TANKERI ZA PRIJEVOZ ULJA, KEMIKALIJA I UKAPLJENOG PLINA.pdf

1

TTEEHHNNOOLLOOGGIIJJAA PPRRIIJJEEVVOOZZAA TTEEKKUUĆĆIIHH TTEERREETTAA

SSKKRRIIPPTTAA ZZAA IINNTTEERRNNUU UUPPOOTTRREEBBUU

PPrriipprreemmiioo:: kkaapp..DDaarriijjoo LLoovvrriićć ddiippll..iinngg

2

SSAADDRRŽŽAAJJ

SATI

PODRUČJE

STR PREDAVANJA VJEŽBE

1. Uvod 4 1

1.1 O izobrazbi 7 1

1.2 Razvoj tankera 7 1

1.3 Vrste tereta 17 1 1

1.4 Osnovni pojmovi 18 1 1

1.5. Pravila i propisi 24 1

2. Svojstva tereta 33 1

2.1. Osnovna fizikalna svojstva 33 1 1

2.2. Kemijska svojstva tereta, kemijski elementi i grupe 35 1 1

2.3. Fizikalna svojstva ulja, kemikalija i ukapljenih plinova

39 1

3. Otrovnost i ostale opasnosti 46 1

3.1. Opće postavke i djelovanje otrovnih tvari 46 1

3.2. Opasnosti od požara 48 1 1

3.3. Opasnosti za zdravlje 49 1 1

3.4 Opasnosti za okolinu 50 1 1

3.5. Opasnosti od reaktivnosti 57 1

3.6. Opasnosti od korozije 59 1

4. Nadzor opasnosti 60 1

4.1. Obrasci o sigurnosti tereta 60 1 1

4.2. Načini nadzora opasnosti na tankerima 69 1 1

5. Sigurnosna oprema i zaštita osoba 75 1

5.1. Sigurnosni mjerni instrumenti 75 1 1

5.2. Namjenska oprema za gašenje požara 79 1 1

5.3. Dišni aparat, napuštanje tankova, oprema za spašavanje i napuštanje

85 1 1

5.4. Zaštitna odjeća i oprema 88 1 1

3

5.5. Uređaji za oživljavanje 91 1 1

5.6. Mjere opreza i sigurnosti 93 1 1

6. Sprečavanje onečišćenja 101 1

6.1. Uzroci onečišćenja (zraka i mora) 102 1

6.2. Zaštita od onečišćenja 103 1

6.3. Postupci u slučaju izlijevanja 108 1 1

6.4. SOPEP 109 1 1

6.5. Veza brod/kopno 111 1 1

7. Postupci u slučaju opasnosti 113 1

7.1. Mjere u nuždi 113 1

7.2. Organizacijski ustroj 119 1 1

7.3. Alarmi 120 1

7.4. Postupci 121 1 1

7.5. Pružanje prve pomoći 123 1

8. Oprema za rukovanje teretom 132 1

8.1. Osnovna oprema za rukovanje teretom na tankerima za ulja

135 1 2

8.2. Osnovna oprema za rukovanje teretom na tankerima za kemikalije

165 1 2

8.3. Osnovna oprema za rukovanje teretom na tankerima za prijevoz ukapljenih plinova

183 1 2

9. Operacije s teretom 219 1 2

Svjesnost o opasnostima kod izvođenja operacija s teretom na tankerima

224 1 2

10.

Literatura

UKUPNO

225

45

30

4

1. UVOD Nafta i prerađevine čine oko polovinu svih tereta koji se prevoze morem. Nosivosti tankera za sirovu naftu, derivate, ukapljene plinove, čini oko 50% nosivosti svjetske flote. Ove tankere (slika 1) prepoznajemo po ravnoj palubi na kojoj se nalaze cjevovodi i odušnici tereta, pare, goriva, vode, zraka, inertnog plina te cjevovod za pranje tankova sirovom naftom, otvorima tankova, glavnim ventilom tereta, ukrcajnom rampom (manifold) , a na krmi se nalazi nadgrađe sa strojem.

5

Slika 1. Tanker za prijevoz sirove nafte (crude carrier) Na svakom boku imaju samaricu za dizanje i spuštanje cijevi i drugog tereta(hrana, rezervni dijelovi i sl.). To su brodovi s jednom palubom (single deck ships) , na kojoj se nalaze manja grotla, cjevovod tereta i mostići preko cjevovoda . Ugrađuju se sustavi za protupožarnu zaštitu , sustav pranja tankova tereta sirovom naftom ( COW, Crude Oil Washing) i sustav inertnog plina ( IGS Inert Gas System). Na ovim brodovima ugrađuju se posebni prazni prostori «koferdami» u svrhu sigurnosti. Ti prostori se nalaze iza nepropusne pramčane pregrade, ispod tankova tereta, te između strojarnice i tankova tereta. Tereti i njihove karakteristike uvjetuju gradnju tankera. Uzdužne i poprečne nepropusne pregrade dijele tanker u sekcije za prijevoz tekućeg tereta u više tankova. Manji tankeri imali su samo jednu uzdužnu nepropusnu pregradu , a srednji i veliki dvije, koje cijeli prostor trupa dijele na centralne , lijeve i desne bočne tankove. Tankeri se grade po uzdužnom sustavu koje karakteriziraju jaki uzdužni elementi , uzdužno ukrepljena paluba i nepropusna pregrada s uzdužnim ukrepama , jaka okvirna rebra i okvirne sponje , koje se postavljaju na svakih 4-5 m udaljenosti. Najveći brodovi označeni su kraticama VLCC-super tanker od 200000dwt do 300000dwt (Very Large Crude Carriers) i ULCC-mamut tanker preko 300000dwt (Ultra Large Crude carriers).Na njihovu veličinu utječu dubine Panamskog i Sueskog kanala. Panamski kanal propušta brodove gaza do 12.20 m i širine do 32.2 m . To podrazumijeva brodove između 65000 i 70.000 dwt ,pa se nazivaju PANAMAX . Brodovi oko 150.000 dwt koji mogu proći Sueskim kanalom nazivaju se SUEZMAX. Tipični suezmax crude tanker „Silia T“(na slici 2) izgrađen je 2002. godine. Dužina preko svega 900feet, najveća širina 164feet, gaz 56feet, nosivost 164286dwt, kapacitet 1094000barrels, broj sisaljki 3, pretovarni učinci sisaljki 75478BBL/hr. ( 1 Bbl = 0.158987m3, 1 m3 = 6.28981 Bbls), 14 sati vremena nominalnog ispumpavanja

Slika 2. Suezmax tanker „Silia T“

6

AFRAMAX tanker je brod manji od 120000m/t nosivosti i ukupnom širinom iznad 32.31m. Pojam se temelji na prosječnoj procijenjenoj stopi vozarine (AFRA-Average Freight Rate). Aframax tankeri prometuju na području Crnog, Sjevernog i Kineskog mora, Kariba i Mediterana. Brodovi uz ulja prevoze i druge terete kao što su: rudača, rasuti kruti tereti a to su tzv.OO (Ore-Oil) brodovi za prijevoz rudače ili sirove nafte, OBO(Ore-Bulk-Oil) ,PROBO(Product-Oil-Bulk-Ore). Smanjenje naftnih rezervi, potreba za jeftinijom energijom i očuvanjem prirodnog okoliša, doveli su do interesa industrijskih zemalja za prirodnim plinom kao energijom budućnosti. Plin se transportira brodovima u tekućem stanju na niskoj temperaturi i pri atmosferskom tlaku. Ovi tankeri su izgrađeni od materijala koji moraju zadovoljiti visoke standarde, gdje se posebna pažnja posvećuje tankovima tereta zbog izrazito niske temperature tereta, izolacije tankova i opasnosti eksplozivnosti plinova. Tankovi su obično cilindričnog i sferičnog oblika izgrađeni od legure aluminija. Poznate su dvije osnovne skupine ukapljenih plinova koji se susreću u pomorskim prijevozima i to : prirodni ukapljeni plin koji se sastoji uglavnom od metana, potječe iz prirodnih izvora (LNG-Liquefied Natural Gas) i ukapljeni petrolejski plin koji se sastoji uglavnom od propana i butana , dobiva se iz sirove nafte destilacijom. U posebnu skupinu opasnih tekućih tereta koji se prevoze morem spadaju i kemikalije. Većina kemikalija koje se koriste u industriji opasne su za brod, posadu i okolinu. Ovi tankeri prevoze istodobno različite skupine kemijskih tereta koje mogu burno reagirati, stoga je posebno važno osigurati odvojenost nezdruživih tereta i temeljito pranje tankova. Opasnosti zagađivanja okoline može biti takvih razmjera da nadilazi odgovornost pojedinih zemalja i rješava se na međunarodnoj razini donošenjem zakonskih odredbi vezanih za konstrukciju brodova tankera , mjere sigurnosti i osposobljenosti članova posade. Međunarodna pomorska organizacija (IMO-International Maritime Organization) je preko svojih odbora za sigurnost plovidbe (MSC-Maritime Safety Committee) i zaštitu pomorskog okoliša od zagađenja (MEPC-Marine Environmental Protection Committee) donijela međunarodne propise od kojih su najvažniji: Međunarodna konvencija o sigurnosti života na moru (SOLAS 1974). Međunarodna konvencija o sprečavanju zagađivanja mora s brodova od 1973.god. s dodatkom-protokolom 1978.god. (MARPOL 73/78). IMO je također usvojio više rezolucija o obrazovanju pomoraca i stjecanju ovlaštenja pod nazivom“Konvencija o standardima za obrazovanje, ovlaštenja i vršenje brodske straže pomoraca“ (STCW 1978), sve u svrhu sigurnog prijevoza opasnih tekućih tereta morem. Slijedom navodimo neke od velikih nesreća na moru koje su dovele do znatnog zagađenja pomorskog okoliša: m/t“TORREY CANYON“ 1967.god. uz obalu Engleske, m/t HAWAILAN PATRIOT 1977.god. u blizini Havajskog otočja, m/t „AMOCO CADIZ“ 1978.god. na obalama sjeverne Francuske, sudar dvaju tankera „ATLANTIC EMPIRESS“ i „AEGEAN CAPTAIN“ 1979.god.. m/t „ODYSSEY“ 1988. kod Newfoundlanda, m/t „EXXON VALDEZ“ 1989god.na obalama Aljaske,sudar supertankera „AGIP ABRUZZO“ s feribotom „MOBY PRINCE“ 1991.god ispred Livorna-Italija, m/t „BRAER“ 1992god. u blizini Shetlandskih otoka. Nesreće se nažalost događaju i u Jadranskom moru i to brod „CAVTAT“ na ulazu u Otrant, „BRIGITTA MONTANARI“ blizu otoka Kaprija.

7

1.1. O izobrazbi Posebna ovlaštenja za vođenje i opsluživanje brodova za prijevoz tekućih tereta utvrđena su Rezolucijom br.10 Konvencije o standardima za obrazovanje, ovlaštenja i vršenje brodske straže pomoraca – Standards of Ttraining,Certification and Watchkeping for seafarers (STCW) koja obavezuje sve države članice IMO izvršiti dopunsko, stručno osposobljavanje zapovjednika , upravitelja, časnika i ostalih članova posade prema utvrđenim propisima programa: protupožarna zaštita, sigurnost na tankerima, rukovanje uređajima za inertni plin i uređajima za pranje tankova sirovom naftom. Poglavlje V navedene Konvencije sadrži posebne zahtjeve za tankere. Ovo poglavlje je usmjereno na časnike i posadu koji imaju specijalne zadatke vezane za teret i opremu za teret na tankerima. Oni trebaju završiti odgovarajući tečaj shore-based fire-fighting course; imati odgovarajuće iskustvo na brodu ili odobreni osnovni tečaj – familiarization course. Zahtjevi se odnose više na zapovjednike i časnike. Pažnja se ne polaže samo aspektima sigurnosti nego i sprečavanju zagađenja. Poglavlje sadrži posebne odredbe koje se odnose na osnovnu osposobljenost ( A- V/1-1 tablica A-V/1-1-1)) za rad na tankerima za prijevoz ulja i tankerima za prijevoz kemijkalija te (A-V/1-2, tablica A-V/1-2-1) -tankerima za prijevoz ukapljenih plinova(D 13 A i D 13 B) Osposobljenost A-V/1-1 tablica A-V/1-1-2 za rad na tankerima za ulja, tablica A-V/1-1-3 za kemikalije i osposobljenost A-V/1-2, tablica A-V/1-2-2 za rad na tankerima za ukapljene plinove(D 15) Republika Hrvatska je ovo pitanje uredila Pravilnikom o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca na temelju odredbi Pomorskog zakonika i Zakona o sigurnosnoj zaštiti trgovačkih brodova i luka otvorenih za međunarodni promet. Izmjene i dopune STCW konvencije- Manila 2010(Str200) 1.2.Razvoj tankera 1.2.1.RAZVOJ TANKERA ZA PRIJEVOZ ULJA Prvi prijevoznici nafte brodovima bili su Kinezi , što je utvrđeno prema sačuvanim nacrtima njihovih brodova koji su imali prostor za teret podijeljen poprečnim pregradama i prostore predviđene za širenje tekućeg tereta. Otkrićem nafte u Pensilvaniji , već 1861. god. prevezen je prvi teret nafte preko Atlantika do Londona jedrenjakom „Elisabeth Watts“ u drvenim bačvama. Kako se bačve nisu pokazale dobrim rješenjem 1869. god. koriste se metalni tankovi zaštićeni drvom. Ni ovaj način nije prikladan zbog izgubljenog prostora i iskrcavanja tih spremnika koji su se trebali vraćati u luke polazišta. Godine 1886. izgrađen je brod „Gluckauf“ koji je u trupu imao osam tankova. Brod je pokretao parni stroj. Za ovaj brod možemo reći da je preteča današnjih tankera kod kojih je riješen problem dilatacije tereta kod promjene temperature, nepropusnost priključaka, ispuštanje plinova i stalne opasnosti od eksplozije i požara. Veličina tankera i njihove nosivosti stalno se povećavaju pa tako pri kraju drugog svjetskog rata najveći je tanker imao 23.000 dwt, a 1965. god. američki tanker „Manhatan“ od 107.000 dwt. izraelsko egipatski rat dovodi 1967. godine do zatvaranja Sueskog kanala narednih deset godina, što je uvjetovalo gradnju najvećih tankera od kojih je jedan od poznatijih „ Globtik Tokyo“ nosivosti 483.644 dwt,dužine 360m i gaza 28m. Otvaranjem Sueskog kanala došla su nepovoljna vremena za VLCC i ULCC brodove, koji su većinom završili u

8

rezalištima ili su usidreni u fjordovima Norveške služeći kao skladišta za sirovu naftu. Danas su za prijevoz sirove nafte na najvećoj cijeni tankeri od približno 100.000 barela (1 us barrel = 158.987litre or 42 gallons,) oko 147.000 dwt koji mogu proći Sueskim kanalom.

Tankere se svrstavaju prema veličini odnosno teretu koji se njima prevozi i to:

1. 10.000 – 60.000 dwt - manji tankeri uglavnom za prijevoz derivata (do 200 m)

2. 60.000 – 80.000 dwt – Panamax

Tankeri nosivosti do 80.000 dwt, gaza 12.20 a širine do 32.2 metra i dužine do 240 metara su u skladu sa normama Panamskog kanala (sustava lokova koji se koriste) pa se kao tip broda zove PANAMAX

1. 80.000 – 120.000 dwt – Aframax

Širina iznad 32.3 m. Dužine do 245 m. Ime se bazira na prosječnoj procijenjenoj stopi vozarine ( AFRA – Average Freight Rate)

4. 120.000 -160.000 dwt – Suezmax

5. 160.000 – 315.000 dwt – VLCC (Very Large Crude Carriers). Vidi sliku ispod

6. iznad 315.000 dwt – ULCC (Ultra Large Crude Carrier)

9

Tanker za prevoz sirove nafte- tipični raspored

Tanker s dvostrukim trupom i namjena dvostrukog trupa

10

1.2.2.RAZVOJ TANKERA ZA PRIJEVOZ KEMIKALIJA Nakon drugog svjetskog rata brza industrijalizacija i veliki zahtjevi svjetskog gospodarstva za kemikalijama i njihovim transportom morem uvjetovali su gradnju brodova za prijevoz kemikalija. Razvojem kemijske industrije SAD prijevoz kemikalija započinje rijekama Missisipi i Rhone u maonama. Sve do 1950. godine kemijski tereti su se prevozili u bačvama ili manjim kontejnerima. Prvi veći prekooceanski brod te namjene“MARINE DOW-CHEM izgrađen je 1954. godine. Napretkom u tehnologiji izrade tankova dolazi do povećanja broja novogradnji i vrsta višenamjenskih kemijskih tankera“parcel tankers“ koji su slični tankerima za prijevoz derivata „product carriers“(slika 3). Danas se morem prevozi više od 400 vrsta kemikalija brodovima tankerima za prijevoz kemikalija koji mogu istovremeno prevoziti više od 50 vrsta kemikalija u tankovima međusobno razdvojenim koferdamima. U zadnji deset godina zabilježen je rast broja brodova za prijevoz kemikalija, osobito njihova tonaža.

Slika 3. Tanker za prijevoz derivata-product carrier

IMO kodeksom su određene tri vrste brodova za prijevoz kemikalija i to:

- Tip I

- Tip II

- Tip III

gdje svaki tip broda odgovara različitom stupnju opasnosti od kemikalija.

Brodovi Tipa I su namjenjeni za prijevoz najopasnijih kemikalija, a oni tipa III za prijevoz najmanje opasnih kemikalija. Prikaz kemikal broda na slici ispod.

11

Tanker za prijevoz kemikalija ( Chemical tanker )

Ova klasifikacija se temelji na sposobnosti broda da izdrži određena oštećenja i spriječi/ograniči ispuštanje tereta.

Na odredbe IMO glede tipa broda za prijevoz pojedine kemikalije utječu karakteristike tereta u pogledu:

- opasnosti od požara;

- opasnosti za zdravlje; - opasnost od zagađenja mora;

- opasnost od zagađenja zraka;

- opasnost od dva međusobno reaktivna tereta.

Tereti koji se prevoze u tekućem stanju se sastoje od više skupina, to uvjek ne moraju biti opasne kemikalije ali njima treba posvetiti posebnu pažnju zbog njihovih svojstava glede opasnosti za ljudsko zdravlje, njihove agresivnosti u odnosu na konstrukciju broda, tankove, cjevovode i ostalu opremu za rukovanje te opasnosti po okoliš.

Kemikalije koje se prevoze tankerima za prijevoz kemikalija su:

- zasićeni ugljikovodici (alkani);

- nezasićeni ugljkovodici (alkeni ili olefini);

- aromatski ugljikovodici;

- razni petrokemijski spojevi;

- supstituirani ugljikovodici - derivati ugljikovodika;

12

- alkoholi;

- glikoli; - amini;

- halogeni derivati ugljikovodika;

- aldehidi i ketoni;

- karboksilne kiseline;

- esteri;

- kiseline

- lužine.

Kemikalije se dijele prema opasnosti u 4 skupine : “X” ; “Y” ; “Z” i “OS”. 1.2.3.RAZVOJ TANKERA ZA PRIJEVOZ UKAPLJENIH PLINOVA Krajem 1920. godine započinje transport tekućeg plina u rasutom stanju i to propana i butana u tankovima pod tlakom ( fully pressurised tanks). Kada je kvaliteta čelika postala bolja a spoznaje o propanu i butanu porasle, započeo je prijevoz ovih plinova pod kontroliranom temperaturom (semi pressurised tanks). Od sredine 1960. godine započinje prijevoz potpuno pothlađenih plinova (Fully refrigerated liquefied gases) danas brodovima (gas carrier) zapremnine veće od 200 000m3 Prvi transport ukapljenog plina morem bio je u bocama pod pritiskom učvršćen na palubi broda. Prvi registrirani namjensko sagrađen brod je m/v“Agnita“1931. godine. Nakon drugog svjetskog rata prvi veći brod namijenjen prijevozu propana bio je“Nathalie O. Warren“ zapremnine 6050m3 .Sve veća potreba za butanom i propanom, vodila je prema razvoju specijalnih, malih tankera za prijevoz ukapljenog plina. Prvi medu njima koji je plovio za Sjevernu Europu bio je „Rasmus Tholstrup“ sagrađen u Švedskom brodogradilištu 1953. godine za kompaniju “Trans Kosan” u Kopenhagenu. Brod je bio nosivosti 1042 m3, raspoređene u dvanaest uspravnih cilindričnih spremnika i bio je prvi od 23 tankera za prijevoz ukapljenog naftnog plina, sagrađenih za Dansku pomorsku kompaniju “Tholstrup”. Godinu dana kasnije u M/T “Sorine Tholstrup” (sada “Kosmogaz”), izgrađen je samo jedan jedini vodoravni spremnik zapremnine 1750 m3, to je za ono vrijeme bio veliki uspjeh brodogradilišta “Svendborg” iz Danske. Tako je već od 1970. godine raznim brodovlasnicima isporučeno 132 tankera za prijevoz ukapljenog naftnog plina. Zahtjevi u prijevozu ukapljenog plina morem iz dana u dan bili sve veći, a to je dovelo do toga da se plinovi uređajima na brodu ohlade do temperature ukapljivanja pri često atmosferskom pritisku. Tako je već1957. godine preuređen brod za prijevoz tekućeg prirodnog plina“Methane Pioneer“(slika 4) u koji je ugrađeno pet aluminijskih cilindričnih tankova izoliranih balzamovim drvetom U 1982. godini izgrađena su 162 broda za prijevoz tekućeg plina od 20 000 m3 sa ukupnim kapacitetom od 12 929 000 m3.

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Svendborg&action=edit&redlink=1

13

Kasnije se veća količina LPG tereta prevozi brodovima većim od 25000m3, a petrokemijski proizvodi kao što su etilen, etan, propilen, viniklorid, butan , amonijak i drugi prevozili su se brodovima kapaciteta do 15000m3.

Slika 4.Maketa broda „Methane Pioneer“ Ovi tankeri, zajedno sa tankerima za prijevoz sirove nafte, naftnih derivata i specijalnim brodovima za prijevoz opasnih kemikalija smatraju se u pomorstvu plovilima izuzetno velike opasnosti.

Malo tereta koji se prevoze morem ima toliko mnogo opasnih svojstava kao ukapljeni plinovi (zapaljivost, eksplozivnost, otrovnost, korozivnost, reaktivnost u dodiru sa drugim tvarima).

Ukapljeni prirodni plin (Liquefied Natural Gas - LNG) i ukapljeni naftni plinovi (Liquefied Petroleum Gases - LPG) su plinoviti ugljikovodici koji se dobivaju u rafinerijama nafte i na bušotinama plina i nafte.

Kod okolne temperature i tlaka ovi plinovi su u plinovitom stanju, dok sniženjem temperature i povećanjem tlaka prelaze u tekuće stanje.

Budući da su zahtjevi tržišta bili sve veći, kao i narasle potrebe da se metan prevozi morem u ukapljenom stanju (koji se ne može prevoziti pod tlakom) tehnički je bilo sve teže udovoljiti takvim zahtjevima. Prije tridesetak godina došlo je do razvoja brodova koji uređajima na brodu ohlade plinove do temperature ukapljivanja često pri atmosferskom tlaku što je u praksi rezultiralo znatno tanjim stjenkama spremnika.

14

Stoga je izražena podjela LNG brodova obzirom na njihove tankove uglavnom na brodove s membranskim tankovima-spremnicima (nastale suradnjom i nakon toga ujedinjenjem dviju francuskih tvornica Technigaz i Gas Transport u GTT korporaciju), te brodove s samonosivim tankovima osobito tipa B( sferne -Kvaerner-Moss).

Od sredine sedamdesetih veličina LNG brodova se standardizirala na 125.000 m3 do 138.000 m3.

Do 2000. godine broj LNG brodova bio je relativno konstantan, oko 120 brodova.

Nakon toga dolazi do ekspanzije LNG brodova te danas u svijetu plovi oko 285 LNG brodova. Veličine i kapaciteti su se također povećali i danas u eksploataciji postoje već takozvani Q-max ( 266.000 m3 ) i Q-flex ( 215.000m3 ) brodovi. Danas se potražnja za gradnjom LNG brodova znatno povećala zbog sve veće potražnje za čistim energentima kao što je metan

Razvitkom tehnologije varenja i materijala kod tako niskih temperature razvili su se sljedeći tankeri za prijevoz ukapljenog plina :

- Tanker za prijevoz ukapljenog plina pod tlakom od 1.1 MPa i višim (Fully pressurized carriers)

,

15

Ovakvi tipovi tankera su malih veličina kapaciteta tereta do 3000 m3, i jednostavnih konstruktivnih rješenja. Projektirani tlak tankova, odnosno spremnika je 1.7 MPa i vanjske temperature zraka do 45ºC. Prekotlačni ventil na tanku je podešen da rastereti tank na 1.8 MPa.(megapaskal ) odnosno 18 bara

- Tanker za prijevoz ukapljenog plina pod tlakom od 0.05 – 1.1 MPa (Semi pressurised carriers) Teret se prevozi na način da je u stanju u tanku:

a. tlak je veći od atmosferskog do 11 bara; b. temperatura niža od temperature okoline.

Ova dva parametra određuju vrstu tankova, opremu i način iskrcaja.

Tankovi kod ovih brodova su većinom cilindrični a mogu biti i sferičnog oblika.

Slika dolje,

- anker za prijevoz potpuno pohlađenog plina pod tlakom od 0.025 – 0.07 MPa (Fully refrigerated carriers)

16

- LPG -Kod ovih tankera teret se prevozi pri slijedećim uvjetima u tanku:

a. tlak je približno jednak atmosferskom b. temperatura niža od 0°C (najniža minus 48°C).

- LNG- Kod ovih tankera tlak je atmosferski a temperature – 1630C. Ova dva parametra određuju vrstu tankova, opremu i način iskrcaja.

Slika dolje

Lijevo LNG tanker s membranskim i sferičnim tankovima

IMO konvencija dijeli ukapljene plinove u sljedeće skupine:

- LPG - Liquefied Petroleum Gas (Ukapljeni naftni plinovi)

- LNG - Liquefied Natural Gas (Ukapljeni prirodni plinovi)

- LEG - Liquefied Etylene Gas (Ukapljeni etilenski plin)

- NGL - Naturel Gas Liquid or wet gas (Prirodni tekući plin)

- Ammonia (Amonijak)

- Chlorine (Klor)

17

- Chemical gases (Kemijski plinovi)

Prema vrsti tereta imamo kategorizaciju:

1 G Tankeri za prijevoz plinova koji se smatraju najopasnijima kao klorin, konstruirani tako da oštećenje bilo gdje po dužini ne smije predstavljati opasnost za posadu i brod;

2 G 2 PG 3 G

Tankeri za prijevoz plinova sa manjim stupnjem opasnosti - smiju biti oštećeni samo na određenim mjestima što ne smije predstavljati opasnost za posadu i brod; Tankeri za prijevoz tereta kao LNG, ethilen i LPG

3 G Tankeri kojima je dozvoljen prijevoz tekućeg dušika i plinova za hlađenje

1.3.Vrste tereta Svojstva opasnih tekućih rasutih tereta zahtijevaju posebnu tehnologiju prijevoza a to podrazumijeva određenu posebnu opremu, brodove i terminale za tu skupinu tereta. 1.3.1. ULJA Ulja koja se prevoze brodovima tankerima su sirova nafta i derivati. Tankeri za prijevoz sirove nafte su najveći brodovi koji plove svjetskim morima (crude carriers) , a brodovi za prijevoz naftnih derivata (product carriers-slika 3.) manje su nosivosti , ali s velikim brojem tankova , složenijim sustavom cjevovoda za ukrcaj i iskrcaj tereta, kako bi istovremeno mogli prevoziti različite vrste tereta. Tankovi su im često zaštićeni premazima da bi mogli prevoziti neke blaže kemikalije. Sirovu naftu kao brodski teret obzirom na njenu gustoću i viskoznost dijelimo na tešku, srednje tešku i laku. Produkte-derivate možemo razvrstati u skupine: a) Ulja na bazi sirove nafte :laki i teški benzin, petrolej, dizel teško ulje i druga ulja. b) Ulja na bazi ugljena : benzol, toluol, croesote, katran i druga ulja. c) Ulja biljnog porijekla : palmino, maslinovo, sojino, suncokretovo, laneno i druga ulja d) Ulja životinjskog porijekla : bakalarevo, tuljanovo, kitovo, morskog psa, svinjski loj itd Ulja navedena pod c) i d) transportiraju se manjim tankerima ili u tankovima, tank kontejnerima na teretnim brodovima. 1.3.2.KEMIKALIJE Tekući kemijski tereti po vrstama mogu biti: ugljikovodici, alkoholi, glikoli, amini, halogeni derivati ugljikovodika, aldehidi i ketoni, karboksilne kiseline, esteri, amidi, eteri, kiseline i lužine. Kemikalije su izuzetno reaktivni tereti koji se mogu ukrcavati u brod samo u skladu s uvjetima koje je propisao IMO Code ito: 1.Naziv proizvoda-tereta,

18

2. UN broj(unit number u skladu s IMDG code), 3. Kategorija zagađenja: X,Y,Z i ostali, dodijeljena je svakom proizvod u skladu s Anex II MARPOL-a. 4.Opasnosti: S znači da je proizvod uvršten u Kod zbog sigurnosnih opasnosti, P znači da je proizvod uvršten u Kod zbog opasnosti zagađenja, S/P znači da je proizvod uvršten u Kod i zbog sigurnosti i zbog opasnosti od zagađenja. 5.Vrsta broda: proizvod se obzirom na kategoriju zagađenja može ukrcavati samo na tip tankera predviđen za njegov prijevoz a dijele se u tip I-II i II. 6.Vrsta tanka:1 =neovisan tank, 2=integrirani tank,G=gravitacijski tank P= tank pod tlakom. 7.Ventilacija tanka :open: otvorena ventilacija, cont: kontrolirana ventilacija, SR:safety relief valve-sigurnosni ispusni ventil. 8.Kontrola okoliša tanka :inert: inerting, pad:liquid og gas, dry:drying, vent: natural or forced), 9.Električna oprema : od T1 do T6 klase temperature, IIA,IIB ili IIC skupine električne opreme, NF:nonflammable product, Yes:točka zapaljenja koja ne prelazi 60 oC. 10.Sondiranje-Gauging : O: otvoreno, R: ograničeno C: zatvoreno I: indirektno. 11.Otkrivanje plinova : F: zapaljivi, T: toksični-otrovni 12.Zaštita od požara :A: pjena otporna na alkohole ili višenamjenska pjena, B: obična pjena C: vodni sprej D: suhi kemijski prah No: nema specijalnih zahtjeva. 1.3.3.UKAPLJENI PLINOVI Ukapljeni plinovi su tvari kojima je kritična temperatura niža od 50°C, ili im je kod 50°C tlak para viši od tri bara.IMO – IGC (Gas Carrier Code) u poglavlju 19. definira tekuće plinove kao plinove sa tlakom para iznad 2,8 bara pri temperaturi od 37.8 °C.

Temelje se na točki ključanja, kemijskim vezama, otrovnosti i zapaljivosti. IMO dijeli tekuće plinove u slijedeće skupine: 1. LPG – liquefied petroleum gas-ukapljeni naftni plin 2. LNG-liquefied natural gas- ukapljeni prirodni plin

3. LEG-liquefied ethylene gas-ukapljeni etilen 1. AMMONIA-NH3-amonijak 2. CHLORINE-CL2-klor 3. CHEMICAL GASES-.kemijski ukapljeni plinovi

1.4.Osnovni pojmovi Kod prijevoza opasnih tekućih tereta o kojima je ovdje riječ postoji stalna opasnost od eksplozije i požara prilikom operacije ukrcaja i iskrcavanja, pranja tankova , te prijevoza morem. U svrhu preventivne zaštite od požara ovi brodovi imaju ugrađen sustav inertnog plina (IGS) ili čistog dušika pomoću kojega se atmosfera u tanku i okolo tanka konstantno drži inertiranom (manje od 5% kisika).Uljni tankeri imaju ugrađen sustav pranja tankova sirovom naftom(COW) pomoću kojega se tankovi peru za vrijeme iskrcavanja naftom koja se iskrcava. Tankeri za prijevoz kemikalija također peru tankove od ostataka prethodnog tereta, međutim razlikuju se od drugih tankera po premazima tankova radi zaštite tanka od korozivnih i reaktivnih tereta. Za sve vrijeme konstantno se mjeri sadržaj kisika u tankovima , te zapaljivih plinova u prostorijama. Dakle, na brodu

19

se nalaze uređaji za mjerenje gore navedenih opasnih koncentracija, uređaji za dojavu, alarm i automatsko zaustavljanje pojedinih operacija opasnih za sigurnost ljudi i broda.

Odobrena oprema (Approved equipment) Oprema koja je provjerena i odobrena od nadležne institucije (Vlada, registar isl.) za upotrebu u okolnostima za koje je provjerena.

Samozapaljenje (Autoignition)

Zapaljenje gorivog materijala, bez prisustva iskre ili plamena, kada mu temperatura naraste do točke samozapaljenja.

Spajanje (Bonding) Spajanje metalnih dijelova radi nastavljanja električne provodljivosti.

Katodna zaštita (Cathodic protection) Zaštita od korozije elektrokemijskom metodom. Na tankerima se može provoditi vanjska (trup broda) i/ili unutrašnja (površine tankova). Na terminalima se primjenjuje za čelične stupove i odbojnike.

Zaljepljeni ostatak nafte (Clingage) Nafta ostala na stjenkama cijevi ili na površinama tankova nakon iskrcaja nafte.

Hladni rad (Cold work) Rad koji ne može uzrokovati izvor zapaljenja.

Tanker za prijevoz kombiniranih tereta (Combination carrier) Brod koji je napravljen tako da može prevoziti bilo naftu/naftne derivate ili suhi rasuti teret.

Zapaljivo (Combustible ili Flammable) Tvar koja se može zapaliti i goriti.

Indikator zapaljivog plina (Combustible gas indicator)

Instrument za mjerenje mješavine ugljikovodičnih plinova i zraka, obično pokazuje postotak donje granice zapaljivosti.

Opasno područje (Dangerous area) Područje na tankeru koje se zbog instalacija i upotrebe električnih uređaja smatra opasnim. Suhi kemijski prah (Dry chemical powder)

Prah koji spriječava gorenje te se koristi za gašenje požara.

Uzemljenje (Earthing)

Električno spajanje uređaja na glavno uzemljenje (trup) radi poništavanja razlike naboja između uređaja i Zemlje.

Dozvola za ulazak (Entry permit)

20

Dokument izdat od nadležne osobe kojim se odobrava ulazak u neki prostor u određenom periodu vremena.

Eksploziometar (Explosiometar) = Indikator zapaljivog plina Protuekslozivna/protuzapaljiva izvedba (Explosion proof / Flammable proof)

Električna oprema koja je ispitana kao protu - eksplozivna/protuzapaljiva, a zatvorena je u kućište koje onemogućuje kontakt zapaljive mješavine i iskre.

Eksplozivno područje (Explosive range) = Zapaljivo područje Blokiranje plamena (Flame arrester)

Svojstvo metala, keramike i drugih materijala otpornih na toplinu koji drže zapaljive smjese ispod temperature paljenja na drugoj strani blokade (pregrade).

Blokiranje plamena (mrežice) (Flame screen) Prenosiva ili ugrađena oprema sa nehrđajućom mrežicom vrlo malog oka radi spriječavanja ulaska iskre u tank ili neki drugi prostor, privremeno. Ne brkati sa pregradom.

Baterijska svjetiljka (Flashlight ili Torch) Baterijska ručna svjetiljka. Ispitana/odobrena je ona koja se smije koristiti u zapaljivoj atmosferi. Točka paljenja (Flashpoint)

Najniža temperatura pri kojoj tekućina stvara dovoljno plinova koji tvore zapaljivu smjesu pri površini tekućine. Mjeri se u laboratoriju, standardiziranom opremom i propisanim postupcima.

Pjena (Foam compound)

Rastopina zasićena ugljičnim dioksidom, a koristi se za gašenje požara

Koncetrat pjene (Foam compound) Koncentrat u tekućem stanju pripremljen kod isporuke, a nakon aktiviranja stvara pjenu.

Razrijeđena pjena (Foam solution)

Mješavina dobivena razrijeđivanjem koncentrata pjene vodom, pripremljena prije upotrebe.

Slobodni pad (Free fall) Slobodno padanje tekućine u tank

Nepostojanje plina (Gas free) - Degazacija Tank, prostor ili spremnik je slobodan od plina kada je dovedeno dovoljno svježeg zraka u njega radi smanjenja bilo kakve mogućnosti zapaljivosti, otrovnosti ili inertnog plina zbog potrebnih uvjeta, primjera radi ulazak u neki prostor, tank ili “vrući rad”.

Svjedodžba o nepostojanju plina (Gas free certificate) - Degazacija

21

Svjedodžba izdata od nadležne, odgovorne osobe koja potvrđuje da u vrijeme mjerenja u tanku, prostoru ili spremniku nije bilo plina koji bi predstavljao bilo kakvu opasnost.

Opasno područje (Hazardous area) Područje na obali koje se zbog instalacija i upotrebe električnih uređaja smatra opasnim. Ova područja se mogu stupnjevati prema stupnju mogućnosti nezgode.

“Vrući” rad (Hot work)

Radovi koji uključuju izvor iskre ili povišenje temperature do temperature zapaljenja mješavine plinova. Obuhvaćaju sve radove zavarivanja, žarenja, lemljenja, alatne strojeve na vlastiti pogon i prenosne električne uređaje koji nisu sigurnosne izvedbe kao i opremu za pjeskarenje.

Dozvola za “vruće” radove (Hot work permit) Dokument izdat od odgovorne osobe kojim se dozvoljava određeni “vrući rad” koji se smije izvoditi u određenom periodu vremena i određenom prostoru.

Ugljikovodični plin (Hydrocarbon gas)

Plin koji je sastavljen isključivo od ugljikovodika.

Inertno stanje (Inert condition)

Stanje pri kojem je sadržaj kisika u cjelokupnoj atmosferi promatranog prostora smanjen na 8% ili manje dodavanjem inertnog plina.

Inertni plin (Inert gas) Plin ili mješavina plinova kao u dimu, koji sadrži nedovoljno kisika da bi podržao zapaljenje ugljikovodika.

Sustav distribucije inertnog plina (Inert gas distribution system)

Svi cjevovodi, ventili i pripadajuća oprema radi distribucije inertnog plina, od generatora inertnog plina do tankova tereta, ventilacije plinova u atmosferu radi zaštite tankova od prevelikog tlaka ili vakuuma.

Postrojenje inertnog plina (Inert gas plant) Sva oprema ugrađena radi proizvodnje, hlađenja, čišćenja, tlačenja praćenja i nadzora dovođenja inertnog plina sustavu tankova.

Sustav inertnog plina Postrojenje inertnog plina i sustav distribucije inertnog plina zajedno sa uređajima za zaštitu od povratnih plinova tereta u strojarnicu, ugrađenih i prenosnih mjernih instrumenata i kontrolne opreme.

Inertiranje (Inerting) Dovođenje inertnog plina u tank sa svrhom postizanja inertnog stanja.

Izolirajuća prirubnica (Insulating flange) Spoj prirubnica uključujući izolirajuću brtvu, čahure i podloške radi prekida električnog spoja između cjevovoda i ukrcajne grane.

22

Detektor spoja (Interface detector) Električni instrument za određivanje granice između nafte i vode.

Potpuno siguran (Instrinsically safe) Električni krug ili njegov dio je potpuno siguran ako bilo kakva iskra ili njegov toplinski učin, nastali normalnom upotrebom ili slučajno, ne može uzrokovati pod određenim okolnostima zapaljenje određene mješavine plinova.

Sveobuhvatno krcanje (Loading overall) Krcanje tereta ili balasta “do vrha” kroz otvorene cijevi ili otvorenog šmrka uvedenog u tank kroz otvor tanka ili drugi otvor na palubi što rezultira slobodnim padom tekućine.

Donja granica zapaljivosti (Lower Flammable Level - LFL)

Koncentracija ugljikovodičnih plinova u atmosferi ispod koje je dovoljno ugljikovodika da podrže i prošire gorenje. Ponekad odgovara nižem eksplozivnom nivou LEL.

Izvedba kočenja priteznog vitla (Mooring winch brake design capacity) Postotak prekidne čvrstoće (novih) konopa i čelik čela veza pri kojoj kočnica popušta. Ovaj podatak može biti u postotcima ili u tonama.

Snaga priteznog vitla (Mooring winch design heaving capacity)

Snaga kojom pritezno vitlo može pritezati ili opterećenje koje mogu podnojeti konopi/čelik čela veza. Obično se izražava u tonama.

Otvoreni plamen (Naked lights) Otvoreni plamen, vatra, upaljena cigareta, lula ili sličan pušački pribor, ili bilo koji nezatvoreni izvor paljenja, električna i druga oprema, uključujući i žarulje, koja može uzrokovati iskrenje u upotrebi.

Analizator kisika (Oxygen analyser/meter) Instrument za određivanje postotka kisika u uzorku atmosfere koji je uzet iz tanka, cjevi ili prostora.

Upakovani teret (Packaged cargo)

Teret u bačvama, pakovanjima ili u drugim vrstama spremnika. Petrolejski plin (Petroleum gas)

Plin koji se razvio iz petroleja. Glavni sastojci petrolejskih plinova su ugljikovodici a mogu sadržavati druge tvari kao vodikov sulfat ili olovnu lužinu i druge sastojke u malim količinama.

Točka isparavanja (Pour point)

Najniža temperatura pri kojoj petrolej ostaje tekućina.

Tlačni udar -val (Pressure surge) Iznenadno povećanje tlaka tekućine u cjevovodu dovodi do nagle promjene u brzini protoka.

23

Kontrolni ventil tlaka/vakuma (Pressure/vacuum relief valve - P/V valve) Uređaj koji omogućuje protok malih količina isparina, zraka ili mješavina inertnog plina uzrokovanih promjenama temperature u tankovima tereta. Pročišćavanje (Purging)

Uvođenje inertnog plina u tank koji je već u inertnim uvjetima zbog:

- daljnjeg smanjenja postojećeg sadržaja kisika i/ili

- smanjenja sadržaja ugljikovodika do nivoa ispod kojeg se ne može dogoditi zapaljenje dovođenjem zraka u tank.

Odgovorni časnik/osoba (Responsible officer/person) Osoba imenovana od poslodavca ili zapovjednika broda ovlaštena da donosi sve odluke koje se odnose na njezine posebne zadatke imajući pritom potrebno znanje i iskustvo za te poslove.

Aparat za umjetno disanje (Resusciator)

Oprema koja omogućuje uspostavu disanja osobi koja je bila izložena plinovima ili nedostatku kisika.

Samoslagajuće pritezno vitlo (Self-stowing mooring winch) Pritezno vitlo sa bubnjem na kojeg se konop ili čelik čelo brzo i automatski slažu.

Spontano zapaljenje (Spontaneus combustion) Zapaljenje materijala do kojeg dolazi zbog stvaranja topline stvorene kemijskom reakcijom u samom materijalu bez izlaganja vanjskom izvoru zapaljenja.

Statički elektricitet (Static electricity)

Elektricitet stvoren na raznim tvarima zbog fizičkog dodira i odvajanja. Posušivanje (Stripping)

Završna radnja pri ispumpavanju tekućine iz tanka ili cjevovoda.

Tanker

Brod koji je napravljen za prijevoz tekućih tereta uključujući i kombinirane brodove kada se koriste za prijevoz tereta u tekućem stanju.

Natezno vitlo (Tension winch - automated or self tensioning mooring system) Pritezno vitlo koje automatski održava privezne konope nategnutim.

Terminal Mjesto gdje se tanker privezuje radi ukrcaja/iskrcaja.

Predstavnik terminala (Terminal representative) Osoba određena od uprave terminala glede odgovornosti za poslove ukrcaja/iskrcaja u skladu sa svim normama terminala. Prag granične vrijednosti (Threshold limit value)

24

Vremensko/težinski izražena prosječna koncentracija tvari kojoj, uz ponavljanje, mogu biti izloženi gotovo svi radnici za trajanja 8-satnog radnog vremena dnevno ili tjedno 40 sati, dan za danom bez štetnog utjecaja.

Potpuno punjenje tanka (Topping off) Završavanje ukrcaja tanka na potrebiti nivo ullage.

Dopunjavanje (Topping up)

Uvođenje inertnog plina u tank koji je već u inertnom stanju sa ciljem podizanja tlaka u tanku radi spriječavanja ulaza zraka u tank.

Otrovan (Toxic) Otrovan za ljudski život.

Pravi tlak isparina (True Vapour Pressure - TVP) Pravi tlak isparina tekućine je apsolutni tlak kojeg uzrokuje plin ispario iz tekućine kada su plin i tekućina u ravnoteži.

Ullage

Visina prostora iznad tekućine u tanku.

Gornja granica zapaljivosti (Upper Flammable Limit - UFL) Koncentracija ugljikovodika u zraku iznad koje nema dovoljno zraka za podršku i širenje gorenja. Ponekad odgovara gornjoj granici eksplozivnosti - UEL.

Sustav brtvljenja isparina (Vapour seal system) Posebna oprema koja omogućuje mjerenje i uzimanje uzoraka tereta iz inertiranih tankova bez smanjenja tlaka inertnog plina.

Vodena magla (Water fog) Lebdeće kapljice vode u atmosferi, obično raspršene pod tlakom kroz mlaznice za stvaranje magle kod gašenja požara.

Dozvola za rad (Work permit) Dokument izdat od nadležne/odgovorne osobe kojim se dopušta određeni posao u određenom vremenu i prostoru. 1.5.Pravila i propisi Opasan teret jest svaki teret koji po svojim svojstvima može prouzročiti opasnost po zdravlje, sigurnosti i dobrima kada se prevozi u komercijalne svrhe. Prijevoz opasnih tereta morem reguliran je odredbama VII glave SOLAS konvencije koja se sastoji od dijela A,B.C SOLAS-VII glava- PRIJEVOZ OPASNIH TERETA A – Prijevoz opasnih tereta u spremnicima ili krutih rasutih tereta - International Maritime Dangerous Goods (IMDG) Code

25

- Code for the Safe Carriage of Irradiated Nuclear Fluel, Plutonium and High-Level Radioactive Wastes in Flasks on Board Ships B – Konstrukcija i oprema brodova koji prevoze opasne kemikalije u razlivenom stanju - International Code for the Construction and Equipment of Ships Carring Dangerous Chemicals in Bulk (IBC Code) C – Konstrukcija i oprema brodova koji prevoze ukapljene plinove u razlivenom stanju - International Code for the Construction and Equipment of Ships Carrying Liquefied Gases in bulk (IGC Code)

Prema zahtjevima SOLAS i MARPOL Konvencija, svaki tanker od 500 BT i više treba uskladiti sve postupke na tankeru s International Safety Managment - ISM kodeksom radi sigurnosti.

Pod ISM kodeksom procesi sigurnog upravljanja temelje se na mjerama protiv rizika i tehnikama sprečavanja rizika.To je bitno različit pristup od ranijih zahtjeva koji su se temeljili na strogom izvršavanju zapovjedi. Cilj ISM Kodeksa je osigurati međunarodni standard za sigurno upravljanje i operacije brodovima i sprečavanje zagađenja. Zahtjevi Kodeksa su:

- Osigurati sigurno upravljanje poslovima na brodu i sigurna radna okolina. - Postaviti preventivne mjere zaštite od poznatih rizika. - Stalno poboljšavati vještine sigurnosnog upravljanja osoblja na brodu i obali

uključujući pripremanje mjera koje su povezane sa zaštitom sigurnosti i okoliša . - Kodeks zahtijeva da kompanija razvije sistem sigurnog upravljanja(SMS

Safety Management System) koji bi trebao uključiti određene funkcionalne zahtjeve posebno instrukcije i procedure kojima se osigurava sigurno upravljanje na brodovima i zaštita okoliša. Funkcionalnost sustava zahtjeva provjere kao:

a) dokumentirane procedure i upute b)dokumentacija se verificira od odgovorne osobe svakodnevno

1.5.1. PRAVILA I PROPISI KOJI SE ODNOSE NA TANKERE ZA PRIJEVOZ ULJA Međunarodna konvencija o sigurnosti života na moru (SOLAS 1978.) na osnovu zaključaka Međunarodne konvencije o sigurnosti tankera i sprečavanju zagađivanja (Tanker safety and pollution prevention conference – TSPP) zahtijeva da:

1. Tankeri stariji od 10 godina trebaju izvršiti barem jedan međupregled u suhom doku za vrijeme važenja svjedodžbe o sigurnosti konstrukcije. Pregled treba obuhvaćati vanjsku stranu dna broda, pumpne postaje, sustav cjevovoda, ventilacije i protupožarni uređaji.

2. Tankeri veći od 10000bt trebaju imati dva sustava daljinskog upravljanja kormilarskim uređajem koji se zasebno napajanje energijom.

3. Tankeri trebaju imati glavni kormilarski uređaj koji može otkloniti kormilo za 35o s lijeve na desnu stranu za najduže 28 sekundi i mora imati zasebno pričuvno napajanje energijom

26

4. Brodovi za prijevoz kombiniranog tereta (OBO-Ore Bulk Oil) ne smiju prevoziti krute terete dok se u potpunosti ne iskrca tekući teret i otklone plinovi tereta.

5. Na brodu mora biti ugrađen stalni uređaj za gašenje požara pjenom i inertni plin kao preventivno sredstvo

6. Brodovi od 10000BT i više trebaju imati najmanje dva radara i uređaj za automatsko radarsko ucrtavanje ARPA

7. Tankeri od 20000dwt moraju biti opremljeni tankovima za čisti balast (CBT-Clean Ballast Tanks), sustavom za pranje tankova sirovom naftom(COW-Crude Oil Washing) i sustavom za inertni plin (IGS-Inert Gas System)

IMO-ov Komitet za zaštitu morske okoline (Marine Environmental Protection Committee – MEPC) usvojio je 1992. god. u Londonu dva nova pravila kao amandmane Aneksa I Međunarodne konvencije o sprečavanju onečišćenja s brodova (MARPOL 73/78) a to su pravila 13F i 13G (danas pravilo 19 i 20). Pravilo 13F odnosi se na zahtjeve koje treba ispuniti kod gradnje novih tankera za prijevoz nafte prema kojem tankeri do 5000dwt trebaju imati dvostruko dno a preko 5000dwt dvostruki trup ili središnju palubnu konstrukciju ( mid–deck design). Pravilo 13G odnosi se na zahtjeve koje moraju ispuniti postojeći tankeri za prijevoz sirove nafte. Dakle, radi sigurnosti moraju biti ispunjeni posebni uvjeti zakonodavca i klasifikacijskih društava, koji nalažu: 1. ugradnju dvostrukog dna po cijeloj duljini broda (double bottom – DB) 2. ugradnju dvostruke oplate trupa (double skin – DS , double hull – DH ) 3. ugradnju tankova za balast koji su odvojeni od tankova tereta ( segregated ballast tanks SBT-slika 5) ili tankova za čisti balast ( clean ballast tanks – CBT – slika 6 ).

Slika 5. Tanker s odvojenim balasnim tankovima

27

Slika 6. Tanker s odvojenim tankovima za čisti balast Pravilo 13F primjenjuje se na gradnju novih brodova čije su kobilice položene na dan 06. siječnja 1994. god. ili kasnije. 1.Tankeri između 600 i 5.000 t nosivosti moraju imati dvostruko dno. Za tankere ispod 5000dwt nema zahtjeva 2.Tankeri od 5.000 tona nosivosti i više moraju imati dvostruku trup (slika 7) ili središnju palubnu konstrukciju. 3.Zahtjevi za minimalnom širinom bočnog tanka (W): a)Za tankere između 5.000 i 10.000 dwt , W mora iznositi barem 1 metar. b)Za tankere između 10.000 i 30.000 dwt širina tanka se izračunava po formuli W= 0,5 + dwt / 20.000 (u metrima). c)Za tankere od 30.000 dwt i više mora iznositi barem 2m. 4. Zahtjevi za minimalnom visinom dvodna (H): a)Za tankere od 600 dwt do 5.000 dwt H mora iznositi 1/15 širine broda (B/15) ili . da je minimalni iznos 0,76m b)Za tankere iznad 5.000 dwt H= B/15 ili 2 metra, ali ne manje od 1m. 5. Zahtjevi za ukupni kapacitet balastnih tankova : za tankere koji prevoze sirovu naftu 20.000 dwt i više, te za tankere koji prevoze naftne derivate od 30.000 dwt i više ,ukupni kapacitet bočnih tankova , dvodna, pramčanih i krmenih tankova ne smije biti manji od kapaciteta tankova za čisti balast. U svim slučajevima pri ovakvom stanju plovidbe u balastu konstruktivni gaz u sredini broda (dm) u metrima na smije biti manji od: dm = 2.0 + 0.02L a trim na krmi ne veći od 0.015L i krmenim gazom potrebnim za puni uron vijka 6. Zahtjevi za cjevovode balasta i tereta : Cjevovodi za balast i teret, cijevi za sondiranje tankova i cijevi za provjetravanje balasnih tankova ( odušnici) ne smiju prolaziti kroz tankove tereta. Cjevovodi tereta i drugi koji vode u tankove za teret ne smiju prolaziti kroz balastne tankove.

28

Slika 7. Tanker s dvostrukim trupom

Pravilo 13G stupilo je na snagu 06. srpnja 1995. god. odnosi se na tankere za sirovu naftu od 20.000 dwt i više te na tankere za prijevoz naftnih derivata od 30.000 dwt i više ako nisu opremljeni s odvojenim balastnim tankovima čime bi se zaštitili bokovi i dno broda koje obuhvaća najmanje 30% prostora tankova za teret (SBT) i ako nisu stariji od 25 godina , u suprotnom se moraju povući iz upotrebe. Tankeri na koje se odnosi pravilo 13G moraju se podvrći pojačanom programu pregleda i to specijalnih, povremenih i godišnjih. 1.5.2. PRAVILA I PROPISI KOJI SE ODNOSE NA TANKERE ZA PRIJEVOZ KEMIKALIJA Prijevoz kemikalija morem u rasutom stanju odvija se u skladu s odredbama VII glave SOLAS Konvencije i aneksom II- MARPOL Konvencije. Obije Konvencije zahtijevaju da tankeri građeni nakon 01.srpnja 1986 godine budu u skladu s zahtjevima IBC Code– Konstrukcija i oprema brodova koji prevoze opasne kemikalije u razlivenom stanju- International Code for the Construction and Equipment of Ships Carring Dangerous Chemicals in Bulk (IBC Code) skraćeno International Bulk Chemical Code. Kodeks određuje konstrukcijske standardne i dizajn kemijskih tankera, vrstu opreme koju treba imati. Kemikalije i opasnosti koje mogu prouzročiti kao i tip broda koji se zahtjeva za prijevoz. Kemijski tankeri izgrađeni prije 01.srpnja 1986 godine, trebaju udovoljavati odredbama BCH Kodeksa(Code for the Construction and Equipment of Ships Carryng Dangerous Chemicals in Bulk koji je preteča IBC Kodeksa.

29

Brodovi tankeri za prijevoz kemikalija grade se sukladno odredbama SOLAS-a dio B-IBC kodeks. Posebna pažnja se posvećuje vodonepropusnosti brodova, a time zahtjevi veličine centralnih, bočnih tankova i njihove udaljenosti od oplate tankera, dvostrukog dna, koferdama, strojarnice itd. IBC kodeks predviđa tri tipa broda za prijevoz kemikalija: tip 1 , 2 i 3. Klasifikacija se temelji na sposobnosti broda da izdrži određena oštećenja i da spriječi ispuštanje tereta. TIP 1: predviđen je za prijevoz najopasnijih kemikalija za sigurnost osoba i okoline. Moraju izdržati oštećenja na bilo kojem mjestu trupa broda. Tankovi se moraju nalaziti izvan područja mogućeg oštećenja, odvojeni koferdamima i udaljeni najmanje 760mm od oplate broda odnosno B/5 ili 11.5m što je manje. Visina dvodna mora iznositi od 1.80m do 2.00m odnosno B/15 ili 6m što je manje. Volumen tanka može iznositi najviše 1250m3 (slika 8.)

Slika 8: Tanker za prijevoz kemikalija-TIP I.

TIP 2: predviđen je za prijevoz manje opasnih kemikalija za sigurnost osoba i okoline. Brodovi manji od 150m moraju izdržati oštećenja na bilo kojem mjestu trupa broda osim na dijelu strojarnice.Tankovi za prijevoz tereta moraju ostati neoštećeni i moraju biti udaljeni najmanje 760mm od oplate broda. Visina dvodna mora iznositi od 1.80m do 2.00m odnosno B/15 ili 6m što je manje. Volumen tanka može iznositi najviše 3000m3 (slika 9.)

Slika 9: Tanker za prijevoz kemikalija-TIP II

30

TIP 3: predviđen za prijevoz najmanje opasnih kemikalija za sigurnost osoba i okoline. Brodovi manji od 125m moraju izdržati manja oštećenja na bilo kojem mjestu trupa broda osim na dijelu strojarnice. Ne postoje zahtjevi za tankove tereta. To su brodovi s jednostrukom oplatom, ali moraju imati veći broj ugrađenih poprečnih pregrada (slika 10)

Slika 10: Tanker za prijevoz kemikalija-TIP III

1.5.3. PRAVILA I PROPISI KOJI SE ODNOSE NA TANKERE ZA PRIJEVOZ UKAPLJENIH PLINOVA Brodovi tankeri za prijevoz ukapljenih plinova grade se sukladno odredbama SOLAS-a dio C- IGC Kodeks glava 19. Brodovi se dijele u tri temeljne skupine i četiri tipa.. Tri glavne skupine su:

1. Fully pressurised carriers ( excess pressure u tanku iznad 11 bara) koji može biti: a) Fully pressurised LPG carrier b) Fully pressurised Chlorine carrier(CL2carrier)

2. Semi pressurised carrier ( excess pressure od 0,5-11bara, normalno 3-5 bara) koji može biti:

a) Semi pressurised LPG/LEG carrier b) Semi pressurised combined gas/chemical carrier

3. Fully refrigerated carriers ( excess pressure ispod 0,7 bara normalno 0,25-03 bara) koji može biti:

a) Fully refrigerated LPG carriers b) Fully refrigerated LNG carriers (slika 11.)

31

Slika 11. LNG carrier

Svaka od ovih skupina dalje se dijeli na tipove brodova ovisno o opasnostima tereta koji se prevozi. Svi plinski tankeri svrstani su u skladu s IMO IGC CODE glava 19 prema tipovima: 1G, 2G, 2PG, 3G. 1G je tip koji može prevozi sve terete navedene u glavi 19 IGC kodeksa. Ima najveći stupanj sigurnosti zaštite od curenja tereta. Njegovi tankovi moraju biti postavljeni B/5 do 11,5 metara od oplate broda, ne manje od dva metra ili B/15 od kobilice(slika 12) Mora izdržati oštećenje brodske oplate u cijeloj svojoj dužini. Sve informacije o zahtjevima za različite tipove brodova navedeni su u IMO gas Kodeksu, a svi tankeri ih moraju imati izvješene na brodu.

Slika 12. Položaj tanka, tankera tipa 1G za prijevoz ukapljenog plina

32

2G je plinski tanker koji može prevoziti terete označene kao 2G, 2PG i 3G u glavi 19 IGC kodeksa i zahtijeva obrambenu sigurnost od curenja tereta.

Brodovi do 150 metara dužine trebaju izdržati oštećenje bilo gdje po cijeloj dužini osim oštećenja neke od pregrada između kojih se nalazi strojarnica smještena na krmi.

- Brodovi duži od 150 metara trebaju moći izdržati oštećenje bilo gdje po cijeloj dužini.

2PG je plinski tanker od150m ili manje koji može prevoziti terete označene kao 2PG i 3G u glavi 19 IGC kodeksa. Zahtijeva obrambenu sigurnost od curenja tereta. Također, gdje se teret prevozi neovisnim-samonosivim tankovima tipa C koji su izvedeni s sigurnosnim ventilima MARVS na manje od 7 bara tada se mogu prevoziti tereti do – 55 ili topliji. Gas tankeri veći od150 metara s istom specifikacijom ka 2PG brodovi moraju imati proračun kao 2G brodovi.

Smještaj tankova tereta na brodovima 2G, 2PG i 3G

Tip brodova 3G mogu prevoziti terete označene kao 3G u glavi 19 IGC kodeksa.Zahtijevaju umjerenu zaštitu od curenja tereta. Ovi tipovi su navedeni u poglavlju 19 IGC kodeksa.

brodovi do 125 metara dužine trebaju izdržati oštećenje bilo gdje po dužini osim oštećenja koja su duža od razmaka između poprečnih pregrada i oštećenja pregrada između kojih se nalazi strojarnica smještena na krmi.

- brodovi duži od 125 metara trebaju moći izdržati oštećenje bilo gdje po cijeloj dužini osim oštećenja koja su duža od razmaka između poprečnih pregrada

Tip broda je naveden u IMO Certificate of Fitness u kojem se također navodi lista tereta koje brod smije prevoziti. U opisu gas carriera mora biti godina postavljanja kobilice, udaljenost tanka od stranica broda, stabilitet broda u oštećenom stanju (damage stability), naplavljivanje broda (floating capability) i vrsta materijala od kojeg je tank napravljen.

33

2.SVOJSTVA TERETA 2.1.Osnovna fizikalna svojstva Osnovna fizikalna svojstva su: gustoća(density), viskozitet(viscosity), vrelište(boiling), isparavanje(evaporation), krutište(pour point),), točka gorenja(flash point), točka samozapaljenja(auto-ignition point), boja(colour). Gustoća je omjer mase i volumena (kg/m3) . Određuje se pri temperaturi od 15oC.

m ρ = [ kg/m3 ] V U Americi se gustoća označava u API (Amercan Petroleum Institute). Kako se vozarina uvijek računa u tonama zbog diletacije nafte, potrebno je volumen pretvoriti u masu. Obavlja se pomoću posebnih tablica, primjenjujući pri tome tzv API gravity i izmjerenu prosječnu temperaturu tekućeg tereta(average temperature) nakon završenog ukrcaja. API Gravity je specifična gustoća sirove nafte izražena u API jedinicama proračunatim po formuli American petroleum institute; 141.5 A.P.I = ------------------------ - 131.5 Spec.gust. pri 60F Specifična gustoća se dobije tako da se podijeli isti volumen mase nafte masom destilirane vode pri standardnoj temperaturi od 60 stupnjeva F. Broj API jedinica sirove nafte dužan je dati brodu vlasnik koji prodaje naftu.

Viskoznost je otpor tekućine pri uzajamnom pomicanju susjednih slojeva. Na viskoznost goriva utječe temperatura i tlak. Vrelište je temperatura u stupnjevima pri kojoj gorivo počinje ključati tj. nastupa promjena agregatnog stanja, Isparavanje je prijelaz iz tekuće u plinovitu fazu, što je temperatura viša to je isparavanje veće. Krutište je temperatura pri kojoj gorivo gubi sposobnost protoka i pretvara se u krutu tvar. Točka zapaljenja je temperatura pri kojoj se gorivo plamenom zapali i gori najmanje 6 sekunda. Točka gorenja je temperatura pri kojoj se gorivo pali bez utjecaja vanjskog plamena.

34

Boja produkata nafte , benzina i uljima se utvrđuje s SAYBOLT kronometrom , ili usporedbom sa bojom vode. Koriste se dvije skale: Saybolt skala se koristi za nebojeni benzin i kerozin , kreće se od +30 do –30. Viši broj na skali odgovara prozirnijem teretu. ASTM(American Society for Testing and Materials) skala se koristi za dizel i tamnije produkte, kreće od 0,0 do 8,0 , što je viši broj na skali to je teret tamniji. Kemijski tekući teret-kemikalija je tvar u kapljevitom-tekućem stanju Plin je tvar u plinovitom stanju, na temperaturi iznad njegove kritične temperature Kritična temperatura plina je temperatura iznad koje se plin ne može kondenzirati(ukapljiti), bez obzira na visinu tlaka. Da bi se mogao kondenzirat -ukapljiti treba ga ohladiti na temperaturu nižu od njegove kritične temperature. Para je tvar u plinovitom stanju na temperaturi ispod njene kritične temperature. Zasićena para pri nekoj temperaturi je para koja je u ravnoteži s tekućim stanjem pri toj temperaturi. Nezasićena para pri nekoj temperaturi je para koja nije u ravnoteži s tekućim stanjem pri toj temperaturi.Tekućina ima tendenciju daljnjeg isparavanja. Tlak zasićene pare je tlak koji para ima pri nekoj temperaturi Isparavanje je pojava na površini tekućine kada se molekule veće kinetičke energije odvajaju od površine tekućine i prelaze u paru. Vrenje neke tekućine nastupa kada je tlak para unutar cijelog volumena tekućine izjednačen s vanjskim tlakom. Ako je tekućina u dodiru sa svojim parama u zatvorenom prostoru, para postaje zasićena, isti broj molekula isparava i vraća se na površinu tekućine, to je stanje dinamičke ravnoteže.Povišenjem temperature tlak para raste. Isparavanje i hlađenje. Kada tekućina isparava, dolazi do hlađenja jer površinu napuštaju toplije molekule(s većom kinetičkom energijom). Specifična toplina je količina topline potrebne da se jediničnoj masi tekućine podigne temperatura za jedinični stupanj pri određenoj temperaturi. Latentna toplina isparavanja je količina topline potrebne da jedinična masa tekućine ispari(kondenzira) pri stalnoj temperaturi. Viskozitet je pojava unutarnjeg trenja koja se očituje kada se slojevi fluida(tekućine ili plina) gibaju različitom brzinom. Povišenjem temperature povećava se kinetička energija čestica što uvjetuje kidanje privlačnih sila među njima time su pokretljivije tj. smanjuje se viskoznost. Gustoća je masa jediničnog volumena izražena kg/m3

Relativna gustoća tekućine je omjer gustoće te tekućine u odnosu na gustoću vode, vrijednost ovisi o temperaturi. Relativna gustoća plina ili pare je omjer gustoće plina ili pare i gustoće zraka na određenoj temperaturi i tlaku.

35

2.2.Kemijska svojstva tereta, kemijski elementi i grupe Kemijska svojstva spojeva o kojima je ovdje riječ su ugljikovodici, anorganski spojevi i tvari koje izazivaju koroziju. Kemija se dijeli na organsku i anorgansku.U organsku kemiju spadaju spojevi s ugljikom, a anorganska kemija se bavi spojevima ostalih elemenata. 2.2.1. UGLJIKOVODICI

Karakteristike tekućih ugljikovodika Ugljikovodici su spojevi ugljika i vodika koji sadrže samo ta dva elementa.

Zbog svojstva atoma ugljika da se među sobom spajaju tvoreći lance i prstenove, postoji na stotine različitih ugljikovodika.

Oni se klasificiraju u tzv. homologne redove tj. grupe kojima pojedini članovi imaju različit broj atoma ugljika a zajedničku opću formulu, istu osnovnu građu i isto kemijsko ponašanje. Ugljikovodici kod kojih su svi atomi ugljika međusobno povezani jednostrukom kovalentnom vezom nazivaju se alkani ili parafini. Najjednostavniji zasićeni ugljikovodik je metan. Molekula metana sastoji se od jednog atoma ugljika C i četiri atoma vodika H, svaka od četiri valentne veze ugljika spojena je na vodikov atom(slika 13).

Slika 13. Molekula metana Molekula metana je zasićena jer je svaka valentna veza atoma ugljika spojena s odvojenim atomom vodika i time je zadovoljena najveća moguća kombinacija spoja ugljika (spoj s najvećim brojem atoma). Spojevi koji imaju istu molekulsku formulu, a različite strukturne formule nazivaju se strukturni izomeri, a izomerija je međusobno povezivanje atoma ugljika Zasićeni ugljikovodici: opća formula alkana je Cn H2n+2 , n -označava broj C atoma, a takav niz se naziva homologni niz. Prva četiri člana takvog niza su Metan CH4, Etan C2 H6,Propan C3 H8, Butan, C4 H10. Pri standardnim uvjetima ova četiri spoja su plinovi.

36

Zasićeni ciklički ugljikovodici nazivaju se cikloalkani. Cikloalkani s tri (ciklopropancC 3H6) i četiri (ciklobutanC4 H8) atoma ugljika nestabilni su jer su kutovi između veza njihovih atoma manji od tetraedarskih, pa postoji napetost prstena.

Prema kemijskim svojstvima slabo su reaktivni, a najstabilniji su metan i etan.

Uz dovoljan pristup kisika (zraka) izgaraju potpuno.

Opasnost kod prevoza tih tereta je jedino zapaljivosti. Nezasićeni ugljikovodici nazivaju se Alkeni ilil olefini to su oni kod kojih postoji bar jedna dvostruka kovalentna veza pa nisu ispunjene najveće mogućnosti vezivanja ugljika.

Opća formula alkena je CnH2n . U ovu grupu spadaju eten ili etilen, propen, buten i penten

Najednostavniji alken je eten (etilen) C2 H4 spoj koji u molekuli ima dva ugljikova atoma (slika 14), pa dalje Propilen C3 H6 i Butadin C4 H6, Butilen i drugi

37

.

Slika 14. Molekula etena(etilena) i propena(propilena)

Vrlo su reaktivni i jako zapaljivi u spoju s kisikom.

Alkeni na zraku gore svjetlećim plamenom, zbog velikog sadržaja ugljika.

Temperatura vrenja im je niža nego zasićenim ugljikovodicima.

Mogućnost požara je znatno veća zbog nižeg plamišta.

Ugljikovodici u čijim se molekulama nalazi trostruka veza nazivaju se alkinima.

Opća formula alkina je CnH2n-2. U ovu skupinu spadaju etin i propin, butin ili butilen, pentin ili pentilen.

Alkini su Etin(acetilen-slika 15) C2 H2 propin(propilen)C3 H4 i drugi.. Alkini su još više reaktivniji od alkena zbog trostruke veze.

38

Slika 15. Molekula etina(acetilena) i propina(propilena) Osim prikazanih ugljikovodika postoji još jedna velika skupina ugljikovodika čija se svojstva bitno razlikuju od ostalih a to su areni (aromatski spojevi, benzenski spojevi). Zbog karakterističnog mirisa zvali su se aromatski ugljikovodici. Najednostavniji aren je benzen. 2.2.2.FUNKCIONALNE SKUPINE Ako se s kovalentnom vezom umjesto vodika s ugljikom vežu neki drugi atomi ili skupine nastaju drugi organski spojevi derivati ugljikovodika poznati kao funkcionalne skupine. Neki važni derivati ugljikovodika su: eteri (dietil-eter), alkoholi (etanol-etilni alkohol), aldehidi(acetaldehid), ketoni(aceton), karboksilna kiselina (etanska kiselina-octena), esteri(etilacetat). 2.2.3. TVARI KOJE IZAZIVAJU KOROZIJU Tvari koje izazivaju koroziju su kiselina i lužine. Kiseline nisu samo opasne zbog jačine kiselosti već i zbog otrovnosti. Jake kiseline su: perkloratna , nitratna (dušična) a dalje opada jakost kao što su: kloridna (solna), sulfatna (sumporna), fosfatna (fosforna) itd. Kao i kod kiselina tako i kod lužina opasnost nije karakterizirana samo lužnatošću, lužine mogu i burno reagirati. Najjače lužine su amini pa dalje hidroksid, karbonat, amonijak..

39

2.3.Fizikalna svojstva ulja, kemikalija i ukapljenih plinova 2.3.1.FIZIKALNA SVOJSTVA ULJA Sirova nafta (zemno ulje, petroleum,crude oil) je smeđe zelena do crna, fluorescentna, kapljevita do polučvrsta prirodna tvar. Sastav nafte varira ovisno o podrijetlu i nalazištu Elementarni prosječni sastav nafte izražen u postocima:C-ugljik 83-87, H-vodik 11-14, S-sumpor 0.5-6, N-dušik 0.1-2, O-kisik 0.005-1.5, metali u tragovima među najvažnijima su Fe,Al,Ca,Mg,Ni,V. Kemijski sastav nafte: zasićeni ugljikovodici (parafini-alkani) s općom formulom CnH2n+2 otopljeni u nafti ili u ležištima prirodnog plina pretežno : metan, etan, propan, butan, izobutan. Gustoća nafte se kreće od 0.72 do 1.0 a vrelište od 24 do 400°C, točka zapaljivosti od 20 do 200°C sve ovisi o porijeklu odnosno kemijskom sastavu nafte. Po kemijskom sastavu nafta se sastoji uglavnom od ugljikovodika od organskih spojeva s kisikom, dušikom i sumporom. Pored emulgirane vode nafta sadrži i manje količine suspendiranih anorganskih tvari. Preradom nafte ne dobivaju se samo naftni derivati već se i kemijskom preradom nafte dobivaju različiti proizvodi male molekularne mase, kao npr. metan, etilen i dr. koji služe kao polazne sirovine za sintezu alifatskih i aromatskih baznih kemikalija kao i raznih finalnih proizvoda. Iz sirove nafte se najprije otklone plinovi, voda i mineralne soli, a zatim se vrši frakcijska destilacija pod atmosferskim tlakom. To je primarna prerada nafte. Frakcije su laki benzin, teški benzin, petrolej i plinsko ulje (dizel gorivo) i laki ostatak (tzv.ulje za loženje) koji se može dalje podvrgnuti vakuum destilaciji kojom se dobivaju bazna ulja (vretensko ulje, lako i teško strojno ulje) i bitumen. Sekundarnom preradom dobiva se širok raspon proizvoda koji odgovaraju uvjetima suvremene potrošnje. Proces sekundarne prerade naftnih derivata je sljedeći: krekiranje, reformiranje, polimerizacija, alkilacija, izomerizacija i hidrokrekiranje. Derivati nafte se ponekad trebaju rafinirati da bi bili prikladni za upotrebu, a metode dorade su sljedeće: kemijska i katalitička rafinacija, rafinacija otapalima.

40

2.3.2.FIZIKALNA SVOJSTVA KEMIKALIJA Zasićeni ugljikovodici (alkani) su kemijski slabo reaktivni, njihova karakteristična reakcija je supstitucija atoma vodika s nekim drugim atomom.Opasnost od ovih tereta primarno potječe od točke zapaljenja i granice zapaljivosti, reakcije s kisikom na povišenoj temperaturi (tablica 1). Ime Empirijska

formula Temperatura vrenja °K

Plamište °K Granica zapaljivosti %V

Pentan C5 H12 309 233 7.8 - 1.5 Oktan C8 H18 399 286 3.2 – 1.0 (tablica 1). Napomena: od vrijednosti temperature u stupnjevima Kelvina treba oduzeti 273 (273°K= 0°C)da se dobiju stupnjevi Celzijusa Nezasićeni ugljikovodici (alkeni ili olefini) su kemijski reaktivni i jako zapaljivi u spoju s kisikom. Opasniji su od zasićenih ugljikovodika zbog nižeg plamišta (tablica 2). Ime Empirijska



Penten C5 H10 plin 231 8.7 – 1.42 (tablica 2) Aromatski ugljikovodici (areni) oblika benzena imaju široku primjenu u kemijskoj industriji. Toksični su, kancerogeni i imaju anestetičko djelovanje. Većinom su zapaljivi i gore jakim dimnim plamenom (tablica 3). Ime Empirijska



Benzen C6 H6 353 262 7.10 – 1.40 Toluen C7 H8 384 277 6.75 – 1.27 Ortoksilen C8 H10 417 290 6.00 – 1.00 (tablica 3) Petrokemijski spojevi u većini slučajeva nisu čisti kemijski spojevi. Dobiveni frakcijskom destilacijom nafte ili preobrazom tvari dobivenih frakcijskom destilacijom(tablica 4). Ime Empirijska



Benzin(gorivo) 333 - 373 228 6.00 – 1.30 Petrolej 311 - 333 233 (tablica 4).

41

Supstituirani ugljikovodici – derivati ugljikovodika su spojevi koji se izvode iz ugljikovodika, a dobivaju se supstitucijom atoma ili skupine atoma na mjestu vodikovog atoma, npr.zamjenom vodika s hidroksilnom skupinom OH, dobiva se alkohol. Priroda skupine koja supstituira određuje opća fizička i kemijska svojstva spoja novog homolognog niza. Neki poznati derivati etana prikazani su u tablici 5. Spoj Funkcionalna

skupina Formula Ime

Alkohol OH CH3CH2OH Etanol(etilni alkohol) Amin NH2 CH3CH2NH2 Etilamin Fluorid F CH3CH2F Fluoroetan(etilfluorid) Klorid Cl CH3CH2Cl Kloroetan(etilni

klorid) (tablica 5) Alkoholi imaju nisko plamište, zapaljivi su opasni tereti. Osim etanola, većina su visoko toksični. Alkoholi manje molekularne težine su topljivi u vodi. Relativna gustoća je veća od jedinice, a relativna gustoća para je veća od jedinice. Nisu kompatibilni s pjenom prilikom gašenja požara jer smanjuju pjenušavost(tablica 6). Ime Empirijska



Metanol CH3OH 338 288 36.5 – 6.0 Etanol CH3CH2OH 351 289 19.0 – 3.3 (tablica 6) Glikoli su alkoholi koji imaju više plamište i ne smatraju se zapaljivim ali su gorivi. Nisu toksični-otrovni. Relativna gustoća i relativna gustoća para veća je od jedinice. Topljivi su u vodi. Mogu smanjiti djelotvornost nekih vatrogasnih pjena(tablica 7). Ime Empirijska



Etilen-glikol CH2OHCH2OH 470 384 3.2 Glicerol C3H5 /OH/3 563 433 (tablica 7) Amini nastaju od amonijaka, imaju otrovna svojstva, nisko plamište. Relativna gustoća je manja od jedinice a relativna gustoća pare veća (osim amonijaka) (tablica 8). Ime Empirijska



Etilamin CH3CH2NH2 290 255 13.6 – 3.6 Anilin C6H5 NH2 457 349 (tablica 8)

42

Halogeni derivati ugljikovodika su fluor, klor, brom ili jod supstituirani ugljikovodici. Teško su zapaljivi ali su otrovni. Netopljivi u vodi relativne gustoće i gustoće para veće od jedinice (tablica 9). Ime Empirijska



Kloroform CHCl3 334 Monoklor-benzen

C6H5Cl 405 301 7.1 – 1.35

(tablica 9). Aldehidi i ketoni imaju nisko plamište, promjenjivu relativnu gustoću kao i topljivost u vodi. Reaktivni su i umjerene toksičnosti. Ketoni imaju niže plamište od aldehida. Oboje lako izazivaju požar . Aldehidi su opasniji od ketona, acetaldehid može oksidirati na zraku stvarajući nestabilne perokside koji naglo eksplodiraju, može i polimerizirati, uz oslobođenje topline(tablica 10). Ime Empirijska



Acetaldehid CH3CHO 294 235 55 – 4.1 Aceton CH3COCH3 330 255 12.8 – 2.6 (tablica 10) Karbonske kiseline (organske kiseline) su veoma slabe, imaju visoko plamište, kemijski su reaktivne i ne izazivaju znatnu koroziju. Metode zaštite od požara iste su kao i za alkohole, aldehide i ketone (tablica 11). Ime Empirijska



Propanska kise. CH3CH2COOH 414 327 (tablica 11). Esteri nastaju reakcijom organske karboksilne kiseline s alkoholima uz izdvajanja molekule vode. Acetatna (octena) kiselina s etanolom stvara ester, etilacetat. Esteri imaju ugodan miris i okus pa se primjenjuju u prehrambenoj industriji. Vrlo su zapaljivi (tablica 12). Ime Empirijska



Etilacetat. CH3C00C2H5 350 269 11.4 – 2.2 (tablica 12)

43

Amidi nastaju reakcijom amonijaka i organskih kiselina. Usporavaju gorenje te se upotrebljavaju za izradu zaštitne odjeće(tablica 13). Ime Empirijska



Acetamid CH3CON/C2H5/2 453 350 (tablica 13) Eteri nastaju reagiranjem molekula alkohola uz izdvajanje molekule vode. Zapaljivi su, djeluju anestetički i potencijalno su eksplozivni uslijed stvaranja peroksida sa zrakom. Gustoća je manja od jedinice a gustoća para veća od jedinice(tablica 14). Ime Empirijska



Dimetil-eter. CH3OCH3 308 233 48 – 1.9 (tablica 14). 2.3.3.FIZIKALNA SVOJSTVA UKAPLJENIH PLINOVA LPG - liquefied petroleum gas -petrolejski ukapljeni plinovi se dobivaju iz sirove nafte i prirodnog plina, a to su plinovi butan, propan ili njihova mješavina.

LPG je definiran kao plin koji je proizveden iz sirove nafte. Dobiva se frakcijskom destilacijom sirove nafte i odvajanjem iz prirodnog plina. Dva plina koja spadaju u ovu grupu su Propan i Butan te njihove smjese.

- Propan( C3H8),spade u zasićene ugljikovodike, bezbojan plin, pod tlakom je u ukapljenom stanju, nema specifičan miris, lako je zapaljiv i eksplozivan. Temperatura zapaljenja je -40°C, a temperature samozapaljenja je 500°C. Granica eksplozivnosti je 2-10 %. Uglavnom opasnost od eksplozije je velika. Nije reaktivan s vodom.

- Butan (C4H10), spada u zasićene ugljikovodike, bezbojan plin, pod tlakom je u ukapljenom stanju, ima sladunjav miris, lako je zapaljiv I eksplozivan. Temperatura zapaljenja je -20°C, a temperature samozapaljenja je 460°C. Granica eksplozivnosti je 1,8 - 8,4 %. Opasnost od eksplozije je velika. Nije reaktivan s vodom .

LNG - liquefied natural gas je prirodni plin koji se dobiva na izvorištu, sastoji se uglavnom od metana.

44

Metan ima najveći udio u smjesi (minimalno 70%), dok ostatak čine ostali plinoviti alkani, i to etan, propan, butan i pentan. Uz njih se u smjesi može pojaviti i dušik, a u tragovima se pojavljuju ugljični dioksid, sumporovodik, helij i vodena para

U većini slučajeva (npr. proračun pada tlaka u cjevovodima) se računa s fizikalnim svojstvima metana kao svojstvima ukapljenog prirodnog plina

Metan, glavni sastojak prirodnog plina, prvi je u nizu alkana, a kemijska formula mu je CH4

U tekućem stanju metan je bezbojna tekućina, a u plinovitom stanju neotrovan plin bez boje, okusa i mirisa.

U standardnim uvjetima metan je teško ukapljiv plin, pri atmosferskom tlaku (101 kPa) isparava na –161.5 °C, ledište mu je na –182.5 °C, a ukapljen je lakši od vode i ima gustoću 425 kg/m3.

Gustoća plinovitog metana iznosi 0.554 kg/m3, njegove smjese sa zrakom se samozapaljuju na 595 °C, dok je u volumnim udjelima 5 - 15% u zraku zapaljiv.

45

LEG - Liquefied Ethylene Gas- ukapljeni etilen (eten) nije prirodni proizvod dobiva se krekiranjem (cijepanjem) etana, propana i butana ili iz nafte. LEG je ukapljeni etilenski plin (C2H4), spade u grupu spojeva nezasićenih ugljikovodika, nije prirodni plin, proizvodi se cijepanjem tekućeg prirodnog plina kao što su Etan, Propan i Butan. Temperatura vrenja kod atmosferskog tlaka je -103,8°C.

NGL- natural gas liquid je prirodan tekući plin koji se nalazi u sirovoj nafti. Dobiva se frakciskom destilacijom sirove nafte. Sastavni dijelovi tekućeg prirodnog plina su Etan, Pentan, LPG i teže frakcije ugljikovodika i njihovi sastojci. AMMONIA-NH3 - AMONIJAK se dobiva izgaranjem vodika i dušika pod visokim tlakom. Bezbojna tekućina oštrog mirisa, zapaljiv, otrovan i visoko reaktivan.

Amonijak je otrovan i iritantan plin, oštrog mirisa- sadržaj od 20 ppm u zraku se osjeća. Reagira u kontaktu s vodom. Temperatura vrenja kod atmosferskog tlaka je -33°C. CHLORINE-CL2 - KLOR se dobiva otapanjem natrij klorida elektrolizom. Žuta tekućina zelene pare, oštrog iritirajućeg mirisa. Otrovan, ali nije zapaljiv

Zbog svoje toksičnosti ne smije se prevoziti u količinama većim od 1200 m3 . Nije zapaljiv i eksplozivan, ali može uzrokovati požar u dodiru sa terpentinom. Eterom, plinovitim amonijakom, vodikom I metalima u prahu. Boja plina je žuto-zelena, oštrog je I zagušljivog mirisa. Nije reaktivan s vodom. CHEMICAL GASES - KEMIJSKI PLINOVI koji se najčešće prevoze su: etilen, propilen, butadien, i VCM(vinil klorid monomer) svi su zapaljivi reaktivni i otrovni (tablica 15).

Tablica 15. Fizikalna svojstva ukapljenih plinova

46

3.OTROVNOST I OSTALE OPASNOSTI Većina tereta koji se prevoze ovim brodovima su otrovni-toksični, stoga treba spriječiti neposredan kontakt ljudi s opasnim teretom upotrebom zaštitne opreme i dišnog-izolacijskog aparata. Prisutnost otrovnih plinova utvrđuje se fiksnim i prenosivim mjernim uređajima. Za vrijeme manipulacije teretom na vidnom mjestu treba biti izložena tablica s karakteristikama opasnog tereta i uputama za slučaj nezgode. Otrovi se unose u organizam udisanjem, kroz kožu oči ili probavne organe.Većina kemijskih tereta veoma su otrovni. . Podaci o sigurnom načinu rukovanja teretom nalaze se u tablici tereta « Material Safety Cargo Data Sheet « koji obavezno prati teret. Također o otrovnosti svih pojedinih skupina tereta možemo dobiti informacije u IMO IMDG Kodeksu. 3.1.Opće postavke i djelovanje otrovne tvari Kemijska i fizikalna svojstva nekih tereta, naporan rad, povećana temperatura okoline, vlažnost, loša mikroklima, negativno utječu na zdravlje ljudi. Maksimalno dozvoljena koncentracija štetnih supstanci koja ne smije izazvati oštećenje zdravlja uz napor osmosatnog rada, te se u vremenu od 16 sati treba potpuno izlučiti iz organizma označava se MDK-Maksimalno Dozvoljena Koncentracija ili TLV-Ttreshold Limit Value. TLV se izražava težinski mg/m3 ili volumenski cm3/m3 u PPM- parts per milion (dio štetne tvari na milijun dijelova npr. zraka) kako slijedi:

- za plinove i pare, težinski mg/m3 ili volumenski cm3/m3 u dijelovima milijuna - ppm (parts per milion);

- za otrovne prašine, dimove i magle u mg/m3;

- za mineralne prašine u mg/m3 ili brojem čestica u kubičnom centimetru zraka. Štetne tvari ulaze u organizam kroz kožu udisanjem, oštećuju dišne organe i krvotok, uzimanjem hrane oštećuju probavne organe. Obzirom na način djelovanja na ljudski organizam štetne plinove dijelimo na iritanse-nadražljivce, asfiktansi-zagušljivci, anestetici-opojni plinovi, sustavni-krvni otrovi(ugljični monoksid CO, ugljični dioksidCO2, itd).Osim para ugljikovodika, iz sirove nafte isparava vodikov sulfid (H2S) koji miriše na trula jaja.

Djelovanje štetnih plinova očituje se:

Iritansi ( Nadražljivci) Nadražuju dišne organe, izazivaju kihanje, kašljanje i suzenje očiju. Izraziti predstavnici su amonijak i klor.

Asfiktansi (Zagušljivci)

Otežavaju uzimanje kisika. Nedostatak kisika u krvi i mozgu izaziva glavobolju, vrtoglavicu i nesvjeticu. Izraziti predstavnici su LNG, LPG, metan, etan, propan, klor, dušik..).

Anestetici (Opojni otrovi)

To su pare ugljikovodika, etilen i benzen.

47

Sistemski otrovi Izazivaju oštećenje jetre, oštećenje krvnog sustava - benzen, toulen, kiseline, i oštećenje nervnog sustava - fenol, metanol.

Ovi plinovi su toksični, izazivaju paralizu dišnih organa. Simptomi su anestetičko djelovanje (omamljenost) grčevi u stomaku, mučnina, povraćanje, proljev. Iritiraju sluznicu, oštećuju vid, djeluju na nervni sustav, izazivaju grčenje i paralizu mišića. Inertni plin je također otrovan i uzrokuje nedostatak kisika u organizmu što stvara otežano-ubrzano disanje, gubitak koncentracije (asifikacija posade).

Trovanje ugljikovodicima može biti uzrokovano direktnim djelovanjem plinova iz sastava ugljikovodika zbog isparavanja iz tereta i uslijed promjene atmosfere u zatvorenom prostoru (u tankovima tereta zbog inertiranja) tj. potiskivanjem kisika iz atmosfere u nekom prostoru.

Svi plinovi koji nastaju isparivanjem ugljikovodika štetni su za zdravlje i ne mogu se izdvojiti iz sirove nafte koja se prevozi.

Otrovnost Inertnog plina

Inertni plin je također otrovan i uzrokuje nedostatak kisika u organizmu što stvara otežano-ubrzano disanje, gubitak koncentracije (asifikacija posade).

Inertni plin nastaje izgaranjem ugljikovodika (teške nafte) u brodskom kotlu (brodovi na parni pogon) ili u postrojenju za proizvodnju inertnog plina na motornim tankerima.

Inertni plin se nakon prolaska kroz pročistače (scrubber), hlađenja i odvajanja krutih čestica ubacuje u tankove tereta.

Osnovna karakteristika inertnog plina je nizak sadržaj kisika (ispod 8 %) a iznad 95 % volumena sadrži plinove opasne po zdravlje ljudi.

Preventivno se uvodi ventilacija u prostorijama s određenom izmjenom zraka kako bi se odstranili plinovi. Prilikom rada članovi posade dužni su koristiti zaštitnu odjeću i opremu kao aparat za disanje kada je potrebno.

Postojanje otrovnih plinova ili para utvrđuje se aparatom za otkrivanje otrovnih plinova (tragači plina).

Radi rukovanja teretom na siguran a prikladan način brod mora obvezno imati detaljne podatke o teretu.

Krcatelj mora uručiti zapovjedniku broda MSDS - Material Safety Data Sheet koji sadrži sve važne podatke o teretu kao i uputstva o postupcima u slučaju nezgode.

Material Safety Data Sheet mora biti izložen na oglasnoj ploči prije početka ukrcaja tereta. Svaki MSDS daje široki spektar sigurnosnih informacija, uključujući i podatke o izlaganju, potrebnoj zaštitnoj odjeći/opremi, medicinskoj prvoj pomoći, postupcima u slučaju propuštanja, sredstvima za gašenje i sl.

48

3.2.Opasnost od požara Mogućnost izbijanja požara ovisi o preventivnoj zaštiti tereta i njegovih para, kisiku i izvoru paljenja koji međusobno sudjeluju u stvaranju požara. Zaštita od požara podrazumijeva ispravnu opremu, sredstva za gašenje i uvježbanu posadu. Međutim najbolja obrana od požara je poduzimanje preventivnih mjera što znači pravodobno održavanje i testiranje uređaja za dobavu inertnog plina (dušika) crpki, cjevovoda, sustava ventilacije, mjernih uređaja, uređaja za dojavu i ostalo. Otkrivanje požara mora biti omogućeno uz primijenjenu ventilaciju, a zasniva se na otkrivanju povišene temperature, dima (optički ili s ionizacijskom komorom), detektori za otkrivanje plina osjetljivi na aerosole, infracrveni i ultraljubičasti detektori.

Ventilacija nema negativnog učinka na infracrvene i ultraljubičaste detektore jer oni “vide“ određeni spektar plamena pri čemu im ventilacija čak i pomaže.

Da bi došlo do eksplozije i/ili vatre potrebna su tri elementa koji čine trokut eksplozivnosti iskra – pare ugljikovodika – kisik.

Smanjenjem koncentracije kisika smanjuje se i potpuno onemogućava mogućnost eksplozije.

Na brodu se mogu još pojaviti različiti tipovi požara kao npr: namještaja i opreme, dizel goriva, električni požari, paljenje odjeće, požari u kuhinji. Ručni uređaji za gašenje vodom ili prahom koriste se za gašenje namještaja i opreme. Ručni uređaj s pjenom koristi se za gašenje dizel goriva, a mogu poslužiti uređaji s hladnim ili suhim prahom. Požari električnih instalacija i uređaja gase se ručnim uređajem s ugljičnim dioksidom (CO2), voda se nikako ne smije koristiti.

49

Ako je odjeća osobe zahvaćena vatrom, zahvaćeni dio treba brzo pokriti odgovarajućim pokrivalom (plahta, deka i sl), ako je u blizini ručni aparat s pragom tada njega prvog upotrijebiti. Izvori paljenja su: pušenje, prenosivi električni uređaji, uređaji za komunikaciju, zavarivanje, kovanje i sl., rad sa alatnim strojevima , samozapaljenje , spontano izgaranje, statički elektricitet. Razmještaj opreme za gašenje prikazan je na požarnom planu „Fire plan“ koji se nalazi u nadgrađu i van nadgrađa u posebnom spremniku. Posada u slučaju požara postupa u skladu s rasporedom za uzbunu „Požar na brodu“ 3.3.Opasnost za zdravlje Pristup izbjegavanju opasnosti po osoblje obuhvaća slijedeće radnje: uklanjanje opasnosti, kontrola opasnosti, pouzdana zaštita osoblja. Opasnosti od tekućih opasnih tereta i njihovih para mogu se podijeliti u pet skupina: zapaljivost, otrovnost, gušenje, smrzavanje, kemijske opekotine. Najopasniji aspekt je zapaljivost para i plinova gdje su izvori zapaljivosti: pušenje, hot, cold work, safety tools, statički elektricitet, električni instrumenti i oprema od legure aluminija, mobilni telefoni, električni potencijal između broda i obale rješava se adekvatnom izolacijom (insulating flanges) na prekrcajnoj ruci (loading arm). Sigurnosna zona za ove brodove može iznositi do nekoliko stotina metara ovisno o mogućnosti formiranja oblaka plina. Otrovnost: Uzrokuje oštećenje nervnog sustava. Poznata je industrijska toksičnost uzrokovana kemikalijama.. Skala otrovnosti definirana je; toksičnost nepoznata (unknown), nema toksičnosti (no toxicity), lagana toksičnost (slight toxicity), umjerena toksičnost (moderate toxicity) i teška toksičnost (severe toxicity). ACGIH American Conference of Governmental Industrial Hygienists definira tri kategorije izloženosti osoblja:

1. TLV – TWA (Time Weighted Average) Izloženost parama tereta 8 sati dnevno ili 40 tjedno

2. TLV – STEL (Short Term Exsposure Limit) Izloženost do 15 minuta u maksimalo četiri izlaska s pauzama od jednog sata.

3. TLV – C (Ceiling concentration) maksimalna količina koja se nikada ne smije premašiti

Gušenje: Osjetljivost na sadržaj kisika nastaje na 19%. U razini ispod 16% nastaje nesvjestica, gdje se u dužem izloženosti oštećuje mozak i nastupa smrt. (Maritime Safety Card). Respirator treba biti opskrbljen produžnim dijelom od 8 do 15 m. Daje se 35% kisika s protokom od 4 litre u minuti, za one s teškim bronhitisom 24%: Smrzavanje: Nastaje s jakom boli, šokom i nesvjesticom. Početni simptomi su: koža je žarko crvena a zatim bijela, kasnije bezbolno i nastupa gangrena..Opečeni dio treba odmah staviti u vodu na temperaturu od 42 stupnja celzija, ne masirati, dati sredstvo protiv boli ili morfij ako je potrebno, pokriti sterilnom gazom Kemijske opekline: Može ih uzrokovati : amonijak, klor, etilen oksid i propilen oksid. Siptomi su goruća bol sa crvenilom kože, iritirajući osip, mjehuri sa gubitkom kože, otrovanje. Odmah isprati oči i kožu najmanje 10 minuta obilnom količinom svježe vode i prekriti sterilnom gazom.

50

Prije transporta na liječenje u bolnicu treba ispuniti Guidance of Medical Officer: Ime, starost, adresa, ime broda, luka, slijedeća luka, ime i adresa brodara ili agenta, izloženost kojem plinu koliko vremena i kada , pružena prva pomoć.. 3.4.Opasnost za okolinu Tereti sirove nafte, derivati nafte, kemikalija i raznih plinova su složene mješavine ugljikovodika u raznim kombinacijama i kao takve predstavljaju opasnost po okolinu kako slijedi :

- Fizičkim zagađenjem - uništavanje živih bića neposredno

- Otrovnošću - uništavanje živih bića neposredno i odgođeno

- Bioakumulacijom - dugoročno negativno djelovanje na žive organizme

Plaže i obala Dugoročno ugrožava grane privrede priobalne države, (turizam i ribarstvo), stvara troškove čišćenja i saniranja posljedica.

Luke i marine Stvara velike posljedice za sigurnost ljudi i brodova kao i velike štete na brodovima (troškovi čišćenja i saniranja posljedica)

Industrijska postrojenja Ova postrojenja mogu imati velike štete posebno ako se morska voda koristi za njihovo hlađenje, blokiranje usisa rashladne vode, pregrijavanje postrojenja, rad sa smanjenim kapacitetom, kvarovi i zaustavljanje postrojenja radi saniranja posljedica.

Zapovjednici, upravitelji stroja i časnici moraju dobro poznavati odredbe MARPOL konvencije 1973/78, konvencije o odgovornosti za štetu od zagađivanja naftom i konvencije o fondu za naknadu štete kao i ostale propise iz tog područja. Moraju se poduzeti krajnje mjere opreza glede sprječavanja zagađenja okoliša, pogotovo za vrijeme rukovanja teretom, bunkeranja, i izbacivanju balasta iz broda.

Mjere opreza trebaju se poduzeti da bi se izbjeglo izlijevanje tereta niske temperature zbog opasnosti za život kao i zbog opasnosti glede povećanja krhkosti materijala, odnosno promjene (pogoršanja) njegovih karakteristika čvrstoće.

Nezgode koje obuhvaćaju propuštanja (lokve) kemikalija i požar su vrlo opasne. 3.4.1.MEĐUNARODNI PROPISI Međunarodna pomorska organizacija IMO sa sjedištem u Londonu ima posebne odbore za sigurnost plovidbe (Maritime Safety Committee) i zaštitu mora od zagađenja (Marine Environmental Protection Committee). Do danas su donijeti međunarodni propisi a kao najvažniji su međunarodna konvencija o sprečavanju zagađenja mora s brodova 1973., s protokolom 1978.god. (MARPOL – International Convention for the Prevention of

51

Pollution From Ships) Cilj ove Konvencije je spriječiti onečišćenje mora bilo kakvim štetnim tvarima (harmfull substances) a odnosi se na zagađenje mora: uljem - aneks 1 , i drugim štetnim tekućim tvarima koje se prevoze brodom u rasutom stanju - aneks 2 , štetne tvari koje se prevoze brodom u posebnim pakovanjima- aneks 3,onečišćenje fekalijama s brodova- aneks 4, otpacima s brodova - aneks 5. i onečišćenje zraka anex 6 balasne vode –anex 7 ZAHTJEVI PREMA MARPOL-u 73/78 Anex – I – Regulations for the Prevention of Pollution by Oil

- I – General - II – Requirements for control of operational

pollution - III – Requirements for minimizing oil pollution

from oil tankers due to side and bottom damages

- IV – Prevention of pollution arising from an oil pollution incident

Anex – II – Regulations for the Control of Pollution by Noxious Liquid Substances in Bulk Anex – III – Regulation for the Prevention of Pollution by Harmful Substances Carried by Sea in Packaged Form Anex – IV - Regulation for the Prevention of Pollution by Sewage from Ships Anex – V - Regulation for the Prevention of Pollution by Garbage from Ships Anex – VI - Regulation for the Prevention of Air Pollution from Ships

- I – General - II – Survey, certification and means of control - III – Requirements forcontrol of emissions

from ships Prema MARPOL-u u posebnim područjima a to su: Sredozemnom , Baltičkom , Crnom Crvenom Karipskom i Sjevernom moru , Arapskom zaljevu i Antarktiku nije dopušteno ispuštanje nečistoća. Oprema za sprečavanje onečišćenja na brodovima su: separatori ,aspiratori, spalionica krutog otpada (incinerator) , tankovi otpadnih ulja u stroju i na palubi, ODM (oil discharge monitor) te priručna prijenosna oprema. Smeće se spaljuje i predaje na kopno a zemlje članice IMOa trebaju omogućiti prihvat nečistoća na kopnu. ANEX I- ODREDBE ZA SPRIJEČAVANJE ZAGAĐENJA MORA ULJIMA Odredbe ovog Anexsa odnose se na zagađenje mora s brodova uljem (ugljikovodici , sirova nafta , gorivo , mazivo , otpadna ulja , rafinati , teško diesel ulje , kitovo ulje ) Svaki tanker od 150 BT i više , te svaki drugi brod od 400 BT i više moraju posjedovati:

1. „Knjigu ulja“ (oil record book), jednu za stroj i jednu za palubu u koju se unose i postupci ukrcaj iskrcaj cow itd.

2. „Međunarodnu svjedodžbu o sprječavanju zagađivanja uljem“(Internatinal Oil Pollution Prevention Certificate IOPP) ,

52

3. „Brodski plan za slučaj opasnosti od zagađivanja uljem (Shipboard Oil Pllution Emergency Plan SOPEP) „Međunarodnu svjedodžbu o sprječavanje onečišćenja zraka“ tzv.IAPP svjedodžba

Preporuka Međunarodne brodarske komore (ICS International Chamber of Shipping) zahtjeva da na tankeru treba biti „Međunarodni vodić za tankere i terminale“(ISGOTT International Safety Guide for Oil Tankers and Terminals. Slika 16)

Slika 16. ISGOTT Konvencija zahtijeva da se za balast moraju upotrebljavati odvojeni balastni tankovi (segregated ballast tanks – SBT) ili namjenski tankovi za čisti balast (dedicated clean ballast tanks –DCBT). Slop tankovi trebaju činiti najmanje 3% korisne nosivosti broda . Otpad obavezno davati na kopno (pranje , kaljuže itd.)- reception facilities . Za sve brodove veće od 20.000 dwt obavezan COW i IGS. Svaki tanker veći od 150 bt treba izvršiti osnovni , privremeni i izvanredni pregled . IMO je izdao Priručnik o onečišćenju uljem (IMO manual on oil pollution) koji sadržava prevenciju tijekom rutinskih operacija , planiranje akcije u slučaju nezgode , spašavanje , postupak kod uljnog izljeva. Uvjeti ispuštanja za tankere veće od 400BT prema pravilu 34 A i B ovog Anexa(tablica 16):

53

Tablica 16. Uvjeti ispuštanja za tankere veće od 400BT

ANEX II- ODREDBE ZA NADZOR ZAGAĐENJA MORA ŠTETNIM TEKUĆIM TVARIMA Opasnost pojedinih rasutih tekućih tvari (kemikalija) procjenjuje se u odnosu na:

a) biološke skupine u moru, b) štete po izvore životnih tvari (tj.hrana iz mora) c) opasnost za ljudsko zdravlje kada se uzima na usta d) opasnost za ljudsko zdravlje pri dodiru na kožu e) smanjenje prirodne ljepote okoliša

Prema gore navedenim kriterijima opasne tekuće tvari u rasutom stanju svrstavaju se u slijedeće kategorije: Kategorija X: štetne tekuće tvari koje se ispuštaju u more iz tanka nakon čišćenja ili balastiranja koje mogu uzrokovati veće opasnosti za morske resurse i ljudsko zdravlje, nanose ozbiljnu štetu ljepoti okoliša. Zabranjeno ispuštanje van broda, tekućinu nakon pranja predati u lučki uređaj za prihvat (tablica 17). Dopušteno je ispuštanje u more samo ostatak ispod propisanog omjera za ovu kategoriju.Tu spadaju: aceton, cianohidrin, acrolein, ugljični disulfid i drugi. Kategorija Y: : štetne tekuće tvari koje se ispuštaju u more iz tanka nakon čišćenja ili debalastiranja koje mogu uzrokovati veće opasnosti za morske resurse i ljudsko zdravlje, i ljepotu okoliša. Količina ispuštanja van broda u more je strogo kontrolirana. Tu spadaju: akrilonitril, butir-aldehil, ugljični tetraklorid i dr.

54

Kategorija Z: : štetne tekuće tvari koje se ispuštaju u more iz tanka nakon čišćenja ili debalastiranja koje mogu uzrokovati manje opasnosti za morske resurse i ljudsko zdravlje, i ljepotu okoliša. Količina ispuštanja van broda u more je ograničena i kontrolirana. Tu spadaju: acetaldehid, benzin, cikloheksan i drugi.Kategorija „Ostale“: : štetne tekuće tvari koje se ispuštaju u more iz tanka nakon čišćenja ili debalastiranja koje mogu uzrokovati jedva zamjetne opasnosti. Količina ispuštanja je kontrolirana i nije zabranjena.Tuspadaju:butil-akrilat,izopenten,idr.

Tablica 17. Uvjeti ispuštanja za tankere veće od 400BT

ANEX V- ODREDBE ZA SPREČAVANJE ZAGAĐENJA MORA OTPA CIMA Aneks se odnosi na način odlaganja smeća na moru (tablica 18) njegovog skupljanja na brodu za vrijeme plovidbe. Svi brodovi od 400BT i više u međunarodnoj plovidbi moraju imati plan za rukovanjem smećem (Garbage managemant plan), knjigu o smeću (Garbage Record Book) te imati nadzor nad obradom i odvajanjem otpadaka u skladu s odredbama ovog Aneksa tj. plastične tvari, sintetičke konope, itd. treba sačuvati na brodu ili ih spaliti (incinerator), pepeo sačuvati i predati na kopno. Smeće treba odvajati po skupinama kao što su: plastika, hrana, papir, staklo, limena ambalaža i tako odvojeno predati na kopno. O svemu (paljenje, bacanje u more ili predavanje na kopno) mora se voditi dnevnik s priloženim potvrdnicama o predanom smeću.

55

Tablica 18. Propisi o odlaganju smeća na moru ANEX VI- ODREDBE ZA SPRIJEČAVANJE ZAGAĐENJA ZRAKA S BRODOVA Svi brodovi od 400BT i više u međunarodnoj plovidbi moraju imati Svjedodžbu o sprečavanju zagađenja zraka u kojoj se navodi:podaci o opremi koja sadrži tvari koje uništavaju ozon, podaci o brodskim motorima (dušikov oksid ) te moraju imati svjedodžbu o sprečavanju zagađenja zraka za motor (tzv.EIAPP svjedodžbe), navode se obveze broda kad plovi u područjima u kojima se nadzire ispuštanje sumpornog dioksida, za tankere se propisuju podaci koji se odnose na sustav za prikuplanje para u cilju sprečavanja onečišćenja zraka hlapljivim organskim spojevima (VOC) i na kraju propisuju se podaci koji se odnose na brodski spaljivač otpadaka. 3.4.2.NACIONALNI PROPISI Pomorski zakonik utvrđuje uvjete sigurnosti broda , prevencije , onečišćenje , ukrcaj i opterećenje prema propisima „Hrvatskog registra brodova“ , obaveze zapovjednika i članova posade. Svaki brod od 50 brt i 110 kw treba imati knjigu o uljima .

56

Zakon o prijevozu opasnih tvari; predstavlja sažetak svih međunarodnih akata koji nas obavezuju pri prijevozu opasnih tvari. Sadrži mjere sigurnosti i sankcije za njihovo kršenje. Mjesta za ukrcavanje i iskrcavanje eksplozivnih i zapaljivih tvari moraju imati propisane uređaje i opremu, a znak opasnosti mora biti uočljivo istaknut, zakon dalje određuje : isprave o prijevoz u tri primjerka , operacije teretom uglavnom danju , uvijek spremna požarna oprema , uvijek mjeriti koncentraciju plina, zabranjeno raditi s plamenom i iskrenjem ( hot work) , sve uzemljeno , motori cestovnog prometa izgašeni. Zakon o pomorskom i vodnom dobru , lukama i pristaništima RH; sadrži odredbu da luka otvorena za međunarodni promet mora imati uređaje za prihvat otpadnih ulja. Zakon propisuje da Lučka kapetanija treba izvršiti uviđaj nakon dojave o zagađenju, voditi zapisnik o eventualnom zagađenju. Svi tankeri od 100 dwt i više trebaju imati uređaj za sprečavanje istjecanja i uređaje za prečišćavanje zauljenih voda . Obavezan pregled cijevi za protok nafte jednom u tri mjeseca. Povreda navedenih propisa predstavlja pomorski prekršaj. Pravilnik o rukovanju opasnim tvarima u lukama i pristaništima ;kojim se razrađuju odredbe Zakona o prijevozu opasnih tvari i to: korisnik luke, terminala treba predati zapovjedniku upute za rad, a lučkoj kapetaniji se predaje pismena deklaracija o radovima s opasnim teretom. Rukovanje teretom može započeti nakon što brod preda pismenu izjavu o spremnosti za ukrcaj, a to je kada su: spremne sprave i služba za gašenje požara, postavljena mreža na dimnjaku i zabrane o pušenju, postavljen priključak na vodovodne cijevi, tegalj na pramcu i krmi spušten metar do mora, brod i cijevi uzemljeni. Za vrijeme rada ističe se danju crvena zastava a noću crveno svjetlo. Tankovi se mogu degazirati samo uz odobrenje luke i kapetanije. Pravilnik utvrđuje i posebne mjere za rukovanje uljima: operacije se mogu vršiti samo u posebnim lukama, cjevovodi i pumpe ispravni, prirubnice nepropusno spojene, savitljive cijevi dovoljne dužine za rad i kretanje broda, postavljena sredstva za gašenje u blizini cjevovoda tereta , zatvoriti prostore blizu odušnika , odrediti časnika za prevenciju i zaštitu od požara , članovi posade osposobljeni za rukovanje uljima i kontrolu uljnih para mogu rukovati teretom , na palubnom cjevovodu mora biti manometar tlaka , ispod palubnih spojeva cjevovoda postaviti drvene podnice i posude za prikupljanje , izvršiti razmjenu pismenih informacija brod – kopno ( priroda i količina tereta , radni postupci , veza između odgovornih osoba na brodu i obali). Svaka manipulacija teretom odmah se prekida: kod nepovoljnih vremenskih uvjeta , grmljavina i atmosferskih pražnjenja , kad se približava tegljač , požar, uljni izljev , kvar na uređajima za rukovanje.Uvijek mora biti osiguran dovoljan broj tegljača za eventualne operacije.

57

3.5.Opasnost od reaktivnosti Teret reagira sa zrakom formirajući nestabilne spojeve s kisikom koji mogu izazvati eksploziju. Određeni tereti mogu reagirati sa drugim teretima , pa treba spriječiti mogućnost miješanja odvojenim cjevovodima , ventilima itd. Također, teret može reagirati u dodiru sa materijalima u sistemu tereta koji nisu kompatibilni s teretom, može reagirati sam sa sobom a tu pojavu zovemo polimerizacija koja se ubrzava grijanjem, osvjetljivanjem, zrakom i produktima korozije, a sprečava se dodavanjem inhibitora . Reakcije tereta u praksi mogu biti još sa , vodom , inertnim plinom i zrakom. Reakcije tereta mogu dovesti do povišene temperature, otrovnih ili zapaljivih para i plinova. Takve međusobne reakcije opasne su za ljude i okolinu, štetne za teret jer mijenjaju njegova svojstava i kvalitetu.

Reakcija s vodom Kod tereta koji ostvaruju reakciju sa vodom (kod prijevoza plinova) stvaraju se hidrati - kristali koji nalikuju zdrobljenom ledu.

Voda za stvaranje hidrata može potjecati od para za purgiranje, vode u sustavu tereta ili vode otopljene u teretu. Kako bi se izbjegli problemi koje hidrati mogu stvarati, posebno pumpama i opremi tereta, treba dodati antifriz ako je dozvoljeno. Antifriz se dodaje na mjesta gdje dolazi do ekspanzije (ekspanzioni ventil, mlaznice).

Aditivi antifriza su često zapaljivi i otrovni pa sa njima treba pažljivo rukovati.

Reakcija tereta samog sa sobom (self-reaction) Neki tereti mogu reagirati sami sa sobom (prijevoz kemikalija). Najčešći oblik reakcije je polimerizacija koja je inicirana prisutnošću malih količina tereta ili odgovarajućih metala. Polimerizacijom se oslobađa toplina koja ubrzava reakciju.

IMO kodeks zahtjeva da tereti koji mogu reagirati sami sa sobom budu inhibirani prije otpreme.

Svjedodžba o dodanom inhibitoru, koja se izdaje brodu, sadrži:

- količinu i ime dodanog inhibitora,

- datum kada je dodan i trajanje njegove aktivnosti, - mjere koje treba poduzeti ako putovanje prijeđe vrijeme djelovanja inhibitora i

temperaturne granice koje označavaju djelovanje inhibitora.

Inhibitor ima svojstvo da ne isparava.

Za neke terete ne postoje inhibitori polimerizacije (etilen oksid) pa se moraju prevoziti pod inertnim plinom koji stalno mora biti pod predtlakom a sadržaj kisika u njemu ne smije biti veći od 0,2 % volumena.

58

Reakcija sa zrakom - formiranje spojeva s kisikom koji mogu izazvati eksploziju,

- IMO zahtjeva da se takvi tereti inhibiraju ili prevoze pod inertnim plinom.

Reakcija s drugim teretima ( kod prijevoza kemikalija, kompaktibilnost i inkompaktibilnost )

Pojedini tereti mogu snažno reagirati međusobno. Potrebno je spriječiti mogućnost mješanja takvih tereta:

- odijeljeni cjevovodi i ventili

- odijeljeni sustavi za pothlađivanje svakog tereta.

Reakcija s drugim materijalima Podaci o karakteristikama (Data sheets) daju popis materijala koji ne smiju doći u kontakt s teretom. Materijali koji se koriste u sustavu tereta moraju biti kompatibilni s teretom (brtve isl.).

Reaktivnost tereta Prijevoz opasnih tereta može izazvati neželjene kemijske reakcije ukoliko dođe do mješanja pojedinih spojeva međusobno ili s vodom.

IMO Chemical Bulk Code i US Coast Guard Rules propisuju načine smještaja kemijskih proizvoda i njihovo prevoženje. Zbog mogućih štetnih reakcija tereti su podijeljeni na međusobno kompatibilne i nekompatibilne.

Kompatibilnost tereta US Coast Guard je propisao pravila za prijevoz kemikalija s ciljem izbjegavanja mješanja nekompatibilnih tereta u tankovima i cjevovodima jer može izazvati visoku temperaturu, stvoriti opasne plinove za ljudsko zdravlje i opremu.

Na osnovu podataka National Academy of Science data je tablica tereta čije se mješanje smatra opasnim.

Prema definiciji opasna reakcija uzrokuje porast temperature za više od 25°C, i/ili pojavu para prilikom mješanja dvije tvari. U nekim (rijetkim) slučajevima reakcija dviju komponenti može stvoriti proizvod koji je zapaljiviji i/ili otrovniji od tvari koje reagiraju. Neke tvari su slabo reaktivne (aromatski ugljikovodici, parafini) dok neke tvore opasne kombinacije s mnogo grupa tvari (anorganske kiseline).

59

3.6.Opasnost od korozije Teret i inhibitori mogu dovesti do korozije. IMO kodeks zahtjeva da materijali, koji se upotrebljavaju u sustavu tereta, budu otporni na koroziju izazvanu teretom.

Korozivne tekućine mogu također štetno djelovati na ljudski organizam, te treba spriječiti mogući kontakt. Prema potrebi koristiti prikladnu zaštitnu odjeću/opremu. Prisustvom željeznog oksida (rđe) i plina vodikovog sulfida od sirove nafte u inertiranoj atmosferi (bez prisustva kisika) tanka, dolazi do transformacije željeznog oksida u željezni sulfid. Eksplozivna oksidacija nastaje izlaganjem željeznog sulfida zraku, kada oksidira u sumpor ili plin sumporni dioksid, pri čemu dolazi do razvijanja visoke temperature do samousijanja. Ova pojava se češće dešava u kopnenim tankovima ulja. Mnoge fatalne nesreće nastale su zbog gubitka konstruktivne čvrstoće broda uzrokovane korozijom. Korozija se pojavljuje na različite načine kako slijedi: GENERAL CORROSION- - OPĆA korozija: koja vodi do gubitka tvrdoće, napada veće područja i razvija se relativno sporo od 0.1 do 0.3 mm godišnje. LOCAL CORROSION -LOKALNA korozija nalazi se na pojedinim mjestima gdje utječe na čvrstoću tog elementa i razvija se kao iznenadni napad s negativnim učinkom na čelik. PITTING CORROSION, su točkasta mjesta na oplati gdje korozija prodire u oplatu-metal. GROOVING COROSION – napredujuća korozija se javlja na strukturalnim međusekcijama gdje protječe voda posebno na dnu broda (bottom plate) blizu varova. WELD METAL CORROSION korozija na spojevima varova MICROBIAL CORROSION uzrokuju je mikrobi koji se nastanjuju u tankovima nafte, korozija vodi do ozbiljnih problema kada je napadnuto strukturno područje ,treba je pratiti i voditi prema ESP shemi GALVANSKA KOROZIJA nastaje kada su u električnom kontaktu razni materijali uronjeni u elektrolit. KOROZIJA PASIVNIH METALA otpornost ovih metala zasniva se na zaštitnom djelovanju oksidnog sloja na površinu. Vrlo mali kloridni ion prolazi kroz pore oksidnog filma i apsorbira se na površinu metala odljepljujući zaštitni sloj. Morska voda djeluje korozivno na čelik niskog sadržaja kroma ili nikla. Morska voda ne smije se koristiti za pranje duže od dva sata ili da temperatura mora prelazi 70°C. Posebno izloženo područje koroziji su viseći balasni tankovi. Kombinirani balasni i cargo tankovi manje su izloženi.. Međutim ispiranje tankova uništava zaštitni sloj . Konačno, tankovi tereta izloženi su kiseloj vodi na dnu tereta sirove nafte.

60

Lomovi oplate, sekcija, varova, posebno visećih, centralnih tankova i pikova, uzrokovani su unakrsnim opterećenjem teretom i balastom te utjecajem slobodnih površina-sloshing. Jake dinamičke sile za vrijeme nevremena mogu dovesti do loma oplate i prodora vode. 4.NADZOR OPASNOSTI Prema zahtjevima SOLAS i MARPOL Konvencija, svaki tanker od 500 BT i više treba uskladiti sve postupke na tankeru s ISM(International Safety Management) Kodeksom radi sigurnosti. Pod ISM kodeksom procesi sigurnog upravljanja temelje se na mjerama protiv rizika i tehnikama sprečavanja rizika.To je bitno različit pristup od ranijih zahtjeva koji su se temeljili na strogom izvršavanju zapovjedi. Cilj ISM Kodeksa je osigurati međunarodni standard za sigurno upravljanje i operacije brodovima i sprečavanje zagađenja. Zahtjevi Kodeksa su:

- Osigurati sigurno upravljanje poslovima na brodu i sigurnu radnu okolinu. - Postaviti preventivne mjere zaštite od poznatih rizika. - Stalno poboljšavati vještine sigurnosnog upravljanja osoblja na brodu i obali

uključujući pripremanje mjera koje su povezane sa zaštitom sigurnosti i okoliša . - Kodeks zahtijeva da kompanija razvije sistem sigurnog upravljanja (SMS Safety

Management System) koji bi trebao uključiti određene funkcionalne zahtjeve posebno instrukcije i procedure kojima se osigurava sigurno upravljanje na brodovima i zaštita okoliša. Funkcionalnost sustava zahtjeva provjere kao:

b) dokumentirane procedure i upute c) dokumentacija se verificira od odgovorne osobe svakodnevno

4.1.Obrasci o sigurnosti tereta Ovi obrasci (Tablica tereta –Material Safety Cargo data Sheet. ) upućuju na sve karakteristike tereta bitne u procesu manipulacije kao što su: izgled, miris,zapaljivost, fizikalne i kemijske karakteristike, zdravstvene opasnosti (otrovnost ,dodir sa kožom očima i sl. postupci pružanja pomoći) postupci u slučaju opasnosti, požarna zaštita, rukovanje i slaganje itd. Tablica tereta (tablica 19) treba biti izložena na oglasnoj ploči prije početka ukrcaja . Zapovjedništvo je dužno osigurati MSDS podatke za svaku opasnu kemikaliju na brodu, bilo da se radi o teretu ili brodskom potrošnom materijalu. Članovi posade moraju biti upozoreni o mogućim opasnostima i potrebi stalnog opreza. Osjetila ukusa, mirisa i kože mogu upozoriti/alarmirati članove posade da je došlo do propuštanja. Obojeni oblaci isparina, jako iritirajući ili oštar miris također su znakovi propuštanja. Neke od kemikalija ne mogu biti otkrivene osjetilima ljudi zbog nepostojanja boje ili mirisa. Zbog ovih razloga ovakvim kemikalijama smiju pristupiti samo uvježbani članovi posade opremljeni zaštitnom odjećom i izolacionim aparatom za disanje, čak i kada ne postoji vidljiva opasnost.

61

Primjer MSDS obrasca za teret metanola:

62

63

64

65

66

67

68

Tablica 19. Tablica tereta –Material Safety Cargo data Sheet

69

4.2.Način nadzora opasnosti na tankerima Za sve postupke na tankeru predviđena je lista provjere (tablica 20) koja se prethodno treba ispuniti od strane nadležnih članova posade. Nadzor opasnosti se svodi na preventivne mjere koje u veliko smanjuju svaku opasnost na tankeru . To znači da uvijek treba provjeravati cjevovode, sisaljke, sustav COW i IGS , ispravno kalibrirati i postaviti mjerače nivoa u tanku, mjerače pritiska, kisika,otrovnih i zapaljivih para , temperature

Ulazak u zatvorene prostore

Prije ulaska u zatvorene prostore i tankove mora se ispitati sastav atmosfere u njima radi čega treba mjerenjem utvrditi:

1. Količinu kisika; Atmosfera u tanku mora sadržavati 20.9 % kisika.

2. Prisutnost eksplozivne smjese;

Koncentracija eksplozivnih para i plinova mora biti ispod donje granice eksplozivnostisti (DGE). Općenito je prihvaćeno da se zatvoreni prostori moraju ventilirati toliko koliko je potrebno da se sadržaj para održava ispod 25% DGE.

3. Prisutnost otrovnih tvari;

Količina otrovnih tvari u atmosferi mora biti ispod MDK (TLV) vrijednosti. Zbog sigurnosti, preporučljivo je da se ne prelazi granica od 25% MDK vrijednosti.

Sva navedena mjerenja trebaju vršiti osobe koje dobro poznaju mjerne metode i mjerne uređaje.

Mjerenja se moraju izvršiti na raznim pozicijama istog prostora i na raznim visinama (na dnu, sredini i vrhu tanka).

Voditi računa da su izmjerene vrijednosti “slika” stanja u jednom trenutku te da do promjene stanja može doći u kratkom vremenu zbog promjena temperature, ventilacije i sl. zbog čega gornja mjerenja treba periodično ponavljati.

Prikaz dolje liste provjere za ulazak u zatvorene prostore

ENCLOSED SPACE ENTRY PERMIT

This permit is only for entry into an enclosed space. If hot work, work on pipelines lines or work aloft is to take place, then another permit will be required.

Before entering any enclosed space, all of the appropriate safety checks listed on this permit must be completed

70

SECTION 1 of the permit is to be completed and signed by the Officer in Charge of the operation.

Location : _____________ Date : _______________ Time : ___________

Reason for Entry : ________________________________________________

Section 1 Yes No If No, state why

1.1 Has space been cleaned / prepared 1.2 Has space been ventilated for safe entry

1.3 Have arrangements been made for continuous ventilation, including during breaks

1.4 Is rescue equipment available for immediate use beside compartment entrance

1.5 Have arrangements been made for a responsible person to be in constant attendance at the entrance to the space

1.6 Has a system of communication between the person at the entrance and those in the space been agreed

1.7 Have hand held radios been issued

1.8 Is access to the work area satisfactory in that hazardous areas are highlighted or roped off

1.9 Is access to and from the work area will lit

1.10 Have all personnel who are to enter the space been briefed on the work and the evacuation procedure

1.11 Are connections / valves from other spaces secured and hydraulic actuators immobilised

1.12 Has a responsible person been informed that the space is being entered and has effective communication been established

Atmosphere Test - Record of Results

Gas Permitted Level

Actual Level

Hydrocarbon 1% LEL maximum

Oxygen 20.9 % minimum Other Gas / Vapour - Specify

Other Gas / Vapour - Specify

Other Gas / Vapour - Specify

71

The Officer who has completed and signed this section shall not sign the authorisation in Section 3.

Completed by : _____________________ Signature : __________________ (print name)

SECTION 2 . Permit to be completed and signed by the persons entering the space

Section 2 Yes No If No, state why

2.1 Has section 1 been completed as necessary

2.2 Are you aware that you should leave the space immediately in the event of the failure of the ventilation system

2.3 Do you understand the arrangements for communication between yourself and the person in attendance at the entrance

2.4 Will you inform the responsible person referred to in question 1.12 you are about to enter a space on every occasion prior to entry

2.5 Have you agreed a reporting time If yes, state reporting interval (in minutes)

2.6

Are you wearing: Emergency escape set Rescue harness

Oxygen monitor Gas monitor

2.7 Are sufficient persons entering the space wearing oxygen and gas monitoring equipment (refer to Gen OP 19)

Persons signing below should satisfy themselves that Section 1 is complete and that they have complied with the requirements of Section 2.

Name : ___________________( print) Signature : _____________________




72

SECTION 3. Authorisation is to be completed by an officer not taking part in the enclosed space entry and who has not completed and signed Section 1.

Authorisation can only be given when Section 1 is completed and signed. I am satisfied that all the necessary preparations for enclosed space entry have been completed.

This permit is valid from : ___________ hrs Date : ______________

to : __________ hrs Date : ______________

Maximum duration 12 hours.

ENTRY AUTHORISED

Permit must be authorised by the Master or Senior Officer.

Name : _____________________ Signature : _________________ (print)

If the person authorising the permit above wishes to subsequently enter the space, the permit must be countersigned below by the Master or another senior officer, as applicable.

The person entering the Enclosed Space cannot authorise the permit.

Name : ___________________ Signature : _____________________ (print)

SECTION 4. Record of Continuing Gas Tests On going gas tests must be carried out at intervals not exceeding 2 hours. Tests must be carried out following any work break.

Location Time Hydro-carbon

Oxygen Other Gas /

Vapour

Other Gas / Vapour Signed

73

Section 5. Cancellation This permit has been cancelled.

Time: __________________________ Date: _________________________

Cancelled by :

Name: _________________________ Rank: _______________________

Prikaz dolje liste provjere za rad sa električnim uređajima

WORK ON ELECTRICAL ISOLATION REPORT SECTION 1 To be completed by the person carrying out the work.

Location : _______________________ System : ________________________

Description of Work : __________________________________________________ SECTION 2 Electrical circuits to be worked on and isolation method

Circuit -description and isolation Circuit Isolation by: Checked By:

SECTION 3 To be completed by the person(s) carrying out the work

I am satisfied that:

The circuits described above are isolated

OR

The circuits cannot be isolated but the special precautions are adequate and that it is safe for work to commence

Name : __________________________ Signed : ____________________________ Name : __________________________ Signed : ____________________________

74

SECTION 4 Authorisation to be completed by a Chief Engineer or Electrician. A person cannot authorise his own permit.

I am satisfied that the circuits described in Section 2 are in fact isolated and that it is safe for the work outlined in Section 1 to commence OR

I am satisfied that the circuits described in Section 2 cannot be isolated for the work to take place but it is safe for work to take place provided that the precautions listed as special conditions are complied with

Special Conditions: Permit valid from:

Date : _________ Time . _________ To : Date : __________ Time : ________

Name : _____________________ Signed : ____________________________

SECTION 5 Cancellation / Re-commissioning

The work is complete and equipment has been re-commissioned.

OR

The work is not complete and equipment must remain isolated.

Reason : ____________________________________________________________

The permit is cancelled by :

Name : _______________________ Signed : ____________________________

Date : ________________________ Time : _________________________

75

Tablica 20. Lista provjere-checking list 5.SIGURNOSNA OPREMA I ZAŠTITA OSOBA 5.1.Sigurnosni mjerni instrumenti Na brodu može doći do pojave opasne smjese plinova i para koje mogu izazvati požar, eksploziju ili trovanje ljudi. Također se može dogoditi da u nekim prostorima nema dovoljno kisika potrebnog za normalan život i rad. Stoga se koriste razni uređaji koji mjere prisutnost para i plinova u postotku njihovog volumena ili u ppm jedinicama. Uređaji su prijenosni i ugrađeni, često imaju ugrađen alarm (zvučni i optički) koji se

76

uključuje pri nekoj graničnoj vrijednosti. Među sigurnosne mjerne instrumente na brodu spadaju: 1. uređaj za otkrivanje i dojavu požara , ručni i automatski javljači 2. požarni paneli na zapovjedničkom mostu , kontrolnim postajama te zvučni i svjetlosni alarmni uređaji 3. uređaji za mjerenje i kontrolu prisutnosti para i plinova dijele se na prijenosne i stacionarne (ugrađene) instrumente. 4. uređaji za mjerenje temperature i pritiska 5. uređaji za mjerenje postotka kisika i otrovnih tvari u volumenu zraka, Ručni detektor plina (tragač otrovnog plina) služi za brzo otkrivanje prisutnosti određenog plina 6. uređaji za mjerenje sadržaja plina u nekom prostoru.Tankscope uređaj pokazuje donju granicu zapaljivih plinova (LFL Lower flamabel limit) i donju granicu eksplozivnih plinova LEL(Lower explosion limit) Prikaz nekih od važnijih instrumenata :

- Tragač otrovnog plina - Mjerač kisika - Tankoskop ili eksplozimetar

Ručni detektor plina – tragač plina Tragač otrovnog plina je instrument koji uz upotrebu ispitnih cjevčica, za različite plinove se koriste različite cjevčice, otkriva postojanje i količinu otrovnih plinova. Služi za otkrivanje prisutnosti određenog plina u određenom prostoru. Sastoji se od kućišta s mijehom i staklenih ispitnih cjevčica s kemijskim reagensom za određeni plin (slika 17) . Krajevi cjevčice se odlome prije upotrebe, nakon određenog broja usisavanja mijeha reagens u cjevčici promjeni boju u određenoj dužini. Na mjestu do kojeg se promijenila boja očita se udio plina u ppm jedinicama.

Tragač i priprema za rad sa tragačem otrovnih plinova

77

Slika 17: Ručni detektor plina

Mjerač kisika To je instrument koji mjeri postotak kisika u prostoru. Pored brojčanog pokazatelja ovaj instrument mora imati i zvučni alarm koji se mora aktivirati ako je postotak kisika manji od 21%. Instrument može biti ugradbenog ili prijenosnog tipa.

78

Mjerač kisika može biti napravljen u kombinaciji sa eksplozoimetrom gdje pored postotka kisika mjeri donju koncentraciju eksplozivnih plinova (LEL %).Instrument ima dvije skale, a prijenosnog je tipa.Postoji također i kombinirana izvedba gdje se mjeri kisik, donja granicu eksplozivnih plinova (LEL %), ugljični monoksid CO i sumporovodik H2S.

Kombinirani prjenosni instrument

Tankoskop

Tankoskop je uređaj koji mjeri koncentraciju para odnosno plinova ugljikovodika. Mjeri donju koncentraciju eksplozivnih plinova u (%LEL) i donju koncentraciju zapaljivih plinova u (%LFL). Uobičajeno, ovaj instrument se još naziva “Eksplozimetar”.Eksplozimetar ima mogućnost mjerenja 100 različitih eksplozivnih plinova u atmosferi. Za pravilan rad eksplozimetra, vrlo je važno prije upotrebe izvršiti kalibraciju instrumenta prema uputama koje su propisane od strane proizvođača.Na brodu za prijevoz kemikalija, za kalibraciju instrumenta se koristi metan.

Ekspozimetar (tankoskop)

79

BW Defender je univerzalan mjerni uređaj koji mjeri četiri vrste stanja tj. atmosfere u tanku.Mjeri postotak kisika (20.9%), donju granicu eksplozivnosti (1%), količinu ugljičnog monoksida CO (ppm) i količinu sumporovodika H2S (ppm).

UVJEK provjeriti postojanje plinova u tankovima i zatvorenim prostorima prije radova u njima!

NIKADA ne ulaziti u zatvorene prostore bez provjere atmosfere u njima! 5.2.Namjenska oprema za gašenje požara Svaki tanker mora biti opremljen uređajima za gašenje požara u skladu sa zakonskim odredbama države pod čijom zastavom brod plovi.

Sve države temelje svoje zakone na međunarodnoj konvenciji o sigurnosti ljudskih života na moru SOLAS 1974. i njenim dodacima te se namjenska oprema i sustavi za gašenje požara na tankerima projektiraju se i ugrađuju na osnovu njenih odredbi i pod nadzorom klasifikacijskih društava i izboru naručitelja broda.Brodovi od 500 BT i više moraju imati najmanje jednu međunarodnu priključnicu s kopnom, a na raspolaganju se moraju nalaziti pomoću kojih se priključnica može koristiti na obje strane broda.Dobro poznavanje vrste požara i opasnosti je neophodno kako bi se pristupilo pravilnom gašenju.

5.2.1.NAMJENSKA OPREMA ZA GAŠENJE POŽARA NA TANKERIMA ZA PRIJEVOZ ULJA Na tankerima za ulja mora postojati fiksni sistem za gašenje pjenom određene vrste , kao i fiksni sistem za gašenje morskom vodom. Prenosni aparati za gašenje moraju se nalaziti na svim mjestima na brodu gdje je nužno njihovo prisutstvo prema požarnom planu, uključujući hidrante, požarna crijeva , mlaznice i priključke. Kao najvažniji preventivni sistem koristi se sustav inertnog plina IGS(Inert Gas System).

Na tankerima za ulja mora postojati fiksni sistem za gašenje pjenom određene vrste, kao i fiksni sistem za gašenje morskom vodom.

Fiksni sistem za gašenje pjenom/vodom

80

Prijenosni aparati za gašenje moraju se nalaziti na svim mjestima na brodu gdje je nužno njihovo prisutstvo prema požarnom planu, uključujući hidrante, požarna crijeva, mlaznice i priključke.

Prijenosni aparati za gašenje požara

Požar koji obuhvaća zapaljive kemikalije se uglavnom gase na način da se pjena za gašenje prska na površinu tekućine koja izgara.

Koncentrat pjene za gašenje mora biti kompatibilan sa materijalom koji izgara, izmješan sa zrakom i vodom u pravom omjeru te pažljivo nanešen (kao pokrivač) na površinu materijala koji izgara.

Posebno je važno znati da postoje dvije vrste pjene za gašenje:

1. Obična pjena Primjeri obične pjene su protein, fluoroprotein te pjena koja formira vodenasti film. Požare nekih zapaljivih kemikalija kao benzin i većinu naftnih proizvoda može se gasiti sa običnom pjenom.

2. Pjena otporna na alkohol. Kemikalije kao alkohol ili ketoni moraju gasiti sa pjenom otpornom na alkohol pa brodovi koji prevoze ovakve kemikalije moraju biti opremljeni pjenom otpornom na alkohol

Požar ovakvih materijala se ne gasi lako te zahtjeva veću količinu pjene.

81

Sustav za gašenje požara pjenom

Još se za gašenje na palubi kod kemikal tankera koristi se fiksni sistem vodenog spreja srednje brzine koji se nalazi oko ukrcajno-iskrcajne rampe. Sistem ima detektorske glave na izdvojenim cijevima, ispunjenim komprimiranim zrakom, spojene na ventil za vodu koji se automatski otvara u slučaju propuštanja ili pada tlaka. Sustav mora imati i ručni ventil kojeg može aktivirati svatko tko primijeti požar.

Ponekad je nemoguće dati posebnu preporuku za gašenje požara zapaljivih kemikalija koje imaju otrovna i korozivna svojstva.

Plan izvanrednih situacija, dokumenti o prijevozu, MSDS podaci moraju sadržavati i telefonske brojeve za slučaj nezgode putem kojih treba, što je brže moguće, kontaktirati nadležne ustanove/osobe radi uputstava.

U zatvorenim prostorima se ne koristi sistem vodenog spreja jer izaziva zračenje topline, a uz to se požar može proširiti ako je goriva tvar lakša od vode. Stoga su ugrađeni stabilni sustavi za gašenje sredstvima kao što su: CO2, para, pjena, suhi prah. 5.2.2.NAMJENSKA OPREMA ZA GAŠENJE POŽARA NA TANKERIMA ZA PRIJEVOZ KEMIKALIJA Za gašenje na palubi ovih brodova koristi se fiksni sistem vodenog spreja srednje brzine koji se nalazi oko ukrcajno-iskrcajne rampe. Sistem ima detektorske glave na izdvojenim cijevima, ispunjenim komprimiranim zrakom, spojene na ventil za vodu koji se automatski otvara u slučaju propuštanja ili pada tlaka. Sustav mora imati i ručni ventil kojeg može aktivirati svatko tko primijeti požar. U zatvorenim prostorima se ne koristi sistem vodenog spreja jer izaziva zračenje topline, a uz to se požar može proširiti ako je goriva tvar lakša od vode. Stoga su ugrađeni stabilni sustavi za gašenje sredstvima kao što su: CO2, para, pjena, suhi prah.

82

5.2.3.NAMJENSKA OPREMA ZA GAŠENJE POŽARA NA TANKERIMA ZA PRIJEVOZ UKAPLJENOG PLINA Bilo kakvo curenje tekućeg tereta vodi do opasnog plinskog oblaka.

Glavne opasnosti su velika hladnoća, oštećivanje strukture broda, povređivanje osoba, toksične pare koje truju osoblje i okoliš i konačno možda najgora od svih vatra.

Gašenje vodom

Na svim brodovima za ukapljene plinove, kao prva linija obrane mora biti sustav zaštite raspršenom vodom s mlaznicama postavljenim na najmanju međusobnu udaljenost od 500 mm za zaštitu vertikalnih površina.

Možemo je koristiti za hlađenje rubnih prostora te može pružiti vodenu zaštitu protupožarnoj grupi pri prilazu izvoru plamena.

Fiksni sistemi zaštite na principu vodene zavjese ugrađuju se na brodove za ukapljeni plin pri zaštiti nadgrađa, tankova, čamaca za spašavanje i slično.

Druga linija obrane je korištenje vatrogasnih cijevi za vodu sa mlaznicama na slabije štićenim prostorima. Slika dolje.

Vatrogasnih cijevi za vodu sa mlaznicama

Voda se ne bi smjela usmjeravati u požar koji je uzrokovan ukapljenim plinom jer ona predstavlja dodatnu toplinu koja uzrokuje jače isparavanje plina te može pojačati snagu požara ali voda zbog prisutnosti te određenih karakteristika nikako nije medij koji ćemo odbaciti u slučaju požara ukapljenog plina.

Gašenje prahom Prah kao protupožarno sredstvo je propisan od strane pravilnika Međunarodne Pomorske Organizacije te se nalazi kao fiksni sustav na svim brodovima za ukapljeni plin.

83

Sustav za gašenje prahom mora biti dizajniran da se može doseći svaki dio prostora za teret te mora udovoljavati zahtjevu da kroz ručnu sapnicu na gumenoj cijevi izbacuje najmanje 3.5 kg/sek praha.

Spremnici praha trebaju biti raspoređeni po cijelom brodu a prah može biti pripravljen da je topljiv ili pak ne-topljiv u vodi te kao takav može prodirati kroz vodenu zavjesu.

Također prah se upotrebljava pri gašenju požara na manifoldu te se može uporabiti u slučaju požara na odušniku tankova tereta. Slika dolje.

Sistem gašenja prahom

Gašenje pjenom Visoko ekspanzivna pjena, kad se usmjeri prema gorućem spremniku ukapljenog prirodnog plina vrlo učinkovito smanjuje veličinu plamena i topline te smanjuje i isparavanje. Upravo sposobnost da smanji isparavanje je vrlo djelotvorno u ograničavanju nastalog požara.

Nedostatak ovog načina protupožarnog djelovanja je da se mora stalno djelovati pjenom i stvoriti i do metra visok pokrivač da bi se obuzdala vatra i širenje plamena.

Ostali načini gašenja i zaštite Novi Q-max i Q-flex brodovi su izbacili gašenje požara uporabom CO2 kao prvi LNG brodovi i usmjerili se na gašenje požara Hi-Ex pjenom (visoko ekspandirajućom pjenom i gašenje vodenom maglicom (Hi-fog water).

Na LNG brodovima, nehrđajući čelik, aluminijum ili zaštita od drva ponekad se koriste oko manifolda da zaštite oplatu od izljeva plina.

Iz istog razloga uobičajeno je da se voda pusti da teče sa strane broda kraj manifolda za vrijeme operacija teretom.

Na svim tim brodovima postoji rašireni sistem promatranja atmosfere da bi se dao rani znak bilo kakvog curenja.

84

Senzori su smješteni oko tanka, u praznim prostorima (void space) i u cargo control room-u. Ako se otkrije curenje oglasit će se alarm.

Tamo gdje je teret zapaljiv kisik se eliminira inertiranjem prostora a curenje tereta se eliminira sekundamom barijerom.

Za vrijeme opercija uvijek postoji ESD koji se može aktivirati ručno ili automatski pomoću senzora koji otkrivaju probleme kao što je visoka razina tanka ili pomicanje broda.Ako dođe do curenja ESD će zaustaviti dovod plina. Ako dolazi do curenja stvara se oblak kojeg nosi vjetar, LPG pare su teže od zraka, amonijaka lakše, LNG je lakši kad je toplo a teži kad je hladno. Te će se pare raspršiti brzo pod vjetrovitim okolnostima ali u mirnim područjima se mogu akumulirati i mogu naći put u mašinske prostore ili u prostore posade. Na svim brodovima za ukapljene plinove, kao prva linija obrane mora biti sustav zaštite raspršenom vodom s mlaznicama postavljenim na najmanju međusobnu udaljenost od 500mm za zaštitu vertikalnih površina. Druga linija obrane je korištenje vatrogasnih cijevi za vodu sa mlaznicama na slabije štićenim prostorima. Daljnja oprema za gašenje je aparat sa suhim prahom, koji kroz ručnu sapnicu na gumenoj cijevi izbacuje najmanje 3.5kg/sek praha.Spremnici praha trebaju biti raspoređeni po cijelom brodu a parah može biti sačinjen na osnovi soda-bikarbone koji je topljiv u vodi te prah koji se bazira na potaši i nije topljiv u vodi te može prodirati kroz vodenu zavjesu.Bilo kakvo curenje tekućeg tereta vodi do potencionalno opasnog plinskog oblaka. Glavne opasnosti su intezivna hladnoća, oštećivanje strukture broda, povređivanje osoba, toksične pare koje truju osoblje i okoliš i konačno možda najgora od svih vatra. Upravljanje rizikom je baza svemu tome a rizik se ne može u potpunosti eliminirati.Sve se radi da bi se spriječio rizik, da bi se spriječilo curenje, i da se otkrije rano, a kad se dogodi, tada treba imati odgovarajući plan (response plan) i opremu da bi se brzo djelovalo. Na LNG brodovima , nehrđajući čelik, aluminijum ili zaštita od drva ponekad se koriste oko manifolda da zaštite oplatu od izljeva plina. Iz istog razloga uobičajeno je da se voda pusti da teče neprestalno sa strane broda kraj manifolda za vrijemo operacija teretom. Na svim tim brodovima postoji rašireni sistem promatranja atmosfere da bi se dao rani znak bilo kakvog curenja. Senzori su smješteni oko tanka, u obližnjim void space i u cargo control room-u. Ti sistemi su postavljeni za vašu zaštitu i moraju se provjeravati i održavati kako preporuča proizvođač. Tamo gdje su hold space ispunjeni dušikom ili inertnim plinom, uzorci tih prostora se prate za bilo koji plin tereta. Ako se otkrije curenje oglasit će se alarm. Tamo gdje je teret zapaljiv kisik se eliminira inertiranjem hol spacea, curenje tereta se eliminira sekundarnom barijerom, a zapaljenje se eliminira uspostavljanjem zona opasnog plina. Na svim ovim brodovima pušenje je zabranjeno osim u posebno označenim prostorijama. Šibice i mobilni telefon, radio i cd player ne smiju se iznositi izvan prostorija posade. Za vrijeme opercija uvijek postoji ESD koji se može aktivirati ručno ili automatski pomoću senzora koji otkrivaju probleme kao što je visoka razina tanka ili pomicanje broda.Ako dođe do curenja ESD će zaustaviti dovod plina. Ako netko vidi curenje mora odmah javiti u cargo control room. Uobičajeni su taljivi dijelovi u slučaju požara koji uzrokuju zaustavljanje pumpi.

85

5.3.Dišni aparat , napuštanje tankova, oprema za spašavanje i napuštanje Svi brodovi moraju imati dva kompleta aparata za disanje.

Dišni ili izolacijski aparat s komprimiranim zrakom štiti dišne organe od otrovnih para i plinova te štetnih tvari u zraku.

Aparat se sastoji od jedne ili dvije boce s komprimiranim zrakom prirodnog sastava.

Udisanje se vrši preko redukcijskog i plućnog automatskog ventila smještenog na maski. Uz bocu postoji manometar i alarm koji upozorava da je tlak u boci pao na približno 45-50 bara, odnosno da je u boci preostala količina zraka dovoljna za 10 minuta disanja.

Predtlak kod ovih aparata spriječava ulazak vanjskih otrovnih plinova ili para u slučaju oštećenja maske ili lošeg pristajanja na usta/nos korisnika (brada isl.)

Aparat treba periodično pregledavati (nadležne osobe na brodu) te atestirati (nadležne institucije).

Dišni ili izolacijski aparat s komprimiranim zrakom

Samostalni aparat za disanje s bocama komprimiranog zraka (slika 20) čiji volumen ne smije biti veći od 120 litara, s najmanjim vremenom upotrebe od 30 minuta , upotrebljava se kao mjera sigurnosti prije ulaska u zatvorene prostore i za gašenje požara. Dišni ili izolacijski aparat se sastoji od jedne ili dvije boce komprimiranog zraka prirodnog

86

sastava , redukcijskog ventila kroz koji prolazi zrak iz boce i ulazi u fleksibilnu cijev.

Slika 20. Dijelovi dišnog aparata Jedna boca ima volumen od 6 litara zraka i tlak punjenja od 300 bara što čini količinu zraka od 1800 litara (volumen boce x tlak punjenja). Dvije boce imaju volumen od po 4 litre s tlakom punjenja od 200 bara svaka boca, što daje ukupno 1600 litara zraka. Ta količina je dovoljna za 40-45 min , ovisno o težini posla. Težina aparata s dvije boce je oko 16 kg.Obvezno postoji predtlak u maski koji sprječava ulazak vanjskih otrovnih plinova ili para u slučaju oštećenja maske ili kada korisnik ima bradu. U pravilu se ne ulazi u zatvorene prostore i tankove bez dišnog aparata i ostale opreme , osim ako je utvrđeno da je atmosfera u tom prostoru sigurna za normalan život i rad što utvrđujemo slijedećim mjerenjem :količina kisika u tanku treba iznositi 21% volumena, eksplozivnih para i plinova manje od 1% DGE-LEL, ostaci bilo koje otrovne tvari u atmosferi tanka ispod MDK-TLV .Mjerenja mora obaviti stručna osoba na raznim mjestima istog prostora i na raznim visinama uzimajući u obzir eventualnu ventilaciju u tom prostoru. Dobivene vrijednosti su stanje tog trenutka. Promjena stanja može uslijediti odmah nakon izvršenog mjerenja zbog promjene temperature, uvjeta ventilacije i sl. stoga mjerenja treba periodično ponavljati.Prije mjerenja tank se inertira a nakon toga se obavi ventiliranje tanka – degazacija tanka(gas free). Kada se mjerenjem utvrde gore navedene vrijednosti zapovjednik može izdati dozvolu za ulazak u zatvoren prostor“Enclosed space entry permit“ „(tablica 21). Ako ipak osoba treba ući u tank koji nije siguran (non gas free tank) tada treba biti adekvatno opremljena s zaštitnim odjelom, dišnim aparatom, sigurnosnim pojasom i užetom, osobnim detektorom plina i mogućnošću komunikacije-dojave alarma. Ova specijalna dozvola se može izdati samo onda ako se posao ne može obaviti na drugi način. Straža mora biti na ulazu tanka a sastoji od skupine za spašavanje (rescue party) i osobe zadužene za komunikaciju. Sigurnosni pojas, uže, nosila i komplet dišnog aparata trebaju biti na raspolaganju skupini za spašavanje i spremni za upotrebu .

87

Tablica 21. Dozvola za ulazak u zatvoreni prostor

88

5.4.Zaštitna odjeća i oprema Uređaj za disanje i odjeća koja omogućava potpunu zaštitu mora se koristiti pri ulasku u prostor u kojem je moguć kontakt s teretom.

Tipovi odjeće zavise o tome da li štite od tekućina ili su odjela potpuno nepropusna za plinove. Komplet normalno sadrži kacigu, rukavice i čizme.

Neki tipovi zaštitne odjeće moraju biti otporni, pored ostalog i na niske temperature. Odjeća potpune zaštite je neophodna pri ulasku u prostore koji su zagađeni otrovnim plinovima poput amonijaka, klora, propilen oksida ili butadiena. Slika dolje.

Odjeća potpune zaštite

Na tankerima postoji zajednička i osobna sigurnosna oprema i zaštitna odjeća.

U zajedničku opremu spadaju: - Čamci za spašavanje; - Splavi za spašavanje; - Sustavi protupožarne zaštite (ugrađeni i prenosni); - Ugrađeni sustavi za otkrivanje plina; - Sustav Inertnog plina itd.

U osobnu opremu spadaju:

- Aparat za disanje; - Zaštitno odjelo sa kacigom; - Rukavice;

89

- Čizme; - Sigurnosni pojas; - Sigurnosno uže; - Svjetiljka; - Sjekira; - Uređaji za otkrivanje i mjerenje kisika i plinova itd.

Osnovna mjera sigurnosti posade i broda su održavanje i provjera zajedničke i osobe zaštitne opreme.

Pojedinu opremu održava posada na brodu o čemu se mora voditi uredna evidencija dok dio opreme održaju servisne službe na kopnu koje su specijalizirane i ovlaštene za tu vrstu usluga.

Pored pregleda i održavanja opreme posada mora izvoditi vježbe prema rasporedu vježbi radi uvježbavanja svakog člana posade kako bi što učinkovitije djelovao u bilo kojoj od izvanrednih situacija pri čemu treba voditi računa da se uloge u svakom timu mjenjaju iz vježbe u vježbu kako bi se izbjegla pojava “nezamjenjivih“.

U osobnu opremu općenito spada :

a) zaštitna odjeća od vodootpornog materijala koji štiti kožu od vanjskih utjecaja b) čizme i rukavice od gume ili drugog materijala koji ne provodi električnu energiju c) čvrsta kaciga koja štiti od mehaničkog udara d) sigurnosna ručna svjetiljka odobrenog tipa koja gori najmanje 3 sata e) sigurnosno uže i pojas.

Zaštitna oprema na tankerima specijalizirana je za zaštitu od opasnosti koje se mogu očekivati na takvom tipu tankera i od tereta kojeg prijevozi. Na svim tankerima u osobnu opremu spada i osobni detektor s alarmom koji na vrijeme upozorava člana posade na opasnosti koje mogu slijediti zbog smanjenog sadržaja kisika u atmosferi ili prisutnosti plina . Kemijski tankeri moraju imati najmanje 4 potpuna seta sigurnosne opreme na brodu. Svaki set mora omogućiti članu posade obavljanje posla u kontaminiranom prostoru(gas filled compartment) u trajanju od najmanje 20 minuta. Oprema mora biti u skladu s SOLAS regulation II-2/10.10 i ne smije se koristiti za ulaske u zatvorene prostore. Set sigurnosne opreme se mora sastojati od: dišnog aparata s komprimiranim zrakom (self contained air breathing apparatus), zaštitno odijelo-kombinezon, čizme, rukavice i naočale koje čvrsto prijanjaju za lice (slika 21), pojas i vatrootporno uže otporno na terete koji se prijevoze, izolirana lampa .

90

Slika 21 Kemijsko zaštitno odijelo (Chemical protective suit) Oprema na svim tankerima mora se nalaziti na jasno obilježenom i dostupnom mjestu. Odjeću treba presvlačiti u prostorijama između prostora tereta i nastambi. Dekontaminacijski tuševi i postaje za ispiranje očiju (slika 22) trebaju biti lako dostupni na palubi i jasno označeni. Oprema za bježanje sadrži set za disanje(emergency escape breathing set) u trajanju od 15 minuta.

Slika 22. Dekontaminacijski tuševi i postaje za ispiranje očiju na tankerima za kemikalije

91

Osobna oprema na plinskom tankeru također sadržava: zaštitnu odjeću, rukavice, čizme, naočale, štitnike za lice od PVC-a i aspirativnu opremu kada se izlažemo parama. Kada se prevoze otrovni tereti na brodu moraju biti maske za disanje s posebnim filtrima kao zaštita od otrovnih para i plinova tereta. Ova oprema ima rok trajanja, ne smije se otvarati prije upotrebe i zamjenjuje se promjenom tereta. Nakon isteka roka trajanja opremu treba uništiti. SIGURNOST OSOBLJA zaštitna oprema osoblja se uvijek mora koristiti prema pravilima broda i terminala. Tamo gdje se prevoze kemijski plinovi nose se aparati za disanje i može biti potrebno i kemijsko odjelo . Mnogi teretni prostori su inertirani. Inertni plin dolazi od gas generatora, tanka s dušikom ili generatora dušika. Morate znati o tim sistemima i biti svjesni opasnosti od inertiranih prostora. Ulazak u zatvorene prostore uvijek treba biti u skladu s procedurama kompanije itd. Akomodacijski blok(nadgrađe) je dizajniran da bi bio siguran u slučaju curenja tereta. Osoblje može ostati unutra dok nije sigurno za evakuaciju. Za vrijeme operacija teretom sva vrata i otvori moraju biti zatvoreni. Nadgrađe je zaštićeno vodenim zidom koji se uključuje u slučaju vatre. Na nekim brodovima postaje sa brodicama za spašavanje se također zaštićuju vodenim zidovima kada je potrebno napustiti brod. Područje unutar nadgrađa održava se iznad atmosferskog tlaka da ne može ući plin. Za vrijeme operacija s teretom ventilacijski otvori su zatvoreni a ventilatori su postavljeni na recirkulaciju. Mala količina svježeg zraka koju je potrebno usisati mora doći iz sigurnog područja. 5.5.Uređaji za oživljavanje Svi terminali i posade broda trebaju biti upućen u postupak reanimacije radi pomoći osobama koje su bile izložene otrovnim plinovima / parama ili čije je disanje prestalo zbog udara električne struje ili utapanja.

Aparat za reanimaciju treba držati na lako dostupnom mjestu, nezaključan. Uputstva za njegovu upotrebu trebaju biti istaknuta na slijedećim mjestima:

- na mjestu gdje se aparat nalazi,

- u prostorijama časnika - u bolnici ili apoteci.

Aparat i sadržaj boca treba provjeravati periodično. U pričuvi treba imati dovoljan broj punih boca kisika.

92

Prijenosni uređaj za reanimaciju

Respiratori : To su uređaji koji se upotrebljavaju za umjetno disanje i u oksigenoterapiji (slika 23). Koriste se na ručni pogon , komprimirani zrak (kisik) i na električni pogon. Ovi uređaji služe za davanje kisika i za vršenje umjetnog disanja običnim zrakom. Količina zraka , odnosno kisika , daje se otprilike 0,5 litre sa svakim udisajem , što se regulira puhaćim mijehom. Osim toga služe i za aspiraciju , tj. za usisavanje i uklanjanje sline i ostalih sadržaja koji se nalaze u ustima , ždrijelu i dušniku tako da se dišni putovi oslobode za prolaz zraka u pluća. Uređaj se sastoji od čelične boce , komprimiranog kisika , manometra koji pokazuje tlak i količinu kisika u boci , redukcijskog ventila kojim se snižava tlak iz boce , rebrastog mijeha koji se rasteže i tako ostvaruje cirkulacija kisika , odnosno zraka. Ako se ne želi vršiti umjetno disanje kisikom nego zrakom iskopča se cijev koja spaja mijeh sa bocom za kisik, pa se mijehom dovodi bolesniku običan atmosferski zrak. Ovaj uređaj se koristi za aspiraciju tako da se uz to koristi prozirna boca za sakupljanje aspiriranih sadržaja iz dišnih putova unesrećenog . Boca je spojena gumenom cijevi sa sistemom za kisik , a na drugoj njezinoj strani nalaze se nastavci koji se uvlače u usta , nos i dušnik osobi iz koje se uklanja sadržaj koji joj je začepio dišne putove.

93

Slika 23. Respirator (Oxigen resuscitator). 5.6.Mjere opreza i sigurnosti Radi otklanjanja mogućnosti zapaljenja/eksplozije na tankerima se mora izbjeći istovremeno postojanje zapaljive smjese i iskre u istom prostoru. Nemoguće je uvjek potpuno nadzirati oba ova elementa ali se jedan od njih mora otkloniti.

U svim prostorima gdje se mogu očekivati zapaljivi plinovi (prostori tereta, pumpne stanice a ponekad i dijelovi palube) mora se otkloniti bilo kakva mogućnost iskre.

U prostorima gdje postoji mogućnost iskre/otvorenog plamena (nastanbe, strojarnica, kuhinja isl.) mora se onemogućiti pristup zapaljivih plinova.

Potrebno je dobro kontrolirati mogućnost pristupa plina i otvorenog plamena/iskre u radionicama, skladištima, provenom, središnjem i krmenom nadgrađu kao i skladištima suhog tereta ako postoje. Postojanje postrojenja inertnog plina i njegovog ispravnog rada predstavlja dodatnu mjeru sigurnosti ali ne smanjuje potrebu rada na siguran način i mjere prevencije glede zapaljenja/eksplozije.

5.1.1.Potencjalni uzroci požara i mjere prevencije

Pušenje U plovidbi se pušenje dopušta u vremenu i prostoru kojeg odredi zapovjednik broda. Pušenje mora biti zabranjeno na palubi tankova i na svim mjestima gdje bi se zapaljivi/eksplozivni plinovi mogli pojaviti.

Šibice i upaljači Upotreba upaljača i šibica izvan nastambi je zabranjena osim u prostorima gdje je pušenje dozvoljeno. Šibice i upaljače se ne smije nositi izvan ovih prostora niti se smiju

94

nositi na palubu tankova ili bilo koji drugi prostor gdje postoji mogućnost pojave zapaljivog/eksplozivnog plina. Šibice koje se smiju koristiti na tankerima moraju biti sigurnosne.

Otvoreni plamen Otvoreni plamen mora biti zabranjen na palubi tankova i na svim mjestima/prostorima gdje postoji mogućnost pojave eksplozivnog/zapaljivog plina.

Upozorenja Prenosna i stalna upozorenja glede zabrane pušenja i upotrebe otvorenog plamena moraju biti postavljena na skali broda, izlazima iz nastambi i na mjestima koja se smatraju prikladnim.

Sva upozorenja moraju biti jasno uočljiva, a noću prikladno osvjetljena.

Kuhinja

Osoblje kuhinje mora znati upotrebljavati uređaje kuhinje na siguran način. Nenadležne i neiskusne osobe ne smiju koristiti kuhinjske uređaje.

Kuhinjske nape i cjevovodi moraju biti uvijek čisti. Svi toplinski električni uređaji moraju imati termostat radi zaštite od pregrijavanja.

Kuhinja mora biti opremljena prikladnim protupožarnim aparatima i pokrivačima, a osoblje kuhinje uvježbano za slučaj požara u kuhinji.

Prenosne lampe i električna oprema Sva prenosna električna oprema, uključujući i lampe, mora biti odobrenog tipa i provjerena prije svake upotrebe. Posebno provjeriti moguće oštećenje izolacije kablova i dobru pritegnutost spojnih mjesta kablova.

Lampe i ostali električni uređaji na produžnim kablovima Upotreba prenosnih električnih uređaja s produžnim kablovima je zabranjena u tankovima tereta i obližnjim prostorima i na palubi tankova osim u periodima:

a. - kada je prostor u kojem i preko kojeg se koristi uređaj i kabel “gas free” (bez zapaljive smjese plinova) glede radova sa iskrom;

- kada su obližnji prostori također “gas free” i sigurni za radove sa iskrom ili su očišćeni od ugljikovodika na ispod 2% volumena u atmosferi i inertirani ili potpuno napunjeni balastom ili kombinacijom ovih dviju metoda;

- kada su svi zatvori koji vode u prostore ,a nisu “gas free” dobro zatvoreni ili

b. kada su kablovi i uređaji sigurnosne izvedbe

c. kada su uređaji ugrađeni u kućišta protueksplozivne izvedbe.

Svi pokretni kablovi moraju biti odobreni za upotrebu u posebno teškim uvjetima te imati vodič za uzemljenje i biti spojeni na protueksplozivno kućište prema sigurnosnim standardima.

Postoji dio opreme koja je tipski odobrena samo za upotrebu na palubi tankova.

95

Pokretni kablovi za signalna ili navigacijska svjetla i telefone odobrenog tipa trebaju biti odobreni za tu namjenu.

Ručne baterije i uređaji na baterije Na tankerima se smiju koristiti samo ručne baterije odobrenog tipa glede korištenja u zapaljivoj atmosferi.

Prenosni UHF/VHF primopredajnici moraju biti sigurnosne izvedbe.

Uređaji kao satovi, pojačala sluha i pacemakers ne predstavljaju izvor značajnijeg iskrenja.

Prenosni radioprijemnici, kasetofoni, elektronički kalkulatori, fotoaparati, blicevi, kamere i reflektori moraju biti odobrenog tipa ukoliko se koriste na mjestima gdje postoji mogućnost pojave zapaljivog plina.

Ugrađeni električni uređaji

Električni uređaji ugrađeni u prostore gdje postoje zapaljivi plinovi ili mogućnost njihove pojave moraju biti odobrenog tipa te se moraju uredno održavati i provjeravati.

Sintetička odjeća Sintetička odjeća pod normalnim okolnostima ne predstavlja značajniji izvor iskrenja. Svojstvo sintetičke odjeće da omekšaje i da se otapa pri visokim temperaturama tvoreći jak izvor topline koji predstavlja opasnost za tijelo korisnika te nije prikladna za osobe koje pri radu mogu biti izložene plamenu ili vrućim površinama.

Antene odašiljača

Elektromagnetska energija odašiljača može uzrokovati iskrenje na izolatorima antena ukoliko su nečisti ili imaju posolicu.

Odašiljanje nije dozvoljeno kada postoji mogućnost pojave plina u okolini (antene odašiljača uzemljiti).

Odašiljači malih snaga (satelitski i VHF uređaji) ne predstavljaju značajniji izvor iskre.

Upotreba alata

U plovidbi prije početka piketavanja, pjeskarenja ili upotrebe bilo kojeg strojnog alata izvan kotlovnice, strojarnice ili nadgrađa nadležni časnik se mora uvjeriti da je prostor “gas free” i da će ostati “gas free” za cijelo vrijeme rada te da je izdata dozvola za “Hot work”.

Ručni alati Ručne alate koristiti samo za njihovu namjenu. Mogućnost iskre pri ispravnom korištenju takvih alata je mala ali voditi trajno računa o pravilnoj upotrebi alata.

Odobrenje za radove sa iskrom “Hot work” Prije izdavanja dozvole za “Hot work” nadležni časnik se treba uvjeriti u slijedeće:

96

- da ne postoji otrovan ili zapaljiv plin na mjestu rada kao i da je sadržaj kisika u atmosferi 21%;

- da ne postoji stupa, krpe ili drugi materijali natopljeni uljem na mjestu rada koji mogu stvarati zapaljive ili otrovne plinove čak i pri zagrijavanju;

- da ne postoji zapaljiv materijal na mjestu rada kao ni u obližnjim prostorima;

- da su obližnji prostori “gas free”;

- da su cjevovodi isprani, posušeni i izolirani od prostora u kojima će se raditi;

- da je prostor u kojem se radi dobro ventiliran te da se vrši provjera sastava atmosfere za vrijeme rada;

- da je pripravna prikladna protupožarna oprema; - ne čistiti prostor razrijeđivačima bilo koje vrste;

- “Hot work” na sekciji cjevovoda se može dozvoliti samo ako je ta sekcija “na hladno” odvojena od sustava cjevovoda i dovedena u “gas free” stanje za vruće radove.

Pisana dozvola za “Hot work” se izdaje za svaki rad posebno.

Dozvola sadrži period za koji vrijedi (najviše 12 sati), mjere opreza, postupak za gašenje požara, način spašavanja i komunikacije.

HOT WORK PERMIT FORM

VESSEL: ______________________________ DATE: _____________________________-

Checklist for Hot Work This permit to work relates to any work involving temperatures which are likely to be of sufficient intensity to cause ignition of combustible gases, vapour or liquids in or adjacent to the area involved. If in doubt refer to ISGOTT . Location of hot work: _____________________________________________ Reason of work : __________________________________________________ Personnel carrying out hot work : ____________________________________ This permit is valid from: ____________________hrs to : ____________________________hrs Work completed : _______________________________________ hrs

97

The shadowed area applies to hazardous work not involving naked flame or continuous spark production and would include use of electrical equipment, use of mechanically powered tools, sand or gritblasting, hammering or mechanical chipping.

YES N/A

1. Is presence of flammable or toxic gas checked in the vicinity and confirmed to be absent. (Gas reading on the combustible gas detector should read less than 1% LEL).

2.

Are all oil soaked scales or materials likely to give HC-gas removed from the area or compartment where work is to be done. (All sludge, scale and sediment should be removed from an area of at least 3 meters around the area of work, including reverse sides of frames, bulkheads, etc.)

3. Are adjacent compartments gas free for hot work, or in an inert condition, or water filled, and confirm no possibility of any gas from other compartment be introduced by way of common lines

4. Are flammable material which might catch fire removed from the area of work.

5. Are all flammable material present in any adjacent space which might ignite by the transmission of heat through the bulkhead removed.

6. Are possible sources of HC-gas or liquid eliminated from entering in areas where work is in progress

7. Are fire extinguishers ready for immediate use. 8. Is the fire main pressurised, fire hoses rigged and ready for immediate use.

9. Are piping, valves, heating coils, or other equipment where work is required first flushed and opened to ensure that they are gas free.

10. Has equipment / pipeline been isolated by blank or by valves. 11. Is the equipment isolated electrically.

12. Are all operations such as ballasting, tank washing and any other operations which could produce flammable gas on deck stopped.

13. Is combustible gas detector ready for monitoring presence of flammable gas at regular intervals.

14. Is special personal protection worn as applicable

Signature of Responsible Officer : ______________________________________ Signature of Master : ______________________________

Certificate of completion The work has been completed and all persons under my supervision, materials and equipment have been withdrawn Person in charge (date/signature) : ______________________________________ In case of work involving naked flame or continuous spark production all questions have to be considered.

Dozvola za “Hot work”

Mjere opreza glede elektrostatske iskre Posebnu pažnju treba posvetiti svakom dijelu električne opreme na tankerima kao i alatima koji se koriste za rad u tankovima.

98

Važno je provjeriti uzemljenje na ručnim sondama, posudama za uzimanje uzoraka tereta itd.

Sva oprema se najprije vizualno pregleda glede mogućih mehaničkih oštećenja a zatim provjeri mjernim instrumentom ili test-priborom, uzemlji na metalni dio broda (čist metal - ne preko boje) nakon čega se može spustiti u tank.

Nakon priveza broda na terminal potrebno je brod uzemljiti kabelom terminala radi izjednačavanja moguće razlike u nabojima.

Katodna zaštita - Magnezij - Anode od magnezija se ne smiju koristiti u prostorima gdje može biti

zapaljivih plinova jer sa hrđom željeza mogu uzrokovati iskru.

- Aluminij - Aluminijske katode se smiju ugraditi samo na odobrena mjesta u tankovima. Voditi računa da su vrlo slične cink anodama. Preporučljivo je aluminijske anode ugrađivati u stalne tankove balasta.

- Cink anode ne uzrokuju iskru sa hrđom željeza te se mogu ugrađivati u tankove tereta.

Vrsta i raspored anoda trebaju biti odobreni od klasifikacijskog društva.

Spontano zapaljenje

Neki materijali kada se natope uljem, posebno biljnim, skloni su zapaljenju bez dovođenja topline jer sami oksidacijom stvaraju toplinu.

Stupu, krpe, platno jutene i slične materijale ne držati blizu ulja, boje, na palubama ili oko cjevovoda. Ako se natope uljem treba ih očistiti ili uništiti.

Neke od kemikalija koje se koriste za tretiranje kotlova mogu se spontano zapaliti ako im se dopusti isparavanje.

Samozapaljenje Naftne tekućine kada se dovoljno zagriju će se zapaliti bez prisustva iskre / plamena. Ulja za podmazivanje ako padnu na vruću površinu će se također zapaliti. Sve cjevovode stalno kontrolirati glede propuštanja.

Strojarnica i kotlovnica Poduzeti sve mjere glede održavanja ispravnim sustava plamena u dimnjaku, iskre plamenika, cijevi ispuha i hvatača iskre.

Ukoliko postoji plamen ili iskra iz dimnjaka promjeniti kurs kako bi se izbjeglo padanje iskri na palubu tankova. Bilo kakve radnje sa teretom, balastom ili čišćenja tankova treba zaustaviti i zatvoriti sve otvore tankova. Tekućine za čišćenje

Preporučljivo je ne koristiti otrovne, zapaljive i lako isparljive tekućine. Zapaljive tekućine držati u zatvorenim, nelomljivim posudama uredno označene i spremljene na prikladno mjesto.

99

Tekućine za čišćenje se smiju koristiti samo u prostorima koji imaju dobru ventilaciju, vodeći računa o isparljivosti tekućine. Izbjegavati dodir sa tekućinom ili zagađenje odjeće.

Prolijevanje i propuštanje ulja Propuštanje i prolijevanje ulja u strojarnici i kotlovnici predstavlja opasnost glede požara kao i opasnost za sigurno kretanje posade.

Osobno ponašanje Zbog štetnosti za zdravlje izbjegavati dodir sa naftom/uljem/kemikalijama i/ili zagađenom odjećom.

Sigurnost bunkeranja

Voditi računa o točki paljenja. Za naftu je uobičajeno da je točka paljenja iznad 60oC međutim često se naftom rukuje pri temperaturama blizu točke paljenja. Nikada ne smatrati da su prostori gdje mogu biti isparine nafte sigurni zbog visoke točke paljenja.

Mjere preventive u uvjetima hladnog vremena Za vrijeme hladnog vremena provjeravati rad preko/pod tlačnih i brzih ventila.

Voditi računa o mogućnosti zamrzavanja kondenzata čime bi se mogla onemogućiti ventilacija.

Na brodovima sa sustavom inertnog plina voditi računa o dovođenju vode na palubnu brtvu, spriječiti zamrzavanje i pregrijavanje vode.

Osigurati da je glavni protupožarni sustav ispravan.

Ulazak u zatvorene prostore Zatvoreni prostor je svaki prostor bez izravne ventilacije u koji se ne ulazi svakodnevno. To su najčešće tankovi tereta, balasta, goriva, vode, skladište boja i slično. U tim prostorima se mogu pojaviti različiti spojevi koji mogu biti otrovni, zagušljivi, zapaljivi i eksplozivni. Pored ovih opasnosti postoji i opasnost od nedostatka svjetla, mogućih oštećenja stepenica, rukohvata isl. Ulazak u zatvorene prostore se uvjek mora izvoditi u skladu sa postupcima nikad pojedinačno, uvjek organizirano uz nazočnost nadležnog časnika.

Zbog mogućnosti nedostatka kisika kao i prisustva ugljikovodika ili otrovnih plinova u tankovima tereta, koferdama, tankova dvodna ili bilo kojeg zatvorenog prostora zapovjednik je dužan odrediti takve prostore i postupke za ulazak u njih.

Dozvolu za ulazak u zatvoreni prostor potpisuju nadležni časnik i zapovjednik broda a ona vrijedi samo za jednokratni ulazak u zatvoreni prostor, što mora biti uočljivo označeno na dozvoli.

Pumpne postaje

100

Opće mjere opreza Zbog položaja, izvedbe i njihovog rada u njima je povećan nivo opasnosti pa su potrebne i posebne mjere opreza. Podnice uvjek držati čistim i suhim. Svu opremu treba dobro održavati, posebno glede propuštanja.

Ventilacija Moguće postojanje plinova ugljikovodika u pumpnoj stanici zahtjeva dobru ventilaciju.

Prije bilo čijeg ulaska pumpnu stanicu treba dobro proventilirati a atmosferu u njoj provjeriti glede postojanja opasnih plinova. Posebnu pažnju posvetiti nivoima ispod donje platforme gdje se mogu nakupiti plinovi.

Dobro održavati sustav izoliranja pumpne stanice za slučaj požara.

Ulazak u pumpnu postaju

Nitko ne smije ulaziti u pumpnu stanicu bez dozvole nadležnog časnika.

Nadležni časnik se dužan uvjeriti u bezopasan ulazak u pumpnu stanicu, provjeriti atmosferu, osigurati ventilaciju i potrebne komunikacije.

Na ulasku u pumpnu stanicu mora biti istaknuto upozerenje “Zabrana ulaska bez dozvole”. Sredstva i oprema za evakuaciju trebaju biti pripravna.

Na prikladnom mjestu trebaju biti aparati za disanje i reanimaciju.

Otvaranje pumpi, ventila i opreme

Prije bilo kakvih radova koji zahtjevaju rastavljanje pumpi, ventila tereta, cjevovoda ili električne opreme slijediti slijedeći postupak:

1. provjeriti atmosferu glede ugljikovodika i otrovnosti;

2. odgovorni časnik se mora uvjeriti da su radni uvjeti na mjestu rada sigurni; 3. treba izdati dozvolu za rad sa svim pojedinostima; 4. sustav tereta isprati vodom prije rastavljanja. Kada se sekcije odvoje treba ih isprati

vodom radi odstranjenja ostataka tereta. Površine uvjek očistiti prije radova na njima.

Osvjetljenje u pumpnoj postaji Posebnu pažnju posvetiti kako bi se sustav rasvjete održavao u cjelosti ispravnim kakav je odobren od klasifikacijskog društva.

Ukoliko je potrebna dodatna rasvjeta koristiti samo odobrenu opremu.

Ukoliko postoji sumnja u ispravnost rasvjete onda prije uključenja treba proventilirati prostor.

Opće mjere opreza Život i rad na brodu sadrže brojne opasnosti.

101

Poznavanje broda i vrsta nezgoda koje se mogu dogoditi pri pojedinim radovima ili u pojedinim prostorima je vrlo bitno za svakog člana posade, a posebnu pažnju treba posvetiti novim članovima posade.

Časnik za sigurnost, prvi časnik palube, mora upoznati prije isplovljenja svakog novog člana posade sa njegovim dužnostima u slučaju opasnosti kao što su požar, napuštanje broda, onečišćenje mora itd.

Upoznavanje sa brodom, vježbe i tečajevi glede sigurnosti se upisuju u knjižicu koju treba imati svaki član posade.

Knjižica je jedan od dokumenata svakog člana posade. Zapovjednik broda je dužan odrediti osobu za sigurnost u bilo kojem procesu plovidbenog pothvata. To podrazumijeva plovidbu i operacije u luci. Časnik plovidbene i strojarske straže je ujedno i odgovorna osoba za sigurnost plovidbe. U luci pored redovne straže treba biti određen časnik za sigurnost (Safety Officer) s posebnim zaduženjem ( kao npr.nadgledanje određenog procesa i pravovremeno izvješćivanje). Časnik za sigurnost je dužan svakog član posade upoznati sa njegovim dužnostima i obvezama na brodu (radne obveze, korištenje zaštitne opreme i sredstava u procesu rada), postupcima u slučaju opasnosti i opremom, skupnim i osobnim sredstvima za spašavanje, obvezi sudjelovanja u svim propisanim vježbama određenim zakonom i zahtjevima brodara. O svemu navedenom časnik za sigurnost potpisuje knjižicu (Safety training record book-slika 24) novom članu posade. Knjižica o obavljenim vježbama ima rok trajanja od 6 godina i član posade je dužan imati na brodu.

Slika 24. Knjižica člana posade o izvršenim vježbama na brodu 6.SPREČAVANJE ONEČIŠĆENJA Onečišćenje okoline u današnjim uvjetima tehnološkog razvoja predstavlja problem življenja na zemlji. Obzirom na tako značajnu važnost, međunarodne udruge donose pravne norme kojima se reguliraju odnosi i sprečavaju bilo kakvi oblici onečišćenja okoline sa brodova. Kao najvažniji čimbenik u svrhu te zaštite je svjesnost o zagađivanju.

102

Stoga, svaki član posade mora biti svjestan svoje uloge u tom procesu kako za svoje tako i za opće dobro. 6.1.Uzroci onečišćenja (zraka, mora) Onečišćenje s brodova utječe na:

- kvalitetu morske vode (prijenos sedimenata balastnim vodama, izljevanje ulja, otpad s brodova.),

- klimu (emisija ispušnih plinova),

- morske organizme - bioraznolikost (prijenos invazivnih vrsta balastnim vodama, toksini iz protiv obraštajnih premaza, izljevanje ulja...),

- hranu i zdravlje ljudi (prijenos patogenih organizama balastnim vodama, izljevanje ulja.),

Uzroci onečišćenja okoliša (mora , zraka...) Buka s brodova - smeta prirodna divlja staništa.

Upotreba brodske sirene na terminalu je zabranjena osim za slučajeve koji su propisani odredbama terminala (požar, onečišćenje mora).

Balastne vode - mogu prenositi invazivne vrste, patogene i sediment

Protivobraštajne boje za zaštitu podvodnog dijela trupa broda - ispuštaju toksine koje mogu štetiti organizmima u moru

Ispušni plinovi (sumpor, dušik i ugljik dioksidi)

Smeće s brodova – od organskog otpada (ostaci hrane) do plastike, zauljenih krpa...

Ostaci tereta s bulk carriera i izljevi kemikalija s chemical tankera - mogu zagaditi luke, vodene tokove i oceane

Izljevi ulja (nafte) s tankera i drugih brodova

Kasnih 1970-ih je u more dospijevalo 400.000 tona nafte godišnje s brodova - danas prosječno 27.000 tona (2000/05) – pad od 93%. Smanjenje je posljedica međunarodnih sigurnosnih mjera vezanih za operacije pomorskog transporta (International Convention for Prevention of Pollution from Ships - MARPOL).

Zagađenja uzrokovana havarijama su rjeđa nego ona koja nastaju kao posljedica svakodnevnih operacija na brodovima, ali imaju štetniji učinak - veliki katastrofalni izljevi usprkos očiglednim posljedicama i velikoj pažnji koju privlače inferiorni su naspram drugim izvorima onećišćenja prema opsegu i stupnju prijetnje okolišu – opasnija su stalna curenja malog opsega

Emisija ispušnih plinova s brodova

U ispušne plinove koji zagađuju zrak ubrajamo ugljični dioksid, ugljični monoksid, sumporni dioksid, dušični oksidi, čvrste čestice i štetne organske komponente.

103

Brodovi su veći zagađivači zraka od kopnenih zagađivača, jer ne podliježu strogim zakonskim regulativima - gorivo koje se koristi za pogon brodova ima visok udio sumpora i jeftinije je nego gorivo za upotrebu na kopnu.

U Europi je emisija SO2 s brodova veća od količine koju zajedno emitiraju svi automobili i tvornice zajedno- brodovi ispuštaju 50 puta više sumpora nego kamion po toni preveženog tereta

Do 2012. s brodova će potjecat 40 % zagađenja zraka na Zemlji (povećanje trgovine).

Načini borbe za spriječavanje i saniranje katastrofa: - Međunarodni propisi

- Podjele odgovornost za sprječavanje katastrofa između naftnih kompanija, brodovlasnika i brodograditelja

- Efikasni načini zadržavanja (ograđivanja) i uklanjanja/tretiranja naftne mrlje

- Prevencija šteta uvođenjem sustava Fast Oil Recovery (FOR) s olupina između SAD i Kine

Pomorski promet nije obuhvaćen protokolom iz Kyota o smanjenju emisije o štetnih plinova. Brodovi postaju sve veći, a međunarodni promet morem je u usponu, pa se Međunarodna Pomorska Organizacija (IMO) - Odbor za zaštitu okoliša zauzela za rješavanje tog problema.

1997 donesen Annex VI. MARPOL konvencije 73/78:

- ograničava udio SOx i NOx u ispušnim plinovima koje ispuštaju brodovi

- regulira količinu Sumpora u gorivu koje upotrebljavaju brodovi za pogon

- regulira emisije ostalih štetnih plinova koji uništavaju atmosferu i ozonski omotač (halon i klor-flor-karbonat)

Zrak se onečišćuje sa brodova nekontroliranim većim ispuštanjem plinova tereta i inertnog plina iz tankova tereta kao i ispusnim plinovima-dimom iz brodskog dimnjaka (air pollution). Onečišćenje mora sa brodova nastaje nekontroliranim ispuštanjem zauljenih i otrovnih tekućina koji negativno utječu na morske organizme, pomorski okoliš i teško se razgrađuju. More se također onečišćuje raznim drugim krutim tvarima. Najveći zagađivači su industrijska postrojenja na kopnu (približno 70%) a slijede ih brodovi s približno 15%) itd.

104

6.2.Zaštita od onečišćenja Zaštita morskog okoliša, kad je riječ o tankerima za prijevoz sirove nafte, se provodi kroz:

- Konstrukcijske zahtjeve

- Zahtjeve u svezi opreme

- Zahtjeve u svezi izvođenja operacija

- Nadzor i uvjeti za stjecanje certifikata

- Kazne

- Zahtjevi u svezi obuke (izobrazbe)

Svrha konstrukcijskih zahtjeva je želja da se spriječi kontakt balastnih voda s teretom sirove nafte, te da se na taj način onemogući stvaranje zauljenih voda, te da se spriječi njihovo izlijevanje u more.

Konstrukcijskim zahtjevima se također želi osigurati brodu veću mogućnost preživljavanja, kao i zaštite tankova u slučaju nesreće (dvodnima).

Također su kapaciteti tankova limitirani, te u slučaju oštećenja tanka istjecanje će biti limitirano.

Svrha zahtjeva u svezi opreme je da se omogući brodu da udovoljava operativnim zahtjevima

Odvojeni balastni tankovi (SBT) Svi novi tankeri za prijevoz sirove nafte preko 20.000 BT-a i svi product tankeri preko

30. 000 BRT-a moraju imati odvojene balastne tankove, dovoljnih kapaciteta za plovidbe u svim uvjetima. Oni imaju odvojene pumpe i cjevovode.Jedino se kod nevremena može koristiti tank tereta za balast (“heavy ballast tank”). Od opreme, koju brod mora posjedovati da nebi došlo do zagađenja mora na način koji smo gore naveli su slijedeći :

- ODME( Oil Discharge Monitor Equipment)

105

- OWS ( Oil water separator)

- STU ( Sewage treatment unit)

106

- Spaljivač smeća i taloga goriva i ulja ( Incinerator)

Brod mora voditi dnevnik o postupcima u vezi sa smećem, paljenjem, bacanjem u more ili predavanjem na kopno te čuvati potvrde o predanom smeću ovlaštenoj lučkoj službi.

Hrvatski Registar Brodova

SAŽETAK PRAVILA O ODLAGANJU SMEĆA U MORU

DODATAK V. MARPOL 73/78

ISPUŠTANJE ZA SVE BRODOVE, OSIM ZA PLATFORME

VRSTA SMEĆA IZVAN POSEBNIH

PODRUČJA

xx UNUTAR POSEBNIH PODRUČJA

xxx PLATFORME I

OPSKRBNI BRODOVI

PLASTIKA- UKLJUČUJUĆI I SINTETIČKE KONOPE I MREŽE ZA RIBOLOV I PLASTIČNU AMBALAŽU

ZABRANJENO ZABRANJENO ZABRANJENO

107

PLIVAJUĆE ZAŠTITNE OBLOGE I AMBALAŽA

DOPUŠTENO OD KOPNA: 25 MILJA I VIŠE

ZABRANJENO ZABRANJENO

PAPIR, KRPE, STAKLO, METAL, BOCE, POSUĐE I SL. OTPACI


ZABRANJENO ZABRANJENO

OSTALE VRSTE SMEĆA UKLJUČUJUĆI PAPIR, KRPE, STAKLO ITD.-USITNJENI ILI PREŠANI

DOPUŠTENO OD KOPNA : 3 MILJE I VIŠE

ZABRANJENO ZABRANJENO ZABRANJENO

OSTACI HRANE – NEUSITNJENI /NEPREŠANI



ZABRANJENO

x OSTACI HRANE – USITNJENI ILI PREŠANI

DOPUŠTENO OD KOPNA : 3 MILJE I VIŠE


DOPUŠTENO OD KOPNA :12 MILJA I VIŠE

MIJEŠANI OTPACI xxxx xxxx xxxx

x - USITNJENI I PREŠANI KOMADI MORAJU BITI U MOGUĆNOSTI PROĆI KROZ MREŽU VELIČINEOKA NE VEĆE OD 25 M

xx - POSEBNA PODRUČJA SU: SREDOZEMNO, BALTIČKO, CRNO, CRVENO I SJEVERNO MORE.“ZALJEVSKA“ PODRUČJA, ANTARKTIK I ŠIRE KARIPSKO PODRUČJE UKLJUČUJUĆI MEKSIČKI ZALJEV I KARIPSKO MORE

xxx - ODNOSI SE NA SVE FIKSNE I PLUTAJUĆE PLATFORME ZA BUŠENJE I EKSPLOATACIJU PODVODNIH MINERALNIH IZVORA I NA BRODOVE UZ PLATFORMU ILI UDALJENE MANJE OD 500M OD NJE.

xxxx - AKO JE SMEĆE MIJEŠANO S DRUGIM ŠTETNIM TVARIMA KOJI ZA ODLAGANJE U MORE IMAJU STROŽE UVJETE ONDA SE TI STROŽI UVJETI UZIMAJU U OBZIR

Sažetak pravila o odlaganju smeća na moru Onečišćenje je obuhvaćeno slijedećim Konvencijama:

1. SOLAS 74, sa izmjenama i dopunama

2. MARPOL 73/78 sa izmjenama i dopunama Međunarodnim propisima uređuju se obaveze u svrhu zaštite okoline. Tako nije dopušteno ispuštanje plinova iz tankova u atmosferu nego ih je potrebno povratnim cjevovodom slati na kopno u tijeku operacije na terminalu ili ih sačuvati u praznim tankovima. Ispuštanje u more se može vršiti samo prema odredbama MARPOL-a , zauljene vode i krute otpatke treba predati na kopno ili neke krute otpatke spaliti na brodu a pepeo-zgarež sačuvati i prikazati na kopnu. Zapovjednik je uvijek odgovoran za zaštitu okoline od zagađivanja. Kada je brod vezan, prije početka manipulacije treba biti ispunjena lista provjere (Check list) kako bi se uvjerili da su obavljene sve preventivne radnje kojima se sprečavaju ili smanjuju posljedice koje bi mogle nastati od izljeva. Lista provjere obavezno sadržava sljedeća pitanja:

1. Da li su odvodni otvori glavne i krmene palube hermetički zatvoreni? 2. Da li su palube čiste od slatke i slane vode ?

108

3. Da li je prije odstranjivanja zapora razvodne cijev očišćena? 4. Da li su svi neupotrebljavani zapori, razvodne cijevi za teret-bunker uključujući i

krmene i ostale ispuste, postavljeni na mjestu i potpuno zatvoreni? 5. Da li su instrumenti za mjerenje tlaka na svom mjestu? 6. Da li su ukrcajni «drop» ventili zatvoreni-otvoreni? 7. Da li su svi van brodski ventili na obali ili moru zatvoreni i zapečaćeni ? 8. Da li su posudice za sakupljanje tekućine na svom mjestu? 9. Da li postoji koordinacija između obale i broda za početak manipulacije teretom

ili ukrcaja bunkera ? 10. Da li su postupci zaustavljanja u slučaju opasnosti utvrđeni i da li su jasni ? 11. Da li su balastni tankovi čisti? 12. Da li na palubi postoje uređaji za sprečavanje zagađenja u slučaju izljeva ? 13. Da li će palubna razvodna cijev biti pod stalnom kontrolom osoblja za vrijeme

operacija ukrcaja , odnosno bunkera ? 14. Da li je postignut dogovor o kontroli izljeva u trenutku završetka manipulacije

teretom – bunkera? 15. Da li je određen dovoljan broj ljudi pod rukovodstvom časnika za kontrolu ventila

za teret-bunker? 16. Da li su u potpunosti upoznati s procedurom priključivanja tankova? 17. Da li će dovoljno mjesta biti ostavljeno u zadnjim tankovima da se isprazne

ukrcajne cijevi? 18. Da li se ventili za teret-bunker mogu pravovremeno zatvoriti ili otvoriti? 19. Da li su indikatori na ventilima ispravni ? 20. Da li će se za vrijeme operacije ukrcaja-bunkera kontrolirati «ullage-innage» u

svim tankovima? 21. Da li će tank za prihvat završnog dijela tereta iz cijevi biti pod specijalnom

kontrolom osoblja? Itd. 6.3.Postupci u slučaju izlijevanja U slučaju onečišćenja brod mora odmah prekinuti sve radnje koje su u tijeku, ukrcaj tereta, iskrcaj tereta, uzimanje goriva, balastiranje ili debalastiranje, pranje tankova i sl.

Aktivira se alarm za onečišćenje, poduzimaju radnje glede ograničavanja širenja zagađenja i čišćenja onečišćenja.

Ukoliko onečišćenje nije dospjelo u more (zagađena paluba) radnje navedene gore ukoliko su u tijeku se također prekidaju, palubu treba očistiti zatim nastaviti sa prekinutim radnjama.

U slučaju onečišćenja brod treba izvjestiti terminal o akciji čišćenja kao i lokalne vlasti, agenta predstavnika osiguratelja P&I, vlasnika i managera/operatora broda.

O svim radnjama prije i poslije onečišćenja treba voditi dnevnik.

Ukoliko se brod nalazi u američkim teritorijalnim vodama ili luci zapovjedništvo mora slijediti upute OPA 90. koje točno utvrđuju postupak javljanja dolaska broda u luku, adresu nadležnog primatelja poruke i sadržaj poruke. Istim aktom određeni su svi postupci za slučaj onečišćenja okoliša.

109

Odmah treba aktivirati alarm predviđen za slučaj onečišćenja. Rukovanje teretom i sve druge aktivnosti odmah se obustavljaju u slučaju znatnijeg zagađenja odnosno izlijevanja. Primjenjuju se planovi akcije za izvanredne prilike. Plan odobrava nadležno tijelo a sadržava popis ključnog osoblja , njihov razmještaj i brojeve telefona za hitno povezivanje. Sadrži pojedinosti o smještaju važne opreme i materijala , te kome se treba javiti da bi to nabavili. Brzina zaustavljanja izlijevanja i akcije čišćenja je od prvorazredne važnosti zato posada mora biti uvježbana , a isto tako treba biti uvježbano osoblje na terminalu (uvježbani odred). Tako za svaki vez ili za nekoliko vezova mora postojati plan akcije za slučaj izlijevanja ulja koji je usklađen sa planovima izvanrednih akcija za cijelo područje luke. U slučaju izlijevanja količine od 100 tona ili veće , izvještaj se treba pripremiti u IMO formi . Treba se uputiti vlastima obalne države , vlastima zastave broda ako se brod nalazi na otvorenom moru. U svakom slučaju izvještaj se mora uputiti IMO-u u skladu sa njenim internim uputama za izvještavanje o nezgodama sa štetnim tvarima. 6.4.SOPEP Svaki konvencijski brod mora imati plan postupanja za slučaj opasnosti zagađivanja uljem SOPEP koji mora biti u skladu sa odredbama MARPOL konvencije 1973. i njenim dodacima 1978. Plan mora biti odobren od nadležne/ovlaštene ustanove tvrtke. Plan se izrađuje sa ciljem da pomogne posadi prilikom iznenadnog ispuštanja ulja te sadrži sve neophodne radnje potrebne da se zaustavi ili što je više moguće smanji ispuštanje ulja čime se postiže manji negativni učinak na okoliš. Plan sadrži temeljne upute za sve predvidive slučajeve ispuštanja ulja.

Budući da je nemoguće predvidjeti okolnosti svakog slučaja plan omogućuje uvježbavanje raznih situacija čime se postiže bolje snalaženje i poduzimanje pravih radnji u nekoj od stvarnih situacija. Sastavni dio ovog plana je i raspored za uzbunu za slučaj opasnosti od zagađivanja kojim su određene dužnosti pojedinih članova posade.

Ovaj plan mora biti izložen na istaknutim mjestima po brodu uključujući zapovjednički most, strojarnicu i nastanbe posade.Svi članovi posade se moraju upoznati sa svojim dužnostima, a časnici ga moraju proučiti što potvrđuju potpisom.

Svaki tanker za prijevoz kemikalija od 150 BT i više treba imati SMPEP (Shipboard Marine Pollution Emergency.

SOPEP se može kombinirati s SMPEP-om tako da je SOPEP sadrzan unutar SMPEP-ai nosi naslov SMPEP.

Knjiga ulja (Oil record book) Svaki tanker veći od 150 BRT te svaki brod veći od 400 BRT mora voditi knjigu ulja.

Na brodovima postoje dvije knjige ulja, za stroj gdje se upisuju sve radnje uzimanja goriva i maziva, te knjiga ulja za palubu.

110

Svi podaci upisani u knjige ulja se strogo kontroliraju od strane nadležnih službi na kopnu.

Prikaz naslovnice knjige za stroj Part 1 i palubu (Tankeri za ulja) Part 2

Svaki tanker od 150BT i svaki drugi brod od 400BT i više moraju na brodu imati „Brodski plan za slučaj opasnosti od zagađivanja uljem“(SOPEP“Shipboard Oil Pollution Emergency Plans“ (tablica 22) u skladu s MARPOL73/78 –Anex I. pravilo 26 (International convention for the prevention of pollution from ships 1973 as modified by Protocol of 1978 ) U Brodskom planu za slučaj opasnosti od zagađivanja uljem se navodi: postupak i izvještavanje , popis osoba i organizacije koju treba izvijestiti , mjere koje treba odmah poduzeti za sprječavanje istjecanja i postupak suradnje s državnim ili lokalnim vlastima na kopnu u skladu sa listom koja mora uvijek biti ažurirana u svrhu davanja izvješća ( List of national operational contact points rensponsibile for the receipt, transmission and processing of urgent reports on incidents involving harmful substances including oil from ships to coastal states). Svrha ovog plana je spriječiti širenje uljne mrlje dalje od broda intervencijom nadležnih centara na kopnu i same posade. Za vode USA umjesto SOPEP-a na snazi je OPA 90 (Oil Pollution Act) Temeljem pravila 16. Anex II MARPOL-a od 01.01.2002 godine, svaki tanker za prijevoz kemikalija od 150BT i više treba imati SMPEP(Shipboard Marine Pollution Emergency Plan) koji treba : 1. Biti napisan na jeziku ili jezicima koje razumije zapovjednik i časnici 2. Procedure trebaju slijediti upute koje zahtjeva MARPOL 73/78, Protokol 1 članak 8 3. Imati listu kontakata organizacija ili osoba u postupku zagađenja otrovnim tekućim tvarima 4. Sadržavati radnje koje treba poduzeti odmah da bi se spriječilo i kontroliralo ispuštanje štetnih tekućih kemikalija 5.Postupci i kontaktne točke za koordiniranje radnji na brodu s nacionalnim i lokalnim organizacijama Tamo gdje se također zahtjeva SOPEP može se kombinirati s SMPEP-om tako da je SOPEP sadržan unutar SMPEPA i nosi naslov SMPEP

111

Tablica 22. Brodski plan za slučaj opasnosti od zagađivanja uljem – SOPEP 6.5.Veza brod/kopno Radi sigurnosti broda na vezu uz obalu/terminal treba:

- primjeniti sve odredbe sigurnosti

- osigurati dobre veze

- održavati dobru suradnju brod - obala/terminal

Za vrijeme svoje službe kao prije i za vrijeme ukrcaja svaki član posade treba obratiti pozornost na:

- komunikacije;

112

- podatke o teretu;

- podatke o terminalu; - vez;

- uže za teglenje (za slučaj nužde);

- glavnu skalu;

- protupožarnu opremu;

- rasvjetu;

- osobe koje nemaju pravo pristupa;

- oznake i natpise;

- čamac uz brod;

- odušnike;

- vremenske uvjete/upozorenja;

- spojeve cijevi tereta, balasta;

- sigurnosnu opremu i zaštitnu odjeću;

- vrata i otvore; Sve odredbe i pravila terminala za slučaj opasnosti trebaju se uskladiti između posade tankera i osoblja terminala. Nakon priveza tankera , predstavnik terminala treba stupiti u vezu s odgovornim časnikom broda radi:

1. pružanja obavijesti vezanih za pravila terminala i mjesnih odredbi 2. pružanje obavijesti i davanje tablice podataka o opasnostima tereta kojeg treba

ukrcati 3. dogovora o mjestima određenim za pušenje 4. davanje obavijesti o postupcima za dobivanje «dozvole za rad» i «dozvole za

opasan rad» 5. obavijesti o načinu pozivanja u pomoć: požarne , liječničke službe , policije i

drugih za slučaj opasanosti 6. međusobnog obavještavanja o raspoloživosti protupožarne opreme na terminalu i

tankeru 7. dogovora o preuzimanju akcija u slučaju požara, izljeva i drugih opasnosti

Predstavnik terminala i nadležni časnik broda trebaju prije početka protoka tereta provjeriti: Vez : mora biti siguran od utjecaja vanjskog mora s dovoljnim uporištima za privezivanje. Rasvjeta: osvijetljen spoj pretovarnih ruku i cijevi , ventila , vez i prilaz i prekidač za hitno obustavljanje operacija. Uređaj za rukovanje teretom : prekrcajna luka od materijala kompatibilnog s teretom koja omogućava kretanje tankera u vertikalnom i horizontalnom smjeru s alarmom za prekomjerno pomicanje. Sve cijevi unutrašnjeg promjera većeg od 75 mm ili 3 incha trebaju podnijeti 4 puta veći tlak od onog koji je podešen sigurnosnim ventilom ili tlaka

113

pumpi za teret. Na svakoj cijevi trebaju biti neizbrisive oznake : za ulje , datum izrade, maksimalni tlak, radni tlak , datum testiranja , tlak pri testiranju , datum sljedećeg testiranja. Uređaj za hitno obustavljanje protoka tereta: utvrditi nadzorno mjesto , komande ovog uređaja trebaju biti osvijetljene i pristupačne , uređaj treba podnijeti hidraulični udar.Nadzor nad operacijama i veze: telefon , radio veza , dvosmjerna brod – terminal i dalje terminal kopneni tank ulja . 7.POSTUPCI U SLUČAJU OPASNOSTI 7.1.Mjere u nuždi Plan za slučaj nužde Prema SOLAS Konvenciji svaki brod od iznad 150 BT mora imati, na nekoliko mjesta izložen, Plan za slučaj nužde (Muster list- raspored za uzbunu, TABLICA 23 ) i to na zmostu, strojarnici, palubi časnika i palubi posade.

Plan sadrži dužnosti svakog člana posade u slučaju napuštanja broda, požara na brodu, onečišćenja, čovjek u moru kao i signal koji se tom prilikom daje putem alarmnog sustava broda i brodske sirene.

Dužnosti svakog člana posade u planu za nuždu moraju biti ovjerene od strane klasifikacijskog društva / Registra.

Plan sadrži:

- Mjesto okupljanja u slučaju nužde;

- Zatvaranje vodonepropusnih vrata, vrata za zaštitu od vatre, ventila, čepova na

palubi, ventilacijskih otvora, zaustavljanje ventilacije;

- Zaduženja za pneumatske splavi i spuštanje istih u more;

- Zaduženja za spuštanje čamaca za spašavanje u more;

- Zaduženja glede komunikacijske opreme;

- Posada zadužena za borbu s vatrom u strojarnici, na palubi u pumpnoj stanici,

u prostorijama namjenjenim za boravak posade i sl.

- Posada zadužena za pomoć nastradalima i ranjenima. Svi članovi posade moraju biti upoznati sa planom za nuždu prije isplovljenja broda iz luke. Sva nova posada, nekoliko dana nakon ukrcaja na brod, mora biti upoznata sa svim uredajima koji se koriste u nuždi, gdje im je mjesto, gdje se nalazi protupožarna oprema, kako se koristi i slično.

114

TABLICA 23.Plan za slučaj nužde (Muster list) Primjeri postupa nja u situacijama nužde

Požar u prostorijama posade - Zaustaviti radnje sa teretom;

- aktivirati alarm za požar;

- stupiti u vezu sa vatrogasnom postrojbom na kopnu;

- odmah započeti gašenje raspoloživim sredstvima;

- provjeriti nazočnost svih članova posade;

- proširiti gašenje na široki plan u skladu sa uputstvima;

115

- pomagati obalnoj vatrogasnoj postrojbi

Požar na palubi - Aktivirati sustav za brzo zatvaranje;

- aktivirati alarm za slučaj požara;

- zatvoriti sve ručne ventile teret;

- izolirati prostore i izvore goriva;

- pozvati kopnenu vatrogasnu postrojbu;

- odmah započeti gašenje raspoloživim sredstvima;

- započeti štrcanje vodom sa mosta;

- započeti ohlađivanje tereta;

- proširiti gašenje na široki plan u skladu s uputstvima;

- pomagati obalnoj vatrogasnoj postrojbi;

- spremnost u stroju.

Požar u kompresorskoj stanici za teret i prostoru elektromotora

- Aktivirati sustav za brzo zatvaranje; - aktivirati alarm za požar;

- izolirati prostorije i izvore goriva, isključiti dovod električne struje;

- pozvati obalnu vatrogasnu postrojbu;

- započeti gašenje priručnim sredstvima;

- zaustaviti ventilaciju u kompresorskoj stanici i prostoru elektromotora;


- aktivirati sustav za gašenje požara;

- započeti gašenje na širokom planu (ako potrebno);

- stalno hlađenje prostora vodenom maglom;

Prekid veza pri ukrcaju/iskrcaju tereta - Zaustaviti ukrcaj/iskrcaj tereta;

- stanje pripravnosti glede mogućeg curenja tereta;

- pripravno stanje na vatrogasnoj stanici uz mjesto prolaza cjevovoda za teret ka obali;

- pokušati osigurati vez;

- spremnost za obaranje sidra;

- pripravnost u stroju;

116

- upozoriti tegljače na spremnost

Prskanje cjevovoda, savitljivih cijevi ili curenja tereta - Aktivirati sustav za brzo zatvaranje;

- aktivirati alarm za požar;

- započeti prskanje vodom (ukoliko dođe do curenja tereta);

- sva vrata za ulaz u nastambe zatvoriti, zaustaviti ventilaciju;

- zabraniti na cijelom brodu pušenje i upotrebu otvorenog svijetla;

- pripremiti opremu za gašenje požara i aparate za disanje, ekipe za nuždu u pripravnosti;

- uputiti pomoćnu pumpu za gašenje požara te LPG pumpu za pumpanje vode;

- ukoliko potrebno prestati sa radom na brodu, zaustaviti sve strojeve.

Curenje tereta u prazne (skladišne) prostore - aktivirati sustav za brzo aktiviranje;

- prepumpati teret u neoštećena skladišta ili na obalu;

- zatvoriti sve ulaze u prostorije posade te prekinuti ventilaciju;

- zabraniti na cijelom brodu pušenje i upotrebu otvorenog svjetla;

- pripremiti opremu za gašenje požara i aparate za disanje, ekipe za nuždu u pripravnosti;

- pokrenuti balast u tankovima ispod oštećenog tanka radi spriječavanja zamrzavanja, loma cjevovoda ili oplate broda;

Požar Detaljan protupožarni plan mora postojati na komandnom mostu, u strojarnici i unastambama a mora sadržavati:

- zvono za uzbunu uslijed požara;

- sakupljanje grupe za gašenje;

- osiguranje svih prostora od opasnosti;

- prvi početni korak gašenja;

- proširenje postupka gašenja (ukoliko je potrebno)

- pripremu čamaca i splavi za spuštanje

- ostale prikladne postupke.

Sudar Potrebno je, prema okolnostima, učiniti/razmotriti slijedeće:

- aktiviranje općeg te požarnog alarma ako je potrebno;

117

- sakupiti ekipu za nuždu;

- podijeliti zaštitna odijela i maske članovima posade ako je potrebno; - pripremiti/primjeniti prvu zaštitu od požara;


- pod nadzorom držati sva odijeljenja u opasnosti;

- zatvoriti sva nepropusna vrata;

- spustiti čamce (ako je potrebno);

- proširiti gašenje požara (ukoliko potrebno);

- provjeriti oštećenja trupa broda i stabilitet;

- provjeriti stanje tereta i

- ostale prikladne radnje (prema okolnostima).

Nasukanje broda Potrebno je, prema okolnostima, učiniti/razmotriti slijedeće:

- zvoniti na opću uzbunu;

- manevrirati brodom radi odsukanja (kako bi brod ponovo zaplivao);

- zatvoriti sva vodonepropusna vrata;

- provjeriti oštećenja trupa i stabilitet broda;

- odrediti dubinu plićaka, sastav (vrstu) dna te smjer u kojem se dubina povećaje;

- zavisno o veličini nasukanja razmotriti mogućnost izbacivanja tereta;

- pripremiti čamce (po potrebi);

- ostale prikladne radnje (prema okolnostima).

Propuštanje vode u skladišta ili međuskladišne prostore Prodor vode u skladišta ili međuskladišne prostore može oštetiti instalacije, povećati tlak i temperaturu, radi čega ove prostore treba često provjeravati. Nakupljenu vodu treba ispumpavati iz kaljuža i ostalih prostora.

Prskanje savitljivih cijevi, prskanje sustava cjevovoda te curenje tereta Do ovih kvarova dolazi uslijed prevelikog tlaka, velikih mehaničkih opterećenja cjevovoda posredstvom naprezanja trupa broda (posrtanje, valjanje, vibracije isl.) te oštećenih savitljivih (prijenosnih) cijevi.

Ukoliko dođe do nekog od ovih događaja potrebno je:

- zaustaviti svako rukovanje sa teretom, zatvoriti sve ventile za tekućinu na brodu i obali;

- aktivirati alarm;

118

- zatvoriti sva vrata i prozore prostora za posadu, zaustaviti ventilaciju (osim zatvorenih sustava);

- zabraniti pušenje na cijelom brodu;

- zabraniti upotrebu otvorenog svijetla, što manje koristiti električne prekidače;

- pripremiti ekipe za nuždu sa vatrogasnom opremom i aparatima za disanje;

- vatrogasne cijevi za vodeni oblak rastegnut po palubi radi ispiranja tekućine sa palube i hlađenja palube.

Curenje tankova Ispuštanje tankova može se uočiti detektorom pare sa neprekidnim mjerenjem koncentracije para.

Promjena omjera pare u zraku pokazati će količinu ispuštanja. Svako propuštanje odmah prijaviti zapovjedništvu broda. Treba pažljivo slijediti posebna uputstva za svaku situaciju te razmotriti slijedeće:

- ispumpati teret u skladište ili međuskladišni prostor pazeći na kompatibilnost tereta i zapreminu;

- grijati limove trupa, ako je potrebno, radi mogućeg pucanja trupa;

- upotrebiti sustav za likvifakciju kako bi se smanjio tlak. Voditi računa o ulasku zraka u tank radi stvaranja zapaljive smjese.

Izbacivanje tereta u more Ukoliko bilo koji tank propušta najprije utvrditi mogućnost prebacivanja tereta u drugi, dovoljno velik, tank posebno vodeći računa o kompatibilnosti tereta.

Ako to nije moguće teret se izbacuje u more pri čemu treba:

- koristiti krmeni izljev ili savitljivu, dovoljno dugu, cijev za izbacivanje po boku;

- obavjestiti sve okolne brodove da se udalje;

- brod usmjeriti tako da smjer vjetra i mlaza izbacivanog tereta budu isti;

- koristiti što veću snagu pumpi kako bi se teret odbacio što dalje od broda te

slijediti sva upozorenja/uputstva za taj brod.

Nesretni slučaj u kojem su uključeni članovi posade

Ukoliko član posade dođe u dodir sa opasnim teretom postupiti po uputama za taj teret i uputstvima u poglavlju “Pružanje prve pomoći” ovog priručnika.

U slučaju da se osobe nađu u zatvorenom prostoru pod utjecajem tereta, član posade koji prvi to utvrdi treba aktivirati alarm. Grupa za nuždu treba postupati u skladu sa postupcima za takve situacije.

Nesreća tijekom ukrcaja/iskrcaja tereta

119

Postupak časnika u straži:

- aktivirati sustav za brzo zatvaranje

Ukoliko situacija nije stavljena pod kontrolu primjeniti postupak za slučaj nužde:

- aktivirati alarm požara;

- primjeniti prskanje vodom na palubi ispred mosta;

- primjeniti prskanje vodom nad područjem tankova; 7.2.Organizacijski ustroj Prema planu za nuždu “Muster List”, utvrđuje se mjesto za upravljanje, organizira se skupina za intervenciju na mjestu nesreće, pričuvna skupina i skupina koja mora biti u strojarnici (osoblje stroja). Svi postupci moraju biti ranije isplanirani, prvi koraci su : 1. davanje alarma 2. lociranje nezgode i utvrđenje štete

3. organizacija ljudstva i opreme .

Stožer za upravljanje Zapovjednik broda, Upravitelj stroja - treba biti na mjestu s kojeg će upravljati u nuždi.

Skupina na mjestu nesreće Ova skupina je prva ekipa na mjestu nesreće. Javljati će stožeru za upravljanje veličinu nezgode, potrebne postupke i vrstu pomoći koju traži.

Pomoćna skupina za nuždu Ova skupina treba pomagati grupi na mjestu nesreće a po nalogu stožera za upravljanje.

Skupina strojarnice Ova skupina, pod nadzorom upravitelja stroja, gasi požar u strojarnici i pomaže ekipi na mjestu nesreće po nalogu stožera za upravljanje.

Osoba koja primjeti nezgodu aktivirati će alarm i izvjestiti nadležne osobe u što je moguće kraćem vremenu.

Priroda i mjesto nesreće se dojavljuje nadležnom časniku nakon čega svi timovi preuzimaju svoje uloge kako je unaprijed utvrđeno

Kako bi brodske posade bile što učinkovitije za slučaj bilo kakve nezgode potrebno je redovito održavati vježbe prema pravilima države čiju zastavu brod vije.

Slika dolje, okupljanje posade na po planu predviđenom mjestu za okupljanje ,potpuno opremljeni ovisno o datom alarmu.

120

Posada na mjestu okupljanja u slučaju nužde

7.3.Alarmi Alarmni sustav na brodu mora emitirati znak za uzbunu audio i vizuelno, pomoću brodske sirene ili električnim zvonom.

Sustav pored glavnog napajanja mora imati i napajanje u nuždi.Aktiviranje je omogućeno s zapovjedničkog mosta ili s ostalih važnih mjesta na brodu.

Alarm se mora čuti u svim nastambama i u svim prostorijama za svakodnevni boravak. Generalni alarm se daje u slučajevima:

- požar;

- sudar;

- nasukanje;

- čovjek u moru;

- puknuće cijevi tereta; - veće propuštanje

- svaka opasna situacija gdje je potrebna hitna akcija

Druge vrste alarma se daju u slučaju:

121

- visoke koncentracije otrovnih ili zapaljivih isparina;

- nepovoljnog stanja u tankovima tereta ili u sustavu tereta; - nepovoljno stanje pomoćnih sustava tereta;

- kvar uređaja za rukovanje teretom i/ili pomoćnim sustavom

- kvar u strojarnici

Svaki član posade mora znati prepoznati svaki alarm, poznavati plan za nuždu i vlastitu ulogu u radnjama koje slijede nakon alarma. Alarmni sustav na brodu mora emitirati znak za uzbunu pomoću brodske zviždaljke ili sirene, ali i električnim zvonom ili klaksonomom. Sustav pored glavnog napajanja mora imati i napajanje u nuždi. Aktiviranje je omogućeno s zapovjedničkog mosta ili s ostalih strategijskih mjesta na brodu. Alarm se mora čuti u svim nastambama i u svim prostorijama za svakodnevni boravak. Poziv na uzbunu i okupljanje na zborna mjesta za slučaj neposredne opasnosti ili napuštanja broda oglašava se s najmanje sedam kratkih signala-zvižduka, nakon čega slijedi jedan dugi signal-zvižduk, a zatim neprekidnom zvonjavom električnog zvona. Požar na brodu oglašava se ponavljanjem kratkog i dugog zvučnog signala-zvižduka. 7.4.Postupci Nakon oglašavanja alarma:

1 Posada se sakuplja na mjesta prema rasporedu za uzbunu .

2 Ovisno o vrsti nužde formiraju se se interventne skupine

3. Zatvaraju se svi otvori, ventili , vodonepropusna i požarna vrata .

4. Zaustavlja se ventilacija i zatvaraju se ventilacijski otvori.

5. Posada zadužena za brodice za spašavanje i pneumatske splavi preuzima svoj zadatak oko istih.

6. Posada zadužena za komunikaciju i ostalu opremu priprema i donosi je u skupna sredstva za spašavanje.

Brodice za spašavanje na tankerima za ulja su prema SOLAS konvenciji od vatrootpornog materijala, potpuno zatvorene sa sustavom prskanja ili zalijevanja morem uz pomoć pumpe koja ima usis ispod brodice , a sve to u svrhu zaštite od zapaljene nafte na moru.

Stoga brodice moraju najmanje 8 minuta štititi dopušteni broj osoba u njima dok su izloženi neprekidnom djelovanju vatre.

Najčešće se spuštaju u more slobodnim padom (free fall) a u slučaju prevrtanja uvijek se sami vraćaju u uspravni položaj

Zapovjednik u slučaju opasnosti kod nasukavanja, sudara, požara i eksplozije treba poduzeti sljedeće radnje:

122

- odaslati poziv i poruku o pogibelji

- upozoriti brodove u blizini - izvršiti popis osoblja

- poginulih i ranjenih

- započeti s internom potragom za nestalim osobama.

Upravitelj i prvi časnik trebaju:

- provjeriti veličinu nastale štete

- stalno nadzirati strojarnicu zbog pojave zapaljivih plinova

- pripremiti brodice za spašavanje

- izvršiti procjenu bunkera

- vode za piće i pranje

- pripremiti izvještaj brodovlasniku

Posebne radnje za slučaj nasukanja/sudara

- utvrditi koji su tankovi oštećeni;

- ustanoviti koji tankovi imaju najviše praznog prostora;

- prebaciti teret iz oštećenih tankova u tankove sa najviše praznog prostora (najveća brzina pumpanja).

Nasukavanje

- Što češće provjeravati stanje visine praznog prostora u oštećenom tanku;

- smanjivati brzinu pumpanja;

- provjeriti mogućnost potapanja odijeljenja čime bi se omogućilo podizanje oštećenog dijela broda;

- zatvoriti sve otvore, P/V ventile, ventilacione kanale koji vode u oštećeni tank;

- provjeriti propuštanje ulja;

- razmotriti drugi način prebacivanja tereta: prijenosne pumpe, ejektori.

Sudar - Razmotriti potapanje suprotne strane kako bi se oštećeni dio podigao iznad vode;

- neprekidno pratiti stabilitet broda;

- pomaknuti brod dalje od uljnih mrlja (ako je moguće);

- razmotriti drugi način prebacivanja tereta: prijenosne pumpe, eduktori.

123

7.5. Pružanje prve pomoći Svaki brod koji prevozi opasne terete/tvari mora imati plan djelovanja za slučaj hitne medicinske pomoći koji sadrži:

- Popis osoba osposobljenih za pružanje medicinske prve pomoći;

- Postupke i metode reagiranja za slučaj nezgode kao i popis opreme (svaki brod posebno zbog mogućih razlika);

- Smještaj osobnih zaštitnih sredstava i sredstava za prijenos/prijevoz unesrećenih;

- Sadržaj programa obuke i raspored vježbi;

- Smještaj “Material Safety Data Sheet” -a i drugih dokumenata koji mogu olakšati određivanje svojstava opasne tvari prisutne u nezgodi.

Kod dolazaka na mjesto nezgode spasitelj NE SMIJE:

- Ući u zatrovani/zagađeni prostor bez zaštitne opreme (izolacioni aparat za disanje, zaštitna

- odjeća);

- Ući u zatrovani/zagađeni prostor osim ako je član tima za spašavanje koji poznaje i

- primjenjuje potrebne postupke;

- Dozvoliti nepotrebno zatrovanje/zagađenje uređaja/opreme; - Premještati/spašavati brodske dokumente, manifest iz zatrovanog prostora osim ako

je prikladno zaštićen;

- Izlagati se opasnosti pristupajući, moguće, zatrovanom prostoru;

- Pokušavati spašavanje ukoliko nije uvježban i propisno zaštićen prikladnom zaštitnom opremom za datu situaciju.

Uspostava opasne ili ”vruće” zone

Prvi spasitelj treba uspostaviti zonu koja obuhvaća zatrovane/zagađene prostore ne izlažući sebe opasnosti.

Nitko ne smije pristupiti u označenu “vruću” zonu bez odgovarajuće zaštitne opreme (aparat za disanje, zaštitna odjeća).

Prosudba, dekontaminacija i prvi postupak s unesrećenim(a) - Odrediti izloženost ozlijeđenog(ih) opasnoj tvari;

- Premjestiti unesrećenog(e) iz “vruće” zone;

- Medicinska pomoć unsrećenom(ima);

- Zabranjuje se bilo kakva terapija u “vrućoj” zoni osim temeljnih radnji glede spašavanja života;

124

Dekontaminiranje unesrećenog(ih) Koža manje upija od otvorenih rana, membrana sluznice i očiju. Dekontaminaciju započeti od glave prema dolje posebno pazeći na oči i rane.

Za vanjsku dekontaminaciju koristiti najmanje agresivne metode. Izbjegavati mehaničko ili kemijsko iritiranje kože. Svu zatrovanu/zagađenu odjeću i ostale predmete (sat, lančić, narukvice, prstenje isl.) staviti u prikladnu vrećicu sa natpisom.

Postupanje s unesrećenim(a) Kada je posljedicama nezgode izloženo više osoba postupiti na slijedeći način:

a. Ukoliko je samo jedna osoba onesvješćena (bez obzira na broj unesrećenih): - pružiti onesvješćenoj osobi pomoć i

- poslati po pomoć.

b. Ukoliko je više osoba onesvješćeno:

- poslati po pomoć i

- pružiti pomoć osobi u najgorem stanju po redu: 1. osobi koja ne diše

2. osobi u nesvjesti.

Premještanje unesrećenih Ukoliko unesrećeni može/mogu hodati izvesti ga/ih iz zatrovanog/zagađenog prostora.

Ukoliko unesrećeni ne može/mogu hodati prenijeti ga/ih na nosilima ili prikladnim daskama. U slučaju da ne postoji druga mogućnost premještanja ozlijeđenog/ih onda ga/ih treba pažljivo nositi do zone sigurnosti.

Opremu koja je bila o kontaktu sa unesrećenim(a) pripremiti za dekontaminiranje.

Medicinska prva pomoć

Kako bi se pružila najbolja medicinska prva pomoć što prije doznati/utvrditi:

- način izlaganja opasnosti;

- vrstu opasne tvari i - simptome/znakove ponašanja unesrećenog.

Unesrećeni ne diše, srce radi Najvažnije je uspostaviti slobodan protok zraka, primjeniti metode umjetnog disanja;

- usta na usta

- usta na nos (kada je nemoguće otvoriti usta unesrećenog)

Unesrećeni ne diše, srce ne radi

125

Zajedno primjeniti

- masažu srca (vanjsko pritiskanje grudi)

- umjetno disanje.

Pritiskanje grudi 80-100 puta u minuti,upuhivanje zraka jednom na svakih 5 pritiskanja grudi.

Gušenje Do gušenja može doći zbog:

- zatvoreni dišni putovi (krv, izlučevine);

- grč dišnih putova zbog gutanja ili iritiranja nekim parama; - plućni edem (tekućina u plućima); - trovanje krvi (ugljični monoksid, cianidi, );

- mehanizam zatvaranja procesa disanja u plućima (organofosfati, insekticidi) ili u mozgu

- plinovi koji ne podržavaju život a zamjene kisik u atmosferi (ugljični dioksid, dušik).

Simptomi gušenja su:

- poteškoće pri disanju, u početku ubrzano pa sve sporije do prestanka disanja;

- puls ubrzan (iznad 100 u minuti);

- koža poplavi, usne i jezik postanu ružičasti;

- rastrešenost, apatija, slabost u mišićima, moguća nesvjestica,

- zjenice reagiraju na svjetlo u početku. Ukoliko se zjenice jako prošire a ne reagiraju na svjetlo život je ugrožen.

Davanja kisika unesrećenom koji ne diše: - započeti što prije;

- uređaj koristiti u skladu s uputstvima proizvođača;

- količina kisika 8 litara u minuti; - vrećicu stisnuti i otpustiti oko 12 puta u minuti

- stalno provjeravati puls.

Otrovne tvari Otrovne tvari mogu djelovati na zdravlje čovjeka na tri načina:

126

1. Mogu uzrokovati lokalne opekline, nadraženost ako dođu u dodir sa kožom ili očima.

2. Mogu biti unijete u tijelo te uzrokovati unutarnja oštećenja ili trovanje.

3. Mogu uzrokovati alergijske reakcije koje mogu ugroziti život.

Otrovne tvari mogu ući u tijelo:

- kroz dišne putove udisanjem;

- kroz usta gutanjem i

- kroz kožu ili oči. Mnoge kemikalije stvaraju isparine koje nadražuju pluća čime stvaraju poteškoće u disanju što odmah upozorava na njihovo postojanje(klorin).

Postoje i plinovi bez mirisa kao ugljični monoksid, ugljični dioksid, vodik i neki plinovi uređaja za hlađenje.

Glavni simptomi izlaganja ovim plinovima su:

- poteškoće u disanju; - mučnina, glavobolja, vrtoglavica;

- zbunjenost, halcunacije, izgubljenost u vremenu i prostoru (osigurati trajan nadzor zbog mogućnosti skakanja u more), ponekad i nesvjestica;

Postupak s osobama koje su disanjem bile izložene otrovnim tvarima / plinovima

- izvesti na čisti zrak, otkopčati odjeću oko vrata, osigurati da su dišni putovi slobodni. Dati kisik ako je moguće;

- ukoliko osoba ne diše dati umjetno disanje. Koristiti zaštitu usta (koristiti masku u slučaju trovanja razrijeđivačima, cianovodik i proizvodi od nafte). Dati kisik ako je moguće.

- ako srce ne radi primjeniti masažu srca.

U slučaju trovanja cianovodikom (osoba diše, puls postoji) slomiti ampulu amyl nitrata, namočiti njime čistu maramicu ili tkaninu te staviti tako da osoba preko toga diše.

Ne davati morfij. Tražiti medicinski savjet.

Postupak s osobama koje su progutale otrovnu tvar Mnoge progutane tvari će uzrokovati kemijske opekline usta, ždrijela i stomaka. Među te tvari spadaju izbjeljivači, čistila, dezinfekcijska sredstva, kiseline, lužine, nagrizajuća sredstva, nafta i naftni derivati.

Glavni simptomi gutanja otrovne tvari

- plikovi usta,

- usnica i jezika,

127

- bol u prsima i stomaku,

- zadah jako zaudara. U slučaju da je unesrećeni progutao otrovnu tvar ne smije se izazivati povraćanje!

Ukoliko je osoba pri svjesti, a bolovi postoje, dati čašu mlijeka.

Ne davati sredstva protiv bolova kroz usta.

Tvari kao arsen, olovo, fungicidi i pokvarena hrana mogu uzrokovati jake bolove u trbuhu uz povraćanje.

U tim slučajevima osobu udobno smjestiti, što prije zatražiti medicinski savjet .

Postupak s osobama čija je koža bila u dodiru s otrovnim tvarima

- direktni dodir kože s otrovnim tvarima može uzrokovati crvenilo i nadraživanje kože, a u težim slučajevima i opekline:

- upijanje kroz kožu uzrokuje pojavu mučnine, povraćanja, pospanosti, slabosti i ponekad nesvjesticu;

- zatrovanu odjeću i obuću odmah skinuti;

- isprati kemikaliju vodom najmanje 10 minuta, po potrebi nastaviti još 10 minuta;

- opekline tretirati kao opekline.

Postupak s osobama čije su oči bile izložene dodiru s otrovnim tvarima

- odmah ispirati oči vodom najmanje 10 minuta držeći pritom kapke otvorenima, po potrebi

- nastaviti još 10 minuta;

- za smanjenje bolova dati tablete svakih 4 sata (zavisi o vrsti - proučiti uputstva);

- daljnji postupak kao kod terapije oštećenja oka.

SVOJSTVA NEKIH OTROVNIH TVARI

Tvar Svojstva i utjecaji na organizam

Razrijeđivači, naftni derivati

Simptomi se pojave nakon udisanja, a mogu biti pospanost, mučnina, vrtoglavica ponekad i povraćanje. Ako je izlaganje bilo duže može doći do nesvjesti. U slučaju gutanja daju obično iste simptome ali sa jačim povraćanjem i vrtoglavicom

Cianovodična kiselina

Plin ove kiseline se koristi za fumigaciju brodova. Cianovodik u krutom ili plinovitom stanju je vrlo otrovan. Simptomi se javljaju vrlo brzo. U kontaktu sa kožom grize a nakon gutanja uzrokuje opekline usta i jaki bol u stomaku. Pacijent nema zraka, osjeća muku/tjeskobu do gubitka svijesti i grča.

128

Smrt nastupa za nekoliko minuta

Ugljični dioksid

Do gušenja ovim plinom bez mirisa može doći za vrijeme gašenja požara u strojarnici ili skladištu. Teži je od zraka te se taloži u donjim dijelovima prostora Simptomi trovanja su vrtoglavica, poteškoće u disanju glavobolja i moguća nesvjestica

Ugljični monoksid

Plin bez mirisa, proizvod izgaranja ili eksplozije (gorivo naftnih derivata) ili kvarenja hlađenog mesa. Lakši od zraka, vrlo otrovan. Simptomi trovanja ovim plinom su vrtoglavica, slabost mišića, otežano disanje i ubrzo nesvjestica. Usne svjetlo crvene, koža i lice ružičasti

Isparine amonijaka

Jako nadraživanje, kašalj, suzenje očiju pri niskim koncentracijama. U slučaju velikih koncentracija jako nadraživanje, nagrizanje cijelog dišnog sustava, dahtanje (nedostatak zraka), klonulost i smrt

Methanol (Methyl alcohol) i etilen glikol

Dodir kože: - skinuti odjeću te kožu isprati vodom i sapunom. Gutanje: - bez obzira na simptome odmah tražiti medicinski savjet, - dati 25 ml ethylalcohol u 250-300 ml vode ili soka, - unesrećenog što prije odvesti u bolnicu.

Metil klorid

Bezbojan plin miriše na eter. Simptomi su slabost, zbunjenost, mučnina, koma, povraćanje, klonulost i smrt

Trikloretilen

Isparljiv plin koji uzrokuje slabost, zbunjenost, klonulost, povraćanje, komu, a može doći i do smrti

Krvarenje uzrokovano kemikalijama Simptomi koji ukazuju na ovu vrstu nezgode su krvarenje iz nosa, desni, krv u mokrači, povraćanje krvi, povraćanje ”crnila”, katranasta stolica (proljev).

Postupak sa ozlijeđenom osobom

Premjestiti unesrećenog u brodsku bolnicu, tražiti medicinski savjet, pripremiti ga za evakuaciju.

Žutica uzrokovana kemikalijama

129

Simptomi žutice su žutilo kože i očiju, bol i/ili osjetljivost u gornjem desnom dijelu trbuha,mokrača tamno smeđa, stolica blijeda - bez boje.

Postupak s osobom koja ima gornje simptome Unesrećenog smjestiti u brodsku bolnicu, tražiti medicinski savjet, držati ga u toplom krevetu, davati 2 žličice šećera u čaši vode svakih dva sata, ne dopustiti uzimanje alkohola. Kada se na moru zahtijeva medicinska prva pomoć za bolesnu ili povrijeđenu osobu treba nadležnoj službi na kopnu dati podatke koji sadržavaju: ime pacijenta, dob, spol, državljanstvo i jezik koji govori. Disanje pacijenta, otkucaje bila, temperaturu i krvni tlak, područje gdje osijeća bol, prirodu oboljenja ili povrede, uključujući uzrok , povijest bolesti i simptome. Vrstu, vrijeme,oblik i količinu svih datih lijekova. Kad je poslijednji put uzimao hranu i njegova sposobnost da uzima hranu, pije, hoda ili se pomiče. Ima li brod apoteku, platformu ili pogodnu površinu za slijetanje helikoptera, adresu agenta i slijedeću luku i vrijeme pristajanja (ETA). U slučaju trovanja parama ugljikovodika ili inertnim plinom, ponekad je potrebno primijeniti umjetno disanje , masažu srca i uređaj za reanimaciju koji je opskrbljen čistim kisikom u bocama 10 do 20 l. Prethodno se aspirira slina ili sekret, a nakon toga se pristupa davanju čistog kisika. U vezi sa tablicom tereta i deklaracijom koja prati teret mora biti naveden postupak u slučaju trovanja , odnosno bilo kojeg drugog dodira sa opasnim teretom. Ako je brod u luci odmah se nazove služba koja će unesrećenom pružiti adekvatnu liječničku pomoć. Za to vrijeme potrebno je postupiti prema uputama za pružanje prve pomoći navedenim u tablici tereta , odnosno deklaraciji o teretu. Prije transporta na liječenje u bolnicu treba ispuniti Guidance of Medical Officer: Ime, starost, adresa, ime broda, luka, slijedeća luka, ime i adresa brodara ili agenta, izloženost kojem plinu koliko vremena i kada , pružena prva pomoć. Kod ukrcaja opasnih tekućih tereta u rasutom stanju, na vidnom mjestu treba biti izložena tablica s karakteristikama tereta koji se ukrcava, uputama za postupak u slučaju nezgode(tablica 24)

130

131

132

Tablica 24. Tablica s karakteristikama tereta koji se ukrcava - MSDS 8.OPREMA ZA RUKOVANJE TERETOM Zajednička oprema

Pumpe za teret Na svim tipovima tankera koristimo sljedeće vrste pumpi za teret:

- Centrifugalne pumpe ( parne, hidraulične ili električno pogonjene za iskrcaj tereta ili balast)

- Stapne pumpe (za iskrcaj, kao vakum pumpe ili za posušivanje)

- Mlazne pumpe (posušivanje tankova)

Uporaba pojedinih pumpi data je u daljnjem tekstu ovisno o tipu tankera i vrsti tereta.

Cjevovodi

Na svakom tankeru postoji više vrsta cjevovoda kako na palubi, pumpnoj stanici, tankovima tereta i strojarnici.

Cjevovodi se razlikuju po namjeni i dimenzijama.

Cjevovodi prema namjeni mogu biti:

- cjevovod za ukrcaj/iskrcaj tereta; - cjevovod balasta

- za pogonsko gorivo;

- za gašenje požara;

- za inertni plin;

- za pranje tankova;

- za posušivanje tankova, pumpi i cjevovoda (Marpol linija);

133

- za potrebe hidrauličnih strojeva (hidraulična linija); - cjevovod slatke vode; - cjevovod sanitarija itd.

Vrste cjevovoda na pojedinom tankeru zavise o namjeni tankera.

Sustavi cjevovoda moraju biti napravljeni tako da se u potpunosti onemogući zagađenje dva susjedna tanka, olakšaju čišćenje te da omoguće istovremeni iskrcaj iz više tankova.

U sustavu cjevovoda gdje postoji međuveza između tankova moraju se ugraditi slijepe prirubnice.

Za normalnu segregaciju tereta ugrađuju se jednostavne, a za segregaciju nekompatibilnih tereta dvostruke slijepe prirubnice ili pomični spojni komadi.

Na tankerima za prijevoz kemikalija nije dozvoljena upotreba ekspanzionih brtvenica.

Cjevovodi moraju biti propisno vođeni i usidreni.

Fleksibilne cijevi Fleksibilne cijevi su najslabiji dio sustava za rukovanje teretom te sa njima treba postupati vrlo oprezno.

Pri korištenju ovih cijevi voditi računa o slijedećem. - koristiti ih samo u slučaju ako krute ili zglobne nisu na raspolaganju; - moraju biti tipski odobrene za radni tlak/temperaturu/vrstu tereta; - postaviti ih tako da se ne mogu micati, izbjeći trenje i gnječenje zbog mogućih

oštećenja.; - ne smiju biti izložene hidrauličnom udaru; - prije rastavljanja utvrditi da nisu pod tlakom; - cijevi koje nisu pročišćene se ne smiju spremati u zatvorene prostore.

Ukoliko se spremaju na palubi krajeve cijevi treba zatvoriti zbog mogućeg ulaska vode.

- Ventili

Svim ventilima tankova tereta mora se upravljati sa palube. IMO je odredio slijedeći raspored ventila:

1. Jedan prekidni ventil sa ručnim upravljanjem na svakoj liniji za ukrcaj/iskrcaj. Ukoliko su pumpe uronjenog tipa onda se ne zahtjeva prekidni ventil na iskrcajnoj liniji.

2. Prekidni ventil na svakom spoju prenosne cijevi. 3. Daljinski uređaj za isključivanje svih pumpi tereta.

Ventili mogu biti zasuni, kuglasti, leptirasti isl.

Kod ventila i cijevi od nehrđajućeg čelika važno je da se nakon svake upotrebe isperu slatkom vodom radi opasnosti od korozije.

134

Ekspanzioni spojevi Ekspanzioni spojevi (mjehovi) se ugrađuju zbog kompenzacije termičkih stezanja i rastezanja.

Zbog zaštitne funkcije ugrađuju se u slijedeće sustave i uređaje: - cijevni sustavi, za kompenzaciju vertikalnih i aksijalnih pomaka; - izmjenjivači topline, - brtve pregrada; - brtvenice ventila; - oprema za automatsku kontrolu i za preuzimanje pomaka bez gubitaka tlaka

Kod definiranja ekspanzionih spojeva posebnu pažnju treba posvetiti radnom tlaku, temperaturi, promjerima, rasporedu i pomicanju cijevi te osloncima cijevi.

Izmjenjivači topline

Mogu se koristiti:

- kao isparivači (tekući teret, dušik); - kao grijači (tekućine, pare); - kao kondenzatori (teret, rashladni plin); - kao sušionici (inertnog plina, para tereta, komprimiranog zraka); - kao hladnjaci (voda, ulje za podmazivanje).

Posebnu pažnju obratiti na:

- održavanje protoka toplog i hladnog medija u pravilnom odnosu (isparivači tereta grijani morskom vodom mogu se začepiti i oštetiti u slučaju da preveliki protok tereta zamrzne vodu);

- ukoliko je moguće, bezopasan medij treba držati pod višim tlakom nego teret kako bi se izbjeglo prodiranje tereta u drugi, inače siguran, sustav;

- u predviđenim vremenskim intervalima ispitati nepropusnost izmjenjivača topline. - sva pripadajuća oprema treba funkcionirati ispravno; - rashladni sustav održavati čistim.

135

8.1.Osnovna oprema za rukovanje teretom na tankerima za ulja

Tankeri za prijevoz sirove nafte imaju cjevovode za ukrcaj/iskrcaj:

- teške nafte (heavy crude oil);

- srednje teške nafte (medium crude oil)

- lagane nafte (light crude oil)

Na palubi postoje dvije linije (lijeva i desna) za ukrcaj / iskrcaj tereta (manifold) koje se spajaju sa ukrcajnom/iskrcajnom linijom sa kopna (terminala).

136

Prikaz manifold

Pored glavnog cjevovoda u tankovima postoji i cjevovod za posušivanje tankova (stripping line).

Cjevovodi tereta i balasta najviše se koriste. Njihov je promjer kod manjih brodova između 150 i 200 mm a kod većih tankera 300 mm i više.

Na pregradama koje odjeljuju tankove, ugrađeni su daljinski upravljani hidraulički ventili koji dopuštaju da teret teće u odgovarajuće tankove.

Brodovi mogu prevoziti više vrsta tereta, pa je neophodan odgovarajući broj pumpi ( npr. jedan teret , jedna pumpa radi a druga u pričuvi, ili kod dvije vrste tereta trebaju tri pumpe od kojih dvije rade a jedna je u pričuvi itd.

Sljedeće vrste brodskih pumpi koristimo kod manipulacije tereta:

- Centrifugalne sisaljke

- Stapne sisaljke

- Mlazne sisaljke Najviše je zastupljena centrifugalna turbinska parna pumpa, kapaciteta do 7.000 m3,

137

Na slici lijevo, pumpa prikazana u pumpnoj stanici a desno turbinski dio,

pogonski koji se nalazi u strojarnici

“ Framo “ hidraulična uranjajuća pumpa

138

Stapne pumpe za posušivanje

Mlazne pumpe ili eduktori za posušivanje, shematski prikaz rada

Inert gas kod velikih tankera je pročišćen i ohlađen plin dobiven od Generatora pare, (Kotlovi), prikaz distribucije IG na shemi dolje:

139

Distribucija Inert Gasa

Kod Product tankera i Kemikal tankera koristimo Inert Gas Generator, prikaz na slici dolje

Inert Gas Generator

Osnovni razlog za instaliranje ovog sustava na tankeru je smanjenje opasnosti od požara.

IG ne gori i ne podržava gorenje.

Glavni dijelovi sustava su:

- pročistač,

- ventilatori,

- glavni zaporni ventil,

- palubna vodena brtva,

140

- sustav cjevovoda

- mjerni instrumenti

Dimni plinovi se usisavaju pomoću ventilatora i uvode u cjevovod inertnog plina.

Ti plinovi se dalje odvode u pročistač .

U prvoj fazi prolaska plina u pročistaču, krute čestice nečistoće se pod utjecajem mlaza vode odstranjuju dok u drugoj fazi plinovi prolaze u suprotnom smjeru od rashladne vode, miješaju se s vodom, tako da se čiste i hlade.

Na vrhu pročistača prije izlaza nalazi se odvajač kapljica vode.

IG se obično ohladi na temperaturu za 5°C veću od temperature mora u pročistaču. Obrađen plin, preko zapornih ventila i ventilatora dolazi do pregradnog zapornog ventila, koji je podešen da se automatski zatvara u slučaju nestanka tlaka. Prije glavnog zapornog ventila(regulating pressure valve), od glavnog cjevovoda odvaja se recirkulaciski cjevovod na kojem je recirkularni ventil.

Ovim cjevovodom plin se vraća natrag u pročistač . Njegov zadatak je održavanje stalnog tlaka u sistemu ili u slučaju kada je potrebno manje plina.

Zbog neprekinutog toka dovodenja plina pomoću ventilatora, u sistemu raste pritisak tako da ventil za recirkulaciju automatski propušta određenu količnu plina, time sprečava pritisak, omogućava bolji učinak pročistača i ventilatora.

Prije nego što inertni plin dođe do razvoda palubnog cjevovoda mora proći kroz palubnu vodenu brtvu i nepovratni ventil (Non-return valve).

Njihov je zadatak spriječiti povratni tlak plina iz tankova tereta prema ventilatoru i kotlovima u svrhu zaštite od požara i pada pritiska u sistemu u trenutku kada prestanu raditi ventilatori.

Iz palubne vodene brtve plin odlazi kroz nepovratni ventil u palubni cjevovod i dalje u tank.

Sukladno IMO propisima inertni plin koji se dovodi u tankove tereta mora imati predtlak 200-600 mm stupca vode , manje od 5% O2 i temperaturu do 50° C.

Imamo dva načina inertiranja tankova i to tako da se inertni plin dovodi u gornji prostor tanka (dilution) ili donji prostor tanka (displacement), istiskivajući zrak van tanka u atmosferu, kroz otvor na palubu, slika dolje

141

Dilution Inertiranje tankova Displacement

Pojedine vrste sirove nafte potrebno je, za vrijeme putovanja, u tankovima grijati. Ugovor o prijevozu tereta sadrži i podatke vezane za grijanje tereta. O grijanju tereta se mora voditi dnevnik. Teret se grije kako bi bio u tekućem stanju pri iskrcaju, međutim grijanje ne smije negativno utjecati na kakvoću tereta. Koriste se dva sustava grijanja tereta/tankova:

1. Serpentine uronjene u tankove kroz koje prolazi para. Regulacijom protoka pare održava se potrebna temperatura tereta u tankovima. Slika dolje.

2. Grijanje tereta pomoću grijača na tankovima (svaki tank ima zasebne grijače) gdje se teret pumpom podiže do grijača (Heat exchanger) grije i vraća u tank. Slika grijača u poglavlju 8.3.

142

Za vrijeme iskrcaja radi se pranje tankova sirovom naftom, tj. teretom - Crude Oil Washing.

Dio tereta koji se iskrcava, provodi se kroz sustav za pranje gdje se snažnim mlazovima ispire površina tankova, stoga nije potrebno naknadno ispiranje vodom.

Nedostaci ovog sustava očituju se:

- u neprikladnosti nekih vrsta tereta za COW obzirom na viskoznost i skručivanje - produženo vrijeme iskrcavanja

Prednosti ovog sustava pranja su: - smanjeno zagađivanje mora, - manje vrijeme trajanja čišćenja tankova i ručnog čišćenja koje obavlja posada, - manje tereta ostaje na brodu, - bolja kvaliteta iskrcajnog tereta, manja korozija

Na malim tankerima tankovi tereta se i dalje peru hladnom ili toplom morskom vodom koja se posebnom sisaljkom vodi do grijača . Nakon pranja tankovi se prazne a emulzija vode i ulja se prebacuje u slop tankove te opremom, Marpol, Annex 1, dio pročišćen ide u more a ostatak na prihvat sa kraja. 8.1.1 SUSTAV CJEVOVODA I SISALJKI Cjevovodi tereta i balasta najviše se koriste (slika25). Njihov je promjer kod manjih brodova između 150 i 200 mm a kod većih tankera 300 mm i više . Pomoću cjevovoda, ventila na palubi, u pumpnoj postaji možemo spojiti svaku cijev i tank s crpkom određenog prostora tereta.

143

Slika 25. Sustav cjevovoda na VLCC Na pregradama koje odjeljuju tankove, ugrađeni su daljinski upravljani hidraulički ventili koji dopuštaju da teret teče u odgovarajuće tankove. Brodovi mogu prevoziti više vrsta tereta, pa je neophodan odgovarajući broj crpki ( npr. jedan teret , jedna crpka radi a druga u pričuvi, ili kod dvije vrste tereta trebaju tri crpke od kojih dvije rade a jedna je u pričuvi itd.). Cjevovodi za manipulaciju tereta spojeni su na glavne crpke tereta, koje služe i za isušivanje tankova tereta (stripping). Isušivanje se može vršiti i ejektorom , koji je vezan za glavni cjevovod iskrcavanja tereta. Ukupni kapacitet teretnih sisaljki kreće se oko 5% korisne nosivosti tankera na sat.

144

Slika 25a-Drop lines

Slika 26. Centrifugalna sisaljka na tankeru za prijevoz sirove nafte

145

Većina su centrifugalne (slika 26) zauzimaju manje prostora od stapnih istog kapaciteta i mogu se pokretati parnom turbinom ili elektromotorom. Kapaciteta su od 2.000 t/h kod manjih tankera , a od 5.000 do 7.000 t/h kod VLCC i ULCC. Koriste se još vijčane i stapne koje zauzimaju veliki prostor, složene su izrade, pa se izbjegavaju kao teretne. Isušivanje tankova vrši se dodatnim stapnim sisaljkama i dodatnim cjevovodom (pomoćni sustav cjevovoda) manjeg kapaciteta do 25% kapaciteta glavnog cjevovoda.

Slika 27. Interface detektor utvrđuje razliku između nivoa ulja i vode u tanku Količina i masa tereta u tanku određuje se na osnovi mjerenja «ullage» pomoću electronic tape (slika 27) , ili sustava elektromagnetskih valova (slika 28), te upotrebom tablica za gustoću tereta pri određenoj temperaturi.

Slika 28. Mjerenje ullage pomoću radara 8.1.2.PRANJE TANKOVA TERETA Zbog isparavanja ugljikovodika iz tereta, što se događa u operacijama ukrcaja-iskrcaja , pranja tankova te u tijeku samog prijevoza prijeti opasnost od požara ili eksplozije .

146

PRANJE TANKOVA MORSKOM VODOM Na malim tankerima tankovi tereta se i dalje peru hladnom ili toplom morskom vodom , koja se posebnom sisaljkom vodi do grijača . Nakon pranja tankovi se prazne sisaljkama, a emulzija vode i ulja iskrcava se u slop tankove.

Slika 29. Dvostruka mlaznica s tzv. Sedlom Stroj za pranje se sastoji od mehaničke mlaznice i gumene cijevi koja se kroz otvor na palubi spušta u tank , obično do polovine visine tanka(slika 29). Mlaznice se okreću u vertikalnom i horizontalnom smjeru i tako ispiru površinu unutarnjih stijenki tanka , medijem pri temperaturi od 75-85° C i dovoljnim tlakom. Najpoznatiji je Butterworthov sustav (slika 30) za pranje tankova vodom koji se koristi i na tankerima za prijevoz kemikalija.

147

Slika 30. Butterworth metoda pranja tankova PRANJE TAKOVA SIROVOM NAFTOM (COW-crude oil washing)

Dio tereta koji se iskrcava, provodi se kroz sustav za pranje gdje se snažnim mlazovima ispire površina tankova, stoga nije potrebno naknadno ispiranje vodom. Nedostaci ovog sustava očituju se : u neprikladnosti nekih vrsta tereta za COW obzirom na viskoznost i skrućivanje, produženo vrijeme iskrcavanja , isparavanja lakših frakcija sirove nafte. Prednosti ovog sustava pranja su: smanjeno zagađivanje mora , manje vrijeme trajanja čišćenja tankova i ručnog čišćenja koje obavlja posada , manje tereta ostaje na brodu , bolja kvaliteta iskrcajnog tereta , manja korozija , manja količina morske vode u emulziji. IMO specifikacija za pranje tankova sirovom naftom (uvjeti za dobivanje certifikata o čistoći tankova) : 1.broj i raspored strojeva za pranje treba biti takav da su 85 % stranica i 90 % dna tanka izloženi neposredno kontaktu medija iz strojeva za pranje, 2.nakon programiranog pranja treba napuniti tank morskom vodom te izvršiti sondiranje zauljenog sloja, 3.količina nafte u zauljenom sloju ne smije prijeći 0,00085 ukupnog volumena 4.količina nafte u čistom balastu koji se iskrcava ne smije prijeći 15 ppm (parts per milion) Za nesmetan rad COW , MARPOL zahtijeva:

1. viskoznost ne smije biti veća od 600 mm2/s 2. teret kod iskrcavanja treba biti zagrijan na temperaturu 10° C iznad točke tečenja

tereta 3. poduzeti mjere da se nafta ne skruti u sistemu cjevovoda COW

148

Oprema za pranje sirovom naftom sastoji se od strojeva i cjevovoda. Strojevi mogu biti ukrepljeni na palubi (fiksni i prenosivi) te strojevi u tankovima (slika 31)

Slika 31. Prenosive mašine za pranje s dvostrukom mlaznicom Njihov kapacitet se kreće od 18 m3/h do 170 m3/h s time da ukupni postotak očišćenih površina svih tankova ne smije biti ispod 85-90% . Strojevi na palubi imaju ulaznu cijev dužine oko 3,5m ispod palube , a pogonski dio stroja smješten je iznad palube. Mogu imati jednostruku ili dvostruku mlaznicu (slika 32)

Slika 32. Učvršćene mašine za pranje sirovom naftom

149

Jednostruka mlaznica (slika 33) je efikasnija za čišćenje u kraćem vremenu s manjim protokom nafte , raspona od 150° mjereno od vrha prema dnu do 30° poslije vertikale. Pranje se može programirati obzirom na promjenu i izbor granice vertikalnog luka operacije.

Slika 33. Jednostruka mlaznica Cjevovod za pranje treba biti fiksan i spojen na iskrcajni cjevovod tereta te nezavisan od drugih brodskih sustava. Jedan dio sustava cjevovoda može biti povezan s cjevovodom slop tanka. Cjevovod dovoda nafte kroz strojeve za pranje treba imati zaporni ventil i manometar za mjerenje tlaka koji ne smije biti manji od 8 bara. Operacije pranja tankova mogu biti jednostupnjevito i višestupnjevito pranje. Prva metoda se koristi kad je tank sasvim prazan , što traži rad ejektora za vrijeme cijele operacije pranja.

150

Slika 34. Pranje vrha i stijenki tanka Druga metoda sastoji se od odvojenog i sukcesivnog pranja vrha (slika 34) bočnih stijenki i dna tanka (slika 35). Pranje započinje od vrha tanka dok se u tanku nalazi oko 1/3 tereta. Kapacitet strojeva za pranje mora odgovarati ejektoru, čiji je kapacitet 25 % veći od kapaciteta svih strojeva koji se koriste u jednom ciklusu pranja.

Slika 35. Pranje dna tanka Obzirom da se mjesta usisa nalaze u krmenom dijelu dna tanka , na kraju pranja dna tanka brod treba imati dovoljan krmeni trim.

151

8.1.3. SUSTAV INERTNOG PLINA (IGS- inert gas system) Osnovni razlog za instaliranje ovog sustava na tankeru je smanjenje opasnosti od požara. IG ne gori i ne podržava gorenje. Za njegovu proizvodnju na brodu koriste se generator inertnog plina, ispušni plinovi dizel motora, parnih kotlova, plinskih turbina i pomoćnih strojeva. Uz sve to treba koristiti uređaj za dogorijevanje ako se ne može postići 5% kisika u volumenu IG(tablica 25). Glavni dijelovi sustava su pročistač, ventilatori, glavni zaporni ventil, palubna vodena brtva, sustav cjevovoda i mjerni instrumenti (slika 36).

Tablica 25. Sadržaj inertnog plina Sistem eksploatacije inertnog plina radi tako da se ispušni plinovi iz ispušnih cijevi kotla usisavaju pomoću ventilatora i uvode u cjevovod inertnog plina. Ti plinovi se dalje odvode u pročistač .U prvoj fazi prolaska plina u pročistaču, krute čestice nečistoće se pod utjecajem mlaza vode spajaju u veće te se drenažom odstranjuju U drugoj fazi plinovi prolaze u suprotnom smjeru od rashladne vode, miješaju se s vodom, tako da se čiste i hlade. Na vrhu pročistača prije izlaza nalazi se odvajać kapljica vode. IG se obično ohladi na temperaturu za 5°C veću od temperature mora u pročistaču. Obrađen plin, preko zapornih ventila i ventilatora dolazi do pregradnog zapornog ventila, koji je podešen da se automatski zatvara u slučaju nestanka tlaka.Prije glavnog zapornog ventila(regulating pressure valve), od glavnog cjevovoda odvaja se recirkulaciski cjevovod na kojem je recirkularni ventil. Ovim cjevovodom plin se vraća natrag u pročistač . Njegov zadatak je održavanje stalnog tlaka u sistemu ili u slučaju kada je potrebno manje plina. Zbog neprekinutog toka dovođenja plina pomoću ventilatora, u sistemu raste pritisak.Ventil za recirkulaciju automatski propušta određenu količinu plina, time sprečava pritisak, omogućava bolji učinak prečistača i ventilatora. Prije nego što inertni plin dođe do razvoda palubnog cjevovoda mora proći kroz palubnu vodenu brtvu i nepovratni ventil (Non-return valve). Njihov je zadatak spriječiti povratni tlak plina iz tankova tereta prema ventilatoru i kotlovima u svrhu zaštite od požara i pada pritiska u sistemu u trenutku kada prestanu raditi ventilatori. Iz palubne vodene brtve plin odlazi kroz nepovratni ventil u palubni cjevovod i dalje u tank.

152

Slika 36. Glavni dijelovi sustava inertnog plina Ventilatori( slika 37): u sustavu najmanje dva ventilatora, svaki treba imati ventil na usisnoj i tlačnoj strani. Na usisu treba biti oznaka na klapni zatvoreno-otvoreno.Tlak plina koji stvara ventilator iznosi 600mm H20, kapacitet je 1.25 od kapaciteta pumpi tereta.Svaki ventilator treba imati 100% kapaciteta. Treba biti isključen ako nije zadovoljavajući protok vode u pročistaču, temperatura plina veća od 5o C i ako rashladna pumpa nije u pogonu. Glavni zaporni ventil: isključuje plin između palube i strojarnice. Pokreće se pomoću pneumatskog cilindra i u slučaju pada tlaka zatvara se automatski.Također se zatvara automatski ako je postotak kisika u plinu veći od 5% i temperatura preko 50 °C. Palubna vodena brtva(slika 38): nalazi se na palubi i ne dozvoljava protok plina iz tankova tereta u strojarnicu.

153

Slika 37. Ventilator u sustavu inertnog plina Tlak ventilatora mora biti veći radi savladavanja otpora vode u brtvi.Treba biti grijač radi zamrzavanja vode u brtvi.

Slika 38. Palubna vodena brtva „Polusuha“ Sustav cjevovoda:ventilator usisava ispušne plinove iz bojlera i tlači ih u cjevovod. Mjerni instrumenti: mjerači temperature, tlaka i postotka kisika. Mjerač temperature IG na izlazu iz ventilatora. Ne više od 50°C, oglašava se alarm i otvara se recirkulacijski cjevovod pa se plin vrača u prečistač.Ako temperatura raste do 80C sistem je neispravan i automatski se zaustavlja. Mjerač tlaka: postavljen je na palubi ispred glavnog zapornog ventila i iza zapornog i nepovratnog ventila. Kada u tankovima dođe do podtlaka od 200mmH20 aktivira se alarm. Analizator kisika (slika 39): analizira magnetska svojstva kisika u magnetskom polju, jer je otpor kisika različit u magnetskom polju i van njega. Alarm je na 5 i 8% vizuelni i zvučni.

154

Slika 39. Analizator kisika Ostali mjerni instrumenti i alarmi u sustavu IGS nadziru se na oglednom operativnom panelu (slika 40 ): 1.Analizator kisika u cjevovodu postavljen ispred ventila za ulaz u pročistač i glavnog regulacijskog ventila. 2.Daljinski upravljan ventil ispušnih plinova na ulazu u pročistač. 3.Alarm niskog odnosno visokog vodostaja u pročistaču plina. 4 Mjerač protoka s indikatorom. 5.Daljinski upravljani ventil na usisnoj strani ventilatora. 6.Daljinski upravljani ventil na tlačnoj strani ventilatora. 7.Termostat na izlazu iz pročistača plina, kojim je moguće uzbunjivanje. 8.Glavni zaporni ventil automatski upravljan, ili ventil za blokiranje glavnog cjevovoda sustava zbog porasta ili pada tlaka. 9.Indikator temperature i tlaka povezan s ventilatorima (radom ventilatora). 10.Bajpas ventil (recirkulacijski) se automatski regulira o ovisnosti o tlaku temperaturi i količini kisika u inertnom plinu.

155

Slika 40. Ogledni IGS radni panel Sukladno IMO propisima inertni plin koji se dovodi u tankove tereta mora imati predtlak 200-600 mm stupca vode , manje od 5% O2 i temperaturu do 50° C.Inertiranje tankova može biti potiskivanjem i miješanjem. Kod prvog slučaja inertni plin se uvodi u tank malom brzinom , a budući je lakši od plinova u tanku , potiskuje ih pa tako eksplozivne pare izlaze iz tanka(slika 41).

Slika 41. Inertiranje potiskivanjem Kod drugog slučaja inertni plin ulazi u tank velikom brzinom i miješa se tako da nastaje homogena smjesa inertnog plina i zapaljivih para koja izlazi iz tanka (slika 42).

156

Slika 42. Inertiranje mješanjem Inertiranje miješanjem teče brže nego potiskivanjem. U ovom procesu svakako kontinuirano treba mjeriti sadržaj kisika i eksplozivnih para. Prije ukrcaja, tank mora biti propisno inertiran, tako da ga nadolazeći tekući teret istiskuje kroz sigurnosni ventil na palubi. Za vrijeme prijevoza mora postojati predtlak (tlak veći od atmosverskog) inertnog plina. Međutim ako predtlak padne ispod 0,2 bara automatski se aktivira sustav inertiranja tako da se uključuje alarm , a ventilator automatski tlači inertni plin u tank do tlaka od 0,06 bara kada se smatra da je tank zadovoljavajuće inertiran. U tijeku plovidbe stalno se mjeri tlak u tanku.U procesu iskrcavanja opasnost od eksplozije je znatno veća nego kod ukrcaja tereta , što znači da za to vrijeme uređaj inertnog plina mora raditi punim kapacitetom. Treba provjeriti sustav inertnog plina i da li je dovod svježeg zraka potpuno zatvoren pri korištenju ventilatora inertnog plina. Međunarodni propisi koji se odnose na IGS: SOLAS poglavlje II-2, odnosi se na mjere sigurnosti za slučaj požara na tankerima.Primjenjuje se na tankere koji prevoze sirovu naftu i njene derivate s plamištem tereta do 60°C i tlakom para ispod atmosferskog. Prema pravilu 60, na tankeru preko 20000dwt mora se nalaziti IGS, koji održava5% za starije tankere 8% volumena kisika u tankovima s pozitivnim tlakom. U glavnom kolektoru IG (cjevovodu) sadržaj kisika do max 5%. Sustav mora dobavljati plin kapacitetom 25% većim od kapaciteta crpki.

157

8.1.4. Ispravak gustoće tekućine za razliku temperature Kako se vozarina uvijek računa u tonama zbog diletacije nafte, potrebno je volumen pretvoriti u masu. Obavlja se pomoću posebnih tablica, primjenjujući pri tome tzv API gravity i izmjerenu prosječnu temperaturu tekućeg tereta(average temperature) nakon završenog ukrcaja. API Gravity je specifična gustoća sirove nafte izražena u API jedinicama proračunatim po formuli American petroleum institute; 141.5 A.P.I = ------------------------ - 131.5 Spec.gust. pri 60F Specifična gustoća se dobije tako da se podijeli isti volumen mase nafte masom destilirane vode pri standardnoj temperaturi od 60 stupnjeva F. Broj API jedinica sirove nafte dužan je dati brodu vlasnik koji prodaje naftu. Opći izrazi koji se koriste kod proračunavanja težine tekućeg tereta sirove nafte: (BS and W) = bottom sediments and water Observed temperature= srednja izmjerena temperature (na tri nivoa) Standard temperature = temperatura 15o metrički sistem ili 60oF američki sistem VCF = volume correction factor WCF = Weight Correction Factor TOV= Total observed volume = ukupni volumen nafte + sediment + slobodna voda na srednjoj izmjerenoj temperaturi GOV =Gross observed volume = TOV – Free water NOV= Net observed volume = GOV – BS and W GSV =Gross standard volume = GOV x VCF ili GOV at 15oC/60oF NSV =Net standard volume = NOV x VCF ili NOV at 15oC/60oF TCV= Total calculated volume = GSV + Free water Odnos između barrels i cubic meters; 1 Bbl = 0.158987m3 1 m3 = 6.28981 Bbls Free water = m3 x 1.025T/m3 = M/T (more) 8.1.5.Ukrcaj- iskrcaj tereta tekućina OBAVLJANJE OPERACIJA Ukrcaj počinje polako: Pri tome se utvrđuje da nema propuštanja , da cijevi nisu opterećene velikim tlakom , da teret teče predviđenim cijevima do predviđenih tankova , te da nema tragova ulja na boku broda. U tijeku operacija treba provjeravati: curenje iz opreme , vodova, prostora pumpi , međuprostora i trupa tankera , tlak u sistemu , položaj pretovarnih ruku , vez broda , te usporediti količinu ulja u tankovima sa onim primljenim na terminalu.

158

ZAVRŠETAK OPERACIJE Treba u tanku ostaviti dovoljno mjesta za pražnjenje cijevi pretovarnog sistema. Glavni vodovi se trebaju isprazniti , ispumpati na obalu kroz cjevovod manjeg promjera koji je za to predviđen. Nakon odvajanja pretovarnih ruku predvidjeti izljev iz cijevi ako nisu posušene. Na kraju provjeriti da li su ventili i otvori tankova zatvoreni. ZAUSTAVLJANJE OPERACIJA UKRCAJA-ISKRCAJA Sustav će se zaustaviti u slučaju: prekomjernog pomicanja tankera , smetnje u vezi tanker-terminal , istjecanje ulja , opasnost od požara , slaba rasvjeta na ključnim mjestima , nejasne razlike u teretu , pad tlaka , razne neispravnosti i oštećenja . UPOZORENJA Istaknuti jasno lokalne propise , plan terminala , upute za obavljanje operacija , plan za akciju u slučaju izlijevanja , raspored osoblja na terminalu u slučaju izvanrednih prilika , priručnik o sprječavanju zagađenja , dnevnik operacija uljima , evidencija svih prekršaja i operacija čišćenja.

Raspored tankova i sustav teretnog cjevovoda s četiri sisaljke

159

8.1.6. Raspored težina tekućeg tereta po tankovima i proračun Kada tanker stigne na odredište, prvi časnik treba utvrditi kvantitetu tereta na tankeru. Volumen i težina tereta računat će se tank po tank. Kapacitet svakog tanka je poznat određen u brodogradilištu, a nalazi se u tablicama poznatim kao“ ullage tables“ (kalibracijske tablice).Ullage je udaljenost od površine tereta do mjerne točke na palubi. Svaki tank ima SAAB radar transmitter sistem koji digitalno prikazuje ullage u cargo control room.

Prije se ručno izmjeri ullage pomoću electronic ullage tape- mjerač na traku UTI – (ullage,temperature,oil water interface) na način da zrak ne uđe u tank. Kada senzor dotakne vrh tekućine čuje se steady signal i tada se očita izmjereni ullage..

Mjerač na traku UTI – ullage,emperature,oil water interface Sa izmjerenim ullage ulazi se u ullage tables za taj tank vodeći računa o trimu broda i dobiva ukupni volumen tekuće nafte TOV

160

Ako brod ima bočni nagib (list) tada je potrebno izvršiti ispravak (ullage correction)

Treba izmjeriti prosječnu temperaturu tereta mjereći je na tri nivoa tanka ( ¼, ½, ¾) na pramčanom i krmenom dijelu tanka tereta.

161

Potrebno je volumen tereta sa srednje izmjerene temperature npr. 85 oF dovesti na standardnu temperaturu 60 oF odnosno 15 oC a za to treba koristiti Petroleum measurement tables ASTM tablice (American Society for Testing and Materials). Volumen na temperaturi 85 oF zove se TOV-(ukupni volumen) a kada se odbije voda dobije se GOV bruto volumen na istoj temperaturi.. Vodu u tanku mjerimo pomoću sonde premazane pastom koja reagira na vodu promjenom boje iz bijelo u crveno. Za odrediti volumen vode treba koristiti tzv. Innage table.

Zahtjevi mogu biti da se teret računa pomoću API na tem. 60oF(američka metoda) ili pomoću specifične gustoće (density )na tem od 15 oC.(metrički sustav). PRIMJER: Dakle, treba bruto volumen GOV na srednjoj izmjerenoj temperaturi 85o F, pretvoriti u bruto volumen GSV na standardnoj temperaturi od 60oF koristeći ASTM table 6A.(američka metoda) U tablice se ulazi s API i srednjom izmjerenom temperaturom. Npr. TABLE 6A: GOV = 23003.6m3 ili 144688.3bbls API = 27 - srednja izmjerena temperatura 85oF. U tablice ulazimo gore s API= 27 i lijevo s 85oF te nalazimo VCF = 0.9892(faktor ispravke volumena)

162

Računamo: GSV = GOV x VCF na standardnoj temperaturi 60oF u m3 GSV = 23003.6 x 0.9892 GSV = 22755.16m3 (1m3 = 6.28981 Bbls-barrels ) GSV = 143125.64Bbls Dobiveni volumen treba pretvoriti u težinu koristeći tablice 11 u koje ulazimo u kolonu L/T for barrels za 60oF i sa API te nalazimo (faktor ispravke težine) WCF= 0.13955. Weight in air = GSV x WCF = 143125Bbls x 0.13955 = 19973.1 LT Drugi način; Opći ispravak (general factor) = VCF x WCF = 0.13804286 Weight in air = GOV x general factor = 144688Bbls x 0.13804286 = 19973.2 LT Ako želimo znati težinu u metričkim tonama pomnožimo L/T sa faktorom 1.01605 i dobijemo 20293.7 MT.

163

Npr. TABLE 54A (metrički sustav): Koristeći specifičnu gustoću (density) 894.0 kg/m3 i temperaturu 29.4oC . Trebamo volumen korigirati na temperaturu od 15oC koristeći tablice 54A . Ulazimo sa gustoćom gore i sa temperaturom lijevo(29.5) i vadimo VCF = 0.9888.

GSV = GOV x VCF GSV = 23003.6 x 0.9888 GSV = 22745.95m3 Weight in vacuo = GSV x density = 22745.95 x 0.894 = 20334.8 MT Dalje koristimo tablice 56. Ulazimo sa density i čitamo u koloni kilograms per cubic mtr te dobivamo interpolacijom WCF = 0.8923. Weight in air = GSV x WCF = 22745.95 x 0.8923 = 20296.21 MT Drugu način;

164

Opći ispravak (general factor) = VCF x WCF 0.9888 x 0.8923 0.8823. Weight in air GOV x gen.factor 23003.6 x 0.8823. 20296.1 MT stabilnosti tankera

Zahtjevi za proračun stabiliteta tankera utvrđeni su IMO Rezolucijom A.167 1.Površina ispod krivulje stabiliteta broda (krivulje poluga stabiliteta broda) do kuta bočnog nagiba 30 stupnjeva, mora biti veća od 0.055 metar radiana. 2. Površina ispod krivulje stabiliteta broda do kuta bočnog nagiba 40 stupnjeva ili kuta naplavljivanja ako je manji od 40stupnjeva, mora biti veća od 0.09 metar radiana 3. Površina ispod krivulje stabiliteta broda između kuta bočnog nagiba 30 stupnjeva i 40 stupnjeva ili kuta naplavljivanja ako je manji od 40 stupnjeva mora biti veća od 0.03 metar radiana. 4.Poluga stabiliteta pri bočnom kutu nagiba 30stupnjeva mora biti veća od 0.20m 5.Poluga stabiliteta ne smije postići svoju najveću vrijednost prije 30stupnjeva bočnog nagiba broda.

165

8.2.Osnovna oprema za rukovanje teretom na tankerima za Kemikalije Ovi se brodovi razlikuju od drugih tankera po premazima tankova, pumpama, cjevovodima, ventilima i ventilaciji. Prikaz manifolda na kemikal tankeru slika dolje

Manifold na kemikal tankeru

Konstrukcija ventilacijskog sustava može biti zatvorenog ili otvorenog tipa i sa sigurnosnim ventilom.

Otrovni i isparljivi tereti moraju se ukrcavati sa povratnom linijom para na obalu.

Konstrukcija tanka zavisi o tipu tankera i svojstvima tereta koji se u njemu prevozi (stupanj opasnosti, gustoća i masa tekućine, viskozitet, korozivnost i samoreaktivnost )

Svaki tank tereta treba imati zasebnu pumpu, sustav ventilacije, teretni cjevovod za ukrcavanje i iskrcavanje tereta. Ugrađuju se uronjene centrifugalne pumpe s električnim ili hidrauličkim pogonom.

Zbog bolje pouzdanosti i veće snage koristi se centralni hidraulički sustav (FRAMO) koji napaja sve potrošaće na palubi od pumpi preko vitala, dizalica, pramčanog propelera itd.

Vijčane sisaljke se koriste na manjim tankerima. Pored već prikazane Framo hidraulično pogonjene pumpe na slici dolje električno pogonjene centrifugalne deep well pumpe.

Lijevi prikaz dolje kada je tlačni dio odvojen a na desnoj slici tlačni vod prikazan u zajedničkom cjevovodu.

166

Deep pumpe pogonjene elektromotorom

Cjevovod tereta izgrađen je od nehrđajučih čelika s priključkom za propuhivanje parom, zrakom ili inertnim plinom

167

Postoje tereti koji se moraju grijati, hladiti ili miješati (recirkulacija) u tijeku plovidbe da bi se u luci mogli iskrcati.

Grijanje tereta Sistem grijanja se sastoji od grijača tereta spojenih paralelno sa iskrcajnom linijom tereta što omogućava pumpanje tereta kroz grijač natrag u tank. Slika dolje.

Grijač smješten na palubi broda

Hlađenje tereta

Hlađenje koristi sekundarni medij mješavinu vode i glikola koja cirkulira pomoću pumpe kroz sklop za hlađenje tereta.

Rotor pokretan hidrauličnim motorom s palube diže teret s dna te ga potiskuje preko cijevi sklopa za hlađenje prema vrhu tereta. Shema hlađenja tereta na slici dolje.

1. Pumpa za morsku vodu 2. Isparivač( hladnjak tekućine) 3 Kompresor za hlađenje 4. Pumpa za mješanje vode i glikola 5. Kondezator 6. Sklop za hlađenje tereta s cjevima za hlađenje

168

7. Rotor pogonjen pomoću motora s palube

Inertiranje tankova

Za inertiranje tankova, ovisno o vrsti tereta, se koriste Inert gas generator,. ili generator za dobivanje dušika čistoće 95 – 99.9 %.

Prikazana shema dobivanja dušika na slici dolje.

Shema dobivanja dušika

Odvajanje dušika od ostalih plinova iz zraka odvija se prolaskom komprimiranog zraka kroz porozna vlakna.

Pri prolasku komprimiranog zraka kroz porozna vlakna, plinovi od kojih se zrak sastoji, difundiraju kroz vlakna različitim brzinama, ovisno o njihovoj molekularnoj strukturi.

Kisik kroz vlakna difundira većom brzinom od dušika te zbog toga brže napušta unutrašnjost vlakana koja je pod višim tlakom i prelazi izvan poroznih vlakana, u unutrašnjost metalnog kućišta.

Kvaliteta komprimiranog zraka koji ulazi u uređaj za dobivanje dušika vrlo je važna za besprijekoran rad uređaja.

Da bi se spriječilo oštećenje poroznih vlakana, zrak se prije ulaza u uređaj mora osušiti te se iz njega moraju izdvojiti eventualne kapljice ulja. U slučaju da je zrak kontaminiran uljem, ulje će bokirati pore u vlaknima te će se smanjiti učinkovitost uređaja.

Potpuno blokirana i kontaminirana vlakna su uništena i ne mogu se regenerirati te se moraju zamijeniti.

169

Pranje tankova Specifična operacija kod kemikal tankera je pranje tankova. Nakon iskrcaja tereta potrebno je tankove očistiti i pripremiti za sljedeću vrstu tereta.

Prvi časnik palube mora razraditi plan čišćenja tankova, uzimajući u obzir sljedeće faktore:

- konstrukciju i veličinu tanka,

- vrstu premaza odnosno zaštite tanka,

- karakteristike zadnjeg tereta u tanku, - karakteristike sljedećeg tereta koji će se krcati,

- karakteristike sljedećeg tereta koje će se krcati u susjedni tank,

- koji medij će se koristiti za pranje tanka,

- vrijeme, broj mlaznica i broj posade uključenih u pranje tanka

Fiksne(a prema potrebi i prijenosne) naprave za pranje tankova

Priprema pranja tankova mora biti dobro isplanirana i izvedena, koristeći sljedeća uputstva koja su obuhvaćena u:

- Procedures and arrangement manual,

- Tank cleaning manual,

- Marine coatings manual,

- Marpol Annex „I“ and „II“,

- Tank cleaning guide, - Ship tank cleaning record

170

Mjere predostrožnosti kod pranja tankova s kemikalijama - Broj strojeva za pranje u jednom tanku mora biti uvijek ograničen na najviše 4

mlaznice od kojih svaka ima protok od 35 m³/h,

- broj pranja tanka kod kategorije tereta “X“ je ograničen na 2 puta, a kod kategorije “Y“ tereta je 1 put,

- strojevi za pranje sa protokom iznad 60 m³/h smiju se koristiti samo u inertiranoj atmosferi,

- kod pomičnih cijevi za pranje, mora se kontrolirati električna vodljivost pomoću

Ohm-metra niske voltaže,

- recirkulacija se ne smije koristiti za pranje i nesmiju se u vodu dodavati aditivi, osim ako tankovi nisu degazirani ispod 1% donje granice eksplozivnosti,

- ne smije se tank propuhivati parom koji nije bio degaziran (gas free) ispod 1% donje granice eksplozivnosti,

- za vrijeme pranja tanka, razina vode u tanku ne smije rasti,

- električki nevodljiva oprema bez metalnih dijelova, može se koristiti, ali se mora redovito pregledavati i čistiti,

- konopi za spuštanje opreme u tank moraju biti od prirodnog vlakna, tj. moraju biti antistatički.

Mješavina tekućine s kojom se vrši čišćenje tanka i tereta, sisaljkom za iskrcaj tereta se odvodi u slop tanka visoke razine, gdje se djelomično taloži.

Zatim prolazi u lijevi slop tank gdje se taloži dalje, i konačno se preljeva u desni slop tank, gdje se taloži preostala nečistoća.

Čista voda se iskrcava u more preko uređaja za kontrolu zauljene vode, prema propisima Marpola 73/78, aneksa I.

Kemikalije ili aditivi koji se dodaju u vodu za čišćenje tankova, djeluju na principu deterđenata i olakšavaju pranje tankova, pogotovo kod tereta koji nisu topivi u vodi.

Obično se sastoje od sintetičkih sapuna, deterđenata i emulgatora (taj proces se zove emulgacija).

Saponifikacija je druga metoda čišćenja tankova. To je proces koji bazične ostatke pretvara u spoj sapuna koji je topiv u vodi.

Ta metoda je najbolja za čišćenje životinjskih i biljnih ulja.

Obavezno prije upotrebe kemijskih aditiva mora se konzultirati proizvođač premaza stranica tankova. Ovi se brodovi razlikuju od drugih tankera po premazima tankova(coatings), crpkama, cjevovodima, ventilima i ventilaciji (slika 43). Konstrukcija ventilacijskog sustava može

171

biti zatvorenog ili otvorenog tipa i sa sigurnosnim ventilom. Otrovni i isparljivi tereti moraju se ukrcavati sa povratnom linijom para na obalu.

Slika 43. Brod za prijevoz kemikalija Posebni zahtjevi koji se odnose na brodove za prijevoz kemikalija očituju se obzirom na: nekompatibilnost-nezdruživost tereta, izboru materijala za gradnju i konstrukcijska rješenja, odgovarajuće crpke i cjevovodi te sustav ventilacije i sigurnost. Karakteristični su po velikom broju tankova jer istovremeno prevoze više različitih kemikalija. Posebnu pažnju treba usmjeriti na pranje tankova koji trebaju biti očišćeni brzo i kvalitetno od ostataka prijašnjeg tereta. Čišćenje tanka može biti direktno(slika 44), mašinama za pranje(slika 45) a obavlja se u više faza i to: predčišćenje(morskom vodom), čiščenje(kemikalije za čišćenje), ispiranje slatkom vodom, propuhivanje parom, iscjeđivanje i posušivanje.

Slika 44. Direktno pranje tanka sredstvom za čišćenje Konstrukcija tanka zavisi o tipu tankera i svojstvima tereta koji se u njemu prevozi (stupanj opasnosti, gustoća i masa tekućine, viskozitet, korozivnost i samoreaktivnost).Tipovi tankova za prijevoz pojedinih tereta mogu biti: ugrađeni tankovi koji čine dio strukture brodskog trupa, gravitacioni tank koji može biti samostalni ili

172

ugrađeni ali s proračunatim pritiskom od najviše 70 kPa, tank pod tlakom koji je samostalni tank s proračunatim tlakom većim od 70 kPa. Tankovi tereta su odvojeni s dvije neprekinute uzdužne pregrade i podijeljeni na centralne i bočne tankove.Vertikalne pregrade koje se koriste mogu biti: vertikalne valovite, horizontalne valovite, glatke i strukturne. Međutim, nekompatibilni tereti moraju biti međusobno odvojeni koferdarmom, praznim tankom i teretom koji je sa oba kompatibilan, sve u skladu s tablicom kompatibilnosti.

Slika 45. Strojno pranje tanka sredstvom za čišćenje Svaki tank tereta treba imati zasebnu crpku, sustav ventilacije, teretni cjevovod za ukrcavanje i iskrcavanje tereta. Ugrađuju se uronjene centrifugalne crpke s električnim ili hidrauličkim pogonom(slika 46). Vijčane sisaljke se koriste na manjim tankerima a stapne sisaljke uglavnom služe za posušivanje tereta.

173

Slika 46. Uronjena crpka Marflex deepwell Zbog bolje pouzdanosti i veće snage koristi se centralni hidraulički sustav (RING) koji napaja sve potrošače na palubi od crpki preko vitala, dizalice, ventilatore do potiskivača pramca itd. Cjevovod tereta izgrađen je od nehrđajućih čelika s priključkom za propuhivanje parom, zrakom ili inertnim plinom te mora imati pad minimalno3°(slika47)

Slika 47. Cjevovod tereta tankera za kemikalije

174

Ventili su kuglasti i leptirasti od nehrđajućeg čelika, hidraulički upravljani iz kontrolne postaje. Nehrđajući čelik je najpogodniji materijal za gradnju tankova dok se čelični tankovi premazuju zaštitnim premazima ili se oblažu specijalnim oblogama. Premazivanjem tankova sprečava se korozija, kontaminacija tereta, omogućuje se lakše čišćenje i pregled tankova. Najčešće upotrebljavani specijalni premazi su: epoksi premazi(kod prijevoza lužina, glikola, životinjskih i biljnih ulja), premazi na bazi cinkovog silikata (kada se prevozi benzin, toluen, alkohol itd) , poliuretanski premazi, fenolni premazi i gumene obloge(kada se prevoze vrlo korozivne supstance kao fosforna i klorna kiselina).Teretni tankovi moraju biti opremljeni mjeračima razine tereta koji mogu biti: otvoreni, djelomično zatvoreni(spuštaju se u tank), zatvoreni(nalaze se u tanku) i indirektni(nisu u tanku i nezavisni su od tanka, npr. mjerači protoka). Inertni plin proizvodi generator a koristi se za inertiranje tankova tereta, čišćenje tankova tereta nakon iskrcavanja. Generator inertnog plina (slika 48) kontrolirano izgara plinsko ulje i proizvodi inertni plin visoke kvalitete, a nekada je potrebno koristiti čisti dušik za visoko reaktivne terete.

Slika 48. Generator inertnog plina Neki se tereti moraju grijati, hladiti ili miješati(recirkulacija) u tijeku plovidbe da bi se u luci mogli iskrcati. Sistem grijanja se sastoji od grijača tereta spojenih paralelno sa iskrcajnom linijom tereta što omogućava pumpanje tereta kroz grijač natrag u tank. Hlađenje koristi sekundarni medij mješavinu vode i glikola koja cirkulira pomoću pumpe kroz sklop za hlađenje tereta. Rotor pokretan hidrauličnim motorom s palube diže teret s dna, potiskuje ga preko rashladnih cijevi sklopa za hlađenje prema vrhu tereta. Recirkulacijom (slika 49) se sprečava taloženje tereta na dnu tanka .Za recirkulaciju služe uronjene crpke tereta, a difuzori za povratak tereta u tank.

175

Slika 49. Recirkulacija tereta Tankovi tankera za prijevoz kemijskih tereta izrađuju se od različitih materijala i prevlaće različitim vrstama premaza (coating-a) radi zaštite materijala od kojeg je tank izgrađen ali i sprečavanja kontaminacije tereta.Poznato je da su nepremazani tankovi uljnih tankera podložni koroziji i oštećivanju zbog galvanskih struja, a kod kemijskih tankera do izražaja dolazi i korozivno djelovanje tereta i kontaminacija tereta zbog mogućnosti zaostajanja tereta u rđi unutar tanka. Zbog toga važnost materijala od kojeg se tankovi izrađuju i održavanje premaza tankova u dobrom stanju igra presudnu ulogu kod tankera za kemikalije. Nehrđajući čelici (stainless steel) bez obzira o kojoj je vrsti riječ, smatraju se najboljim materijalom za izradu tankova tereta na kemijskom tankeru. Iako se misli da su oni vise-manje otporni na sve kemikalije postoji ozbiljan problem kada se u njima prevoze “Chlorinated ili Brominated produkti”. Te kemikalije uzrokuju “pitings” tankova od nehrđajućeg čelika, vise nego sve druge kemikalije. (nešto slično uzrokuju galvanske struje na vanjskoj oplati broda pa se zato vanjska oplata broda zaštićuje “cink protektorima”.) Problem je u tome sto se jednom nastali “pitting” produbljuje i dalje tijekom normalne eksploatacije broda, pa ga je što prije potrebno zapuniti električnim varenjem koristeći elektrode od nehrđajućeg čelika. Nakon varenja “udubine” mjesto varenja treba izbrusiti i poravnati sa tankom nastalo izbočenje vara. Takve terete ne treba krcati u “stainless steel tankove”, a ukoliko se ipak krcaju tankove treba prethodno pasivizirati. Vruća morska voda (poput drugih klorida) razara pasivirani sloj na nehrđajućem čeliku i na taj ga način čini manje otpornim. Epoksi premaz se najčešće upotrebljava za premaz tankova i šiti tank od slabih kiselina, lužina, glikola, biljnih i životinjskih ulja morske vode, svih produkata nafte i biljnih ulja,

176

a djelomično je otporan i na djelovanje aromatskih ugljikovodika, nekih vrsta alkohola, nekih estera i ketona. Metanol i neki ugljikovodici omekšavaju premaz pa nakon iskrcavanja tankove se ne smije prati vodom nego ih treba 48 sati ventilirati da metanol koji je penetrirao u premaz može ispariti. Teret koji je penetrirao u premaz uslijed omekšavanja premaza (na pr. toluen) može kontaminirati sljedeći teret (na pr. metanol). Debljina premaza je oko 250 mikrona. Fenolne smole kao premaz otporne su na veliki broj kemikalija i jaka otapala. Poliesterske smole su slabije otporne prema otapalima ali su otporne na slabije kiseline i luzine. Poliuretan ima glatke povrsine i teret se bolje ocjedi kod ove vrste premaza. Inaće je sličan epoksi premazu. Cinkov silikat je takodjer vrlo čest premaz tankova, a koji je otporan na jaka otapala poput aromatskih ugljikovodika, alkohola i ketona medjutim u tankove premazane cinkovim silikatom nesmije se krcati kiseline i luzine, a ne koristi im ni morska voda. Iako minimalna ipak postoji mogucnost kontaminacije tereta cinkom. Prilikom prijevoza tereta prisutnost vode u teretu moze kreirati kiselinu koja negativno utjece na premaz. Zbog toga je izuzetno vazno da su tankovi dobro osuseni prije ukrcaja. Debljina premaza je oko 75 mikrona.Ima i drugih metoda zastite tankova tereta ali su ti premazi rijetki. Prevlačenje tankova specijalnom gumom debljine 5 milimetara moguce je kod brodova koji prevoze samo odredjene vrste pogodnog tereta za koji su namjenjeni. Butil guma je otporna na kiseline, alkalne spojeve, parapropilen, okside i fenole, ali je djelomicno otporna na ugljikovodike.Nitril guma dobro podnosi slabe kiseline, slabe alkalije, lale ugljikovodike, aromate, alkohole ali je umjereno otporna na jake kiseline.Kloropren (neopren/baypren) guma je pogodna za slabe kiseline, slabe alkalije, alkohole i teze ugljikovodike ali je slabije otporna na lagane ugljikovodike.Prirodna guma nije pogodna za ugljikovodike ali dobro podnosi slabe kiseline i luzine. Fluor guma podnosi kiseline, luzine, aromate, alkohole i ugljikovodike, a slabo je rezistentna prema aceticnoj kiselini, etil acetatu, cikloheksanonu, metiletilketonu (MEK), acetonu i ketonima uopce.Propilen guma dobro podnosi fenol, aromate i propilen oksid. 8.2.1. Reaktivnost i kopmaktibilnost tereta kemikalija Ukoliko nezdruživi tereti pomiješaju dolazi do burnih reakcija. Naročita opasnost prijeti od samoreaktivnih tereta, najčešće monomera koji imaju tendenciju stvaranja polimera. Zbog sprečavanja takvih kemijskih procesa samoreaktivni tereti se prevoze inhibirani. Inhibitor smanjuje mogućnost samoreakcije. Međutim zbog neučinkovitosti inhibitora, utjecaja svjetlosti, onečišćenjem tereta ili uslijed značajnog povišenja temperature tereta može ipak doći do polimerizacije, pri čemu se temperatura tereta još vise povisuje, a to uzrokuje ubrzavanje procesa i razvijanje još vise temperature. Dodatni problem uzrokuje činjenica da su inhibitori lakše isparljivi produkti od samog tereta pa se količina inhibitora u teretu uslijed zagrijavanja može smanjiti i tako pospješiti egzotermni proces polimerizacije.Proces polimerizacije može biti vrlo buran, pa na i na najmanje sumnjivo povišenje temperature takvih tereta treba početi hladiti teret prelijevanjem palube morem, punjenjem balastnih tankova oko tereta. Navedeno se može učiniti i preventivno da bi se

177

spriječio početak polimerizacije na gornjem dijelu tanka uslijed utjecaja suncem zagrijane palube. 8.2.2. Mjere sigurnosti na brodu kod ukrcaja-iskrcavanja Pripreme za ukrcaj započinju prije dolaska broda u ukrcajnu luku analizom opasnosti koje mogu nastupiti tokom ukrcaja, a nakon toga treba učiniti plan ukrcaja te periodične račune stabiliteta i stressa tokom ukrcaja. Plan ukrcaja zahtjeva terminal iz sigurnosnih razloga prije početka ukrcaja.Treba vidno istaknuti podatke o svim teretima koji će se krcati skupa s planovima operacija s teretom i balastiranjem na za to predviđenim mjestima, obično u salonima posade, na zapovjedničkom mostu i ispred kontrolne sobe. Svi članovi posade trebaju biti upućeni u opasnosti koje pojedini teret može uzrokovati, te kakva je zaštitna oprema potrebna. Zaštitna oprema i odjeća, protupožarna i oprema za sprečavanje zagađenja mora treba biti spremna, pregledana i smještena na za to predviđena mjesta na brodu. Po potrebi treba pripremiti i antitoksični kit prve pomoći. Svi članovi posade uključeni u operacije s teretom moraju biti instruirani i međusobno uigran tim.Neposredno nakon privezivanja treba pripremljene čepove na palubi (scuppers) postaviti na mjesto, provjeriti da li gangway propisno postavljen i sigurnosna mreža zategnuta, postaviti propisno tegalj(firewires) na pramcu i krmi oko 1 metar iznad mora, utvrditi jesu li privezni konopi dobro pritegnuti, testirati internu komunikaciju i komunikaciju s terminalom. Važno je ponovo provjeriti da li je protupožarna oprema i oprema za sprečavanje zagađenja mora pravilno smještena na palubi. Brod mora biti sposoban u svakom trenutku isploviti sa terminala svojim strojem ukoliko se za to ukaže potreba ili nužnost. Popravci i održavanje vitalnih dijelova broda ne smiju se vršiti na terminalu iz sigurnosnih razloga. Sve detalje ukrcaja treba analizirati sa “loading masterom”, ugovoriti postupke u slučaju incidenta, dogovoriti da li će ukrcaj zaustaviti terminal ili će to biti brod kada se popune brodski tankovi, testirati komunikaciju s terminalom, provjeriti da li su tankovi za ukrcaj pravilno spojeni na cjevovod, a ostali tankovi blindirani dvostrukim slijepim prirubnicama, pregledati spoj na manifoldu i da li je konektiran koristeći sve vijke i matice, provjeriti P/V ventile i odušnike, ustanoviti da li je potrebna linija za povrat para (vapour return line) i da li je ispravno spojena, da li je brod uzemljen, ukoliko je to zahtjev terminala (bonded wire), da li su alarmi na 95% i 98% ispunjenosti tankova testirani, da li su fleksibilne teretne cijevi otporne na teret za koji ce se koristiti, je li posada upoznata sa operacijama i mogućim opasnostima, da li su svi dijelovi cjevovoda propisno blindirani, utvrditi da li su nepotrebni grijači tereta blindirani, tankovi zatvoreni. Pismo spremnosti predano, svjedodžba o čistoći tankova izdana, svjedodžba o inhibitoru ili instrukcije za grijane terete primljene itd.Zabranjeno je započeti bilo koju operaciju s teretom prije nego sto je Check lista ispunjena .Nakon početka ukrcaja koji treba biti polagan, treba provjeriti linije, pumpe i ventile glede curenja, uzeti uzorke tereta na manifoldu, provjeriti da li brod prima teret u određeni tank, da li se poštuje dogovorena rata ukrcaja i provjeriti temperaturu tereta ukoliko se radi o grijanom teretu ili o osjetljivim teretima.Po završetku ukrcaja teretne linije treba propuhati ili drenirati u tankove jer u teretnom cjevovodu ne smije ostati teret, zatvoriti odušnike i P/V ventile postaviti u normalan položaj ukoliko su tokom ukrcaja bili otvoreni, provjeriti da li su primljeni uzorci

178

tereta za brod i primaoca, i konačno provjeriti je li sve na palubi zatvoreno i blindirano. Tijekom operacija s teretom potrebno je prilagođavati potrebama trim i nagib broda, a ponekad se balastiranje i debalastiranje čini zbog očuvanja stabiliteta i sprečavanja opterećenosti brodskog trupa – stress-a. Naročito je važna upotreba balasta u lukama i terminalima gdje postoji na vezu ograničenje gaza broda pa brod treba držati na ravnoj kobilici kako ne bi “sjeo na dno” ili se oštetio propeler i kormilo. Zbog toga se sve aktivnosti glede operacija s teretom i balastima izvode iz kontrolne sobe tereta (cargo control room). Najčešće su operacije s balastom rutinska operacija koja se provodi kao i na svim ostalim brodovima. Međutim, iako rijetko, ponekad je potrebno balastom napuniti čisti bočni tank tereta da bi se održao brod uspravno ukoliko je potrebno ukrcati samo jedan boćni tank s teretom. Takvu operaciju tijekom ukrcaja ili iskrcavanja treba zapisati u “Cargo record book” kao ukrcaj mora u tank tereta i kasnije kao iskrcaj mora ali se u praksi to ne čini. Sva čista morska voda ukrcana u tank tereta može se bez ograničenja i iskrcati. Takvu “operaciju” treba dogovoriti sa Loading Masterom jer iako u Marpol konvenciji postoji “rupa” u propisima koja to dozvoljava, može se desiti da terminal ili lučke vlasti takav iskrcaj mora ne odobravaju. Pripreme za iskrcaj započinju analizom opasnosti koje mogu nastupiti tokom iskrcavanja i posušivanja tankova, a nakon toga treba učiniti plan iskrcavanja te periodične račune stabiliteta i stressa tokom iskrcavanja. Svi članovi posade trebaju biti ponovno upućeni u opasnosti koje pojedini teret može uzrokovati, te kakva je zaštitna oprema potrebna. Zaštitna oprema i odjeća, protupožarna i oprema za sprečavanje zagađenja mora treba biti spremna, pregledana i smještena na za to predviđena mjesta na brodu. Po potrebi treba pripremiti i antitoksicni kit prve pomoći. Svi članovi posade uključeni u operacije s teretom moraju biti instruirani i međusobno uigran tim.Prije dolaska u luku treba testirati “emergency stops-ESD” za hidrauliku, funkcionalnost ventila, prisutnost slijepih prirubnica, ispravnost pripreme cjevovoda za iskrcaj (lining up), propuhati koferdame hidrauličnih pumpi, pregledati pressure/vacuum ventile i odušnike, provjeriti alarme, mjerne instrumente i opremu, te utvrditi da li je grijani teret na traženoj temperaturi,Neposredno nakon privezivanja treba pripremljene čepove na palubi (scuppers) postaviti na mjesto, provjeriti da li gangwway propisno postavljen i sigurnosna mreža zategnuta, postaviti propisno firewires na pramcu i krmi oko 1 metar iznad mora, utvrditi jesu li privezni konopi dobro pritegnuti, testirati internu komunikaciju i komunikaciju s terminalom, te prikopčati uzemljenje ukoliko to terminal zahtjeva (bonded wire). Spojevi cjevovoda moraju biti spojeni propisno koristeći sve predviđene vijke i matice, naziv tereta označen na pripadajućem manifoldu, eventualno po potrebi spremna linija za povrat para tereta u slučaju “zatvorenog transfera tereta”, te predvidjeti procedure ukoliko se iskrcaj tereta, koji se na temperaturi zraka može skrutiti, treba zaustaviti. Naročito je neugodno pri transferu parafina, fenola i nekih drugih tereta zaustavljanje operacija jer teret blokira iskrcajne cijevi. I para i zrak moraju biti spremni. Nakon uzimanja uzoraka tereta radi analize treba poklopce tankova zatvoriti. Prije početka bilo kakvih operacija s teretom treba ispuniti “safety check liste”, završiti računanje količine tereta i uvjeriti se u sigurnost posade i broda.Kada je analiza tereta završena i terminal zatraži iskrcaj tereta treba uzeti uzorak tereta s manifolda jer primatelj tereta može optužiti brod za kontaminaciju tereta iako ona može nastupiti krivnjom terminala i zagađenosti cjevovoda na terminalu. Početkom iskrcavanja treba započeti ispumpavanje polagano, pregledati da li negdje teret curi na spojevima cijevi, provjeriti da li terminal prima teret u

179

kopneni tank, te nakon toga tek postupno ubrzavati pumpe kako bi se spriječio hidraulički udar u cjevovodu terminala. Ukoliko se iskrcava grijani teret, grijanje treba postupno smanjivati kako se smanjuje količina tereta u tanku, a balastnu vodu ne treba krcati ispod tanka sa grijanim teretom, da se teret ne skruti i onemogući ispumpavanje. Ako je potrebno ručno grijati teret pri kraju ukrcaja, prije ulaska posade u tank treba zaustaviti grijanje tereta, provjeriti postotak kisika i napisati “Tank entry permit”. Brod mora biti sposoban u svakom trenutku isploviti sa terminala svojim strojem ukoliko se za to ukaze potreba ili nužnost. Popravci i održavanje vitalnih dijelova broda ne smiju se vršiti na terminalu iz sigurnosnih razloga. Koliko je najviše moguće treba prilikom iskrcavanja tereta i balastiranja broda slijediti pripremljeni plan, kako bi se izbjegla iznenađenja. Ukoliko postoji zatvorena prostorija pumpi potrebno je uključiti ventilator. Tokom iskrcavanja treba svakoga sata izračunati iskrcajnu ratu tereta, pa ukoliko dođe do značajne promjene brzine iskrcavanja treba utvrditi razlog. Neprestano treba provjeravati gangway i zategnutost konopa jer iskrcajna ruka terminala može biti oštećena uslijed pomicanja broda na vezu. Tankove je potrebno dobro posušiti i iskrcati sto je moguće vise tereta u svrhu dobivanja svjedodžbe da je sav teret iskrcan i tank prazan, ali i zbog smanjivanja nepotrebnog zagađenja mora. Teretne pumpe i cjevovod treba propuhati zrakom (ponekad, ovisno o teretu – dušikom) i tako isprazniti teret iz njih. Surveyor treba pregledati tankove i izdati “Empty tank certificate” (dray tank certificate) kojim se potvrđuje da je sav teret iskrcan. Tek nakon toga se može odspojiti iskrcajna ruka terminala, jer se može dogoditi da surveyor zatrazi temeljitije posušivanje tanka. Prije odspajanja mora se provjeriti da li je ventil manifolda zatvoren. Grijanje iskrcanog tereta treba biti zaustavljeno, ali treba sprijeciti smrzavanje tereta u cjevovodu i pokraj usisa pumpi tereta, a tankovi nakon inspekcije zatvoreni.Ponekad nakon iskrcaja terminali žele drenirati iskrcajnu ruku terminala ili svoje fleksibilne cijevi u brodski tank, što brodu u praksi ne predstavlja problem ali uzrokuje nepotrebno i nedozvoljeno zagadjenje mora tokom pranja tankova. 8.2.3. Mjere sigurnosti na terminalu Brod i terminal trebaju uskladiti sve postupke koje će se primijeniti u slučaju opasnosti. U slučaju hitnosti i glede operacija s teretom način komunikacije je primaran za dogovor. Terminal će informirati brod na koji će se način pozvati vatrogasci, hitna pomoć, policija u slučaju potrebe, a za to postoji vise solucija, putem operatora na terminalu, lučkih vlasti ili kontrole luke i lučke kapetanije Za slučaj nužde brod ce moći aktivirati alarm na terminalu kojega je prekidač obično smješten uz "skalu" ili pokraj manifolda i ukrcajnih cijevi terminala. U slučaju da je potrebno prekinuti operacije s teretom, to se može zatražiti od operatora na terminalu koji ce tada zatražiti od "kontrolne sobe" terminala da zaustavi pumpe i potom zatvoriti ventil na terminalu.Brod će primiti od terminala napisano uputstvo o procedurama, propisima i informacijama o terminalu, a tu će se nalaziti naznačeni dani i vrijeme kada terminal održava vježbe što je važan podatak kako se vježba

180

.

terminala ne bi protumačila na brodu kao stvarna opasnost. Navedeni su načini alarmiranja koje koristi terminal u slučaju različitih opasnosti, važni brojevi telefona, komunikacijski VHF kanali i detaljna uputstva o akcijama koje treba po potrebi poduzeti. U slučaju veće opasnosti prekidaju se sve operacije s teretom i balastima, terminal odspoji ukrcajne cijevi, zatvaraju se svi otvori na tankovima i brod se priprema za napuštanje veza. U slučaju zagađenja mora prvo se poduzimaju mjere sprečavanja polucije, zatim informira terminal i slijedi upute terminala koji ce sve

181

organizirati. Ne smije se koristiti "dispersant" ulja prije nego sto se dobije odobrenje od terminala. Terminal zahtjeva da na brodu bude prisutan dovoljan broj članova posade kako bi moglo zajednički intervenirati u slučaju hitnosti. Glede lijekova, droga i alkohola obično postoji zabrana uživanja tijekom boravka broda na terminalu, pa si terminal zadržava pravo obustaviti operacije s teretom ukoliko se opazi da se neki član posade nenormalno ponaša. U to nenormalno ponašanje spada i agresivnost, pa treba biti kooperativan sa posadom terminala, naročito u današnje vrijeme "popularnog" terorizma. Ukoliko se brod ne pridržava propisa o sigurnosti, terminal će privremeno ili čak trajno prekinuti operacije s teretom. Budući da se pušenje dozvoljava samo u salonima posade i časnika razlog za prekidanje operacija može biti i pušenje u brodskoj kontrolnoj sobi. Na palubu se ne smiju nositi šibice i upaljači, ne smiju se koristiti električni uređaji i radio predajnici, i treba se pridržavati propisa glede brodske kuhinje. Posada broda mora biti upoznata sa procedurama terminala u slučaju hitnosti, te mora vršiti sigurnosne obilaske broda (safety rounds/security rounds). Danju brod ističe crvenu zastavu "B" a noću jedno crveno svjetlo vidljivo sa svih strana (all round red light). Prije spajanja ukrcajnih cijevi terminala, na brod se spoji uzemljenje (ako je potrebno). Također i kompletna protupožarna oprema broda mora biti u stanju pripravnosti. Pokraj manifolda se postavljaju dva protupožarna aparata i dvije protupožarne cijevi sa mlaznicama. Protupožarni topovi za pjenu okreću se prema manifoldu, međunarodna konekcija (international ship/shore connection) spremna za upotrebu, protupožarni planovi postavljeni blizu gangwaya. Potrebno je postaviti upozorenja kao: WARNING DANGEROUS CARGO, NO VISITORS,, NO OPEN LIGHTS, NO NAKED LIGHTS / PAS DE FLAMMES NUES , NO SMOKING / DÉFENSE DE FUMER", and NO UNAUTHORIZED PERSONS / ACCÈS INTERDIT AUX PERSONNES NON AUTORISÉES , WARNING HAZARDOUS CHEMICALS / ATTENTION PRODUITS CHIMIQUES DANGEREUX , SAFETY FIRST, MARPOL SECOND.THERE CAN BE NO COMPROMISE WITH THE SAFETY Čelik-čela za tegljenje (wire-rope tow ili "fire-wire") postavljaju se prema propisima na pramcu i na krmi. Svi otvori kao vrata, prozori nadgrađa i strojarnice trebaju biti zatvoreni (prostorija pumpi i prostorija kompresora mogu biti otvoreni), svi tankovi tereta trebaju ostati zatvoreni. Ventilacija i air-condition tijekom svih operacija s teretom (i pranja tankova) treba prebaciti na recirkulaciju kako pare s terminala ne bi ulazile u nadgrađe. Ventilacija sobe pumpi treba neprestano biti uključena kako bi se u svakom trenutku moglo ući u pumproom te obavljati kontrolu zraka radi mogućih eksplozivnih para u njemu. Terminali pri ukrcaju upaljivih i toksičnih tvari zahtijevaju zatvoren način ukrcaja (closed loading) kako je i predviđeno IBC Kodeksom. Sve konekcije teretnog i balastnog sistema koje se ne koriste moraju biti propisno zatvorene slijepim prirubnicama (blanked and fully bolted). U slučaju oluje, grmljavine ili jakog vjetra terminal može donijeti odluku o prekidu operacija. Brod i stroj moraju biti cijelo vrijeme spremni za isplovljenje ukoliko se za to ukaze potreba. Unatoč tome često se zahtjeva da je čamac za spašavanje na suprotnoj strani od one kojom je brod privezan, bude spušten na ukrcajni nivo i spreman za spuštanje u more i to se naziva "Emergency exit". Ili brod ili terminal postavljaju sigurni gangway koji je u dobrom stanju, nije sklizak, uz njega spremni kolut za spašavanje s užetom dužine 30 metara i svjetlećom plutačom i dobro osvijetljen. Privezni konopi trebaju biti dovoljno

182

nategnuti da se uslijed pomicanja broda ne ošteti ukrcajna ruka tereta i gangway. Svi odljevni otvori (scupper holes) na palubi moraju biti zatvoreni zbog istjecanja tereta koji se "našao" na palubi u more. Brodski strojevi ne smiju emitirati previše dima.Na terminal iz sigurnosnih razloga ne smiju dolaziti neovlaštene osobe. Isto vrijedi i za brod, pa se svaki posjetitelj mora identificirati i objasniti sto traži na brodu. Ukoliko je balastiranje broda započelo prije operacija s teretom to se ne smije istinito napisati jer je teoretski moguć spor s terminalom da brod nije bio spreman za ukrcaj zbog operacija s balastom. Sve Check-liste moraju biti ispunjene, brod pregledan glede sigurnosti, ugovoren plan i način operacija s teretom prije samog početka operacija. Brod mora zadovoljiti propise terminala i zahtjeve časnika sigurnosti (safety officer). Na nekim je terminalima zabranjena upotreba brodskih fleksibilnih cijevi za teret, kao i degazacija tankova i pranje tankova.Statički elektricitet može izazvati iskru odnosno eksploziju upaljivih para tereta pa se u tankove ne smije unositi metalne predmete tijekom operacija s teretom i još 30 minuta nakon završetka operacija. Sintetski konopci ne smiju se koristiti za uzimanje uzoraka tereta iz tankova. 8.2.4. Opasnost zdravlju ljudi i okolišu Različite kemikalije imaju različite utjecaje na ljude. Opasnosti po zdravlje zbog kontakta s kemikalijama analiziramo s četiri pristupa njihovog djelovanja: - kontakt s kožom - kontakt s očima - utjecaj na organizam zbog udisanja - utjecaj na organizam zbog gutanja Svaki brodar je dužan opskrbiti brod propisanom količinom zaštitne opreme za posadu i omogućiti članovima posade zdrave uvjete rada te sprečavanje povreda na radu uslijed otrovanja, kemijskih opeklina i vatre. Takva je oprema skupa investicija brodaru i on se trudi da izdatci za nju budu što manji, da se skupa oprema manje troši ali da brod zadovoljava propise. Izolacijska odijela otporna na kemikalije su skupa zaštitna odjela koja se koriste samo prilikom izuzetno opasnih tereta, (Phenola, Hexametilene diamina) ali bi se mogla koristiti i u slučaju krcanja kiselina, kemikalija koje prodiru kroz kozu itd. Brodar će brod opskrbiti propisanom opremom ali će se potruditi da se ta oprema štedi . Osim otrovnih tereta moguću opasnost za zdravlje predstavljaju korozivni tereti kontakt s kojima treba izbjegavati. Valja napomenuti da su neki korozivni tereti ujedno i zapaljivi pa osim kemijskih opeklina uslijed kontakta s kožom ili udisanja para tereta mogu prouzročiti i požar. Kemijski tanker prevoze terete čiji učinci na čovjeka nisu još dovoljno ispitani, kao i na okolinu. Osim zagađivača poput ulja, smeća i drugog otpada i štetnih tvari, kemikalija i drugih korozivnih tvari postoje tako zvani “mutanti” čiji utjecaj na gene dovodi do nasljednih i nepredviđenih mutacija gena.Kakav je njihov utjecaj na pojedine morske organizme još je manje poznato. Opasnost pojedinih tvari odnosno tereta kemikalija procjenjuje se u odnosu na:

183

Prema gore navedenim kriterijima opasne tekuće tvari u rasutom stanju svrstavaju se u slijedeće kategorije: Kategorija X: štetne tekuće tvari koje se ispuštaju u more iz tanka nakon čišćenja ili balastiranja koje mogu uzrokovati veće opasnosti za morske resurse i ljudsko zdravlje, nanose ozbiljnu štetu ljepoti okoliša. Zabranjeno ispuštanje van broda, tekućinu nakon pranja predati u lučki uređaj za prihvat . Dopušteno je ispuštanje u more samo ostatak ispod propisanog omjera za ovu kategoriju.Tu spadaju: aceton, cianohidrin, acrolein, ugljični disulfid i drugi. Kategorija Y: : štetne tekuće tvari koje se ispuštaju u more iz tanka nakon čišćenja ili debalastiranja koje mogu uzrokovati veće opasnosti za morske resurse i ljudsko zdravlje, i ljepotu okoliša. Količina ispuštanja van broda u more je strogo kontrolirana. Tu spadaju: akrilonitril, butir-aldehil, ugljični tetraklorid i dr. Kategorija Z: : štetne tekuće tvari koje se ispuštaju u more iz tanka nakon čišćenja ili debalastiranja koje mogu uzrokovati manje opasnosti za morske resurse i ljudsko zdravlje, i ljepotu okoliša. Količina ispuštanja van broda u more je ograničena i kontrolirana. Tu spadaju: acetaldehid, benzin, cikloheksan i drugi.Kategorija „Ostale“: : štetne tekuće tvari koje se ispuštaju u more iz tanka nakon čišćenja ili debalastiranja koje mogu uzrokovati jedva zamjetne opasnosti. Količina ispuštanja je kontrolirana i nije zabranjena.Tu spadaju:butil-akrilat,izopenten,idr. 8.3.Osnovna oprema za rukovanje teretom na tankerima za prijevoz ukapljenih plinova Oprema za rukovanje teretom na ovim brodovima sastoji se od: cjevovoda, ventila, sustava za automatsku obustavu manipulacije teretom ESD (Emergency Shut Down ), crpki , grijaća tereta,izmjenjivača temperature, sustava za pothlađivanje tereta. Za vrijeme operacija teretom ESD se može se aktivirati ručno ili automatski pomoću senzora koji otkrivaju probleme kao što je visoka razina tereta u tanku ili pomicanje broda. Ako dođe do curenja ESD če automatski zaustaviti dovod plina. Jednostavni sustav hlađenja tereta sastoji se od kompresora , kondezatora, tekučinskog spremnika i termoexpanzionog ventila (slika 55)

184

Slika 55. Jednostupni direktni sistem pohlađivanja Sustav za hlađenje može biti indirektni sustav i direktni sustav (jedno-više stupnjevit, kaskadni i sustav za ukapljivanje metana na LNG tankerima) Mnogi brodovi su opremljeni sustavom inertnog plina i sistemom dušika za inertiranje prostora oko tanka (hold space). 8.31. Cjevovodi

185

186

187

Prikaz cjevovoda na LNG tankeru

188

Prikaz cjevovoda na desnom manifoldu LNG broda 8.3.2. Ventili

189

Sigurnosni ventil na tanku 8.3.3. Filteri

Kako ukapljeni plinovi u tankovima isparavaju, da bi se tlakovi i temperature održavali unutar dozvoljenih granica, brodsko postrojenje mora raditi i tijekom plovidbe.

190

Kompresori usisavaju pare iz tankova preko izmjenjivača u kojem se griju protustrujom iz kompresora, tlače te ukapljuju u kondenzatoru odakle se tekući plin vraća u tank.

Povrat ukapljenog plina u tank ide preko sapnica na vrhu tanka čime se ispareni plin tušira hladnom tekućinom čime se smanjuje temperatura tereta, odnosno isparavanje.

Pojam održavanja tereta za vrijeme prijevoza se odnosi na:

- održavanje količine tereta bez većih gubitaka,

- održavanje tlaka u tankovima tereta unutar projektnih granica,

- održavanje ili mjenjanje temperature prema zahtjevima.

Ventili koji se koriste na brodovima za prijevoz ukapljenih plinova se razlikuju od ventila za druge vrste tankera zbog različitih temperatura i tlakova pri kojima rade.

Na mjestima gdje bi teret mogao ostati zatvoren u cjevovodu između dva ventila, moraju biti ugrađeni sigurnosni ventili, kako bi se mogao smanjiti pritisak do kojega dolazi isparavanjem tereta.

Ventil za ograničavanje prevelikog protoka mogu se ugraditi na cjevovode tereta, naročito na izlazu iz tankova pod tlakom.

Nepovratni ventili mogu se ugraditi zbog sprečavanja povratnog tlaka mogućeg oštećenja kompresora, pumpi, i druge opreme, te za sprečavanja povratnog tlaka para tereta kroz cjevovod inertnog plina u strojarnicu.

Zbog toga je naročito važno da su brtve ovih ventila čiste i neoštećene. Za vrijeme operacija teretom ESD ( emergency shut down valve ) se može se aktivirati ručno ili automatski pomoću senzora koji otkrivaju probleme kao što je visoka razina tereta u tanku ili pomicanje broda.

Ako dode do curenja ESD će automatski zaustaviti dovod plina. Prikaz ESD ventila na slici dolje.

ESD ventil

191

8.3.4. Sustav ukapljivanja i kontrole isparavanja

192

193

Slika 61 višestupnjeviti sustav ukapljivanja

194

195

(Slika 64)

Slika 64 Ukapljivanje prirodnog plina (metana)

196

Da bi se razumjela tehnologija prijevoza ovih tereta i vrste brodova, treba poznavati svojstva tekućih plinova koje prijevoze.

Ima nekoliko vrsta tih plinova, kao LPG (propan, butan), LNG (metan) i kemijski plinovi (amonijak, klor i dr.).

Ova skupina uključuje i ugljikovodikove plinove kao: etilen, propilen, butadien.

Svaki od ovih plinova ima različita svojstva i potencijalne opasnosti za osobnu sigurnost. Ona su opisana u MSDS-u.

Oprema ovisno o načinu prijevoza tereta: a) Brodovi za prijevoz ukapljenih plinova pod pritiskom

(Fully pressurized carriers)

Ovi tankeri ne moraju imati sisaljke za iskrcaj tereta, već koriste postojeći tlak u tankovima koji je do 1.7 MPa.

Neki od ovih tankera imaju booster sisaljke na palubi broda. Ove sisaljke se koriste za iskrcaj u slučaju da je povratni tlak veći od tlaka u samom tanku.

Vertikalna i horizontalna booster pumpa

b) Brodovi za prijevoz ukapljenih plinova pod djelomičnim pritiskom (Semi pressurised carriers)

Ovi brodovi su opremljeni uronjenim centrifugalnim pumpama u tanku, sustavom hlađenja, izmjenjivčima topline (cargo heat exchanger) i booster pumpom. Tereti koii se prevoze ovim brodovima su petrokemijski plinovi: propilen.butadien, etilen. amonijak ali i plinovi propan, butan.

197

Semi pressurised combined gas-chemical mogu hladiti i grijati teret stoga su najfleksibilniji tankeri koii mogu prevoziti plinove i kemikalije.

c) Brodovi za prijevoz plinova ukapljenih pri atmosferskom tlaku (Fully refrigerated carriers)

Pored prijevoza prirodnog ukapljenog plina ( LNG ) koji se ukapljuje na – 161°C još se imamo brodove ovog tipa za prijevoz LPG i amonijaka. Oni prevoze tekućine na atmosferskom tlaku na minimalnoj temperaturi od – 48°C. Opremljeni su uranjajućim centrifugalnim pumpama, pogonjenim elektromotorom, za iskrcaj tereta te sistemom za ponovnim ukapljivanjem plinova.

Presjek glavne pumpe Brodovi za prijevoz ukapljenih plinova imaju specifičan prostor za teret i sustave za rukovanje teretom. Kao što pokazuje njihova temeljna konstrukcija, razvili su se od uljnih tankera .Međutim ima mnogo razlika među ovim brodovima kao npr. na tankerima za ulja oplata često čini dio tanka tereta, a kod brodova za prijevoz ukapljenih plinova tankovi tereta su odvojeni od oplate broda. Druga važna razlika je da tankeri za prijevoz ulja uvijek imaju inertiranu atmosferu iznad tereta u tanku, a kod brodova za prijevoz ukapljenih plinova nema inertnog plina ili zraka iznad tereta , već samo pare tereta. Izgled i gradnja brodova za prijevoz ukapljenih plinova mora odgovarati zahtjevima IMO IGC Kodeksa. IGC Kodeks zadire u detalje u dizajnu broda i tankova tereta. Specificira maksimalni tlak određenog sistema tereta,određuje materijale koji se koriste u strukturi tanka, vrste izolacije i opremu koja je potrebna za različite terete. Sekundarna barijera se može zahtijevati da bi se zaštitila oplata broda od curenja tereta iz tanka. To ovisi o izabranoj vrsti zadržavanja tereta i temperaturi tereta koji se prevozi.Svi brodovi

198

koji prevoze terete hladnije od – 10 trebaju imati sekundarnu barijeru koja mora zadržati iscureni teret najmanje 15 dana pod statičkim kutom broda do maximalno 30°. Brodovi koji prijevoze terete toplije od – 55 moraju imati oplatu broda kao sekundarnu barijeru, a brodovi koji prevoze terete hladnije od -55 moraju imati sekundarnu barijeru u ovojnici tanka. Svi tankovi se testiraju prije ukrcaja i moraju biti otporni na velika termalna opterećenja. Za vrijeme putovanja u balastu tankovi se drže na niskoj temperaturi zadržavajući mali dio tereta (heel)u tanku. Neki brodovi imaju specijalnu opremu za ukapljivanje tereta. Da bi se razumjela tehnologija prijevoza ovih tereta i vrste brodova, treba poznavati svojstva tekućih plinova koje prijevoze. Ima nekoliko vrsta tih plinova, kao LPG(propan butan), LNG(metan) kemijski plinovi(Amonijak.VCM,Klor i dr.) ova skupina uključuje i ugljikovodikove plinove kao: etilen, propilen, butadien. Svaki od ovih plinova ima različita svojstva i potencijalne opasnosti za osobnu sigurnost. Ona su opisana u tablici tereta koja mora biti ispravno vidno izložena na brodu. Plinovi se prevoze posebno dizajniranim brodovima, a svim plinovima je zajedničko da su pod normalnim atmosferskim tlakom i temperaturom plinovi. Plinovi se ukapljuju za prijevoz jer tako zauzimaju nekoliko stotina puta manje prostora što čini prijevoz komercijalno isplativim. Znanje o fizikalnim svojstvima plinova pomaže razumijevanju rada sistema tereta na brodu. Najvažnije je razumjeti kako se ti plinovi ponašaju na različitim temperaturama i tlakovima. To je često prikazano grafikonom(slika 56) gdje se na x(apcisi) osi nanosi temperatura a na y(ordinati) osi tlak(tlak zasićene pare). Mjere tlaka su u kg/m2 ili ekvivalent u barima. Svaki plin ima određenu krivulju na grafu, a za primjer uzmimo krivulju butana. Pod uvjetima s lijeve strane krivulje butan je tekućina, a pod uvjetima s desne butan je plin.

199

Slika 56.Dijagram krivulja plinova pod određenim temperaturama i tlakovima Ako idemo gore po krivulji možemo vidjeti da je tlak od 3 bara dovoljan da se butan održi u tekućem stanju na temperaturi do 30°. Tako je tlak u upaljaču dovoljan da održi butan u tekućem stanju, a ako se otvori ventil upaljača tlak se smanjuje i izlazi plin. Dakle, smanjenjem tlaka na istoj temperaturi butan iz tekućeg prelazi u plinovito stanje. Ako pogledamo u krivulju za propan vidimo da se u teoriji može prevoziti na atmosferskom tlaku pri temperaturi hladnijom od - 43st°C ili se može prevoziti na temperaturama do 40°C ako je pod tlakom od 10 bara ili više. Razmatrajući krivulju za metan prirodni plin, vidimo da ga stalno treba hladiti. Da bi ga na tlaku od 40 bara zadržali u tekućem stanju, moramo ga ohladiti na – 90°C. Ponekad se prevoze mješavine plinova. Tlak zasićene pare miješanih plinova ima proporcije dva plina u sebi. U običnoj mješavini metana i etana krivulja će ležati negdje između ta dva plina. Mogućnost prijevoza kemijskih plinova vidljiva je pod uvjetima prikazanim na dijagramu (slika 57).

Slika 57. Dijagram krivulja plinova pod određenim temperaturama i tlakovima Izbor sistema tereta određuje temperatura i tlak koji zahtijeva plin u prijevozu i cijena koštanja odgovarajuće opreme. Tereti koje može prevoziti pojedini tanker navedeni su u

200

Certificate of fitness. Reaktivnost određenih kemijskih plinova zahtijeva posebne materijale za gradnju tankova. IMO dijeli tankove tereta u 4 skupine:

1. Integrirani tankovi 2. Membranski tankovi 3. Polumembranski tankovi 4. Neovisni-samonosivi tankovi tipa A.B.C

Karakteristike tankova 1,2, i 3 su u tome što oni prenose težinu i pritisak tereta tanka na oplatu broda (static stress). Neovisni tankovi prenose težinu tereta na oplatu ali ne i pritisak (static pressure) . Samonosivi tank tipa A zahtjeva slabiju konstrukciju ali treba imati potpunu sekundarnu barijeru. Građen je od aluminijuma ili od3.5% niklovanog čelika.Talak u tanku do 0.7 bara iznad atmosverskog. Samonosivi tank tipa B ima jaču konstrukciju od tipa A i zahtjeva djelomičnu sekundarnu barijeru. Može biti prizmatičnog ili sveričnog oblika. Tlak u tanku do 0.7 bara iznad atmosferskog. Samonosivi tank tipa C je tank pod tlakom najače konstrukcije koji ne zahtijeva sekundarnu barijeru koristi se na pressure vessels. Tankovi tereta i cjevovodi trebaju biti od ugljikomanganskog čelika kada se prevoze tereti temperature do – 55, od niklovanog čelika za terete temperature između -56 i -105, za terete temperature hladnije od – 165 od 9% niklovanog čelika, austenitic stainiess steel, legure aluminija , 36% niklovani čelik npr.INVAR. Kada je temperatura tereta hladnija od -10 tank mora imati izolaciju.Koriste se više uobičajenih tipova brodova u prijevozu ukapljenih plinova . Započinjemo sa fully pressurised carriers koji prevoze teret pod tlakom na ambijentalnoj(okolnoj) temperaturi, obično su manji u usporedbi s drugim brodovima za prijevoz ukapljenog plina. Ne trebaju sisaljke u tanku za iskrcaj tereta jer tlak u tanku koji je veći od atmosferskog(excess pressure)može iskrcati teret. Neki su opremljeni crpkama na palubi (booster)koje mogu povećati tlak na iskrcajnoj liniji do 9bara i tako iskrcati teret ovisno o tlaku obalnog tanka(back pressure) Imaju cilindrične tankove za teret koji mogu izdržati tlak do 18 bara, a na nekim brodovima maksimum je deset bara(slika 58). To su samonosivi tankovi tipa C prema određenju IMO IGS Kodeksa. Kao i svi tankovi opremljeni su sigurnosnim ventilima, dizajniranima tako da očuvaju strukturu tanka. Neovisni-samonosivi tankovi tipa C su testirani na tlak, vrlo su pouzdani, tako da prostor oko tanka ne zahtjeva zaštitu tj. sekundarnu barijeru.

201

Slika 58.Neovisni samonosivi tank tipa C (Fully pressurised carrier 3000m3) Kao što se vidi iz grafikona pod normalnim omjerom temperature od 0 do 45 stupnjeva i tlakom od 10 do 20 bara ovi brodovi mogu prevoziti čitav niz tereta, uključujući LPG i neke kemijske plinove kao npr. propilen i amonijak. Fully pressurised chlorine carriers moraju zadovoljiti posebnim uvjetima navedenim u glavi 14, 17 i 19 IGC Kodeksa zbog velike otrovnosti klora Semi pressurised carriers su opremjeni uronjenim centrifugalnim crpkama u tanku, sustavom hlađenja imjenjivačima topline (cargo heater-heat exchanger) i booster crpkom.Tankovi i cjevovodi su izolirani poliuretanom i polistirenom. Imaju cilindrične ili sferične neovisne-samonosive tankove tipa C koji podnose tlakove do 11 bara. Obično su napravljeni od niklovanog čelika za niske temperature. Iz grafa vidimo da ovi brodovi mogu prevoziti pri temperaturi od 0°C do -50°C i tlaku od 5 do 7bara ukapljene plinove kao što su LPG i propilen, ali ako prevoze terete hladnije od -48°C moraju imati direktni kaskadni sustav hlađenja da mogu prevoziti i etilen na temperaturi od – 104°C. Sistem za hlađenje(cooling plant) isparene pare(boil off) vraća u tank kao tekućinu. Aktualni tereti koji se prevoze ovim brodovima su petrokemijski plinovi: propilen,butadien, etilen, amonijak ali i plinovi propan, butan. Semi pressurised combined gas-chemical mogu hladiti i grijati teret stoga su najfleksibijni tankeri koji mogu prevoziti plinove i kemikalje. Fully refrigerated carriers -ima nekoliko različitih vrsta ovih brodova, obično se koriste za prijevoz LPG i amonijaka. Oni prevoze tekućine na atmosferskom tlaku na minimalnoj temperaturi od – 48st.C. Oskrbljeni su prizmatičnim neovisnim-samonosivim tankovima tipa A i B ili membranskim tankovima. Tankovi su izolirani poliuretanom ili polistirenom a neki stariji koriste perlit(slika 59)..

202

Slika 59. Neovisni samonosivi tank tipa A (Fully refrigerated carrier 75000m3) Najuobičajeniji tip ima prizmatičan tank. Ti tankovi nisu okrugli nego imaju ravne stranice. Ponekad koriste oplatu kao sekundarnu barijeru ali često imaju inertiran hold space kao zaštitu od posljedica curenja tereta. Tank je samonosiv od čelika niskih temperatura i dobro izoliran sa hold spaceom. Imaju pregradu na sredini radi zaštite od slobodnih površina(sloshing). Sve je to napravljeno tako da se tank može proširiti i suziti a da se ne ošteti i da ne ošteti oplatu broda. Brod ima dvodno i sekundarnu barijeru koja je sposobna izdržati nisku temperaturu i curenje iz tanka. Ako dio oplate tvori dio sekundarne barijere balast će se prevoziti u dvodnu i u tanku neposredno ispod palube(wings tanks). Ako je sekundarna barijera kompletno u oplati, balast se krca između unutarnje i vanjske oplate. Ovi brodovi kao i semi pressurised carrr. opremljeni su jednostupnjevitim ili višestupnjevitim sistemom hlađenja-ukapljivanja za vraćanje isparenog tereta (boil off) u tank, Ovaj sistem ukapljivanja zauzima velik prostor. Sposobnost ukapljivanja tereta znači da ti brodovi ne trebaju zadržavati teret da bi održavali tankove hladnima dajući tako veću mogućnost ukrcaja tereta. LNG carriers su vrlo specjalizirani brodovi, prevoze metan na temperaturi od oko – 160°C na atmosferskom tlaku. Struktura i jačina čelika mijenja se ovim niskim temperaturama. Čelik postaje loman i krk. Svaki tekući plin koji se prolije na oplatu ili palubu može imati ozbiljne posljedice. Tankovi se često rade od aluminija ili od posebnog čelika. Skupa i specjalizirana tehnologija potrebna je da bi se prevozio teret na tim temperaturama. Ponuđeno je nekoliko različitih dizajna membranskih tankova (slika 60). Jedan dizajn za prijevoz plina je Gaz – Transport koji koristi dvije identične membrane odvojene kao primarna i sekundarna barijera, izgrađene od 36% niklovanog čelika ili od invar čelika debljine od 0.5 do1.2mm. otporne na termičke ekspanzije. Prostor između barijera izoliran je perlitom u kutijama od šperploče Uglavnom se ti prostori drže pod blago pozitivnim tlakom dušika.Drugi tip membranskog tanka je Technigaz membrane system koji koristi primarnu membranu građenu od varenih komada specijalnog oblika nehrđajućeg čelika debljine oko 1.2mm koji tolerira termalnu ekspanziju.Sekundarna barijera je od aluminijske folije, a poliuretan pjena se koristi kao izolacija. Balsamovo drvo se koristi da bi se podrpulo tankove i osiguralo izolaciju.

203

Slika 60. Membranski tank (LNG gas carrier 135000m3 Gaz Transport system) Drugi dizajn Moss sistem koristi neovisne sferične aluminijske tankove tipa B (slika 61).Tankovi su samopodupirujući i osigurani na ekvatorijalnom prstenu.Za izolaciju se koristi pliuretan pjena koja se direktno spreja na oplatu tanka . Sistem pumpi postavljen je u središtu tanka.

.

Slika 61. Neovisni-samonosivi tank tipa B sverični (Fully refrigerated LNG carrier 137000m3 Kvaerner Moss system) Zadržavaju dio tereta koji se spreja u tankove kako bi ih održao hladnima na balasnom putovanju. Opremljeni su sustavom za pohlađivanje tankova sprejanjem (spray plant) koji

204

pomoću cjevovoda (spray lines) u tanku metanom pohlađuju stijenke tanka. Ukrcaj može započeti kad se postigne temperatura od -136°C na sredini tanka (tank equator). Prostor između primarne i sekundarne barijere odmah oko tanka ispunjen je dušikom da bi se osiguralo da je prostor inertan i da se izbjegne stvaranje leda. Uvijek se na dnu nalazi sakupljač tekućine(Drip tray). da bi sačuvao oplatu broda od iscurenog tereta. Balast se krca ispod ili sa strane tereta tanka . Tank je uvijek sa vanjske strane na palubi zaštićen pokrivačem od vremenskih prilika. Drugi manje uobičajeni dizajn IHI sistem koji koristi aluminijske prizmatične tankove. Svi LNG brodovi imaju duplo dno koji osigurava prostran balasni prostor.Zbog osobina metana puno je energije potrebno za ukapljivanje metana tako da većina starijih LNG brodova nema sustav za ukapljivanje. Izolacija nikada ne može biti savršena i isparavanje tereta je nezaustavljivo. Kako je lakše sagorijevati ispareni plin (boil off) ili mješavinu plina i ulja u kotlu, većina LNG brodova ima parne turbine. Manji brodovi koji su prevozili LNG ,LPG i ELG imali su sustav za hlađenje LPG-a i LEG(etilena).U zadnje vrijeme ugrađuju se sustav za hlađenje tereta (Cargo cooling plant) na veće LNG brodove za ukapljivanje prirodnog plina(metana). FAZE EKSPLOATACIJE PLINSKOG TANKERA Ako uzmemo u obzir da gas tanker dolazi direktno iz brodogradilišta ili suhog doka, bitne sekvence rukovanja teretom su slijedeće:

1. Nazor spremnika – Tank inspection 2. Sušenje – Drying 3. Inertiranje – Inerting 4. Ispiranje – Gassing up 5. Pothlađivanje – Cool down 6. Ukrcaj – Loading 7. Putovanje s teretom –Loaded voyage 8. Isrcaj – Discharge 9. Balasno putovanje – Ballast Voyage 10. Izmjena tereta – Changing cargo 11. Priprema za inspekcijski nadzor ili suhi dok – Preparation for tank

inspection or drydocking Nazor spremnika – Tank inspection Provjerava se čistoća tanka , pokretni dijelovi u tanku trebaju biti uklonjeni ili pričvršćeni (oni koji se zavidavaju moraju biti osigurani). Vode ne smije biti. Nakon završenog pregleda, tank se sigurno zatvara i sušenje može započeti. Sušenje – Drying Sušnje cargo handling systema na svim refrigerated ships je neophodan postupak za ukrcaj. To znači, sva vodena para i sama voda treba biti odstranjena iz sistema, jer vlaga može uzrokovati probleme zbog leda i formiranja hidrata u sistemu tereta (Za vrijeme pothlađivanja na atmosferskom tlaku od 30oC do 0oC i 100% vlažnosti može biti 25 litara). Bez obzira koja se metoda koristi, važno je pravilno utvrditi točku rosišta. Antifriz

205

se dodaje kod tereta s temperaturom do -48oC, a propanol se koristi kao di-icer do -108oC, za niže temperature LNG se ne koristi jer je neučinkovit. Sušenje se izvodi:

- korištenjem inertnog plina s obale - korištenjem inertnog plina iz brodskog postrojenja - korištenjem brodskog sistema za sušenje –on board air-drying systems

Korištenjem inertnog plina s obale smanjuje se sadržaj vlage do tražene točke rosišta i eliminira se kisik. Nedostatak je u tome što se potroši više inertnog plina nego za samo inertiranje. Brodski generator inertnog plina mora imati zadovoljavajući kapacitet i moči proizvoditi inertni plin takve kvalitete koji omogućava otklanjanje vlage. Generator je ponekad oskrbljen s refrigerated dryer i adsorption drier, koji zajedno mogu smanjiti točku rosišta do -45oC i niže. Zrak iz tanka usisava se kompresorom ili ventilatorom i sprovodi u sušilo koje radi uz pomoć kompresorskog rashladnog uređaja, dakle zrak struji preko isparivača (hlađenje s freonom) gdje se zrak hladi a vlaga se drenažom odstranjuje u obliku kapljica posebnom linijom. Zasićeni zrak sa smanjenom točkom rosišta prolazi kroz drugo (Silica gel-kemikalija za apsorpciju vlage) sušilo. Proces se nastavlja za sve tankove i cjevovode dok se točka rosišta ne spusti nešto niže od temperature prijevoza tereta koji će se krcati. Sušenje se dakle može obavljati paralelno sa inertiranjem, bilo da se rabi dušik s kraj ili inertni plin.

Inertiranje – Inerting Inertiranje tankova i sustava cjevovoda obavlja se kako bi se spriječilo nastanak eksplozivne koncentracije para tereta tako da se koncentracija kisika spusti ispod 5%. Za neke reaktivne kemijske plinove sadržaj kisika mora biti niži od 0.1% da bi se spriječila kemijska reakcija kisika i para tereta. U upotrebi su dvije metode inertiranja : potiskivanje i razrjeđivanje(miješanje)

206

-Inertiranje potiskivanjem Inertni plin ulazi u tank pomoću generatora malom brzinom da bi se smanjile turbulencije. Inertni plin istiskuje zrak iz tanka. Inertiranje potiskivanjem ekonomičnije je od inertiranja miješanjem, samo onda kada se inertira više tankova paralelno. -Inertiranje razrjeđivanjem Inertni plin ulazi u tankove većom brzinom i miješa se s parama plina koje su u tanku.

Ispiranje – Gassing up To je zamjenjivanje inertnog plina ili zamjenjivanje para prethodnog tereta. Dušik i ugljični dioksid kao glavni sastojci inertnog plina ne mogu se ukapljiti pomoću postrojenja koje se nalazi na većini LPG brodova jer su kritične temperature ukapljenih naftnih plinova više od temperature plinova koji čine inertni plin. Ispiranje se obavlja pomoću para koje se u tekućem stanju nalaze u tankovima, a mješavina inertnog plina i plina koji se dovodi, odvodi se u druge tankove ili se pomoću ventilacijske linije ispušta u atmosferu(danas zabranjeno MARPOL anex VI). Plin se može dovoditi izravno iz tankova na raspršivače ili do isparivača tereta i pare se ubacuju ili na vrh ili na dno tanka ovisno o njihovoj masi, tako da istiskuju pare prethodnog tereta u druge tankove ili se povratnim cjevovodom pare vračaju na terminal. Prije nego što se pristane u terminal trebaju biti riješena ova pitanja:

207

Gasing –up cargo tank using liquid from shore

1. Smiju li se pare različitih plinova miješati 2. Hoće li samo jedan tank biti ispran i pothlađen s terminala 3. Koliko tekućeg plina treba uzeti na brod da bi se isprali i pothladili ostali tankovi

Prije nego se započne operacija ispiranja terminal će zahtijevati provjeru atmosfere tanka. Postotak kisika u tanku mora biti manji od 2% za LPG ili 0.1% za VCM. Ako ispuštanje para u atmosferu nije dopušteno, povratna linija para prema terminalu mora biti instalirana. Kada terminal dobavlja na brod tekući plin za ispiranje, potrebno je provjeriti protok te tekući plin odvoditi u isparivač tereta kako bi se dobile potrebne pare za ispiranje. Ako se u tankovima nalaze pare prethodnog tereta one se ispiru parama idućeg tereta ako je to dopušteno. Pothlađivanje-cool down Prije početka ukrcaja tereta tankovi se moraju pothladiti da bi se spriječila termička naprezanja i da bi se izbjegao veliki porast tlaka u tanku, koji bi nastao prevelikim isparavanjem plina. Preveliki tlak uzrokovao bi aktiviranje sigurnosnih ventila i gubitak para tereta u atmosferu. Brzina kojom se tankovi mogu hladiti ovisi o konstrukciji i materijalu tanka, te o vrsti tereta i karakteristikama postrojenja. U praksi je uobičajeno da se temperatura ne spušta više od 10oC na sat. Kada se konstrukcija tanka hladi, hladi se i prostor između barijera koje su oko tanka. Tlak između tih prostora opada, pa se u njih dodaje dušik, inertni plin ili suhi zrak.

208

Pothlađivanje se nastavlja sve dok se na dnu tanka ne počne formirati plin u tekućem stanju, a to se utvrđuje osjetilima za temperaturu. Tekući plin za hlađenje dovodi se s terminala ili iz brodskog tanka u tank koji se pothlađuje. Teškoće koje se pojavljuju kao formiranje hidrata leda mogu nastati za vrijeme operacije pothlađivanja ako na pravilan način nisu obavljene operacije sušenja i ispiranja tankova.

Ukrcaj-loading Prije početka ukrcaja brod i terminal moraju uskladiti liste za provjeru (check list). Posebna pažnja poklanja se stanju podešenosti sigurnosnih ventila po tankovima, daljinski upravljanim ventilima, postrojenju za ukapljivanje, sustavu za otkrivanje prisutnosti plina, alarmima i brzini ukrcaja tereta. Terminal je obavezan dati sve potrebne karakteristike tereta uključujući i svjedodžbu o inhibitorima. Posada mora biti upoznata sa svim posebnim mjerama opreza za teret koji se krca. Teret se može ukrcavati uz pomoć povratne linije para prema terminalu, brodskog postrojenja za ukapljivanje ili na oba načina. Za vrijeme ukrcaja potrebno je paziti na tlak i temperaturu. Početak ukrcaja je kritična faza te se brzina ukrcaja mora smanjiti da se može održati željeni tlak ako to nije moguće ukrcaj se mora zaustaviti. U početnoj fazi ukrcaja, veći porast tlaka može se sprječavati tako da se dio tereta dovodi na raspršivače

209

koji su na vrhu tanka. Posebna pozornost posvećuje se razini tereta u tankovima i tlakovima u prostorima barijera. Nadzor razine tereta može biti otežan kada je brodsko postrojenje za ukapljivanje u pogonu. Po završetku ukrcaja cjevovodi se moraju drenirati u tankove, a za ostali tekući teret otpuhuje se (purgiranje) u tankove parama s terminala ili uz pomoć brodskih kompresora. Sigurnosni ventili tankova na nekim tankerima mogu imati dvostruka ugađanja: jedno za krcanje tereta a drugo za sve ostale situacije.

Ako se pri ukrcaju obavlja ugađanje za viši tlak, onda to mora biti evidentirano, a nakon završetka ukrcaja potrebno je opet ugoditi ventile na niže tlakove.

210

IMO gas code određuje da tlak otvaranja sigurnosnih ventila mora biti malo viši od tlaka para unutar tanka pri maksimalnim temperaturama koje se mogu pojaviti tijekom cjelokupnog ciklusa ukrcaja, prijevoza i iskrcavanja tereta. Granice krcanja moraju biti takve da u slučaju požara ne bude «prelijevanja» tankova prije nego što se aktiviraju sigurnosni ventili. Količina ukrcanog tereta koji će se ukrcati ispod ili iznad uobičajenih razina ovisio o usklađenosti sigurnosnih ventila i maksimalno predviđenom tlaku za vrijeme cjelokupnog ciklusa s teretom. Putovanje s teretom –Loaded voyage Za sve polu pothlađene i potpuno pothlađene tankove potreban je strogi nadzor temperature i tlaka za vrijeme putovanja s teretom. Na LPG brodovima pare tereta se ponovno ukapljuju u brodskom postrojenju za ukapljivanje i vračaju kao tekući plin natrag u tankove. Na LNG izgaraju se pare tereta u brodskim kotlovima gdje služe kao pogonsko gorivo. Ne preporučuje se upotreba kompresora kad brod valja zbog opasnosti da nešto tekućeg plina dospije u kompresor. Tada se višak para ispušta u atmosferu. Nakon nekoliko sati rada može se sniziti tlak pare u tankovima iako se cijela količina tereta još nije potpuno ohladila. Da bi se to izbjeglo, pare svakog tanka ukapljuju se zasebno i tekuća faza vraća se na dno tanka ostvarujući cirkulaciju tereta. Ako se

211

ukapljivanje izvodi istodobno iz više tankova treba paziti na povrat tekućeg plina u tankove kako bi se spriječio prekrcaj tankova. Prije početka ukapljivanja treba provjeriti razinu ulja u kompresorima, ulje za podmazivanje mora biti kompatibilno s teretom, mora se uspostaviti hlađenje kondenzatora, a tlačni ventil kompresora mora biti otvoren. Za vrijeme rada potrebno je provjeravati: a) tlak na usisu, tlak između stupnjeva kompresora i tlak na izlazu b) tlak ulja c) tepmeratura plina na usisu i na tlačnoj strani kompresora d) propuštanje ulja kroz šupernicu e) temperaturu rashladne vode Za pogonsko gorivo koristi se jedino metan jer su njegove pare lakše od zraka, i lako se ventilacijskim sustavom odvode u atmosferu prilikom propuštanja u strojarnicu. Pare LPG tereta su teže od zraka. Kada se pare metana upotrebljavaju kao gorivo treba osigurati sve potrebne sigurnosne mjere. Tijekom putovanja se teretom tekući metan isparava i pare metana povisuju tlak u tankovima. Stoga se pare metana usisavaju da se tlak ne bi prekomjerno povisio. Prosječne količine para koje se koriste kao gorivo kreću se oko 0,2% tereta dnevno, za putovanje s teretom i 0,11% dnevno za balastno putovanje.

212

Iskrcaj tereta Kad je brod u terminalu, tlakovi temperature tereta moraju biti na onim vrijednostima koje odgovaraju zahtjevima terminala. Prije iskrcavanja zahtijeva se uobičajena razmjena informacija, sigurnosnih lista i poduzimanje odgovarajućih sigurnosnih mjera. Metode iskrcavanja razlikuju se ovisno o tipu broda, vrsti tereta i mogućnostima terminala. U praksi su obično tri različite metode iskrcavanja: 1. Iskrcaj uz pomoć tlaka para 2. Iskrcaj centrifugalnim sisaljkama s dobavnim (booster) sisaljkama u serijskom radu ili bez njih 3. Iskrcaj centrifugalnim sisaljkama kroz dobavne sisaljke za grijače. 1. Iskrcaj tereta obavlja se preko isparivača tereta, tako da tekuća faza tereta isparava u isparivaču a te se pare pod povišenim tlakom odvode u tank tereta. Drugi je način, da se kompresorom usisavaju pare tereta, te se pod povišenim tlakom vraćaju u tank. To znači da ova metoda ne zahtijeva upotrebu sisaljki. 2. Ova je metoda uobičajena na mnogim brodovima. Karakteristika sisaljke pokazuje ovisnost dobavnog tlaka H o kapacitetu sisaljke Q. Radna točka sisaljke je u sjecištu karakteristike linije iskrcavanja i karakteristike sisaljke. Prilikom iskrcavanja sisaljke rade paralelno, a rad više sisaljki uzrokuje grijanje tereta što proizvodi višak para u tankovima na terminalu. Taj višak ukapljuje se pomoću kompresora na terminalu. Ako kompresori nisu u stanju održati željeni tlak u obalnim tankovima onda se smanjuje brzina iskrcavanja.Treba paziti da ne bi pretjerano smanjenje centrifugalne sisaljke dovelo do posljedica na usisu dobavne sisaljke.

213

214

3. Kada se teret iz broda sa potpuno ili djelomično pothlađenim teretom iskrcava u obalne tankove koji su pod višim tlakom nego što je tlak u brodskim tankovima, mora se zagrijavati teret da bi mu se povisio tlak. U tom slučaju u seriji rade centrifugalne sisaljke, dobavna sisaljka i zagrijač tereta. Prije nego što se uputi dobavna sisaljka potrebno je stabilizirati protok morske vode kroz zagrijač. Nakon toga dobavne sisaljke i zagrijač lagano se pothlađuju. Kada se dosegne željena temperatura može se započeti s radom. Važno je omogućiti da centrifugalna sisaljka dobavlja dostatne količine tekuće faze za rad dobavne sisaljke. Zagrijavanje tekuće faze u zagrijaču uvijek nosi opasnost od zaleđivanja morske vode u zagrijaču. Tijekom operacije pazi se na temperaturu i tlak ulaza i izlaza morske vode iz zagrijača, na usis dobavne sisaljke, te na temperaturu tereta u iskrcajnoj liniji.

Balasno putovanje Uobičajena je praksa da brodovi ostave nešto tekuće faze plina u tankovima nakon iskrcavanja. To se radi da bi se isparavanjem tekuće faze održala struktura tanka na sniženoj temperaturi. Kod velikih LNG brodova može ostati oko 3000 m3. Ovi su brodovi opremljeni sustavom sisaljki za pothlađivanje. Za LPG terete malo je faze plina dostatno za pothlađivanje. Na tim brodovima tankovi se pothlađuju privremenim uključivanjem postrojenja u rad.

215

Izmjena tereta Ako brod krca teret koji nije kompatibilan s prethodnim teretom, onda je prije potrebno inertirati i degazirati tankove, te ih pripremiti za pregled . To je često kada se nakon LPG krcaju neki kemijski plinovi kao VCM, etilen, butadien, itd. Važno je potpuno ukloniti tekuću fazu zaostalog plina iz tankova, postrojenja za ukapljivanje i ostalih dijelova teretnog sustava. Neki brodovi u tu svrhu imaju ugrađene grijače za isparavanje zaostale tekuće faze. Kad je uklonjena sva tekućina, tanker se može početi ispirati inertnim plinom s terminala, broda ili parama idućeg tereta. MJERENJE TERETA I PRORAČUNI MJERENJE I IZRAČUNAVANJE TERETA Radi se nalazeći volumen i gustoću tereta.pri određenoj temperaturi. Količina tereta tekućeg plina izražava se pojmom»weight in air» zato jer se uključuje tekući plin i para u proračun..Relative density ili Specific gravity služi za izračunavanje težine tereta.Pri tome se koriste dvije metode; prva uklučuje upotrebu tablica ASTM/IP Petroleum Measurement Tables kao conversion factor na temperaturi od 15 oC. Faktor ima jedinicu težine po jedinici volumena, dok prava gustoća ima jedinicu mase po jedinici volumena. Druga metoda određivanja težine tereta je iz volumena na 15oC koristeći faktor konverzije za volumen težine zasićenog tereta na temperaturi od 15oC .. Gustoća najćešćih tekućih plinova na točki ključanja (boiling point) varira od 0.5680 kg/litre(etilen) do 0.9714 kg/lit (vinil klorid monomer) Kada se prebacuje ova prava gustoća u gustoću u zraku uvijek se pojavljuje razlika od 0.0011 kg/lit. LNG QUANTIFICATION «Weight in air» nije uključena u izračun LNG tereta i masa je izračunata iz volumena tekućine i gustoće zbog boil-off. MJERENJE NA KOPNU NASUPROT MJERENJU NA BRODU Terminali imaju kopnene tankove većih unakrsnih dimenzija od brodskih tankova, te se transverom gube pare tereta, stoga se prilikom mjerenja javljaju razlike, naročito u transveru manje količine tereta. Prije ukrcaja treba uzesti u obzir gustoću heel-a u svakom tanku da obća gustoća tereta nakon ukrcaja ne bude dosta različita.Uvijek se uzima cargo surveyor kao treća strana. MJERENJE VOLUMENA TANKA TERETA Sa visinom tereta u tanku, ulazi se u kalibraciske tablice, koje se korigiraju za trim i boćni nagib (list,) a sve u svezi trenutne temperature.Ullage se treba korigirati za oscilacije gauge tapes, i float correction(uronuće plovka). Zbog sakupljanja na manjoj temperaturi tank ima manji volumen, te se primjenjuju odvojeni faktori korekcije za volumen tekućine i volumen para. METODE MJERENJA GUSTOĆE Postoje četiri temeljne metode mjerenja gustoće tekućina 1.Izračunavanje iz analize sastava tekućine dobiva se kromatografom uređajem kojim rukuju samo experti. Izračunava se jednom od dvije formule: Francis formulom ili jednadžbom Costald. Prva je jednostavnija ali je

216

primjenjiva na raspon LPG temperature i gubi na točnosti u slučaju LPG mješavina i kemijskih plinova. Druga je kompliciranija ali daje točne rezltate za LNG, kemijskog plina i mješavina. 2.Mjerenjem gustoće raznim sustavima 3.Mjerenje gustoće Densitymetrom 4.Mjerenje gustoće Hidrometrom (najlošija metoda) JEDINICE GUSTOĆE Gustoća LPG tereta obićno se izražava kg/m3, kg/dm3 ekvivalent 1 litre = 1000028 dm3.. SHIP/SHORE CALCULATION PROCEDURES Postupak SI kalkulacije na temperaturi od 15oC

1. Orediti prosječnu temperaturu likvida i pare, te tlaka pare u barg. ili mbarg. 2. Očitati razinu tekućine i izračunaj njen volumen (Vt), uđi u kalibracijske tablice i

napravi ispravke za temperaturu, nagib i trim. 3. Odredi gustoću na trenutnoj temperaturi i uđi u ASTM-IP tabl 53, promjeni u

gustoću tekućine na 15oC (D15 u kg/m3) 4. Koristeći gustoću na 15oC izraženu u kg/litre i prosjećnu temperaturu tekućine,

uđi u ASTM-IP tabl 54 za dobiti odgovarajući volumen faktora korekcije, da promjeniš (Vt) u volumen na 15 oC (V15 u m3)

5. Izračunaj masu tekućine kao Mliq(kg) = V15 x D15 6. Izračunaj volumen pare (Vt) u m3 u tanku tako da oduzmeš volumen tekućine na

kalibracijskoj temperaturi od totalnog volumena tanka na kalibracijskoj temperaturi uz korekciju kontrakcije –skupljanja.

7. Odredi gustoću pare u uvjetima prostora pare(Dvt) računom Ts Pv Mm

Dvt =------ x --------- x -------- kg/m3 Tv Ps I Ts = standardna temperatura 288 K (15oC) Tv= prosječna temperatura pare u K Pv= apsolutni tlak prostora pare u bar Ps=standardni tlak od 1.013 bar Mm=molekularna masa mješavine para kg/kmol -dobijemo s kraja I = idealan molekularni volumen na standardnoj temperaturi 288K i standardnom tlaku 1.013 bara =23.645m3/kmol 8.Izračunaj masu pare (m) kao umnožak volumena pare i gustoće pare m = Vt x Dvt (kg) 9.Dodaj masu tekućine Mliq i masu pare m da bi dobio totalnu masu Mt Mt = Mliq + m (kg) 10.Promjeni totalnu masu u «weight in air» odgovarajućim faktorom konverzije koji se nalazi ulazeći u lijevu stranu kratkih tablica u uvodu ASTM-IP tabl.56 s gustoćom tekućine na 15oC Ova metoda se primjenjuje na obalne i brodske tankove prije transvera tereta. Problem je u točnom zbrajanju protoka različitih para unutar terminala. Stoga terminali koriste pojednostavljen pristup u procjeni kvantiteta pare povezanih s transverom tereta

217

ohlađenog propana ili butana. U ovoj proceduri težiina u zraku promjene tekućine u obalnom tanku se dobiva mjerenjem prije i nakon transvera , a 0.43% težine u zraku tekućine koja se prenosi se oduzima za izračun para koje zamjenjuju tekućinu u slučaju da se tank iskrcava ili da se pare prebaciju ili da se tank puni. Predpostavla se da je para na istoj temperaturi i tlaku prije i nakon transvera i da je razlika u volumenu pare prije i nakon ista kao i razlika u volumenu tekućine. Na temelju toga, masa pare koja se računa vezana je uz masu tekućine koja se prenosi omjerom gustoće pare prema tekućini u uvjetima tanka. Omjer gustoće pare kroz tekućinu na atmosferskoj točki ključanja za čisti propan je oko 0.0040 a za n-butan 0.0046. Stoga para težine u zraku jednako 0.43% tekućine težine u zraku može se uzeti kao opća slika za potpuno ohlađeni propan, butan i njegove mješavine, ovaj prikaz se ne smije koristiti za druge terete . POSTPAK DINAMIČKOG MJERENJA PROTOKA Neki terminali imaju sofisticirane uređaje za mjerenje protoka tekućina i para(in line sampling)kontinuirano se mjeri stupanj protoka , gustoća i temperatura, te na temelju toga izračunava masa tereta. Sustav je pouzdan i točan ali skup. PRIMJER-IZRAČUNAVANJA TERETA Cargo tank loading limits Poglavlje 15 IGC koda poznaje veliki termalni koeficijent ekzpanzije tekućeg plina i daje maksimalno dozvoljeni limit ukrcaja. Maksimalni volumen do kojeg se tank može ispuniti dobiva se formulom qR LL = FL --------- qL LL = granica krcanja izražena u postotku FL= grnica punjenja 98% qR=relativna gustoća tereta na navedenoj temperaturi(reference temperature) qL=relativna gustoća tereta na temperaturi ukrcaja i tlaku ------------------------------------------------------------------------------------------------------- pr.Fully pressurised ship loading propane at 20oC wit relief valves at 16 barg Reference temperature = + 49oC je temperatura koja korispondira između tlaka para tereta i postavljenog pritiska sigurnosnih ventila. Density of liquid at 49oC = 452 kg/m3 Density of liquid at 20oC = 502 kg/m3 452 LL = 98 --------- = 88.2 tank per cent 502 Podaci o mjerenju-tank br.3 lijevo Teret: Propan

218

Gauge reading...................10.020m Trim..................................2.0 m by stern List....................................0.5 to port Mean temp.liquid............ -43oC « « vapour.......... -38oC Vapour space pressure.... 59 mbarg -7- Molecular weight of liquid.....44.097 ....shore Density of liquid at 15oC.........511kg/m3 ... shore Iz brodskih kalibracijskih tablica za tank br.3 lijevo Corection for trim....................-127mm Corection for list.......................+46mm Level gauge correction .............+ 1mm Float immrsion orrection.......... + 0mm Corrected liquid dept (10020-127+46+1+0):1000 =9.940 m Volume of liquid at calibration temperature.........5441.88m3 100% tank volume at calibration temperature..........9893.63m3 Volume of vapour space at calibration temperature........4451.75m3 Factor of tank contracion from calibration temperature to -43oC.......0.99773 « « « « « « to -38oC......0.99791 LIQUID CALCULATION Volume of liquid at calibration temperature..................5441.88m3 Tank termal correction factor (-43oC)......................... x 0.99773 Volume of liquid at -43oC........................................... =5429.52m3 Volume reduction factor from -43oC to 15oC from ASTM-IP table 54..........x 1.145 Volume of liquid at 15oC......................................................................... = 6216.8m3 Denssity of liquid at 15oC (from shore)............................................ x 511 kg/m3 Mass of liquid........................................................................................... = 3176785kg VAPOUR CALCULATION Volume of vapour at tank calibration temperature.............................. 4451.75 m3 Tank termal correction factor (-38oC)............................................. x 0.99791 Volume of vapour at -38Oc............................................................. =4442.45 m3 Density of vapour at -38oC 288 1.059 44.097 Dvt = -------------- x ----------------- x ----------------- = x 2.389 kg/m3 (273 – 38) 1.013 23.645 Mass of vapour......................................................... = 10613 kg

219

TOTAL MASS Mass of liquid......................................................... = 3176785 kg Mass of vapour....................................................... = 10613 kg Total mass............................................................. = 3187398 kg WEIGHT IN AIR Factor for converting mass(weight in vacuo) to weight in air for liquid of 511 kg/m3 density at 15oC from short table of ASTM-IP table 56.......... x 0.99775 Total weight in air.................................................................. = 3180226 kg 9.OPERACIJE S TERETOM Važno je poznavati osobine tereta, moguće opasnosti te slijediti ispravne procedure svaki put i cijelo vrijeme.

Svaki brod i terminal imaju ispravne procedure koje se trebaju uskladiti.

Pretovarne ruke se postavljaju nasuprot odgovarajućim cjevovodima na tankeru. Spajanje cijevi izmedu obale do manifolda gotovo uvijek obavlja osoblje terminala.

Posada broda mora osigurati da se to obavlja ispravno pa tako uvijek mora postojati dobra komunikacija između broda i obale za vrijeme spajanja i za vrijeme transfera tereta.

Uvijek slijedite upute u priručniku za rukovanje.

Proces krcanja i iskrcavanja uvijek se zatvara sistemom za povrat para tako da plin ne može otići u atmosferu.

Treba jasno istaknuti :

- lokalne propise,

- plan terminala,

- upute za obavljanje operacija,

- plan za akciju u slučaju izlijevanja,

- raspored osoblja na terminalu u slučaju izvanrednih prilika,

220

- priručnik o sprječavanju zagađenja,

- dnevnik operacija s teretom,

Prije početka operacije odgovorne osobe brod - terminal trebaju provjeriti :

- vez , - pristup brodu, - dovoljan broj osoblja za siguran rad, - stanje i položaj pretovarnih ruku, - cjevovode, - veza između pumpi na tankeru i terminalu, - nepropusnost cijevi , - rasvjeta , - zatvoreni ventili radi izljeva, - začepljeni palubni otvori, - postavljene posude za prikupljanje, - pripremljen materijal za čišćenje u slučaju izljevanja, - ispravno podešen sigurnosni ventil za tlak teretnih pumpi, - osiguran sistem komunikacije i signalizacije

1. Prijevoz sirove nafte i derivata nafte

Kod ukrcaja operacije se svode na debalastiranje tankova i prijem tereta sa terminala.

Tankovi su prethodno inertirani.

Kod iskrcaja tereta operacije su:

- Iskrcaj tereta - Inertiranje - Balastiranje - Pranje tankova sirovom naftom - Posušivanje

221

Shema operacija iskrcaja tereta, inertiranja, pranja i posušivanja Međunarodni propisi koji se odnose na IGS SOLAS poglavlje II-2, odnose se na mjere sigurnosti za slučaj požara na tankerima.

Primjenjuje se na tankere koji prevoze sirovu naftu i njene derivate s plamištem tereta do 60°C i tlakom para ispod atmosferskog.

Na tankeru preko 20.000 BRT mora se nalaziti IGS, koji odrzava 5% volumena kisika u tankovima s pozitivnim tlakom.

Sustav mora dobavljati plin kapacitetom 25% većim od kapaciteta crpki.

2. Prijevoz kemikalija

Posebni zahtjevi koji se odnose na brodove za prijevoz kemikalija očituju se obzirom na:

- nekompatibilnost - nezdruživost tereta,

- izboru materijala za gradnju i konstrukcijska rješenja,

- odgovarajuće crpke i cjevovodi,

- sustav ventilacije i sigurnost,

222

Karakteristični su po velikom broju tankova jer istovremeno prevoze više različitih kemikalija. Posebnu paznju treba usmjeriti na pranje tankova koji trebaju biti očišćeni brzo i kvalitetno od ostataka prijašnjeg tereta. Čišćenje tanka se izvodi strojevima i mašinama za pranje,

Obavlja se u više faza i to:

- predčišćenje (morskom vodom),

- čišćenje (kemikalije za čišćenje),

- ispiranje slatkom vodom,

- propuhivanje parom,

- iscjeđivanje Kao i kod tankera za ulja prije ukrcaja, tank mora biti propisno inertiran, tako da ga nadolazeći tekući teret istiskuje kroz sigurnosni ventil na palubi. Za vrijeme prijevoza mora postojati predtlak (tlak veći od atmosferskog) inertnog plina. Međutim ako predtlak padne ispod 0,2 bara automatski se aktivira sustav inertiranja tako da se uključuje alarm. Ventilator automatski tlači inertni plin u tank do tlaka od 0,06 bara kada se smatra da je tank zadovoljavajuće inertiran. U tijeku plovidbe stalno se mjeri tlak u tanku. U procesu iskrcavanja opasnost od eksplozije je znatno veća nego kod ukrcaja tereta, što znaći da za to vrijeme uređaj inertnog plina mora raditi punim kapacitetom.

3. Prijevoz ukapljenog plina

Operacije koje se izvode na LNG tankerima su:

- inertiranje spremnika

- tlačenje spremnika plinom - hlađenje cijevovoda i spremnika

- ukrcaj tereta

- razvod plina prema kotlovima ili diesel motorima i turbinama ili izgaranje u atmosferi ili ponovno ukapljivanje

- iskrcaj

- razvod dušika

Ukrcaj

Razlikujemo:

- ukrcaj broda nakon izlaska iz doka tj. pripremu broda za prvi ukrcaj

223

- već ustaljeni, redovni ukrcaj tereta.

Priprema za prvi ukrcaj je specifična i sadrži sljedeće operacije: 1. Sušenje

2. Inertiranje 3. Istiskivanje inertnog plina, gassing-up

4. Pothlađivanje –cooling down

5. Ukrcaj

Prije samog početka krcaja tereta potrebno je ispuniti kontrolne liste, provjeriti i potpisati ukrcajnu listu, ukrcajni dnevnik, ispuniti kontrolnu listu brod/terminal i vrijeme početka ukrcaja.

Od terminala dobivamo potrebne podatke vezane za vrstu, karakteristike i temperaturu tereta, raspoloživost prihvata para tereta i maksimalnu ukrcajnu ratu.

U dogovoru s predstavnikom terminala "Loading master" i časnika za sigurnost

"Safety officer" može početi ukrcaj tereta.

Ukrcaj LNG brodova obavlja se u "zatvorenom" krugu.

To znači da s terminala na brod dolazi LNG, a s broda u tankove terminala dolazi višak para (plina) koji je nastao isparavnjem LNG-a te potiskom plina u tanku LNG-om.

Ukoliko se tlak ne može održati u dogovorenim vrijednostima, koriste se kompresori ili ukoliko ni to nije dovoljno ukrcajna rata se mora smanjiti.

Kod ukrcaja tereta u tankove pod tlakom, potrebno je teret usmjeravati na dno tanka i na vrh tanka, ovisno od tlaku u tanku tereta.

Nakon završetka ukrcaja tereta, cjevovod i ukrcajne linije terminala se propuhuju s plinom ili s dušikom.

Kada se koristi dušik, treba paziti da što manja količina dušika uđe u tank tereta.

Iskrcaj Nakon sigurnoga dolaska i priveza broda slijedi iskrcaj.

Osnovna procedura manipulacije tereta je dvostruka provjera sve opreme prije konekcije s obalom, te je potrebno provjeriti da se slijedi lista provjere(shore check list) i da se ispravno potpisuje.

Važan korak u proceduri konekcije je provjera Emergency Shut Down ventila.

Kad se provjeri konekcija, transfer tereta treba početi polako i oprezno da bi se omogučilo jednoliko opterećenje. Iskrcajnu ratu uvijek odreduje terminal.

Postoje dvije metode iskrcaja na tankerima za prijevoz ukapljenih plinova:

- korištenjem centrifugalnih sisaljki

224

- korištenjem tlaka u tankovima tereta i booster sisaljkom

Iskrcaj LNG-a obavlja se pomoću uronjenih električnih pumpi. Svaki tank ima dvije uronjene pumpe.

Maksimalna rata ovisi o terminalima no uobičajena je od 11.000 m3/h do 12.000 m3/h.

Ukoliko LNG brod ne ide u dok tada se brodski tankovi rijetko stripuju.

Naime kako bi brod imao "goriva" do slijedećeg ukrcaja te kako bi mogao održati tankove hladnima, uvijek se ostavlja određena količina tereta koja se naziva "Heel".

Taj "heel" se koristi kao pogonsko gorivo i kao rashladni medij tijekom balastnog putovanja.

Kada je terminal spreman za prihvat tereta, upućujemo jednu sisaljku i postepeno otvaramo tlačni ventil. Kada se iskrcajna linija dovoljno pothladila, povečavamo iskrcajnu ratu na način da podižemo broj okretaja sisaljke i paralelno otvaramo tlačni ventil.

Nakon što smo provjerili da nema propuštanja na iskrcajnoj liniji (Liquied line). obavještavamo terminal o namjerama za povišenjem iskrcajne rate.

U slučaju da je povratni tlak s terminala velik, koristimo booster sisaljku (LPG).

Ako tlak u tanku na termninalu, za vrijeme iskrcaja počne rasti moramo iskrcajnu ratu smanjiti.

Razlog povećanju tlaka može biti velika iskrcajna rata ili mali kapacitet kompresora na terminalu.

Svjesnost o opasnostima kod izvođenja operacija s teretom na tankerima Važno je poznavati osobine tereta, moguće opasnosti te slijediti ispravne procedure svaki put, cijelo vrijeme. Svaki brod i terminal imaju ispravne procedure koje se trebaju uskladiti. Pretovarne ruke se postavljaju nasuprot odgovarajućim cjevovodima na tankeru. Spajanje cijevi između obale do manifolda gotovo uvijek obavlja osoblje terminala. Posada broda mora osigurati da se to obavlja ispravno pa tako uvijek mora postojati dobra komunikacija između broda i obale za vrijeme spajanja i za vrijeme transfera tereta. Važan korak u proceduri konekcije je provjera Emergency Shot Down sistema. Različiti dijelovi teretne opreme i sistemi transfera-cjevovodi mogu se inertirati ili pročistiti(purged). Osnovni princip je dvostruka provjera sve opreme prije konekcije s obalom, te je potrebno provjeriti da se slijedi lista provjere(shore check list) i da se ispravno potpisuje. Kad se provjeri konekcija, transfer tereta treba početi polako i oprezno da bi se omogućilo jednoliko opterećenje.Uvijek slijedite upute u priručniku za rukovanje . Proces krcanja i iskrcavanja uvijek se zatvara sistemom za povrat para tako da plin ne može otići u atmosferu..Treba istaknuti jasno lokalne propise , plan terminala , upute za obavljanje operacija , plan za akciju u slučaju izlijevanja , raspored osoblja na terminalu u slučaju izvanrednih prilika , priručnik o sprječavanju zagađenja , dnevnik operacija uljima , evidencija svih prekršaja i operacija čišćenja.

225

Prije početka operacije odgovorne osobe brod-terminal trebaju provjeriti : vez , pristup brodu, dovoljan broj osoblja za siguran rad , povoljno stanje i položaj pretovarnih ruku , cjevovoda , podupirača i oslonaca ,dostupnost i veza između pumpi na tankeru i terminalu , nepropusnost cijevi , obložene spojnice , rasvjeta , zatvoreni ventili radi izljeva , začepljeni palubni otvori (manikele) , postavljene posude za prikupljanje , pripremljen materijal za čišćenje (piljevina i ostalo) , ispravno podešen sigurnosni ventil za tlak teretnih pumpi , osiguran sistem komunikacije i signalizacije. Upoznaj svoj brod i opremu, slijedi uputstva i pitaj starijeg časnika. Budi siguran što trebaš učiniti u slučaju opasnosti jer si odgovoran za sebe, svoje kolege i brod. 10.Litereratura

1. Komadina :TANKERI, Pomorski fakultet Rijeka, Rijeka 1994 2. Komadina P.; Kos S i dr. PRIJEVOZ KEMIJSKIM TANKERIMA, Pomorski

fakultet Rijeka, Rijeka 1997 3. Komadina P.: Lovrović M idr.BRODOVI ZA PRIJEVOZ

KEMIKALIJA,Fakultet za pomorstvo i saobraćaj Rijeka, Rijeka 1990 4. Martinović D, Stanković P.: PRANJE TANKOVA SIROVOM NAFTOM,

Pomorski fakultet Rijeka, Rijeka 1996 5. Stanković P.:SIGURNOST NA TANKERIMA, Pomorski fakultet Rijeka,

Rijeka 1994 6. Martinović D, Stanković. :SUSTAV INERTNOG PLINA, Pomorski fakultet

Rijeka, Rijeka 1995 7. Matković M. :PROTUPOŽARNA ZAŠTITA NA BRODOVIMA, Visoka

pomorska škola Rijeka, Rijeka 2000 8. Stanković P.: PROPISI KOJI SE ODNOSE NA SIGURNOST PLOVIDBE

TANKERA I SPREČAVANJE ONEČIŠĆENJA, Visoka pomorska škola Rijeka, Rijeka 1999

9. Komadina P.Lovrović M. :PRIJEVOZ UKAPLJENIH PLINOVA MOREM, Pomorski fakultet Rijeka, Rijeka 1992

10. Baptist C:TANKER HANDBOOK FOR DECK OFFICERS, Brown, Son and Ferguston Ltd, Glasgow 2000

11. Maritime centre Warsash: LIQUEFIED GAS TANKER SAFETY COURSE 12. International Chamber of Shipping: TANKER SAFETY GUIDE 13. McGuire and White: LIQUEFIED GAS HANDLING PRINCIPLES ON

SHIPS AND TERMINALS 14. Kunichkin V: CHEMICAL TANKER NOTES, Seamanship International Ltd 15. ICS,OCIMF,IAPH: „ITERNATIONAL SAFETY GUIDE FOR OIL TANKERS

AND TERMINALS-ISGOTT“ 16. GAS TANKERS ADVANCED COURSE

Documents

TANKERI ZA PRIJEVOZ ULJA, KEMIKALIJA I UKAPLJENOG PLINA.pdf