Tehnicki opis Domaljevac 13 NT z - UNDP

1

Annex II a TEHNIČKI OPIS I DIO PROJEKTNE DOKUMENTACIJE 1. UVOD:

Predmet ovog tendera je usluga nadzora nad izvođenjem radova na završetku izgradnje vodotornja u Domaljevcu, V=270 m3, koji se izvodi u sklopu programa Inicijativa za razvoj infrastrukture u Bosni I Hercegovini - CIDI (Country Infrastructure Development Initiative). Prva faza izgradnje vodotornja je izvedena u organizaciji Općine Domaljevac, uključuje temeljenje vodotornja, bunar i objekat sa rezervoarom i završena je tokom 2018 - 2019 god.

Završetak izgradnje vodotornja, koja je predmet ovog tendera, podrazumjeva izgradnju samog čeličnog tornja, radove na automatici, upravljanju, infrastrukturi i vanjskom uredjenju. Planirano je da se radovi izvode 180 kalendarskih dana, koliko je planirano i trajanje usluge nadzora. Usluga nadzora je podjeljena u tri faze:

- Nadzor nad proizvodnjom elemenata u radionici – predmontažni radovi, u periodu od cca 150 dana. Lokacija radionice udaljenosti do cca 150 km.

- Nadzor nad radovima na lokaciji u Domaljevcu - montaža elemenata vodotornja, pumpna stanica, elektro radovi, automatika, infrastruktura i vanjsko uređenje, u periodu od cca 90 dana.

- Rad u kancelariji – priprema izvještaja, u periodu od 180 dana, tokom cijelog trajanja ugovora. Uslugu nadzora vršiti u skladu sa važećim zakonima, uredbama I pravilnicima.

PRILOG 2 - ZAKONI, UREDBE, PRAVILNICI

Zakonski propisi vezani za status Nadzora:

• Zakon o prostornom planiranju i koristenju zernljlsta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine ("Sluzbene novine Federacije BiH", br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10}

• Zakon o prostornom uredenju KS http://zik.ks.gov.ba/sites/zik.ks.gov.ba/files/sl KS 7 05.pdf

Uredbe • Uredba o uredenju gradllista, obaveznoj dokumentaciji na gradilistu i uéesnicirna u gradenju

("Sluzbene novine Federacije BiH", br. 48/09, 75/09, 93/12 } • Uredba o vrsti, sadrzaju. oznaèavanju i öuvan]u, kontroli i nostrifikaciji investiclono-tehniôke

dokumentacije ("Sluzbene novine Federacije BiH", br. 33/10}

Pravilnici • Pravilnik o naëinu zatvaranja i oznaèavanja zatvorenog gradilista, odnosno gradevine

("Sluzbene novine Federacije BiH", br: 83/07 } • Pravilnik o tehniékorn pregledu gradevine ("Sluzbene novine FBiH" br. 21/06, 23/08} • Pravilnik o tehnièkirn svojstvima za cemente koji se ugraduju u betonske konstrukcije

("Sluzbene novine FBiH" br.38/08} • Pravilnik o tehniékim svojstvima za dimnjake u gradevinama ("Sluzbene novine FBiH"

br. 49/08} • Pravilnik o tehnièkim svojstvima za èellk i êeliêne proizvode koji se ugraduju u èelléne

konstrukcije ("Sluzbene novine FBiH" br. 69/08} • Pravilnik o tehnlèkirn propisima za gradevinske proizvode koji se ugraduju u zidane

konstrukcije ("Sluzbene novine FBiH" br. 86/08} • Pravilnik o tehniôkim propisima za gradevinske proizvode koji se ugraduju u betonske

konstrukcije ("Sluzbene novine FBiH" br. 86/08} • Pravilnik o tehniékirn svojstvima za prozore i vrata ("Sluzbene novine FBiH" br. 6/09} • Pravilnik o uvjetima za lica koja provode radnje ocjenjivanja uskladenosti

gradevinskih proizvoda ("Sluzbene novine FBiH", br. 49/10 i 64/11} • Pravilnik o ocjenjivanju uskladenosti gradevinskih proizvoda ("Sluzbene novine Federacije

BiH", broj 88/10 i 64/11 } • Pravilnik o oznaëavanju gradevinskih proizvoda ("Sluzbene novine Federacije BiH", broj 88/10} • Pravilnik o tehnièkirn odobrenjima za gradevinske proizvode ("Sluzbene novine Federacije

BiH", broj 2/11} • Pravilnik o kontrolnom postupku i naéinu provodenja kontrolnog postupka za gradevinske

proizvode ("S.luzbene novine Federacije BiH", broj 28/11 } • Pravilnik o tehnièkirn svojstvima sistema ventilacije, djellrnlène klimatizacije i klimatizacije u

gradevinama ("Sluzbene novine FBiH", br. 49/09) • Pravilnik o tehnièklrn svojstvima sistema grijanja i hladenja gradevina ("Sluzbene novine FBiH,

br. 49/09}

• Pravilnik o tehnlèkim zahtjevima za toplotnu zastitu objekata i racionalnu upotrebu energije ("Sluzbene novine FBiH", br. 49/09)

• Pravilnik o geotehniéklm istrafivanjirna i ispitivanjima te organizaciji i sadrfaju misija geotehnlèkog inìenjerstva ("Sluzbene novine FBiH" br. 60/09)

• Pravilnik o energetskom certificiranju objekata ("Sluzbene novine Federacije BiH", br. 50/10 prilozi )

• Pravilnik o uslovima za lica koja vrse energetsko certificiranje objekata ("Sluzbene novine FBiH", br. 28/10)

TEHNIČKI OPIS

1 UVOD I PROJEKTNI ZADATAK

Na osnovu ugovora izmedju Opštine Domaljevac i firme „INK Constructor“ d.o.o. Banja Luka i projektnog zadatka, izradjuje se idejni projekat vodotornja i vodovodne mreže za naselje Domaljevac.

Projekat je izrađen na osnovu obilaska lokacije, te postojeće projektne dokumentacije, podloga i elaborata koji su dobijeni od strane investitora.

Projektnim zadatkom, na nivou idejnog rješenja vodotornja, potrebno je sljedeće:

Definisati najpovoljniji oblik vodotornja i usaglasiti sa investitorom

Definisati oblik, dimenzije i zapreminu vodne komore

Definisati materijala za izradu

Definisati konstruktivno rješenje

2 OPIS LOKACIJE

Predmetna lokacija za izgradnju vodotornja nalazi se u Domaljevcu. Teren oko predmetne lokacije je ravničarski, prekriven travnatim površinama i niskim rastinjem. U cilju definisanje geoloških, inženjerskogeoloških i geomehaničkih karakteristika predmetnog terena uradjene su četiri istražne bušotine: B1, B2, B3 i B4.

Prema podacima sa seizmoloških karata iz JUGOSLOVENSKIH PRAVILNIKA I STANDARDA ZA GRAĐEVINSKE KONSTRUKCIJE, predmetna lokacija, odnosno opština Domaljevac se nalazi u VII seizmičkoj zoni za povratni period zemljotresa od 100 godina.

Prema stndardu za proračun vjetra, na osnovu karte sa osnovnim brzinama vjetra, područje opštine Domaljevac spada u oblasti sa osnovnom brzinim vjetra manjom od 20 m/s, pa ja tako u praračunu i usvojena osnovna brzina od 20 m/s.

3 HIDROTEHNIČKA FAZA

3.1 POSTOJEĆE STANJE

Današnji koncept snabdijevanja vodom opštine Domaljevac zasniva se na korištenju vodom preko pojedinačnih bunara, tj. ne postoji centralizovano snabijevanje vodom stanovništva.

U sklopu aktivnosti vezanih za rješavanje problema vodosnabdijevanja naselja Domaljevac, Bazik i Grebnica u općini Domaljevac izvršena je izgradnja eksploatacionog bunara BBD-1 koji predstavlja osnovu za izgradnju sistema vodosnabdijevanja opštine Domaljevac. Bunar je izbušen do apsolutne dubine od 201,00 mm i ugrađene su bunarske cijevi od inox čelika nazivnog promjera 244,5/6 mm. Bunarska konstrukcija od cijevi spajana je navojima. Bunar je arteškog tipa gdje dolazi do samoisticanja vode u količini od 9,0 l/s. Na bazi provedenih analiza i dobijenih podataka određen je maksimalni kapacitet bunara i iznosi 33,54 l/s, a dozvoljeni kapacitet bunara, s obzirom na vrijeme izvođenja radova, usvaja se 22,36 l/s. Radove je izvela kompanija „Geofizika“ Zagreb.

Po projektu vodozahvata u Domaljevcu koji je rađen 2005-te godine izvedena je pumpna stanica sa sabirnim bazenom. Projektovanim rješenjem je predviđeno da se voda iz bunara pumpa u sabirni bazen, a zatim se pomoću hidrofleks postrojenja voda potisnim cjevovodima pumpa prema konzumnom prostoru. Od toga je izveden samo građevinski dio radova pumpne stanice i sabirnog bazena.

3.2 PROJEKTNO RJEŠENJE

Ovim projektnim rješenjem predviđeno je da se voda crpi iz postojećeg bunara i bunarskom crpkom potiskuje u postojeći sabirni bazen zapremine V=115 m3. Iz bazena će vodu zahvatati tri centrifugalne pumpe (2+1) i potiskivati do vodotornja sa kotom dna 40 m od okolnog tla.

Rezervoar zapremine 270 m3 je po namjeni regulacioni, a po konstrukciji je vodotoranj (rezervoar na nosivoj konstrukciji potrebne visine).

Iz vodotornja voda odvodnim cjevovodom odlazi prema naseljima: Domaljevac, Grebnice i Bazik.

3.3 ANALIZA POTROŠNJE VODE

Specifična potrošnja

Spec. potr. stanovništva qsr god (2016) (l/st./dan)= 150

D netto qsr god (l/st/dan) /(10 god) = 5



kmax dn = 1.35

Spec. potr. stoke

krupna stoka qsr god (2016) (l/grlo/dan)= 50

sitna stoka qsr god (2016) (l/grlo/dan)= 50

Gubici (l/s)= (% od srednje godišnje potrošnje)= 10 U analizi potrošnje vode za opštinu Domaljevac nije uzeta u obzir potrošnja vode za stoku jer skoro sva domaćinstva trenutno imaju obezbijeđenu tehničku vodu iz pojedinačnih bunara koju će i u budućnosti koristiti isključivo kao tehničku.

Pregled potrošača po zaseocima za 2016. godinu

ZaseokBroj

domaćinstava

Broj članova

domaćinstava

Krupne stoke

Sitne stoke

Domaljevac 821 3191 0 0Grebnice 381 1481 0 0Bazik 140 544 0 0UKUPNO 1342 5216 0 0

Srednja godišnja potrošnja za 2016.godinu

ZaseokPotrošnja stanovništva

Qst (l/s)

Potrošnja krupne stoke

Qks (l/s)

Potrošnja sitne stoke

Qss (l/s)

Domaljevac 5.54 0.00 0.00Grebnice 2.57 0.00 0.00Bazik 0.94 0.00 0.00UKUPNO 9.06 0.00 0.00

Prikaz procjenjene potrošnje i gubitaka u sistemu za 2016. godinu

Zaseok Qsrneto (l/s) Qgubici (l/s) Qsr

bruto (l/s) Qmaxneto (l/s) Qmax

bruto (l/s)

Domaljevac 5.54 0.55 6.09 7.48 8.03Grebnice 2.57 0.26 2.83 3.47 3.73Bazik 0.94 0.09 1.04 1.28 1.37UKUPNO 9.06 0.91 9.96 12.22 13.13

Pregled potrošača po zaseocima za 2036. godinu

ZaseokBroj

domaćinstava

Broj članova

domaćinstava

Krupne stoke

Sitne stoke

Domaljevac 846 3288 0 0Grebnice 393 1526 0 0Bazik 144 561 0 0UKUPNO 1383 5375 0 0

Srednja godišnja potrošnja za 2036.godinu

ZaseokPotrošnja stanovništva

Qst (l/s)

Potrošnja krupne stoke

Qks (l/s)

Potrošnja sitne stoke

Qss (l/s)

Domaljevac 6.09 0.00 0.00Grebnice 2.83 0.00 0.00Bazik 1.04 0.00 0.00UKUPNO 9.95 0.00 0.00

Prikaz procjenjene potrošnje i gubitaka u sistemu za 2036. godinu

Zaseok Qsrneto (l/s) Qgubici (l/s) Qsr

bruto (l/s) Qmaxneto (l/s) Qmax

bruto (l/s)

Domaljevac 6.09 0.61 6.70 8.22 8.83Grebnice 2.83 0.28 3.11 3.81 4.10Bazik 1.04 0.10 1.14 1.40 1.51UKUPNO 9.95 1.00 10.95 13.44 14.43

3.4 PRORAČUN REZERVOARA

Qmax,dn 14.43 l/s

Qdotoka 14.43 l/s

t kh,s Qhs Vp Σ Vp Vd Σ Vd Σ Vd -Σ Vp

(h) (-) (l/s) (m3) (m3) (m3) (m

3) (m3)

0 0.00 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.01 0.25 3.61 12.99 12.99 51.95 51.95 38.962 0.25 3.61 12.99 25.97 51.95 103.90 77.923 0.45 6.49 23.38 49.35 51.95 155.84 106.494 0.70 10.10 36.36 85.71 51.95 207.79 122.085 1.00 14.43 51.95 137.66 51.95 259.74 122.086 1.50 21.65 77.92 215.58 51.95 311.69 96.107 1.90 27.42 98.70 314.29 51.95 363.64 49.358 1.70 24.53 88.31 402.60 51.95 415.58 12.999 0.90 12.99 46.75 449.35 51.95 467.53 18.1810 0.55 7.94 28.57 477.92 51.95 519.48 41.5611 0.50 7.22 25.97 503.90 51.95 571.43 67.5312 0.90 12.99 46.75 550.65 51.95 623.38 72.7313 1.60 23.09 83.12 633.77 51.95 675.32 41.5614 1.80 25.97 93.51 727.27 51.95 727.27 0.0015 1.20 17.32 62.34 789.61 51.95 779.22 -10.3916 0.70 10.10 36.36 825.97 51.95 831.17 5.1917 0.50 7.22 25.97 851.95 51.95 883.12 31.1718 0.70 10.10 36.36 888.31 51.95 935.06 46.7519 1.00 14.43 51.95 940.26 51.95 987.01 46.7520 1.60 23.09 83.12 1023.38 51.95 1038.96 15.5821 1.90 27.42 98.70 1122.08 51.95 1090.91 -31.1722 1.50 21.65 77.92 1200.00 51.95 1142.86 -57.1423 0.70 10.10 36.36 1236.36 51.95 1194.80 -41.5624 0.20 2.89 10.39 1246.75 51.95 1246.75 0.00

179.22 m3

36.00 m3

51.95 m3

267.17 m3

270.00 m3

Zapremina za dnevno izravnanje:

Zapremina za gašenje požara:

Zapremina za nepredviđene slučajeve:

Ukupna zapremina rezervoara:

Usvojena zapremina rezervoara:

3.5 OPREMA U REZERVOARU

Rezervoarski prostor se sastoji od dva zarubljena konusa i cilindra. Kroz sredinu vodne komore se ostavlja prostor za vertikalnu komunikaciju, odnosno za reviziju vodne komore u vidu kružne cijevi ∅1000 mm kroz koju su predvidjene penjalice. Na vrhu rezervoara je projektovan i otvor za ventilaciju prečnika ∅800 mm, koji ujedno može da se koristi kao i otvor za izlazak na krovnu površinu. Visina rezervoarskog dijela tornja je 9.65 m,a prečnik u najširem dijelu je 8 m. Dovodni i odvodni cjevovodi kroz vodotoranj su cijevi od nodularnog liva prečnika 200 mm. Preliv i muljni ispust su od nodularnog liva prečnika 125 mm.

U rezervoarskom prostoru je projektovana čelična pregrada koja prolazi tačno između usisne korpe i dovodnog „F“ komada. Pregrada služi da bi voda od dovoda u komoru do usisne korpe na početku odvoda cirkulisala tj. da ne bi došlo do pojave ustajale vode u rezervoaru.

Prodori cijevi kroz zid rezervoara se zavaruju za stijenku u čeličnoj varijanti rezervoara, a u betonskoj varijanti se vodonepropusnost obezbijeđuje obostranim zavarivanjem čeličnog prstena oko FF komada koji prolazi kroz zid rezervoara. U prostoru ispod rezervoara se nalaze zasuni na sve tri vertikale koje izlaze iz rezervoara, a vertikala koja dolazi iz preliva je uvijek otvorena i na izlazu iz vodotornja prema upojnom šahtu je stavljen žablji poklopac na nju.

3.6 PUMPNA STANICA – SABIRNI BAZEN

Pumpna stanica sa sabirnim bazenom od V=115 m3 je izvedena (samo građevinski dio) i ovim projektom je predviđeno da se poveže sa novoprojektovanim vodotornjem.

Na već postojeće AB oslonce u pumpnoj stanici projektovano je dobetoniranje za postavljanje novih pumpi. Nove tri pumpe (dvije radne i jedna rezervna) potiskuju vodu iz sabirnog bazena u projektovani vodotoranj. Izabrane su centrifugalne višestepene pumpe visokog pritiska u vertikalnoj izvedbi sledećih karakteristika: Q=8.9 l/s, H=55m, N=7.5 kW. Usvojen je KSB tip proizvoda: MovitecVF025/04-B1D13ESD5VW, a može i neka druga istih karakteristika. Usvojene su tri pumpe, dvije radne i jedna rezervna.

3.7 CJEVOVODI

Krak „1“ je potisni cjevovod iz pumpne stanice do šahta Č1, ukupne dužine L=36 m, PE100 Ø200 mm, RP=10 bara

Od objekata na projektovanom cjevovodu krak “1” imamo:

-na stacionaži KM 0+036,00 šaht Č1 u kome je smješten muljni ispust.

Krak „2“ je distributivni cjevovod iz šahta Č1 do priključka sa ranije projektovanim cjevovodom, ukupne dužine L=103 m, PE100 Ø200 mm, RP=6 bara

Od objekata na projektovanom cjevovodu krak “2” imamo:

-na stacionaži KM 0+000,00 šaht Č1 u kome je smješten muljni ispust.

Ispred vodotornja je projektovan šaht „Č1“ kao najniže mjesto na projektovanom cjevovodu u kojem su predviđeni muljni ispusti preko podzemnih hidranata, a takođe se u tom šahtu i lomi dovodni cjevovod iz pumpne stanice pod uglom od 90˚.

Radove na izvođenju gore navedenih objekata investitor treba povjeriti stručno osposobljenoj radnoj organizaciji za predmetnu vrstu posla.

Vođenje radova ispred izvođača-nadzor nad izvedenim kvalitetom radova treba povjeriti organizaciji-licu koje ima iskustva na ovoj vrsti posla i odgovarajuću licencu.

Prije početka izvođenja radova izvođač je dužan da se detaljno upozna sa projektnom dokumentacijom i da eventualne nejasnoće razriješi sa projektantom.

3.8 TEHNIČKI USLOVI IZVOĐENjA RADOVA – HIDROTEHNIČKA FAZA

3.8.1 UVOD

Ovi tehnički uslovi su sastavni dio projekta. Oni propisuju način izvršenja svih radova, kao i nabavku materijala koji će biti potrebni za izvršenje radova. Svi uslovi, odredbe i sugestije u ovom tekstu su usaglašeni sa JUS – standardima izdatim od strane Jugoslovenskog zavoda za standardizaciju. Za radove koji još nisu obuhvaćeni JUS- standardima propisani su DIN – norme.

3.8.2 ZEMLJANI RADOVI

Iskop zemlje će se uglavnom, vršiti ručnim i mašinskim putem. Bez obzira na kategoriju zemljišta predviđenu predračunom, dužnost je izvođača i nadzornog organa da utvrde i provjere pravi sastav zemljišta na terenu, odnosno njegovu kategoriju, te da je izvođač obračuna prema odgovarajućoj normi.

Trasiranje, kopanje i priprema rova za polaganje cijevi, moraju da budu izvedeni prema nacrtu i tehničkim propisima, jer od toga zavisi uspjeh montaže. Otkopavanje terena treba vršiti prema priloženom podužnom profilu terena kao i proračunu presjeka rova cjevovoda. Tamo gdje se ukaže potreba, potrebno je vršiti osiguranje rova sa razupiranjem, kako ne bi došlo do odrona zemlje. Rov treba precizno trasirati i iskopati, tako da su svi položeni dijelovi cjevovoda na dubini gdje nema smrzavanja, tj. 1.0 – 1.8 m, što zavisi od klimatskih prilika i vrste zemljišta. Širina dna rova zavisi od spoljašnjeg prečnika cijevi, uzimajući u obzir pravilno polaganje cijevi na posteljicu i zasipanje cijevi. Dno rova mora biti nivelisano, da u cjevovodu ne dođe do pojave vazdušnnih čepova.

Posebno treba voditi računa da se svi zemljani radovi obavljaju u sušnom periodu kako bi se smanjio uticaj podzemne vode i nestabilnost kosina. Posteljicu i zatrpavanje ispitanog cjevovoda treba vršiti prema uputstvima i nacrtima koji su rađeni po uputstvima proizvođača cjevovoda.

3.8.3 ZATRPAVANJE ROVA

Zatrpavanje oko cijevi i neposredno iznad treba vršiti pijeskom, a ostali dio zatrpavati šljunkom. Šljunak treba nanositi u slojevima od 30 cm, i nabijati lakim ručnim nabijačem da ne bi došlo do oštećenja cijevi ili okolnih objekata. Mašinsko nabijanje materiijala uz cjevovod nije dozvoljeno, a može se primjeniti tek pošto se izvrši ručno nabijanje na visini od 1 m iznad tjemena cijevi.

Na dionicama na kojima će se vršiti mašinski iskop treba nastojati da se odmah višak iskopanog, transportnim sredstvima odveze na deponiju. Na ovaj način bi se postigla izvjesna ušteda i obezbjedilo više prostora za rad.

3.8.4 HIDRAULIČKO ISPITIVANJE VODOVODA NA PROBNI PRITISAK

Svi cjevovodi prije puštanja u pogon moraju da se ispitaju na probni pritisak,da se obavi tlačna proba i ustanovi vodoizdržljivost cjevovoda i njegova stabilnost. Proba se izvodi na djelimično zatrpanom cjevovodu sa oslobođenim i dostupnim spojevima.Ako cijeli cjevovod nije moguće ispitati odjednom,mora se ispitati po dionicama dužine do 500 m.

Kao radni pritisak smatra se maksimalno mogući pritisak u cjevovodu koji se može pojaviti u toku rada i funkcionisanja cjevovoda,a za potisne cjevovode radnim pritiskom smatra se pritisak koji može da nastane usljed pojave vodnog udara u cjevovodu.

Ispitivanje na pritisak je vremenski ograničeno ispitivanje i dijeli se na:

kratko ispitivanje ( za cijevi do 60 m)

prethodno ispitivanje

glavno ispitivanje

završno ispitivanje

skupno ispitivanje

Prije punjenja cjevovoda vodom mora se izvršiti pregled sidrenja svih horizontalnih i vertikalnih krivina na cjevovodu, koljena i račvanja kako bi se mogućnost pomicanja smanjila.

Punjenje cjevovoda vodom obavlja se sa malim količinama vode da bi se izvršila zadovoljavajuća evakuacija vazduha zašto moraju biti osposobljeni odgovarajući vazdušni ventili.

Za ispitivanje cjevovoda koriste se ispravni i provjereni manometri sa mogućnošću očitavanja od 1 N/cm2, a postavljaju se obično na najnižu tačku dionice cijevi.Ako se na opitnim dionicama cijevi pokažu mjesta koja propuštaju na spojevima tada se ispitivanje prekida i dionica prazni.

O provedenom ispitivanju cjevovoda vodi se zapisnik uz prisustvo izvođača cjevovoda, investitora i korisnika cjevovoda, u kojem se pored opštih uslova u toku ispitivanja konstatuju postignuti pritisci u cjevovodu.

Postupak ispitivanja

kratko ispitivanje - se izvodi na kratkim cjevovodima približno do 30 m dužine bez međuspojeva. Ispitivanje se odnosi na pregled cjevovoda i spojeva pod radnim pritiskom.

Prethodno ispitivanje – se vrši na cjevovodima sa svim pripadajućim fazonskim komadima i spojnim elementima. Poželjno je da temperatura tokom ispitivanja bude konstantna.U ovoj fazi ispitivanja potrebno je u cjevovodu postići pritisak 30 % veće vrijednosti od predviđenog radnog pritiska.Trajanje ispitivanja je 24 sata i ispitivanje je uspješno obavljeno ako u ovom vremenskom intervalu nije na cjevovodu nije došlo do gubljenja vode i pomicanja cjevovoda.

Glavno ispitivanje – vrši se tek poslije uspješno završenog prethodnog ispitivanja i traje 30 minuta za svakih 100 m cjevovoda. Ispitivanje se vrši na cjevovodima sa svim pripadajućim fazonskim komadima, armaturamai spojnim elementima. Ispitani pritisak je i u ovoj fazi ispitivanja 30 % veći od radnog, a smatra se da je ispitivanje uspješno obavljeno ako pritisak u cjevovodu ne opadne za više od 0.10 bara.

Završno ispitivanje – završno ispitivanje se obavlja po završetku radova na cjevovodu kada cjevovod moramo ispitati kao cjelinu na svim onim mjestima koji pri ispitivanju pojedinih dionica nisu mogli biti ispitani.

Skupno isptivanje – ispituju se spojna mjesta između ispitanih dionica. Ispitivanje traje 2 sata.

Ispitivanja na pritisak se priznaju kao valjana samo ako ga prizna investitor, odnosno korisnik.

3.8.5 ISPIRANjE I DEZINFEKCIJA

Za obezbeđenje bakteriološke ispravnosti vode,neophodno je da se prije puštanja cjevovoda u pogon izvrši njegova dezinfekcija. Zagađenost cjevovoda potiče najčešće od zemlje,pijeska, blata, zagađene vode i drugih nečistoća koje dospiju u cjevovod.

Da bi postupak pranja cjevovoda bio što efikasniji neophodno je da se ugrađuju što čistiji fazonski komadi i cijevi, te da se pri radu na montaži cjevovoda poduzmu sve mjere da se spriječi prodiranje nečistoća u cjevovod.

U slučaju da se u rovu nalazi voda,obavezno je treba ispumpati prije polaganja cjevovoda i pri svakom prekidu radova krajeve cijevi treba zatvarati.

Dezinfekcija cjevovoda sprovodi se u dvije faze:

Ispiranje cjevovoda

Dezinfekcija

Ispiranje cjevovoda se obavlja poslije završenog ispitivanja na probni pritisak,isključivo sanitarno ispravnom vodom. Efikasno ispiranje cjevovoda se može postići samo ako je brzina vode pri ispiranju min. 1.5 m/s i sve dok ne poteče čista voda.

Dezinfekcija cjevovoda vrši se hlorom i to najčešće sa sljedećim preparatima: natrijumhipohlorit NaOCl, kalcijumhipohlorit CaCl2 i hlorni kreč. Način dezinfekcije i vrstu dezinfekcionog sredstva propisuje služba gradskog vodovoda uz saglasnost sanitarne inspekcije grada.

4 KONSTRUKTIVNA FAZA VODOTORNJA

Na osnovu projektnog zadatka, potrebno je da se projektuje vodotoranj sa rezervoarom za vodu na visini 40 m iznad kote terena. Kapacitet rezervoara se definiše na osnovu hidrauličkog proračuna pa se tako došlo do potrebnog kapaciteta od 270 m3. Projektnim zadatkom predvidjeno je da se definiše najpovoljniji oblik vodotornja, kao i materijal za izradu vodotornja. Na osnovu gore navedenog, razmatrane su dvije varijante vodotornja, odnosno čelična i armiranobetonska konstrukcija vodotornja. Nakon razrade varijantnih rješenja, investitor se odlučio na izradu vodotornja od čelika.

4.1 LOKACIJA

Konstrukcija vodotornja se nalazi u centralnom dijelu k.č. 5768/4, u Domaljevcu. Od susjednih objekata, pored predmetne konstrukcije nalazi se postojeći objekat pumpne stanice koji je udaljen cca 35 m od osovine stuba vodotornja. Teren na budućoj lokaciji objekta je ravničarski.

4.2 FUNKCIJA OBJEKTA

Namjena vodotornja jeste da se obezbjedi distribucija vode za naselja u opštini Domaljevac. Voda se pomoću pumpi za vodu smještenih u pumpnoj stanici transportuje do rezervoarske (vodne) komore vodotornja i odatle se shodno potrebama i potrošnji distribuše gravitacionim putem do potrošača.

4.3 KONSTRUKCIJA

Konstrukcija vodotornja se može podijeliti u tri glavne cijeline, i to su: rezervoar, stub i temeljna konstrukcija. Osnovni materijal za izradu nadzemne konstrukcije je čelik klase S355JR (Č0561), dok se temeljna konstrukcija izvodi od betona C25/30 (MB30) i armature B500B. Vijci i navrtke su klase 10.9.

Dispozicija vodotornja

Rezervoar se sastoji od jedne vodne komore i ima rotaciono simetričan oblik. Pod rezervoara čini prstenasta čelična ploča spoljašnjeg prečnika 2.5 m i unutrašnjeg 1.0 m. Spoljašnji zidovi se sastoje od jednog zarubljenog konusa čija je donja osnova prečnika ∅2.5m i idući ka vrhu, ona se povećava do prečnika ∅8.0 m, odakle zid prelazi u cilindrični oblik prečnika ∅8.0m i visine je 3.3m. Kroz sredinu vodne komore ostavlja se prostor, u vidu čelične cijevi svijetlog prečnika Ø1.0m i visine 8.4m. Ovaj prostor se projektuje za potrebe pristupa unutrašnjosti vodne komore, kao i izlasku na krov objekta. Krov rezervoara ima oblik zarubljenog konusa čija je veća(donja) osnova prečnika Ø8.0m i sužava se na vrhu do 0.8m. Na vrhu objekta postavlja se i ventilacioni otvor od cijevi prečnika Ø0.8m koji posjedjuje pokretni poklopac te se ovaj element istovremeno može koristiti kao i otvor za izlaz na krovnu površinu vodotornja. Svi nosivi limovi u sklopu rezervoarske komore su debljine 8 mm.

Prikaz presjeka i osnove rezervoarske komore

Stub vodotornja je kružnog oblika u osnovi, ukupne visine 40 m i sastoji se od četiri segmenta po visini, sa različitim prečnicima u osnovi. Usvojena debljina čeličnih limova za sve segmente stuba iznosi 8 mm. Prvi segment stuba je visine 6m i ima konstantan unutrašnji poprečni presjek od ∅3200 mm. Drugi segment stuba je visine 12m i ima promjenljiv poprečni presjek po visini, tako da u dnu ima unutrašnji prečnik ∅3200 mm i sužava se na ∅2500 mm. Treći i četvrti segment su istog poprečnog presjeka, ∅2500 mm , i dužina su 12m i 10m , respektivno. Minimalni prečnik stuba je usvojen tako da se omogući ugradnja spiralnih stepenica i smještaj hidroinstalacija kroz središnji dio stuba, od temelja do rezervoara.

Prikaz dispozicije stuba

Radna platforma je smještena na visini od 37.5 m iznad dna vodotornja. U osnovi je poligonalnog oblika (osmouganog) sa debljinom podnog lima od 5 mm i oslanja se preko sistema sekundarnih i primarnih (glavnih) nosača na stub vodotornja.Podni lim platforme se obavezno izvodi kao orebreni (protivklizna zaštita). Sekundarni nosači su U100 profili na međosbnim rstojanjima 0.7m,a glavni nosači su projektovani kao IPE 330 profili koji se oslanjaju na na stub vodotornja u 8 tačaka radijalno rasporedjenih. Radna platforma je ograničena zaštitnom ogradom visine 1.1 m. Platforma je predvidjena za omogućavanje lakšeg pristupa omotaču rezervoara zbog eventualnih revizija ili sanacija.

Prikaz osnove radne platforme

Stepenište kroz vodotoranj je projektovano kao spiralno, tako da se omogući vertikalna komunikacija od ulaza u vodotoranj do nivoa radne platforme, sa gazištem širine 75 cm i debljine lima 5 mm. Oslanja se na čelični stub vodotornja preko nosača stepenika od U140 profila. Srednja dubina gazišta je 20 cm. Ograda spiralnog stepeništa se sastoji od stubova (na svakom četvrtom gazištu) , rukohvata i jednog reda ispune ograde. Svi profili ograde su cjevasti. Pored spiralnog stepeništa, kao vertikalna komunikacija u objektu su prisutne i penjalice, odnosno merdevine. Merdevinama se omogućava pristup od radne platforme (unutrašnji podest) do izlaza na krov objekta, kao i silazak u vodnu komoru. Merdevine koje se nalaze u suvoj komori se izvode od običnog čelika, dok su penjalice u vodnoj komori, obavezno od nerđajućeg materijala. Merdevine se sastoje od šupljih čeličnih profila iširina im iznosi 45 cm. Za potrebe komunikacije kroz objekat, izvode se ulazna vrata na dnu stuba i vrata za izlazak na radnu platformu, dimenzija 80/200 cm.

Termoizolacija se ugradjuje po kompletnoj vanjskoj površini rezervoarskog dijela objekta. Ona se izvodi od kamene vune u sloju debljine d-8 cm i pridržava se za primarnu konstrukciju preko sistema nosača od L profila koji se vare za spoljašnji zid rezervoara. Pomenuti L nosači ujedno služe i za pridržavanje zaštitnog (obložnog) pocinkovanog lima debljine d-0.6mm koji se postavljaju preko termoizolacije.

Hidroizolacija se nanosi po kompletnoj unutrašnjoj površini rezervoara koja je u kontaktu sa vodom i na plafon krovnog konusa,u vidu poliuretanskog premaza u dva sloja. Nanošenju hidroizolacionog premaza prethodi detaljna priprema površine, brušenje i otklanjanjem neravnina.

Temeljenje konstrukcije se izvodi na armiranobetonskim šipovima prečnika Ø1000mm i dužine 18m. Projektovano je šest šipova na koje se oslanja naglavna temeljna ploča, u funkciji naglavne grede (ploče) sa debljinom d-50 cm. Iznad ploče je prstenasta greda širine 50 cm i visine 140 cm na koju se oslanja nožica čeličnog stuba vodotornja.Na mjestima oslanjanja ploče na šipove, sa gornje strane ploče se izvode rebra za ukrućenje konstrukcije, ukupno šest ukrutnih elemenata sa debljinom zida od d-40 cm.

Prikaz osnove i presjeka temelnje konstrukcije

Zbog čestog plavljenja okolnog terena oko vodotornja, temeljna konstrukcija se izdiže iznad kote postojećeg terena za 1.0 m i nakon montaže vodotornja teren u podnožju tornja se nasipa uz obezbjeđenje propisanog pada i površina se zatravljuje.

Hidroinstalacije u konstrukciji se vode kroz središnji dio stuba vodotornja. Kroz stub prolaze dvije cijevi Ø200mm (dovod i odvod) i jedna cijev Ø150mm (preliv i pražnjenje). Cijevi se u konstrukciju sprovode kroz temeljnu gredu i odatle se vode do unutrašnjeg podesta i odatle se račvaju u različitim pravcima.

4.4 EKSPLOATACIONI VIJEK TRAJANJA KONSTRUKCIJE

Eksploatacioni vijek trajanja konstrukcije je određen prema BAS 1993-1-1:2005 2.1.3.2 paragraf (2) koji se poziva na BAS EN 1990:2002 2.3 (1), tabela 2.1 prema kojoj se predmetna konstrukcija (vodotoranj) svrstava u klasu konstrukcije S4, sa eksploatacionim vijekom od 50 godina. S obzirom na specifičnosti lokaliteta i materijalizacije konstrukcije (čelična konstrukcija) potrebno je izvršiti redovne preglede konstrukcije jednom godišnje kako bi se uočio eventualni početak korozije čeličnih dijelova konstrukcije, te na vrijeme pristupilo sanaciji.

4.5 OPTEREĆENJE

Analiza opterećenja za predmetni objekat se sprovodi ručno, tako razmatrana opterećenja na čeličnu konstrukciju se svrstavaju u tri grupe, i to:

OSNOVNA OPTEREĆENJA

1. sopstvena težina nosivih elemenata

2. dodatno stalno opterećenje

3. hidrostatički pritisak vode

4. korisno opterećenje

5. opterećenje snijegom

6. opterećenje ledom

7. opterećenje vjetrom (JUS U.C7 110-112)

IZUZETNO OPTEREĆENJE

1. seizmičko optererećenje

2. hidrodinamički pritisak

4.6 PRORAČUN KONSTRUKCIJE

Proračun konstrukcije se jednim dijelom izvršio u programskom paketu Tower 7.0, a jednim dijelom se sproveo ručno. Formirano je više modela konstrukcije:

PROSTORNI 3D MODEL REZERVOARA formiran od površinskih (ljuskastih) elemenata na osnovu kog se određuju uticaji u površinskim elementima, a kontroa napona u istim se sprovodi ručno.

LINIJSKI MODEL formiran od linijskih setova (stub) sa apliciranjem svih opterećenja, tako da su redukovana u tačkasta i linijska opterećenja. Ovaj model je formiran da bi se dobili statički uticaji u stubu vodotornja kao i da bi se izvršila kontrola horizontalnih pomjeranja. U ovom modelu je sprovedena modalna analiza i seizmički proračun. Na osnovu dobijenih uticaja u ovom modelu (horizontalno pomjeranje i normalna sila) računaju se uticaju teorije II reda, odnosno uvodi se u proračun ekscentricitet normalne sile usljed dejstva vjetra na konstrukciju. Iz ovog modela su reakcije oslonaca prenesena na model temelja koji se odvojeno radi.

MODEL RADNE PLATFORME je formiran da bi se dobili uticaji u glavnom nosaču i sprovela kontrola napona u istom.

MODEL UNUTRAŠNJEG PODESTA formiran za proračun uticaja i kontrolu napona u glavnom nosaču podesta.

MODEL TEMELJNE KONSTRUKCIJE formiran za izračun uticaja i dimenzionisanje elemenata temelja (temeljna ploča, temeljna greda, temeljna ukrućenja). Proračun šipova je sproveden ručno, na osnovu reakcija opterećenja na dnu temeljne ploče.

STEPENIŠTE je dimenzionisano ručno, kao konzolni gredni nosač.

4.7 OPŠTI TEHNIČKI OPIS ZA IZRADU I MONTAŽU ČELIČNIH KONSTRUKCIJA

Ovom projektnom elaboratu prilaže se standardni prilog sa opštim tehničkim uslovima za izradu i montažu čeličnih konstrukcija, kojima se obuhvata spisak najvažnijih standarda i pravilnika iz oblasti čeličnih konstrukcija.

Ovaj opšti tehnički opis je obavezan za izvođača radova.

4.7.1 PROPISI, PRAVILNICI, STANDARDI ZA IZRADU I MONTAŽU ČELIČNIH KONSTRUKCIJA

- Privremeni tehnički propisi za opterećenja zgrada br.11730 PTP2, prema Sl. listu SFRJ br.61/1948.- tačka 213 za opterećenje snegom ostaje u važnosti, ostalo stavljeno van važnosti,

- JUS U.C7.121/1988. – korisno opterećenje stambenih i javnih zgrada, - JUS U.C7.122/1988. – određivanje korisnog opterećenja tavanica u proizvodnim pogonima i

skladištima, - JUS U.C7.123/1988 – sopstvena težina konstrukcija, nekonstrukcionih elemenata i uskladištenog

materijala koji se uzima u obzir pri dimenzionisanju zapreminske mase, - Pravilnik o tehničkim normativima za projektovanje i izvođenje radova na temeljenju građevinskih

objekata, Sl.list SFRJ br.15/1990, - Pravilnik o tehničkim merama i uslovima za beton i armirani beton, Sl.list SFRJ br.11/1987,

- Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima, Sl.list SFRJ br.31/81, 49/82, 29/83, 21/88, 52/90. Ostali objekti računaju se po pravilniku iz 1964. godine,

- Tehnički propisi za noseće čelične konstrukcije I, Sl.list SFRJ br.41/1964.- u važnosti su tehnički propisi o kvalitetu zavarenih spojeva i toleranciji mera, ostali su stavljeni van snage. Novi standardi JUS U.C7. 110, 111, 112, 113/1989.

- Tehnički propisi za noseće čelične konstrukcije II, Sl.list SFRJ br. 6/1965, - Pravilnik o tehničkim normativima za noseće čelične konstrukcije Sl.list SFRJ br.61/1986, - Pravilnik o tehničkim normativima za opterećenja nosećih građevinskih konstrukcija, Sl.list SFRJ br.

26/1988, - JUS U.E7. 081/86, 086/86, 91/86, 96/86, 101/90, 106/80, 111/86, 116/80, 121/86. – za stabilnost

nosećih čeličnih konstrukcija, - JUS U.E7.131/1980. – za ležišta i zglobove nosećih čeličnih konstrukcija, - JUS U.E7.140/85. – spojevi sa visokovrednim zavrtnjevima - JUS U.E7.150/87. – zavarene noseće čelične konstrukcije, - JUS U.E7.010/88. – izbor osnovnog materijala za noseće čelične konstrukcije, - Opšti tehnički propisi za izradu predmeta i konstrukcija zavarivanjem, Sl.list SFRJ br.19/1959, - Pravilnik o tehničkim merama i uslovima za montažu čeličnih konstrukcija, Sl.list SFRJ br.29/1970, - Propisi za antikorozivnu zaštitu čeličnih konstrukcija, Sl.list SFRJ br.32/1970, - JUS C.T3.011/80.- uprošćeno prikazivanje šavova na crtežima, - JUS C.T3.071, 072, 073, 081, 082/1972. – za podobnost izvođača zavarivačkih radova, - JUS C.T3. 020/82, 040, 041, 042, 048/1966. – kontrola zavarenih spojeva, - JUS – ISO. 5261 – metalne konstrukcije, tehnički crteži, - JUS C.B0.500/1989. – kvalitet opštih konstrukcionih čelika, - JUS M.B1.023/1983. – kvalitet materijala zavrtnjeva, - JUS M.B1.028/1974. – kvalitet materijala navrtki, - JUS C.H3.011/1982. – vrste i oblik elektroda za zavarivanje, - JUS C.A4.004/1985. – ispitivanje žilavosti metala po Sherpy-u

4.7.2 MATERIJAL I DOPUŠTENI NAPONI

1. Osnovni materijal - U osnovnu čeličnu konstrukciju ugrađuje se čelik kvaliteta prema JUS-u C.B0.500/1989:

• za valjane profile Č.0370, garantovanih hemijskih i mehaničkih osobina. Čelik je neumiren, bez garantovane žilavosti. Po potrebi se može ugraditi i čelik Č.0371, neumiren, sa garantovanom žilavošću od 27 N/cm² pri +20ºC,

• za limove Č.0361 (po potrebi Č.0362 ili Č.0363), garantovanih hemijskih i mehaničkih osobina. Čelik je umiren, te je namjenjen izradi zavarenih konstrukcija. Garantovana žilavost 27N/cm² pri +20ºC,

• u elemente jače opterećene (elementi ležišta, prirubnice u vezama sa visokovrednim zavrtnjevima) ugrađuje se čelik Č.0561, garantovanih hemijskih i mehaničkih osobina. Čelik je umiren, garantovane žilavosti 27N/cm² pri +20ºC. Kvalitet čelika se posebno obeležava u crtežima i spiskovima materijala,

• u načelu, može se ugraditi i čelik boljih hemijskih i mehaničkih osobina od propisanog projektnom dokumentacijom. Razlika u ceni pada na teret proizvođača čelične konstrukcije.

• osnovni materijal mora biti zavarljiv i otporan na krti lom. Ove osobine se dokazujuprobama na udarnu žilavostkoje treba da zadovolje vrijednosti date u JUS C.B0.500.

- Dopušteni naponi statički i dinamički opterećenih, zavarenih konstrukcija u visokogradnji računaju se po standardu JUS U.E7.150/1987;

- Ugrađivanje dvoplatnih limova zabranjuje se. Dvoplatni limovi se moraju isključiti iz konstrukcije, na osnovu rezultata ispitivanja limova ultrazvukom. Ovaj stav se posebno odnosi na prirubnice velikih debljina 40-50 mm u sklopu veza rigli i stubova okvira sa visokovrednim zavrtnjevima.

2. Spojna sredstva – materijal i dopušteni naponi - Za zavrtnjeve, ankere, navrtke, upotrebljavaju se materijali kvaliteta definisanog standardima JUS

M.B1.023/1983. i JUS M.B1.028/1974.

- Za neobrađene zavrtnjeve i zavrtnjeve sa tačnim naleganjem i odgovarajuće navrtke najmanje ČV.4.6; - Za visokovredne zavrtnjeve, navrtke i podložne pločice najmanje ČV.10.9; - Dopušteni naponi zatezanja anker zavrtnjeva kvaliteta Č.0371 ili Č.0361, prema JUS-u U.E7.131 σz=

110 MPa

3. Dodatni materijal (elektrode) za zavarene konstrukcije bira se prema standardu JUS C.H3.011. - Za zavarene konstrukcije dinamički opterećene u načelu se preporučuju elektrode sa debelim plaštom

bazičnog karaktera i niskim sadržajem vodonika. Statički opterećene zavarene konstrukcije mogu se raditi i sa elektrodama obloženim srednje ili debelim plaštom kiselog karaktera;

- Za poluautomatsko zavarivanje elemenata konstrukcije primjenjuje se žica EPP2 (ili sinkord), pod zaštitom praška UM50 (uvoznog) ili domaćeg odgovarajućeg kvaliteta

4.7.3 OBAVEZNI OBLICI ELEMENATA ČELIČNIH KONSTRUKCIJA

- Valjani profili prema standardnim tablicama; - Oblik neobrađenih zavrtnjeva prema JUS-u M.B1.066; - Oblik navrtki prema JUS-u M.B1.028, M.B1.629; - Izrada, tolerancije, ispitivanja JUS M.B1.021; - Podložne pločice prema JUS-u M.B2.030. Materijal trgovačkog kvaliteta; - Kose podložne pločice za i nosače JUS M.B2.063. Materijal trgovačkog kvaliteta; - Kose podložne pločice za [ nosače JUS M.B2.064. Materijal trgovačkog kvaliteta; - Elastični prstenovi JUS M.B2.110. Materijal opruženi čelik sa termičkom obradom i površinskom

zaštitom (tip A i B); - Zavrtnjevi, navrtke i drugi spojni elementi, tehnički uslovi za isporuku prema JUS-u M.B1.030;

4.7.4 RADOVI OD METALA

Izvođač je dužan da iz detaljne specifikacije materijala obrazuje narudžbenu specifikaciju prema kojoj će odabrana valjaonica izvršiti valjanje i isporuku materijala. Pri tome se mora voditi računa da isporučeni materijal u svemu odgovara propisanim standardima navedenim u u okviru ovih Tehničkih uslova. Pri sastavljanju narudžbene specifikacije Izvođač će voditi računa o potrebnim dodacima za rezanje i naknadna ispitivanja.

Tolerancija na težinu limova i širokog pljosnatog čelika koja se priznaje iznosi od 0 – 4 %. Ova tolerancija se odnosi na cjelokupnu isporuku, a ne na pojedinačne limove i odnosi se na teoretsku težinu sračunatu sa zapreminskom masom 7.85 t/m3. Čelik mora biti proizveden topljenjem po Simens-Marten (SM) ili nekim drugim postupkom koji garantuje čelik istih ili boljih osovina npr. „popravljen konvertorski“ čelik ili čelik iz elektro peći. Postupak topljenja i način normalizacije (za pozicije gdje je to propisano) u ponudi treba obavezno navesti.

Materijal koji se koristi u konstrukciji mora odgovarati ranije navedenim standardima.

Sav materijal se u valjaonici kvalitativno i kvantitativno preuzima od strane Izvođača uz pregled svih površina i dimenzija. Pojedini dijelovi osnovnog materijala mogu se i naknadno odbaciti, iako je materijal u valjaonici prethodno primljen, ako pri izradi konstrukcije u radionici Izvođač ustanovi da isporučeni dijelovi materijala imaju mane ili neodgovarajuće dimenzije. Sav materijal u valjaonici mora biti oilježen bojom u pogledu dimenzija i mora imati utisnut broj sarže i broj pozicije iz narudžbene specifikacije.

4.7.5 IZRADA I KONTROLA ZAVARENIH SPOJEVA

Izvođač je dužan da, u sklopu ponude, pruži sve potrebne dokaze da je njegova stručna radna snaga i oprema koja će biti angažovana na izgradnji sa važećim certifikatom izdatim od strane jednog od ovlaštenih Instituta. Cjelokupna oprema koja treba da se upotrijebi na radovima na izradi, montaži i kontrolikvaliteta čelične konstrukcije mora biti u dobrom radnom stanju i ista podliježe pregledu od strane Nadzornog organa.

1. Ugaoni šavovi (bočni i čeoni) moraju se izvesti po dimenzijama predviđenim projektnom dokumentacijom. Proizvođač konstrukcije dužan je da kontroliše sve ugaone šavove po kvantitetu (dimenzijama) i kvalitetu. Kvalitet ugaonih šavova može se kontrolisati vizuelnim putem (lupama) ili ''Difuterm'' postupkom – penetrirajućim bojama. Rezultati kontrole moraju se pismeno konstatovati, u obliku zapisnika, koji predstavlja integralni atestne dokumentacije.

2. Suočeni spojevi elemenata rade se prema zakonskoj tehničkoj regulativi, pobrojanoj u tački 8.3.1. ovih uputstava, u tri kvaliteta: specijal, kvalitet I i kvalitet II. Kvalitet suočenih zavarenih spojeva kontrološe se, u načelu, radiografskim putem. Dozvoljene ocene šavova kreću se od 1-3. Šavovi ocenjeni ocenom 4 morau se popravljati, šavovi sa ocenom 5 odbacuju se kao nepodobni. Ocene šavova određuju se prema uputstvima Internacionalnog instituta za zavarivanje (IIW). Rezultati kontrole moraju se obuhvatiti posebnim eleboratom.

3. Izrada i montaža zavarenih čeličnih konstrukcija sme se poveriti samo atestiranim zavarivačima sa položenim periodičnim ispitom.

4. Ako se valjani profili od neumirenog čelika Č.0370 ili Č.0371 zavaruju sučeono po visini celog poprečnog preseka, nosivost ovako zavarenog nosača izloženog savijanju smanjuje se za 50% normalne nosivosti. Preporučuje se izvođaču da se ovakvi, sučeoni zavareni preseci pokrivaju pljoštim podvezicama odgovarajuće nosivosti i zavaruju za osnovni presek ugaonim šavovima. U tom slučaju nosivost nosača nastavljenog podvezicama sme se uzeti sa 100%.

Kontrolu kvaliteta zavarenih spojeva sprovodi Izvođač u saradnji sa inženjerima jednog od ovlaštenih Instituta. U radionici i na gradilištuse mora formirati posebna arhiva dokumenata vezanih za kontrolu kvaliteta zavarenih spojeva. Arhiva se mora opremiti i stolom za pregled filmova i katalogom sa etalon fimlovima. Kontačnu ocjenu o kvalitetu svakog spoja daje Nadzorni inženjer.

Tehnologije izvođenja zavarivačkih radova, korištenih materijala i postupci kontrole moraju biti u saglasnosti sa prethodno navedenim standardima.

4.7.6 IZRADA KONSTRUKCIJE U RADIONICI

Prije početka izrade čelične konstrukcije u radionici, Izvođač je dužan da pripremi Idejni projekat montaže i da ga dostavi na odobrenje Nadzornom inženjeru.

U slučaju uklapanja čeličnih elemenata na postojeću konstrukciju, Izvođač je radova je dužan da na licu mjesta preuzme sve dimenzije, a kako bi se po dopremi materijala isti mogli uklopiti.

Izrada čelične konstrukcije se može povjeriti samo kvalifikovanom izvođaču ovih radova, koji, u okviru Ponude, mora dokazati svoju podobnost spiskom uspješno izvršenih sličnih poslova, spiskom raspoloživog alata i mašina i spiskom stručnog kadra.

Materijal za pojedine pozicije koji nije preuziman u valjaonici od strane Izvođača mora biti obinježen bojom i mora imati utisnut broj šarže. Preko ovakvih oznaka jedino je moguće uspostaviti vezu između naručenog materijala i certifikata.

Pri istovaru i odlaganju prispjelog materijala na skladište materijal se ne smije bacati niti hvatati za ivice bez prethodne zaštite istih. Sva eventualna oštećenja će cijeniti Nadzorni organ: da li se mogu tolerisati ili se oštećeni komad kod proizvođača zamijeniti o trošku Izvođača. Složeni materijal na skladištu mora biti dovoljno odginut od zemlje. Oznake na materijalu moraju ostati vidljive.

Izvođač radova ne smije u konstrukciju ugraditi nikakav materijal bez odgovarajućeg atesta. Pri sječenju pojedinih pozicija iz nabavljenih većih dimenzija tabli lima, za sve pozicije koje obrazuju glavne nosive dijelove konstrukcije, broj utisnute šarže i broj narudžbene pozicije moraju se prenijeti i na pojedinačne pozicije. Iz radioničkog dnevnika Izvođača mora biti vidljivo kojes u pozicije krojene iz jedne narudžbene pozicije.

Sva evidencija o materijalu, počevši od nabavke do ugrađivanja, mora se uredno voditi i prilaže se kao dokumnet pri isporuci konstrukcije. Bez ovakvog dokumenta konstrukcija se ne smije primiti.

Pri izradi konstrukcije u valjaonici, Izvođač mora ispunjavati zahtjeve zakona, propisa i standarda i ostalih tehničkih normativa navedenih u okviru ovih uslova, a koji važe za tip konstrukcije koji se nalazi u obradi.

Elementi koji se posebno naglašavaju

Sječene ivice lamela moraju brušenjem biti dotjerane i iivice oborene Zavareni elemetni moraju, poslije zavarivanja, imati projektovani oblik i ravne povrine Rupe za zavrtnjeve se moraju isključivo bušiti Loze zavrtnjeva ne smiju zadirati u paket konstruktivnih elemenata.

Naručivati dužine zavrtnjeva za svaku vezu ponaosob prema debljini paketa. Izvođač obavezno radi specifikaciju veznog materijala. Kod zavrtnjeva koji rade isključivo na zatezanje mora se voditi samo o njihovoj dužini.

Sastavljni sklopovi u radionici moraju se izvesti u tolerancijama koje važe za tip konstrukcije koja se nalazi u obradi. Konstrukcija se mora tako izraditi da dozvoli montaži bez nasilnog navlačenja.

Prijem konstrukcije u radionici

Nadzorni inžnjer zadržava pravo da pregleda gotove elemente spremne za prijem i otpremu, tek pošto pregled prethodno izvrši služba kontrole Izvođača i o tome sačini svoj izvještaj. U zapisnik o prijemu gotovog elementa se unose sva odstupanja od projektovanih dimenzija i daje se popis cjelokupne izvođačke dokumentacije (atesti materijala, atesti zavarivača, zapisnici i skice o krojenju pojedinačnih pozicija iz naručenih limova, nalazi Kontrole Izvođača, naazi pregleda Nadzornog inženjera, kopije radioničkog dnevnika).

Otpremanje gotove konstrukcije iz radionice na gradilište može se izvršiti tek pošto se Nadzorni inženjer uvjeri da je konstrukcija u svemu izrađena perma odobrenoj dokumentaciji i važećim propisima i standardima i snabdijeva pratećom dokumentacijom. Nadzorni organ daje dozvolu za otpremanje konstrukcije u pismenoj formi. Prijemu konstrukcije u radionici obavezno prisustvuje inženjer Izvođača odgovoran za montažu konstrukcije.

Isporuka konstrukcije

Proizvođač konstrukcije mora da obilježi krupnim onzakama sve sklopove, nastavke i spojeve prije isporuke konstrukcije. Ove oznake moraju odgovarati oznakama iz projektne dokumentacije i služe za kasniju pravilnu montažu na gradilištu.

4.7.7 RADOVI KOJI PRETHODE IZRADI KONSTRUKCIJE

Prije početka izrade čelične konstrukcije, paralelno sa izradom radioničke dokumentacije, Izvođač je dužan da pripremi i dostavi na saglasnost nadzornom organu sljedeće elaborate:

Dinamički plan prozivodnje, kontrole i isporuke Tehnologija zavarivanja Tehnologija izrade bravarskih radova Tehnologija probne montaže (ukoliko je projektom predviđena) Plan kontrole sa posebnim osvrtom na međufaznu i faznu kontrolu zavarenih sklopova, odnosno

geodetsku kontrolu na probnoj montaži Tehnologiju izvođenja radova na antikorozivnoj zaštiti Plan pakovanja i način transporta

Predviđena tehnologija zavarivanja za komplikovane sklopove sa povećanim obimom zavarivanja se mora dokazatina probnim komadima. Tu treba provjeriti sklonost materijala na promjenu strukture pod uticajem temperature zavarivanja kao i veličinu deformacija od zavarivanja. Na osnovu ovih ispitivanja provjeriti empirijski određene temperature predgrijavanja za razne debljine i kvalitete materijala kao i režim hlađenja zavarenih spojeva i veličinu preddeformacija.

Prostor u radionici gdje se obalja probna montaža (ukoliko je uslovljena tehničkom dokumentacijom projekta) mora biti posebno uređen – svi oslonci pojedinih elemenata konstrukcije u probnoj montaži moraju imati takvo temeljenje koje isključuje slijeganja. Kod izrade gore navedenih elaborata mora se ostvariti puna saradnja usaglašenost sa projektom montaže.

4.7.8 USLOVI I UPUTSTVA ZA IZRADU I MONTAŽU ČELIČNIH KONSTRUKCIJA

Prije početka montaže čelične konstrukcije, Izvođač je dužan da pripremi i dostavi na dobrenje Nadzornom inženjeru sljedeće elaborate:

Dinamički plan montaže i antikorozivne zaštite Glavni projekat montaže Tehnologiju zavarivanja na montaži Projekat geodetskog obilježavanja i praćenja objekta tokom montaže Plan kontrole Tehologiju izvođenja radova na antikorozivnoj zaštiti čelične konstrukcije

Dopremljena konstrukcija na gradilište se mora odložiti na unaprijed pripremljenu deponiju. Pri manipulaciji sa čeličnom konstrukcije mora se voditi računa da ne dođe do njenog oštećenja – za hvatanje se moraju koristiti posebno konstrukciji prilagođeni alati. Ukoliko konstrukcija ima radionički nanijet zaštit premaz, ili je pak toplo cinkovana, pri manipulaciji moraju se koristiti posebne „platnene“ trake.

Montažni plac se mora tako opremiti da omogući pravilno izvođenje svih predviđenih veza uz punu geodetksu kontroolu, kao i da omogući nesmetanu kontrolu Nadzornom inženjeru. Tehnologija montaže se mora odabrati tako da je element konstrukcije pridržavan u toku izvođenja zavarivačkih radova.

1. Izvođač radova je dužan da sve radove izvodi prema projektnoj dokumentaciji i odobrenoj dokumentaciji koju sam izrađuje u skladu sa propisanim uslovima datim u tački – Privremene konstrukcije i skele i tački Detaljni crteži, uz svestranu i svakodnevnu kontrolu Nadzornog organa. Direktivni nadzor projektanta obavezan je.

2. Za montažu čelične konstrukcije (i opreme), a na osnovu projektne dokumentacije, izvođač je dužan da izradi projekat montaže i podvrgne ga tehničkoj kontroli (reviziji) uz dobijanje saglasnosti Nadzornog organa i Investitora. Izvođač razrađuje plan montaže vodeći pri tom računa da ne promijeni projektom zamišljenu kocepciju objekta i uslovljene faze montaže, da bude usaglašen sa radioničkom dokumentacijom i da obezbijedi stabilnost konstrukcije u svim njenim fazama uz poštovanje svih važećih pravilnika i standarda.Odstupanja u redosledu montaže elemenata u odnosu na projekat montaže nedozvoljena su. Konstrukcija mora biti stabilna u svim pravcima, u toku montaže, uz punu odgovornost izvođača radova.

3. Izrada čelične konstrukcije može se poveriti samo kvalifikovanom izvođaču ovih vrsta radova, koji mora dokazati svoje kvalifikacije spiskom uspešno izvršenih sličnih poslova, spiskom raspoloživog alata i mašina, spiskom stručnog kadra u stalnom radnom odnosu

4. Izvođač radova je dužan da se, pre početka radova na izradi čelične konstrukcije, detaljno upozna sa tehničkom dokumentacijom (posebno sa vezama sa visokovrednim zavrtnjevima) i da obavesti investitora o svim eventualno uočenim nedostacima u dokumentaciji, kako bi ih ovaj preko projektne organizacije, blagovremeno otklonio. Odstupanja od projektne dokumentacije bez pismene saglasnosti investitora nisu dozvoljena.

5. Materijal nabavljen kod proizvođača čelika mora: - biti obeležen bojom u pogledu dimenzija, - imati utisnut broj šarže i broj pozicije prema narudžbini.

Preko ovakvih oznaka je jedino moguće uspostaviti vezu između naručenog materijala i atesta.

6. Izvođač radova ne sme da ugradi nikakav materijal bez odgovarajućeg atesta. Pri sečenju pojedinih pozicija iz nabavljenih većih dimenzija tabli lima, za sve pozicije koje obrazuju noseće delove konstrukcije, broj utisnute šarže i broj narudžbinske pozicije moraju se preneti i na pojedinačne pozicije. Iz montažnog dnevnika izvođača mora biti vidljivo koje su pozicije krojene iz jedne narudžbinske pozicije.

7. Sva evidencija o materijalu, počevši od nabavke do ugrađivanja, mora se uredno voditi i prilaže se kao dokument pri isporuci konstrukcije. Bez ovakvog dokumenta konstrukcija se ne sme preuzeti.

8. Pri izradi konstrukcije u radionici, izvođač radova mora ispunjavati zahteve zakona, propisa, standarda i ostalih tehničkih normativa (tačka 8.3.1. ovih uslova), koji se veže za tip konstrukcije u obradi, kao što su:

- sečene ivice lamela moraju biti brušenjem doterane i ivice ''oborene'', - zavareni elementi moraju, posle zavarivanja, imati projektovani oblik i ravne površine, - elementi u vezama sa visokovrednim zavrtnjevima moraju imati zazore u granicama navedenim u

tehničkim uputstvima za izradu i montažu veza sa visokovrednim zavrtnjevima, priloženim ovim uslovima. U suprotnom, veze se smatraju nepodobnim a objekat nestabilan,

- rupe za zavrtnjeve moraju se bušiti a ne probijati. Kod izvesnog broja veza sa visokovrednim zavrtnjevima, prečnik rupe može biti i do 3 mm veći od stabla zavrtnja, što će posebno biti naznačeno na crtežima a u skladu sa statičkim proračunom,

- pri izradi zavarenih podsklopova i sklopova izvođač mora izraditi tehnički plan zavarivanja, sastavljen na načelu što manjeg unošenja toplotnog uticaja u konstrukciju,

- u zavarenih konstrukcija prednost dati poluautomatskom ''Elira'' postupku u odnosu na ručni postupak zavarivanja,

- loze zavrtnjeva ne smeju zadirati u paket konstruktivnih elemenata. Naručivati dužine zavrtnjeva za svaku vezu ponaosob, prema debljini paketa konstruktivnih elemenata. Dužine visokovrednih zavrtnjeva određivati prema tehničkim uputstvima za izradu i montažu veza sa visokovrednim zavrtnjevima, pod uslovom da se podložne pločice ugrađuju ispod glave zavrtnja i navrtke,

- sastavljeni sklopovi moraju ostati u granicama tolerancije, prikazanim u propisima za noseće konstrukcije. Konstrukcija se mora tako izraditi da dozvoli montažu bez nasilnog navlačenja (posebno u oblasti veza sa visokovrednim zavrtnjevima),

- obavezna je probna montaža konstrukcije u radionici, pre isporuke gradilištu, - izvođač radova je dužan da organizuje i sprovodi stalnu kontrolu u svim fazama proizvodnje i montaže,

posebno na polju zavarenih konstrukcija i spojeva sa visokovrednim zavrtnjevima. Važnost kontrole svih faza rada se ponovo naglašava.

9. Izvođač radova je dužan da nadzornom organu: - omogući nesmetan pregled konstrukcije, - obezbedi radno mesto, - stavi na raspolaganje potreban alat i radnu snagu za proveru dimenzija, kvaliteta konstrukcije i drugog. 10. Nadzorni organ investitora će pregledati gotove elemente, spremne za prijem i otpremu, tek pošto

pregled predhodno izvrši kontrolni organ izvođača i o tome sačini svoj izvještaj. 11. U zapisnik o prijemu gotovog elementa unose se sva odstupanja od projektovanih dimenzija i daje se

popis celokupne izvođačke dokumentacije (eventualne izmene projekta, atesti materijala, atesti zavarivača, zapisnici i skice o krojenju pojedinačnih pozicija iz naručenih limova, nalazi kontrolnih organa izvođača, nalazi pregleda nadzornog organa, kopije

12. Otpremanje gotove konstrukcije iz radionice na gradilište može se izvršiti tek pošto se nadzorni organ uveri da je konstrukcija u svemu izrađena prema projektnoj dokumentaciji i važećim propisima i standardima i snabdevena pratećom dokumentacijom. Nadzorni organ daje dozvolu za otpremanje konstrukcije u pismenoj formi.

4.7.9 ANTIKOROZIVNA ZAŠTITA ČELIČNE KONSTRUKCIJE Zaštita čelične konstrukcije od korozije započinje u radionici i sastoji se od:

1. pripreme površina čeličnih elemenata, 2. premaza prvim, osnovnim premazom.

Priprema površine čelične konstrukcije mora ispunjavati odredbe pravilnika o antikorozivnoj zaštiti. Stepen čišćenja površina mora da zadovolji kriterijum drugog stepena. Preporučuje se čišćenje mlazom abraziva. Poslije čišćenja i otprašivanja površina (član 38. pravilnika) površine se moraju zaštiti bilo predhodnom zaštitom ili odmah prvim zaštitnim premazom, najdalje u roku od 8 časova.

Prema EN ISO 12944-2 5.1.2 predmetna konstrukcija spada u C3 klasu korozivnosti sa gubitkom mase od 200-400 g/m2, nakon prve godine eksploatacije.

Prema normi EN ISO 12944-6 predlaže se premaz klase trajnosti M. Minimalna debljina premaza je 160 μm, dok se preporučuje debljina premaza od 200 μm . Ukoliko se koriste premazi na bazi akrila nanijeti 2 sloja po 100 μm (prajmer + zaštitni sloj). U suprotnom koristiti premaz na bazi epoksida u debljini sloja od 120 μm kao primarnu zaštitu i sloj sekundarnog premaza na bazi poliuretana u debljini sloja od 80 μm. Nakon izvršenog premazivanja svakog sloja obavezno testirati debljinu premaza.

4.7.10 KONTROLA KVALITETA ŠAVOVA Da bi se odredio potreban kvalitet šavova, potrebno je klasifikovati konstrukciju prema posljedicama,

tipu konstrukcije i prema proizvodnom procesu kao i klasi materijala. Prema BAS EN 1991-1-7:2006, paragraf 3.4. konstrukcija spada u klasu CC2.

Prema tipu konstrukcije, predmetni toranj spada u klasu SC2, BAS EN 1090-2:2008, tabela B.1

Prema proizvodnim kriterijima, konstrukcija spada u klasu PC2, BAS EN 1090-2:2008, tabela B.2.

Prema prikazanim klasama, konstrukcija se klasifkuje u klasu EXC3 sa aspekta posljedica.

Za klasu EXC3 kvalitet šavova je B. Kriteriji kvaliteta izvedbe su definisani u normi EN ISO 5817, za grupu B, te ih takve ispoštovati. Obavezno je testiranje kvaliteta svih šavova i to:

SUČEONI ŠAVOVI

vizuelni pregled svih faza (priprema i izrada)

nerazorna (UZ/radiografski) ispitivanja 20% dužine svih šavova

ispitivanje penetrantima 30% dužine svih šavova

UGAONI ŠAVOVI

vizuelni pregled svih faza (priprema i izrada)

ispitvanje penetrantima 15% dužine svih šavova

4.7.11 PRIVREMENE KONSTRUKCIJE I SKELE Izvođač je dužan da po uvođenju u posao izradi Projekat svih potrebnih skela, te da ga preda na pregled i odobrenje Nadzornom organu.

Skele koje će izvođač koristiti moraju biti konsturkisane i izvedene tako da u svakom trenutku omogućavaju:

uslove za kvalitetno izvođenje radova pravilnu geometrijsku izradu elemenata prema projektu svu potrebnu sigurnost ljudi na radu

Skele mogu biti urađene od čeličnih i drvenih elemenata.

Radne skele izvoditi prema posebnim projektima, čije projektovanje je obaveze Izvođača radova.

Banja Luka,

oktobar 2016. godine

Sastavili:

Milan Krtolina, dipl. inž. građ.

Tihomir Đokić, dipl. inž. građ.

“ELEKTRO PLAN “ d.o.o. Vodotoranj i pumpna stanica / Domaljevac Banjaluka strana 8. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Broj protokola :149/06/16

4. P R O J E K T N I Z A D A T A K Objekat je poslovni. Predmet ovog elektro projekta je izrada električnih instalacija za objekat pumpne stanice i vodotornja Domaljevac. Objekat vodotornja je metalne konstrukcije, visina 49,97 m. a pumpna stanica je dimenzija 9 x 5 m, visine 4m. Ovim projektom rješiti instalacije u objektima i međusobne elektro veze. Glavni el. priključak uraditi idejno, od pretpostavljenog mjesta postavljanja buduće trafo stanice gdje će biti odgovarajuće el. brojilo ( Trafo stanica i priključni dalekovod nije predmet ovog projekta ) do pumpne stanice i vodotornja, definitivni ulazni podaci dostaviće se naknadno, nakon dobijanja elektro energetske saglasnosti. Naknadno doprojektovanje će se posebno regulisati. Od unutrašnjih elektro instalacija objekata predvidjeti postavljanje opšte i panik rasvjete, monofaznih i trofaznih utičnica za priključak potrošača, te gromobrana i uzemljenja. Tip svjetiljki odabrati prema namjeni prostora. Uz pumpe su naručeni odgovarajući komandni ormari sa svom potrebnom automatikom za trajni i besprekorni rad komplet postrojenja. U projektu predvidjeti stavku uvezivanja svih autonomnih sistema automatike u jednu cjelinu. Kote postavljanja i nabavka sondi i senzora u rezervoarima i bunaru biće definisane u hidro projektu. Investitor nije blagovremeno ( u roku za završetak projekta ) dostavio Saglasnost Direkcije za civilno zrakoplovstvo BiH u vezi postavljanja svjetiljki – signalnih semafora na vrhu vodotornja. Predvidjeti najvjerovatniju varijantu potrebnih instalacija za osvjetljenje vrha vodotornja. Za uzemljenje vodotornja iskoristiti duboke betonske temelje objekta. Betonski šipovi ( 6 komada ) neto dubine su 15 m. i imaju u sebi po 20 neprekinutih čeličnih šipki fi 18 mm. Radi izjednačenja potencijala oba objekta ( vodotoranj i pumpna stanica ) na uzemljivač vodotornja spojiti i uzemljenje pumpne stanice. AUTOMATIKA:

1. AKO IMA VODE U BUNARU, I AKO NEMA VODE U REZERVOARU PUMPNOG POSTROJENJA MOŽE RADITI BUNARSKA PUMPA 3,7 kW .

2. BUNARSKA PUMPA SE ISKLJUČUJE KAD SE POSTIGNE ZADANI MAX NIVO U REZERVOARU PUMPNOG POSTROJENJA, UKLJUČUJE SE PONOVO KAD NIVO DOSTIGNE ZADANI MINIMUM.

3. AKO IMA DOVOLJNO VODE U REZERVOARU ISPOD PUMPI 11 kW ( jedna je radna jedna rezervna ) UKLJUČIĆE SE ODABRANA PUMPA AKO U VELIKOM REZERVOARU VODOTORNJA TREBA VODE ( zadani minimum ). PUMPA SE AUTOMATSKI ISKLJUČUJE KAD VELIKI REZERVOAR VODOTORNJA BUDE PUN VODE ( zadani maximum ).

Sve instalacije predvidjeti n/ž. Ukoliko Investitor ne preda projekat na reviziju projekta, neće se ni iz kog razloga pozivati na kaznene sankcije. Domaljevac, juni 2016. god. Investitor :


5. SPISAK ZAKONA, TEHNIČKIH NORMATIVA I OPĆE PRIZNATIH

PRAVILA KOJI SU KORIŠTENI PRI IZRADI PROJEKTA

1. Zakon o standardizaciji BiH, (Sl. glasnik BiH 19/01),

2. Zakon o zaštiti na radu, ( Sl. list SFRJ 22/90 ),

3. Zakon o zaštiti od požara i vatrogastvu, ( SN 64/09 ),

4. Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu elektro energetskih postrojenja i uređaja od požara, ( Sl. list SRBiH 74/90),

5. Pravilnik o zaštiti na radu pri korištenju el. struje, ( Sl. list SRBiH 34/88),

6. Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu od statičkog elektriciteta, ( Sl. list SFRJ 62/73),

7. Pravilnik o tehničkim normativima za el. instalacije niskog napona, (Sl. list SFRJ 93/88),

8. Tehnički propisi o gromobranima, (Sl. list SFRJ 13/68 ),

9. Pravilnik o opremi i postupku o pružanju i organizaciji službe spašavanja u slučaju nezgode na

radu, ( Sl list SFRJ 38/68 ),

10. Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH, ( SN 02/06 ),

11. Zakon o el. energiji, (SN 41/02 ),

12. Zakon o elektro energetskoj inspekciji, ( SN 8/02 ),

13. Tehničke preporuke u elektro distributivnoj djelatnosti.


6. TEHNIČKI OPIS ELEKTRO INSTALACIJA ----------------------------------------------------------------------

Objekat je poslovni. Predmet ovog elektro projekta je izrada električnih instalacija za objekte bunarske pumpe, pumpne stanice i vodotornja Domaljevac. Objekat vodotornja je metalne konstrukcije, visina 49,97 m. a pumpna stanica je dimenzija 9 x 5 m, visine 4m. Bunarska pumpa je u šahtu u zemlji. Ovim projektom rješavaju se instalacije u objektima i međusobne elektro veze. Glavni el. priključak urađen idejno, od pretpostavljenog mjesta postavljanja buduće trafo stanice gdje će biti odgovarajuće el. brojilo ( Trafo stanica i priključni dalekovod nije predmet ovog projekta ) do pumpne stanice i vodotornja, definitivne ulazne podatkei dostaviće Investitor naknadno, nakon dobijanja elektro energetske saglasnosti. Od unutrašnjih elektro instalacija objekata predvidjeti postavljanje opšte i panik rasvjete, monofaznih i trofaznih utičnica za priključak potrošača, te gromobrana i uzemljenja. Tip svjetiljki odabrati prema namjeni prostora. Uz pumpe su naručeni odgovarajući komandni ormari sa svom potrebnom automatikom za trajni i besprekorni rad komplet postrojenja. U projektu predviđena stavku uvezivanja svih autonomnih sistema automatike u jednu cjelinu. Kote postavljanja i nabavka sondi i senzora u rezervoarima i bunaru biće definisane u hidro projektu. Investitor nije blagovremeno ( u roku za završetak ovog elektro projekta ) dostavio Saglasnost Direkcije za civilno zrakoplovstvo BiH u vezi postavljanja svjetiljki – signalnih semafora na vrhu vodotornja. Predviđena je najvjerovatnija varijanta potrebnih instalacija i opreme za osvjetljenje vrha vodotornja. Za uzemljenje vodotornja iskorišteni su duboki betonski temelji objekta. Betonski šipovi ( 6 komada ) neto dubine su 15 m. imaju u sebi po 20 neprekinutih čeličnih šipki fi 18 mm. Prilog proračuna otpora uzemljenja da u prilogu projekta. Radi izjednačenja potencijala oba objekta ( vodotoranj i pumpna stanica ) na uzemljivač vodotornja spojeno i uzemljenje pumpne stanice. Automatika upravljanja pumpi prema ovom projektu je predviđena prema specifikaciji – ponudi isporučioca pumpi i komandnih ormara. U projektu je predviđena stavku uvezivanja svih autonomnih sistema automatike u jednu cjelinu. PREDVIĐNA AUTOMATIKA:

1. AKO IMA VODE U BUNARU, I AKO NEMA VODE U REZERVOARU PUMPNOG POSTROJENJA MOŽE RADITI BUNARSKA PUMPA 3,7 kW .

2. BUNARSKA PUMPA SE ISKLJUČUJE KAD SE POSTIGNE ZADANI MAX NIVO U REZERVOARU PUMPNOG POSTROJENJA, UKLJUČUJE SE PONOVO KAD NIVO DOSTIGNE ZADANI MINIMUM.

3. AKO IMA DOVOLJNO VODE U REZERVOARU ISPOD PUMPI 11 kW ( jedna je radna jedna rezervna ) UKLJUČIĆE SE ODABRANA PUMPA AKO U VELIKOM REZERVOARU VODOTORNJA TREBA VODE ( zadani minimum ). PUMPA SE AUTOMATSKI ISKLJUČUJE KAD VELIKI REZERVOAR VODOTORNJA BUDE PUN VODE ( zadani maximum ).


Sve el. instalacije predviđene n/ž, u pl. kanalicama. Za određivanje priključne snage korišteni su uslovi iz ˝Opštih uslova za isporuku električne energije˝ (maj 2008.), „Pravilnik o priključcima“ (april 2009.) te „Pravilnik o mjernom mjestu krajnjeg kupca“ (mart 2009.). Opšti podaci: MRO ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- - vrsta priključka prema elektro energetskoj saglasnosti - vrsta priključnog kabla prema elektro energetskoj saglasnosti - vršno opterećenje (Pravilnik o priklj, čl. 10, stav 3) 20 kW - sistem napajanja TN-C-S - vrsta zaštite od indirektnog dodira automatsko isklapanje napajanja - uticaj spoljnjih faktora (el. razvod) AA4 (tip A i C)

Gromobran vodotornja je predviđen klasični, sa hvataljkom koju predstavlja metalna konstrukcija cijelog objekta, te 2 mjerna spoja, uzemljivač položiti u temelje objekta. Prema proračunu u prilogu, ne treba gromobran na pumpnoj stanici. Qptfcop!qbamkjwp!j{wftuj!jotubmbdjkf!v{fnmkfokb!nfubmoji!nbtb!v!qvnqopk!tubojdj!)!WPEPUPSBOK!KF! TBW! NFUBMOJ! *! -! hekf! hbmwbotlj! qpwf{buj! twf! nfubmof! nbtf! j! twftuj! ji! )! qpwf{buj! *! tb!v{fnmkjwb•lpn! usblpn/! Twf! tqpkfwf! dkfwpwpeb! j{pmpwboji! lmjohfsjupn! jmj! esvhjn! j{pmbdjpojn!nbufsjkbmpn!j{wftuj!ublp!eb!kf!kfebo!tqpk!qptubwmkfo!tb!pcf!tusbof!dkfwpwpeb!pcbwf{op!tb!zupčastim podloškama/!Hmbwv!wjklb!uph!tqpkb!pcpkjuj!dswfopn!cpkpn/!!

Signalni kabl između pumpne stanice i rezervoara je tipa TK59 6x2x0,8 mm. ili TK59 3x4x0,8 mm, ili PP00Y 5x1,5 mm2 i predviđen je za direktno polaganje u zemlju pored vodovodnih cjevovoda na udaljenosti od 50 cm, minimalno na dubinu 0,8 m ( na posteljicu od pijeska ili muljike 10 cm, preko kabla još 10 cm pijeska, GAL štitnici i traka za upozorenje. Prema priloženom proračunu, pumpnoj stanici ne treba gromobran. Sastavni dio ovog tehničkog opisa su i opisi uz priložene proračune u prilogu projekta. Nakon završetka instalacija istu ispitati i o tome pribaviti odgovarajuće protokole. Primopredaju instalacija izvršiti uz projekat stvarno izvedenog stanja elektro instalacija prema Zakonima, Pravilnicima i pravilima struke na dan tehničkog prijema.. Izradio: Darko Klak, el.inž.


7. TEHNIČKI UVJETI IZVOĐENJA ELEKTRIČNIH INSTALACIJA

1. Opći tehnički uvjeti

1.1 Ovi tehnički uvjeti su dopuna i daju detaljnija objašnjenja projekta za ovu vrstu instalacija i kao takvi su

sastavni dio projekta, pa su prema tome obvezni za izvoditelja instalacije.

1.2 Instalacija se mora izvesti prema tehničkom opisu i crtežima u projektu, propisima koji vrijede i standardima koji se primjenjuju. Sve što nije ovim projektom predviđeno ili precizirano mora se izvesti prema propisima koji vrijede za ovu vrstu instalacija.

1.3 Za sve izmjene i dopune, te odstupanja od ovog projekta mora se pribaviti pismena suglasnost nadzornog

organa ili projektanta.

1.4 Izvoditelj je dužan prije početka radova pregledati i provjeriti projekt na licu mjesta i za eventualna odstupanja se savjetovati sa projektantom.

1.5 Sav ugrađeni materijal mora biti prve kvalitete i u skladu sa važećim standardima. Nakon donošenja

materijala na radilište na poziv izvoditelja, nadzorni organ će kvantitativno i kvalitativno pregledati materijal i to konstatirati u građevinskom dnevniku.

1.6 Pored materijala i radovi moraju biti kvalitetno izvedeni, a sve što bi se u tijeku rada ili kasnijim

korištenjem pokazalo nekvalitetno izvoditelj je dužan o svom trošku ispraviti i zamijeniti.

1.7 Prije polaganja vodiča i kabela moraju se tačno izmjeriti duljine i odrediti trasa na zidovima i stropovima, te označiti pozicije sklopki, priključnica, razdjelnih kutija, rasvjetnih kutija i prolaza kroz zidove, pa tek nakon toga probijati zidove.

1.8 Na prijelazima kabela kroz zidove treba postaviti odgovarajuće zaštitne cijevi radi mehaničke zaštite.

1.9 Vodove i kabele polagati po određenim trasama u planu instalacije vodoravno ili okomito. Koso polaganje kabela nije dopušteno.

1.10. Ako se kabeli polažu na obujmice onda razmak obujmica kod horizontalnog polaganja ne smije biti veći

od 30 cm, a kod vertikalnog od 40 cm.

1.11. Pri odmotavanju kabela s koluta treba paziti da se kabel ne usuče, te da se ne ošteti izolacija.

1.12. Nulti i zaštitni vodiči ne smiju biti osigurani i moraju biti različite boje od faznih vodiča. U električnom i mehaničkom pogledu moraju predstavljati neprekidnu cjelinu.

1.13. Radi lakšeg spajanja vodiča u kutijama, na sklopkama, svjetiljkama i priključnicama treba ostaviti kabel

duljine 10 – 15 cm.

1.14. Nastavljanje i odvajanje vodiča i kabela dopušteno je samo u razdjelnim kutijama.

1.15. Usporedno vođenje kabela i dimnih kanala treba izbjegavati, a ako to nije moguće, razmak mora biti najmanje 20 cm.


1.16. Usporedno vođenje kabela jake i slabe struje treba biti na najmanjoj udaljenosti 20 cm, a njihovo križanje najmanje 3 cm.

1.17. Kod usporednog vođenja kabela njihov međusobni razmak mora biti najmanje jednak debljini kabela. 1.18. Prije postavljanja sklopki, priključnica i drugih aparata treba ispitati njihovu tehničku ispravnost. 1.19. Nakon završetka instalacije potrebno je sve brtvenice dobro zabrtviti za to predviđenom masom.

1.20. Sva oprema u razdjelnim ormanima i pločama mora biti postavljena pregledno i pristupačno, te

označena odgovarajućim oznakama. 1.21. Armirano betonske i čelične konstrukcije smiju se rušiti, dubiti i bušiti samo uz pismenu suglasnost

građevinskog nadzornog organa. 1.22. Kod izvođenja električnih instalacija treba paziti da se ne oštete već izvedeni radovi i dijelovi građevine. 1.23. U razdjelnim kutijama vodiče spajati samo propisanim stezaljkama odgovarajućeg presjeka. Spajanje

vodiča usukavanjem nije dopušteno.

1.24. Sve metalne dijelove u mokrim čvorovima (cijevi, kade, radijatori i sl.), koji normalno nisu pod naponom treba galvanski spojiti vodičem P/F 6 mm2 Cu na stezaljke u kutiji za izjednačavanje potencijala (KIP). Stezaljke u kutiji za izjednačavanje potencija treba spojiti vodičem P/F 6 mm2 na "PE" sabirnicu u glavnom razdjelnom ormaru ili razdjelnoj ploči.

1.25. Nakon završetka radova, a prije puštanja pod napon, izvoditelj treba ispitati instalaciju na kratki spoj,

provjeriti ispravnost zaštite i izmjeriti otpor izolacije, te izdati odgovarajuću ispravu o ispravnosti. 1.26. Kod ispitivanja instalacije otpor izolacije faznog i nultog vodiča mora biti najmanje 220 k, a otpor

između faznih vodiča najmanje 380 k, kod uključenih sklopki i svjetiljki bez žarulja.

2. Posebni tehnički uvjeti Ovi tehnički uvjeti su sastavni dio Projekta i kao takvi su obvezni za izvođača.

2.1. Instalaciju treba izvesti prema projektu, te u skladu sa Pravilnikom za električne instalacije niskog napona (Sl. list SFRJ 53/88) i standardima JUS N.B2.751 i JUS N.B2.752.

2.2. Izolirani kablovi i vodiči moraju se položiti i označiti tako da se lako mogu raspoznavati pri ispitivanju,

popravku ili zamjeni. Zaštitni PE vodič označava se kombinacijom žute i zelene boje, a neutralni N vodič svjetloplavom bojom i ove se boje ne smiju upotrebljavati ni za koje drugo označavanje.

2.3. Zaštitni uređaj (osigurač) se mora postaviti tako da se lako raspozna njegov pripadajući strujni krug. Zaštitni uređaj se mora postaviti u sklopni blok (RO i sl.).

2.4.Šeme, dijagrami i tablice električnih instalacija moraju se postaviti na mjestima na kojima ima više strujnih krugova, tako da označavaju prirodu, tip i sastav strujnih krugova, te karakteristike zaštitnih uređaja. 2.5. U sklopnom bloku mora se postaviti i grupirati električna oprema iste vrste struje i/ili napona i razdvojiti od električne opreme druge vrste struje i/ili napona, tako da ne može doći do štetnih utjecaja.


2.6. Spoj vodiča i druge električne opreme mora biti izveden tako da bude siguran i postavljen tako da dopušta mogućnost stalne provjere, a mora biti osiguran sredstvima koja odgovaraju materijalu vodiča i njegovom presjeku. Spoj mora biti pristupačan nakon skidanja poklopca ili pregrade alatom, a pristup mora biti u stupnju zaštite najmanje IP 2X prema JUS N.A5.070. 2.7. Izolirani vodiči i kabeli ne smiju se nastaviti u izolacijskim cijevima i kanalima. Izolirani vodiči i kabeli mogu

se spajati samo u instalacijskim kutijama, kabelskim spojnicama ili sklopnim blokovima, a mjesta spajanja moraju se izolirati u stupnju izolacije koji odgovara tipu električnog razvoda.

2.8 Međusobni spoj električne instalacije ili razvoda sa električnom opremom mora biti izveden tako da

električni razvod ne bude izložen vučnim ili ugibnim silama. Ako se ove sile ne mogu izbjeći mora se predvidjeti sustav za rasterećenje.

2.9. Spoj električnog razvoda mora biti dimenzioniran tako da može trajno podnijeti dopuštenu struju vodiča i

izveden tako da se ne smanji presjek i ošteti izolacija.

2.10. Na krajevima električnog razvoda, a posebno na ulazima, izlazima i mjestima prodora kroz zidove i električnu opremu mora se izvesti trajno brtvljenje. 2.11 . Na mjestima prolaza električnog razvoda kroz zidove, osim onog u crijevima i kanalima, mora se

osigurati dodatna mehanička zaštita, a ako prolazi kroz metalnu konstrukciju, rubovi moraju biti zaobljeni.

2.12 . Metalni dijelovi električnog razvoda izloženi vodi i kondenzaciji moraju biti izvana i iznutra zaštićeni

od korozije i imati osiguran odvod kondenzirane pare. 2.13 . Ako se električni razvod postavlja po zidovima, najmanje dopušteni razmak između elemenata razvoda i

zida je 5 mm. 2.14 . Električni razvod nižeg napona ne smije se postavljati u isti omotač ili cijev, niti blizu električnog

razvoda višeg napona, osim ako između ta dva razvoda ne postoji izolacijska podloga testirana na viši napon.

2.15 . Kabeli i instalacijski vodiči moraju se voditi okomito i vodoravno, tako da budu paralelni sa rubovima

prostorije. Pri vodoravnom polaganju rastojanje od poda treba iznositi 0,3-1,1 m i 2,0 m od poda do stropa, a okomitom polaganju udaljenost od rubova do prozora i vrata moraju biti najmanje 0,15 m. Pri polaganju instalacijskih vodiča u sanitarnim prostorijama udaljenost utičnica ili drugih potrošača mora biti na visini od 1,7 m od poda i 0,6 m od kade.


7.1. ELABORAT O PRIMJENJENIM MJERAMA ZAŠTITE OD ELEKTRIČNE STRUJE 1. Izvori opasnosti i štetnosti koje se mogu pojaviti tijekom uporabe električne energije

1.1. Slučajni dodir dijelova pod naponom, 1.2. Pojava visokog napona dodira, 1.3. Nastanak kratkog spoja i preopterećenja, 1.4. Pojava nedopuštenog pada napona, 1.5. Nepovoljan utjecaj sredine, 1.6. Nastanak iskrenja i električnog luka, 1.7. Pojava požara, 1.8. Nedopuštena osvijetljenost, 1.9. Pojava statičkog elektriciteta, 1.10.Pojava atmosferskog pražnjenja i 1.11.Ostale opasnosti: nepoštivanje propisa, nedostatak tehničke dokumentacije, neobilježena oprema i sl.

2. Predviđene mjere za otklanjanje opasnosti i štetnosti pri uporabi električne energije

2.1. Zaštita od slučajnog dodira dijelova pod naponom osigurana je pravilnim izborom odgovarajuće električne opreme i konstrukcijskom izvedbom, tako da su dijelovi pod naponom smješteni u zatvorena kućišta, opskrbljena vratima sa bravom za zaključavanje ili specijalnim alatom za zatvaranje.

2.2. Zaštita od previsokog napona dodira u mreži 220/380 (230/400) V izvedena je u TN-sustavu sa trećom, odnosno petom žilom kabela kao zaštitnim vodičem. U glavnom razvodnom ormaru se zaštitna i nulta sabirnica kratko spajaju i vežu na uzemljivač objekta.

2.3. Zaštita od kratkog spoja i preopterećenja izvedena je uporabom odgovarajućih pravilno odabranih osigurača sa odgovarajućim topljivim umecima ili automatskm zaštitnim osiguračima na početku svakog strujnog kruga.

2.4. Zaštita od nedopuštenog pada napona osigurana je pravilnim dimenzioniranjem vodova prema stvarnom opterećenju.

2.5. Zaštita od nepovoljnog utjecaja sredine, kao što su prodor vlage, vode, prašine, korozija i drugo - riješena je pravilnim odabirom opreme u stupnju zaštite koji odgovara datim uvjetima sredine. Na mjestima gdje su i kabeli posebno ugroženi od mehaničkih oštećenja predviđena je dodatna zaštita uvlačenjem u fleksibilna metalna ili plastična crijeva ili na drugi način.

2.6. Zaštita od nastanka iskrenja i pojave električnog luka osigurana je pravilnim izborom i dimenzioiranjem rasklopne i zaštitne opreme, pravilnom montažom u skladu s propisima, pravilnim rukovanjem električnim uređajima i opremom i pravovremenim održavanjem.

2.7. Zaštita od požara osigurana je izborom odgovarajuće električne opreme i zaštitom od nastanka kratkog spoja odgovarajućim osiguračima. Pri pravilnom izvođenju i propisanom održavanju električna instalacija ne može biti uzročnik požara. Razvodni ormari su predviđeni od nezapaljivog materijala, a napojni i instalacijski vodiči od teško gorivog materijala. Uz svaki RO se postavljaju aparati za početno gašenje požara, punjen sa CO2 ili suhi prah za gašenje požara klase E.

2.8. Osiguravanje potrebnog nivoa rasvijetljenosti izvršeno je osvjetljenjem sijalicama sa žarnom niti, fluorescentnim cijevima, živinim sijalicama i sl. u skladu sa propisima i preporukama za osvjetljenje ovakvih vrsta objekata.

2.9. Zaštita od pojave statičkog elektriciteta osigurana je izvođenjem instalacije izjednačenja potencijala, tj. povezivanjem svih metalnih masa koje u normalnom radu nisu pod naponom i galvanskim vezivanjem na glavno uzemljenje objekta.

2.10. Zaštita od atmosferskog pražnjenja osigurana je postavljanjem odgovarajuće gromobranske instalacije u skladu sa tehničkim propisima.

2.11. Ostale mjere zaštite osiguravaju se izvođenjem električne instalacije u skladu s važećim tehničkim propisima i standardima, te u skladu s rješenjima predviđenim u Projektu. U RO je potrebno postaviti čitku i ažurnu jednopolnu šemu razvoda, izvršiti pravilno označavanje strujnih krugova, postaviti upute za pružanje prve pomoći u slučaju strujnog udara i natpise upozorenja na opasnost od električne energije. Kod eksploatacije i rukovanja električnom opremom i instalacijama koristiti odgovarajuća zaštitna sredstva. Za popravke i intervencije koristiti samo odgovarajuće i ispravne rezervne dijelove.


8.2. PRORAČUN PRESJEKA VODOVA I PADA NAPONA Izbor veličine i vrste voda koji služi za napajanje pojedinih potrošača ili grupe potrošača, vrši se uzimajući u obzir tri osnovne veličine : - trajno dopuštena struja opterećenja - pad napona u vodu - spoljašnji uticaji u toku rada. Prema JUS N.B2.743 i JUS N.B2.752 određuju se nadstrujna zaštita u el. instalacijama te trajno dopuštene struje. Pomoću poznatih obrazaca iz Osnova elektrotehnike dobija se vrijednost maksimalne struje trofaznog i monofaznog voda :

Pm x 103 Pm x 103

ImT = ----------------------- ImM = ----------------------- 3 x UL x cos UF x cos odnosno procentualnog pada napona za trofazne i monofazne sisteme:

! ! ! !m!!y!!!!y!Qn!!y!!216!! ! ! 3!!y!!m!!y!!!!y!Qn!!y!!216!v&U!>!..........................!! ! v&N!>!..............................!

!!!!!!!!!T!!y!V3M! ! ! ! !!!!!!!!T!!y!V3

G!

Specifični otpor vodova od bakra je Cu = 0,0175 mm2/m, a od aluminija je Al = 0,0278 mm2/m. Prema vrsti el. razvoda, a na osnovu tabela odredi se trajno dopuštena struja, korektivni faktor za grupna strujna kola, te korektivni faktor za temperaturu okoline. Ukoliko je izračunati procentualni pad napona veći od dozvoljenog potrebno je presjek povećati i ponovo provesti proračun pada napona. Ukupni pad napona na jednoj trasi može se izračunati zbrajanjem parcijalnih padova napona. Svi potrebni podaci o vodu, ulazni podaci te rezultati proračuna dati su pregledno u priloženoj tabeli.

8.2.1. TABELA PRORAČUNA PRESJEKA VODOVA I PADA NAPONA broj kabla ili veze 1. 2. 3. 4. vod - veza od STS RO-PS RO-VT do RO-PS RO-VT utičnice

1. nazivni linijski napon UL (V) 400 400 - 2. nazivni fazni napon UF (V) 230 230 230

3. dužina voda l (m) 140 70 50 4. instalisana aktivna snaga Pi(kW) 32,7 11,7 0,5 5. faktor istovremenosti ki 0,68 / 1 6. maksimalna aktivna snaga Pm(kW) 20 10 0,5

7. faktor snage cos 0,95 0,95 0,95 8. maksimalna struja trof.voda I (A) 30,4 15,2 -

9. maksimalna struja monof.voda I (A) - - 4,58 9a. maksimalna struja osigurača I (A) 40 20 16 10. kor. Faktor za grupne vodove Tab. 5 1 1 0,9 11. kor. Faktor za temp. okoline Tab. 8 1 1 1 12. odabrani vod, tip i presjek S(mm2) 16 6 2,5 13. trajno dop.struja voda, Tab ¾ I ( A ) 67 39 19,5 14. korigovana vrij. trajno dop.struje ITD ( A ) 67 39 17,55 15. Izabrani osigurač IO ( A ) 40 20 16

15a. Reagovanje glavnih osigurača u konvencionalnom dozvoljenom vremenu 1,45 ITD > 1,6 IO ** 57 A > 32 A 16. proc. pad napona ( trof. Vod ) u%T 2.39 1,28 - 17. proc.pad napona (monof. Vod) u%M - - 0,66

18. ukupni pad napona od priključka u%UK 2,39 3,67 4,33 19. dozvoljeni pad napona u%DOZ 3 4 5

Proračuni zadovoljavaju tražene propise s obzirom da je korigovana vrijednost trajno dopuštene struje (14) veća od trajne maksimalne struje voda (8) i da je ukupni pad napona (17) u granicama dozvoljenog pada napona (18). Proračun izradio: Darko Klak el. inž.

TWBLP!!!!!OFPWMB\UFOP!!!QSF\UBNQBWBOKF!!!LPNQMFUOPH!!!FMBCPSBUB!!!JMJ!!!!OKFHPWJI!!!EJKFMPWB!!!CF[!!!

TBHMBTOPTUJ!!!QSPKFLUBOUB!!!FMFLUSP!!QMBO.b!!!!QPEMFAF!!!LB[OFOJN!!!PESFECBNB!!!QSFNB!!![BLPOV!


8.3. ZAŠTITA OD ELEKTRIČNOG UDARA

Za elektro instalacije ovog objekta, a prema JUS N.B2.741 ( Električne instalacije niskog napona - zahtjevi za bezbjednost - zaštita od električnog udara ) utvrđuju se mjere zaštite od električnog udara u električnim instalacijama niskog napona. Mjere zaštite u smislu ovog standarda mogu se primjenjivati na cjelokupnu instalaciju, na neki njen dio ili pojedinačnu opremu. Zaštita od električnog udara postiže se primjenom odgovarajućih mjera: istovremene zaštite od direktnog i indirektnog dodira, zaštite direktnog dodira i zaštite od indirektnog dodira. Zaštita od direktnog dodira odnosi se na zaštitu dijelova pod naponom izolovanjem, zaštita pregradama i kućištima, zaštitu preprekama, zaštitu postavljanjem izvan dohvata ruke.

Zaštita od indirektnog dodira podrazumjeva zaštitu automatskim isklapanjem napajanja.

***Prema JUS N.B2.730 sistem napajanja el. instalacija u ovom projektu je TN sistem (TN-C/S) . Sve mase (izloženi provodljivi dijelovi) instalacija moraju da se spoje sa uzemljenom tačkom sistema pomoću zaštitnog provodnika. Zaštitni provodnici moraju biti uzemljeni u ili blizu napojnog transformatora. U stalno položenim el. instalacijama isti provodnik može da služi kao zaštitni neutralni provodnik ( PEN provodnik) pod uslovom da zadovolji uslove za provodnike prema standardu JUS N.B2.754. Karakteristika zaštitnog uređaja i impedancija strujnog kola moraju se tako izbrati, da u slučaju nastanka kvara zanemarljive impedancije između faznog i zaštitnog provodnika ili mase (izloženog provodnog dijela), bilo gdje u instalaciji, nastupi automatsko isklapanje napajanja u utvrđenom vremenu. Ovaj zahtjev je zadovoljen ako je ispunjen uslov:

Zs x Ia Uo gdje je : Zs - impedancija petlje kvara, obuhvatajući izvor, provodnik pod naponom do tačke kvara i zaštitni provodnik između tačke kvara i izvora. Ia -struja koja osigurava djelovanje zaštitnog uređaja za automatsko isklapanje napajanja u vremenu utvrđenom u tabeli 1 propisa JUS N.B2.741 u zavisnosti od naz. napona ili pod posebnim uslovima u vremenu koje ne prelazi 5 s. Uo - nazivni napon prema zemlji.

Najveća vremena isklapanja data u navedenoj tabeli smatra se da zadovoljavaju uslov zaštite za krajnja strujna kola koja napajaju aparate klase I ili prenosive aparate koji se pomiču rukom pri upotrebi.

U ovom projektu daje se objektvna pretpostavljena dužina i presjek napojnog voda. Ukoliko je stvarna dužina veća ili je napojni kabl manjeg presjeka, ponovo provesti proračun.

8.3.1. TABELA PRORAČUNA IMPEDANCIJE PETLJE KVARA vod, strujni krug dužina presjek otpor pojedinačnog voda napomena

od do m mm2

Trafo stanice priključak RO-PS 140 16 R1 0,306 priključak RO-PS RO-VT 70 6 R2 0,408

RO-VT utičnice 50 2,5 R3 0,700

impedancija petlje kvara Zs 1,414

Stvarna struja greške IaGR koja teče kroz impedanciju petlje kvara iznosi : Uo

IaGR = ------- Zs

Da bi zaštita odgovarala mora se osigurati da vrijeme djelovanje zaštitnog uređaja za automatsko isklapanje napajanja bude t IaGR t Ia ( svi podaci dati su u tabeli ) ( Uo = 230V , struja osigurača u RO = 16A) :

8.3.2. TABELA ZAŠTITE OD ELEKTRIČNOG UDARA! vod, strujni krug imp.

petlje IaGR najveće vrijeme

isključenja prema vrijeme isklj. struje

greške JUS N. E5.206 ako je

t IaGR t Ia r.b. od do Zs () ( A ) JUS N. B4. 741

t Ia(sek) t IaGR (sek) zaštita

odgovara 1. TS utičnice 1,414 163 0,4 < 0,1 DA

! ! ! ! ! ! !!!!!!!!!!!!!!

Proračun izradio: Darko Klak el. inž. TWBLP!!!!!OFPWMB\UFOP!!!QSF\UBNQBWBOKF!!!LPNQMFUOPH!!!FMBCPSBUB!!!JMJ!!!!OKFHPWJI!!!EJKFMPWB!!!CF[!!!

TBHMBTOPTUJ!!!QSPKFLUBOUB!!!FMFLUSP!!QMBO.b!!!!QPEMFAF!!!LB[OFOJN!!!PESFECBNB!!!QSFNB!!![BLPOV!!!


8.4. PRORAČUN OTPORA RASPROSTIRANJA TEMELJNOG UZEMLJIVAČA VODOTORNJA

Prema JUS IEC 1024-1 uzemljivač je element ili skup elemenata koji obezbjeđuju direktni električni kontakt sa zemljom odvodeći struju atmosferskog pražnjenja u zemlju.

Prema čl. 1.2.14 temeljni uzemljivač je uzemljivač ugrađen u temelj štićenog objekta.

Otpor rasprostiranja temeljnog uzemljivača se računa po formuli : bet + zem ( n1 + n2 ) * L2

R = ---------------------------- ln ----------------------------- 2 * * ( n1 + n2 ) * L (n1 * d1 + n2 * d2 ) * H

Na ovom objektu predviđeni su betonski temelji “šipovi” prečnika 1 m, dubine ( dužine ) 15 m. Ima ukupno 6 šipova, u svakom šipu ima po 20 armaturnih šipki fi 18 mm. Pored tolikog betonskog čelika, nepotrebno je postavljati pocinčanu traku za povezivanje šipki. Sa projektantom građevinskog dijela projekta dogovoreno je da se sve šipke ( u jednom su komadu ) povare međusobno i sa betonskom čeličnom armaturom u kružnom, završnom betonskom temelju nosača vodotornja. Betonski šipovi se polažu direktno u zemlju, nema hidroizolacije prema zemlji. Proračun se radi za jedan šip, svih 6 zajedno daće mnogostruko manji otpor rasprostiranja. Zbog velike dubine šipova, nije potrebna pomoćna uzemljivačka traka oko objekta ( uobičajeno na 1 m od objekta), radi smanjenja napona koraka. Zbog klasične formule za neuobičajeni proračun, uzeta je 1/5 stvarne dubine temelja. Svi potrebni ulazni podaci te rezultati proračuna dati su pregledno u priloženoj tabeli.

8.4.1. TABELA PRORAČUNA OTPORA RASPROSTIRANJA UZEMLJIVAČA

1. Specifični otpor betona bet ( m ) 300 2. Specifični otpor zemlje zem ( m ) 100 3. Ukupna dužina temelja L ( m ) 15 4. Broj šipki armature po strani temelja ( u zemlji ) n1 komada 20 5. Broj šipki armature po dnu temelja n2 komada - 6. Prečnik šipke armature d1 ( mm ) 18 7. Prečnik šipke armature d2 ( mm ) - 8. Dubina temelja H ( m ) 3 9. Otpor rasprostiranja R ( ) 0,30

Proračuni zadovoljavaju tražene propise s obzirom da je otpor rasprostiranja manji od 5 oma.

Proračun izradio: Darko Klak el. inž.

SVAKO NEOVLAŠTENO PREŠTAMPAVANJE KOMPLETNOG ELABORATA ILI NJEGOVIH DIJELOVA BEZ SAGLASNOSTI PROJEKTANTA ELEKTRO PLAN-a PODLEŽE KAZNENIM ODREDBAMA PREMA ZAKONU

Documents

Tehnicki opis Domaljevac 13 NT z - UNDP