Upload
others
View
6
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
SVEUČILIŠTE U ZAGREBUFAKULTET PROMETNIH ZNANOSTIZAGREB VUKELIĆEVA 4ZAGREB, VUKELIĆEVA 4
TEHNOLOGIJA VODNOG PROMETA II
Predavanja: Prof. dr. sc. Natalija JolićAuditorne vježbe: Vlatka Stupalo, dipl. ing.
SASTAVLJANJE DIJAGRAMA,SASTAVLJANJE DIJAGRAMA, GRAFIKONA RADA TERETNIH PLOVILA ILI VOZNOG REDA PUTNIČKIH BRODOVA
PREDNOSTI UNUTARNJEG VODNOGPREDNOSTI UNUTARNJEG VODNOG PROMETA
U Europi postoji 30 000 kilometara kanala i rijeka koje povezuju stotine gradova
Mnogi manji gradovi su povezani s velikim rijekama brojnim pritokama i kanalimabrojnim pritokama i kanalima
Usprkos gustoj mreži velika količina kapaciteta na unutarnjim plovnim putovima još nije iskorištenaunutarnjim plovnim putovima još nije iskorištena
PREDNOSTI UNUTARNJEG VODNOGPREDNOSTI UNUTARNJEG VODNOG PROMETA
Transport tereta unutarnjim plovnim putovima 2008. je iznosio 7% u ukupnom kopnenom transportu7% u ukupnom kopnenom transportuZa usporedbu, transport tereta cestovnim prometom 2008. je iznosio 74% u ukupnom kopnenom prijevozuR l t j l b t t jih l ih tRazlog tomu je slaba povezanost unutarnjih plovnih putova među zemljamaModernizacijom flote i obučavanjem osoblja postiže se veći t t t t t ji l i t itransport tereta unutarnjim plovnim putovima
PREDNOSTI UNUTARNJEG VODNOGPREDNOSTI UNUTARNJEG VODNOG PROMETA
Prednosti unutarnjeg vodnog prometa se mogu analizirati kroz:- Kapacitet- Ekonomičnost- Sigurnost
Ekološku prihvatljivost- Ekološku prihvatljivost
Plovna prijevozna sredstva s istom količinom energije mogu ostvariti do 5 puta veći transportni doseg po toni prevezenogostvariti do 5 puta veći transportni doseg po toni prevezenog tereta u odnosu na cestovni promet
PREDNOSTI UNUTARNJEG VODNOGPREDNOSTI UNUTARNJEG VODNOG PROMETA
Troškovi gradnje broda su 2,5 puta manji od troškova izgradnje vlaka i 6 puta manji od troškova gradnje kamionavlaka i 6 puta manji od troškova gradnje kamiona
Vodni promet se ostvaruje prirodnim putovima koje je potrebno d ž ti ditiodržavati, ne graditi
Prijevozna sredstva u vodnom prometu imaju 2,4% udjela u ukupnom zagađenju okoliša, dok cestovni promet 93%
KALKULACIJA TRANSPORTNIH TROŠKOVA I RADA TERETNOG PLOVILA NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTOVIMA
Komponente potrebne za izračun troškova prijevoza unutarnjim plovnim putovima:
• Efektivno vrijeme transporta• Postotak praznog hoda• Vrijeme potrebno za utovar i istovar• Izračunavanje troška korištenja plovila unutarnje plovidbe• Standby troškoviStandby troškovi
KALKULACIJA TRANSPORTNIH TROŠKOVA I RADA TERETNOG PLOVILA NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTOVIMA
Komponente potrebne za izračun troškova prijevoza unutarnjim plovnim putovima:
• Operativni troškovi• Troškovi otpremnika• Troškovi korisnika• Pristojbe za riječni promet• Lučke pristojbeLučke pristojbe• Troškovi korištenja riječnih plovila
POKAZATE JI RADA KOD PRIJEVOZAPOKAZATELJI RADA KOD PRIJEVOZA TERETA
Pokazatelji rada kod prijevoza tereta iskazuju se za kompletnu flotu, za određeno vrijeme navigacije, za jednukompletnu flotu, za određeno vrijeme navigacije, za jednu liniju ili kompletno geografsko područje:
1 Vremenski pokazatelji1. Vremenski pokazatelji2. Pokazatelji iskorištenja snage, nosivosti i brzine3. Pokazatelji produktivnosti ili proizvodnosti
VREMENSKI POKAZATELJI
1. koeficijent iskoristivosti vremena putovanja sa teretom1. koeficijent iskoristivosti vremena putovanja sa teretom
tp – vrijeme putovanja s teretom
ttI pv =tp – vrijeme putovanja s teretomt – ukupno vrijeme trajanja obrta ili poluobrta
Koeficijent iskoristivosti vremena putovanja bez tereta
t – ukupno vrijeme trajanja obrta ili poluobrta
Koeficijent iskoristivosti vremena putovanja bez teretaKoeficijent iskoristivosti vremena putovanja bez tereta
ttI pp '' =Koeficijent iskoristivosti vremena putovanja bez tereta
t’p – vrijeme putovanja bez teretat’p – vrijeme putovanja bez tereta
POKAZATELJI ISKORIŠTENJA SNAGEPOKAZATELJI ISKORIŠTENJA SNAGE, NOSIVOSTI I BRZINE
1. pokazatelj iskorištenja snage
(t/kWh)
t
ts N
QI =
Qt – stvarna količina tereta na brodu ili ploviluNt kod broda nominalna snaga glavnog pogonskog stroja a
t
Nt – kod broda nominalna snaga glavnog pogonskog stroja, a kod plovila vučna snaga tegljača ili potiskivača
POKAZATELJI ISKORIŠTENJA SNAGEPOKAZATELJI ISKORIŠTENJA SNAGE, NOSIVOSTI I BRZINE
2. pokazatelj iskorištenja nosivosti
tQI =
Qt – stvarna količina teretak
t QI =
Qk – korisna nosivost broda ili plovila
k QQQ −=
Qu – ukupna nosivostQp posredna nosivost
puk QQQ =
Qp – posredna nosivost
POKAZATELJI ISKORIŠTENJA SNAGEPOKAZATELJI ISKORIŠTENJA SNAGE, NOSIVOSTI I BRZINE
3. pokazatelji iskorištenja brzine
Za tehničku brzinu:
(km/h)
pt t
Iv =
I – prijeđeni puttp – vrijeme putovanja između dva pristaništa
POKAZATELJI ISKORIŠTENJA SNAGEPOKAZATELJI ISKORIŠTENJA SNAGE, NOSIVOSTI I BRZINE
I
Za putnu brzinu:
ppp tt
Iv'+
= (km/h)
I – udaljenost prijevozatp – vrijeme putovanja između dva pristaništat’p – vrijeme tehničkih postupaka tijekom putovanja
POKAZATELJI ISKORIŠTENJA SNAGEPOKAZATELJI ISKORIŠTENJA SNAGE, NOSIVOSTI I BRZINE
Za komercijalnu brzinu:
I (km/h)
prprppk tttt
Iv'' +++
=
I – udaljenost prijevozatp – vrijeme samog putovanja na relaciji
prprpp
t’p – vrijeme tehničkih postupaka tijekom putovanja na relacijitpr – vrijeme potrebno za ukrcajno – iskrcajne postupket’pr - vrijeme potrebno za provedbu tehničkih postupaka u p j p p p p
pristaništima od trenutka ukrcaja do trenutka iskrcaja
POKAZATELJI PRODUKTIVNOSTI ILIPOKAZATELJI PRODUKTIVNOSTI ILI PROIZVODNOSTI
tsp vII +=
za riječni promet: tkm/kWha pomorski promet tM/kWhza pomorski promet: tM/kWh
PRIMJER IZRAČUNA RADA TERETNOG BRODA SPRIMJER IZRAČUNA RADA TERETNOG BRODA S VLASTITIM POGONOM U JEDNOM POLUOBRTU
Vrijeme poluobrta samohodnog teretnjaka:
tiisktppuktu ttttttt '''''''' +++++=
• vrijeme za tehničke postupke na ukrcaju t’’tu= 1,00 sati• vrijeme ukrcaja teretnjaka tuk= 1,53 satij j j ,• vrijeme putovanja teretnjaka tp= 6,83 sati• vrijeme za tehničke postupke tijekom prijevoza t’’tp = 1,00 sati• vrijeme iskrcaja teretnjaka tisk = 2,43 satij j j ,• vrijeme za sve postupke u pristaništu t’’ti = 1,00 sati
PRORAČUN SAMOHODNOG TERETNJAKA
Vrijeme putovanja = 6,83 sativlt p =Duljina prijevoza = 82 kmTehnička brzina plovila = 12 km/htv
I
Vrijeme procesa ukrcaja = 1,53 sati Koeficijent iskoristivosti nosivosti teretnjaka = 1,00Eksploatacijska nosivost teretnjaka = 850 t
ukruk AQet ⋅=
re QQe =QEksploatacijska nosivost teretnjaka = 850 t
Registrirana nosivost teretnjaka = 850 tNorma ukrcaja = 555 t/h
eQ
rQukA
PRORAČUN SAMOHODNOG TERETNJAKA
Vrijeme procesa iskrcaja = 2,43 satiKoeficijent iskoristivosti nosivosti teretnjaka = 1,00
ukrisk AQet ⋅=re QQe =
Eksploatacijska nosivost teretnjaka = 850 tRegistrirana nosivost teretnjaka = 850 tNorma iskrcaja = 350 t/h
eQ
rQkANorma iskrcaja = 350 t/h
Koeficijent iskoristivosti vremena putovanja s teretom = 0,50V ij t j t t 6 83 ti
ukA
tt
I pv =
Vrijeme putovanja s teretom = 6,83 satiUkupno vrijeme trajanja poluobrta = 13, 79 sati
tpt
t
PRORAČUN SAMOHODNOG TERETNJAKA
Pokazatelji iskorištene snage, nosivosti i brzinePokazatelj iskoristivosti snage = 2,30 t/kWhtts NQI =Pokazatelj iskoristivosti snage 2,30 t/kWhStvarna količina tereta na plovilu = 850 tSnaga glavnoga pogonskog stroja = 370 kW
tts QtQ
tN
Pokazatelj iskorištenja nosivosti = 1,00Stvarna količina tereta na plovilu = 850 t
ktt QQI =tQ
QKorisna nosivost broda = 850 t
Pokazatelj produktivnosti ili proizvodnosti
kQ
j p p= 27,57 tkm/kWhtsp vII ⋅=
GANTOGRAMSKI PRIKAZ DOBIVENIHGANTOGRAMSKI PRIKAZ DOBIVENIH PODATAKA
t''ti=1,00tisk=2,43
1t''tp=1,00tp=6,83t''po=13,8p ,tuk=1,53t''tu=1,00
0 5 10 15
GRAFIČKI PRIKAZ DOBIVENIHGRAFIČKI PRIKAZ DOBIVENIH REZULTATA
t''ti; 1t''tu; 1
tuk; 1,53
tisk; 2,43
t''tp; 1
tp; 6,83
DIJAGRAMSKI PRIKAZ DOBIVENIHDIJAGRAMSKI PRIKAZ DOBIVENIH REZULTATA
6 836,83
2,431 53
1 1
1,53
1
t''ti tisk t''tp tp tuk t''tu
EVIDENCIJA I ANALIZAEVIDENCIJA I ANALIZA RADA FLOTE
VRSTE P OVI A NA UNUTARNJIM P OVNIMVRSTE PLOVILA NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTOVIMA
Razlikujemo:- brod sa vlastitom baržom- barže koje gura brod s vlastitim porivom - barže vučene riječnim tegljačimaj g j
- brodovi za suhe teretepotisni konvoji- potisni konvoji
- kontejnerski brodovi- RO – RO plovila- tankersko plovilo
ORGANIZACIJA EVIDENCIJE RADA FLOTE
Sastoji se u izboru, sistematizaciji i obradi izvješća i t ij l l ilmaterijala sa plovila
Ovi izvještaji koriste se za analizu rada pojedinih plovila i flote u cjeliniPokazuje prednosti i nedostatke floteEvidencija flote dijeli se na statističku i operativnuStatističku evidenciju vodi uprava riječnog prometaj p j g pZa statističku evidenciju se uzimaju podaci iz izvještaja koje dostavljaju kapetani brodova ili krmari teretnjaka
ORGANIZACIJA EVIDENCIJE RADA FLOTE
Putni izvještaji sadrže dvije grupe podatakaPrva grupa sadrži pokazatelje po vremenu – momente početka i svršetka poluobrta, prolaženje pojedinih točaka i stajanje na putuPri tome se vrijeme poluobrta dijeli po elementima: putovanje, manevar, zadržavanje i stajanje sa navođenjem uzorkaPrikazuje se i vrijeme između poluobrta sa podjelom po elementima (npr. vrijeme putovanja do remontne baze, vrijeme čišćenja motora i sl.)
ORGANIZACIJA EVIDENCIJE RADA FLOTE
Drugu grupu čine podaci o prijevozu, količini robe, tonske kil t ili i t l i t ki kil t ikilometre ili virtualni tonski kilometriU putnim izvještajima za tegljače navode se podaci o teretnjacima, njihovim gaženjima, nosivosti, količini robe
t j j k j i b t čk t jrastojanju na koje se prevozi roba, točke otpremanja, prijema robe i o ukupnim tonskim kilometrimaU putne izvještaje se unosi svi potrebni podaci za detaljno d đi j k t lj d fl todređivanje pokazatelja rada flote
ORGANIZACIJA EVIDENCIJE RADA FLOTE
Statistička evidencija za plovila bez vlastitog pogona, kl ič t t j k i t t j k ti ki j t ji dklasične teretnjake i teretnjake za potiskivanje sastoji se od izvještaja tegljača i potiskivača te agencijskih izvještajaOperativna evidencija rada flote se organizira u prometnoj l žbislužbi
Potrošnju goriva i maziva evidentira tehnička služba koja se brine o održavanju plovila
ORGANIZACIJA EVIDENCIJE RADA FLOTE
Dokumenti operativne evidencije su:• izvodi iz putnih izvještaja za svaki poluobrt plovila• izvještaji o izvršenju plana poluobrta ako se promet
planira po prometu• mjesečni i navigacijski obračuni o izvršenju proizvodnih i
financijskih planovaUz mjesečne obračune tegljača i potiskivača prilažu se i j g j p pobračuni o teglenim ili potiskivanim plovilimaPlovila sa vlastitim pogonom prilažu i obračun potrošnje goriva i mazivag
ORGANIZACIJA EVIDENCIJE RADA FLOTE
Operativna evidencija se dakle odnosi na rad svakog l il l b t b t j i i ij ki i dplovila za poluobrt, obrt, mjesec i navigacijski period
Operativna evidencija je važna jer se ukupni podaci dobiju u neposredno tokom rada odnosno u vrlo kratkom periodu
ij i š j dposije izvršenja radaTo je neophodno za ocjenu rada plovilaTako dobiveni podaci se mogu koristiti za dublje analize i primijeniti na druga plovila koja rade pod sličnim uvjetima
OCJENA IZVRŠENJA PLANA POLUOBRTAOCJENA IZVRŠENJA PLANA POLUOBRTA PLOVILA
Ocjena izvršanja plana poluobrta plovila je bitan sastavni di j d k b d k ddio ocjene rada svake brodske posadeOva ocjena je temelj za obračunavanje osobnih dohodaka posadeOdređuje se po uštedi vremenaPostotak uštede vremena se određuje po formuli:
1001 )tt
(Apop
pospo −=
OCJENA IZVRŠENJA PLANA POLUOBRTAOCJENA IZVRŠENJA PLANA POLUOBRTA PLOVILA
gdje je:
- stvarno trajanje poluobrta u satima- trajanje poluobrta prema planu – naredbi
postpopt j j p p p
Po ovoj formuli od stvarnog vremena poluobrta oduzima se vrijeme pružanja pomoći drugim plovilima spašavanju ljudi
pop
vrijeme pružanja pomoći drugim plovilima, spašavanju ljudi, robe i plovila od potapanja
OCJENA IZVRŠENJA PLANA POLUOBRTAOCJENA IZVRŠENJA PLANA POLUOBRTA PLOVILA
U stvarno vrijeme obrta uračunava se i vrijeme za pranje i d ž j t i k tlodržavanje motora i kotlova
Primjer:- Vrijeme poluobrta po planu je 250 sati- Vrijeme putovanja 220 sati- Ukupno ostvareno vrijeme poluobrta je 245 sati a vrijeme
putovanja je 231 satp j j- Ukupna ušteda vremena iznosi 2%, a vrijeme putovanja je
povećano za 5%
OCJENA IZVRŠENJA PLANA POLUOBRTAOCJENA IZVRŠENJA PLANA POLUOBRTA PLOVILA
Izvršenje mjesečnih i navigacijskih planova ocjenjuje se đi j b č kih i l i ih k t ljuspoređivanjem obračunskih i planiranih pokazatelja
100bAAap
sm =
gdje je:
- planirani transportni rad za promatrani mjesec ilipA planirani transportni rad za promatrani mjesec ili navigacijsko razdoblje- stvarno izvršen transportni rad za promatrani mjesec ili
navigacijsko razdoblje
p
sAnavigacijsko razdoblje- odnos stvarnog vremena eksploatacije prema planiranomb
OCJENA IZVRŠENJA PLANA POLUOBRTAOCJENA IZVRŠENJA PLANA POLUOBRTA PLOVILA
Za teretno – putnička plovila postotak izvršenja plana se i č b ij t ik i ij bizračunava posebno za prijevoz putnika i za prijevoz robeKoličina stvarno izvršenih tonskih kilometara se određuje zbrajanjem putničkih i tonskih kilometaraU slučajevima kada je vozilo bilo korišteno na liniji sa potpuno različitim uvjetima rada koji se znatno razlikuju od planiranih primjenjuju se svodni koeficijentiPomoću njih se stvarno izvršeni rad svodi na planirani
OCJENA IZVRŠENJA PLANA POLUOBRTAOCJENA IZVRŠENJA PLANA POLUOBRTA PLOVILA
bnnbb P'.....KP'KP'K == 2211
gdje je:
pokazatelji proizvodnosti 1t nosivosti za1bP' 2bP' bnP' - pokazatelji proizvodnosti 1t nosivosti za sat rada u različitim uvjetima
- odgovarajući koeficijenti svođenja
1b 2b bn
1K 2K nK
OCJENA IZVRŠENJA PLANA POLUOBRTAOCJENA IZVRŠENJA PLANA POLUOBRTA PLOVILA
Ako je dobiva se izraz za ekvivalentnost pokazatelja i d ti t j
1=Kproizvodnosti u putovanju :
bnnbbo P'....KP'KP' == 11
Odakle slijedi formula za koeficijent ekvivalentnosti:
bP'
bi
boi P'PK =
OCJENA IZVRŠENJA PLANA POLUOBRTAOCJENA IZVRŠENJA PLANA POLUOBRTA PLOVILA
Za određivanje proizvodnosti na stvarnoj relaciji koristi se:
pri planiranoj relaciji:plP
pri stvarnoj relaciji:
ult
pPt
bo
+=
pri stvarnoj relaciji:
lt
plPi
ibi
+=
utt +
OCJENA IZVRŠENJA PLANA POLUOBRTAOCJENA IZVRŠENJA PLANA POLUOBRTA PLOVILA
Dobiva se formula:
)(
)(
ltlultl
PPK
i
it
bi
boi
+==
gdje je:planirana relacija u km
)(u
tlP iti
bi +
l - planirana relacija u km- stvarna relacija u km- trajanje tehničkih operacija u krajnjoj točki teretnog
l b t
l
iltt poluobrta
- planirana tehnička brzina u km/hu
METODA DETALJNE OCJENE IZVRŠENJA MJESEČNIH PLANOVA TEGLJAČA IMJESEČNIH PLANOVA TEGLJAČA I POTISKIVAČA
Ocjena izvršenja mjesečnih planova tegljača i potiskivača i lik d t tkima velike nedostatkeVeliki nedostatak ovog rješenja je njegova proizvoljnostGlavni nedostatak je u tome što je zadatak svođenja transportnog rada na uvjetne tonske kilometre pomoću svodnih koeficijenata jako težakAko se broj svodnih koeficijenata ograniči, ocjena izvršenja plana će biti neobjektivna i pogrešna
METODA DETALJNE OCJENE IZVRŠENJA MJESEČNIH PLANOVA TEGLJAČA IMJESEČNIH PLANOVA TEGLJAČA I POTISKIVAČA
Dijagram izvršenja mjesečnog plana parnog tegljača k j i t j t d l ilpokazuje izuzetnu neravnomjernost rada plovila
U svim slučajevima pri kretanju uzvodno norme se premašuju dok se pri kretanju nizvodno podbacujeIzvršenje svih poluobrta uzvodno iznosi 240% a nizvodno u jednom poluobrtu manje je za 25%
METODA DETALJNE OCJENE IZVRŠENJA MJESEČNIH PLANOVA TEGLJAČA IMJESEČNIH PLANOVA TEGLJAČA I POTISKIVAČA
U stvarnosti nema nikakvih nepravilnosti u radu tegljačaOvakvi rezultati su dobiveni uslijed nepravilnog primjenjivanja svodnih koeficijenataTo se vidi iz detaljnog uspoređivanja podataka za dva poluobrta istog tegljača na relaciji od 504 kilometraU uzvodnom poluobrtu plan je u uvjetnim tonskim kilometrima ispunjen za 184%U nizvodnom poluobrtu su premašeni pokazatelji po brzini i vremenu, ali po uvjetnim tonskim kilometrima plan je izvršen sa 60,6%
METODA DETALJNE OCJENE IZVRŠENJA MJESEČNIH PLANOVA TEGLJAČA IMJESEČNIH PLANOVA TEGLJAČA I POTISKIVAČA
uzvodno nizvodno
Podaci i pokazatelji
Plan Izvršenje % prema planu
Plan Izvršenje % prema planu
Nosivost sastava - 5697 - - 10300 -
Transportni rad, - 2751 - - 5198,8 -
Koeficijent prevoženja
- 2,10 - - 0,15 -
K liči j t 5778 5 779 8Količina uvjeta u t km
- 5778,5 - - 779,8 -
Pokazatelj proizvodnosti
20640 39920 184,0 20640 12504 60,6
Tehnička brzina u km/h
3,66 3,40 92,7 10,08 10,54 104,5
Vrijeme putovanja
132 138,5 104,8 60,16 47,76 97,4
Vrijeme tehničkih operacija
16,8 18,72 111,5 21,12 16,32 77,3
Trajanje poluobrta
148,8 157,2 105,8 71,28 64,08 90,0
METODA DETALJNE OCJENE IZVRŠENJA MJESEČNIH PLANOVA TEGLJAČA IMJESEČNIH PLANOVA TEGLJAČA I POTISKIVAČA
Da se izvrši poluobrt uzvodno potrebno je utrošiti 326,4 sati t h ičk b i k j i i 1 63 k /hs tehničkom brzinom koja iznosi 1,63 km/h
Da bi se izvršio poluobrt nizvodno potrebno je 43,92 sati s tehničkom brzinom koja iznosi 18,25 km/hDetaljiziranje sustava svodnih koeficijenata dovodi do složenosti izračunaVeličine koeficijenata tad ovise o mnogim faktorima (koeficijenti izvezivanja, pokazatelji kvalitete tonaže, veličina vučnih sila na kuki, vrijednosti tehničkih brzina, koeficijenti iskorištenja vremena za putovanje s teretom)
METODA DETALJNE OCJENE IZVRŠENJA MJESEČNIH PLANOVA TEGLJAČA IMJESEČNIH PLANOVA TEGLJAČA I POTISKIVAČA
Iz ovoga slijedi da iscrpna i pravilna ocjena rada može se d biti j di k ki l b t ji bdobiti jedino ako se za svaki poluobrt usvoji posebna vrijednost koeficijenata
Metoda detaljne ocjene zasnovana na proračunu tehničke brzine, pokazateljima vremena i opterećenju je jednostavnija i ne uključuje primjenu svodnih koeficijenata
ANALIZA RADA PLOVILA
Pri analizi rada plovila uspoređuju se obračunski i planski k t ljipokazatelji
Rezultat analize su izvedeni zaključci i predložene mjere koje treba poduzeti za uklanjanje nedostatakaAnaliza rada plovila vrši se zbirno po vrsti vozilaOpća analiza rada plovila se vrši na bazi operativne ili statističke evidencije i utvrđuje opće karakteristike pojedinih vrsta plovila
ANALIZA RADA PLOVILA
Pri analizi se prvo uspoređuju ostvareni i planirani podaciZatim se uspoređuju podaci perioda koji se analizira sa proteklim periodomNa kraju se uspoređuju ostvareni podaci perioda koji se analizira sa istim periodom prethodne plovidbeOvakvim analizama se utvrđuju promjene koje su nastale te tendencije daljnjeg razvoja
ANALIZA RADA PLOVILA
Analiza rada pojedinog plovila počela se vršiti poslije II. S j t k tSvjetskog rata
Analizom se razmatraju slijedeći problemi:a) izvršenje plana prijevozab) izvršenje eksploatacijskih pokazateljac) iskorištavanje gorivac) iskorištavanje gorivad) tehničko stanje i održavanje plovilae) havarije
k ij l i i t li k t lji d l ilf) komercijalni i ostali pokazatelji rada plovila
ANALIZA RADA PLOVILA
Dio analize koji se odnosi na izvršenje eksploatacijskih k t lj j j ši ijipokazatelja je najopširniji
U tom dijelu se analizira opterećenje, tehnička brzina, pokazatelji vremena i proizvodnostiAnalizama se razjašnjava podudarnost stvarnih i planiranih uvjeta te se razmatraju pojedini pokazateljiU nekim slučajevima se uvode dopunski pokazatelji
ANALIZA RADA PLOVILA
Ne može se jednako ocjenjivati rad dva plovila istog tipa na j d j li ijijednoj linijiAko prvo plovilo vrši samo prijevoz robe između krajnjih točaka linije a drugo vrši utovar i istovar robe, očigledno je d d l il d di k li i ij ijda na drugom plovilu posada radi kompliciranije operacijeTakođer treba voditi računa o frekvenciji smjenjivanja robe i putnika te pripadajućim koeficijentima smjenjivanja
ANALIZA RADA PLOVILA
Koeficijent izmjene putnika:
p
bpp llPσ =
Gdje je:- srednja duljina putovanja u km- relacija na kojoj putuje plovilo u km
pll - relacija na kojoj putuje plovilo u km
- pokazatelj zauzetosti 1 putničkog mjestapPbl
ANALIZA RADA PLOVILA
Koeficijent izmjene robe:
rr Q
Gσ ∑=
Gdje je:
količina robe koja se preveze plovilom u tonamaG∑ - količina robe koja se preveze plovilom u tonamaG∑
ANALIZA RADA PLOVILA
Pri analizi opterećenja treba obratiti pažnju na pokazatelje k lit t t žkvalitete tonažePri analizi iskorištavanja goriva uspoređuje se potrošnja goriva po periodima plovidbe i određuje potrošnja goriva na 1000 t kih kil t1000 tonskih kilometaraPri analizi tehničkog stanja plovila daje se opća ocjena tehničkog stanja plovila, ocjenjuje se kvaliteta remonta
ŠODREĐIVANJE TROŠKOVA PRIJEVOZA
FORMIRANJE CIJENA USLUGA UFORMIRANJE CIJENA USLUGA U VODNOM PROMETU
Vrijednost cijene u vodnom prometu sastoji se od:
vrijednosti rada (osobna primanja zaposlenih)viška vrijednosti (stvara se posredovanjem tržišnog mehanizma)
Formiranje cijene usluga sastoji se od:
K C V MK = C + V + M
C – konstantni kapital (otpis vrijednosti osnovnih sredstava na nove usluge ili prenosivi dio vrijednosti – amortizacija)
FORMIRANJE CIJENA USLUGA UFORMIRANJE CIJENA USLUGA U VODNOM PROMETU
V – osobna primanja zaposlenihM – višak vrijednosti nastao u procesu proizvodnje
Osobitost pri formiranju cijene prijevoznih usluga je u tome p j j p j g jšto se u vrijednosti usluge koju plaća korisnik ne nalazi vrijednost rada nego samo dio sredstava za radU vodnom prometu cijene prijevoza ovise o:p j p j
- Duljini prijevoznog puta- Količini robe
Vrsti robe- Vrsti robe
FORMIRANJE CIJENA USLUGA UFORMIRANJE CIJENA USLUGA U VODNOM PROMETU
Cijene prijevoza u vodnom prometu su u većini europskih zemalja regulirane od strane državeTroškovi poduzeća koja obavljaju prijevoz na unutarnjim plovnim putovima ovise o:- prirodi plovnog putaprirodi plovnog puta- duljine plovnih putova za brodove različite nosivosti- utvrđene i realizirane prometne politike
općih gospodarskih prilika- općih gospodarskih prilika- gospodarsko – političkih mjera pojedinih zemalja koje
sudjeluju u odvijanju vodnog prometaj i k iš j i l ih i l d- stupnja iskorištenja nacionalnih prometnica glede
mogućnosti eksploatacije plovila veće nosivosti
FORMIRANJE CIJENA USLUGA UFORMIRANJE CIJENA USLUGA U VODNOM PROMETU
Plovni putovi su značajan faktor pri formiranju troškovaDuljina plovnih putova za brodove različite nosivosti određuje mjeru do koje prijevozna sredstva mogu plovitiAko je na plovnom putu omogućeno kretanje većim plovilima troškovi po jedinici prevezene količine bit će manjiCijene se oblikuju u ovisnosti o troškovima, vrsti, značajkama robe i uslugaCijene se oblikuju prema udaljenosti prijevoza, ponudi i potražnji na tržištu, vrsti i značajkama dodatnih radnji tijekom prometnog procesa, prijevozu u domaćem ili međunarodnom vodnom prometu
FORMIRANJE CIJENA USLUGA UFORMIRANJE CIJENA USLUGA U VODNOM PROMETU
Veličina vrijednosti prometnih usluga ovisi o velikom broju či b ikčimbenika:
- vrste i značajke prometnog sredstva- obujam prijevoza- vrsta prevezene robe- udaljenostudaljenost- stupanj iskorištenja sredstava- gustoća i razvijenost prometne infrastrukture
FORMIRANJE CIJENA USLUGA UFORMIRANJE CIJENA USLUGA U VODNOM PROMETU
- uvjeti eksploatacije- stupanj ravnomjernosti prometa- brzina kretanja- opremljenost pristanišnih sredstava za prihvat i otpremu p j p p p
svih vrsta roba- ostali čimbenici značajni za promet roba i putnika
ZNAČAJKE FORMIRANJEA CIJENAZNAČAJKE FORMIRANJEA CIJENA USLUGA U VODNOM PROMETU
Cijene prijevoza u vodnom prometu su se desetljećima f i l ij ž lj ičk tformirale prema cijenama u željezničkom prometuMeđutim, cijene prijevoza u vodnom prometu se određuju mnogo jednostavnije iz razloga što u vodnom prometu
t ji lik t t k b k j ij kl ifi ipostoji velik postotak robe koja nije klasificiranaTako se razlikuju:- specijalne vozarine za neka dobra u prijevozu- opće vozarine za sva ostala dobra u prijevozu
ZNAČAJKE FORMIRANJEA CIJENAZNAČAJKE FORMIRANJEA CIJENA USLUGA U VODNOM PROMETU
Na smanjenje troškova znatno utječe prometna politika, d litikodnosno porezna politika
Smanjenje ili oslobođenje od dijela poreza i različitih pristojbi se utječe posredno ili neposredno na smanjenje ili
ć j l j d ćpovećanje poslovanja poduzećaIzoliranost unutarnjih vodnih putova utječe na cijenu prijevoza u vodnom prometuTada se govori o regionalno ili lokalnom formiranju cijena
ZNAČAJKE FORMIRANJEA CIJENAZNAČAJKE FORMIRANJEA CIJENA USLUGA U VODNOM PROMETU
Plovne rijeke prolaze kroz različita gospodarski razvijena t žišttržištaFormiranje cijena ovisi o potražnji za tom vrstom prevezene robeTo znači da mora postojati i ostala odgovarajuća prometna infrastruktura koja mora omogućiti adekvatnu uporabu unutarnjih plovnih putova u prometnom procesu
ZNAČAJKE NAČELA I METODEZNAČAJKE, NAČELA I METODE KALKULACIJE CIJENA PRIJEVOZA
Zadatak kalkulacije je slijedeći:- kontrolirati troškove i ekonomičnost poslovanja- ustanoviti prodajne cijene proizvoda i usluga
Kalkulacija u tržišnom sustavu mora biti:- temeljita
pregledna- pregledna- pružiti rezultate na vrijeme
Kalkulacija troškove dijeli po vrsti (fiksni i varijabilni), mjestima nastanka i nositeljima troškova
ZNAČAJKE NAČELA I METODEZNAČAJKE, NAČELA I METODE KALKULACIJE CIJENA PRIJEVOZA
Metode kalkulacija mogu biti:- djelidbene- dodatne
- zbirna ili diferencirana dodatna kalkulacijaj- kalkulacija s pomoću vezanih proizvoda- kalkulacija ekvivalentnih brojeva
Djelidbena kalkulacija utvrđuje zbroj ukupnih troškova i analiziranog razdoblja i dijeli ga s oujmom ponuđenih uslugausluga
ZNAČAJKE NAČELA I METODEZNAČAJKE, NAČELA I METODE KALKULACIJE CIJENA PRIJEVOZA
Metoda dodatne kalkulacije rabe se u prometnim poduzećima koja tržištu nude više različitih vrsta uslugaOvom metodom se utvrđuju izravni i posredni troškovi –izravni troškovi se dodaju posrednimaZbirnom kalkulacijom izračunavaju se svi posredni troškovi u cijeni proizvedenih proizvoda ili usluga dodavanjem jedinstvenoga postotnoga iznosa posrednih troškovaDiferenciranom kalkulacijom izračunavaju se dva ili više različitih dodataka
ZNAČAJKE NAČELA I METODEZNAČAJKE, NAČELA I METODE KALKULACIJE CIJENA PRIJEVOZA
U kalkulaciji prodajne cijene gotovih proizvoda cijeni se dodaje planirani poslovni dobitakNa prodajnu cijenu se dodaje porez na promet i time se dobiva prodajna cijena gotovih proizvoda i usluga