TALCOTT PARSONS

Zita Fašaić Musurliev

Hrvatski studiji

Sustavna sociologija

TALCOTT PARSONS

• 13. prosinca 1902.g u Coloradu, SAD – 8. svibnja 1979. u Munichu, Njemačka

• Započeo je studirati biologiju na Amherst sveučilištu planirajući medicinsku

karijeru

• Tek u višim godinama studija zainteresirao se za sociološke probleme

• Po povratku iz Europe, gdje je studirao društvene znanosti, Parsons postaje

asistent na Ekonomskom odjelu Harvardskog sveučilišta gdje upoznaje

Pitirima Sorokina

• Kasnije prelazi na novoorganizirani Odjel za sociologiju

• Izabran za predsjednika Američkog sociološkog društva

• Preveo je Marxovo djelo Protestantska etika i Duh kapitalizma na engleski jezik

• Najznamenitiji američki sociolog-teoretičar

• jedan od tvoraca moderne sociologije

• najznačajniji predstavnik modernog funkcionalizma

• Utjecaj na njega imali su Durkheim i Weber

HOBBES I PROBLEM PORETKA

• Sociolozi su sve bliže otkrivanju teorije dobrovoljnog djelovanja

• Thomas Hobbes

• Prirodno stanje- rat svih protiv sviju

• Uzajamna korist dovodi do izlaska iz prirodnog stanja i formiranja društvenih odnosa

• Moć je izvor podjele među ljudima

• Razlozi nestabilnosti poretka

• Za mnoge ova teorija je samo interpretacija Weberove teorije društvenog djelovanja

• Pri formuliranju teorije društvene akcije Parsons se oslanjao na

pretpostavku da ljudi teže onome što se od njih društveno očekuje, stoga su njihovi ciljevi identični s kulturnim obrascima

• Njegov sistem sadrži sljedeće faktore:

• 1. AKTER

• 2. CILJ

• 3. SITUACIJA

• 4. NORMATIVNA ORIJENTACIJA

• Četvrti element ima, po Parsonsu, i tri posebne karakteristike:1. Akcija se uvijek odvija u vremenu2. Orijentacija uvijek podrazumijeva mogućnost greške3. Referentni okvir je subjektivan

TEORIJA DRUŠTVENE AKCIJE

• S obzirom da se društveni sistem sastoji od međudjelovanja ljudskih jedinki, svaki je njegov član istodobno i onaj koji djeluje (jer ima ciljeve, ideje, stavove) i predmet orijentacije, samim time društveni sistem je integrativni podsistem djelovanja uopće.

• Društveni sistemi (lokalne zajednice, škole, poduzeća).

• Društvo da bi moglo funkcionirati mora zadovoljavati tri bitna preduvjeta:

• 1. Političku organiziranost tj. mora jamčiti odanost zajedništvu,

• 2. Mora imati relativno efikasan normativni poredak,

• 3. Posjedovati pravilan odnos naspram kulturnih, bioloških, psiholoških i društvenih okružja

SOCIOLOŠKI PRISTUP TEORIJI ORGANIZACIJA

• STRUKTURA MOĆI

• Predlaže da se moć shvati kao igra iz koje obje strane mogu izvući korist

• Uspoređuje moć s novcem- kao što novac ima vrijednost zbog opće suglasnosti da se koristi kao standardno sredstvo razmjene, tako moć postaje sredstvo za postizanje individualnih ili kolektivnih ciljeva

• Moć je izvedena izravno iz autoriteta, tj. opada ili raste ovisno o povjerenju prema vladarima

• Postoje dvije funkcije moći: POZITIVNA-usmjerena na postizanje pozitivnih ciljeva i NEGATIVNA-obrambena

• To je u skladu s njegovom analizom koja tvrdi da je na jednoj strani organizacija koja nameće svoje ciljeve, a na drugoj strani ljudi sa osobnim interesima

• Bitna karakteristika organizacije jest njezin VRIJEDNOSNI OBRAZAC, osiguravanjeEKONOMSKIH SREDSTAVA i uspostava ODANOSTI

• Kad pojedinac prihvati odnos koji nameće organizacija on prihvaća i odanost prema organizaciji.

• Zadaci organizacije :

• 1.Pribavljanje sredstava

• 2. Formiranje procedura

• 3. Stvaranje obrazaca

• Moć se može definirati kao sposobnost pojedinca da usmjeri sredstva u svrhu ostvarivanja cilja

• Uvjeti za razvoj moći;

• 1.institucionalizacija vrijednosnog

• 2. reguliranje procesa odlučivanja u organizaciji

• 3. jačanje podrške onih koji rade za organizaciju

• 4. raspolaganje materijalnim sredstvima

• DRUŠTVENO DJELOVANJE se sastoji od strukture i procesa pomoću kojih ljudska bića ostvaruju smislene namjere

• ovdje upotrebljavamo pojam djelovanje, a ne ponašanje jer nas ne zanimaju fizički događaji ponašanja nego

• njihovi OBRASCI

• njihovi strukturirani smisleni PROIZVODI

• MEHANIZMI i procesi koji upravljaju formiranjem obrazaca

FUNKCIONALNI IMPERATIVIAGIL SHEMA

• svaki društveni sistem mora zadovoljiti osnovne

potrebe kako bi opstao u promjenjivoj okolini

• četiri funkcionalna imperativa karakteristična svim

društvenim sistemima

• 1. prilagodba (ADAPTATION)

• 2. postizanje ciljeva (GOAL ATTAINMENT)

• 3. integracija (INTEGRATION)

• 4. održavanje obrazaca ponašanja (LATENT

PATTERN MAINTENANCE)

POJAM DRUŠTVATJ. PODSISTEMI DRUŠTVENE AKCIJE

KULTURNI

SUSTAV

SISTEM

LIČNOSTI

DRUŠTVENI

SUSTAV

BIHEVIORALNI

ORGANIZAM

• Sistemi su međusobno isprepleteni te

ovise jedan o drugom i zajedno tvore

strukturu društva

Održavanje obrazaca

ponašanja

integracija

prilagodba

Ostvarivanje

ciljeva

• ova podjela je primjena opće paradigme koju autor koristi u cijelom području djelovanja

• paradigma analizira svaki sistem djelovanja vezano uz četiri funkcionalne kategorije:

• 1.održavanje najviših vladajućih ili upravljačkih obrazaca – u sustavu djelovanja je za ovu funkciju specijaliziran kulturni sustav

• 2. održavanje unutrašnje povezanosti sustava – u sustavu djelovanja je za ovu funkciju specijaliziran društveni sustav

• 3. održavanje usmjerenosti sustava na postizanje ciljeva u odnosu na njegovo okruženje – u sustavu djelovanja je za ovu funkciju specijaliziran sustav pojedinca

• 4. održavanje usmjerenosti sustava na općenitiju prilagodbu općim uvjetima okruženja – npr. neakcijskog, fizičkog okruženja – u sustavu djelovanja je za ovu funkciju specijaliziran bihevioralni organizam

• Glavni funkcionalni problem po pitanju odnosa društvenog sistema i osobe jest održavanje dovoljne motivacije za sudjelovanje u oblicima djelovanja koje društvo cijeni.

• Društvo mora svojim članovima pružati dovoljno zadovoljstvo ili nagrade, ako želi njihovu neprekidnu suradnju da funkcioniralo kao sistem - SOCIJALIZACIJA

• Jedno od temeljnih načela organizacije živih sistema jest da su njihove strukture izdiferencirane

• Kao središnji funkcionalni zahtjev u međusobnim odnosima između nekog društva i nekog sistema kulture, Parsons postavlja instituciju legitimacije kao opravdanje normativnog poretka u datom društvu

• Treba napomenuti da svaka upotreba vlasti zahtijeva adekvatno opravdanje, stoga ne treba posebno naglašavati da se podrazumijeva da nečije pravo mora biti neminovno u skladu s institucionaliziranim poretkom

• društva su oblik socijalnog sistema sastavljena od različitih podsistema od kojih je svaki opet sačinjen od skupa institucija stvorenih za zadovoljenje određenog funkcionalnog imperativa

• iako je njegova teorija našla primjenu u mnogim područjima i brojne sljedbenike, jačali su glasovi kritike

DOB I SPOL U SOCIJALNOJ STRUKTURI

• u mnogim sistemima društva već rođenjem djeteta radi se segregacija prema spolu

• Djevojčice se uvode u kućanske poslove od najranije dobi

• Očevi ne sudjeluju u takvim poslovima, pa sinovi slijede njihov primjer

• Mladost je prožeta gubljenjem sigurnosti statusa i emocionalne vezanosti koja je dobivena u obitelji u kojoj je pojedinac odrastao

• Za vrijeme studiranja diferencijacija se prvenstveno pojavljuje po pitanju klasnog statusa i individualnih sposobnosti, a tek je u drugom planu diferencijacija prema spolu

• Razlikovanje prema spolu postaje vidljivo na postdiplomskom koji je direktno povezan s budućom profesijom

• Parsons smatra da je glavna dobna razlika između odraslih i omladine, tzv.omladinska neodgovornost

• Muškarac mora imati dobar, stabilan posao koji će mu uz zadovoljavajuće prihode osiguravati kako njegov, tako i ženin status u društvu

• U slučaju da se žena nađe na poziciji ravnopravnoj muškarcu neće se udavati ili će proći duboku izmjenu u obiteljskoj strukturi

• Ženin osnovni status je bio status domaćice

• Dolazi do promjene- pokušavaju uspostaviti svoju ravnopravnost kroz slobodu odijevanja i izražavanja te pokazivanjem interesa za profinjene stvari poput umjetnosti