Tehnicko crtanje SKRIPTA

Graevinski fakultet Sveuilita J. J. Strossmayera u Osijeku

TEHNIKO CRTANJE i CAD

dr. sc. Nikola Klem, dipl. ing. el. dr.sc. eljko Koki, dipl. ing. arh. mr. sc. Irena Otkovic, dipl. ing. gra.

Osijek, 2006.

Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD

2

Saetak dijela predavanja iz predmeta Tehniko crtanje i AutoCad koji je sastavljen za potrebe izvoenja nastave po novom nastavnom programu usklaenom sa Bolonjskom deklaracijom koji se primjenjuje prvi puta u akademskoj godini 2005/06.

SADRAJ :

1. NAPUTCI ZA STUDENTE 2. PLAN PREDAVANJA I VJEBI 3. TEHNIKO CRTANJE

3.1. UVOD 3.2. OLOVKE 3.3. TEHNIKE OLOVKE 3.4. PERO ZA TU I PERO ZA PISANJE 3.5. RAPIDOGRAFI 3.6. CRTAA DASKA, T-RAVNALO I TROKUTI 3.7. CRTAA PLOA 3.8. TROBRIDNO MJERILO 3.9. VRSTE PAPIRA ZA CRTANJE 3.10. FORMATI PAPIRA 3.11. SLAGANJE NACRTA 3.12. MJERILO TEHNIKOG CRTEA 3.13. DOKUMENTI PROSTORNOG UREENJA PROSTORNI PLANOVI 3.14. VRSTE PROJEKATA 3.15. TLOCRTI, PRESJECI I PROELJA 3.16. DEBLJINE CRTA U NACRTIMA 3.17. KOTIRANJE NACRTA 3.18. KVALITETA TEHNIKOG CRTEA 3.19. PROSTORNI PRIKAZI 3.20. GRAFIKE OZNAKE MATERIJALA I KONSTRUKCIJA 3.21. GRAFIKE OZNAKE NAMJETAJA I OPREME 3.22. GRAFIKE OZNAKE VRATA U TLOCRTU

4. ZADATCI ZA VJEBE IZ AUTOCAD-a 5. LITERATURA


3

1. NAPUTCI ZA STUDENTE Uvjeti za potpis Pravo na potpis stiu studenti koji su redovito prisustvovali predavanjima i vjebama iz predmeta Tehniko crtanje i Cad. Studenti koji tijekom semestra imaju vie od 30% izostanaka sa predavanja ili vjebi (5 ili vie izostanaka) nisu ostvarili pravo na potpis iz navedenog predmeta. Evidencija prisustva vodi se na svim predavanjima i vjebama. Tijekom vjebi studenti e imati dva kololokvija i dvije kontrolne vjebe. Obveza studenata je polagati kolokvije i kontrolne vjebe, a ukupna ocjena prizlazi iz uspjeha na ispitu, kolokvijima i kontrolnim vjebama. Svi studenti su u obvezi biti na predavanjima i vjebama iz Tehnikog crtanja (pogledati Plan predavanja i vjebi). Nakon I kolokvija poinju predavanja i vjebe iz AutoCada. Studenti koji procjenjuju da imaju izvrsno znanje u primjeni AutoCada, mogu uz dogovor sa nastavnikom i asistentom izostati sa vjebi iz Cad-a, ali su obvezi polagati kolokvije i kontrolne vjebe. Studenti koji nisu dolazili na vjebe, a nisu bili dovoljno uspjeni u provjeri znanja (kolokviji i kontrolne vjebe), nemaju pravo na potpis, gube pravo izlaska na ispit i morat e sluati predmet Tehniko crtanje i Cad idue kolske godine. Studenti na vjebe moraju doi pripremljeni i moraju imati materijal potreban za vjebe, koji e biti dostupan u kopiraonici Graevinskog fakulteta u Drinskoj ulici i na web portalu Graevinskog fakulteta. Studenti koji dou na vjebe bez potrebnog materijala nee moi pristupiti vjebama. Studenti koji su redovito nazoili predavanjima i vjebama i koji su zadovoljili u provjeri znanja (kolokviji i kontrolne vjebe) ostvarit e pripadajuu ocjenu iz predmeta Tehniko crtanje i Cad. Oni studenti koji nisu zadovoljni postignutim uspjehom, mogu ocjenu popraviti izlaskom na ispit. Studenti su u obvezi imati INDEKS na vjebama, a predoenje INDEKSA je uvjet za pristupanje kolokvijima, kontrolnim vjebama i ispitu. Ispit Pravo izlaska na ispit imaju studenti kojima je potpisom nastavnika potvreno da su ispunili svoje obveze vezane za navedeni predmet. Ispit traje 90 minuta i odrava se u Raunalnoj uionici. Napomene: 1. Studentima koji nemaju svoja raanula na raspolaganju stoje dvije raunalne

uionice u Crkvenoj ulici, u terminima u kojima se u uionicama ne odrava nastava.

2. Sve obavjesti i dodatne informacije bit e istaknute na Oglasnim ploama.


4

2. PLAN PREDAVANJA I VJEBI

TEHNIKO CRTANJE I CAD plan rada 2006/2007. (2,2)

W PREDAVANJA VJEBE 1

Vrste projekata i njihovih nacrta (Idejno rjeenje, idejni projekt, glavni projekt, izvoaki projekt, projekt odravanja, projekt ruenja.

1v

Nacrti u graditeljstvu: arhitektonski, graevinski, urbanistiki, geodetski, elektroinstalacije, strojarski, vodovod i kanalizacija, grijanje.

2

Elementi nacrta, raspored elemenata na nacrtu, formati papira, razmjera, oznake, crte, rafure, opisi, peat, savijanje nacrta.

Upoznavanje sa razliitim projektima i razliitim nacrtima

3

itanje planova itanje planova I KOLOKVIJ

4

Uvod u raunalnu grafiku

4v=5p

Uvod u AutoCAD (pokretanje programa, podeavanje AutoCAD-a), Priprema za crtanje

6

Zadavanje komandi. Zadavanje podataka, OSNAP. Primjer zadavanja podataka.

Vjeba prema predavanjima 5 (1) 01. 11. se gubi (srijeda) odrzati zajednicke vjezbe za dvije grupe ako treba drugi dan

7

Crtanje osnovnih grafikih elemenata. Vjeba prema predavanjima 6 i poetak 7 (2/3)

8

Globalni pregled slike Oznaavanje objekata.

Vjeba prema predavanjima 7 (3)

9

Komande za modifikacije Rad sa hvataljkama

Vjeba prema predavanjima 8 i 9 (4)

10

Komande za umnoavanje objekata. Sloeni objekti (polilinija i blok)

1. Kontrolna vjeba Vjeba prema predavanjima 10 (5)

11

Text. Kotiranje. rafiranje. Vjeba prema predavanjima 11 (6)

12

Alati. Iscrtavanje na papiru. Razmjena nacrta meu programima. Zajedniki rad.

2. Kontrolna vjeba Kompleksni nacrti (7/8)

13

Demonstratura Kompleksni nacrti (8/9)

14

Demonstratura Kompleksni nacrti (9)

15

Demonstratura II KOLOKVIJ

Ocjena je: I kolokvij 30% + 2 kontrolne vjebe 10% + II kolokvij 60%


5

3. TEHNIKO CRTANJE

3.1. UVOD Tehniki crte predstavlja grafiki prikaz graevine ili nekog drugog predmeta

temeljem kojeg se graevina moe izvoditi odnosno graditi. Crtei su u povijesti bili sredstvo komuniciranja jo prije pojave pisma. Danas tehniki crte predstavlja komunikaciju ija pravila su usklaena na

meunarodnoj razini. Tehniki crte treba biti jasan, pregledan i precizan, kako bi ga razliiti strunjaci

mogli tumaiti odnosno koristiti. Razumijevanje tehnikog crtea u graditeljstvu podrazumijeva tehniku pismenost

koja je potrebna za sve koji u tom procesu sudjeluju od projektanata do onih koji izvode graevinu.

3.2. OLOVKE

Obina olovka sastoji se od grafitne mine odnosno jezgre i drvene obloge okruglog ili esterokutnog presjeka. Glavna znaajka mine je tvrdoa koja ovisi o omjeru grafita i gline u smjesi od koje se proizvodi.

Slika 1. Poloaj olovke pri crtanju

Tvrdoa se oznauje meunarodnim oznakama : B (engl. Black: crno) i H (engl. Hard: tvrdo) Ispred slova slova stavljaju se brojke koje oznauju gradaciju tvrdoe: 4B, 5B, 6B - vrlo mekane olovke B, 2B, 3B - mekane olovke HB, H - srednje tvrde olovke 2H, 3H, - tvrde olovke 4H, 5H, 6H - vrlo tvrde olovke

Slika 2. Tvrdoa olovki na papiru


6

3.3. TEHNIKE OLOVKE Postoje dvije osnovne vrste tehnikih olovaka :

- tehnika olovka s minom na pad promjera najee 2 mm i duljine 130 mm

Slika 3. Tehnika olovka s minom na pad - patentna tehnika olovka s mehanizmom koji istiskuje uvijek istu debljinu mine.

Debljine mina su 0,3 ; 0,35 ; 0,5 ; 0,7 ; 0,9 ; 1,0. Patent olovke su najpogodnije za tehniko crtanje jer ostavljaju na papiru crtu stalne irine pa ih ne treba otriti. Precizno prilijeu uz ravnala, trokute i ablone zahvaljujui tankoj metalnoj cjevici u kojoj se nalazi vrh mine.

Slika 4. Tehnika tankopotezna olovka s mehanizmom

3.4. PERO ZA PISANJE I PERO ZA TU

Slika 5. Pero za pisanje (redis pero) i pero za tu

Nekada se za tuiranje nacrta koristio puno jednostavniji pribor. Tu se u pera unosio u vidu nekoliko kapi i to vrlo esto. Novija generacija od ovih pera bila su grafos-pera koja su se zadrala u uporabi sve do 70-ih godina prolog stoljea zbog svojih vrlo preciznih mogunosti u crtanju razliitih debljina crta.


7

3.5. RAPIDOGRAFI

Slika 6: - Rapidografi

Rapidografi su cjevasta tu-pera koja se danas koriste za crtanje i pisanje. Izumljeni su poetkom pedesetih godina prolog stoljea u tvornici Rotring. Rapidografi ostavljaju jednakomjeran trag tua odreene debljine na podlozi. Glava pera sastoji se od standardizirane cjevice i pomine iglice odreenih dimenzija, s kanaliima za protok tua. Debljina crte ovisi o promjeru cjevice kroz koju tu prolazi.

3.6. CRTAA DASKA, T-RAVNALO I TROKUTI

CRTAA DASKA

Slika 7. Crtaa daska, t-ravnalo i trokuti


8

Crtaa daska izrauje se od suhog i mekog drveta (topola ili lipa). Rubovi se izrauju od tvrdog drveta (najee kuhana bukovina). Povrina joj mora biti ravna i glatka, kao i vanjski rubovi jer po njima klizi T-ravnalo ili rajina. T-ravnalo slui za povlaenje horizontalnih linija na papiru i za voenje trokuta. Moe biti plastino, metalno ili drveno s prozirnim plastinim bridom za tuiranje da bi se vidjele susjedne crte. Vrlo je vaan nepomian i vrst spoj glave i ravnala kako bi se osigurala trajna paralelnost crta na papiru. Komplet trokuta sastoji se od dva pravokutna trokuta. Jedan s kutovima od 30o i 60o a drugi s dva kuta od 45o. Trokuti mogu biti plastini, metalni ili drveni, ali sa takvim bridovima koji moraju biti prilagoeni crtanju tuem bez podlijevanja. Trokutima povlaimo vertikalne i kose crte vodei ih po T-ravnalu.

Slika 8. Mogunost crtanja razliitih kutova

3.7. CRTAA PLOA Proizvode se ploe za crtanje za formate papira A3 i A4..Izraene su od vrste, nelomljive i elastine plastike koja vrsto prianja na ravnu podlogu. Na paralelno crtae ravnalo moe se uvrstiti glava koja omoguuje crtanje linija pod razliitim kutovima.

Slika 9. Crtaa ploa i dodatni pribor


9

3.8. TROBRIDNO MJERILO Upotrebljava se za izradu tehnikih crtea u razliitim mjerilima. Moe biti plastino ili drveno. Zbog svog karakteristinog presjeka pomou njega moe se odmjeravati 6 razliitih mjerila. U graditeljstvu je najpogodnija kombinacija sljedeih mjerila : 1:20 (1:200) ; 1:25 (1:250) ; 1:50 (1:500) ; 1:75 (1:750) ; 1:100 (1:1000) i 1:125 (1:1250).

Slika 10. Trobridno mjerilo

3.9. VRSTE PAPIRA ZA CRTANJE Papir za crtanje moe biti razliite debljine odnosno mase 1m2 izraene u gramima (g/ m2). to je gramatura vea to je papir deblji tj. vri.

VRSTE PAPIRA

Tvrdi crtaci papir ili hammer

- papir slui za crtanje olovkom i tuem- to je bijel neproziran papir vrlo otporan na brisanje i korigiranje- proizvodi se u sljedecim debljinama odnosno gramaturama : 100, 150, 200, 250, 300 i 500 g/ m .2

Paus papir

- proziran crtaci papir pogodan za kopiranje i umnoavanje- proizvodi se u gramaturama od 40 d0 155 g/m - vrlo dobro podnosi brisanje i korigiranje, - ne smije se ni malo navlaiti jer se nabora i mijenja dimenzije.

2

Ozalid papir

- kemijskim putem je pripremljen za kopiranje crtea izradenih na paus papiru- umnoava se suhim nacinom pomocu amonijaka- crvenkaste je ili plavkaste boje sa crvenim ili crnim crtama.

Transparentni papir

- vrsta je prozirnog papira za kopiranje- osnovni crte kopira se na transparentni papir s paus papira, a zatim se na svaku kopiju crtaju dopune. - u projektima zgrada najcece su to razlicite vrste instalacija na istim tlocrtima.

Papir za skiciranje ili skicn papir

- prozirni tanki i savitljivi papir teine 20-40 g/ majcece se proizvodi u rolama.

2

n

Pisaci papir

- prizvodi se od sulfitne celuloze, a upotrebljava se za izradu listovnog papira najbolje kvalitete- teine je 50-100 g/m , a to je deblji bolje podnosi brisanje.2


10

3.10. FORMATI PAPIRA Veliine papira su normirane i odgovaraju DIN normama (Deutsche Industrie Norm) koje se primjenjuju kao meunarodni standard. Formati se oznauju slovom i brojem. irine i duljine razliitih formata papira imaju sljedee karakteristike:

- odnos irine i duljine je 1: 2 = 1:1,414 (stranica kvadrata prema njegovoj dijagonali)

- iz veeg se formata na manji prelazi sustavom raspolavljanja - omjer povrina susjednih formata je 2:1. Najvei format A0 ima povrinu 1 m2, A1

ima povrinu od 0,5 m2, itd.

Format A Format A gotove mjere u mm sirove mjere u mm

A0 841 x 1189 A0 880 x 1230 A1 594 x 841 A1 625 x 880 A2 420 x 594 A2 450 x 625 A3 297 x 420 A3 330 x 450 A4 210 x 297 A4 240 x 330 A5 148 x 210 6 105 x 148

A7 74 x 105 A8 52 x 74

Tablica 1. Formati papira

Vei formati papira reda A kupuju se u sirovim dimenzijama. Na rubovima se esto piu zabiljeke ili se raspisuje rapidograf. Formati papira reda B upotrebljavaju se za knjige asopise i broure, a formati reda C i D upotrebljavaju se za izradu papirne konfekcije (mape, omotnice, fascikli, kuverte i sl.).

3.11. SLAGANJE NACRTA

Savijanje crtea, kako bi se oni uvezali u projekte, precizno je odreeno posebnim pravilima. Uredno sloeni nacrti omoguuju omoguuju njihovo lae i jednostavnije itanje. Svi formati nacrta vei od A4 savijaju se i dovode na format A4. Prilikom savijanja stranica na kojoj je sastavnica mora da bude sa gornje strane savijenog crtea. Na taj nain moe se jednostavnim listanjem presavijenih crtea znati koji se sadraj nalazi na papiru bez rastvaranja crtea.


11

420

185

185

210

105105

297

255

25

SASTAVNICA

Slika 11. Slaganje papira formata A3


12

700

185

185

210

420

25

5

25

185185

297

123

6060

SASTAVNICA

Slika 12. Savijanje veeg formata papira

3.12. MJERILO TEHNIKOG CRTEA U razliitim vrstama projekata prikazuju se graevine ili predmeti razliitih veliina. Budui da njihova stvarna veliina uglavnom prevelika za prikazivanje na ogranienom formatu papira, graevne ili predmeti crtaju se u odreenim mjerilima. Smanjiti graevinu na crteu u nekom mjerilu znai smanjiti sve njene dimenzije onoliko puta koliko navedeno mjerilo iznosi. O mjerilu ovisi duljina crta na crteu, a ne veliina graevine ili predmeta u naravi. Mjerilo predouje odnos veliina na crteu prema istim tim veliinama u naravi. Bez obzira u kojem mjerilu se crte crta u njega se uvijek unose stvarne veliine.


13

Mjerilo se na crteu predouje u obliku omjera dvaju brojeva (1:100 , 1:50). Prvi se

broj (djeljenik) odnosi na mjere na crteu, a drugi (djelitelj) se odnosi na stvarne mjere u naravi. U mjerilu 1:100 znamo da su sve stvarne dimenzije graevine umanjene 100 puta. Mjerilo 1:100 znai da 1 centimetar na papiru znai 100 centimetara u naravi. Ako neka stvarna dimenzija graevine iznosi 12 metara na papiru emo je nacrtati kao duinu duljine 12 cm jer je 12 m : 100 = 12 cm. Na kotnim crtama u nacrtima uvijek se upisuju stvarne mjere u centimetrima.

MJERILO = 1:2

MJERILO = 1:5

MJERILO = 1:10

MJERILO = 1:25

MJERILO = 1:1

MJERILO = 1:50

MJERILO = 1:100

Slika 13. - Mjerila


14

3.13. DOKUMENTI PROSTORNOG UREENJA PROSTORNI PLANOVI

Primjenom razliitih mjerila u zemljopisnim kartama mogue je prikazati razliite zemljopisne cjeline (karte kontinenata, drava, regija i sl.). U Republici Hrvatskoj dokumentima prostornog ureenja odreuje se svrhovita organizacija, koritenje i namjena prostora. Dokumenti prostornog ureenja su:

1. Strategija i Program prostornog ureenja Drave

2. Prostorni planovi:

- Prostorni plan upanije i Grada Zagreba MJ 1:100 000 (MJ 1:25 000) - Prostorni plan podruja posebnih obiljeja MJ 1:100 000 ili 1:25 000 (nacionalni parkovi, parkovi prirode) - Prostorni plan ureenja opine grada MJ 1:25 000 - Generalni urbanistiki plan MJ 1:10 000 ili 1:5000 - Urbanistiki plan ureenja MJ 1:5000 ili 1:2000 - Detaljni plan ureenja MJ 1:1000 ili 1:500

3.14. VRSTE PROJEKATA

3.14.1 Projekti niskogradnje

Proces projektiranja hijerahijski je ureen proces. Poveanjem projktne razine (od studije i idejnog projekta prema glavnom i izvedbenom projektu) smanjuje se irina pristupa, a poveava se detaljnost analiza. Odluke koje imaju najznaajnije ekonomske, prostorne, ekoloke i dr. posljedice donose se u ranim projektnim fazama.

Zadatak projektnog tima i donosioca odluka je da svakoj projektnoj fazi pristupaju sa punom strunom panjom i kompetencijom, potujui metodoloke korake istraivanja optimalnog rjeenja po velikom i sve veem broju kriterija, od kojih su samo neki striktno tehniki. Vraanje na raniju projektnu fazu zbog struno neutemeljenih odluka vue za sobom niz negativnih posljedica kao to su viestruko poveanje trokova projektiranja, produenje rokova izrade projekta i dr.

3.14.1.1 Izvangradske prometnice

Prikazan je pojednostavljeni algoritam procesa projektiranja za infrastrukturne objekte

kao to su izvangradske ceste (slika 14). Mjerila koja su dana u algoritmu trebaju se shvatiti uvjetno. Mjerilo zavisi o veliini objekta i potrebne detaljnosti dokumentacije na odreenoj projektnoj razini.


15

PROMETNO TEHNI KA STUDIJA

- - razvojni planovi,sintezne karte ogranienja...

strategije,

MJ= 1:25 000, 1:10 000

Zato?

REZULTAT: OPTIMALAN KORIDOR

- analiza opravdanosti

IDEJNI PROJEKT

- projektiraju se i analiziraju varijantna rjeenja

MJ= 1:5 000, 1: 2500, 1: 1000

REZULTAT :OPTIMALNA TRASA

LOKACIJSKA DOZVOLA

Gdje?

GLAVNI I IZVEDBENI PROJEKT

- detaljna razrada elemenata trase- optimizacija graevinskih radova- organizacija graenja- izvedbeni projekt daje detalje vane za izvoenje objekta

MJ= 1:1000, 1: 500, 1:250, 1:100

REZULTAT:FINALNA PROJEKTNA DOKUMENTACIJA

GRAEVINSKADOZVOLA

IZVOENJE

Kako?

PROJEKT IZVEDENOG STANJA

- izmjene u odnosu na glavni i izvedbeni projekt ukoliko je do izmjenadolo- osnovna dokumentacija u periodu eksploatacije i odravanja- polazna dokumentacija za planiranjerekonstrukcije

EKSPLOATACIJA

- u okviru planskih dokumenata analizira seoptimalan koridor

UPORABNA DOZVOLA

Projekt izvedenog stanja postojiProjekt izvedenog stanja nije potreban

Slika 14. - Pojednostavljeni algoritam procesa projektiranja izvangraskih cesta

Pratea projketna dokumentacija po svojoj detaljnosti prati razinu osnovne projektne dokumentacije. Pratei projekti su:

o geoloki projekt (vrste tla i debljina slojeva, hidrogeologija-reimi nadzemnih i podzemnih voda i dr.),


16

o projekt geodetskog obiljeavanja (geodetske podloge za projektiranje, reperne toke, GIS i dr.),

o projekt kolnike konstrukcije (tip, debljina, slojevi kolnike konstrukcije, rezultirajui nagibi, odvodnja i dr.),

o projekti inenjerskih konstrukcija i objekata (propusti, mostovi, vijadukti, tuneli i dr.)

o projekt tehnikih mjera zatite okolia (od procjene i modeliranja utjecaja do zatitnih konstrukcija),

o projekti prateih objekata ( benzinske crpke, servisne stanice i dr.), o prometno-tehnike opreme (vertikalna i horizontalna prometna signalizacija,

rasvjeta i dr.) o u gradskim uvjetima projekti instalacija i komunalne infrastrukture i drugi

projekti. Algoritam je u osnovnim koracima analogno primjenjiv i na proces projektiranja

izvangradskih sustava eljeznikog prometa.

3.14.1.2 Gradske prometnice

Zbog postojanja i detaljnosti planskih dokumenata u urbanim uvjetima projektiranje gradskih prometnica zapoinje na razini Idejnog projekta. U ostalim koracima osnovni principi razrade projektnih faza analogni su izvangraskim prometnicama i prikazanom algoritmu na slici 13.

3.14.2 Projekti hidrogradnje

3.14.2.1 Linijski objekti Za linijske objekte hidrogradnje (vodne graevine za melioraciju, vodoopskrbu i

odvodnju, plovni putevi i dr.) analogno je primjenjiv prikazan algoritam na slici 14.

3.14.2.2 Pojedinani objekti

Za pojedinane objekte hidrogradnje (regulacijske i zatitne vodne graevine, brane, ureaji za proiavanje otpadnih i pitkih voda, vodocrpilita, luke, pristanita i dr.) vrijede principi opisani u Poglavlju 14.3 Projekti visokogradnje.

3.14.3 Projekti visokogradnje Proces definiranja neke graevine na papiru zapoinje arhitektovom zamisli od idejne skice pa sve do Detaljnog nacrta. Svaki stupanj razrade nacrta odreen je pravilima koja razlikuju sljedee vrste nacrta i projekata: 1. SITUACIJSKI NACRT MJ 1:500 ILI 1:1000

2. IDEJNI PROJEKT (Idejno rjeenje i Idejni projekt) MJ 1:200 ILI 1:500

3. GLAVNI PROJEKT MJ 1:100 4. INSTALACIJSKI PROJEKT MJ 1:100 5. IZVEDBENI PROJEKT (palirski) MJ 1:50 6. PLANOVI OPLATE MJ 1:50 7. DETALJNI NACRTI MJ 1:25 1:20 1:10 1:5 1:2 1:1 8. KONSTRUKCIJSKI NACRTI MJERILO PREMA POTREBI


17

3.14.3.1. Situacijski nacrti crtaju se u mjerilu 1:500, a za vee graevine u 1:1000. Prikazuju poloaj graevine na parceli i njenu okolicu sa svim pripadajuim podacima.

Slika 15. Situacija

3.14.3.2. Idejni projekti crtaju se u mjerilu 1:200 ili 1:500, a za manje zgrade i u 1:100. Sadre idejno rjeenje postavljenog projektnog zadatka. Odreuju funkciju, osnovnu nosivu konstrukciju i oblik graevine. Slue za ishoenje Lokacijske dozvole, odnosno dobivanje suglasnosti za izradu Glavnog projekta. Slue i za utvrivanje priblinog predrauna graevine.

Slika 16. Idejni projekt 3.14.3.3. Glavni projekti crtaju se u mjerilu 1:100, a iznimno za velike graevine u 1:200. Izrauju se po usvojenom Idejnom projektu. Utvruju koncepciju, funkciju i konstrukciju zgrade te njezin oblik. Slue za opis radova, predraun trokova, statiki proraun, kao


18

podloga za Izvedbeni projekt i razradu instalacija. Glavni projekt slui za ishoenje Graevinske dozvole.

Slika 17. Glavni projekt

3.14.3.4. Instalacijski projekti crtaju se u mjerilu 1:100 i to za svaku vrstu instalacija u graevini posebno (vodovod, odvodnja, grijanje, plin, klimatizacija, elektrine, telefonske, protupoarne, sigurnosne, gromobranske, raunalne instalacije, instalacije ozvuenja itd.). 3.14.3.5. Izvedbeni projekti (palirski) crtaju se u mjerilu 1:50, a izrauju se temeljem Glavnog projekta. Slue za izvoenje graevinskih radova na gradilitu i njihovog usklaivanja sa zavrnim obrtnikim radovima.

Slika 18. Izvedbeni projekt


19

3.14.3.6. Planovi oplate crtaju se u mjerilu 1:50, a definiraju sve potrebne detalje za izvedbu armirano-betonskih elemenata i njihovih oplata iznad odreene etae.

Slika 19. Plan oplate

3.14.3.7. Detaljni nacrti crtaju kao daljnja razrada izvedbenih nacrta. Mjerilo je prilagoeno vrsti i veliini elemenata koje prikazuju.

Slika 20. Detalj prozora 3.14.3.8. Konstrukcijski nacrti su radioniki nacrti elinih i drvenih konstrukcija i planovi savijanja armature. Crtaju se u mjerilu prema potrebi, a slue za izvedbu konstrukcija i instalacija.


20

3.15. TLOCRTI, PRESJECI I PROELJA

Razliite vrste projekata graevina uvijek sadre tlocrte (tlorise), presjeke i proelja (poglede). Tlocrt (tloris) prikazuje projekciju presjeka horizontalne ravnine za pojedine katove graevine. Poloaj zamiljene horizontalne linije presjeka postavlja se u pravilu na 1 metar visine od poda pojedine etae. Svi presjeeni konstruktivni dijelovi crtaju se punim debelim crtama, a svi nepresjeeni vidljivi dijelovi, tankim punim crtama

Slika 21. Tlocrt I kata

Presjek prikazuje projekciju presjeka vertikalne ravnine kroz karakteristina mjesta graevine, a obvezno kroz stubite i ulaz u zgradu. Broj presjeka ovisi o vrsti graevine, a crta ih se onoliki broj koliko ih je potrebno za jasno itanje projekta. Mjesto presjeka oznauje se u tlocrtu debelom crtom crta-toka. Ako je presjek postavljen u pravcu oznauje se samo poetak i kraj ravnine presjeka, a ako je linija presjeka lomljena onda se u tlocrtu oznauje i mjesto loma. Presjeci se crtaju, kao i tlocrti, da se svi presjeeni konstruktivni dijelovi crtaju punim debelim crtama, Svi nepresjeeni vidljivi dijelovi crtaju se tankim punim crtama, a zaklonjeni i nevidljivi dijelovi, potrebni za tono itanje nacrta, crtaju se tankim crtkanim crtama.

SUSJ

ED

0,0- 48-16,7

-267

300

935

600

Slika 22. Presjek kroz kuu vertikalnom ravninim


21

Proelja (pogledi) prikazuju vertikalnu ravninu projekcije koja lei paralelno sa jednom stranicom tlocrta graevine. Crtaju se uvijek 4 proelja koja se u pravilu poklapaju s 4 strane svijeta (sjever, jug, zapad i istok).

Slika 23. Proelje

3.16. DEBLJINE CRTA U NACRTIMA

Preglednost i jasnoa tehnikog crtea postie se razliitim vrstama i debljinama (irinama) crta. Odabir debljina pojedinih crta ovisi o veliini formata papira i o mjerilu crtea. U sljedeoj tablici navedene su debljine (irine) crta u razliitim mjerilima tehnikog crtea.

Mjerilo Vrste crta Primjena 1:1 1:10 1:50 1:100 1:200

iroka puna

konture presjeenih dijelova zgrade i terena 1,4 1,0 0,7 0,5 0,35

srednje iroka puna

vidljivi bridovi zgrade, konture manjih ili uskih presjeenih dijelova zgrade, pogledi

0,7 0,5 0,35 0,25 0,18

uska puna

rasteri, kotne crte, rafiranja, sanitarna oprema i namjetaj, hodne linije na stubitima

0,5 0,35 0,25 0,18 0,18

srednje iroka isprekidana

nevidljivi bridovi zgrade, otvori u stropu, sredinjice krovnih roenica i drvenih greda

0,7 0,5 0,35 0,25 0,18

uska isprekidana

sporedni nevidljivi bridovi, prekidi i prikazivanja 0,5 0,35 0,25 0,18 0,18

iroka toka-crta

obiljeavanje ravnina presjeka, regulacijska i graevinska linija 1,4 1,0 0,7 0,5 0,35

uska toka-crta

sredinjice, simetrale 0,5 0,35 0,25 0,18 0,18


22

Mjerilo Vrste crta Primjena 1:1 1:10 1:50 1:100 1:200slobodnom

rukom

oznaka drva u presjeku, slojnice terena, kamen 0,5 0,35 0,25 0,18 0,18

tokasta

dijelovi zgrade koji se rue, sporedne crte 0,5 0,35 0,25 0,18 0,18

Tablica 2. Debljina crta u nacrtima

3.17. KOTIRANJE NACRTA Kotiranje nacrta neophodan je dio svakog tehnikog crtea, a predstavlja unoenje stvarnih mjera u nacrte. Sve mjere koje se unose u graevinskim nacrtima daju se u centimetrima. Povrine prostorija u tlocrtima daju se u m2. Kotne crte moraju biti paralelne, a pomone kotne crte okomito na dio koji se kotira. Kotne crte i pomone kotne crte su tanke pune neprekinute crte.

Kotni brojevi upisuju se u sredini iznad kotne crte. Ogranienja kotnih crta, odnosno presjek kotne crte sa pomonom kotnom crtom moe

se crtati na sljedea tri naina:

Slika 24. Glavne i pomone kotne crte

Kotne crte u pravilu se postavljaju sa svih strana tlocrta. Kod viestrukog kotiranja uz nacrt bliim se kotnim crtama kotiraju manji dijelovi, a krajnjim kotnim crtama cjelokupna veliina objekta. Meusobna udaljenost kotnih crta i njihova udaljenost od crtea ovise o mjerilu crtea i formatu papira. Unutarnje kotne crte crtaju se tako da poveu to vie elemenata i da idu kroz cijelu graevinu.


23

30 30 30

3013

0

90450

630

3030

130

350

Slika 25. Nain kotiranja tlocrta Visinske kote u tlocrtu oznauju se horizontalnom crtom i sa dva pravokutna trokuta,

proziran lijevo iznad crte, a crni desno ispod crte. Iznad crte upisuje se kota gotovog poda, a ispod nje kotni broj visine gornje povrine nosive stropne konstrukcije. Sve visinske kote u tlocrtu i presjeku daju se u odnosu na visinsku kotu +/- 0,0 koja je visina gotovog poda stubinog prostora prizemlja u svakoj zgradi.

Visinske kote u presjeku oznauju se horizontalnom crtom i sa dva pravokutna trokuta lijevo ispod crte. Iznad crte upisuje se visina gotovog poda, a ispod nje kotni broj visine gornje povrine nosive stropne konstrukcije.

Visinske kote podgleda i donjih dijelova konstrukcije u presjeku oznauju se horizontalnom crtom i crnim pravokutnim trokutom, kojem vrh dodiruje ravninu podgleda.

300300

292

292

276

TLOCRT PRESJEK

Slika 26. Visinske kote u tlocrtu i presjeku

3.18. KVALITETA TEHNIKOG CRTEA Kvaliteta tehnikog crtea najvie se primjeuje u spojevima i krianjima pojedinih

crta. Spajanju zakrivljenih i ravnih crta treba posvetiti posebnu pozornost. Spoj trba izvesti tako da se ne primijeti irina osnovne crte. Na sljedeem crteu (slika 27.) vidi se ispravan i neispravan nain crtanja na istim primjerima.


24

Slika 27. Kvaliteta tehnikog crtea

3.19. PROSTORNI PRIKAZI Prikazi graevina u ortogonalnim projekcijama (tlocrtima, presjecima i pogledima)

esto ne omoguuju dovoljno jasno objanjenje graevine, pogotovo za one koji ne znaju itati tehnike crtee. Zbog toga se preporua izrada i prostornih prikaza graevina koji su gotovo neophodni u Idejnim projektima. Aksonometrija, izometrija, perspektivni prikaz kao i maketa bitno e olakati vizualizaciju trodimenzionalnog objekta odnosno budue graevine. Iz prostornog prikaza vidljive su sve tri glavne dimenzije graevine predoene na dvodimenzionalnoj ravnini plohe papira.

Aksonometrija je prostorni prikaz koji je vrlo pogodan za prostorno predstavljanje

neke graevine. Za razliku od perspektivnih prikaza aksonometrija omoguuje mjerenje, kotiranje veliine graevine. Karakteristika aksonometrije je da se najee ravnina tlocrta crta u pravoj veliini sa okomitim kutovima izmeu duine i irine objekta, a da se visina dodaje pod odreenim kutom (najee 450).

Kod aksonomerijskog prikaza sve paralelne stranice u prostoru ostaju takvima i na crteu.


25

Slika 28. Aksonometrija sloenog geometrijskog tijela Izometrija je nain prostornog prikaza u kojem kutovi izmeu duljine, irine i visine

objekta iznose 1200. Kod izometrijskog prikaza sve paralelne stranice u prostoru ostaju takvima i na crteu.

Slika 29. Izometrija sloenog geometrijskog tijela

Perspektivni prikazi daju najvjerniju, gotovo fotografsku, sliku nekog objekta ili predmeta. Kod perspektivnih se crtea paralene crte, koje se udaljavaju od promatraeva oka, crtaju tako da se sastaju ili spajaju u toki nedogleda na liniji horizonta.

Slika 30. Perspektiva sloenog geometrijskog tijela


26

Slika 31. Aksonometrija Slika 32. Perspektiva

Slika 33. - Izometrija


27

3.20. GRAFIKE OZNAKE MATERIJALA I KONSTRUKCIJA


28


29

3.21. GRAFIKE OZNAKE NAMJETAJA I OPREME


30


31


32


33

3.22. GRAFIKE OZNAKE VRATA U TLOCRTU

Documents

Tehnicko crtanje SKRIPTA