Upload
slavo-marketin
View
164
Download
22
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Priručnik za šivanje
Citation preview
Tekstil - svuda oko nas
Tekstil
Tekstil – pojam koji obuhvaća vlakna i sve proizvode načinjene od
njih bilo kojom prerađivačkom tehnologijom, tj. predenjem,
tkanjem, pletenjem, čipkanjem, iglanjem i dr., a uključuje sve:
1. Linearne tvorevine – vlakna, pređe, konopce, užad
2. Plošne tvorevine – tkanine, pletiva, čipke, mreže, netkane tekstilije,
prostirače, podne obloge
3. Konfekcionirane proizvode načinjene od linearnih i plošnih tekstilija
(odjeća, vreće, cerade itd.)
4. Kompozite – posebna kategorija
1. Linearne tvorevine
1.1. Tekstilna vlakna
Vlakno mora zadovoljiti sljedeće uvjete:
omjer duljina i širine - najmanje 100
Lan – 1.200
Pamuk – 1.400
Vuna – 3.000
Svila – 33 x 106
Umjetna vlakna od prirodnih i sintetskih polimera – beskrajno
dugačka
sposobnost prerade u složenije tekstilne proizvode (određena
duljina, finoća, čvrstoća, kemijska otpornost, savitljivost,
jednolikost)
Svojstva vlakana1. Primarna:
1. Duljina, mm
2. Finoća, decitex, dtex = X g/10 km (nekada den =
X g/9.000 m)
3. Čvrstoća, cN/tex
4. Savitljivost
5. Predivost
6. Jednolikost
Svojstva vlakana1. Sekundarna:
1. Morfološke karakteristike (poprečni presjek, površina, kovrčavost)
2. Sposobnost upijanja vlage i vode
3. Toplinska svojstva
4. Gustoća (g/cm3)
5. Sposobnost elastičnog oporavka
6. Elastična svojstva i sklonost nabijanju statičkim elektricitetom
7. Optička svojstva
8. Otpornost na djelovanje kemikalija
9. Otpornost na mikroorganizme
10. Otpornost na sunčevo svjetlo
Podjela vlakana prema porijeklu
Prirodna vlakna (od pretpovijesti do danas) – danas je
najznačajniji pamuk
Umjetna vlakna (kraj 19. st., ekspanzija nakon 2. svj. rata) – danas je najznačajniji poliester
Podjela prirodnih vlakanaBiljna -
celuloznaŽivotinjska Mineralna
Sjemenska:• pamuk• kapok• akon
Stabljična:• lan• konoplja• brnistra• juta• ramija• kenaf
Od usplođa:• kokos
Keratinska:• vuna• dlake:
• moher• kašmir• angora• kašgorska
vuna• devina
dlaka• vikunjina
dlaka
Fibroinska:• svila• divlje svile:
• tusah• anafe• eria
Azbesna
Iz lišća:• sisal• manila• heneken• rafija
Filamentna vlakna
Vlasasta vlakna –
sva ostala, osim svile
Podjela umjetnih vlakanaOd prirodnih
polimera
Od anorganskih
tvari i druga
Od sintetskih
polimera
Celulozna:• viskozna CV• bakrena CUP• modalna CMD• liocelna CLY• acetatna CA• triacetatna
CTA
Proteinska:• regenerirana
proteinska PROT (hitin, PLA, SPF)
Alginatna ALG
• ugljična CF• staklena GF• metalna MTF• keramička CEF i dr.
Organska:• poliesterska PES• poliamidna PA• aramidna AR• akrilna PAN• modakrilna MAC• polipropilenska PP• polietilenska PE• klorna CLF• fluorna PTFE• vinilalna PVAL• elastanska EL• elastodienska ED• poliimidna PI
Vlakna od kaučuka, lateks –elastodienska vlakna ED
Filamentna vlakna i vlasasta vlakna
Pamuk
Pamuk
Najšire i najviše upotrebljavano vlakno za odjeću
36 % udjela u svjetskoj proizvodnji vlakana
Najstarije pamučne tkanine iz 5.800 g. pr. Kr. (Egipat, Meksiko,
Peru, Pakistan)
U 10. st. u Europu ga donijeli Arapi
Najveći proizvođači danas: Kina, SAD, Indija, Pakistan,
Uzbekistan, Turska, (ostali: Egipat, Sudan itd.)
Pamuk
Zahtijevi za uzgoj i preradu pamuka u vlakno:
velike površine – monokultura
visoke temperature, veliku vlažnost
ekstremno veliku upotrebu insekticida, pesticida, defolijanta,
fungicida, umjetnih gnojiva
agresivne kemikalije: natrijeva lužina, vodikov peroksid za
izbjeljivanje, bojila
potrošnja velikih količina vode (za navodnjavanje i preradu
pamuka)
Pamuk
90 % PAMUKA DANAS JE IZ GMO UZGOJA !
ARALSKO JEZERO – POTPUNO PRESUŠILO ZBOG
NAVODNJAVANJA PLANTAŽA PAMUKA !
PAMUK – NAJVEĆI ZAGAĐIVAČ U TEKSTILNOJ INDUSTRIJI !
Upotreba pamučnih tkanina/pletiva:
Odjeća:
Košulje, bluze, haljine, majice, rupci, rupčići, pelene, odjeća za
dojenčad i malu djecu, pidžame, donje rublje, denim, džins
Stolni i posteljno ruble, frotir ručnici
Sanitetski materijal (komprese, tupferi, ulošci, marame itd.)
Konac za šivanje, konac za vezenje, heklanje, čipkanje
Pamuk se koristi sam ili se miješa sa poliesterskim (pojeftinjuje
tkaninu), viskoznim (tkanina povećane moći upijanja vode i vlage)
i drugim vlaknima.
Kod tkanja ili pletenja pamučne niti se mogu kombinirati sa npr.
Lycrom, poliamidom, poliesterom, metalnim ili nekim drugim vrstama vlakana/nitima.
Svojstva pamuka:
srednje čvrsto vlakno (čvršće u mokrom nego u suhomstanju)
srednje gusto vlakno
dobro upija vlagu
ne nabija se statičkim elektricitetom
ugodan za nošenje, gužva se
lako gori (radna odijela, kombinezoni, radna odjeća od pamuka
obrađena je specijalnim kemikalijama/apreturama – obradama
protiv gorenja koja se nakon određenog broja ciklusa pranja ispire s odjeće)
neotporan na plijesni, gljivice, bakterije
pod utjecajem sunca, UV zraka, gubi čvrstoću (pamučne rolete
se nakon nekoliko godina raspadnu)
otporan na lužinu i organska otapala, oštećuju ga jake kiseline
lako se bijeli, boja
Tipovi pamučnih tkanina
• Platno
• Popelin
• Batist
• Damast
• Šifon
• Cic (kreton)
• Flanel
• Parbent
• Keper
• Glot
• Denim
• Panama
• Žutica
• Oksford
• Gradl
• Pliš (baršun)
• Frotir
• Tetra
• Gaza
• Kaliko
Tipovi pamučnih pletiva
• Glatka pletiva
• Rebrasta pletiva
• Ostali prepleti
Lan, konoplja
Lan, konoplja
Jednogodišnje biljke
Vlakna iz stabljike dobivaju se kroz 2 faze:
1. Močenjem ili maceracijom:
Biološko u vodi (pod djelovanjem bakterija): 3 dana – 3
tjedna
Kemijsko pomoću kiselina/lužina, vapni, soda: nekoliko
sati
2. Mehaničkim odvajanjem vlakana (grebenanje i češljanje)
Lan, konoplja
Zajednička svojstva:
dobro upijanje vlage
ne nabijaju se statičkim elektricitetom
ugodni za nošenje, gužvaju se
lako gore
neotporni na plijesni, gljivice, bakterije
pod utjecajem sunca, UV zraka, gube čvrstoću
otporni na lužinu i organska otapala, oštećuju ih jake kiseline
vrlo skup i dugotrajan postupak prerade/proizvodnje vlakana
odjeća, posteljina, ručnici u platno vezu
Neprerađena industrijska konoplja - kao tehnčko vlakno za
izradu kompozitnih materijala široke primjene, konopa, užadi itd.
Vuna
Najstarije vlakno – poznato prije više od 10.000 godina
Prvo se koristilo krzno od ovce, a zatim i vuna
Vuna se skupljala 2 x godišnje, u proljeće i jesen, kada su se ovce
linjale, runo se gnječilo u pust („filc”)
Sumerani razvili predenje vune oko 4.000. god. pr. Kr. (Babilon = zemlja vune)
Prva merino ovca dopremljena u Španjolsku sa obala Crnog
mora, 100. g.
Mauri u Španjolskoj razvili ciljanu merino pasminu
Najveći proizvođači vune danas: Australija, zemlje bivšeg SSSR-a,
Novi Zeland, Kina
Svojstva vune
Kovrčavost
Mala čvrstoća u suhom stanju, a čvrstoća
dodatno pada u mokrom stanju
Upija vlagu, vodu
Po zimi grije, po ljeti hladi – dobar izolator
Ne gužva se
Zapaljiva, ali ne podržava gorenje
Sposobnost filcanja, odnosno pustenja kod pranja u lužnatom mediju uz
mehaničko pokretanje zbog otvaranja ljuskica
pod utjecajem sunca, UV zraka, gubi čvrstoću
neotporna na plijesni, gljivice, bakterije, moljce
Neotporna na oksidacijska sredstva
Otporna na organska otapala
Upotreba vune:
fine tkanine za lagane suknje, kostime, odijela i ogrtače:
žoržet, lister, gabarden, bukle, fresko
grublje tkanine za odjeću za hladnije dane:
tvid, velur, cibelin, flanel, sukno, loden, krombi, hubertus
gornja trikotaža:
veste, puloveri, kape, rukavice, čarape
pokrivači, deke
dekorativni tekstil
sagovi ručne izrade, čilimi
šeširi
agrotekstil, tehnički tekstil
koristi se sama ili u mješavinama sa poliesterom, akrilnim,
viskoznim, poliamidnim i dr. vlaknima zbog dobivanja
određenih svojstava i smanjenja cijene
Svila
Početak proizvodnje svile u Kini, 2.750. god. pr. Kr.
552. god. dudov svilac prokrijumčaren u Europu
Najveći proizvođači svile danas: Kina, Indija, Japan, J. Koreja
(ostali: Zimbabve, Tajland, Turska)
Prava svila – nastaje od gusjenice leptira dudovog svilca hranjene isključivo lišćem duda
Divlja svila – od ostalih vrsta svilaca ili ako se dudov svilac hrani i
nekim drugim lišćem osim dudovog
kada se gusjenica začahuri, ubija se u vrućoj vodi, vrućoj pari,
otrovom ili zamrzavanjem kako iz nje ne bi izašao leptir i probio
čahuru
1 čahura daje jednu nit sirove svile
Svojstva svile:
Meka, podatna, ugodna na dodir
Dobro upija vlagu i vodu
Ne nabija se statičkim elektricitetom
Otporna na mikroorganizme i moljce
Gužva se
Sklona prljanju
Osjetljiva je na alkalije, kiseline i oksidacijska sredstva
Otporna na organska otapala
Upotreba svile:
Fine tkanine za bluze, košulje, ženske haljine, marame, kravate, fino
rublje:
Lagane tkanine - taft, saten ili atlas, žoržet, organcin, krepdešin
Teže tkanine – brokat, damast, šantung
Umjetna celulozna vlakna
Proizvode se iz drvne celuloze izolirane iz debla crnogoričnog i bjelogoričnog
drveća (jela, smreka, bukva, grab, cer).
Najznačajnija su:
Viskozna vlakna (čista ili mješavine s pamukom, poliesterom, vunom itd.),
jeftina:
Bluze, košulje, haljine, podstave, pokrivači, posteljno i stolno rublje
Modalna vlakna (viskozna s određenim poboljšanim svojstvima), jeftina
Liocel (viskozna s određenim „supersvojstvima”), vrlo skupa
Acetatna i triacetatna vlakna
Filteri za cigarete
Umjetna vlakna od sintetskih polimeraSintetski polimeri – polimeri sa 1.000 lica
Dobivaju se ispredanjem taline „čipsa” u vlakno
Čips - granulice plastike, se tale na oko 300°C, talina se propušta kroz ekstruder sa sitnim rupicama, mlaznicama, (slično tušu ili „flajš mašini”), pri izlasku se trenutno hlade i skrutnjuju, te oblikuju vlakna
Dobivena filamentna vlakna mogu se koristiti dalje u tkanju/pletenju ili se režu na kratka vlakanca (imitacija pamuka, vune), te se kod predenja miješaju sa pamukom/vunom itd.
Gotov proizvod od sintetskih polimera ne mora nužno biti u obliku vlakna, može biti i u obliku nekog predmeta (pipe, cijevi, zdjele, boce itd.)
Najznačajniji sintetski polimeri:
Poliesteri – grupni naziv za sintetičke polimere od polietilentereftalata
PES – ako je u obliku vlakana
Mikrofibra - visokotehnološka PES vlakna
PET – ako je u obliku plastične mase za boce, cijevi, drugih
predmeta
Poliamidi – grupni naziv za sintetičke polimere od poliamida
PA; PA 6,6; PA 6; Nylon; Perlon
Aramidi – grupni naziv za sintetičke polimere od aramida
AR, Nomex, Kevlar
Polipropilen - grupni naziv za sintetičke polimere od polipropilena
PP
Najznačajniji sintetski polimeri:
Polietileni - grupni naziv za sintetičke polimere od polietilena
PE
Akrilna/modakrilna vlakna – grupni naziv za poliakrilonitrile
PAN/MAC
Klorna vlakna – grupni naziv za vinilkloride, vinilidenkloride,
vinilcijanide
CLF - vlakna
PVC – ako je u obliku plastičnog premaza, folije, stolarije itd.
Fluorna vlakna – grupni naziv za sintetičke polimere od od politetrafluoretilena
PTFE, Teflon, Gore-Tex
Elastanska vlakna – grupni naziv za poliuretane
EL, Lycra, Spandex
Poliester
Svojstva PES-a:
čvrsta,
otporna na habanje,
ne gužvaju se,
slabo upijaju vodu i vlagu,
brzo se suše,
otporna na kiseline, lužine, oksidacijska sredstva, visoku
temperaturu,
zapaljiva su,
nabijaju se statički elektricitetom
kod dugog izlaganja UV zrakama, posive
otporna na mikroorganizme
sklona pilingu
Upotreba PES-a:
100 % PES –
Kućni tekstil: bluze, majice, hlače, čipka, zavjese, punila u jastucima, pokrivačima,
zimskoj odjeći, za izradu odjeće visokih estetskih, karakteristika (oponašaju pravu
svilu).
Za izradu konca za šivanje
Tehnički tekstil: jedra, padobrani, tkanine za građevinu, ribarske mreže, konopi,
užad, za geološke radove
Mješavine pamuk/PES – tkanine i pletiva za košulje, bluze, ljetne
haljine, majice, pletenu trikotažu, kućanski tekstil, sportska odjeća
Mješavine vuna/PES – tkanine za muška odijela hlače, kapute, sakoe,
kostime
Pojeftinjuju tkaninu, daju joj i neka poželjna svojstva
Poliamid
Svojstva PA-a:
elastična
čvrsta,
otporna na habanje,
ne gužvaju se,
slabo upijaju vodu i vlagu,
brzo se suše,
otporna na kiseline, lužine, oksidacijska sredstva, visoku temperaturu,
slabo zapaljiva,
nabijaju se statički elektricitetom
kod dugog izlaganja UV zrakama, smanjuje se čvrstoća
otporna na mikroorganizme
Upotreba PA-a:
PA –
Kućni tekstil: za pletiva – žensko donje rublje, ženske hulahopke,
čarape, trikotaža – majice, trenirke, odjeća za gimnastiku, skijanje
Tehnički tekstil: ribarske mreže, četke, za ojačavanje auto guma,
padobrani, kišobrani
Mješavine vuna/PA
Mješavine pamuk/PA
Pojeftinjuju tkaninu/pletiva, te joj daju i neka poželjna svojstva
Poliakrilonitril/modakril
Svojstva PAN/MAC:
otporna na habanje,
ne gužvaju se,
slabo upijaju vodu i vlagu,
brzo se suše,
otporna na kiseline, lužine, oksidacijska sredstva, visoku temperaturu,
PAN – izuzetno zapaljiv
MAC – teško zapaljiv
nabijaju se statički elektricitetom
otporna na UV zrake
otporna na mikroorganizme
Upotreba PAN/MAC-a:
Mješavine vuna/PAN-MAC
Oponašaju vunu (topla, kovrčava), dlaku, umjetno krzno
Za geotekstilije – otpornost na UV zrake
Elastan
Svojstva EL-a:
elastična
male čvrstoće
otporna na habanje,
ne gužvaju se,
slabo upijaju vodu i vlagu,
brzo se suše,
otporna na kiseline, oksidacijska sredstva, visoku temperaturu,
otporna na UV zrake
otporna na mikroorganizme
Upotreba EL-a:
Uvijek mješavine elastični tekstil – čarape, steznici, rublje, hlače,
elastični zavoji itd.
Svojstva i upotreba ostalih sintetskih polimera
Aramidi AR – otpornost na ekstremno visoke temperature i udarce –
odjeća za vatrogasce, balistiku
Polipropilen PP – velika čvrstoća, geotekstil, tehnički tekstil – sanacija
deponija smeća, terena, umjetna trava, podni prostirači itd.
Polietilen PE – za ambalažu, mreže za zaštitu od ptica i tuče, folije u poljoprivredi, građevinarstvu
Klorna CLF – nezapaljivost i teška gorivost – vrlo malo se koriste za
proizvodnju tekstila, a najviše za PVC stolariju, predmete itd.
Fluorna PTFE – negorivost, otpornost na visoke temperature – za Gore-tex membrane, teflon posuđe, pročišćavanje voda
1.2. Pređa
Podjela pređe prema namjeni:
za tkanje
za pletenje
za šivanje itd.
Konac za šivanje
Finoća konca – tex – mjerna
jedinica ili Nm
Npr. 25 tex = 25 g konca ima duljinu
1.000 m, odnosno 1.000 g konca
ima masu 25 g
Nm = 1.000/tex
Što je konac deblji povećava mu
se TEX, a smanjuje Nm
Najčešća vlakna: pamuk, PES-a ili
mješavine
Najčešće tip pređe: vlasasta
končana pređa ili multifilamentna
končana pređa
Končanje: u S ili Z smjeru
2. Plošne tvorevine
Osnovna podjela plošnih tekstilnih tvorevina:
1. Tkanine
2. Pletiva
3. Čipke i mreže
4. Pozamanterija
5. Netkane tekstilije
6. Tekstilije za oblaganje podova i zidova
2.1. Tkanine
Tkanina:
dobiva se tkanjem osnove i potke, odnosno ispreplitanjem pod
pravim kutem u određenom vezu na tkalačkom stanu
Osnova – uzdužni sustav niti
Potka – poprečni sustav niti
Širina tkanine:
Za rublje: 70 – 80 cm
Za posteljinu: 120 – 180 cm
Za ženske haljine: 70 – 80 cm i 120 – 140 cm
Za muška odijela: 70 cm i 130 – 150 cm
Za zimske kapute: 140 – 155 cm
Za podstave i međupodstave: 70 – 140 cm
Svojstvo tkanine ovisi o:
Sirovinskom sastavu i tipu i finoći pređe
Gustoći osnove i potke
Vrsti veza
Vrsti dorade ukoliko je primjenjena (apreture protiv
gorenja, gužvanja, vodoodbojnosti, uljeodbojnosti,
bojanje i tisak, smuđenje, čupavljenje, valjkanje, itd.)
Zbog ispreplitanja osnove i potke pod pravim kutem
tkanina se ne rasteže ni u smjeru osnove, ni u smjeru potke,
osim po dijagonali
Osnovni vezovi tkanine:
1. Platno vez
2. Keper vez
3. Atlas vez
Platno vez:
Keper vez:
Atlas vez:
Pamučne i pamuku slične tkanine:
• Platno
• Kanvas
• Samt
• Popelin
• Batist
• Damast
• Šifon
• Cic (kreton)
• Flanel
• Parbent
• Keper
• Glot
• Denim (jeans)
• Panama
• Žutica
• Oksford
• Gradl
• Pliš (baršun)
• Frotir
• Tetra
• Gaza
• Kaliko
Upotreba:
fine tkanine za lagane suknje, kostime, odijela i ogrtače:
žoržet, lister, gabarden, bukle, fresko
grublje tkanine za odjeću za hladnije dane:
tvid, velur, cibelin, flanel, sukno, loden, krombi, hubertus
Svilene i svili slične tkanine:
fine tkanine za bluze, košulje, ženske haljine, marame, kravate, fino
rublje:
Lagane tkanine: taft, saten ili atlas, žoržet, organcin, krepdešin
Teže tkanine: brokat, damast, šantung itd.
Upotreba:
1. Flanel (platno vez) - čupavljena tkanina koju karakterizira meka i topla
površina, te se od nje najčešće rade zimske košulje i pidžame
2. Batist (platno vez) - fina pamučna tkanina koja se koristi za izradu košulja,
bluza i haljina za djecu i bebe
3. Keper (keper vez) - tkanina tkana u keper vezu (daje karakteristične
dijagonalne pruge), čvrsta i otporna, koristi se za izradu hlača (traperice i
keperice) i jakni
4. Platno (platno vez) – tkanina za kuhinjske krpe, posteljinu itd.
5. Kanvas (platno vez) - i otporna, koristi se najčešće za muške hlače i jakne,
vreće, torbe, slikarska platna, za cipele, za namještaj
6. Samt - tkanina karakteristična po malim stršećim vlakancima koja se u nju
utkana u obliku pruga. Širina pruga i debljina tkanine može dosta varirati,
tako da se samt koristi i za tople zimske hlače, ali u laganoj varijanti, sa
tankim prugicama, koristi se za proljetne artikle za bebe i mlađu djecu
7. Baršun/pliš - tkanina karakteristična po utkanim malim stršećim vlakancima
koji joj daju sjaj, te ugodan i topao opip. Koristi se za izradu svečanije baby i
dječje odjeće.
8. Panama (platno vez) – za muška vunena odijela i kapute
Keper
Platno
Kanvas
Samt
Baršun/pliš
Saten (atlas vez)
Vunene i vuni slične tkanine:
fine tkanine za lagane suknje, kostime, odijela i ogrtače:
žoržet, lister, gabarden, bukle, fresko
grublje tkanine za odjeću za hladnije dane:
tvid, velur, cibelin, flanel, sukno, loden, krombi, hubertus
Svilene i svili slične tkanine:
fine tkanine za bluze, košulje, ženske haljine, marame, kravate, fino
rublje:
Lagane tkanine: taft, saten ili atlas, žoržet, organcin, krepdešin
Teže tkanine: brokat, damast, šantung itd.
2.2. Pletiva
Pletiva - trikotaža:
Plošni proizvodi načinjeni od očica, nastalih od jedne ili
više niti, odnosno jednog ili više sustava niti, a prema
pravilima određene vrste prepleta
Niz – uzdužni slijed očica
Red – poprečni slijed očica
Lijeve – krive očice
Desne – prave očice
Svojstvo pletiva ovisi o:
Sirovinskom sastavu i tipu i finoći pređe
Gustoći redova i nizova
Vrsti prepleta
Vrsti dorade ukoliko je primjenjena (apreture protiv
gorenja, gužvanja, vodoodbojnosti, uljeodbojnosti,
bojanje i tisak, smuđenje, čupavljenje, valjkanje, itd.)
Karakteristika pletiva – rastezljivost po duljini, širini,
dijagonalno uz istovremenu elastičnost
Vrste pletiva:
1. Kulirna
1. Glatko ili džersi (mako) pletivo („pravo”)
2. Dvostrano lijevo pletivo („krivo”)
3. Rebrasto pletivo („pravo krivo”)
4. Interlok pletivo
5. Plišana pletiva:
1. Pleteni frotir:
1. Felpa
2. Polar flis
3. Tedi flis
2. Pliš
3. Umjetno krzno
2. Osnovina ili lančana
1. Triko pletivo
2. Milansko pletivo
3. Rašel pletivo
Kulirno glatko ili džersi pletivo (pravo)
Kulirno dvostrano lijevo pletivo (krivo)
Kulirno rebrasto pletivo (pravo krivo)
Kulirno interlok pletivo
Upotreba pletiva:
1. Džersi (mako) pletivo - pletivo koje se koristi za izradu donjeg rublja, bodyja i majica.
Kao i ostala pletiva, rastezljiv je i udoban za nošenje, zato ima veliku primjenu u izradi
baby i dječje odjeće.Površina se može blago brusiti (čupaviti), tako da se dobije još
mekši opip jerseya.
2. Interlok pletivo - vrsta pletiva koje je "dvostruko" pleteno tako da je kompaktnije i
punije od jerseya. Također se koristi za izradu baby i dječje odjeće, tamo gdje je
potrebna posebna izdržljivost odjeće. S obzirom da je punije, uglavnom se koristi za
zimske majice i bodyje.
3. Felpa - podstavljeno pletivo koje može biti čupavljeno i nečupavljeno. Koristi se
prvenstveno za izradu trenirki, ali i hlača, tunika i haljina. Čupavljena felpa ( iznutra
ima mekani topli sloj stršećih vlakanaca) se koristi za zimske artikle, a nečupavljena
felpa za proljetne.
4. Polar flis - vrsta vrlo laganog, toplog, mekog i rastezljivog pletiva proizvedenog od
sintetičkih vlakana ( najčešće poliesterska vlakna). Zbog tih svojstava koristi se za
zimsku odjeću ( trenirke, majice sa kapuljačom ).
5. Tedi flis - vrsta flisa koja ima upletena vrlo mekana vlakna, opipom i izgledom
podsjeća na najmekše plišane igračke. Koristi se za izradu zimske baby odjeće (
jakne, kombinezoni, bundice,majice sa kapuljačom ili kao podstava u
kapuljačama..)
6. Pliš - pletivo karakteristično po upletenim malim stršećim vlakancima koji joj daju sjaj,
te ugodan i topao opip. Koristi se za dječje trenirke, tajice, tunike, haljine.
Felpa
Lice Naličje
Polar flis
Tedi flis
2.3. Čipke i mreže
Čipke i mreže
Čipke
Rupičasti tekstilni proizvodi namijenjeni za ukrašavanje
odjeće, posteljnog i stolnog rublja, te za unutarnje
uređenje interijera
Vrste:
1. Strojne
2. Ručne
1. čipka na iglu (paška)
2. čipka na batiće (lepoglavska)
Čipke i mreže
Mreže
ribarske mreže
mreže za zaštitu od ptica, za sprečavanje odrona
kamenja, mrežice protiv komaraca, sita itd.
til
Održavanje tekstilnih materijala
1.Pranje u perilici rublja
2.Sušenje (na zraku i u sušilici rublja)
3.Glačanje
4.Kemijsko čišćenje
1. Pranje u perilici rublja
Što pere rublje?
1. Voda + sredstvo za pranje (deterdžent, izbjeljivač itd.)
2. Mehaničko okretanje rublja
3. Temperatura
4. Vrijeme
Praktični savjeti za pranje rublja u kućanstvu:
1. Pamuk, viskoza, poliester, nylon, lycra mogu se prati na 60°C sa
univerzalnim praškastim deterdžentom (podijeliti rublje na svjetlo i
tamno)
2. Vuna, svila, akrilna i klorna vlakna ne podnose temperature pranja više
od 30-40°C
3. Vuna i svila ne podnose oksidacijska sredstva (Vanish, WD i dr.) na bazi
peroksida, klora
4. Vuna i svila zahtijevaju specijalni deterdžent
5. Vuna i svila ne podnosi velike brzine okretaja bubnja
6. 60°C je temperatura koja ubija 99,99 % mikroorganizama na rublju
(bakterija, virusa, gljivica)
7. Pranje bijelog pamučnog rublja na 90°C je bacanje novca
Praktični savjeti za pranje rublja u kućanstvu:
6. Bjelinu pamučnom rublju ne daje temperatura, već optička bjelila (u
obliku zelenkastih i plavkastih granulica) u deterdžentu
7. Dodavanje veće količine deterdženta od propisanog („kako bi rublje
bilo bolje, kvalitetnije oprano) stvara suprotan učinak – rublje je često
nakon pranje sivkasto (previše optičkog bjelila od propisanog daje sivi
ton)
8. Sa današnjim deterdžentima namakanje rublja u lavoru sa malo
deterdženta prije pranja u perilici („da bi se rublje bolje opralo”)
besmisleno je
9. Oksidacijska sredstva na bazi peroksida (Vanish, WD iz Lidla) u obliku
praha dovoljno je staviti u odjeljak za deterdžent zajedno sa
deterdžentom prije uključivanja perilice.
10. Pretpranje je nepotrebno osim kod ekstremnih zaprljanja
11. Tenisice se pere u programu hladnog pranja
Kemijsko čišćenje – kada?
- Za sakoe, odijela, kapute, kostime, tepihe,
tepisone, kožu, za odjevne predmete koji
ne podnose gužvanja, koja se sastoje od
nekoliko slojeva materijala, vrlo teška
zaprljanja koja je nemoguće odstraniti
klasičnim pranjem u kućnoj perilici itd.
Kemijsko čišćenje nije pogodno za:
- PVC vlakna
- tekstilne materijale obrađene vodoodbojnim i antimikrobnim apreturama
Otapala za kemijsko čišćenje danas:
- PER – perkloretilen ili tetrakloreten (pogodan za svjetlu goveđu i svinjsku kožu i
tamno obojenu kožu)
- trikloretilen ili trikloreten
- teški benzini
- triklorfluormetan
- triklorfluoretan
- UVO – ugljikovodikova otapala (pogoda za ovčju i kozju kožu)
- tekući CO2
- Green Earth – ciklosiloksan
- pentilacetat
- 1-brompropan
- propilen glikol eter
- dipropilen glikol n-butil eter (DPNB) u konbinaciji s CO2
- SolvonK4
Glačanje – je li neophodno?
NE, ako se pere na 60°C i više -
osim zbog estetskih razloga
Oznake održavanja tekstilnih materijala
HRN ISO 3758: 2008 Tekstilije - Označivanje njege
primjenom simbola
SIMBOL POSTUPAK PRANJA
- najviša temperatura pranja 95 ˚c
- normalni postupak
- najviša temperatura pranja 95 ˚c
- blagi postupak
- najviša temperatura pranja 70 ˚c
- normalni postupak
- najviša temperatura pranja 60 ˚c
- normalni postupak
- najviša temperatura pranja 60 ˚c
- blagi postupak
- najviša temperatura pranja 50 ˚c
- normalni postupak
- najviša temperatura pranja 50 ˚c
- blagi postupak
- najviša temperatura pranja 40 ˚c
- normalni postupak
- najviša temperatura pranja 40 ˚c
- blagi postupak
- najviša temperatura pranja 40 ˚c
- vrlo blagi postupak
SIMBOL POSTUPAK PRANJA
- najviša temperatura pranja 30 ˚c
- normalni postupak
- najviša temperatura pranja 30 ˚c
- nježan postupak
- najviša temperatura pranja 30 ˚c
- vrlo blagi postupak
- ručno pranje
- najviša dozvoljena temperatura 40 ˚c
- zabranjeno pranje
SIMBOL POSTUPAK BIJELJENJA /IZBJELJIVANJA
dozvoljeno bijeljenje svim oksidacijskim sredstvima
dozvoljeno bijeljenje sa sredstvima na bazi kisika/bez primjene
klora
nije dozvoljeno bijeljenje
SIMBOL PRIRODAN POSTUPAK SUŠENJA
u obješenom stanju, prethodno ocijeđeno
u obješenom stanju, bez prethodnog cijeđenja
položeno na horizontalnu površinu
sušenje u sjeni
SIMBOL SUŠENJE U BUBNJU
- dozvoljeno sušenje u bubnju
- normalna temperatura sušenja (70 oc)
- dozvoljeno sušenje u bubnju
- niža temperatura sušenja (50 oc)
- zabranjeno sušenje u bubnju
SIMBOL POSTUPAK GLAČANJA
glačanje s najvišom temperaturom glačala 200 ˚c
glačanje s najvišom temperaturom glačala 150 ˚c
glačanje s najvišom temperaturom glačala 110 ˚c
nije dozvoljeno glačanje