist Xon Dekon odlu~io da

ostane po strani. Bubwar Roxer

Tejlor, me|utim, objavio je da }e

da se pridru`i Meju i Roxersu

na turneji, predvi|enoj za pro-

qe}e 2005.

S obzirom na kultni status

Fredija Merkjurija - uporediv

donekle s Morisonom - bi}e za-

nimqivo vidjeti kako }e nova po-

stava da nadomjesti pjeva~a, ~i-

ji je glas dao pe~at najve}im hi-

tovima "Kvina#, od "We Are theChampions# do "Bohemian Rhap-sody#. ¥

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

srijeda, 5. januar 2005. ESTRADA

GLUMAC Xeri Orbah, dugo-

godi{wa zvijezda televizijske se-

rije "Red i zakon#, umro je od ra-

ka prostate - saop{tio je wegov

menaxer na jednoj wujor{koj ra-

dio-stanici.

Xeri je ro|en je 20. oktobra

1935. godine u Wujorku i svojim ulo-

gama stekao je reputaciju izvornog

Wujor~anina. Po~etkom decembra

dijagnoziran mu je rak prostate.

Orbah je glumio u 12 sezona te-

levizijske serije "Red i zakon#, a u

seriji "Kancelarija za ubistva# glu-

mio je detektiva Lenija Briskoa.

Orbah je ove godine trebalo da za-

igra i u novoj sezoni ove televizij-

ske serije.

Glumio je i u filmovima

"Princ grada#, "Ubistvo trikom#

"Prqavi ples#, "Univerzalni voj-

nik# i drugima. ¥

ODLAZAK ZVIJEZDE SERIJE "RED I ZAKON"

Umro Xeri Orbah

MAWE poznata k}i Ozija

Ozborna postala je tema tabloida.

Naime, dvadesetjednogodi{wa Ej-

mi Ozborn na dodjeli "Britanskih

nagrada komedije# vi|ena je s bri-

tanskim komi~arem Dejvidom Vi-

lijamsom, pa su se mediji odmah ras-

pisali o wihovoj qubavnoj vezi.

Dejvid Valijams poznat je po

nekada{wim vezama s Abi Titmus

i Petsi Kensit, a Ejmi se prosla-

vila samo po tome {to je odbila

da u~estvuje u {ou-programu

"Ozbornovi#. ¥

EJMI OZBORN ZANIMQIVA MEDIJIMA

K}erka sve popularnija

SVAKAKO najve}i no-

vogodi{wi skandal je ot-

kazani nastup srbijanskih

folk zvijezda Svetlane Ce-

ce Ra`natovi} i Mire

[kori} na do~eku u Podgo-

rici.

Iako je unaprijed naja-

vqen i prijavqen, spekta-

kularan koncert u Distri-

butivnom centru otkazan je

u posqedwem trenutku zbog

insistirawa crnogorske

finansijske policije da or-

ganizator koncerta unapri-

jed plati porez na dodatu

vrijednost.

Poslije neuspjelog po-

ku{aja bojkota wenog nastu-

pa na do~eku pro{le Nove

godine u Budvi, Ceci su Cr-

nogorci "dohakali# samo go-

dinu dana kasnije, na prela-

sku u novu 2005. godinu. Or-

ganizator neuspjelog hepe-

ninga Rade Bo`ovi}, novi-

narima je jo{ u petak uz ~u-

|ewe izjavio kako mu je fi-

nansijska policija tra`i-

la da unaprijed uplati 30

hiqada evra poreza od pro-

datih ulaznica i sklopqe-

nog ugovora za anga`ovawe

Cece i Mire. Iako je jav-

nost ostala uskra}ena za

zvani~nu informaciju o vi-

sini honorara (po nezvani~-

nim informacijama 150 hi-

qada evra), ispostavilo se

da su crnogorski poreznici

bili boqe upu}eni u tu te-

mu ~ak i od tabloida, pa su

ispostavili ra~un, koji or-

ganizator, me|utim, nije mo-

gao (ili htio) da plati. Ka-

ko se sa finansijskom poli-

cijom nije dogovorio o uma-

wewu ili eventualnom od-

ga|awu pla}awa PDV, Bo-

`ovi} je koncert otkazao.

Tako je Cecino gostova-

we, koje je ve} u najavi iza-

zvalo ogromno interesova-

we podgori~ke publike, pro-

palo, iako je u vrijeme upa-

da policije i zabrane kon-

certa veliki broj karata,

koje su prodavane po cijeni

od 25 do 75 evra, bio prodat

ili rezervisan.

Najve}oj srpskoj estrad-

noj divi ostaje da tuguje za

propalim anga`manom i da

se nada da }e sqede}u 2006.

godinu do~ekati pjevaju}i

negdje u Crnoj Gori. ¥

OTKAZAN NASTUP CECE RA@NATOVI]

NOVOGODI[WI SKANDALNastup Cece Ra`natovi} za Novu godinu u Podgoricije otkazan, jer je finansijskapolicija unaprijed tra`ilaporez od 30 hiqada evra

23

AMERI^KA glumica

Sandra Bulok pokloni-

la je novac `rtvama

cunamija, ali to ni-

je prvi put da se

istakla humano-

{}u - poslije

napada 11. sep-

tembra, da-

rovala je

~ak dva mi-

liona do-

lara.

Po-

k l o n

San-

d r e

Bulok

od mi-

l i o n

dolara

pristi-

gao je is-

tovreme-

no sa

dva, ko-

je je da-

r o v a o

Majkl

D e l ,

o s n i -

v a ~

" D e l

kompju-

tersa#, a

zvijezda

"Brzi-

ne# ta-

ko je jo{

j e d n o m

pokazala

veliko srce.

Naime, na-

kon napada

na Ameri-

ku 11. sep-

tembra ta-

ko|e je od-

mah prisko~ila u po-

mo} `rtvama s dva

miliona dolara.

Ve}u svotu

novca za razo-

rena podru~-

ja na Taj-

l a n d u ,

gdje je

2 0 0 0 .

godi-

n e

s n i -

m q e n

f i l m

" P l a -

`a#, obe-

}ao je da-

r o v a t i

Unicefu

i Leonar-

do Dika-

prio, rekao

je wegov po-

rtparol. ¥

SANDRA BULOK POKLONILA NOVAC

Milion za `rtve

POPULARNA glumica ki-

neskog porijekla Lusi Liu, ko-

ja se proslavila u "^arlijevim

an|elima# i "Kil Bilu# odazva-

la se pozivu milionera Moha-

meda Al Fajeda da promovi{e

sni`ewe cijena u wegovoj robnoj

ku}i "Harods#.

Vlasnik fudbalskog kluba,

nekoliko hotela i otac qubav-

nika princeze Dajane, koji je s

wom poginuo u saobra}ajnoj ne-

sre}i u Parizu, za najavu ras-

prodaje ve} je koristio Kri-

stinu Agileru i Viktoriju Be-

kam.

Mu{terije bi ionako nahr-

lile u "Harods#, jer se bunde,

nakit i dizajnerska odje}a, koji

ina~e ko{taju vi{e hiqada fun-

ti, na sni`ewu mogu da dobiju

za stotiwak funti.

Lusi se slikala u dijelu za

prodaju ku}nih qubimaca sa dva

simpati~na psi}a, oki}ena na-

kitom od ~etiri miliona fun-

ti, a pred robnu ku}u dovezla se

u ko~iji s kowima. ¥

LUSI LIU PROMOVISALA SNI@EWE CIJENA

Otvorila veliku rasprodaju

AN\ELINA XOLIIMA NOVOG MOMKA

Zaqubqena u Italijana

JEDNA od najseksi-

pilnijih `ena svijeta, glu-

mica An|elina Xoli na-

vodno ima novog momka.

Kru`e glasine da je to ita-

lijanski trgovac luksu-

znim jahtama Danijel Pati-

ni. Xolijeva je, prema pi-

sawu ameri~kog tabloida

"Ju-Es vikli#, vi|ena u vo-

`wi po Londonu, gdje je po-

sje}ivala turisti~ke atr-

akcije britanske prijesto-

nice.

I britanski tabloid

"San# ukqu~io se u pri~u i

tvrdi da je veza poznate glu-

mice i italijanskog plej-

boja i te kako ozbiqna. Da-

nijel je izlazio s brojnim

lijepim `enama, ali ovog

puta tvrdi kako ga je An|e-

lina potpuno o~arala. ¥

"KVIN" PONOVO NA MUZI^KOJ SCENI

LEGENDE SE VRA]AJU^lanovi benda najavili su za idu}ugodinu koncertnu turneju i to s novim pjeva~em, koji }e zamijenitinezamjewivog Fredija Merkjurija

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

srijeda, 5. januar 2005.PORODICA I ZDRAVQE

SA^UVATI vitamine i sve

hranqive sastojke prilikom ob-

rade namirnica je, naravno, uvi-

jek po`eqno. Me|utim, u toku zi-

me na to bi trebalo obratiti pa-

`wu ~ak i vi{e nego ina~e, jer

je zimska ishrana znatno siroma-

{nija vitaminima od one qetne

(sjetite se samo koliko nam je

svje`eg vo}a i povr}a dostupno

qeti, a {ta vam je na raspolaga-

wu zimi).

I u toku zime mogu}e je sa~u-

vati dosta dragocjenih sastojaka;

to zavisi od na~ina pripremawa

hrane i od vrste posu|a koje se u

tu svrhu koristi.

Povr}e je najboqe kuvati na

pari, i to {to je mogu}e kra}e,

po{to u raskuvanom jedva da osta-

ne i{ta hranqivo (zaboravite

na ono kako volite da povr}e bu-

de "meko kao du{a# - takvo povr-

}e nekima mo`da ima lijep ukus,

ali nema skoro nikakvu hranqi-

vu vrijednost).

Ukoliko povr}e kuvate u qu-

sci i u vodi koja ve} vri, mawe

}e se izgubiti vitamina. Voda u

kojoj se povr}e kuvalo i u kojoj

uvijek ostanu rastvoreni mine-

ralni sastojci, mo`e se upotri-

jebiti za kuvawe supe ili ~orbe,

kao i za nalivawe jela. Pr`ewem

}e se izgubiti najve}i dio termo-

labilnih vitamina.

U svrhu o~uvawa hrawivih sa-

stojaka i ribu je najboqe kuvati

na pari. Kuvawe mesa mo`e ima-

ti jo{ jednu korist - tu istu vo-

du mo`ete poslije iskoristiti

za supu ili za prelivawe jela.

Mnogi vole pr`eno ili poho-

vano meso, ali time se gube ter-

molabilni vitamini (recimo, vi-

tamin C), plus jelo upije mnogo

masno}e i postane znatno kalo-

ri~nije. Dinstawe mesa je prepo-

ru~qivije. Ro{tiq je veoma uku-

san, samo {to tako pripremqeno

meso mo`e da sadr`i {tetne ma-

terije.

[to se posu|a ti~e, ekspres

lonac je odli~an, jer se wegovom

upotrebom smawuje gubitak mine-

rala i vitamina. U principu, naj-

boqe je posu|e od neutralnog ma-

terijala, na koji ne uti~u kise-

line i namirnice, kao ni drugi

sastojci. Takvi materijali su ~e-

lik, vatrostalno staklo i por-

culan.

Popularni teflon je prak-

ti~an za upotrebu, po{to se jelo

priprema brzo i nisu potrebne

masno}e. Me|utim, teflon ne

smije da se zagrije na vi{e od 250

stepeni Celzijusa, niti da bude

o{te}en ili izgreban. Prepo-

ru~qivo je i emajlirano posu|e,

po{to je emajl neutralan, ali

o{te}enu (okruwenu) posudu ne

bi trebalo koristiti (po{to vi-

{e nije neutralna).

Plasti~ne posude dobre su za

~uvawe gotovih jela i raznih na-

mirnica. Samo, u plasti~nim po-

sudama ne bi trebalo ~uvati ni-

{ta kiselo, po{to kiselina re-

aguje sa plastikom. ¥

SA^UVATI VITAMINE U HRANI

DINSTAWE PUNO ZDRAVQA24

Ukoliko povr}e kuvate u qusci,i u vodi koja ve} vri, mawe }e seizgubiti vitamina

VE]INA `ena smatra da su

mu{karci krajwe predvidivi.

@ene lako prepoznaju pogled ko-

ji, po wihovom mi{qewu, govo-

ri "voleo bih da vodim qubav sa

tobom# i ~esto im smeta mu-

{kar~eva potreba da mu se bez-

broj puta ponovi kako je ba{ on

najboqi u krevetu.

S druge strane, treba uzeti

u obzir i mu{ku neiskrenost: u

trenucima strasti, mu{karac

naj~e{}e {apu}e najqep{e ri-

je~i qubavi, ali kada najve}e uz-

bu|ewe pro|e, okrene le|a i pad-

ne u san. Zbog svega toga `ene

svrstavaju mu{karce u nekoliko

kategorija u kojima se svako od

nas mo`e mawe ili vi{e prepo-

znati.

Prva kategorija su "nepri-

stupa~ni tipovi#. Najvi{e {to

se od takvog mu{karca mo`e do-

biti jeste strastan poqubac. U

ovu kategoriju spadate ako ste

napeti i depresivni zbog posla

ili ako ste - {to je jo{ gore -

razo~arani zbog neke druge `e-

ne koja vas je u~inila nepristu-

pa~nim za ostale pripadnice

qep{eg pola.

Nasuprot ovom tipu nalaze

se brbqivi mu{karci. Ako ni-

ste znali, to zna~i da nikada ne

zatvarate usta. @ene ne vole mu-

{karce koji im prilikom vo|e-

wa qubavi potanko obja{wava-

ju sve svoje pokrete - wima je da-

leko bitniji sam osje}aj, kao i

`eqa da neke stvari otkriju sa-

me, bez va{ih uputstava i obja-

{wewa.

Od brbqawa tokom seksa lo-

{ija je situacija "volim kada

`ena preuzme inicijativu#. Pa-

sivnost vas ne}e odvesti daleko;

prije }ete ostaviti utisak da

ste zaista lijeni i da od svoje

partnerke o~ekujete da vas mazi

i pazi, kako u krevetu tako i iz-

van wega.

Ukoliko se pretjerano u`i-

vite u ulogu pasivnog mu`jaka,

uhvati}ete sebe kako tra`ite

od we da poslije seksa, kad je ve}

bila toliko aktivna, skokne do

kuhiwe i donese vam jedan sen-

dvi~ sa {unkom da se po{teno

okrijepite.

Ako spadate u one koji vole

da vode qubav svuda samo ne u

krevetu, vodite ra~una - to {to

ste vi avanturista ne zna~i da }e

ona imati razumijevawa da sa va-

ma podijeli strasti u telefon-

skoj govornici, liftu, automo-

bilu. @ene ne vole da budu zate-

~ene "in flagranti#. ¥

NIKO NIJE SAVR[EN

Ko je lijen, gotov je za trenDA li vam se ~ini da stalno, iz

dana u dan, nekome uga|ate? Radite

li to iz straha od osobe kojoj ~ini-

te uslugu ili zato {to to stvarno

`elite da uradite? Nije lo{e bi-

ti pomalo sebi~an. Sjetite se toga

ponekad, ali nemojte zloupotrebqa-

vati egoizam.

Osobe koje vas vole ne smiju ni-

kad da vas prisiqavaju da radite ne-

{to {to ne `elite ili bi tako tre-

balo da bude. Mo`da }e prva reak-

cija na odbijawe biti i negativna,

ali na sve se mo`e navi}i. Uvijek

po{tujte qutwu te osobe, ali ni

slu~ajno ne popu{tajte pod emoci-

onalnim ucjenama.

Trudite se da uvijek ka`ete ono

{to mislite i ne osje}ajte krivi-

cu zato {to ste jasno pokazali {ta

`elite. Drugi }e se polako prila-

goditi promjeni u vama.

Kulturno i odmjereno recite

"ne#. Nasmije{ite se i budite od-

lu~ni. Da biste odbranili svoje mi-

{qewe, ne morate povrijediti dru-

ge. Dovoqno je da se slu`ite jasnim,

ali opu{tenim tonom. Kada se tru-

dite da obja{wavate naduga~ko i

na{iroko, va{e odbijawe zvu~i kao

izviwewe. Zbog takve reakcije sa-

govornik }e sigurno nastaviti da

insistira sve dok ne uspije da pre-

okrene va{u odluku. Jedno kratko

obja{wewe koristilo bi vam mno-

go vi{e.

Uvijek izbjegavajte rije~ "mo-

`da#. Ako ste ve} odlu~ili da od-

bijete nekoga, zaboravite na "mo-

`da#, "ne znam#, "vidje}emo#... Ni-

je kulturno ostaviti stvari neja-

snim, a nije ni previ{e efikasno,

jer }e vam ta osoba i daqe dosa|i-

vati.

Imajte na umu da odluka koju do-

nosite ne mora uvijek da bude pro-

pra}ena samo rije~ima. Ne treba da

se zadovoqite samo onim {to ste

rekli, ve} to treba i da u~inite.

Ako ona stalno kasni i ne obazire

se na va{e molbe da dolazi na vri-

jeme, sqede}i put kada bude uradi-

la istu stvar, nemojte je ~ekati. Na-

stavite svojim putem i poka`ite da

niste spremni da toleri{ete bezo-

brazluk. ¥

NAU^ITE DA KA@ETE "NE"

Odlu~nost vedrog licaSIGURNO jo{ uvijek

`ivo pamtite no} u kojoj ste,

umjesto strastvenog poqup-

ca pred va{im ku}nim vra-

tima i obe}awa da }ete se

ubrzo ponovo vidjeti, prvi

put zaspali ~vrsto zagrqe-

ni jedno pored drugog. Mada

se sa we`no{}u sje}ate sve-

ga {to se dogodilo te no}i,

vrlo dobro znate da nije sve

proteklo kao u bajci. Kao i

prvo seksualno iskustvo, i

prva zajedni~ka no} mo`e

vam donijeti poneko nepri-

jatno iznena|ewe koje uvi-

jek treba prihvatiti sa iz-

vjesnom dozom humora.

Zaspati u zagrqaju dra-

ge osobe zvu~i veoma roman-

ti~no, ali je za po~etak ve-

oma neudobno. Naravno, ni-

jedno od vas dvoje to nikada

ne bi otvoreno priznalo.

^iwenica je da ste u to-

ku no}i nesvjesno otimali

jorgan jedno drugom i da ste

se probudili na suprotnim

krajevima kreveta. Neka vas

to ne zabriwava, jer ~ovjek

i u snu te`i da mu bude udob-

no. Osim toga, dobar san je

preduslov za bu|ewe sa osmi-

jehom na licu. Ako ba{ ni-

kako ne mo`ete da spavate

bez direktnog fizi~kog kon-

takta, preostaje vam we`an

dodir stopala.

Ukoliko ste se poslije

prve zajedni~ke no}i probu-

dili okrenuti jedno drugom

le|ima, ne pani~ite, va{a

veza nije u krizi. Naprotiv,

ovakav polo`aj va{ih tije-

la mogao bi da zna~i da ima-

te neograni~eno povjerewe

jedno u drugo.

Nemojte se optere}iva-

ti ni fizi~kim izgledom.

Ako strepite da ne}ete naj-

sjajnije izgledati kada se pr-

vi put budete pogledali u

o~i poslije zajedni~ki pro-

vedene no}i, neka vas utje-

{i ~iwenica da ni ona ne

izgleda ni{ta boqe, ili ba-

rem nije u svom najboqem iz-

dawu. Uostalom, koga briga

za detaqe poslije jedne tako

uzbudqive no}i!

^ak i ako ne pripadate

onoj malobrojnoj grupi sre}-

nika koji i ujutru izgledaju

lijepo i svje`e, najva`nije

je da jedno drugom poka`ete

da se volite. Seks jeste ne-

{to intimno, poqubac je

svakako ne{to vrlo li~no,

ali dijeqewe posteqe ili

jastuka sa nekom osobom

predstavqa vrhunac intim-

nosti. ¥

^AROLIJA PRVE NO]I

Bu|ewe sa osmijehom

Sastojci:

20 dkg ~okolade, pet jaja, 0,8

dkg maslaca, 10 dkg {e}era, ma-

lo ruma, dvije ka{ike "ajer# li-

kera, 20 dkg badema. Preliv: dva

vanilijina {e}era, {est ka{i-

ka "ajer# likera, naribana ~o-

kolada za ukra{avawe.

Priprema:

Napravite homogenu smjesu

koju }ete ispe}i u kalupu za tor-

tu. Pecite 25 do 30 minuta na 200

stepeni. Istucite 40 dkg {laga

i stavite na pe~eni, ohla|eni

biskvit. Nanesite preliv i na-

ribanu ~okoladu. ¥

RECEPT ZA DOBAR DAN

Torta sa likerom

IMA tinejxera koji ne prate

ba{ ne{to posebno {ta je trenut-

no "in# kad je rije~ o odje}i. Re-

cimo, Xenifer Garner (izme|u

ostalog, zvijezda filma "Danas 13,

sutra 30#), kao tinejxerka uop{te

se nije interesovala za modu, u toj

mjeri da je wena nastavnica zvala

telefonom wenu majku da pita za-

{to Xenifer ve} dva mjeseca do-

lazi u {kolu u istom xemperu (maj-

ka je "iskulirala# i rekla joj da ne

brine, da je xemper ~ist kao suza).

Ipak, nisu svi tinejxeri takvi

- neki ba{ vole da saznaju {ta je

trenutno hit kad je rije~ o odje}i.

Ukoliko spadate u ovu grupu, evo

{ta je sada moderno me|u zvijezda-

ma.

Sakoi: oni su "kul# za svako

godi{we doba i za sve prilike. Ne-

kima }e sako djelovati kao iskqu-

~ivo sve~ana odje}a, ali nije tako.

Mo`ete se opredijeliti za we`ne,

`enstvene sakoe koje }ete nositi

uz sukwu ili za sako svijetle, we-

`ne boje koji }ete nositi uz crne

pantalone.

Ako vam se vi{e svi|a sport-

sko-elegantna varijanta, mo`ete

iskombinovati farmerke i blago

strukirani mu{ki sako. Za neka

toplija vremena odli~no mo`e da

poslu`i i pripijeni teksas sako,

razumije se, uz tijesne farmerke.

Jo{ jedna veoma trendi "krpi-

ca# je prakti~no sve u leopard de-

zenu. Naravno, rije~ je o imitaci-

ji - krajwe je "aut# istrijebiti ~i-

tavu ̀ ivotiwsku vrstu da biste no-

sili wihovo krzno. Varijante su

zaista razne: to mo`e biti top sa

umetkom imitacije leopardovog kr-

zna (kao Britni Spirs u spotu "Ou-trageous#) ili leopard mini} (naj-

boqe je da ostatak odje}e bude crn)

ili leopard kaputi}...

Pruge i prugice: bile su u mo-

di qetos, a i daqe su u trendu.

Mo`ete se opredijeliti za neke

zagasite boje - to }e djelovati

elegantno. Ako vam se vi{e dopa-

da, mo`ete se opredijeliti i za

svijetle, `ive boje - hej, to {to

je zima ne zna~i da morate da bu-

dete mra~ni i deprimirani! Pa-

stelne prugice - to je tako we-

`no i `enstveno.

Kao {to vidite, modni tren-

dovi su u ovom trenutku prili~no

{aroliki, tako da }e se na}i ne{to

za sva~iji ukus. ¥

TINEJXERSKO ]O[E ODJE]A U TRENDU

KOPIRANA KRPICAU fazonu je sve u leopard dezenu;naravno samo ako je imitacija, jerne}emo vaqda istrijebiti `ivotiwskuvrstu radi no{ewa jednog krzna...

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

JP[ "SRPSKE [UME# RS SOKOLAC

[UMSKO GAZDINSTVO "LISINA#

MRKOWI] GRAD

Ulica Pavla Xevera br. 3, tel. 050/211-603; Faks: 050/211-201

Na osnovu ~lana 46 Zakona o {umama ("Sl. glasnik RS#, br. 13/94, 10/97, 23/98, 43/02) i ~lana 6 Pravilnika o postupku ustupawa rado-

va u {umarstvu i nadzoru nad wihovim izvo|ewem, direktor [umskog gazdinstva "Lisina# Mrkowi} Grad, objavquje:

OGLAS

ZA PRVO JAVNO NADMETAWE O USTUPAWU SQEDE]IH RADOVA

U [UMARSTVU NA IZVO\EWE

IOdjeqewe Vrsta posla Koli~ina (neto) Bruto cijena po jed.

15. GJ "D. Gora# sje~a i izrada 3.894 m¿ qetna sezona 16,51 KM/m¿

zimska sezona 11,23 KM/m¿

izvoz oblovine 3.051 m¿ qetna sezona 13,28 KM/m¿

zimska sezona 17,69 KM/m¿

iznos cijepanih 843 m¿ 16,82 KM/m¿

Po~etak izvo|ewa radova 20.2.2005. dnevna dinamika 129 m¿, rok zavr{etka izvo|ewa radova 31.3.2005. godine.

Vrsta posla Koli~ina Bruto cijena

19. "a# GJ "Dubi~ka Gora# sje~a i izrada 1.482 m¿ qetna sez. 6,50 KM/m¿

zimska sez. 7,00 KM/m¿

izvoz 1.212 m¿ qetna sez. 13,71 KM/m¿

zimska sez. 17,19 KM/m¿

iznos 270 m¿ 16,83 KM/m¿

Po~etak izvo|ewa radova 20.2.2005. dnevna dinamika 49 m¿, rok zavr{etka izvo|ewa radova 31.3.2005. godine.

Vrsta posla Koli~ina Bruto cijena

79. "a# GJ "Dubi~ka Gora# sje~a i izrada 1.297 m¿ qetna sez. 12,56 KM/m¿

zimska sez. 13,21 KM/m¿

izvoz 842 m¿ qetna sez. 11,23 KM/m¿

zimska sez. 13,10 KM/m¿

iznos 455 m¿ 11,89 KM/m¿

Po~etak izvo|ewa radova 20.2.2005. dnevna dinamika 43 m¿, rok zavr{etka izvo|ewa radova 31.3.2005. godine.

Vrsta posla Koli~ina Bruto cijena

107. "a, b# GJ "Dubi~ka Gora# sje~a i izrada 5.649 m¿ qetna sez. 6,13 KM/m¿

zimska sez. 6,56 KM/m¿

izvoz 4.893 m¿ qetna sez. 15,20 KM/m¿

zimska sez. 19,45 KM/m¿

iznos 756 m¿ 18,17 KM/m¿

Po~etak izvo|ewa radova 20.2.2005. dnevna dinamika 188 m¿, rok zavr{etka izvo|ewa radova 31.3.2005. godine.

IIU~esnici u javnom nadmetawu moraju ispuwavati sqede}e uslove:

- Da su registrovani za izvo|ewe radova u {umarstvu u nadle`nom sudu (obrazac br. 3 iz sudskog registra);

- Da imaju rje{ewe o ispuwavawu uslova za izvo|ewe radova u {umarstvu izdato od strane ministra za poqoprivredu, {umarstvo i

vodoprivredu Republike Srpske;

- Da posjeduju sredstva rada potrebna za izvo|ewe radova u {umarstvu koji su predmet javnog nadmetawa (popisne liste) i da zapo{qavaju

u stalnom radnom odnosu potreban broj radnika odgovaraju}e kvalifikacione strukture (obrazac M-1);

- Da su uplatili naknadu za kori{}ewe tenderske dokumentacije u iznosu od 0,2% od predra~unske vrijednosti radova koji su pred-

met javnog nadmetawa. Naknada se bespovratno upla}uje na ̀ iro ra~un br. 562-099-00003388-30 kod Razvojne banke ili na blagajnu naru~io-

ca (peti primjerak ili uplatnica);

- Da su uspje{no izvodili radove u {umarstvu po prethodno sklopqenim ugovorima sa JP[ "Srpske {ume# RS ili drugim preduze}ima

{umarstva van granica Republike Srpske (referenca);

IIIPonude (propisno ovjerene od ovla{}enog lica) zajedno sa dokumentima o ispuwavawu naprijed navedenih uslova dostavqaju se u zatvorenoj

koverti na adresu:

[G "Lisina# Mrkowi} Grad, Ulica Pavla Xevera br. 3 - Komisiji za otvarawe ponuda, sa naznakom ponuda za oglas broj: 01-204-13/05

i napomenom NE OTVARATI.

Ponude se dostavqaju preporu~enom po{tanskom po{iqkom ili li~no na protokol naru~ioca.

Rok za podno{ewe ponuda je 10 (deset) dana od dana objavqivawa oglasa.

IVOtvarawe ponuda obavi}e se javno uz prisustvo ovla{}enih predstavnika ponu|a~a 20.1.2005. u 10 ~asova u prostorijama [G "Lisi-

na# Mrkowi} Grad.

Neblagovremene, kao i ponude uz koje nije prilo`ena tra`ena dokumentacija ili koje odstupaju od utvr|enih uslova nadmetawa, ne}e

se uzeti u razmatrawe pri odre|ivawu najpovoqnije ponude.

VKriterijumi za izbor najpovoqnije ponude su sqede}i:

- najpovoqnija ukupna bruto cijena ni`a od cijene nazna~ene u ovom oglasu iznad koje se ne smiju prihvatiti ve}e cijene, ili cijene

iste kao u oglasu

- referenca o izvo|ewu radova u {umarstvu po prethodno sklopqenim ugovorima s JP[ "Srpske {ume# RS ili drugim preduze}ima

{umarstva van granica Republike Srpske,

- kvalifikaciona struktura stalno zaposlenih radnika,

- tehni~ka opremqenost i finansijska stabilnost,

- dinamika i rok zavr{etka.

VIZainteresovani izvo|a~i radova mogu kod naru~ioca, nakon uplate naknade u iznosu od 0,2% od predra~unske vrijednosti radova preuzeti

tendersku dokumentaciju i izvr{iti uvid (pregled) u objekte rada na terenu u dane 10. i 11.1.2005. godine. Tenderska dokumentacija se

preuzima do 10 ~asova a nakon toga se odlazi na objekte rada sa odre|enim predstavnikom naru~ioca.

Ovla{}eni predstavnik naru~ioca za kontakte sa zainteresovanim izvo|a~ima radova je tehni~ki direktor, tel. 050/211-603.

JAVNO PREDUZE]E [UMARSTVA "SRPSKE [UME#

REPUBLIKE SRPSKE

SOKOLAC

[UMSKO GAZDINSTVO "VU^EVICA#

^AJNI^E Kraqa Petra I Oslobodioca

Broj: 01-06/04

Dana, 3.1.2005. godine

Na osnovu Odluke Upravnog odbora JP[ "Srpske {ume# RS broj: UO 90/03 od 25.12.2003.

godine, i Uputstva o primjeni Odluke o na~inu i uslovima prodaje {umskih drvnih sorti-

menata u 2004. godini [umsko gazdinstvo "Vu~evica# ^ajni~e, objavquje:

OGLAS

ZA PRODAJU DRVNIH SORTIMENATA PUTEM JAVNOG NADMETAWA

(LICITACIJE)

1. PREDMET JAVNOG NADMETAWA

Predmet javnog nadmetawa su drvni sortimenti - trupci, po vrsti. kvalitetnoj strukturi,

koli~ini, po~etnoj cijeni, ukupnoj po~etnoj vrijednosti i mjestu prodaje, kako slijedi:

2. PRAVO NA NADMETAWE

Pravo u~e{}a u javnom nadmetawu imaju sva doma}a preduze}a, kao i druga pravna i fizi~ka

lica, koja ispuwavaju sqede}e uslove:

a) Da su registrovana za obavqawe djelatnosti prerade i prometa drveta, kod nadle`nog

organa u RS (ovjerena fotokopija rje{ewa nadle`nog organa i JIB za teku}u godinu),

b) Da se ne nalaze na tzv. Crnoj listi JP[ "Srpske {ume# RS Sokolac;

v) Da su uplatila jemstvo (kauciju) u iznosu od 10% od licitirane vrijednosti.

3. SADR@AJ PONUDE

Ponuda mora da sadr`i:

a) Naziv i ta~nu adresu u~esnika na licitaciji;

b) Ponu|enu cijenu;

v) Uslove i na~in pla}awa;

g) Dokaz o ispuwewu uslova iz ta~ke 2 (a, b, v)

4. DOSTAVA PONUDA

Svi zainteresovani svoje zatvorene ponude, sa naznakom "Ponuda za licitaciju# treba da

dostave JP[ "Srpske {ume# RS [umsko gazdinstvo "Vu~evica# ^ajni~e, ul. Kraqa Petra

I Oslobodioca 13.

Rok za dostavqawe ponude je sedam dana od dana objavqivawa tendera tj. 10.1.2005. godine.

Nepotpune i neblagovremene ponude ne}e se razmatrati.

5. OTVARAWE PONUDA

Otvarawe ponuda obavi}e se javno uz prisustvo u~esnika na licitaciji dana: 11.1.2005. god.

u 10 ~asova u prostorijama [G "Vu~evica#.

Na zahtjev u~esnika na licitaciji, nakon otvarawa i evidentirawa ponuda, dozvoli}e se

usmeno nadmetawe.

6. KRITERIJUMI ZA OCJENU PONUDA I IZBOR NAJPOVOQNIJEG PONU\A^A

a) Najve}a ponu|ena cijena:

b) Najpovoqniji na~in i uslovi pla}awa.

7. OSTALE ODREDBE

Ponu|eni drvni sortimenti se mogu pogledati od 7 do 15 ~asova na gorepomenutim desti-

nacijama.

Sve potrebne informacije u vezi sa javnim nadmetawem mogu se dobiti u vremenu od 7 do

15 ~asova u [umskom gazdinstvu "Vu~evica# putem tel. 058/316-146 ili na navedenoj adresi.

Na osnovu ~lana 110 Zakona o univerzitetu ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj:

12/92), Vije}e Ekonomskog fakulteta Isto~no Sarajevo donijelo je odluku da se raspi{e

KONKURS

za upis u prvu godinu ({kolske 2004/05)

na postdiplomski-magistarski studij na sqede}e smjerove

1. menaxment . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 kandidata

2. finansijski menaxment . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 kandidata

3. upravqawe lokalnim razvojem . . . . . . . . . . . . . 30 kandidata

Studij traje dvije godine, odnosno 4 semestra, a nastava po~iwe u martu 2005. godine.

Uslovi: zavr{en fakultet (VSS)

Na konkurs se mogu prijaviti diplomirani ekonomisti i diplomirani studenti drugih

fakulteta u skladu sa Statutom Fakulteta i Pravilnikom o postdiplomskim studijama.

Rok za prijavu na konkurs je 45 dana od dana objavqivawa.

Dokumente dostaviti na adresu: Ekonomski fakultet, Isto~no Sarajevo - Pale 71420, uli-

ca Romanijska br. 42.

[kolarinu na postdiplomskom studiju pla}a kandidat ili firma kandidata.

Nastavni plan i Pravilnik o postdiplomskim studijama mo`e se dobiti u Sekretarijatu

Fakulteta, kao i sve ostale bli`e informacije na telefon: 057/226-187 ili 226-188.

Sekretarijat Fakulteta

1. Trupci J/S I - klasa 90 119,00 10.710,00 Odjeqewe 76

2. Trupci J/S II klasa 120 99,00 11.880,00 GJ "Jaw - Stak#

3. Trupci J/S III klase 90 83,00 7.470,00

Sveukupno: 300 30.060,00

Red.

br.

Vrsta sortimenta i

kvalitetna strukturaKoli~ina m¿

Mjesto

prodaje

Po~etna

Cijena (KM) Vrijednost (KM)

REPUBLIKA SRPSKA

UNIVERZITET U ISTO^NOM SARAJEVU

EKONOMSKI FAKULTET

ROMANIJSKA 42

tel. 057/226-188

REPUBLIC OF SRPSKAUNIVERSITY OF EAST SARAJEVO

FACULTY OF ECONOMICS

E-mail: ef02@paleol.net

srijeda, 5. januar 2005.26Povodom smrti dragog tate i supruga

ANTO

(Jose)

ALEKSI]

BUTOWA

Zahvaqujemo Medicinskom centru Bawa Luka, odjeqewima: Plu}-

no, ORL, Hirurgija, doktorima Jandri}u, Korici, [piri}u, \ur-

|evi}, posebno doktoru ]ulumu, Goli}u i svom wihovom osobqu.

Institutu za plu}ne bolesti Sremska Kamenica, de`urnim qeka-

rima i sestrama {ok-sobe na dan 23. i 24.12.2004, koji su mu ukaza-

li pomo} u najte`im i posqedwim minutima wegovog `ivota.

Svim wegovim radnim koleginicama i kolegama RO "Kontinental#,

RK "Boska#, motelu "Grand#, dobrovoqnim davaocima krvi, rod-

bini, kumovima, prijateqima i kom{ijama koji su sa nama saosje-

}ali i ispratili ga do vje~nog po~inka.

Hvala svima

O`alo{}ena porodica Aleksi}

003046-B1

Dana 5.1.2005. godine navr{avaju

se tu`ne dvije godine od smrti

na{eg dragog supruga, oca i djeda

MILORADA

MI]E

BALTI]A

Tvoj plemeniti lik `ivje}e vje~-

no sa nama.

Supruga Nada, k}erka Du{ica i

unuka Jelena

003462 A-3 G

Dana 5.1.2005. godine navr{ava se

{est mjeseci tuge i bola od smrti na-

{eg dragog

RADE

STANI[I]A

Dok `ivimo, bi}e{ u na{im misli-

ma.

Tvoji: supruga \uka, sinovi Goran i

Igor

003477-A3G

Posqedwi pozdrav dragom

prijatequ

DRAGANU

od prijateqa Vlajka i Dese.

003047-A1

Posqedwi pozdrav ~ika

DRAGANU

od Marinka, Bobe, Jelene i Jovane.

003047-A1

Dana 5.1.2005. godine navr{ava se

20 godina od smrti na{eg dragog

oca i svekra

DIMITRIJA

BUGARSKOG

Sin Zoran i snaha Mila

003485-A2G

C MY K

C MY K

C MY K Y K

srijeda, 5. januar 2005. 27

Posqedwi pozdrav dragom stricu

DRAGANU

od wegovih: Dragana, Nade, Gorana

i Sandre.

003046 A-3

Dragi na{ deda

DRAGANE

U`ivali smo u tvojim igrarijama,

u tvojoj pa`wi i qubavi koju si

nam nesebi~no podario. Zato te vo-

limo i uvijek }emo te pamtiti.

Tvoji: \or|e i Isak

003046 A-3

Posqedwi pozdrav dragom bratu

DRAGANU

RADUSINU

od wegove sestre Milke.

003468 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom bratu

DRAGANU

RADUSINU

od brata Ilije sa porodicom.

003468 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom prija-

tequ

DRAGANU

RADUSINU

od An|elke i Grujice Mila~i}.

03047 A-1

Tu`no sje}awe na dragog kuma

DRAGU

GRABOVCA

1990-2005.

Milkica i \uro Male{evi} sa

porodicom

003473 A-2 G

Posqedwi pozdrav na{oj dragoj

ROSI

\UKI]

Sahrana }e se obaviti 5.1.2005. go-

dine u 13 ~asova na grobqu Dowi

Drakuli}.

Nikada te ne}emo zaboraviti. Uvi-

jek }e{ biti u na{im mislima.

Tvoji najmiliji: suprug Du{an, sin

Milutin, k}erka Boja, brat Bo-

{ko, snahe, zet, unu~ad, praunu~ad

te ostala mnogobrojna rodbina i

prijateqi

003466 A-5 G

Posqedwi pozdrav velikom

prijatequ

DRAGANU

RADUSINU

od Dragice Brki} sa porodicom.

003484 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom

prijatequ

DRAGANU

RADUSINU

od porodice Simovi}.

003481 A-1 G

Tu`no sje}awe na voqenog

DRAGU

GRABOVCA

5.1.1990 - 5.1.2005.

Uvijek si sa nama.

Supruga Lucija, sinovi Sa{a i Si-

ni{a, snaha Dijana i unuka An|e-

la

A-2 R

Dana 6.1.2005. godine navr{ava se

tu`na godina od smrti na{eg dra-

gog, plemenitog i voqenog supru-

ga, oca i djeda

@IVKA

GRUJI]A

Dana 6.1.2005. godine u 11 ~asova

na grobqu u Ko~i}evu posjeti}e-

mo wegovu vje~nu ku}u.

Supruga Bo`ana, sin Dragi{a,

unuk Danilo i snaha Sanda

003467 A-4 G

Tu`no sje}awe na dragog i pleme-

nitog oca, djeda i punca

@IVKA

K}erka Biqana, unuk Luka i zet

Milorad

003467 A-2 G

Posqedwi pozdrav

DRAGANU

RADUSINU

Udru`ewe fudbalskih sudija i in-

struktora grada Bawa Luke

003486 A-1 G

Dana 5.1.2005. godine navr{avaju

se ~etiri tu`ne godine od smrti

na{eg dragog tate

PERE

POPOVI]A

Pamti}emo te po dobroti i vedri-

ni kojom si zra~io.

Tvoji najmiliji: sin Sa{a i k}er-

ka Sanela sa porodicama

A3-R

Tu`no sje}awe na dragog

PERU

Mnogo nam nedostaje{.

Tvoji: brat Ilija sa porodicom

A2 -R

Dana 5.1.2005. navr{avaju se dvije

godine od smrti mog dragog supru-

ga i oca

NEDEQKA

VIDOVI]A

Supruga Dobrila i k}erka Nedeq-

ka

003469 A-2 G

Dana 5.1.2005. godine navr{avaju

se dvije godine od smrti moga dra-

gog oca

NEDEQKA

VIDOVI]A

Sin Velko sa porodicom

003469 A-2 G

U subotu, 8.1.2005. godine navr{ava se {est mjeseci od smrti na{eg dragog oca i supruga

RADOJA

SIMETI]A

Toga dana u 11 ~asova na Rebrova~kom grobqu posjeti}emo wegov grob i polo`iti cvije}e. Na{ bol

je velik, a na{a qubav besmrtna.

Supruga Nevenka, k}erka Danijela i sin Dejan

003455 B-2 G

Posqedwi pozdrav voqenom suprugu

DRAGANU

RADUSINU

Hvala ti za sve divne trenutke koje smo zajedno proveli i sre}u koju

si mi podario.

Uvijek }e te voqeti tvoja supruga Milka

003468 A-8 G

Posqedwi pozdrav dragom ocu

DRAGANU

RADUSINU

Sve {to je bilo potrebno, uradio si na vrijeme i obezbijedio na na-

~in da ti samo mogu re}i hvala i `ivje}e{ vje~no.

Tvoj sin @eqko, snaha Svjetlana i unuk \or|e

003468 A-8 G

Posqedwi pozdrav dragom ocu

DRAGANU

RADUSINU

Sve {to `elim da ti ka`em u ovom trenutku je to da }e{ kao otac na

koga sam ponosan `ivjeti vje~no u mom srcu.

Tvoj sin Slavko, snaha Valentina i unuk Isak

003468 A-8 G

Dana 6.1.2005. godine, navr{ava se {est mjeseci od iznenadne smrti na-

{eg dragog supruga i oca

HASANA

MRAVCA

]INANE

Toga dana u 11 ~asova, posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na Gradskom gro-

bqu i polo`iti cvije}e.

Tvoji najmiliji: supruga Brankica i k}erka Sawa, brat i sestre sa po-

rodicama

003478 A-8 G

Dana 5.1.2005. godine navr{avaju se dvije godine od smrti na{e drage

MIQE

JEZDI]

iz Gradi{ke

O`alo{}ena sestra Marija sa porodicom i rodbinom

003471 A-8 G

Tu`nim srcem javqamo rodbini, kom{ijama i prijateqima da je dana

3.1.2005. godine u 70. godini `ivota nakon te{ke i duge bolesti pre-

minula na{a draga sestra, tetka i strina

NEVENKA

(Milana)

SAJI]

Sahrana }e se obaviti u ~etvrtak, 6.1.2005. u 13 ~asova na Novom gro-

bqu u Bawoj Luci.

O`alo{}eni: sestre Zdravka, Du{anka i Nada sa porodicama, bra}a

@arko sa porodicom i Jovo, porodice Saji} i Vidovi} i mnogobrojna

rodbina i prijateqi003476 A-8 G

Tu`no sje}awe na na{eg voqenog supruga, oca i djeda

RANKA

(Mile)

TIMARCA

6.1.2003-6.1.2005.

S qubavqu i po{tovawem,

Porodica

003465 A-8 G

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Ovan 21.3-20.4.

O~ekuju vas iznenadne komplika-

cije poslovno-finansijske priro-

de, ali to ne treba bitno da uti~e

na va{u koncentraciju. Sa~uvajte pozitiv-

nu orijentaciju i lijepe misli, svi proble-

mi se rje{avaju prije ili kasnije. Plani-

rajte susret sa bliskim prijateqima i ne-

ku omiqenu zabavu. Va`no je da osjetite

emotivnu toplinu u ne~ijem dru{tvu. Ne-

ma razloga za pretjeranu zabrinutost.

Bik 21.4-20.5.

Dobro procijenite svoje poslovne mo-

gu}nosti i granicu koju ne treba da

prekora~ite. Nema potrebe da se iz-

la`ete velikom naporu ili da se suprotstavqa-

te osobi koja ima veliki poslovni uticaj. Ri-

zik prepustite drugima, izbjegavajte sumwive

ponude. O~ekuje vas zadovoqstvo u susretu sa

voqenom osobom. Tople emocije uvijek djelu-

ju vrlo inspirativno i qekovito. Va`no je da

uqep{ate svoje raspolo`ewe.

Blizanci 21.5-20.6.

Neko remeti va{e poslovno-finan-

sijske planove i ignori{e primjed-

be koje imate. Ipak, nemojte dozvo-

liti da lo{e iskustvo u vama podsti~e ni-

ske strasti ili `equ za poslovnim rival-

stvom. Strpqivo sa~ekajte boqe uslove. Pri-

ja}e vam razli~iti susreti i emotivni kon-

takti. Na sre}u, postoji osoba koja umije da

vam ugodi i da vam priu{ti odgovaraju}i

tretman. Djelujete napeto, potrebna vam je ne-

~ija emotivna podr{ka.

Rak 21.6-20.7.Na osnovu novih informacija tre-

ba da donesete realnu procjenu o

prioritetima na poslovnoj sceni.

Izbjegavajte brzopletost ili ne-

skromnost u susretu sa saradnicima, potreb-

na vam je wihova naklonost. O~ekuje vas us-

pjeh u nov~anim razmjenama. Dopada vam se

ono {to je nedosti`no ili osoba do koje ne

dopire va{ glas. Razmislite kome treba da

uputite qubavni poziv. Nema potrebe da pre-

cjewujete svoje mogu}nosti.

Lav 21.7-21.8.

Ukoliko vas neko nagovara na

poslovno-finansijski izazov

ili na zajedni~ku avanturu, do-

bro razmislite o mogu}im po-

sqedicama. Neko mo`e da razotkrije va-

{e tajne planove, stoga ne budite naiv-

ni i brzopleti. U svojim qubavnim o~e-

kivawima idete korak ispred partnera.

Va{a nestrpqivost djeluje zbuwuju}e na

voqenu osobu. Budite pa`qiviji u sao-

bra}aju i izbjegavajte stresne situacije.

Djevica 22.8-22.9.

Ukoliko ste dovoqno snala`qi-

vi ili prodorni o~ekuju vas vi{e-

struki rezultati. Poka`ite svo-

joj okolini da posjedujete razli-

~ite sposobnosti i da je va{a uloga neza-

mjenqiva u poslovno-finansijskim dogo-

vorima. Upotrijebite svoj {arm i zavodni~-

ke manire u onoj mjeri koliko je neophod-

no, odgovorite na ne~iji poziv ili qubav-

nu poruku. Prija}e vam vi{e ~asova zdra-

vog sna, obratite pa`wu na svoje snove.

Ribe 19.2-20.3.

Sve ima svoj vijek trajawa ili svo-

ju upotrebnu vrijednost. Vi uporno

insistirate na stvarima koje su dav-

no prevazi|ene u poslovnim krugo-

vima. Uzaludno poku{avate da promijenite

ne~ije mi{qewe i pona{awe. Zanemarili

ste dogovor koji imate sa bliskom osobom.

Partner poku{ava da vas oraspolo`i i da vas

navede na dobar izbor. Poboq{ajte svoju

psiho-fizi~ku kondiciju.

Vodolija 20.1-18.2.

Obratite pa`wu na razli~ite in-

formacije koje imaju korisno zna-

~ewe, kako biste u potpunosti ostva-

rili svoje poslovne ciqeve. Nema

razloga da pretjerujete u svojim zahtjevima

pred saradnicima. Svoju pa`wu posvetite

nekoj omiqenoj temi ili osobi koja vas in-

spiri{e na pozitivno raspolo`ewe. U`ivaj-

te u lijepim stvarima i u ne~ijem dru{tvu.

Budite umjereniji u svemu, optere}ujete se ve-

likim ambicijama.

Jarac 21.12-19.1.

Obratite pa`wu na razli~ite de-

taqe ili na neke skrivene poruke.

Potrebno je da razlikujete zna~e-

we odre|enih informacija u po-

slovnim pregovorima. Da biste ostvarili

svoje ciqeve potrebna vam je ne~ija podr-

{ka. Izbjegavajte emotivno rivalstvo ili

takmi~arske uloge u odnosu sa bliskom oso-

bom. Nemojte forsirati qubavni tempo.

Va`no je da pravilno usmjeravate svoju kre-

ativnu energiju.

Strijelac 23.11-20.12.Djelujete ambiciozno i neprekid-

no smi{qate nova poslovna rje{e-

wa. Me|utim, va{ uspjeh zavisi od

ne~ijeg uticaja. Nema razloga da se

pona{ate nametqivo u dru{tvu osobe koja

ima stroge poslovne kriterijume. Nalazite

se u emotivnoj dilemi. Boqe je da prednost

prepustite svom partneru, prihvatite real-

na rje{ewa ili dosti`ne mogu}nosti. Pod-

sti~ite kod sebe ve}u strpqivost i samo-

kontrolu.

[korpija 23.10-22.11.

Neko vam na indirektan na~in daje do

znawa da svaka usluga djeluje obave-

zuju}e i da ima svoju povratnu cije-

nu. Predstoji vam mawi gubitak ili razo~ara-

we, koje treba da prihvatite kao novu lekci-

ju o pravilima poslovnog pona{awa. Prija}e

vam susret sa bliskom osobom i emotivna pa-

`wa. U~inite sve {to je potrebno, da ostva-

rite zajedni~ko zadovoqstvo. Posvetite pa-

`wu stvarima koje vas duhovno ispuwavaju.

DNEVNI

O~ekuju vas neki interesantni su-

sreti, stoga obratite pa`wu na uti-

sak koji ostavqate u dru{tvu po-

slovnih partnera. U~inite sve {to

je potrebno da spojite li~no zadovoqstvo sa

prakti~nim aspektima. Ukoliko ste slobod-

ni, zaka`ite qubavni susret. Dovoqno ste in-

spirisani da privu~ete ne~iju emotivnu pa-

`wu i da izazovete pozitivnu reakciju. Pri-

ja}e vam aktivna uloga na razli~itim stra-

nama.

Vaga 23.9-22.10.

HOROSKOP

HOROSKOP

SLOBODNO VRIJEME

POGLEDIZBLIZA

NE `ivcirajte se zbog stawa

u zemqi: ne mora svaka odluka bi-

ti materijalne prirode. Ove godi-

ne donesite odluku da }ete {to je

vi{e mogu}e ~uvati svoje `ivce.

Prvi korak u tom neobi~nom sta-

wu, na koje niko nije naviknut, je-

ste da skrenete misli od op{teg

stawa kod nas i u okru`ewu. Za

to je potrebno nekoliko stvari.

Za po~etak {to mawe ~itajte

novine, a ako ba{ morate ograni-

~ite se na naslove (iako su i oni

~esto dovoqni da nas izbace iz

takta). U drugom koraku, mawe gle-

dajte politi~ke emisije, dnevni-

ke, vijesti i beskorisna naklapa-

wa u govornim emisijama. Ionako

nikakav pametan zakqu~ak ne}ete

izvu}i, osim da bi bilo korisno

pod hitno promijeniti program.

Na kraju, `ivci su ipak jedini u

tijelu koji se ne obnavqaju, zato

ih ~uvajte kako znate i umijete!

[tedite vodu: Evo jedne nese-

bi~ne i nadasve korisne odluke

koju mo`ete donijeti za 2005. go-

dinu. Brinemo se u `ivotu oko

mnogo toga, ali jednu od najosnov-

nijih stvari glatko zanemaruje-

mo. Radi se o vodi koju treba ~u-

vati jer je, naime, svega dva odsto

vode na svijetu slatka voda, a ve-

}i dio toga je zale|en.

Razmislite samo koliko vode

dnevno potro{imo tu{iraju}i se,

peru}i zube i zadovoqavaju}i sve

one nu`ne dnevne potrebe. Ipak,

gotovo svaki put bez gri`we savje-

sti dok peremo zube ili sapunamo

tijelo vodu pustimo da curi. Tre-

bamo biti ponosni koliko dobru,

kvalitetnu i ~istu vodu imamo,

jo{ nezaga|enu u razmjerama u ko-

jima je to slu~aj u drugim zemqa-

ma. Bez obzira na to, ipak treba

misliti na vodu i {tedwa je jed-

na od boqih odluka za ovu godinu.

Napi{ite pjesmu: U ovoj se

godini prepustite ~arima koje

skrivate u sebi, otvorite se, ne

suzdr`avajte pjesnika u sebi, pu-

stite ga neka ugleda svjetlo dana,

ne vidimo razloga za{to biste po-

`alili. Uglavnom smo optere}e-

ni svakodnevicom toliko da zabo-

ravqamo talente u sebi i rijetki

su oni koji to zbiqa otkriju.

Ako ste ikad osjetili potre-

bu da se literarno izrazite i da

neposredno podijelite s drugima

svoje osje}aje, mi{qewa, komen-

tare, ove godine se nemojte skri-

vati iza svojih kompleksa i nesi-

gurnosti, jer vam to ni{ta ne}e do-

nijeti. Najgore {to vam se mo`e

dogoditi je konstruktivna kriti-

ka, koja je zapravo i dobrodo{la.

Stoga, otvorite tu svoju vre}u in-

spiracije i isipajte ne{to lije-

po i iskreno. Ne morate nikome

ni pokazati, neka to bude za va{u

du{u! ¥

NAJ ODLUKE U NOVOJ GODINI (2)

NE ZNAMO [TA IMAMOAko ste ikad osjetili potrebu da se literarnoizrazite, nemojte se skrivati iza svojih kompleksai nesigurnosti jer vam to ni{ta ne}e donijeti

NOVU godinu iskoristile

su i japanske brokerke, koje su u

nadaleko poznatim kimonima na-

vratile u tokijski hram i pomo-

lile se za stabilnost na berza-

ma i sigurnost transakcija. Ima-

ju i razloga za to, jer se dolar ve}

du`e bori da izdr`i ja~awe evra,

koji ponegdje ~ak i prijeti da

preuzme primat u nov~anom po-

slovawu.

¥ (Rojters)

TOKIO

Molitva za dolar

OD po~etka ovog vijeka jed-

no mjesto u ameri~koj dr`avi

Viskonsin organizuje ludi do-

~ek Nove godine u ribwaku, s

tematskim doga|ajima poput is-

pu{tawa smrznutog kapitalca.

Doti~no mjesto na rijeci Mi-

sisipi zove se Prejri Di{ijen i

ponosi se svojim uzgajali{tima

izuzetno ukusnih {arana, te je

bilo samo pitawe vremena kad

}e se neko dosjetiti da od toga na-

pravi doga|aj. A dosjetili su ga

se, ba{ pred Novu, 2001. Tim Nel-

son i wegova supruga Keti.

[ta je boqi na~in da se

obiqe`i po~etak novog vijeka,

nego da se jedan smrznuti {aran

baci (u stvari, spusti) tridese-

tak metara? Kad mogu u Wujor-

ku za Novu godinu sve~ano ba-

cati Jabuku (tj. veliku svjetlu-

cavu kuglu), {to se ne bi i u

Viskonsinu malo zabavili?

^iwenica da neki lu|aci

ispu{taju smrznutu ribu za No-

vu godinu na{la se u agencij-

skim vijestima i cijela mani-

festacija po~ela je privla~i-

ti znati`eqnike.

- Prve godine bilo je neko-

liko stotina qudi, druge vi{e

od 500, pretpro{le hiqadu - na-

vodi Tim Nelson. Sve vi{e i

vi{e qudi dolazi da gleda ne

samo manifestaciju bacawa {a-

rana, nego i sada ve} tradici-

onalnu utakmicu ameri~kog

fudbala izme|u dvije ekipe do-

brovoqnih vatrogasnih dru-

{tava, lokalnog i nekog obli-

`weg.

Poslije bacawa smrznutog

{arana (ovogodi{wi kapita-

lac Laki te`io je 13 kilogra-

ma), slijedi koncert grupe "La-

ri i wegove {aranke#, vatro-

met i druge veselice, djeca raz-

bijaju piwatu u obliku {ara-

na, a 15 minuta poslije pono}i

slijedi "Karp planx# - svako

ko `eli mo`e sko~iti i oku-

pati se u bazenu sa `ivim {a-

ranima.

Eto, ne mora se biti u ve-

likom gradu da bi se smislilo

ne{to blesavo i simpati~no.

Ako vam je {aran omiqena po-

slastica, mo`ete za Novu, 2006,

zapucati do Viskonsina. ¥

DO^EK NOVE GODINE U VISKONSINU

Svi su ludi za {aranom

BRITANSKI surfer Mar-

tin Markvel cijelog je `ivota

sawao savr{eni talas. Ali kad

je on kona~no do{ao, bila je to

no}na mora.

Martin je, naime, pogodno

mjesto za surfawe prije nekoli-

ko dana tra`io na pla`i Hika-

duva, na jugoistoku [ri Lanke,

koji je zahvatio cunami.

Pripremaju}i se da uhvati

talas, nije ni uo~io wegovu ra-

zornu mo}.

- Bilo je to zaista stra{no,

jer sam shvatio da se nalazim

na talasu na kojem ne bih tre-

balo da budem. Iskusan sam sur-

fer, ali kad sam vidio talas ko-

ji dolazi i shvatio da ne{to ni-

je u redu, nisam mogao pobje}i

jer mi je daska za surfawe bi-

la vezana za nogu, kako to i ina-

~e rade daska{i - pri~a Mar-

tin.

Ali to {to je bio vezan vje-

rovatno mu je i spasilo `ivot.

Na talasu je doplovio do hote-

la, otkud su ga u`asnuti gleda-

li supruga Viki i sin Xejk.

Kad je stigao do hotela, sko-

~io je s daske i s porodicom otr-

~ao u pra{umu, samo nekoliko

minuta prije nego {to je obalu

[ri Lanke preplavio divovski

desetometarski cunami, koji je

ubio gotovo 30 hiqada qudi. ¥

SIRIJA

O`ivqenimozaikGALERIJA u Da-

masku organizovala je

izlo`bu mozaika i dru-

gih djela sirijskog

umjetnika Ajmana Ana-

na. Znala~ki izra|enim

slikama Anan poku{a-

va da o`ivi umjetnost

romanskog mozaika, ko-

ji je prije vi{e hiqada

godina kori{}en za

ukra{avawe palata i

hramova na podru~ju da-

na{we Sirije.

¥ (Rojters)

SURFAWE NA CUNAMIJU

Savr{en i koban

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

BAWA LUKA - Mladen Bo-

jinovi} i daqe ̀ ari i pali fran-

cuskim rukometom. Popularni Ba-

kero je ove polusezone igrao u sjaj-

noj formi, ba{ kao i cijela {am-

pionska ekipa Monpeqea. Epilog

- jesewa kruna u {ampionatu Ze-

mqe galskih pijetlova i ~etvrt-

finale Lige {ampiona.

- Nema {ta, sve zacrtane ci-

qeve smo ispunili, ali nema opu-

{tawa. Idemo daqe, sve do novih

trofeja - ka`e Bojinovi}, ko-

ji je iskoristio "zimski ras-

pust# da do|e u rodnu Bawu Lu-

ku i proslavi Novu godinu.

?Monpeqe ponovo vodi glavnu

rije~ u Francuskoj?

- Jesen je pro{la onako ka-

ko smo i planirali. Istina,

pretrpili smo dva poraza, od

Pariza i Istra, ali najva`ni-

je da zimujemo na vrhu tabele.

Imamo bod prednosti u odnosu

na Pari`ane i svi smo ubije|e-

ni da }emo odbraniti {ampion-

sku titulu.

?Ponovo ste jedan od najboqih

igra~a kluba sa Azurne obale?

- Nije moje da procjewujem ko

je najboqi, ali li~no sam zadovo-

qan igrama koje sam pru`ao u pr-

vom dijelu sezone. Najva`nije je da

su me povrede mimoi{le i da Mon-

peqe odli~no "gura# na svim

frontovima.

?Svi Va{i planovi su vezani za

Monpeqe?

- Ovdje mi je zaista prelijepo

i ne `elim nigdje da idem. U klu-

bu su, tako|e, zadovoqni mojim

igrama i uskoro treba da potpi-

{em novi ugovor. Vidje}emo na

koji vremenski period, ali je si-

gurno da ostajem u Monpeqeu.

?U ~etvrtfinalu Lige {ampio-

na Va{a ekipa se sastaje sa we-

ma~kim Flensburgom?

- Uh, bi}e to mnogo te{kih

120 minuta. Ne ide nam na ruku

{to prvi me~ igramo pred svo-

jim navija~ima, ali {ta je tu je.

Trudi}emo se da zabiqe`imo po-

bjedu koja }e nam garantovati mi-

ran put u Wema~ku. Flensburg je

izuzetno te{ka prepreka, ali mi-

slim da imamo snage da je presko-

~imo.

?Nedavno ste odbili poziv se-

lektora Srbije i Crne Gore

Veselina Vujovi}a, pa }ete pono-

vo propustiti jedno veliki takmi-

~ewe?

- Istina je da sam kona~no do-

bio poziv za reprezentaciju, ali

je isto tako ta~no da sam ga od-

bio. Naravno, ne zbog toga {to

ne}u da igram za "plave# ve} zato

{to je na klupi Veselin Vujovi}.

Dok je on selektor, ne}u igrati

za Srbiju i Crnu Goru. To je tako

i ne mo`e biti druga~ije.

?Koji su realni dometi "pla-

vih# na Svjetskom prvenstvu u

Tunisu?

- Mislim da Srbija i Crna

Gora ima dobru ekipu, ali i ve-

liki problem - neiskustvo. Sve su

to odli~ni rukometa{i koji

igraju po vode}im evropskim klu-

bovima i sigurno je da kvalitet

nije sporan. Ipak, treba slo`i-

ti sve "kockice# kako bi "pla-

vi# osvojili jednu od medaqa u

Tunisu. U svakom slu~aju, svim

srcem }u biti uz wih i `elim im

sve najboqe na Svjetskom prven-

stvu - zakqu~io je jedan od po-

sqedwih pravih izdanaka bawo-

lu~ke {kole rukometa Mladen

Bojinovi}.

¥ D. PRA[TALO

MLADEN BOJINOVI], ^LAN FRANCUSKOG MONPEQEA

TREBIWE - Nata{a Savovi} je

pravi atletski biser Republike Srp-

ske. [esnaestogodi{wa Trebiwka, ina-

~e ~lanica ekipnog {ampiona dr`ave

Leotara, apsolutna je rekorderka BiH

i jedna od najperspektivnijih atleti-

~arki na ovim prostorima.

Da nije cijewena samo u Republici

Srpskoj i BiH potvr|uje i ~iwenica da

je od Svjetske atletske federacije do-

bila stipendiju na dvije godine u Sport-

skom centru za atletiku u Kelnu.

- Dvije godine }u boraviti u ovom

wema~kom gradu, na stru~nom usavr{a-

vawu zajedno sa 30 najtalentovanijih

mladih atleti~ara u svim disciplina-

ma iz ~itavog svijeta. Jedina sam tak-

mi~arka sa prostora biv{e Jugoslavi-

je koja je dobila ovu stipendiju. U We-

ma~ku putujem 6. januara - ponosno na-

vodi Nata{a Savovi}.

Za vrijeme boravka u Kelnu bi}e

joj obezbije|eni svi uslovi za daqe na-

predovawe. Na{ atletski draguq ne}e

morati da brine za smje{taj, ishranu,

trenera, u~ewe stranog jezika... a dobi-

ja}e i "xeparac# u iznosu od 1.200 ame-

ri~kih dolara mjese~no:

- Ovo nije samo moj li~ni, ve} i

uspjeh mog kluba Leotara, trenera Mi-

lana Spaji}a... Nadam se da }u se po

okon~awu dvogodi{weg boravka u

Kelnu sa velikim uspjehom takmi~i-

ti na svjetskim i evropskim smotra-

ma, te biti kandidat za Olimpijske

igre. Obe}avam da }u se iz Wema~ke

vratiti sa presko~ena dva metra.

Kada se prije tri godine po~ela

baviti ovim sportom, Savovi}eva ka-

`e da nije mogla ni zamisliti {ta }e

se kasnije sve doga|ati.

- U po~etku je to bio samo hobi.

Kad sam vidjela da imam talenta, po~e-

la sam sa ozbiqnijim treninzima. Mo-

ja omiqena disciplina postao je skok

uvis, mada imam afiniteta i prema tr-

kama na 100 metara sa preponama - do-

dala je Nata{a Savovi}. ¥ M. P.

PRIZNAWE ZA [ESNAESTOGODI[WU TREBIWKU NATA[U SAVOVI]

ATLETSKO USAVR[AVAWE U WEMA^KOJ

Mladen Bojinovi}: Imamo snage da presko~imo Flensburg

Iz Baraka Evropi

BAWA LUKA - Istekao je od-

mor za rukometa{ice Borca Srp-

ske po{te. Uz prisustvo direkto-

ra Ranka Gligori}a, qekara eki-

pe Aleksandra Rakovi}a i pomo}-

nog trenera Danijela Gligori}a,

{ef struke Rade Un~anin je oba-

vio prozivku prvotimki.

- Planirali smo da prije po-

~etka drugog dijela {ampionata

jedan dio priprema obavimo u Ba-

ru. U ovo primorsko mjesto odla-

zimo 8. januara i osta}emo najvje-

rovatnije deset dana - ka`e Rade

Un~anin.

U redovima Borca Srpske po-

{te planiraju i nekoliko kon-

trolnih utakmica.

- Nastoja}emo da, osim me~e-

va u Baru, u prijateqskim susre-

tima snage odmjerimo sa ekipama

iz Srbije i Crne Gore, sa kojima

smo se sastali u avgustu pro{le

godine. Osim toga pozvani smo da

u~estvujemo na tradicionalnom

Svetosavskom turniru, koji orga-

nizuje ORK Vrbas 2000 - naglasio

je Un~anin.

Prema rije~ima {efa struke

Borac Srpske po{te, ambicije

kluba su da na kraju prvenstva u

Zajedni~koj ligi BiH budu dru-

gi i da se plasiraju u finale Ku-

pa.

- Bar }e nam biti polazna sta-

nica u juri{u na {to boqi pla-

sman - naglasio je Un~anin.

U klubu su svi zadovoqni ~e-

tvrtim mjestom na kraju jeseni:

- Imali smo dva, tri kiksa,

ali u principu smo zadovoqni

ura|enim. Odraz na{ih rezulta-

ta je i deveto mjesto na listi naj-

boqih Tawe Keki}, ali i nagra-

da za Dejanu Kne`evi} - rije~i su

direktora kluba Ranka Gligori-

}a.

Treneru Radi Un~aninu na

prozivku su se odazvale sve igra-

~ice na koje ra~una za nastavak

{ampionata: Bojana Babi}, Boja-

na Zec, Anita Kosi}, Dragana Ku-

ki}, Dragana i Dijana Crni}, Dra-

gana i Dejana Kne`evi}, Sowa

Ostoji}, Nata{a Kuzmanovi},

Ivana Luki}, Tawa Keki}, Rena-

ta Rajili}, Marijana Bogojevi},

Vesna Todorovi}, Swe`ana ^iv-

~i} i Bojana Jeli}. ¥ T. P. X.

RUKOMETA[ICE BORAC SP PO^ELE SA PRIPREMAMA

BAWA LUKA - Pero Pero-

vi} ponovo na starom zadatku. Ne-

kada proslavqeni rukometa{ i

dugogodi{wi sportski radnik

prihvatio se ne ba{ tako lakog

posla. Odazvao se pozivu fudbale-

ra Borca da im, po ko zna koji put,

poku{a pomo}i oko novonastale

situacije u klubu sa Gradskog sta-

diona.

- Nastoja}u da {to

prije stupim u kontakt

sa gradona~elnikom

Dragoqubom Davido-

vi}em. On je, ne samo

prvi ~ovjek Bawe Lu-

ke, ve} i qubiteq

sporta i siguran sam

da }e na}i vremena za

razgovor. Predlo`i}u

mu da zaka`e radni sa-

stanak na kojem bi bi-

li pozvani predstav-

nici igra~a, Fudbal-

skog saveza Republike

Srpske te Podru~nog

i Gradskog fudbalskog

saveza Bawa Luka. Mo-

ramo svi zajedno da

prona|emo rje{ewe za

boqe sutra Borca - is-

takao je Pero Pero-

vi}.

On smatra da se

hitno mora odr`ati

vanredna Skup{tina

kluba sa Gradskog sta-

diona.

- To se mora desiti {to pri-

je, jer vi{e nema vremena za ~eka-

we. Drugi dio prvenstva u Zajed-

ni~koj fudbalskoj ligi BiH je na

pragu. Treneri i igra~i po~eli

su radom i prepu{teni su sami se-

bi, a jo{ uvijek nije se odr`ala od

ranije planirana Skup{tina. Na

woj treba da se kona~no izaberu

qudi koji su spremni da ovaj sport-

ski kolektiv vrate na mjesto ko-

je mu i pripada. Treba li nagla{a-

vati da je Borac bio pobjednik Ku-

pa nekada{we Jugoslavije i da je

svojevremeno igrao i na evropskoj

sceni - rekao je Perovi}.

Dugogodi{wi rukometa{

Borca i dr`avni reprezenta-

tivac nije mogao a da se ne

dotakne nedavnog poteza

Upravnog odbora.

- Iznena|en sam da

qudi u 21. vijeku po-

te`u za "bi~em#. Ne

mogu da vjerujem da sa-

da{we klupsko ruko-

vodstvo dovodi fud-

balere, potpi{e

ugovore sa wima, a

ne izmiruju svoje

obaveze prema wima.

I ne samo to ve} im

oduzimaju pravo na

rad, stanarinu, hra-

nu, to je ne~uveno.

Dugo godina prisu-

tan sam u sportu i

ovako ne{to nisam

do`ivio. Po meni

oni su svoju misiju

u Fudbalskom klubu

Borac poodavno za-

vr{ili - gotovo u dahu je izgovo-

rio Perovi}. ¥ S. BABI]

SPORTSKI RADNIK PERO PEROVI] NA STAROM ZADATKU

ZAJEDNO ZA DOBRO BORCANastoja}u da {to prije stupim u kontakt sa DragoqubomDavidovi}em i siguran sam da }e gradona~elnik na}ivremena za razgovor, ka`e Perovi}

Pero Perovi}: Iznena|en potezimaUpravnog odbora

Tawa Keki}: Na more po snagu

BEZ KOMENTARAMladen Bojinovi} isti~e da ne

prati {ta se de{ava sa klubom u

kojem je nau~io prve rukometne ko-

rake:

- Iskren da budem, Borac me ne

zanima. Mnoge stvari tu "ne {ti-

maju# i zaista ne `elim da to ko-

mentari{em - bez dlake na jeziku

ka`e Bojinovi}.

SVIM SRCEMUZ "PLAVE"SVIM SRCEMUZ "PLAVE"SVIM SRCEMUZ "PLAVE"SVIM SRCEMUZ "PLAVE"SVIM SRCEMUZ "PLAVE"SVIM SRCEMUZ "PLAVE"SVIM SRCEMUZ "PLAVE"SVIM SRCEMUZ "PLAVE"SVIM SRCEMUZ "PLAVE"Dok je Veselin Vujovi} selektor,ne}u igrati za reprezentaciju Srbijei Crne Gore, jasan je Bojinovi}

RUKOMETNI RAZGOVORRUKOMETNI RAZGOVOR

SVIM SRCEMUZ "PLAVE"

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

srijeda, 5. januar 2005.SPORT2

DOWI [EPAK - Opet roka-

da na klupi Napretka. Fudbal-

skog prvoliga{a Republike Srp-

ske iz Doweg [epka u drugom di-

jelu sezone predvodi}e Zoran Va-

siqevi}. Ovo je wegov ~etvrti

povratak za kormilo, a ovog pu-

ta je stigao umjesto Bobana Mi-

hajlovi}a koji je jesenas vodio

ekipu u posledwih deset kola.

Ovaj stru~wak je odlu~io da u me-

|uvremenu prihvati ponudu ne-

kada{weg drugoliga{a Srbije i

Crne Gore, tim Loznice.

- Neprijatno smo iznena|e-

ni postupkom sad ve} biv{eg tre-

nera Bobana Mihajlovi}a koji je

mimo na{eg znawa razgovarao sa

Loznicom. Bili smo prema we-

mu korektni u svakom pogledu, pa

je bio red da nas informi{e o

svojoj odluci o promjeni sredi-

ne. Reagovali smo brzo i za novog

{efa postavili smo Zorana Va-

siqevi}a - rekao je predsjednik

Fudbalskog kluba Napredak Ra-

divoje Lazarevi}.

Novi-stari trener Zoran Va-

siqevi} nije krio zadovoqstvo

novom povratku na kormilu pr-

voliga{a iz Doweg [epka.

- Radujem se ponovnom anga-

`manu u Napretku. Dobro pozna-

jem skoro sve igra~e i siguran

sam da }emo uspje{no sara|iva-

ti. Ono {to mogu jo{ da ka`em

je da nas o~ekuje dosta napornog

rada kako bi na proqe}e izbjegli

selidbu u ni`i rang takmi~ewa.

Vjerujem u ove fudbalera i opti-

mista sam kada je u pitawu op-

stanak u elitnom dru{tvu Srp-

ske - istakao je Zoran Vasiqe-

vi}.

[to se ti~e igra~kog kadra

za sada je sigurno da dolazi isku-

sni napada~ Ranko Zari} koji je

i ranije nastupao za Napredak.

Uprava namjerava anga`ovati

jo{ dva odbrambena igra~a, a iz-

bor }e se napraviti sa novim {e-

fom stru~nog {taba Zoranom

Vasiqevi}em.

- Poku{a}emo da dovedemo

kvalitetna poja~awa i nadam se

da }emo u tome i uspjeti. U nared-

nih nekoliko dana na ovom pla-

nu bi}e sve kristalno jasno - do-

dao je kormilar Napretka Vasi-

qevi}.

¥ D. Ga.

BAWA LUKA - Fudbaleri

BSK "Crni \or|e# na odmoru su

do 16. januara. Tada }e {ef stru~-

nog {taba Zoran Male{evi} oba-

viti prozivku igra~a na koje klub

ra~una u proqe}nom dijelu sezone.

- Za sada je samo poznat termin

prvog okupqawa. Poslije toga na-

pravi}emo plan prema kome }emo

nastaviti sa radom. Dilema je da li

}emo kompletne pripreme obaviti

u Bawoj Luci ili }emo negdje oti-

}i - rekao je Male{evi}.

Tek {to je po~eo prelazni rok,

a ve} se osipaju redovi "romanti-

~ara#.

- Sa Modri~a Maksimom smo se

dogovorili oko prelaska Nik{e Di-

mitrijevi}a, tako da sa sigurno{}u

mogu re}i da je on napustio na{e

redove. Tako|e, Za pouzdanog defan-

zivca Denisa Male{evi}a intere-

sovawe je pokazao Qubi}, dok su Mu-

~alovi}, Dizdar i Topi} izrazili

`equ da napuste klub. S druge stra-

ne iz Krila Krajine smo doveli gol-

mana Damjani}a, a zainteresovani

smo i za mladog @arka Baki}a iz

dubi~kog Borca - rekao je sportski

direktor kluba sa "^aira# Novo

Damjanovi}.

¥ De. MARI]

"ROMANTI^ARI" STARTUJU SA PRIPREMAMA 16. JANUARA

Sa Modri~a Maksimom sve jedogovoreno i na{ vezista posta}ewihov ~lan, ka`e Novo Damjanovi}

ZVORNIK - "Megadrvo# i

Semberijatransport izborili su

plasman u finale turnira u ma-

lom fudbalu "Zvornik 2005#, a

koje je igrano kasno sino}. U po-

lufinalnim utakmicama "Mega-

drvo# je bilo boqe od ekipe Kra-

jina Kopaonik, 6:2.. Trostruki

strijelac za pobjedni~ki sastav

bio je reprezentativac Srbije i

Crne Gore u malom fudbalu Di-

mi}, a po jedan su dali Vi}ano-

vi}, Raji} i [o{o. Andri} i Mi-

lovanovi} su na drugoj strani sa-

mo uspjeli da ubla`e poraz svog

tima.

Iznena|ewa nije bilo ni u

drugom polufinalnom susretu.

Semberijatransport je sa 5:1 sa-

vladala Kanon Kopitrejd. Po dva

gola postigli su @i`ovi} i Pe-

tri~evi}, a jedan je djelo Ranki-

}a. Zanimqivo je ista}i da je Ne-

nad Kutla~i} matirao svog gol-

mana i tako dao po~asni pogodak

za pra`eni sastav. ¥ D. Ga.

Favorit eliminisanISTO^NO SARAJEVO - Eki-

pa GP "Put# napravila je iznena|e-

we eliminisav{i glavnog favori-

ta sastav "Oaze#. Me~ je u regular-

nom vremenu zavr{en bez pobjedni-

ka, 2:2, da bi poslije izvo|ewa pe-

nala GP "Put# izborio plasman u

polufinale turnira u malom fud-

balu "Isto~no Sarajevo 2005#.

Rezultati i strijelci: "Gavri}#

komerc - "Vizantija# 5:6 (3:3) (Kur-

to 2, U{~upli} - Novoselac 2, Re-

goje iz penala), "Oaza# - GP "Put#

6:7 (2:2) (Kruni}, Cicovi} - Papaz

2).

Ve~eras od 18 ~asova u polufi-

nalu sasta}e se "Vizantija# - GP

"Put#, a poslije toga sasta}e se bo-

qi iz preostala dva ~etvrtfinal-

na susreta (igrana kasno sino}) u

kojem su se sastali: "Tereks# - Ka-

fe "Fere# i PP "Markovi}# - "De-

lije#. ¥ G. I.

"Dama" ipak boqa

TREBIWE - Nastavqena su

de{avawa na turniru u malom

fudbalu "Trebiwe 2005#. U

okviru grupe "B# odigrane su

dvije utakmice, a dosta rezul-

tatskog preokreta desilo se u

me~u izme|u "Dame fe{ing# i

Hrupjela. Poslije 2:3, "Dama

fe{ing# je na kraju zabiqe`i-

la zaslu`enu pobjedu, 6:3 (]u-

ri} 2, Popovac 2, Crnogorac,

Pravica - Bo{kovi} 2, S. Vico).

U drugom susretu "Rakova

noga# bila je uspje{nija od sa-

stava "Leonardo#, 3:1 (Sr. An-

dri}, Kisi}, M. Vico - Siki-

mi}).

Rezultati grupe "B#: pio-

niri 4. kolo: "Artos# - "Tina#

7:3, Kastel - "Police# 12:3 i

"Police 1# - Bonita 1:10.

¥ M. P.

DIMITRIJEVI] PRVI ODLAZI

PROMJENA NA KLUPI PRVOLIGA[A NAPRETKA

Vasiqevi} novi trenerNovo Damjanovi}:Jedni odlaze, mladi dolaze

(Snimio D. BORKOVI])

TURNIRI U MALOM FUDBALU

Maestralni Dimi}KOZARSKA DUBICA -

Odigrana su ~etiri susreta

osmine finala seniorskog tur-

nira u malom fudbalu "Kozar-

ska Dubica 2005#. Vi{e od 600

gledalaca imalo je {ta da vi-

di, jer su svi me~evi bila dosta

kvalitetni i uzbudqivi.

Pogotovo se to odnosi za

okr{aj izme}u ekipa Salon na-

mje{taja "Lion# Gradi{ka i

Kamela iz Brezi~ana. Pobije-

dili su Gradi{~ani sa tijesnih

4:3 (Q. Marijanovi} 3, Plava-

wac - Jo{ki} 2, D. Marijano-

vi}).

Ostali rezultati: Kafe

bar "Cepelin# - Ivan~ica 0:4

(Palavra, Brezovac, Paharda,

Erceg), Market "K1 Kraji-

{nik# - Borac "HL# 1:5 (Topi}

- Baki} 2, Maksimovi}, Bura-

zor, Bujanovi}), "Liman# - Fol-

koteka "Dalas# 3:1 (Be{i} 2,

Hajdarevi} - Kos).

U konkurenciji pionira

odigrane su dvije utakmice ~e-

tvrtfinala u kojima su po-

stignuti sqede}i rezultati:

Kne`opoqac - Dobrqin 1:3

(1:1), Rutprom - KA Kne`poqe

8:0.

¥ S. S.

DOBOJ - Takmi~ewe senior-

skih ekipa Bo`i}no-novogodi-

{weg turnira u malom fudbalu

startova}e 8. januara, a danas }e

biti obavqen `rijeb. Prema ri-

je~ima sekretara Podru~nog fud-

balskog saveza Doboj Qubi{e

Tripunovi}a za ovogodi{wu smo-

tru do sada su se prijavile 22 eki-

pe.

U konkurenciji pionira po-

znati su finalisti, a to su dvi-

je dobojske ekipe: Trebava-eks-

pres i Diskont pi}a "Naki}#, ko-

je su bile najboqe u predtakmi-

~ewu, koje je odigrano po grupa-

ma. One su savladale sve svoje

protivnike i sasvim zaslu`eno

}e se boriti za trofej namije-

wen najboqem sastavu u pionir-

skoj konkurenciji.

Rezultati "A# grupa: Treba-

va-ekspres - Partner 3:0, Butik

"ABM# - BH Barca 0:2, Partner

- BH Barca 3:1, Trebava-ekspres

- Butik "ABM# 6:1, Butik "ABM#

- Partner 1:2, BH Barca - Treba-

va-ekspres 0:7. "B# grupa: Zlata-

ra briqant - Euro-fudbal 1:5,

Diskont pi}a "Naki}# - Zlata-

ra briqant 7:2, Euro-fudbal -

Diskont pi}a "Naki}# 1:2.

¥ Sl. P.

Omarska nije do{laPRIJEDOR - U prvoj grupi osmine fi-

nala turnira u malom fudbalu "Prijedor

2005#, ekipa Omarske nije se pojavila na

parketu dvorane "Mladost#, pa je tako sa-

stav Poleta dobio utakmicu slu`benom

rezultatom 3:0.

Ostali rezultati: seniori: Frizerski

salon "Ekskluziv# - DOO "Jawo{# 4:2,

Sportska kladionica "Vilijams# - "Volvo-

trans# 1:0, veterani: "HHL# - PS Qubija 2:2.

¥ L. R.

FK QUBI]

Muka i naproqe}e

PRWAVOR - Ekipa Qubi-

}a igrala je jesenas zvani~ne

utakmice na terenima u Derven-

ti i Prwavoru, ali novoposta-

vqena travnata podloga ne

funkcioni{e kako se to u prwa-

vorskom prvoliga{u o~ekiva-

lo. Drena`ni, odnosno odvodni

kanali, nisu bili dobri, pa je

{est me~eva odigrano na grani-

ci regularnosti. Na travnatoj

podlozi ostaje voda, pa }e izvo-

|a~ radova morati da otkloni

uo~ene nedostatke.

Problem sa terenom mogao

bi dobiti zabriwavaju}e raz-

mjere u nastavku sezone, kada }e

tri Qubi}eve selekcije odigra-

ti 39 utakmica na doma}em sta-

dionu. Kadeti i juniori }e stal-

no biti doma}ini, a pred seni-

orskim timom je osam prvenstve-

nih i najmawe jedan me~ u Kupu

Republike Srpske.

- Vremenske prilike }e od-

rediti gdje }e igrati na{ pod-

mladak u Kvalitetnoj ligi BiH,

jer }e seniori, naravno, imati

prednost u kori{tewu postoje-

}eg igrali{ta - izjavio je {ef

ekonomata Qubi}a, Zoran Jev-

ti}.

O ovom problemu bi}e rije-

~i i na sjednici Skup{tine klu-

ba koja }e uskoro biti odr`ana.

¥ B. R.

BAWA LUKA - Selektorski

tim reprezentacije veterana gra-

da Bawe Luke - "Borik 2005# u ko-

jem se nalaze Dragan Vuk{a, Mom-

~ilo Spasojevi}, Velimir Som-

bolac i Aleksandar ^ekerevac sa-

op{tio je spisak igra~i, koji }e

u nedjequ od 19 ~asova igrati pro-

tiv vr{waka iz beogradskog Par-

tizana.

Na spisku se nalaze: golmani

Slobodan Karali} i Goran Vasi-

li}, te igra~i Bor~e Sredojevi},

Veselin Kova~evi}, Ranko Sta-

nivuk, @eqko Vrawe{, Kosta Ba-

wac, Slavoqub Stojanovi}, Da-

mir [pica, Dragan Marjanovi},

@eqko Vrawe{ i \or|e Ja}imo-

vi}.

- Svi ovi igra~i na neki na-

~in su obiqe`ili dosada{we tur-

nire u "Boriku# i bi}e ovo pri-

lika da na djelu jo{ jednom vidi-

mo ove nenadma{ne majstore pred-

vo|ene Draganom Marjanovi}em i

Ranko Stanivukom - istakao je na

konferenciji za novinare rukovo-

dilac dvorane "Borik# Miroslav

Drndarevi}.

Zbog obaveza {estorica igra-

~a otkazala su poziv.

- Kao gost je trebalo da nastu-

pi proslavqeni rukometa{ Bor-

ca i osvaja~ zlatne olimpijske me-

daqe Zdravko Ra|enovi}, ali je

zbog ve} ranije ugovorenih oba-

veza morao otkazati u~e{}e. Isti

slu~aj je i sa Miloradom Bilbi-

jom, Nenadom Lazi}em, Slavkom

Kon~arem, Zoranom Male{evi}em

i @eqkom Te{i}em. Jo{ uvijek

~ekamo odgovor specijalnih go-

stiju Bo`ura Mateji}a i vladike

Grigorija i nadamo se da }e poja-

~ati na{u selekciju - istakao je je-

dan od selektora Dragan Vuk{a.

Ovu utakmicu sudi}e Alek-

sandar ^ekerevac, koji ve} pet i

po decenija druguje sa loptom i

pi{taqkom.

- Ovo }e ujedno biti i wegov

opro{taj od su|ewa. Poslije ne-

koliko po~etnih minuta zamije-

ni}e ga Slobodan @ivkovi} i

Slobodan Zrni}, koji }e se tako-

|e oprostiti od pi{taqke na

ovom susretu. Sve ovo bi treba-

lo da bude mamac za gledaoce i

o~ekujem da qubiteqi malog

fudbala u velikom broju do|u

"Borik# - naglasio je Drndare-

vi}.

Treba ista}i da }e revijalni

susret Reprezentacija grada Ba-

we Luke - "Borik 2005# - vetera-

ni Partizana biti odigran izme-

|u dva finala grupa na senior-

skom turniru.

¥ D. PA[AGI]

BAWA LUKA - Ekipe

Osnovnih {kola "Ivo An-

dri}# i "Aleksa [anti}#

plasirale su se u polufi-

nale turnira "Borik 2005#

u ovoj starosnoj kategori-

ji.

Osnovna {kola "Ivo An-

dri}# savladala je O[

"Branko Radi~evi}# sa 4:0,

dok je "\ura Jak{i}# bio bo-

qi od "Alekse [anti}a# sa

9:4.

Rezultati i strijelci:

osnovne {kole: drugo kolo:

"Milo{ Duji}# ^elinac -

"Sveti Sava# 4:3 (1:1) (Ki-

ti}, Milanovi}, Ili}, Ko-

stadinovi} - Vidovi} 2, Ki-

kli}), "Miroslav Anti}# -

"Vojislav Ili}# 4:1 (\uri}

2, Gatari}, Dobra{ - Stan-

kovi}), "Borisav Stankovi}#

- "Dositej Obradovi}# 0:4

(Bojinovi} 2, Davidovi} 2),

~etvrtfinale: "Ivo Andri}#

- "Branko Radi~evi}# 4:0

([ironi}, Lukaji}, Bosan-

~i}, Milinovi}), "Aleksa

[anti}# - "\ura Jak{i}# 4:9

(We`i} 3, Kos - Mudrini} 3,

Ma. Quboja 2, Mi. Quboja 2,

[piri}, Markovi}). D. P.

Seniori kre}u 8. januara

Poznata dva polufinalista

"Cepelin" u gledali{tu Preokretom

do zavr{niceVI[EGRAD - Market "Fi`#

- Milenijum i "Globus# - "Jugent#

u ve~era{wim polufinalnim su-

sretima odlu~iva}e o putnicima za

finale ovogodi{weg Bo`i}weg

turnira u malom fudbalu u Vi{e-

gradu. Prvi me~ igra se sa po~etkom

od 18 ~asova, a sat vremena kasnije

na programu je druga polufinalna

utakmica.

Najte`i zadatak u ~etvrtfina-

lu imao je "Milenijuma#. Wihov

rival Matriks Ipon vodio je go-

lom Vidakovi}a sve do samog fini-

{a. Tada su proradili Vilaret i

Mr{evi} koji su svojoj ekipi obez-

bijedili nastup me|u ~etiri najbo-

qa sastava (2:1).

Ostali rezultati i strijelci:

Market "Fi`# - "Palermo# 2:1 (Ra-

jak, Te{evi} - Milovi}), "Globus#

- FK Drina 4:1 (Banovi} 3, Iveti}

- Mutlak), "Vizion# - "Jugent# 5:6

(1:1) (Uji} - Milojevi}). ¥ S. V.

SELEKTORSKI TIM SELEKCIJE BAWE LUKE U MALOM FUDBALU OBJAVIO SPISAK

Popularni "Kime", nekada{wi

odli~ni golgeter Borca bi}e jedan oduzdanica za me~ protiv Partizana

Drndarevi}, Spasojevi}, Vuk{a: Otkrili adute (Snimio R. [IBAREVI])

FUDBALSKI SAVEZI u subotu }e se u sklopu

turnira u malom fudbalu "Bo-

rik 2005# odigrati jedan re-

vijalni susret. U wemu }e se

sastati selekcija FS Republi-

ke Srpske sa Udru`ewem fud-

balskih sudija i instruktora

grada Bawe Luke.

Izme|u ostalih za selek-

ciju FS RS nastupi}e pred-

sjednik Milan Jeli}, potpred-

sjednik Slobodan Te{i}, ge-

neralni sekretar Rodoqub

Petkovi} i drugi.

MARJANOVI] PREDVODI VETERANE

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

srijeda, 5. januar 2005. SPORT 3

BAWA LUKA - Kategoriza-

cija sportova u Srpskoj, koju je

izradila grupa stru~waka pri Re-

publi~kom sekretarijatu za

sport i omladinu, a prihvatila

Vlada, Narodna skup{tina te no-

voosnovani Stru~ni savjet iza-

zvala je burne reakcije kod neko-

liko granskih saveza. Podsjeti-

mo 28 sportova podijeqeno je u

~etiri grupe, koje su formirane

prema odre|enim kriterijumima.

Me|utim, mnogi smatraju da se

oni nisu po{tovali kada su ra|e-

ne kategorije. Jedna od organi-

zacija koja svoj sport ̀ eli da vi-

di u prvoj, a nalazi se u drugoj

grupi, jeste Karate savez Srpske.

- Nismo zadovoqni kategori-

zacijom i bori}emo se za promje-

ne. Mi smo ve} ranije reagovali,

slali primjedbe, ali ih niko ni-

je uva`avao. Ne}emo odustati od

svojih namjera, jer na{ sport is-

puwava osnovne uslove da se na-

|e u prvoj grupi, a to su masovnost

i kvalitet - ka`e generalni se-

kretar Karate saveza Srpske Ne-

venka Leki}.

Sli~nog mi{qewa su i u Bok-

serskom savezu, ~iji se sport, ta-

ko|e, na{ao u drugoj grupi.

- Boks kao olimpijski sport

svuda u svijetu nalazi se zajedno

sa fudbalom, rukometom, ko{ar-

kom... A, kod nas jedan od najtro-

fejnijh sportova svrstan je u ni-

`u grupu. Ne prihvatamo ovu ka-

tegorizaciju i za promjene smo

se borili jo{ ranije, kada se o

woj po~elo govoriti. U Republi~-

kom sekretarijatu su nam govo-

rili da je to samo po~etak i da }e

biti promjena, ali izgleda da je

po~etak ostao i kraj - naglasio je

generalni sekretar Bokserskog

saveza Mirko Joki}.

Nezadovoqni svojim statu-

som u tre}oj grupi su i kugla{i.

- Zar medaqe i rezultati ni-

su dovoqni da se po tome pravi

kategorizacija. Kuglawe je i u

biv{oj, ali sada{woj dr`avi bi-

lo jedan od trofejnih sportova,

danas u Srpskoj kugla{ je najbo-

qi sportista godine, donosimo

medaqe sa raznih takmi~ewa, ali

to se ne cijeni kako bi trebalo

- nezadovoqan je selektor repre-

zentacije Srpske Du{an Kudra.

Me|utim, u Republi~kom se-

kretarijatu za sport i omladinu

isti~u da je postoje}a kategori-

zacija trenutno realno stawe, a

{to je potvrdio i Stru~ni savjet

za sport, koji je jednoglasno pri-

hvatio ovakvu podjelu.

- U novoformiranom tijelu

nalaze se sami sportski stru~-

waci i ako su oni poslije Vlade

i Narodne skup{tine prihvati-

li ponu|enu kategorizaciju, ne

vidim razloga za{to bi ona bi-

la nerealna. Savezi imaju prava

da reaguju, iznose svoje primjed-

be i one }e biti razmatrane, ali

zato moraju imati dokaze i ispu-

wavati postavqene kriterijume.

Ja prihvatam prigovore i po{tu-

jem ih. Nagla{avam, usvojena ka-

tegorizacija nije nepromjewiva,

jer je u Pravilniku ~lanom 12.

predvi|eno da se ona mo`e dopu-

wavati i mijewati, ali za to tre-

ba posti}i uslove - kategori~an

je bio direktor Republi~kog se-

kretarijata za sport i omladinu

Neboj{a [vraka.

Kategorizacija sportova iz-

vr{ena je na osnovu devet krite-

rijuma. Oni od kojih sve po~iwe

su: dru{tveni zna~aj, tradicija

u svijetu, nacionalna tradicija

te medijska zastupqenost i popu-

larnost sportova. Tako|e, jedan

od bitnih segmenata jeste finan-

sijska samostalnost sporta kod

nas i u svijetu te wegova atrak-

tivnost, kao i uticaj na rekla-

mirawe firmi i sponzorisawe.

Bitan faktor je i uticaj sporta

na u~esnike, {to se najvi{e od-

nosi na rast i razvoj djece i omla-

dine. Kategorizacija je izvr{e-

na i po pristupa~nosti sporta

kao wegovom uticaju na kvalitet

`ivota.

Prema ~lanu 12. Pravilnika

o kategorizaciji wegove izmje-

ne i dopune, u smislu pove}awa

sportova u pojedinim grupama,

vr{i}e se na prijedlog Stru~-

nog savjeta ili granskog saveza.

To je mogu}e samo u slu~aju ako

su sredstva za tu namjenu plani-

rana u Programu razvoja sporta

Republike Srpske.

¥ M. ILI]

U SAVEZIMA NEZADOVOQNI KATEGORIZACIJOM SPORTA U SRPSKOJ

MNOGI @ELE KORAK VI[EIako je kategorizacija sportova pro{la kroz skup{tinskuproceduru, a usvojio ga je i Stru~ni savjet, pojedinegranske organizacije smatraju da su o{te}ene

FK GLASINAC

Ni{ta odSkup{tine

SOKOLAC - O~ekivana sjed-

nica Skup{tine Fudbalskog klu-

ba Glasinac nije odr`ana. Ona se

ranije redovno odr`avala u decem-

bru, kada se obiqe`avala i klup-

ska krsna slava Sveti Nikola. Ta-

ko je bilo sve do pro{le godine,

kada je sve to izostalo. Moglo se

pretpostaviti da }e ispadawe iz

Zajedni~ke lige BiH produbiti

krizu, ali ne i da }e do}i do goto-

vo potpune paralize u radu orga-

na kluba.

Ovih dana spomiwe se da bi

moglo do}i do promjene na ~elu

stru~nog {taba. Pri~a se da }e

Iliju Pauni}a zamijeniti Milo{

\urkovi}, ali za sada su to sve na-

ga|awa.

- Po tom planu jo{ ni{ta ni-

je odlu~eno. Predsjedni{tvo bi

trebalo {to prije da odr`i sjed-

nicu i da donese odgovaraju}e od-

luke. Ne samo o tome ko }e biti na

~elu stru~nog {taba, nego i po dru-

gim ostalim pitawima - rekao je

direktor Fudbalskog kluba Gla-

sinac Predrag Bartula.

Sli~an odgovor dobili smo i

od generalnog sekretara prvoliga-

{a sa "Bare# Bore Pauni}a. Sve

to kazuje da je besparica dovela u

pitawe rad mnogih klubova, pa ta-

ko i nekada{weg ~lana Zajedni~-

ke lige BiH iz Sokoca. Uprava bi,

ipak, morala da na|e izlaz iz ove

situacije. To sigurno ne}e biti

lako, ali ukoliko bi se desilo da

se Glasinac na kraju ove sezone po-

novo preseli u ni`i rang, tek ta-

da bi bilo te{ko povratiti izgu-

bqeni ugled i pozicije kluba.

¥ B. G.

PODR[KAFudbal je jedan od sporto-

va koji je svoje mjesto na{ao u

prvoj grupi, pa zbog toga pred-

stavnici ovog saveza nemaju raz-

loga za nezadovoqstvo. Oni da-

ju punu podr{ku ura|enoj kate-

gorizaciji.

- Mislim da je ovo trenut-

no realna podjela, iako uvijek

postoje odre|ene nedoumice i

wih je nemogu}e otkloniti. Te-

{ko je 28 sportova razvrstati

na idealan na~in tako da svi

budu zadovoqni. Pozdravqam

ovo {to je ura|eno i mislim da

je najva`nije da se kona~no po-

~elo sa ovakvim aktivnostima

- istakao je generalni sekretar

Fudbalskog saveza Srpske Ro-

doqub Petkovi}.

KIK-BOKSU posqedwe vrijeme veoma popularan sport na na{im prosto-

rima je sigurno kik-boks. On je svrstan u tre}u grupu pa zbog to-

ga ni ~lanovi Kik-boks saveza nisu ostali ravnodu{ni.

- Upoznat sam sa kriterijumima i mislim da oni nisu po{to-

vani kada je ra|ena kategorizacija. Ovaj sport je veoma popula-

ran, kako u svijetu tako i kod nas, {to je jedan od uslova za po-

djelu. Ali, izgleda da to nije uticalo. Ne vrije|am nikoga, ali

zaista ne mogu da prihvatim ~iwenicu da smo svrstani u grupu sa

sportovima mnogo mawe popularnijim od nas i slabijim rezul-

tatima - rekao je v. d. generalnog sekretara Kik-boks saveza Srp-

ske Sini{a Pepi}.

BAWA LUKA - Kuglana

"Borik# u nedjequ 9. januara

bi}e popri{te bitke za Kup

Republike Srpske. ^etiri ti-

ma, Knin Gagitrans, Lakta{i

Astra SB, Kozara i Borac No-

va Bawalu~ka banka, imaju isti

ciq, ali pehar je samo jedan.

- Sve }emo u~initi da ve} na

po~etku godine osvojimo jedan

trofej - ka`e trener i kugla{

Knin Gagitransa Boris Novako-

vi}. U finalu se sastaju tri

kluba koja su obiqe`ila jesen

u Zajedni~koj ligi BiH, {to

zna~i da }e nedjeqa biti istin-

ski praznik kuglawa. Naravno,

ne treba potcijeniti ni Lakta-

{e, jer i oni imaju ekipu koja

mo`e da iznenadi. Prema wego-

vim rije~ima, favorita na za-

vr{nom turniru nema:

- Svi imamo podjednake {an-

se za trijumf, a ja se nadam da

}e Knin Gagitrans na kraju sla-

viti. Moji kugla{i su maksi-

malno motivisani i vjerujem da

}emo pru`iti dobru partiju.

Jesewi prvaci Republike

Srpske, Lakta{i Astra SB, su

sjajnim igrama kroz kvalifi-

kacije stigli do zavr{nice Ku-

pa i pokazali da ne}e biti "to-

povska# hrana za favorite.

- Mnogi smatraju da smo aut-

sajderi, ali mislim da i mi

imamo pravo da se nadamo peha-

ru. Mo`da su Knin, Borac i Ko-

zara u blagoj prednosti, ali to

ne zna~i da }emo u nedjequ na

stazu iza}i sa "bijelom zasta-

vom# - isti~e kapiten Lakta-

{a Astra SB, Darko Radano-

vi}.

On smatra da }e o kona~nom

pobjedniku odlu~ivati mnogi

faktori.

- Ko bude imao vi{e kon-

centracije, motiva, a pravio

mawe gre{aka, mo`e se nadati

uspjehu. Ovo su me~evi u koji-

ma se ne mo`e unaprijed prog-

nozirati ishod i zato smatram

da }e qubiteqi kuglawa u Ba-

woj Luci imati {ta da vide -

naglasio je Radanovi}.

¥ D. Pr.

FINALNI TURNIR KUGLA[KOG KUPA SRPSKE

Novakovi} ma{ta o trofeju

BAWALU^KA PIVARA

Odsutan samo Perin

BAWA LUKA - Poslije ne-

koliko dana odmora zbog novogo-

di{wih praznika sa radom su

krenuli i ko{arka{i Bawalu~-

ke pivare.

- Prvom okupqawu svi su se

odazvali, osim Jovana Perina,

koji je operisao prepone i jo{

uvijek se oporavqa. Postoope-

rativni tok proti~e u redu i

o~ekujemo da se veoma brzo vra-

ti u ekipu - istakao je {ef

stru~nog {taba Bawalu~ke piva-

re Drago Karali}.

Do nastavka prvenstva 29. ja-

nuara "pivari# }e svakodnevno

trenirati sa `eqom da se {to

spremnije upuste u bitku za jed-

no od prva ~etiri mjesta, koje

vodi u Ligu za prvaka.

- Jedini slobodni dani bi}e

za Bo`i} i Srpsku novu godinu.

Planirali smo da odigramo i

dva-tri kontrolna me~a i to u

periodu izme|u 20. i 25. januara.

Me|utim, jo{ nismo precizira-

li ko }e nam biti rivali - dodao

je kormilar Bawolu~ana.

Poslije osam odigranih ko-

la SKK Bawalu~ka pivara je ~e-

tvrta sa 13 bodova, sa pet pobje-

da i tri poraza.

- Nagla{avali smo i prije

po~etka prvenstva da nam je pr-

venstveni ciq da ove godine ui-

gramo ovu mladu ekipu, te da se

borimo za jedno od prva ~etiri

mjesta koje vodi u Ligu za prva-

ka. Mislim da smo na dobrom pu-

tu i da }emo uz ne{to lak{i ras-

pored u nastavku prvenstva us-

pjeti biti me|u ~etiri prvopla-

sirana sastava - rekao je na kra-

ju Karali}.

¥ D. P.

BAWA LUKA - Danas, u

sklopu proslave Dana Republike,

9. januara, predsjednik Srpske

Dragan ̂ avi} primi}e deset naj-

boqih sportista koji su progla-

{eni u tradicionalnom Izboru

"Glasa Srpske#. Zajedno sa wima

na}i }e se i 11 perspektivnih

takmi~ara koji su tako|e nagra-

|eni za rezultate ostvarene pro-

{le godine, kao i nekoliko

sportskih radnika. Svi oni zajed-

no obiqe`ili su sportski `i-

vot Republike Srpske u prote-

klih 12 mjeseci. Time se nastavqa

i tradicija nagra|ivawa najbo-

qih svake godine povodom obi-

qe`avawa Dana Republike "Sve-

tog Stefana#.

Prijem je zakazan za 14 ~aso-

va u Banskom dvoru.

¥ T. P. X.

PRIJEM U BANSKOM DVORU

Sportisti kod predsjednika

BAWA LUKA - Smu~ari Bawe

Luke marqivo se pripremaju za start

takmi~arske sezone. Oni }e 8. janua-

ra otputovati na Vla{i}, gdje }e oba-

viti sedmodnevne pripreme, kako bi

bili {to spremniji za predstoje}a

isku{ewa.

- Ve} tradicionalno svake godi-

ne odlazimo na Vla{i}, gdje imamo od-

li~ne uslove za rad i pripreme. Ta-

mo }emo boraviti sedam dana. Ciq

nam je sticawe kondicije i fizi~ke

pripremqenosti, kako bismo {to

spremnije odoqeli svim isku{ewima

koja nas o~ekuju u novoj sezoni - re-

kao je predsjednik Smu~arskog kluba

Bawa Luka Miro Ba{tinac.

Takmi~arska sezona po~iwe u fe-

bruaru, a prvo ovogodi{we isku{e-

we Bawolu~ane o~ekuje 5. i 6. na Vla-

{i}u.

- Prvo takmi~ewe na kojem }emo

nastupiti je "Kup Vla{i}a#, gdje }e

se takmi~iti smu~ari iz Republike

Srpke i BiH. Zatim nas o~ekuje is-

pit na Kupresu pod nazivom "Kup

Stri`#, koje je na programu 12. i 13.

februara. Ista smotra odr`a}e se i

19. i 20. februara. Krajem februara

na{i takmi~ari }e u~estvovati na

"Kupu Blidiwe#, ~iji je doma}in ̂ vr-

snica - rekao je trener Smu~arskog

kluba Bawa Luka Mla|en Banovi}.

Prvi martovski ispit je prven-

stvo BiH, koje }e se odr`ati na Bje-

la{nici.

- [ampionat BiH odr`a}e se 5.

i 6. marta na Bjela{nici i bi}e to

veliko isku{ewe za na{e takmi~are.

Nastupi}e najboqi smu~ari iz Srp-

ske i BiH. Pro{le godine osvojilo

smo 13. mjesto, ali ove sezone na{e am-

bicije su mnoge ve}e. Ciq nam je da

se na|emo me|u prvih deset ekipa. Na-

stupi}emo jo{ na Otvorenom prven-

stvu Republike Srpske, ~iji je doma-

}in Jahorina - istakao je Banovi}.

Smu~arski klub Bawa Luka bro-

ji vi{e od 90 ~lanova, a najvi{e je

onih najmla|ih.

- Na{a takmi~arska grupa broji

28 ~lanova, a istakao bih da je pro-

{le godine bilo samo trinaest. Na-

pravili smo veliki pomak i u orga-

nizaciji i masovnosti. Nedavno smo

i dobili nove klupske prostorije - do-

dao je na kraju Miro Ba{tinac.

¥ J. ^ANAK

SMU^ARI BAWE LUKE PRIPREMAJU SE ZA START SEZONE

Mla|en Banovi}: Po~i-wu takmi~ewa

(Snimio R. [IBAREVI])

PREMIJERA NA VLA[I]UPREMIJERA NA VLA[I]UPREMIJERA NA VLA[I]UPREMIJERA NA VLA[I]UPREMIJERA NA VLA[I]UPREMIJERA NA VLA[I]UPREMIJERA NA VLA[I]UPREMIJERA NA VLA[I]UPREMIJERA NA VLA[I]UPrva smotra na kojoj }emo nastupiti je

"Kup Vla{i}a",

gdje }emo se takmi~iti sa smu~arima iz cijele BiH,ka`e Mla|en Banovi} [KOLA

Smu~arski klub Bawa Luka

misli na svoju budu}nost, jer ve}

nekoliko godina uspje{no orga-

nizuju i {kolu smu~awa.

- Pored kluba, imamo {kolu

smu~awa, ski-servis, kao i iz-

najmqivawe ski-opreme. Radujem

se jer je svakim danom sve vi{e

najmla|ih qubiteqa bijelih sta-

za. To je i najboqi dokaz da Ba-

wolu~ani vole ovaj sport - rekao

je Ba{tinac.

BAWA LUKA - Finalna utakmica ko{arka-

{kog Kupa Republike Srpske izme|u Igokee i

Radnika bi}e odigrana u Aleksandrovcu 9. janu-

ara. Me~ za trofej najmasovnijeg takmi~ewa po-

~e}e u 17 ~asova uz direktan televizijski pre-

nos.

Finale Kupa Srpske za ko{arka{ice, gdje }e

se sastati dva bawolu~ka kluba Mladost i Mla-

di Kraji{nik, igra}e se dan ranije, 8. januara.

Susret u "Obili}evu# po~e}e u 18 ~asova.

Podsjetimo, pehar pobjednika u `enskoj kon-

kurenciji brani}e ekipa "malenih#, dok je pro-

{logodi{wi osvaja~ Kupa kod ko{arka{a, Leo-

tar, ranije eliminisan iz takmi~ewa.

¥ M. I.

KO[ARKA[KI KUP REPUBLIKE SRPSKE

Dame u "Obili}evu"

SPORT U KATRIKATURI

PREMIJERA NA VLA[I]U

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Dimitrijevi}sve bli`eModri~i

FUDBAL

Vasiqevi}trener

Napretka

SMU^AWE

Vla{i} otvara sezonu

Strana 3.Strana 2.Strana 2.

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA Nik{a

Dimitrijevi}Miro

Ba{tinac

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

BSK "CRNI \OR\E"

Zoran Vasiqevi}

LONDON - Fudbaleri Li-

verpula su potvrdili da se nala-

ze u odli~noj formi, savladav-

{i na gostovawu ekipu Norvi~a

sa 2:1. U periodu od 58. do 63. mi-

nuta, izabranici Rafaela Beni-

teza su postigli dva gola i tako

rije{ili pitawe pobjednika.

Xarvis je dvije minute prije kra-

ja samo ubla`io poraz.

Blekburn je osvojio zna~ajna

tri boda kojima se znatno udaqio

od opasne zone, po{to je na svom

terenu bio boqi od ^arltona sa

1:0. Strijelac jedinog gola bio

je Emerton, a gostima iz Londo-

na je ovo prvi poraz na strani po-

slije ~etiri susreta.

Kristal Palas je lak{e nego

{to se o~ekivalo savladao As-

ton Vilu i, tako|e, pobje-

gao sa dna tabele.

Gosti iz Birmingema

su prikazali jednu od naj-

slabijih partija ove sezo-

ne i rezultatska kriza je

poprimila ozbiqnije raz-

mjere.

Wukasl je jo{ jednom

razo~arao. Popularne

"svrake# nisu uspjele savla-

dati posqedweplasirani

sastav Premijer{ipa,

Vest Bromvi~ Albion,

odigrav{i bez golova.

Ovakav rezultat

jo{ vi{e je uda-

qio mena-

x e r a

Grejema Sunesa od ostanka na klu-

pi Wukasla i sada mu, vjerovatno

vi{e nego ikad, prijeti otkaz.

Rezultati: Norvi~ - Liver-

pul 1:2 (Xarvis

88 - Luis

G a r s i j a

58, Rise

64), Bl-

ekburn

- ^arl-

ton 1:0

(Emerton 41),

Kristal Palas -

Aston Vila 2:0

(Xonson 33, 65 pe-

nal), Vest

Bromvi~ Al-

bion - Wu-

kasl 0:0. ¥

SAN FRANCISKO -

@arko ̂ abarkapa novi je ~lan

Golden Stejt Voriorsa. Feniks

Sansi trejdovali su 17. pika sa

drafta 2003. godine u zamjenu

za dva budu}a pika druge runde,

a umjesto wega aktivirali su

centra Xejka Voskula, koji je

zbog operacije slijepog crije-

va 10. decembra propustio 11

me~eva.

¹ ¹ ¹

BIRMINGEM - Vezni

igra~ Birmingema i kapiten

reprezentacije Velsa Robi Se-

vix, zatra`io je raskid ugovo-

ra sa sada{wim klubom. On je

zatra`io da ga klub stavi na

transfer listu po{to je odbi-

jena ponuda Blekburna koju je

on na~elno prihvatio. Pret-

postavqa se kako }e Birmingem

tra`iti minimalno tri mili-

ona funti.

¹ ¹ ¹

DOHA - Najboqi teniser

svijeta, Ro`e Federer, kona~-

no je odabrao novog trenera.

Toni Ro{e pomo}i }e [vajcar-

cu u pohodu na nove trijumfe.

Federer je bio bez trenera od

decembra 2003. godine kada se

rastao sa [ve|aninom Pete-

rom Lundgrenom, a s Ro{eom

se dogovorio za povremenu sa-

radwu. Australijanac je u ka-

rijeri, izme|u ostalih, treni-

rao Ivana Lendla i Patrika

Raftera.

¹ ¹ ¹

MADRAS - Janko Tipsare-

vi} je eliminisan u prvom ko-

lu turnira "^enej open# koji se

igra u Indiji. Francuz Pol

Anri Matje pobijedio je teni-

sera iz Srbije i Crne Gore sa

2:0 (6:3, 6:4). Turnir se igra za

nagradni fond od 380.000 do-

lara.

¹ ¹ ¹

DOWECK - Dosada{wi

standardni golman Crvene zve-

zde Vladimir Di{qenkovi}

prema informacijama iz Ukra-

jine, potpisao je predugovor sa

Metalurgom iz Dowecka. Dru-

gi po snazi tim iz regiona Don-

basa trenira Slavoqub Mu-

slin, dok je trener golmana

Aleksandar Stojanovi}. Ovaj

tandem je direktno uticao na

razvoj Di{qenkovi}a koji je

pod wihovim vo|stvom postao

prvi golman Crvene zvezde .¥

OUKLAND - Teniserka iz

Srbije i Crne Gore Jelena Jan-

kovi} pobijedila je Klodin [ol

iz Luksemburga sa 2:0, po setovi-

ma 7:5, 6:2, u prvom kolu turnira

ASB Klasik, koji se igra u Ou-

klandu na Novom Zelandu za na-

gradni fond od 140.000 dolara.

Jankovi}, koja je i drugi no-

silac turnira, tako je trijumfom

po~ela novu sezonu, a u sqede}oj

rundi sasta}e se sa 76. igra~i-

com svijeta Nurijom Qagosterom

Vivas iz [panije.

Vivas je u prvom kolu savla-

dala jo{ jednu Luksembur`anku

Anu Kremer, tako|e, sa 2:0 (6:3;

6:3). ¥

USPJE[AN START JELENE JANKOVI]

Prvo, pa pobjedaM I L A -

NO - Kapiten

milanskog In-

tera Havijer

Zaneti ̀ elio bi

nagovoriti svog sunarodnika

Valtera Samjuela da se na qeto

iz Real Madrida preseli u In-

ter.

- Samjuelu mogu poru~iti da

je Inter veliki klub te da bi mu

ovdje bilo jako dobro. On je, po

meni, jedan od najboqih odbram-

benih igra~a na svijetu - rekao je

Zaneti.

Argentinski reprezentati-

vac, koji je pro{log qeta do{ao

u Real Madrid, prolazi kroz te-

{ko razdobqe u klubu te je na zu-

bu navija~a.

Me|utim, Zaneti smatra da

bi, bez obzira na lo{u sezonu u

[paniji, Samjuel bio veliko po-

ja~awe za milanske "crno-pla-

ve#.

- Iako je lo{e startovao u

Madridu, ja ga i daqe smatram

jednim od najboqih defanziva-

ca. On je svjetska klasa - rije~i

su Zanetija.

Iako bi ga wegov reprezen-

tativni kolega volio vidjeti u

Interu, Samjuel je odlu~io da

bez obzira na lo{u sezonu osta-

ne u Madridu i doka`e kvali-

tet. ¥

ZANETI HVALI KOLEGU IZ REPREZENTACIJE

Samjuel svjetska klasa

BEOGRAD - Fudbaleri Crve-

ne zvezde po~eli su pripreme za

drugi dio sezone. Na prvoj pro-

zivci se pojavilo tridesetak igra-

~a, ali je trener Ratko Dostani}

istakao da }e se do puta na Kipar

smawiti broj fudbalera koji }e

konkurisati za mjesto u timu. Do

odlaska }e definitivno biti po-

znata sudbina igra~a kojima na

qeto isti~u ugovori.

- Do 12. januara, kada odlazi-

mo na Kipar, bi}e poznat status

svih igra~a. Vjerujem da }emo na

pripreme otputovati sa 23 ili

24 fudbalera {to je u ovom tre-

nutku optimum. Ciqevi su nam

isti, a to su odbrana titule i Ku-

pa, a zatim plasman u Ligu {am-

piona. O poja~awima }emo razgo-

varati naknadno i do qeta }e sve

biti poznato - rekao je Dosta-

ni}.

Strateg "crveno-bijelih# je

dodao da }e na Kipru akcenat bi-

ti na fizi~koj pripremi igra-

~a, ali da postoji mogu}nost za

odigravawe prijateqskog me~a

sa rumunskom Steauom, kao i jo{

nekim slabijim rivalom. ¥

CRVENA ZVEZDA PO^ELA SA PRIPREMAMA

Zalet ka Ligi {ampiona

Od 58. do 63. minuta izabraniciRafaela Beniteza su postigli dvagola i tako rije{ili pitawepobjednika

1. ^elzi 21 16 4 1 41:8 52

2. Arsenal 21 14 5 2 51:23 47

3. Man~ester J. 21 12 7 2 33:13 43

4. Everton 21 12 4 5 25:22 40

5. Liverpul 22 11 4 7 36:22 37

6. Midlzbro 21 10 5 6 34:26 35

7. Totenhem 21 9 5 7 29:21 32

8. ^arlton 22 9 4 9 24:32 31

9. Aston Vila 22 7 7 8 23:26 28

10. Man~ester S.21 7 6 8 26:22 27

11. Portsmut 21 7 6 8 25:28 27

12. Birmingem 21 6 8 7 24:23 26

13. Wukasl 21 6 7 8 33:39 25

14. Bolton 21 6 6 9 27:30 24

15. Fulam 21 6 3 13 25:35 21

16. Blekburn 22 4 10 8 20:33 19

17. K. Palas 22 4 6 12 23:34 18

18. Norvi~ 22 2 10 10 19:39 16

19. Sautempton 21 2 8 11 19:34 14

20. VBA 21 1 9 11 17:43 12

Xon ArneRise: Po-tvrdilidobruformu

WUJORK - Poslije 14 "veza-

nih# pobjeda, [ekil O'Nil i Ma-

jami su zaustavqeni. Za to su se po-

brinuli Sijetl Supersoniksi, ko-

ji su predvo|eni tandemom Alen -

Luis slavili na Floridi sa 98:96.

Serija uspjeha "vreline# koja je

po~ela 4. decembra pro{le godine

prekinuta je u samoj zavr{nici su-

sreta kada je 1,6 sekundi prije kra-

ja Radmanovi} pogodio dva slobod-

na bacawa, a u preostalom vreme-

nu Xons pogodio samo jedno baca-

we, {to nije bilo dovoqno za sla-

vqe.

U trijumfu Detroita nad ^i-

kagom Darko Mili~i} nije dobio

{ansu od Lerija Brauna, dok se

@arko ̂ abarkapa jo{ nije pridru-

`io svom novom timu, Golden Stej-

tu, koji je pora`en od Filadelfi-

je, koju je predvodio Alen Ajverson.

Rezultati: Boston - Wu Orle-

ans 108:90 (Dejvis 23 - B. Dejvis 18),

Toronto - Orlando 105:94 (Bo{ 25,

12 sk - Frensis 19, 10 as), [arlot

- Klivlend 83:94 (Ra{ 19 - Xejms 26,

Pavlovi} 1 uk), Majami - Sijetl

96:98 (Vejd 28 - Alen 35, Radmano-

vi} 12, 6 sk), Memfis - Juta 92:82

(Gasol 25, 10 sk - Buzer 20, 15 sk),

^ikago - Detroit 80:87 (Gordon 27

- Hemilton 28, Mili~i} nije

igrao), Denver - LA Klipers 98:102

(Entoni 21 - Mageti 33, 11 sk, Re-

bra~a 6, 1 sk, 1 bl, 1 as), Golden

Stejt - Filadelfija 104:112 (Mar-

fi 29, 14 sk - Ajverson 29). ¥

Ra{ard Luis: Trijumf na Floridi

U NBA LIGI ODIGRANOOSAM SUSRETA

U NBA LIGI ODIGRANOOSAM SUSRETA

U NBA LIGI ODIGRANOOSAM SUSRETA

U NBA LIGI ODIGRANOOSAM SUSRETA

U NBA LIGI ODIGRANOOSAM SUSRETA

U NBA LIGI ODIGRANOOSAM SUSRETA

U NBA LIGI ODIGRANOOSAM SUSRETA

U NBA LIGI ODIGRANOOSAM SUSRETA

U NBA LIGI ODIGRANOOSAM SUSRETA

Majami zaustavqen

NION - Zvijezda Arsenala i

francuske reprezentacije Tije-

ri Anri bi}e jedan od FIFA am-

basadora u borbi protiv rasizma,

saop{tio je predsjednik Svjetske

ku}e fudbala Sep Blater.

On je rekao da je odu{evqen

{to je Anri sa zadovoqstvom pri-

hvatio ulogu u borbi protiv ra-

sizma.

- Drago mi je da }e Anri biti

u ovoj ulozi. Na drugoj strani `ao

mi je {to se rasizam vratio na fud-

balske stadione - rekao je Blater

koji }e 2007. godine juriti tre}i

mandat prvog ~ovjeka FIFA. ¥

FRANCUZ AMBASADOR FIFA

Anri protiv rasizma

MADRID - Repre-

zentativac Brazila i

madridskog Reala, Ro-

berto Karlos pozdravio

je dovo|ewe Vanderleja

Luksemburgoa u "kra-

qevski# klubom, jer vje-

ruje da }e se wegovim do-

laskom promijeniti

mnoge stvari u timu.

Brazilac nije skrivao

odu{evqewe {to }e po-

novo sara|ivati sa kon-

troverznim stru~wa-

kom.

- Znam ga ve} 12 go-

dina. Igrao sam u Pal-

meirasu kada je on bio

trener, a bio mi je i se-

lektor u reprezentaci-

ji Brazila. Luksembur-

go ima svoj stil, a po-

sebno tra`i da ekipa

u`iva dok igra fudbal.

On je ro|eni pobjednik

i siguran sam da }e nas

pretvoriti u {ampione.

U Brazilu svi trenira-

ju dva puta dnevno, pa ne

vidim razlog za{to ne

bi i mi. Poslije trenin-

ga ujutro i popodne tim

napreduje fizi~ki i

takti~ki - rekao je Ro-

berto Karlos.

Lijevi bek hvalio je

klupski potez, kojim je

dovo|ewe novog trene-

ra proteklo u potpunoj

ti{ini, ~ime je izbjeg-

nut uobi~ajen veliki pu-

blicitet.

- Svi su mislili da

ne}e do}i do promjene

trenera i kona~no se u

klubu dogodilo ne{to o

~emu niko nije ni{ta

znao. Uprava je to sjajno

napravila. Luksembur-

go je sa klubom potpi-

sao ugovor na godinu i

po, ali sam siguran da

}e ostati barem tri, ~e-

tiri godine i da }e u

tom periodu Real Ma-

drid ponovo igrati od-

li~an fudbal. Ubije|en

sam da }e ga i navija~i

voqeti - dodao je Rober-

to Karlos.

Roberto Karlos je

navodno zatra`io odla-

zak iz kluba po{to ga je

Remon izostavio iz

utakmice protiv San-

tandera, ali je kasnije

to negirao. ¥

ROBERTO KARLOS ODU[EVQEN DOLASKOM NOVOG TRENERA

SA LUKSEMBURGOOM DO TITULE

Roberto Karlos:Vjeruje u zemqaka

On je ro|eni pobjednik i siguran samda }e nas pretvoriti u {ampione, ka`eRoberto Karlos

FUDBALERI LIVERPULA KAO GOSTI SAVLADALI NORVI^

ODLUKA ZA PET MINUTA

U NBA LIGI ODIGRANOOSAM SUSRETA