Tanko Crevo

8/18/2019 Tanko Crevo

1/10

Doc. Dr Ivan Jovanović

08./09.12.2008.g.

Intestinum tenue

Tanko crevo predstavlja deo

alimentarnog

kanala

koji se pruža između želuca i debelog creva.

Delovi: Dvanaestopalačno crevo

(duodenum) –nepokretni, retroperitonealni deo

Tašto crevo (jejunum) Usukano crevo (ileum)

Dvanaestopalačno crevo (duodenum) Početak – nastavlja se na

pylorus želuca Završerak – flexura

duodenojejunalis odakle se nastavlja jejunumom

Spoljni izgled i podela: Dužina – 27 – 30 cm Kalibar:

Početni deo – 5 cm Završni deo – 3 cm

Oblik – ima oblik kvadrata čiji su uglovi zaobljeni i nedostaje mu gornji levi ugao, oblik slova U ili V otvorenog ulevo, oblik

nepotpunog kruga.

Podela: Pars superior (ampulla s. bulbus duodeni) (3 – 5 cm) – pruža se

od pylorus‐a do flexura duodeni superior Flexura duodeni superior – krivina između pars superior i pars

descendens duodenuma na desnom boku T12 ili L1 pršljena Pars descendens (8 cm) – pruža se od flexura duodeni superior

do flexura duodeni inferior duž desnog boka kičmenog stuba od L1 – L3 pršljena

Flexura duodeni inferior – krivina između pars descendens i pars horizontalis na desnom boku L3 pršljena

Pars horizontalis – dug oko 8 cm pruža se od flexura duodeni inferior do pars ascendens, od desnog do levog boka L3 pršljena, a dole do međupršljenskog koluta između L3 i L4 pršljena.

Pars ascendens – pruža se između pars horizontalis i flexura duodenojejunalis, od levog boka L3 do levog boka L2 pršljena.

Flexura duodenojejunalis – povezuje duodenum sa jejunumom i ima oblik ugla otvorenog naniže, loklaizovanog na levom bioku L2 pršljena i fiksiranom za crus sinistrum diaphragmatis uz pomoću m. suspensorius duodeni

Odnosi: Holotopski odnosi:

Pars superior i pars descendens (gornja polovina) – situs abdominis superior

Pars descendens (donja polovina), pars horizontalis i pars ascendens – situs abdominis inferior

U odnosu na prednje – bočni zid –ceo duodenum lokalizovan u

regio umbilicalis Skeletotopski odnosi (u nivou od L1

do L3 pršljena): Pars superior – desni bok L1

pršljena Pars descendens – duž desnog

boka kičmenog stuba od L1 – L3 pršljena

Pars horizontalis – prelazi od desnog do levog boka L3 pršljena

Pars ascendens – od levog boka L3 do levog boka L2 bršljena

Flexura duodenojejunalis – levi bok L2 pršljena


2/10

Sintopski odnosi: Pars superior –

hepatični deo odnosi se: Napred:

S leva udesno: lobus quadratus‐om, vesica fellea, lobus dexter

Pozadi: Gore: lig.

hepatoduodenale

Dole: ductus choledochus i v. portae

Dole: pancreas

Gore: gradi donju ivicu foramen epiploicum Winslow

Pars descendens –predbubrežni deo: Pozadi: unutrašnja

ivica desnog bubrega i njegova sudovno –živ čana peteljka

Napred: u srednjem delu radix mesocoli transversi; iznad njega sa fundus vesicae felleae; ispod njega flexura coli dextra

Unutra: pancreas

Spolja: colon ascendens

Pars horizontalis –pretkičmeni deo: Pozadi: kičmeni stub (L3

pršljen) od koga ga desno odvaja v. cava inferior, a levo aorta abdominalis

Napred: vijuge jejunum‐a, radix mesenterii, a. et v. mesenterica superior

Gore: processus uncinatus – Winslowi

Ovaj deo duodenuma se nalazi između aorte abdominalis i a. mesenterica superior –arterijska ili aortično –

mezenterična klješta

Pars ascendens: Napred – tanko crevo i

colon transversum Desno: aorta Levo: recessus

duodenojejunalis ograničen sa plica duodenalis superior et inferior

Peritoneum Pars superior – intraperitonealan

pokretni deo Pars descendens, pars horizontlis i pars

ascendens nepokretni sekundarno retroperitonealni

Parijetalni peritoneum poreklom od gornjeg i donjeg lista radix mesocoli transversi ga prekriva spreda i prič vršćuje zajedno sa glavom pankreasa, ductus choledochus‐om i sa

m.

suspensorius

duodeni

za

zadnji

trbušni zid Špagovi:

Recessus duodenalis superior – ispod plica duodenalis superior (izaziva je stablo v. mesenterica inferior)

Recessus duodenalis inferior – ispod plica duodenalis inferior (izaziva je plica duodenalis inferior)

Recessus retroduodenalis – iza horizontalnog i ascendentnog dela duodenuma

Recessus paraduodenalis – ispod plica paraduodenalis (izazivaju je v. mesenterica inferior i ascendentna grana a. colica sinistra)

Građa Idući od površine u dubinu u

građi duodenuma učestvuju: Tunica serosa Tela subserosa Tunica muscularis:

Stratum longitudinale M. suspensorius duodeni – Treitz‐ov

mišić koji povezuje duodenum sa crus sinistrum diaphragmatis

Stratum circulare Tela submucosa:

Gll. duodenales – Brunner‐ove žlezde

Tunica mucosa Lamina epithelialis – jednoslojan

cilindrični epitel Lamina propria:

Folliculi lymphatici solitarii Gll. intestinales – Lieberkuhn‐ove

crevne žlezde Izvodni kanali Brunner‐ovih žlezda

Lamina muscularis mucosae


3/10

Plicae circulares –Kerking‐ovi kružni nabori

Villi intestinales – crevne resice

Plica longitudinalis duodeni – 5 – 10 mm dug

nabor,

10

cm

udaljen

od

pilorusa, na prelazu zadnjeg i unutrašnjeg zida koji izaziva ampulla hepatopancreatica Papilla duodeni major –

na donjem kraju nabora; preko nje se otvaraju ductus pancreaticus major i ductus choledochus

Papilla duodeni minor –na gornjem kraju; preko nje se u descendentni deo duodenuma otvara ductus pancreaticus accessorius

Krvni sudovi: Arterije:

A. gastroduodenalis: A. pancreaticoduodenalis

superior anterior (22) A. pancreaticoduodenalis

superior posterior (15) Aa. retroduodenales

A. mesenterica superior: A. pancreaticoduodenalis

inferior (220.2a i 2b)

Vene – pritoke v. portae: V. gastroduodenalis V. mesenterica superior

Limfatici: Nodi lymphatici

pancreaticoduodenales (27) Nodi lymphatici retropylorici

(21) Nodi lymphatici pancreatici

(23, 24, 25) Nodi lymphatici mesenterici

Živci: Plexus coeliacus:

Plexus hepaticus – gornja polovina duodenuma

Plexus mesentericus superior – donja polovina duodenuma

Plexus entericus u zidu duodenuma: Plexus subserosus –

parasimapatički

Plexus myentericus – Auerbachi – simpatički

Plexus submucosus –Meissneri – simpatički

Intestinum tenue mesenteriale – jejunoileum

Jejunum: Dužina ‐ 2.5 m

Kalibar – 3 cm – širi nego kod ileuma

Debljina zida veća nego kod ileuma

Plicae circulares gušće i šire u odnosu na ileum

Villi intestinales – gušći

Folliculi lymphatici solitarii Crevne vijuge horizontalno

položene u levoj polovini

podmezokoličnog sprata ispred colon descendensa

Ileum: Dužina – 4 m

Kalibar – oko 2 cm

Debljina zida je manja u odnosu na jejunum

Plicae circulares ređe i uže i u zadnjih 50 cm nestaju

Villi intestinales – ređi

Folliculi lymphatici aggregati

Diverticulum ilei verum – Meckeli – ako postoji onda je lokalizovan na ileumu

Slobodno pokretni deo tankog creva. Podela – jasna granica se ne

uočava na spolajšnjoj površini između njegovih delova:

Dimenzije: Dužina 6.5 m Kalibar – 3 cm u početnom, a

2 cm u završnom delu Spoljni izgled:

Jejunum: Prvih 6 – 7 crevnih vijuga

postavljenih horizontalno u levoj polovini podmezokoličnog sprata ispred colon descendens‐a i levog m. psoas major‐a

Ileum: Poslednjih 5 – 6 vijuga

postavljenih vertikalno između levog m. psoas major‐a i colon ascendens‐a

Diverticulum ilei verum –Meckeli: Prisutan u oko 2% slučajeva, na

oko 80 – 90 cm udaljenosti od ušća ileuma u cekum, dužine 2 –10 cm

Jejunum i Ileum imaju kada su prazni izgled pantljike kojoj se opisuju: Dve ivice:

Slobodna – Margo liber

Pripojna – Margo mesenterialis – za pripoj peritonealne peteljke –mesenterium‐a

Dve strane: Jejunum – gornja i donja

Ileum – desna i leva


4/10

Odnosi: Holotopski:

Situs abdominis inferior Cavitas pelvis peritoneale

Skeletotopski:

Poč

etak

– Levi

bok

L2

pršljena Završetak – Fossa iliaca dextra Sintopski:

Spreda – Omentum majus i prednje – bočni trbušni zid

Pozadi – Peritoneum parietale i organi retroperitonealnog prostora (duodenum, caput pancreatis, ureter, aorta, v. cava inferior)

Gore – Colon et mesocolon transversum

Dole – vesica urinaria, rectum, a kod žena i uterus, tuba uterina i ovarium

Levo – Colon descendens i prednje – bočni trbušni zid

Desno – caecum i colon ascendens

Peritoneum –intraperitonealni organ: Peritonealna peteljka –

mesenterium:

Oblika lepeze

koja

se

pruža

u podperitonealnom spratu odozgo i levo, naniže i udesno

Na početku i kraju visina mu je 0 cm, a u sredini 10 –15 cm

Opisuju joj se dve strane i dve ivice

Strane su desna i leva Ivice su prednja ili crevna i

pripojna ili koren Crevna ivica je dugačka

koliko i tanko crevo i naborana

Radix mesenterii – dugačak je oko 15 cm, širok oko 1 – 2 cm i pruža se od levog boka L2 pršljena do fossa iliaca dextra, pri čemu na svom putu ukršta idući odozgo naniže sledeće strukture: Processus uncinatus –

Winslowi Pars horizontalis duodeni V. cava inferior Spoljna ivica a. iliacae

communis dextra et a. iliaca externa dextra

Art. sacroiliaca dextra Fossa iliaca dextra

Građa zida: Tunica serosa Tela subserosa Tunica muscularis:

Stratum longitudinale Stratum circulare

Tela submucosa Tunica mucosa:

Lamina epithelialis – jednoredni cilindrični epitel

Lamina propria: Folliculi lymphatici solitarii

‐ jejunum Folliculi lymphatici

aggregati – ileum Gll. intestinales –

Lieberkuhn Lamina muscularis

mucosae

Plicae circulares – Kerkingovi nabori – gustina i širina im opada od jejunuma ka ileumu

Villi intestinales – gustina i veličina im opada od jejunuma ka ileumu

Građ

eni

su

od

epitela

i

izvrata lamina propria u kome se nalaze arterija, arteriola, kapilari, vene pratilje, vas lymphaticum centrale i myocytus villi (Brikeov mišić)

Folliculi lymphatici solitarii – jejunum

Folliculi lymphatici aggregati (Payer‐ove ploče) – dužslobodne ivice ileuma


Aa. jejunales et ilei (12 – 16 levih bočnih grana a. mesenterica superior) Prvih 6 ‐7 vaskularizuju jejunum Poslednjih 6 – 9 vaskularizuju ileum Dele se na po dve grane koje se

anastomoziraju u mezenterijumu i

daju arterijsku arkadu I reda Od ove arkade polaze grane koje se

opet dele i anastomoziraju u arterijsku arkadu II reda.

U srednjem delu mezenterijuma postoje i do IV arterijske arkade, a na krajevima po jedna arterijska arkada

Arkada koja se nalazi uz mezenterijalnu ivicu tankog creva označava se kao paraintestinalna arterijska arkada od koje polaze arteriolae recte koje daju dve grane koje vaskularizuju po jedan zid tankog creva i to po 0.5 cm sa svake svoje strane; ove grane su terminalne


5/10

Vene: Vv. jejunales et vv. ilei –

pritoke v. mesenterice superior koja pripada slivu v. portae

Limfatici: Dreniraju se u nodi

lymphatici mesenterici koji se nalaze u mezenterijumu Živci:

Plexus coeliacus – preko plexus mesentericus superior‐a U zidu creva daje plexus

entericus: Plexus subserosus –

parasimpatički splet u podseroznom sloju

Plexus myentericus – Ayerbachi ‐ simpatički splet između stratum longitudinale i stratum circulare

Plexus submucosus – Meissneri – simpatički splet u podsluzokoži

A. mesenterica superior Početak – pozadi pankreasa u nivou L1

pršljena, 1 cm ispod početka truncus coeliacus‐a

Put i odnosi: Pozadi pankreasa – retropankreatični

deo Prolazi kroz incisura pancreatis i pruža

se prednjom stranom processus uncinatus Winslowi – prepankreatični deo

Prednjom stranom pars horizontalis duodeni – preduodenalni

Ulazi u mesenterium – suduodenalni ili intramezenterijalni deo

Njen prepankreatični i preduodenalni deo sa aorta abdominalis pozadi ograničava aortično – mezenterična arterijska klešta između kojih se nalaze processus uncinatus – Winslowi, pars horizontalis duodeni i v. renalis sinistra

Završetak: Na 80 – 90 cm iznad ostium ileale gde se

deli na dve završne grane: Nishodna ili desna koja se anastomozira sa

r. iliacus aa. ileocolicae Ushodna ili leva završna grana koja

predstavlja zadnju ilealnu arteriju

Bočne grane:

Desne: A. pancreaticoduodenalis

inferior, a. colica media, a. colica dextra, a ileocolica

Leve: Aa. Jejunales (3), aa. ilei

(4)

A. pancreaticoduodenalis inferior (2) Rađa se u visini incisura pancreatis i

deli se na dve grane, desnu i levu; desna se anastomozira sa a. pancreaticoduodenalis superior anterior i a. pancreaticoduodenalis superior posterior; leva se pruža duždonje ivice tela pankreasa i anastomozira se sa rr. pancreatici aa. splenicae (a. pancreatica inferior)

A. colica media (11): Pruža se pozadi peritoneuma ka

flexura coli dextra gde se deli na dve završne grane: Desna ili nishodna grana se anastomozira

sa ushodnom granom a. colica dextra Leva ili ushodna grana se anastomozira u

mesocolon transversum‐u sa ushodnom granom a. colica sinistra i daje Riolan‐ ovu arterijsku arkadu

A. colica dextra (10) Nestalna bočna grana koja se ispod

peritoneuma pruža ka colon ascendens i deli se na dve završne grane Ushodnu koja se anastomozira sa

nishodnom granom a. colica media Nishodnu koja se anastomozira sa r. colicus

aa. ileocolicae

A. ileocolica (5): Pruža se naniže i udesno

ka ostium ileale gde daje dve završne grane: Ushodnu ili r. colicus koja

se anastomozira sa a. colica dextra

Nishodnu ili r. iliacus koja se nastomozira sa ushodnom ili desnom

završnom granom a. mesenterica superior Bočne grane:

Za slepo crevo: A. caecalis anterior (7) A. caecalis posterior (8) od

koje se odvaja a. appendicis vermiformis ili a. appendicularis (9) koja se pruža pozadi završnog dela ileuma i kroz mesenteriolum appendicis

vermiformis dospeva do crvuljka

Intestinum crassum Delovi:

Caecum

Colon: Colon ascendens

Flexura coli dextra s.

hepatica Colon transversum

Flexura coli sinistra s. lienalis

Colon descendens

Colon sigmoideum

Rectum

Canalis analis


6/10

Položaj: Situs abdominis inferior Pelvis

Caecum – fossa iliaca dextra Colon ascendens – regio lateralis

dextra Colon transversum – regio umbilicalis Colon descendens – regio lateralis

sinistra i fossa iliaca sinistra Colon sigmoideum, rectum et canalis

analis – pelvis

Pravac: Oblik znaka pitanja Okružuje vijuge tankog creva

desno, odozgo i dole, dok levo vijuge tankog creva idu ispred colon descendensa i odnose se sa prednje – bočnim trbušnim zidom

Dimenzije: Dužina – 1.5 – 2 m Kalibar – najveći caecum‐a gde

iznosi 8 – 9 cm i opada ka završnom delu na 3 – 4 cm u nivou descendentnog kolona

Spoljni izgled: Taeniae coli – trake širine 1 cm i debljine 2‐3 mm izazvane neravnomernim rasporedom stratum

longitudinale u građi zida debelog creva Postoje tri teniae koje polaze i sustiču se u nivou ostium appendicis vermiformis:

Taenia libera – napred na caecu‐u i colon ascendens‐u, dole na colon transversum‐u Taeinia omentalis – pozadi i spolja na caecum‐u i colon ascendens‐u, napred na colon

transversum‐u Taenia mesocolica – pozadi i unutra na caecum‐u i colon ascendens‐u, pozadi na colon

transversum‐u Colon descendens i colon sigmoideum poseduju jednu taeniu na prednjoj i zadnjoj strani Rectum ne poseduje taeniae

Haustrae coli – klobučaste izbočine na zidu debelog creva u nuvou intertenijalnih polja; u unutrašnjosti debelog creva odgovaraju im udubljenja na zidu tzv. ćelije debelog creva

Sulci transversi – žlebovi između haustra coli, koji u unutrašnjosti debelog creva između ćelija debelog creva izazivaju plicae semilunares coli

Appendices omentales s. epipoloicae – izvrati peritoneuma koji su ispunjeni masnim tkivom i u kojima se nalazi po jedan krvni sud

Peritoneum: Caecum – intraperitonealan Colon ascendens –

sekundarno retroperitonealan

Colon transversum –intrapeirtonealan

Colon descendens –sekundarno retroperitonealan

Colon sigmoideum –intraperitonealan

Rectum – podperitonealni sprat karlične duplje, napred i bočno prekriven peritoneumom

Canalis analis u debljini

međice, tj perineum‐a

Građa Tunica serosa – peritoneum Tela subserosa – slabo razvijeno

podperitonealno tkivo Tunica muscularis:

Stratum longitudinale – grupisan u snopove koji sa peritoneumom uzrokuju na površini prisustvo taenia

Stratum circulare Uzrokuje prisustvo plica semilunares

u caecum‐u i colon‐u U nivou canalis analis‐a daje m.

sphincter ani internus

Tela submucosa – podskuzokoža Tunica mucosa – slzokoža:

Plicae circulares – nisu prisutne Villi intestinales – nisu prisutni Prisutne gll. intestinales –

Lieberkuhn‐ove žlezde i folliculi lymphatici solitarii, sem u nivou appendix vermiformis‐a gde limfno tkivo gradi kontinuirani omotač oko njegovog lumena (folliculi lymphatici aggregati apendicis vermiformis)

rvn su ov :

Arterije: A. mesenterica superior:

Desna polovina: A. ileocolica A. colica dextra A. colica media

A. mesenterica inferior: Leva polovina:

A. colica sinistra

Aa.

sigmoideae A. rectalis superior

A. iliaca interna: A. rectalis media A. rectalis inferior

Anastomoziraju se duž unutrašnje ivice odgovarajućeg dela kolona, dajući parakolične arterijske arkade od kojih polaze ramuli intestinales, duge 3 – 6 cm i koje se dele na prednju i zadnju granu; udaljenost između susednih ramuli intestinales 2 – 3 cm

Sve parakolične arterijske arkade se označavaju zajedno kao a. marginalis coli


7/10

Vene: Pritoke v. portae V. iliaca interna – vene iz

srednjeg i donjeg dela rectum‐a

Limfatici se dreniraju u: Nodi lymphatici

mesocolici: Nodi lymphatici ileocolici

(4) Nodi lymphatici colici

dextri (10) Nodi lymphatici colici

medii (10) Nodi lymphatici colici

sinistri (10) Nodi lymphatici

mesenterici inferiores (11)

Živci: Vegetativna vlakna dolaze iz plexus coeliacus‐a preko plexus

mesentericus superior et plexus mesentericus inferior‐a Vegetativna vlakna za srednji i donji deo rektuma dolaze iz

plexus pelvicus‐a preko plexus rectalis medii et inferior Parasimpatička vlakna dolaze:

N. vagus – do flexura coli sinistra s. lienalis Nn. splanchnici pelvici s. nn. erigentes – distalno od

flexura coli sinistra U zidu debelog creva plexus entericus:

Plexus subserosus – parasimpatički splet u podperitonealnom sloju

Plexus myentericus – Auerbachi – pretežno simpatički spet između uzdužnog i kružnog podsloja u mišićnom sloju

Plexus submucosus – Meissneri – pretežno simpatički splet u podsluzokoži

Caecum Početni prošireni deo

debelog creva koji se pruža od svog donjeg slepo zatvorenog kraja iz fossa iliaca dextra do gore horizontale koja prolazi kroz ušće ileuma u cekum.

Položaj: Fossa iliaca dextra

(normalan položaj) Ispod jetre (visoki položaj) U karlici (niski položaj)

Dimenzije: Dužina 6 – 7 cm Širina 8 – 9 cm

Spoljni izgled: Slepo zatvorena kesica čije je

dno okrenuto naniže i unutra Na unutrašnjem zidu uočavaju

se dva otvora: Gornji:

Ostium ileale na uzvišenju papilla ilealis

Protok sadržaja kroz ostium ileale reguliše vlava ileocaecalis – Bauchini koja se sastoji iz dve usne: gornje – labrum ileocolicum s. superius i donje –labrum ileocaecale s. inferius koje su napred i pozadi povezane sa po jednom uzicom frenulum ostii ilealis

Projektuje se u nivou Mac Burney ‐ove tačke

Donji: Ostium appendicis vermiformis

koji se nalazi 2 – 3 cm ispod ostium ileale

Ponekad se na njemu uočava valvula appendicis vermiformis

Odnosi: Napred – vijuge tankog creva Pozadi – fossa iliaca dextra Spolja – crista iliaca i lig.

inguinale Unutra – linea terminalis et m.

psoas major Peritoneum

Caecum predstavlja intraperitonealni deo debelog

creva Peritoneum se prebacuje sa

zadnjeg i spoljašnjeg zida na prelazu u colon ascendens, na zadnji trbušni zid kada nastaje recessus retrocaecalis

Iznad i ispod ušća ileuma u caecum peritoneum se sa ileum‐a prebacuje na caecum i formiraju se plica ileocaecalis superior koja sa korenom mesenterium‐a ograničava recessus ileocaecalis superior i plica ileocaecalis inferior koja sa mesenteriolum‐om ograničava recessus ileocaecalis inferior


A. ileocolica A. caecalis anterior (preko

plica ileocaecalis superior)

A. caecalis posterior (preko plica ileocaecalis inferior)

Vene – pritoke v. portae Limfatici se dreniraju u:

Nodi lymphatici praecaecales

Nodi lymphatici retrocaecales

Prethodne dve grupe žlezda se dreniraju u nodi lymphatici ileocolici i dalje u nodi lymphatici mesenterici


8/10

Appendix vermiformis Crvoliki nastavak caecum‐a koji

polazi sa mesta gde se sustiču sve tri taeniae 2 – 3 cm ispod ostium ileale na zadnjem delu

levog zida

caecum

‐a. Dimenzije:

Kalibar ½ do ¾ cm Dužina 2 – 25 cm

Položaj – fossa iliaca dextra Kaudalni položaj – upravljen

nadole prema karlici Precekalni ili ventrokranijalni

položaj – ispred cekuma upravljen donjim krajem naviše

Retrocekalni ili dorzokranijalni –iza cekuma sa donjim krajem upravljenim naviše

Lateralni položaj Medijalni položaj – najčešći Lanz‐ova topografska tačka –

projekcija ostium appendicis vermiformis

Peritoneum Intraperitonealni deo debelog

creva Mesenteriolum appendicis

vermiformis – peritonealna

peteljka

trouglastog

oblika

sa

vrhom okrenutim ka vrhu apendiksa, bazom okrenutom naviše i naleže na dorzalnu ivicu završnog dela ileuma, pripojnom ivicom na apendiksu i slobodnom ivicom kroz koju prolazi a. appendicularis

Građa: Tunica mucosa sadrži folliculi

lymphatici aggregati appendicis vermiformis zbog čega se označava kao tonsilla intestinalis s. tonsilla appendicis vermiformis

Krvni sudovi: Arterija:

A. appendicularis – grana a. ileocolica (polazi zajedno sa a. caecalis posterior od truncus caecoappendicularis‐a, ide pozadi završnog dela ileuma i kroz slobodnu ivicu mesenteriolum‐a do appendix vermiformis‐a

Vene – prate arterije i pritoke su v. portae

Limfatici se dreniraju u: Nodi lymphatici

appendiculares

Nodi lymphatici

ileocolici

Colon ascendens Pruža se od ušća ileuma u cekum

do flexura coli dextra s. hepatica Dužina mu iznosi 10 cm, a kalibar 6

– 7 cm Lokalizovan je u infrakoličnom

spratu trbušne duplje u regio lateralis dextra

Sintopski odnosi: Napred – prednji trbušni zid, i u

gornjem delu lobus dexter hepatis i fundus vesicae felleae

Desno – bočni trbušni zid Levo – vijuge tankog creva i pozadi

pars descendens duodeni i niže njega desni m. psoas major

Pozadi – strukture zadnjeg trbušnog zida idući odozgo naniže: donji po desnog bubrega, m. quadratus lumborum i m. iliacus, od kojih je odvojen Toldt‐ovom peritonealnom fascijom

Peritoneum – sekundarno retroperitonealni organ U srednjem delu prisutan

desni parakolični žleb – sulci paracolici


Desna parakolična arterijska arkada koju čine r. colicus a. ileocolicae, a. colica dextra i r. descendens a. colicae mediae.

Vene su pratilje arterija i pritoke v. portae

Limfatici se dreniraju u: Nodi lymphatici colici dextri

i nodi lymphatici mesenterici

Flexura coli dextra s. hepatica Lokalizovana između

colon ascendensa i colon transversum‐a u regio hypochondriaca dextra

Colon transversum Pruža se od flexura coli

dextra do flexura coli sinistra

Dužina mu se kreće u proseku 50 cm (45 – 90 cm)

Kalibar mu iznosi 5 cm Položaj i pravac – krajevi

mu se nalaze u regio hypochondriaca dextra et sinistra, a srednji deo se nalazi u regio umbilicalis


9/10

Spoljni izgled: Poseduje drugačiji raspored

taenia: taenia omentalis se nalazi napred, taenia mesocolica pozadi, i taenia

libera dole Peritoneum –

intraperitonealni organ, sa peritonealnom peteljkom mesocolon transversum Colon transversum i

mesocolon transversum dele peritonealnu duplju na situs abdominis superior et inferior

Gornja strana mesocolon transversum‐a gradi donji zid bursae omentalis, dok njegova donja strana naleže na vijuge tankog creva

Radix mesocoli transversi –koren mesocolon transversum‐a koji predstavlja liniju duž koje se on pripaja za zadnji trbušni zid. Počev s desna ulevo ukršta sledeće strukture: Donji pol desnog bubrega Prednja strana

descendentnog duodenuma Incisura pancreatis Donja ivica tela i repa

pankreasa Prednja strana levog bubrega,

na sredini čije spoljašnje ivice završava

Za sredinu njegove prednje strane se pripaja lig. gastrocolicum, na koji se naniže nastavlja omentum majus


Riolan‐ova arterijska arkada: r. sinister a. colicae mediae i r. dexter a. colicae sinistrae i ponekad a. coli transversi

Vene pritoke v. portae Limfatici se dreniraju u

regionalne limfne žlezde

Flexura coli sinistra s. lienalis Nalazi se između colon

transversum‐a i colon descendens‐a u regio hypochondriaca sinistra

Najnepokretniji deo colon‐a koji je za dijafragmu prič vršćen peritonealnim naborom, lig. phrenicocolicum na koji

naleže donji pol slezine

Colon descendens Pruža se od flexura coli

sinistra do fossa iliaca sinistra gde se nastavlja u colon sigmoideum

Dužina 20 – 25 cm

Kalibar 3 – 5 cm

Poseduje dve taeniae, prednju i zadnju

Pruža se kroz infrakolični sprat u regio lateralis sinistra

Odnosi: Napred i levo vijuge

jejunuma Unutra – spoljašnja ivica

levog bubrega gore i spoljašnja ivica levog m. psoas major‐a

Pozadi – zadnji trbušni zid za koji je prič vršćen Toldt‐

ovom peritonealnom fascijom Na koži zadnjeg trbušnog

zida on se projektuje u nivou sulcus lumbalis lateralis‐a koji izaziva spoljašnja ivica m. erector spinae

Peritoneum – sekundarno retroperitonealni organ U srednjem delu može biti

prisutan sulcus paracolicus sinister


Leva parakolična arterijska arkada – r. descendens a. colicae sinistrae i r. ascendens a. sigmoideae superioris

Vene pritoke v. portae

Limfatici se dreniraju u regionalne limfne č vorove


10/10

Colon sigmoideum Pruža se između colon descendensa i

rectum‐a od fossa iliaca sinistra do prednje strane S3 pršljena

Sastoji se iz dva dela, početnog ili ilijačnog dela (colon iliacum) i donjeg ili pelvičnog dela (colon pelvicum)

Ima oblik latiničnog slova S i sastoji se iz gornjeg ili dovodnog, i donjeg ili odvodnog kraka

Dugačak prosečno 45 cm Gornji krak se pruža od leve ka desnoj

ivici apertura pelvis minoris superior Donji krak se pruža koso naniže i ulevo

ka S3 pršljenu Gornji krak je smeštan u fossa iliaca

sinistra, sekundarno retroperitonealan i nepokretan

Donji ili pelvični krak je intraperitonealan i pokretan sa peritonealnom peteljkom mesocolon sigmoideum; nalazi se u karlici između vesicae urinariae i rektuma kod muškog pola , a kod ženskog pola između uterus‐a i rectum‐a

Peritoneum: Intraperitonealni deo

colon‐a sa peritonealnom peteljkom mesocolon sigmoideum

Mesocolon sigmoideum: Ima oblik lepeze čija visina u

srednjem delu iznosi 10 – 15 cm

Gornji horizontalni krak odgovara dovodnom delu colon sigmoideum‐a i postavljen je u frontalnoj ravni

Donji vertikalni krak odgovara odvodnom delu colon sigmoideum‐a i postavljen je u sagitalnoj ravni

Pripoj mesocolon sigmoideum‐a predstavlja njegov koren radix mesocoli sigmoidei koji poseduje gornji horizontalni i donji vertikalni krak koji se pružaju duž sledećih struktura: Horizontalni krak: unurašnja

ivica levog m. psoas major‐a, spoljašnja ivica a. iliacae externae sinistre, spoljašnja ivica a. iliacae communis sinistrae do levog uretera

Vertikalni krak: ukršta a et v. iliaca communis sinistra iznad njihove rač ve i pruža se

vertikalno naniže ka prednjoj strani S3 pršljena

Kroz horizontalni krak prolazi a. sigmoidea superior

Na temenu horizontalnog i vertikalnog kraka nalazi se

otvor recessus intersigmoideus‐a


A. mesenterica inferior: A. sigmoidea superior –

prolazi kroz horizontalni krak mesocolon sigmoideum‐a

A. sigmoidea media – pruža se kroz prednji zid recessus intersigmoideus‐a

A.sigmoidea inferior Sve tri sigmoidne arterije se

anastomoziraju i daju parasigmoidnu arterijsku arkadu

A. sigmoidea ima se anastomozira sa završnim delom a. mesenterica inferior dajući Sudeck‐ovu anastomozu

Vene pritoke v. portae Limfatici se dreniraju u

regionalne limfne žlezde

A. mesenterica inferior Početak:

U nivou L3 kičmenog pršljena, pozadi pars horizontalis duodeni, 4 – 5 cm iznad završne rač ve aorte

Pravi luk konveksan ulevo sa temenom na a. iliaca communis sinistra, pri čemu ide prvo preko levog m. psoas major‐a, zatim

ukršta

a.

iliaca

communis

sinistra,

nastavlja kroz mesocolon sigmoideum naniže do S3 pršljena gde daje završnu granu a. rectalis superior

Završetak: A. rectalis superior se rač va na

desnu i levu granu u zidu rektuma koje se anastomoziraju sa granama a. rectalis media (a. iliaca interna) i a. rectalis inferior (a. pudenda interna)

Bočne grane: A. colica sinistra (13):

Polazi 3 ‐4 cm ispod početka a. mesenterica inferior i duodenuma, pruža se ispod peritoneuma ulevo ukrštajući v. mesentericu inferior, nakon čega se pruža naviše prateće levu stranu donje mezenterične vene ka levom količnom uglu gde daje dve završne grane: R. dexter koja ulazi u sastav Riolan‐

ove arterijske arkade R. sinister koja ulazi u sastav leve

parakolične arterijske arkade Aa. sigmoideae (14):

A. sigmoidea superior – pruža se kroz horizontalni krak mesocolon sigmoideum‐a i vaskularizuje iliačni deo colon sigmoideum‐a

A. sigmoidea media et inferior koje se pružaju kroz vertikalni krak mesocolon sigmoideum‐a i vaskularizuju pelvični deo colon sigmoideum‐a

A. sigmoidea ima predstavlja nishodnu završnu granu a. sigmoidea inferior koja se anastomozira sa završnim delom a. mesenterica inferior ili njenom završnom granom a. rectalis superior gradeći Sudeck‐ovu anastomozu

Documents

Tanko Crevo