TAJNA GENIJALNIH UMOVA

5/13/2018 TAJNA GENIJALNIH UMOVA - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/tajna-genijalnih-umova 1/4

TAJNA GENIJALNIH UMOVAwww.zdravljeisreca.com



Kompozitor ovako opisuje trenutke kada mu stvaranje ide najbolje:

Sami ste toliko ushieni da gotovo imate osjeaj da ne postojite: to sam iskusiove nebrojeno puta. ini mi se da mi ruka radi samostalno i da nemam nikakveveze s onim to se dogaa. Ja samo sjedim i posmatram, prepun

strahopotovanja i uenja. Note izviru same od sebe (25.MihalyCsikszentmihalyi: »Play and Intrinsic Rewards«, Journal of Humanistic Psychology 15, 3 Njegov opis fantastino je slian onome to opisuju stotine drugih mukaraca iena - sportskih penjaa, ahovskih prvaka, hirurga, koarkaa, projektanata,direktora, pa ak i slubenika zaduenih za voenje arhive - kada govore otrenucima u kojima su u nekoj omiljenoj djelatnosti nadmaili same sebe. Stanje kojeopisuju Mihalji Sikzintmihalji, psiholog na Univerziteta u ikagu , koji jetokom dva desetljea istraivanja nakupio takve opise postizanja vrhunskihrezultata, naziva plimom (26. Mihaly Csikszentmihalyi: F low: The Psychology of

Optimal Experience, 1. izd. (New York, Harper and Row, 1990.).). Sportisti to stanje poznaju pod nazivom »zona«. U njemu se posebni rezultati postiu bez napora,

publika i protivnici gube se u blaenom, neprekidnom apsorbovanju tog trenutka.Dijana Rof-Stajnrotter, koja je na Zimskim olimpijskim igrama 1994. osvojila zlatnumedalju u skijanju, nakon utrke je izjavila da se ne sjea nieg osim osjeaja potpune oputenosti: »Imala sam osjeaj da sam vodopad« (27. »Poput vodopada«: Newsweek (28. 02. 1994.)

Sposobnost ulaska u stanje plime zapravo je vrhunska sposobnost emocionalneinteligencije; plima je moda vrhunac stavljanja emocija u slubu postizanja uspjehai uenja. U stanju plime emocije nisu samo suzdrane i usmjerene, nego i pozitivne,ispunjene energijom i usklaene s neposrednom zadatkom. Biti obuzet nezadovoljstvimai depresijom ili uzrujanou ili anksioznou znai ostati uskraen za plimu.

Ipak, plima (ili blaa mikroplima ) iskustvo je koje se povremeno dogaa svakome,

naroito kada postie najbolje rezultate ili prevazilazi dotadanja ogranienja. Moda jenajbolji primjer za to ekstatino voenje ljubavi, stapanje dvaju bia u fluidno iharmonino jedno.Takvo je iskustvo velianstveno: zatitni znak plime jest osjeaj spontane radosti,ak i zanesenosti. Zbog toga to je tako ugodna, plima sama po sebi donosi i koristi. Rije je o stanju u kojem je ovjek posve zaokupljen onim to ini, pridajui nepodijeljenu panjut tom zadatku, svijesti stopljene s djelovanjem. tavie, previe razmiljanja oonome to se dogaa moe prekinuti struju - ve i sama pomisao »Ovo mi idedivno« moe prekinuti osjeaj plime. Panja postaje toliko koncentrisana da suljudi svjesni samo uskog pojasa percepcije povezanog s neposrednim zadatkom,gubei osjeaj za vrijeme i prostor. Na primjer, jedan se hirurg prisjeao teke

operacije za vrijeme koje je bio u stanju plime; kada je zavrio posao, na poduoperacione sale primijetio je neke ostatke graevinskog materijala te je upitaoto se dogodilo. Tada je s nevjericom saznao da je bio toliko usredotoen naoperaciju da uopte nije primijetio kako se sruio dio stropa. Plima je stanje samozaboravljanja, suprotno tmurnome mozganju i zabrinutosti:umjesto gubljenja u nervoznim preokupacijama, osobe u stanju plime toliko suzaokupljene neposrednom zadatkom da gube svaku svijest o sebi, ostavljajui postrani sitne brige svakodnevnog ivota - zdravlje, raune, ak i uspjehe. U tom



smislu trenuci doivljavanja plime lieni su ega. to je paradoksalno, osobe u stanju plime iskazuju sposobnost vrhunskog nadzora nad onim to ine, a reakcije su im besprijekorno prilagoene promjenljivim zadacima. I premda osobe u stanju plime postiu vrhunske rezultate, njih ne zanima i ne brine kako im ide, nerazmiljaju o uspjehu ili neuspjehu - njih tada motivie isti uitak samog tog ina.

Postoji nekoliko naina dostizanja stanja plime. Jedan od njih je namjernokoncentrisanje ukupne panje na neposredni zadatak; visok stupanjkoncentriranosti ini samu bit plime. ini se da na ulazu u ovu zonu postoji petlja za pruanje povratnih informacija: za smirivanje i postizanje dovoljnog stupnjakoncentracije za poetak zadatka potreban je znatan napor - za ovaj prvi korak potrebno je i poneto discipline. Ali kada se koncentracija jednom pone usmjeravatina eljeni cilj, dalje nastavlja vlastitom snagom, i pruajui rastereenje odemocionalnih uzbuenja i omoguavajui ostvarenje zadatka bez napora.Do ulaska u ovu zonu moe doi i kada ljudi pronau zadatak u kome su stvarnovjeti i kada se njim ponu baviti na nivou koji im blago optereuje sposobnost.Kako mi je to rekao Csikszentmihalyi: »ini se da se ljudi najbolje koncentriu kada

su pred njima zahtjevi vei od uobiajenih i kada su u stanju dati vie nego obino.Ako su zahtjevi premali, ljudima postaje dosadno. Ako moraju rijeiti previe toga, postaju nervozni. Do stanja plime dolazi u toj finoj zoni izmeu dosade i pritiska«(The New York Times (4. 03. 1986.).)Spontano zadovoljstvo, oaranost i stvaranje, koji dolaze s plimom inkompatibilni su semocionalnim ekstremima, u kojima plimni talasi iz limbikih sistema zahvataju preostali dio mozga. Kvalitet panje u stanju plime je oputen, no ipak vrlokoncentrisan. Rije je o koncentraciji koja se bitno razlikuje od napora koje ulaemokako bismo obraali panju kada smo umorni ili nam je dosadno, ili kada nam panju optereuju nametljivi osjeaji poput nervoze ili bijesa. Plima je stanje u kojem nema emocionalnog naboja, osim snanog,

visokomotivirajueg osjeaja blage ekstaze. ini se da je ta ekstaza sporedni proizvod usmjerene panje koja je preduslov stanja plime. tavie, klasinaliteratura s podruja kontemplativnih tradicija opisuje stanja obuzetosti koja sedoivljavaju kao blaenstvo: plimu koja nastaje iskljuivo uz poveanukoncentraciju.Kada posmatrate nekoga ko je u stanju plime , stiete dojam da je ono to jeteko zapravo lako; vrhunska izvoenja ine se prirodnima i obinima. Taj dojam paralelan je s onim to se odvija u mozgu, gdje se ponavlja slian paradoks:najizazovnije zadae obavljaju se uz minimalan utroak mentalne energije. Kodstanja plime mozak je u »hladnome« stanju, a uzbuenje i inhibiranost nervnih puteva prilagoeni su zahtjevu trenutka. Kada se ljudi bave aktivnostima koje bez

tekoa privlae i zadravaju njihovu panju, njihov se mozak »stiava« u smislusmanjivanja kortikalnog uzbuenja (Mozak u stanju plime: Jean Hamilton i dr.:»Intrinsic Enjoyment and Boredom Coping Scales: Validation with PersonalityEvoked Potential and Attention Measures«, Personality and Individual Differences 5 ,2 (1984.).). To je otkrie fantastino, jer plima ljudima omoguava da se prihvatenajzahtjevnijih zadataka na odreenome podruju, bilo da igraju protiv ahovskogvelemajstora ili rjeavaju sloen matematiki problem. Nekako bi se oekivalo datakvi zadaci trae vie kortikalne aktivnosti, a ne manje. Ali sutina stanja



plime upravo je u tome da ona predstavlja vrhunac umijea, kada su vjetine dobro uvjebane, anervni procesi najdjelotvorniji.Koncentracija uz napetost - panja koju dolazi od briga - izaziva pojaanukortikalnu aktivnost. Doivljaj plime i optimalni uspjeh podsjeaju naoazu kortikalne djelotvornosti sa minimumom potroene mentalne energije. Vjerovatno je to

sluaj kod usavrenih vjetina i kada su ljudi u mogunosti dostizanja plime: poto su savladani"potezi" za izvrenje zadatka- bilo fizikog kao to je planinaranje, ili mentalnog kao to jekompjutersko programiranje - mozak postaje efikasniji za vrijeme njegovog izvoenja. Dobrouvjebani potezi zahtijevaju bitno manje mentalnog napora od onih koji se tek ue, ilionih koji su jo uvijek preteki. Isto tako, kada mozak radi manje djelotvorno, zbogumora ili nervoze, kao to to biva na kraju dugog dana ispunjenog stresnimsituacijama, dolazi do zamagljenja preciznosti kortikalnog napora, pri emu seaktivira prevelik broj nepotrebnih podruja - to je neuralno stanje koje doivljavamokao visok stepen rastresenosti ( Kortikalna aktivacija i zamor: Ernest Hartmann,The F unctions of Sleep (New Haven, Yale University Press, ). Isto vrijedi i zadosadu. Meutim kada mozak radi na najdjelotvornijem nivou, kao kod stanja plime ,

postoje precizne relacije izmeu aktivnih podruja i zahtjeva koje pred ovjeka postavlja odreen zadatak. U ovom stanju ak i naporan rad moe se initiosvjeavajuim i okrepljujuim, a ne iscrpljujuim.

NASTAVAK TEKSTA OBJAVLJUJEMO SUTRA......................

Documents

TAJNA GENIJALNIH UMOVA