TEMA BROJA: MJESEC ORALNOG ZDRAVLJA 12. …sok postotak dentalne erozije u današnje moderno vrijeme kada je voda kao piće naža-lost zamijenjena gaziranim pićima, a koja imaju pogub-ni

INFORMATIVNI STOMATOLOŠKI ČASOPIS ZA PACIJENTE

Rujan 2013. / Godina 4.

Broj 3

✹ Osvrti na značenje oralnog zdravlja

✹ Preventiva u ordinaciji dentalne medicine

PLUS!

TEMA BROJA:MJESEC ORALNOG ZDRAVLJA12. rujna - 12. listopada

ISSN 1847-4500

rujan 2012. < 03 02 > rujan 2012. rujan 2013. < 03 02 > rujan 2013.

Prvi regionalni informativni časopis za pacijente u dentalnim ordinacijama. Časopis SMILE predstavlja sponu između

educiranog pacijenta i stručnog stomatologa, koji zajedno pronalaze put do uspješnog tretmana

NAKLADNIK:Hrvatska komora dentalne medicineADRESA UREDNIŠTVA:Kurelčeva 3, 10000 Zagreb,tel: 01/4886 710 - fax: 01/4816 540

IMPRESSUM

ZUBNE PROTEZE ZUBNE PROTEZE NISU JEDINO RJEŠENJE

ŠTETNOST ZA ORALNO ZDRAVLJE PUŠENJE

GENGIGEL HIJALURONSKA KISELINA GASI ŽEĐ VAŠIH DESNI

UPOZORENJE KUĆNO IZBJELJIVANJE ZUBI

ZANIMLJIVOSTI PONOĆNI ZALOGAJI ŠTETNI ZA ZUBE

26

3228

3334

PREVENTIVA OSVRTI NA ZNAČENJE ORALNOG ZDRAVLJA

PREVENTIVA PREVENTIVA U ORDINACIJI DENTALNE MEDICINE

ORALNO ZDRAVLJE ODGOVORI NA PITANJA KOJA MUČE SVAKOG RODITELJA

CURAPROX KRVARENJE DESNI KAO ZNAK UPOZORENJA

PLIDENTA KAKO TEMELJITO OPRATI ZUBE

05

1915

2223

05

26

19

33

e-mail: [email protected] WWW.HKDM.HRZA NAKLADNIKA: Predsjednik Komore Mr.sc. Hrvoje Pezo, dr.med.dent.FOTOGRAFIJE: autorske fotografije

LEKTOR: Mirta Hrga, prof. UREDNIK: Eugen Čulo dr.med.dent.GRAFIČKA PRIPREMA: FingereTISAK: RadinNAKLADA: 7 600 primjeraka

Prenošenje tekstova, djelomično

ili u cijelosti, dozvoljeno je samo uz

pismeno odobrenje redakcije ili autora.

Zabranjena je svaka vrsta mehaničkog,

optičkog ili elektronskog umnožavanja.

NAZIV MEDIJA: Smile- informativni časopis za pacijenteVRSTA MEDIJA: tiskaniNAKLADNIK: Hrvatska komora dentalne medicineISSN: 1847-4550GODINA 2013, BROJ 3, STRANICE 1-36ČASOPIS SMILE IZLAZI ČETIRI PUTA GODIŠNJE

ASADASA


OSVRT NA ZNAČENJE ORALNOG ZDRAVLJA

MIŠLJENJA STRUČNJAKA

VAŽNOST PREVENTIVNIH POSTUPAKA U OČUVANJUORALNOG ZDRAVLJA

Mr.sc. Hrvoje Pezo, dr. med. dent. Predsjednik Hrvatske komore dentalne medicine (HKDM)

>>

Kampanja će se održavati u lje-karnama u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Varaždinu i Puli,

gdje čete se moći upoznati o oralnom zdravlju. Za Vas smo pripremili biljež-nice, letke, plakate i knjižice, pomoću kojih nastojimo promovirati oralno zdravlje i istaknuti njegovu važnu ulo-gu u cjelokupnom zdravlju svakog građanina. Za naše najmlađe paci-jente, u Karlovcu, Gospiću i Kninu, održati ćemo predstave u svrhu nji-hove edukacije i stjecanje osnovnog znanja o zaštiti oralnog zdravlja.

MJESEC ORALNOG ZDRAVLJA 2013

OVAJ BROJ ČASOPISA SMILE, KOJI JE NAMIJENJEN VAMA - NAŠIM PACIJENTIMA, POSVEĆEN JE MJESECU ORALNOG ZDRAVLJA, KOJI ĆE POD NAZIVOM „SMILE (OSMIJEH)“ TRAJATI MJESEC DANA - OD 12. RUJNA DO 12. LISTOPADA 2013. GODINE.

Kampanjom će se promovira-ti preventiva u dentalnoj medicini i ukazivati na potrebu preventivne edukacije svih građana Republike Hrvatske, osobito najmlađe i starije dobi, poticati pranje zubi te posje-ćivanje izabranog doktora dentalne medicine, kao i preporučivati sma-njivanje unosa hrane i pića koji u sebi sadrže šećer.Promicanje ideje oralnog zdravlja jedna je od osnovnih misija i orijen-tacija sadašnjeg saziva vodstava Hrvatske komore dentalne medici-ne. Naša zajednička želja je da po-ruka ovogodišnjeg mjeseca oralnog zdravlja 2 + 2 + 2 (2 minute pravil-nog četkanja zubi + 2 x dnevno re-dovitog pranja zubi + 2 x godišnje posjećivanje doktora dentalne me-

dicine), ne traje samo tijekom ovog mjeseca, već cijelu godinu. Hrvatska komora dentalne me-dicine uočila je potrebu edukaci-je građana, koja zahtijeva posebnu pozornost i upravo radi toga je kam-panja posvećena njima. No pri tome ne smijemo zaboraviti sve one koji sudjeluju u dentalnom timu, i koji nastoje svoju djelatnost obavljati sa zadovoljstvom i u skladu s pravi-lima struke, etike, deontologije i va-žećim standardima i normativima u dentalnoj medicini.

S poštovanjem

PREDSJEDNIK KOMOREMr. sc. Hrvoje Pezo, dr. med. dent.

NA ŠTANDOVIMA DILJEM HRVATSKE ODRŽAVATI ĆEMO EDUKATIVNE RA-DIONICE ODRŽA-VANJA ZUBNE HI-GIJENE.

ASADASA


OSVRT NA ZNAČENJE ORALNOG ZDRAVLJAOSVRT NA ZNAČENJE ORALNOG ZDRAVLJA

Preventiva nastanka bolesti usne šupljine

Napisao prof. dr. sc. Hrvoje Brkić, dr. med. dent. Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Klinika za stomatologiju KBC-a Zagreb

>>

Drage čitateljice i čitatelji,Preventivni programi u području očuvanja ljudskog zdravlja osnovni su oblici sprje-čavanja nastanka pojedinih bolesti i njiho-va liječenja. Preventivni programi moraju započeti vrlo rano tijekom rasta i razvo-ja djeteta, a što na kraju rezultira znat-no manja financijska ulaganja u očuvanje zdravlja u odnosu na dijagnostičke po-stupke i razne oblike liječenja.

Danas su najčešće bolesti čovječanstva kardiovaskularne bolesti i zubni karijes, a njihov je nastanak najčešće posljedica ne-pravilnog ponašanja tijekom života u kon-zumaciji hrane, pića, soli i ugljikohidrata. Uglavnom se sve bolesti mogu podijeli-ti na genetski uvjetovane i one stečene tijekom života, a najčešće su kombinaci-ja jednih i drugih. Isto se može povezati sa kardiovaskularnim bolestima i nastan-kom zubnoga karijesa.Zemlje visokog standarda ulažu velika sredstva u preventivne programe vezane za opće zdravlje, ali i za oralno zdravlje. Rezultat toga ulaganja vidljiv je u zdrav-stvenom statusu stanovništva tih zema-lja, ali i u znatno manjim financijskim ula-ganjima u postupke liječenja.Kada govorimo o zdravlju i očuvanju

zdravlja usne šupljine nika-ko ne smijemo usnu šuplji-nu promatrati kao izdvoje-ni dio ljudskog organizma. Ona se nalazi u glavi u ana-tomskoj blizini svih važnih vitalnih centara te je nasta-nak svake bolesti u usnoj šupljini uvijek veliki rizik na ostale bliže, ali i udaljene dijelove organizma.Preventivni programi koji se za očuvanje zdravlja usne šupljine moraju provodi-ti profesionalno od strane doktora dentalne medici-

ne, ali i vlastitim redovitim provođenjem prema preporuci Svjetske stomatološ-ke federacije vezani su za preventivu na-stanka:

1. Zubnog karijesa 2. Dentalne erozije 3. Parodontnih bolesti 4. Karcinoma usne šupljine 5. Suhoće usta (kserostomije)

Zubni karijes Najčešća je bolest usne šupljine u cije-lom svijetu. Prenosiva je sa zuba na zub i iz usne šupljine na drugu usnu šupljinu, a vezana je uz bakteriju Streptoccocus Mutans koja je vrlo kariogena, a za čiji je razvoj potreban šećer. Podatci iz lite-rature dokazuju vertikalnu transmisiju s majke na dijete. Zubni karijes nastaje kao posljedica otapanja (demineraliza-cije) tkiva koje se naziva zubna cakli-na, a koja prekriva cijelu površinu zubne krune. Ta zubna caklina najtvrđe je zubno tkivo u ljudskom organizmu, ali vrlo podlož-no kemijskoj razgradnji kada je pH niži od 5. U otopljenoj caklini zadržavat će se ostaci hrane koji će razgradnjom bakte-rija sve više napredovati u dubinu zuba te će nastati „rupa u zubu“ odnosno karijesna lezija koja će se manifestirati estetskim defektom ali i uzrokovati bol-ne senzacije na termičke, kemijske i me-haničke podražaje.Preventivni postupci nastanka zub-nog karijesa baziraju se na općim i po-sebnim postupcima. Fluor se pokazao i dokazao kao vrlo jako preventivno sred-stvo koje će uz sistemsku i lokalnu upo-rabu ojačavati kemijsku strukturu zubne cakline i onemogućavati njezino razara-nje. Fluor se nanosi u obliku gela, tekući-ne, a najčešće kao dodatak zubnim pa-stama koje svakodnevno koristimo. Četkanje zubi sa zubnom četkicom vrlo je važan preventivni postupak koji se koristi još iz davnine. Kvalitetna četkica i pravilna tehnika četkanja uz uporabu zubne paste pravo su rješenje za ukla-njanje dentobakterijskog plaka s površi-ne zuba i onemogućavanja deminerali-zacije zubne cakline. Način prehrane i vrsta hrane također mogu preventivno djelovati na eventual-ni nastanak zubnoga karijesa. Uporaba

PREVENTIVNI POSTUPCI NASTANKA ZUBNOG KARIJESA KOJI SE ZA OČUVANJE ZDRAVLJA USNE ŠUPLJINE MORAJU PROVODITI PROFESIONALNO OD STRANE DOKTORA DENTALNE MEDICINE, ALI I VLASTITIM REDOVITIM PROVOĐENJEM VEZANI SU ZA PREVENTIVU NASTANKA: ZUBNOG KARIJESA, DENTALNE EROZIJE, PARODONTNIH BOLESTI, KARCINOMA USNE ŠUPLJINE I SUHOĆE USTA (KSEROSTOMIJE).

guma za žvakanje bez šećera sa umjetnim sladilom ili još bolje sa dodatkom reminera-lizatora pripomoći će očišće-nju zubnih ploha i prevenirat će zubni karijes. Pomoćna su sredstva inter-dentalne četkice i zubni ko-nac jer površine između zubi nedostupne su klasičnom četkanju, a potrebno ih je re-dovito tretirati. Uporaba ra-zličitih tekućina za ispiranje usne šupljine ima vrlo važ-nu ulogu jer osim što imaju osvježavajući okus i miris, one djeluju kemijski na pH usne šupljine i na površi-nu zubi.

Dentalna erozija Danas je dentalna erozija vrlo učestala. Ona se definira kao bolest, a nastaje kao poslje-dica otapanja zubne cakline bez prisustva bakterija. Ota-panjem cakline zubna kruna će se smanjivati, zubi razrje-

đivati, mijenjati boju i postat će vrlo senzibilni na kemijske i termičke iritanse. Najčešći uzročnici dentalne erozije su Cola pića, bijelo vino, pjenušci te cijeđeni agrumi. Slučajevi iz prakse ukazuju na znatno vi-sok postotak dentalne erozije

u današnje moderno vrijeme kada je voda kao piće naža-lost zamijenjena gaziranim pićima, a koja imaju pogub-ni učinak na površinu zubne cakline. Osim unosom kise-le hrane i kiselih pića koja se duže zadržavaju u usnoj šu-

pljini i otapaju zubnu caklinu na nastanak dentalne erozije veliki učinak imaju i pojedine gastroenteralne bolesti po-put bulimije i gastoezofageal-nog refluksa odnosno povra-ta želučanog sadržaja u usnu šupljinu.

Preventivni postupci na-stanka dentalne erozije baziraju se na neutralizaci-ji kiselog želučanog sadrža-ja kod bolesnika s bulimijom i gastoezofagealnog refluk-sa. Nakon konzumacije kiselih napitaka obavezno usta ispe-

rite vodom kako bi se kiseli ph brzo neutralizirao. Nakon kon-zumacije kiselih pića nikako nemojte odmah četkati zube jer ćete rastopljenu površi-nu zubne cakline četkanjem ukloniti. Ako volite vino bu-dite umjereni i uvijek uz vino grickajte tvrdi sir jer je tvrdi sir bogat kalcijem koji će se brzo ugrađivati u kristalnu rešetku zubne cakline.

Parodontne bolesti Navode se pod skupnim ime-nom, ali ih se mora promatra-ti razdvojeno. Parodont je or-gan koji vaš zub odnosno vaše zube drži i povezuje unutar zubnih alveola sa površinom kosti. Taj je organ vrlo nježan i najvećim je djelom sačinjen od kolagenih vlakana koja su podložna propadanju uz ke-mijska i mehanička oštećenja. Uzroci propadanja parodon-ta mogu biti lokalna, ali i si-stemska koja se teže liječe jer

Što se tiče unosa hrane i pića, izbjegavajtemućkanje gaziranih pića po površinamazubi, a cijeđene sokove agruma nastojte piti putem slamke. Tako ćete izbjećituširanje površine zuba s vrlo jakimprirodnim kiselinama koje bi mogle otopiti zubnu caklinu.

Slika 1. Zapušteni zubi sa brojnim karijesima, frakturama i dotrajalim bijelim ispunima


ASADASA OSVRT NA ZNAČENJE ORALNOG ZDRAVLJAOSVRT NA ZNAČENJE ORALNOG ZDRAVLJA

su povezana sa određenom sistemskom bolesti od kojih je dijabetes jedna od najčešćih. Ako govorimo o bolesti paro-donta koja nastaje kao poslje-dica nakupljanja mekih i tvrdih zubnih naslaga, tada je razlog zabrinutosti znatno manja u odnosu na bolest parodon-ta koja nastaje kao posljedi-ca neke sistemske bolesti. U ovom prvom slučaju, meke dentobakterij-ske nakupine zbog loše higijene usne šu-pljine vrlo brzo će priječi u tvrde naslage odnosno zubni kamenac. Predilekcijska mjesta za nakupljanje zubnoga kamen-ca su jezične površine donjih sjekutića te obrazne površine gornjih prvih trajnih kutnjaka. Upravo na ovim lokalitetima se nalaze izvodni kanali velikih žlijezda sli-novnica te će lučenjem sline i minerala uz hrapavost površine zuba nastati zubni kamenac. Upravo je zubni kamenac glav-ni neprijatelj, uz još neke vrlo patogene bakterije, gingive koja se nalazi na povr-šini parodonta. Svaka nastala površna akutna upala mora biti uklonjena kako bi se spriječio nastanak prodora infekta u dublje dijelove parodonta.

Preventivni po-stupci nastanka parodontne bole-sti baziraju se na redovitom čišćenju usne šupljine i re-dovitim posjetima k doktoru dental-ne medicine. Postupci sa-močišćenja

gotovo su identični postupcima kod preventive nastanka zubnog kari-jesa. Što se tiče preventivnih po-stupaka u ambulantama dentalne medicine tada vam se svakako pre-poruča redovito dva puta godišnje ultrazvučno čišćenje zubnih nasla-ga i pigmenta na površinama zuba te poliranje površine zubi. Mehanič-ko čišćenje i poliranje onemogućit će brzu retenciju plaka i kamenca na površinama cakline čime se pre-venira nastanak upale gingive i ko-lagenih vlakana.

Karcinom usne šupljine Jedan je od najčešćih karcinoma glave i vra-ta. Iako je lokaliziran u regiji koja je dostup-

na pregledu golim okom i može ga se otkriti vrlo rano, to se najčešće ne događa. U naj-većem broju slučajeva karcinom usne šu-pljine otkriva se u uznapredovanom stadiju kada su terapijske mogućnosti smanjene, a prognoza znatno lošija. Zbog toga karci-nom usne šupljine i danas, unatoč razvoju različitih metoda liječenja, ima visoku sto-

pu smrtnosti. Uglavnom se javlja u muš-karaca sred-nje i starije dobi. Konzu-macija alko-holnih pića i pušenje os-novna su dva čimbenika rizika. Konzu-macija alko-hola i pušenje djeluju siner-gistički na

mogućnost nastanka karcinoma usne šu-pljine. U ranom stadiju nastanka karcinom usne šupljine ne izaziva nikakve simptome, a lako ga je dijagnosticirati. Najčešća loka-cija mu je dno usne šupljine ispod jezika.

Narang R, Saha S, G V J, Kumari M, Mohd S, Saha S.The maternal socioeconomic status and the caries experience among 2-6 years old preschool children of lucknow city, India.J Clin Diagn Res. 2013 Jul;7(7):1511-3. Matias M, Steindl S, Plonka K, Pukkallus M, Palmer J, Holcombe T, Seymour G, Marshall R.Do school based anti-smoking campaigns delivered by oral health therapists work?Aust Dent J. 2013 Sep;58(3):301-305. Lee SH.Antimicrobial effects of herbal extracts on Streptococcus mutans and normal oral streptococci.J Microbiol. 2013 Aug;51(4):484-9. Blomain ES, Lin JE, Kraft CL, Trela UT, Rock JM, Aing AS, Snook AE, Waldman SA.Translating colorectal cancer prevention through the guanylyl cyclase C signaling axis.Expert Rev Clin Pharmacol. 2013 Aug 24. [Epub ahead of print] Hung CM, Chang CC, Lin CW, Ko SY, Hsu YC.Cucurbitacin E as Inducer of Cell Death and Apoptosis in Human Oral Squamous Cell Carcinoma Cell Line SAS.Int J Mol Sci. 2013 Aug 20;14(8):17147-56. Zini A, Krivoroutski Y, Vered Y.Primary prevention of dental erosion by calcium and fluoride: a systematic review.Int J Dent Hyg. 2013 Jul 29. doi: 10.1111/idh.12049. Rakhmatullina E, Beyeler B, Lussi A.Inhibition of enamel erosion by stannous fluoride containing rinsing solutions.Schweiz Monatsschr Zahnmed. 2013;123(4):296-302. McCarthy R.Dental erosion--current perspectives for general practice.J Ir Dent Assoc. 2012 Oct-Nov;58(5):241-4. No abstract available. Radvansky LJ, Pace MB, Siddiqui APrevention and management of radiation-induced dermatitis, mucositis, and xerostomia.Am J Health Syst Pharm. 2013 Jun 15;70(12):1025 Zhang X, Yu L, Wu W, Wu X, Xiao F, Zeng G, Lan X.[Long-term efficacy of submandibular gland transfer for prevention of xerostomia after radiotherapy for nasopharyngeal carcinoma].Lin Chung Er Bi Yan Hou Tou Jing Wai Ke Za Zhi. 2013 Feb;27(3):128-30, 133. Chinese. Tincani A, Andreoli L, Cavazzana I, Doria A, Favero M, Fenini MG, Franceschini F, Lojacono A, Nascimbeni G, Santoro A, Semeraro F, Toniati P, Shoenfeld Y.Novel aspects of Sjögren's syndrome in 2012.BMC Med. 2013 Apr 4;11:93. doi: 10.1186/1741-7015-11-93. Review. Ghalaut P, Sharma TK, Ghalaut VS, Singh R, Ghalaut PS.Glycohemoglobin levels with severity of periodontitis in non-diabetic population.Clin Lab. 2013;59(5-6):491-5. Turani D, Bissett SM, Preshaw PM.Techniques for effective management of periodontitis.Dent Update. 2013 Apr;40(3):181-4, 187-90, 193.

Slika 2. Zdravi i pravilno održavani zubi kakvim trebamo svi težiti

Preventivni postupci na-stanka karcinoma usne šupljine baziraju se na izbjegavanju prekomjerne konzumacije alkohola i puše-nju te redovitim pregledima od strane vašeg doktora dental-ne medicine uz pretpostavku da nemate njegovu pojavnost u obiteljskoj anamnezi.

Kserostomija ili simptom suhih ustaSlina je potrebna kako bi na-vlažila i očistila našu usnu šupljinu te kao bitan dio pro-bavnog ciklusa. Ona također sprječava infekcije kontrolira-njem bakterija i gljivica u usti-ma. Prema današnjim sazna-njima postoji nekoliko uzroka

kserostomije. Najčešće je po-sljedica nuspojave određenih lijekova koji se izdaju na recept ili su dostupni u slobodnoj prodaji, uključujući lijekove koji se koriste za liječenje depresi-je i anksioznosti, lijekove pro-tiv bolova, alergija i prehlada (antihistaminici i dekongesti-vi), pretilosti, akni, epilepsije, hipertenzije (diuretici), prolje-va, mučnine, psihotičnih pore-mećaja, urinarne inkontinenci-je, astme i Parkinsove bolesti. Suha usta također mogu biti nuspojava miorelaksanasa i sedativa. Kserostomija može biti po-pratna pojava određenih me-dicinskih stanja, uključujući Sjogrenov sindrom, HIV i AIDS, Alzheimerovu bolest, dijabe-tes, anemiju, cistične fibroze, reumatoidni artritis, hiper-tenziju, Parkinsonovu bolest, moždani udar i zaušnjake. Oštećenjem žlijezda slinovni-ca može se razviti kserostomi-

ja kao i radioterapijom nakon uklanjanja tumora u području glave i vrata. Pušenje ili kon-zumiranje duhana za žvaka-nje može utjecati na proizvod-nu sline i uzrokovati suha usta. Također, kontinuirano disanje s otvorenim ustima može do-prinijeti problemu. Osim što uzrokuje gore nave-dene simptome, suhoća usta može povećati rizik od gingivi-tisa (bolesti desni), karijesa i infekcija. Također, suha usta mogu stvarati probleme kod nošenja zubnih proteza.Preventivni postupci na-stanka kserostomije baziraju se na uspostavi zdravog života i onemogućavanju nastanka

ovog simp-toma. Na-stojte žva-kati tvrdu i čvrstu hranu te konzumi-rati kisele bombone jer će jedni i drugi pota-knuti rad žli-jezda slinov-

nica i ponovno nakupljanje sline u usnoj šupljini. Nastojte ne kombinirati lijekove i izbjegava-ti one koji kao nuspojavu imaju smanjenje lučenja sline.

Kada se ne proizvodi dovoljnosline, naša usta mogu bitisuha, što može biti popriličnoneugodno, a taj simptommožemo osjetiti odmah nakonšto se probudimo jer je noćucijeđenje sline smanjeno.

Nikako nemojtekoristiti čačkalice za interdentalnočišćenje jer oneimajukontraproduktivnodjelovanje! Dim koji nastaje

kod pušenja sadržibrojne kancerogenesastojke koji senakupljaju nasluznici usnešupljine te možeuzrokovati malignutransformacijustanica.

LITERATURA

ZaključakOd davnina postoji uzrečica da je usna šu-pljina ogledalo zdravlja svake osobe. Preven-tivni postupci koji se preporučaju za očuva-nje zdravlja jednostav-no su primjenjivi, a nji-hov rezultat višestruko vrijedan za pojedinca i za društvo.Vjerujem da ćete nakon što ste pročitali ovaj tekst biti upućeniji, a potreba za Vašim dok-torom dentalne biti će samo u svrhu pregleda, kontrole i konzultacije.


PROŠLU ŠKOLSKU GODINU U RIJECI SMO PROVODILI PROJEKT "TKO ĆE NA KRAJU ŠKOL-SKE GODINE IMATI VIŠE SANIRANIH ILI ZDRAVIH ZUBA" TE SMO U JESEN I U PROLJEĆE PREGLE-DALI 515 DJECE PR-VIH RAZREDA.

Sad je već svima jasno da smo postali dio europskog druš-tva. Mnogi su se i ranije tako

osjećali no postojale su više ili niže zapreke koje su nas izbacivale iz ve-like unije. U visokom školstvu godi-nama nismo osjećali neku naročitu izoliranost. Komunicirali smo i sura-đivali s kim god smo htjeli, studen-ti i nastavnici mogli su posjećivati europska i svjetska sveučilišta čak i prije Erasmusa. No ukoliko su dokto-ri dentalne medicine po završenom studiju htjeli raditi izvan Hrvatske, di-zale su se prepreke do ponekad ne-premostivih visina. Od akademske godine 2010/2011. studijski programi su usklađeni s europskim direktiva-ma te će doktori dentalne medici-ne koji su od tad počeli studirati ući u tzv. automatski sustav priznavanja, što znači da će morati priložiti diplo-ma supplement i automatski će im biti priznata diploma u zemljama čla-nicama EU. To naravno ne znači da

Imaju li curriculumi dentalne medicine dovoljno preventivnih sadržaja?

će odmah moći početi raditi u struci budući da licencu izdaju Komore čla-nica, no barem će im formalna kva-lifikacija biti priznata bez napornog administriranja. Mi stariji nećemo biti te sreće i ipak ćemo morati prilagati brojne dokumente i potvrde.Put usaglašavanja s europskom Komi-sijom trajao je od 2008. i uključivao je brojne prepiske sa sva tri hrvat-ska fakulteta koja educiraju doktore dentalne medici-ne, te s Komorom i Ministarstvom zdravlja koje je i vo-dilo cijeli proces. U konačnici lani su

eksperti Komisije došli u Hrvatsku posjetiti fakultete i osobno se uvje-riti u ono što smo im pisali. Pismena izvješća još nismo dobili, ali nefor-malno svi su bili zadovoljni s progra-mima i radom sa studentima.

Dakle da zaključim: imamo i imali smo dobre studijske programe.


Napisala Prof. dr. sc. Renata Gržić, dr. med. dent.Medicinski fakultet u Rijeci, studij dentalne medicine

>>

Zašto imamo loše oralno zdrav-lje i užasni postotak karijesa u djece?Na godišnjoj skupštini dentalnih fakulteta 2004. godine u Cardiffu usvojen je doku-ment u kojem su definirana znanja i vješti-ne koje mora imati student nakon uspješ-no završenog studija. Uz sve vještine koje se podrazumijevaju u prevenciji, dijagno-stici i terapiji oralnih bolesti, na nekoli-ko nivoa jasno je opisana i uloga doktora dentalne medicine u promicanju oralnog zdravlja u lokalnoj zajednici. Slične zahtjeve imali su i članovi Komisije koji su propisali, a onda i provjeravali ko-legije oralne higijene. U svim hrvatskim

dentalnim fakultetima i studijima postoje kolegiji koji na direktan ili indirektan način uče studente oralnoj higijeni. Izneseno u satima, oko 100 sati nastave imaju kolegiji oralna higijena i preventina dentalna me-dicina, oko 200 sati nastave imaju kolegiji dječje stomatologije, ali i u svim ostalim stručnim kolegijima ima nastavnih jedinica koje se bave specifičnom oralnom higije-nom ili prevencijom oralnih bolesti. Iz na-vedenog dalo bi se zaključiti da su formal-ni uvjeti zadovoljeni te da studenti imaju potrebna znanja i vještine u očuvanju i unapređenju oralnog zdravlja.Studenti često i samostalno van studij-skih programa prijavljuju preventivne pro-

jekte kojima djeluju na vrtićku ili školsku populaciju. Bilo je i projekata namijenjenih trudnicama, a posebno smo zadovoljni kad se skrbe za djecu s posebnim potrebama. Prošlu školsku godinu u Rijeci smo provo-dili projekt "Tko će na kraju školske godine imati više saniranih ili zdravih zuba" te smo u jesen i u proljeće pregledali 515 djece pr-vih razreda. Rezultati su ponegdje vrlo po-ražavajući. Postojali su razredi s 93% dje-ce s karijesom (najbolji je bio razred s 41% djece s karijesom). Također, često smo bili demotivirani s raznim isprikama zašto nisu kroz cijelu školsku godinu stigli posjetiti doktora dentalne medicine. Odaziv je bio od 8-82% djece koja su bila kod liječnika. Ovu školsku godinu odlučili smo intenzivi-rati našu akciju te smo takve posjete ugra-dili u obavezne oblike nastave. Mišljenja smo da su studenti pete godine sposob-ni osmisliti i motivirati prvašiće na bolju oralnu higijenu te posjet doktoru dentalne medicine. Tako ćemo osim kod djece po-taknuti natjecateljski duh i kod studenata. Barem se nadamo.Uloga fakulteta u oralnoj higijeni građana je svakako velika ali nije svemoguća i nije do-voljna. Ne treba tražiti originalna hrvatska rješenja i pravdati se specifičnošću. Ništa u oralnoj higijeni Hrvata nije specifično. Odr-žavati bi je trebali svi pojedinci na isti način. Pitanje je zašto su gotovo svi iz elitne zajed-nice u koju smo konačno ušli to naučili prije mnogo godina. Možda zato jer njihovi osi-guravatelji imaju mrkvu i batinu.

Loše je što ti novi programi u suštininemaju neku bitnu razliku od starihjer je uostalom Komisija propisalakoje kolegije moramo imati, aoni koji su studirali po starimprogramima ipak neće ući uautomatsko priznavanje diplome.

012 > rujan 2012.012 > rujan 2013. rujan 2013. < 013


Napisala Prof. prim. dr. sc. Dolores Biočina Lukenda, dr. med. dent. Sveučlište u Splitu, Medicinski fakultet, studij dentalne medicine

>>

Oralno zdravlje

Ovakav pristup svakako nala-že iznalaženje što kvalitetni-jeg načina u razmjeni znanja,

vještina i informacija među stručnja-cima koji se bave oralnim zdravljem, te stručnjacima drugih medicinskih struka kao prilog kvalitetne zdrav-stvene skrbi i javnog zdravstva.

Optimalno oralno zdravljeOmogućuje nam govor, osmijeh, mi-ris, dodir, okus, žvakanje, gutanje, neometanu mimiku lica bez boli i nelagode. Nasuprot tome, oral-ne bolesti mogu ozbiljno utjecati na kvalitetu života, a time i na kvalitetu općeg zdravlja. Na taj način sma-njuje se mogućnost konzumacije hrane, govora, a umanjuje se i radna sposobnost pojedinca. Bolesti usne šupljine kao i upalna stanja u ustima

koja progrediraju također mogu do-vesti i do smrti oboljelog.U zadnja dva desetljeća prošlog stoljeća, opće i oralno zdravlje proš-li su kroz preobrazbu uvjetovanu vi-šim životnim standardom, boljom zdravstvenom zaštitom i kvalite-tom života. Prepoznavanje i razu-mijevanje uzroka i posljedica lošeg zdravlja važna su karika u poboljša-nju kvalitete života, a time i kvalite-te zdravlja, gdje posebnu ulogu ima zdravstveni sustav koji u sebi inte-grira i oralno zdravlje. Kao smjernice koje teže očuvanju oralnog zdravlja pojedinca i zajedni-ce potrebno je istaknuti prevenciju oralnih bolesti, smanjenje njiho-ve incidencije te mogućih poslje-dica na opće zdravlje, promicanje zdravog načina života uz uklanjanje čimbenika rizika okoline pojedinca, njegovog ponašanja, ali i socioekonmskih uzro-ka. Razvoj zdravstve-nog sustava koji u sebi integrira željene ishode brige za oralno zdravlje temelji se na strategi-ji ciljanih zdravstvenih programa i promica-nje oralnog zdravlja u društvu.

Porast pojavnosti kroničnih bolestiTijekom posljednjih nekoliko de-setljeća uz produljenje očekivanog trajanja života susrećemo se s po-rastom pojavnosti kroničnih bole-sti. Ovo svakako iziskuje potrebu za boljom integracijom oralnog i općeg zdravlja u sustavu koji or-ganizirano potiče profesionalce u provođenju edukacijskih i preven-tivnih programa u podizanju svije-sti o oralnom zdravlju, izdvajanjem povećanih financijskih sredstava u tu svrhu i usmjeravanjem napora u interesu postizanja zajedničkog ci-

lja: poboljšanje zdravlja pojedinca, a time i društva. Poznato je da po-stoji interaktivna povezanost oral-nih i sustavnih kroničnih bolesti kao što su bolesti krvožilnog sustava, bolesti gastrointestinalnog trakta, dijabetes, neurološke bolesti, te po-vezanost sa stanjima uzrokovanih štetnim ishodima trudnoće. Klinička i znanstvena istraživanja dokaza-la su da se pregledom usta može utvrditi postojanje bolesti drugih organskih sustava. Također usna šupljina predstavlja i ulazna vrata za mnoge sustavne infekcije u orga-nizmu. Nadalje, osobe oboljele od sustavnih kroničnih bolesti imaju povećani rizik za razvoj parodontne bolesti što dodatno ugrožava njiho-vo zdravlje i oporavak. Tako se na primjer, parodontna bolest smatra „šestom komplikacijom dijabetesa“.

Poznati čimbenici rizika za nasta-nak oranih bolesti su uživanje du-hanskih proizvoda, konzumacija alkohola, loše prehrambene navi-ke. Loše oralno zdravlje klinički se očituje pojavom zubnog karijesa, oralnih i kraniofacijalnih bolesti, po-javom bolesti parodonta, gubitkom zuba i funkcije stomatognatog su-stava, pojavom rascjepa usne i nep-ca, bolnih oralnih sindroma, te poja-vom oralnog karcinoma i karcinoma ždrijela. S druge strane zdrava usna šupljina predstavlja zaštitnu bari-jeru za razvoj kroničnih i infektivnih bolesti.

Prevencija oralnih bolestiU prevenciji oralnih bolesti po-jedinac može napraviti dosta ukoliko polazi od sebe samog i od osoba o kojim skrbi. Uz od-govarajuće zdrave prehram-bene navike i oralnu higije-nu može se postići prije svega prevencija mnogih oralnih, dentalnih i kraniofacijalnih bo-lesti. Prevencija bolesti i pro-micanje oralnog zdravlja može se proširiti primjenom eduka-tivnih mjera kroz preventivne programe društva.

Budućnost oralnog zdravljaGlavni izazovi budućnosti su edukacija i prijenos znanja i iskustva o prevenciji bole-sti kroz programe djelovanja. Pri tome treba voditi računa o ciljnim skupinama kao što su predškolska i školska djeca, adolescenti, odrasli i starije osobe budući svaka navede-na skupina ima svoje specifič-nosti i zahtjeve kojima se treba prilagoditi. Na taj način omo-gućilo bi se rano otkrivanje ra-zličitih bolesti i njihovih kom-plikacija s ciljem osiguranja veće kvalitete života pojedin-ca i produženja životne dobi. To su svakako preventivne aktivnosti na razini primarne zdravstvene zaštite, prevencija i rano otkrivanje oralnog karci-noma, uključivanje u program prevencije HIV bolesti, pro-grami zaštite oralnog zdravlja osoba s posebnim potreba-ma, prevencija orofacijalnih trauma djece, programi tran-splantacijske oralne medicine, programi dentalne medicine kod kroničnih sustavnih bole-sti, programi gerontostoma-tologije.

Očuvanje oralnog zdravljaU svrhu očuvanja oralnog zdravlja i prevencije oralnih bolesti važno je postaviti pri-oritetne ciljeve kao što su in-frastruktura oralnog zdravlja, prevencija i edukacija, integra-cija oralnog i općeg zdravlja na

svim nivoima, te podrška ra-zvoju oralne epidemiologije.

Infrastruktura oralnog zdravlja. Kako bi se osigurao kontinuirani napredak u smanjenju posljedica oralnih bolesti pozornost treba usmjeriti na razvijanje programa oralnog zdravlja u sustavu zdravstva i na prevenciju (kapitalizirati priliku utjecaja na zdravlje u ranom djetinjstvu, jednake mogućnosti za sve, jačanje zdravog društva i zdrave budućnosti), integraciju svih kompomenti koje su uključene u oralno zdravlje (svi oblici zdravstvene i socijalne skrbi, povezanost zdravstvenog i obrazovnog segmenta).

Prevencija i edukacija Prevencijom i edukacijom se smanjuje rizik koji nose oralne

bolesti. Sprječavanje nastanka karijesa kod djece i odraslih prva je linija obrane protiv nastanka komplikacija kao što su gubitak zuba, oralne infekcije, upale, poremećaji imunološkog odgovora. Posebnu pozornost treba se dati na edukaciju ciljanih skupina o čimbenicima rizika za nastanak oralnog karcinoma. Navedene preventivne mjere najbolje je provoditi kroz edukativne programe.

Integracija oralnog i općeg zdravlja Usna šupljina je sastavni dio cijelog organizma. Nemogu-će je usnu šupljinu proma-trati kao zaseban entitet, već isključivo kao sastavni dio cije-log organizma. Mnoge kronič-ne bolesti kao što su bolesti kardiovaskularnog sustava,

autoimune bolesti i poreme-ćaji imuniteta mogu se oči-tovati i pojavom patoloških promjena na sluznici usta. Isto tako oralne bolesti mogu ima-ti i svoj utjecaj na cjelokupno zdravlje. Ovo svakako uključu-je edukaciju i nedjeljivu vezu kako različitih struka u dental-noj medicini tako i svih osta-lih specijalističkih medicinskih područja (doktori dentalne medicine, specijalisti dentalne medicine, internisti, pedijatri, endokrinolozi). Razvijanjem oralne epidemiologije mogu-će je dobiti uvid u status oral-nog zdravlja, pojavnosti oral-nih bolesti i njihovih posljedica na nivou regije i države. Na temelju dobivenih rezultata i njihovim redovitim praćenjem moguće je izraditi preventiv-ne planove i programe zašti-te oralnog zdravlja i zdravlja u cjelini.

NA ŽALOST U SVA-KODNEVNOJ PRO-MOCIJI I BRIZI ZA OPĆE ZDRAVLJE SVJEDOCI SMO ZA-POSTAVLJANJA VAŽNOSTI ORAL-NOG ZDRAVLJA.

Pregledom usne šupljine moguse utvrditi simptomi i posljediceutjecaja loše prehrane, upalnihstanja, imunoloških poremećaja,ozljeda, te otkriti pojava zloćudnihbolesti koje se očituju nastrukturama usne šupljine

ORALNO ZDRAVLJE JE VAŽAN SEGMENT OPĆEG ZDRAVLJA I IMA VELIKI UTJECAJ NA KVALITETU ŽIVOTA SVAKOG OD NAS. NA ŽALOST U SVAKODNEVNOJ PROMOCIJI I BRIZI ZA OPĆE ZDRAVLJE SVJEDOCI SMO ZAPOSTAVLJANJA VAŽNOSTI ORALNOG ZDRAVLJA

rujan 2012. < 015 rujan 2013. < 015

mjesec oralnog zdravlja12. rujna - 12. listopada12. rujna - 12. listopada

mjesec oralnog zdravlja

pravilno četkanje zubi traje dvije minute

zube redovno peremodva puta dnevno

posjeta stomatologudva puta godišnje

2 minute 2x dnevno 2x godišnje+ +2 minute 2x dnevno 2x godišnje+ +

www.mjesecoralnogzdravlja.comwww. .commjesecoralnogzdravlja

uz Vas i u mjesecu zdravljaoralnog

PREVENTIVAu ordinaciji

dentalne medicine


PREVENTIVA

WO

RLD OR A L HE ALT H

DAY

2 0 M A R C H

Napisao Prof. dr. sc. Zvonimir Kaić, dr. med. dent. Hrvatska komora dentalne medicine & Akademija medicinskih znanosti Hrvatske

>>

ORALNOBOLESTI USNE ŠUPLJINE SU MEĐU NAJČEŠĆIM KRONIČNIM BOLESTIMA

Devedeset posto stanovni-ka širom svijeta ima rizik da oboli od nekog oblika pore-

mećaja u ustima, u rasponu od zub-noga karijesa, bolesti parodonta i kvarenja zuba, pa sve do raka usne šupljine. U isto vrijeme, dentalna me-dicina kao struka, i dentalni tim kao izvršitelj praktičnih zadataka, mogu ponuditi povećanu kvalitetnu uslugu korisnicima u odnosu na ortodonciju, implantate, visoka estetska rješenja, kao i dulji život zdravije populacije.Međutim, unatoč ostvarenog napret-ka, breme oralnih bolesti još uvijek je podcijenjeno u mnogim državama, kao što su i razarajući troškovi liječe-nja i rehabilitacije, za obitelji i za za-jednice.Ti podaci potakli su Svjetsku udrugu dentalne medicine, FDI, da organi-zirano i globalno podigne svijest o potrebi poduzimanja akcija za sma-njene bremena oralnih bolesti, poti-canjem pojedinca, obitelji, zajednice, pa sve do bitnih poluga vlasti, u obli-ku Svjetskoga dana oralnog zdravlja.Na godišnjem Kongresu FDI-a u Du-baiju 2007. godine, bio je prihvaćen prijedlog, da taj Dan bude posve-ćen i uspomeni na Charlesa Godona,

utemeljitelja i prvoga predsjednika FDI-a u Parizu 1900. godine, a koji je bio rođen 12. rujna. Od 2008. godine, 12. rujan bio je pet godina zaredom oglašeni Dan oralnoga zdravlja.Međutim iz praktičnih, provedbenih razloga, taj Dan, odlukom Skupštine FDI-a održane u Hong Kongu 2012. godine, prebačen je na 20. ožujak i od ove, 2013. godine, šesti Dan odr-žan je u srijedu 20. ožujka.Ovogodišnje geslo Dana je „Zdra-vi zubi za zdrav život.“ Osnovna ide-ja vodilja bila je da se zubi u ustima stanovnika svijeta, ciljano štite tije-kom cijeloga života čovjeka, od dje-tinjstva pa sve do brojnije starije po-pulacije.Ovogodišnji cilj Dana postao je naj-značajniji od svih prethodnih sloga-na. Naime, Ujedinjeni narodi i Svjet-ska zdravstvena organizacija, su u rujnu 2011. godine, Političkom de-klaracijom o kroničnim nezaraznim bolestima u članku 19. ustvrdili „da bolesti bubrega, usta i oka, pred-stavljaju glavni zdravstveni teret za mnoge zemlje, nadalje, da te bolesti imaju iste čimbenike rizika, i da se zajedničkim odgovorima na te bole-sti može postići probitak.“Svjetski dan oralnog zdravlja nudi dentalnoj i oralnoj zdravstvenoj struci platformu za poduzimanje ak-cija te da globalno pomognu u sma-njenju bremena oralnih bolesti.Radeći zajedno, udružit će se napori da se spriječi epidemija zubnog ka-rijesa, bolesti parodonta, gubitaka zubi, kao i da se pomogne zajed-nicama da održe što više prirodnih zubi tijekom cijeloga života poje-dinca.Tako je, prvi put u povijesti ljudskoga roda, bilo moguće ponuđenim pre-

ventivnim mjerama ucijepiti navike dobrog četkanja zubi, a s druge stra-ne, u slučaju potrebe, složenim teh-nološkim rješenjima doživotno saču-vati žvačni sustav čovjeka.Vijeće europskih doktora dentalne medicine, CED, neprofitna je udru-ga koja predstavlja više od 350 000 praktičnih liječnika te struke, udruže-nih u 32 nacionalne asocijacije i ko-more u 30 država Europe.Ključni ciljevi CED-a su unapređe-nje visokih dometa skrbi za oralno zdravlje, uz djelotvornu sigurnost pacijenta, pomoću stručne prakse rasprostrte širom Europe.To uključuje i redovite kontakte s drugim europskim organizacijama i institucijama Europske unije.CED je na svojem općem sastan-ku održanom u Dublinu 24. svibnja 2013. godine, donio jednoglasnu od-luku da će i nadalje Dan oralnoga zdravlja obilježavati 12. rujna tekućih godina. U žarištu ovogodišnjeg Dana bit će „Oralno zdravlje i duhan“.Izbor teme bio je vođen činjenicom da je uporaba duhana jedan od naj-većih izazova javnoga zdravstva s kojim je svijet danas sučeljen, i da europske institucije upravo revidiraju propise o njemu. Duhan svake godi-ne ubije oko sedamsto tisuća osoba. On je pretežno odgovoran za neizlje-čive oblike raka u ustima i grlu, kao i za druge bolesti i stanja u ustima.Europski doktori dentalne medici-ne, kao zdravstveni profesionalci, snažno podupiru inicijativu koja ima za cilj unapređenje općeg i oralnog zdravlja stanovnika Europe.Dana 20. prosinca 1903. godine u Zagrebu je održana osnivač-ka skupština Zadruge hrvatskih stomatologa.

zdravlje

Svrha ovoga udruženja bila je sljedeća:

1. da se javnim predavanjima i publikacijama upozna obćinstvo s higijenom usta kano prevažnom granom obće hygiene i da shodnim načinom uznastoji, da se i u hrvatskim zemljama od mjerodavnih faktora ta važnost prizna;

2. da po ovlaštenom ljekarniku proizvadja i u promet stavlja znanstveno ispitane kozmetičke preparate za njegovanje zubi i hygienu usta;

3. da siromašnim slojevima pučanstva, u prvom redu siromašnoj školskoj mladeži, pruža bezplatno liečenje zubi, u koju

svrhu glavna skupština opredieljuje jedan dio čistoga dobitka;

4. Članom Zadruge može postati samo zakonito priznati doktor sveukupnog liečništva, koji u području kraljevina Hrvatske-Slavonije-Dalmacije, u Istri, Bosni i Hercegovini vrši praksu zubara.

HRVATSKA DENTALNA MEDICINA ORGANIZIRANO SKRBI 110 GODINA O ORALNOM ZDRAVLJU,

OD 1903. GODINE

SVJETSKI DAN ORALNOG ZDRAV-LJA NUDI DENTAL-NOJ I ORALNOJ ZDRAVSTVENOJ STRUCI PLATFOR-MU ZA PODUZIMA-NJE AKCIJA TE DA GLOBALNO POMO-GNU U SMANJENJU BREMENA ORALNIH BOLESTI.


Zdrave navike se stječu u najra-nijoj dobi, a ostaju nam za ci-jeli život. Zato je uloga svakog

roditelja da na vrijeme usmjeri svoje dijete, upozna ga s dobrim i štetnim navikama te nauči vještinama koje su ključne za održavanje oralnog, pa tako i zdravlja cijelog organizma.Budite dobar primjer svome djetetu! Dijete uči i oponaša ljude iz svoje naj-bliže okoline. Ne možete očekivati da dijete pravil-no i redovito četka zube te se pravil-no hrani ukoliko vi sami niste spremni prihvatiti iste te navike. Nužno je u najranijoj dobi stvoriti svijest o važ-nosti oralnog zdravlja. Odgovore na pitanja kako to postići pronaći ćete u vašoj ordinaciji dentalne medicine.

1. Kada počinju rasti prvi zubi?Prvi zub nikne u ustima prosječno u dobi od 6 mjeseci i to je najčešće donji prvi sjekutić. U najvećem broju

NA PITANJA koja muče svakog roditelja

djece do 9. mjeseca života niknu svih osam sjekutića (po četiri u svakoj če-ljusti).

2. Kada treba početi s četka-njem zubi?Najjednostavniji odgovor je odmah kada se prvi zub pojavi u ustima. Po-stoji nekoliko metoda, ali najjedno-stavnije je koristiti mali čisti komad suhe gaze. Njime je potrebno očistiti ostatke hrane i tekućine (najčešće je to mlijeko) sa površine zuba, ali i zub-nog mesa. Obavezno je to učiniti pri-je spavanja ili nakon noćnog hranje-nja. Kada se u ustima pojave kutnjaci (stražnji zubi) vrijeme je da u svakod-nevnu higijenu uvedete i četkicu za zube.

3. Kakvu četkicu za zube tre-ba koristiti?Danas na tržištu postoji veliki izbor četkica i preparata za održavanje zubne higijene. Najvažnije je koristi-

ti četkicu koja je prilagođena dobi djeteta te onu s mekanim vlaknima. Dozvolite djetetu da samo odabere boju i motiv te ćete ga tako motivirati da svakodnevna oralna higijena bude zabavna.

4. Koliko često se preporu-čuje četkati zube?Kada govorimo o pravilnom četka-nju najvažnije je stvoriti dobru navi-ku. Bilo bi idealno oprati zube nakon svakog obroka, osobito nakon kon-zumiranja slatkiša ili grickalica. Zna-mo da u svakodnevnom životu to često nije moguće, ali svakako treba od prvog dana uvesti četkanje ujutro nakon doručka i navečer prije spava-nja. Djeca ne mogu samostalno do-bro očistiti sve površine zubi i zubnog mesa jer nemaju dovoljno razvijenu motoriku da bi to izveli na pravilan način. Treba poticati dijete da samo pere zube, ali nakon toga roditelj mu mora još jednom detaljno sve očet-

Napisala Vera Picek, dr.med.dent. specijalist dječje stomatologije [email protected]

>>

ORALNO ZDRAVLJE JE DIO CJELOKUPNOG ZDRAVLJA I JEDINO TAKO GA MOŽEMO PROMATRATI

U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU VRIJEME NI-CANJA PRVIH ZUBI MOŽE JAKO VARI-RATI, TAKO DA NIJE NEOBIČNO AKO DI-JETE NAVRŠI GODI-NU DANA BEZ I JED-NOG ZUBA

ODGOVORI Nakon osnivačke Skupštine održana je i znanstvena sjednica. Dr. Žiga Her-cog održao je predavanje „Kozmetika za usta“, govorio je o kozmetici usta. Kako su se već u to doba bakterije smatrale uzročnicima zubnog karije-sa, to se je nastojalo ubijanjem klica različitim sredstvima u ustima spri-ječiti i širenje karijesa. Za dobru koz-metiku za usta navodi pet postulata koje je temeljito obradio. Nakon njih Ž. Hercog izvješćuje o raznim poku-sima koje je osobno napravio, a kao rezultat nastali su prijedlozi za vodu za usta i zubne praš-ke. Posebno isti-če potrebu opširnih eksperimenata „na koje ne možemo ni pomišljati, dok ne-mamo laboratorij providjen potrebnim aparatom. Budući da pojedinac ova-kva šta ne može da nabavi, nadajmo se, da će to uspjeti na-šoj, udruzi, što smo je danas osnova-li. Onda će možda i hrvatski stomatolo-zi stupiti na znan-stveno poprište, te doprinesti nešta na-predku ove struke.“Dr. Eugen Rado odr-žao je predavanje „Četke za zube“ Sto-matolog, liečnik za usta i zube je po-zvan, da u konkret-nom slučaju prepiše odgovarajuću četku, baš kako, recimo, ophtalmolog prepi-še staklo. Osobno je godine 1897. dao načiniti četku u obli-ku „koju mi je čast pokazati“. Dr. Eugen Rado je 1900. Godi-ne napisao knjiži-cu „Zubi“. Popular-na uputa za njegu i čuvanje zubi“. U njoj izvještava da je u svibnju te godine otvorio „Zubarsko liečilište za neimuć-nike i siromašnije pučanstvo“ na Jela-

čićevu trgu broj 2 u Zagrebu. Dr. Adolf Müller je izvijestio o temi „Treba li za njegu usta upotrebljavati prepara-te, koji sadržavaju sapuna?“ Njegov odgovor bio je „nakon višegodišnjega znanstvenoga istraživanja, da se ova sredstva ne smiju za njegu usta upo-trebljavati u nijednom obliku“. Zadnji predavač Edo Spitzer iz Varaždina govorio je o „Važnosti čišćenja zubi“. „Veliku ulogu igra kod zubi i baštin-stvo te kao što svuda, tako i ovdje djeca baštine od roditelja kakvoću zubi, ili barem uvjete za ovu.“

Strukovno udruživanje stomatologa može se pratiti u kontinuitetu 110 go-dina. Pravci djelovanja struke bili su u prvom redu preventivni, kroz kontinu-irani odgoj pučanstva o zaštiti i higije-ni usta. Znanstveno-istraživački rad utkan je u same temelje ove Za-druge.

PREVENTIVA

020 > rujan 2012.020 > rujan 2013.

kati. Asistirano četkanje (uz po-moć starije osobe) treba pro-voditi do dobi od 10 godina, a na preporuku doktora dentalne medicine i duže ukoliko je po-trebno.

5. Koju zubnu pastu odabrati?Mnoge su pogodnosti zubne paste. NajveÊi broj sadræi fluor koji je kljuËan u stvaranju ot-pornosti zubi na karijes, zatim neutraliziraju kiselinu u ustima koja je odgovorna za nastanak karijesa i omoguÊuju ugodan dah. Isto kao i kod odabira čet-kice za zube dozvolite djetetu da samo odabere okus i boju zubne paste koja im se naj-više sviđa. Važno je da je ona prilagođena dobi djeteta i da se koristi vrlo mala količina jer manja djeca većinu paste ipak progutaju zbog ugodnog okusa ili još nisu naučila ispljunuti vi-šak. Budite bez brige, proizvo-đači preparata za higijenu zubi i usta su precizno dozirali sastoj-ke zubne paste kako ne bi bila štetna za zdravlje djeteta bez

obzira na to da li se ona ispere ili proguta. Ukoliko vaše dije-te odbija bilo koju zubnu pastu nemojte odustati od četkanja. Ipak je najvažnije da se meha-nički uklone svi ostaci hrane sa površina zubi i zubnog mesa. Za to zubna pasta nije potreb-na pa im očetkajte zube samo sa četkicom i vodom. Važnije je stvoriti dobre navike, a po-stepeno će se dijete naučiti na okus paste.

6. Trebaju li se mliječni zubi čistiti zubnim kon-cem?Zubnim koncem čiste se povr-šine zuba koje četkica ne može zahvatiti. Kod neke djece je to važan dio svakodnevne higi-jene. Kod većine djece postoji prirodni razmak između mli-ječnih zubi tako da nije potreb-no koristiti konac, međutim ukoliko taj razmak ne postoji dobro je koristiti konac osobito u području kutnjaka. U toj dobi djeca to ne mogu samostalno raditi i trebaju pomoć starije osobe.

7. Kada treba prestati s hranjenjem na bočicu?Mišljenje liječnika je da djeca koja nisu na prsima bi treba-la ostaviti bočicu oko godine dana starosti. Naravno, dokto-ri dentalne medicine preporu-čuju da to bude i ranije. Razlog je izrazito veliki broj djece s ra-nim dječjim karijesom ili kari-jesom bočice koji je uzrokovan dugotrajnim uspavljivanjem djeteta bilo mlijekom ili nekom zaslađenom tekućinom u bo-čici. Rani dječji karijes u počet-noj fazi zahvaća gornje sjekuti-će u obliku bijelih mrlja. Ukoliko se ova navika nastav-lja često dolazi do razvoja teš-kog oblika bolesti gdje su za-hvaćeni i stražnji zubi, a krune prednjih zubi nestanu uslijed karijesnog procesa. Posljedi-ce su brojne i dugoročne kao poremećaj u razvoju govora, zatim neadekvatno hranjenje jer dijete ne može žvakati krutu hranu, prerani gubitak mliječ-

nih zubi, a nije ni za zanemariti estetsku komponentu. Dijete je tada bez kruna prednjih zubi sve do 7-8 godine života. Naj-veći problem zapravo pred-stavljaju stalni bolovi i upalni procesi koji često zahtjeva-ju pomoć doktora dentalne medicine. U toj dobi je takav zahvat vrlo traumatičan i za dijete, roditelja i za terapeuta. Postoje situacije kada je stanje takvo da zahtjeva zahvat i u općoj anesteziji.

8. Kada treba dovesti dijete prvi puta u ordinaciju dentalne medicine?Posljednjih desetak godina preporuka je da to bude prije navršene prve godine života. Osnovni razlog je da se na vri-jeme spriječi razvoj karijesa i nepodesnih navika kod djeteta. Ta prva posjeta služi da se ro-ditelj educira ili upozori na važ-nost svakodnevne oralne hi-gijene te na pravilnu prehranu. Dijete koje od najranije dobi re-dovito dolazi u ordinaciju den-talne medicine, najčešće neće imati nekih većih problema sa svojim oralnim zdravljem.

9. Zašto je važno da dijete ima zdrave mliječne zube?Uloga zubi nije samo usitnja-vanje i žvakanje hrane nego su važni za oblikovanje govora i lijepi izgled. Mliječni zubi ima-ju još jednu važnu ulogu, a to je da čuvaju prostor za nicanje trajnih zubi. Kako dijete raste postepeno raste i čeljust sa okolnim strukturama. Ukoliko dođe do preranog gubitka mli-ječnog zuba, gubi se prostor i trajni zub ne može niknuti na svoje mjesto. Isto tako, ako su mliječni zubi kariozni usna šu-pljina je puna bakterija pa će tako i mladi trajni zub niknuti u nezdravom okolišu i ima veliku vjerojatnost da već u nicanju bude zahvaćen karijesom.

10. Da li se prilikom oz-ljede mliječnog zuba može oštetiti trajni zub?Rijetko koje dijete nije palo i udarilo se u područje usta i zubi. Najčešće se to događa u dobi kada dijete uči hodati. Oz-ljede mogu biti razne, a ovise o načinu i jačini udarca ili pada. Kod težih ozljeda može doći do oštećenja zametka trajnog zuba koji se nalazi u čeljusti. Zato je dobro kod bilo kakve ozljede zubi ili usta potražiti pomoć doktora dentalne me-dicine koji će pružiti terapiju ovisno o tipu i jačini traume.

11. Brine me odlazak mog djete-ta na popravak zuba. Kako mu mogu pomoći?Svi mi želimo da popravak zuba djetetu bude jedno lijepo iskustvo. Iz iskustva zna-mo da se strah od doktora dentalne me-dicine i samog zahvata prenosi s roditelja ili osobe iz najbliže okoline na dijete. Nema razloga da dijete koje nema neko prethod-no iskustvo bude preplašeno kada dođe u ordinaciju. Zato budite opušteni i pozitiv-

ni. Objasnite djetetu da je to nešto normalno

što svi rade. Kao pripremu može-

te mu ispriča-ti kako izgleda

ordinacija i što tamo može oče-

kivati. Pomo-gnite si slika-

ma, brošurama ili sadržajem na

interne-tu koji je

prila-gođen

djeci. Nemojte koristiti termine „bol“, „bu-šenje“, „vađenje“, „igla“, „brusilica“ i slično. Umjesto toga koristite zamjenski rječnik koji će djetetu biti prihvatljiv i zanimljiv.

12. Zašto treba popraviti mliječne zube?Prvi razlog je prerani gubitak mliječnog zuba koji će za posljedicu imati gubitak prosto-ra za nicanje trajnog zuba. Drugi razlog je što se popravkom zuba i uklanjanjem karijesa sprečavaju bolovi i razvoj upalnih procesa u usnoj šupljini. Treći razlog je što se na taj način smanjuje količina bakterija u ustima i stvaraju zdravi uvjeti u kojem će niknuti zdravi trajni zub.

13. Kada počinju rasti trajni zubi?Prosječno je to u dobi oko 6 godina sta-rosti, međutim primjećuje se da djeca sve češće prve trajne zube dobiju sa 5 godina. Isto tako nije neobično ako to bude i kasni-je. Važno je upozoriti da najčešće prvi trajni zub koji raste je prvi trajni kutnjak ili šesti-ca. On nema svog mliječnog prethodnika pa roditelji nerijetko niti ne znaju da njiho-vo dijete ima trajni zub. Problem se javlja kada roditelji ne pomažu djeci u četkanju

zubi pa tako šestica koju dijete samo ne može u toj dobi dobro očistiti nikne s već razvijenim karijesom. Zajedno sa šesticom niču i prvi donji sjekutići. To je događaj koji obično ne može proći neprimijećen jer prije toga mora ispasti mliječni sjekutić. Ispri-čajte djetetu priču o zubić vili te mu uklo-nite sve sumnje da će zauvijek ostati bez zuba. Proces izmjene mliječnih za trajne zube traje dosta dugo, sve do prosječno 12. godine, zato je važno redovito posjećiva-ti doktora dentalne medicine kako bi se na vrijeme uočile neke nepravilnosti u nicanju i dijete uputilo specijalistu ortodoncije ako je to potrebno.

14. Što je pečaćenje zuba?Kutnjaci, osobito trajni, imaju jako izražene udubine na žvačnim plohama koje se zovu fisure. To su mjesta na kojima se zadržava-ju ostaci hrane i idealna su mjesta za razvoj bakterija koje uzrokuju karijes. Kako bismo to spriječili na tek niknuti zdravi zub stavlja se pečat od materijala sličnog zubnom is-punu. Na taj način žvačna ploha zuba po-staje glatka i može se bolje četkati. Sam postupak je bezbolan i prihvatljiv djeci, a zub je zaštićen od razvoja karijesa.

Proizvođačipreparata zahigijenu zubi i usta su precizno dozirali sastojke zubne paste kako ne bi bila πtetna zazdravlje djeteta bez obzira da li se ispere ili proguta.

PREVENTIVA

rujan 2013. < 021

ASADASA

rujan 2013. < 023 022 > rujan 2012.022 > rujan 2013.

BILJNI ČAJEVIPROMO

desni kao znak UPOZORENJA

Krvarenje

Bez obzira kada ste uočili krvarenje desni, to je znak upozorenja, koji uka-zuje na upalu desni (gigivitis) ili na

upalu parodonta (parodontitis). U najgorem slučaju, gubitak zuba je ishod.Zdrave desni ne krvare, one su blijedo ruži-časte boje i imaju reljefastu strukturu. Bole-sne i upaljene desni su tamno crvene boje, mekane i osjetljive, lako prokrvare i neugod-nog su mirisa.Glavni uzrok upale i popratnog krvarenja desni jest loša oralna higijena. Bakterijske naslage nakupljaju se na zubima koji su sla-bo očišćeni ili nisu uopće čišćeni. Područje između zuba i desni (rub desni, sulkus) po-sebno je ugrožen. Bakterije u naslagama luče štetne metaboličke proizvode tzv. endotok-sine, koji izazivaju imunološki odgovor u imu-nološkom sistemu.Taj imunološki odgovor pak izaziva upalu, koja (iako su bakterije uni-štene) dovodi do povlačenja desni. Ukoliko se infekcija dalje ne liječi, ona napada paro-dont, a na kraju i samu kost.Osim loše oralne higijene, faktori rizika za ra-zvoj krvarenja desni, pojavu gigivitisa i paro-dontalnih bolesti jesu pušenje, šećerne bole-sti i hormonalne promjene tijekom trudnoće.

PONEKAD, KADA ZAGRIZETE JABUKU NA NJOJ PRIMIJETITE CRVENE TRAGOVE KRVI. NEKI OTKRIJU KRV PRILIKOM ISPIRANJA USTA NAKON PRANJA SVOJIH ZUBA.

Vaše desni, ulazna vrata do oralnog zdravljaBakterije se jako brzo nakupljaju na de-snima i posebno se teško uklanjaju. To je područje gdje se čini najviše pogrešaka pri četkanju zuba.Mnogi ljudi intuitivno koriste mnogo veći pritisak prilikom četkanja duž linije izme-đu zuba i desni. Činjenica je da se bakteri-je vrlo brzo nakupljaju na rubu desni, te se pretvaraju u strukturiran i oblikovan plak.

Također, činjenica je da je to područje po-sebno teško očistiti. Međutim, povećan pritisak samo pogoršava situaciju. Pogo-tovo, ukoliko se koristi četkica s tvrdim vlaknima koja može uzrokovati ošteće-nja desni, što se ne osjetiti odmah na po-četku. Takva oštećenja često se uoče tek kada se desni već započnu povlačiti i vrat zuba postane izložen.

Plak s desni mora biti vrlo pažljivo uklo-njen, inače će nakupine ostataka hrane i bakterija koje se nalaze u našim ustima dovesti do nastanka karijesa, a najčešće i do upale desni ili gigivitisa. Takve infekcije su razarajuće, jer podmuklo tijekom godi-na dovode do parodontitisa, napadajući i klimajući parodont.

Bolje četkanjePovremena krvarenja oko pojedinog zuba često su znak da trebate bolje prati vaše zube. Nikako nemojte prestati četka-ti zube kako biste zaustavili krvarenje, jer će se upala desni samo pogoršati. Plak se mora ukloniti, inače desni neće ozdraviti. A to je jedino moguće uporabom mekane i guste četkice za zube i ostalih pomagala za održavanje oralne higijene.

Slika 1: Zdrave desni

Slika 4: zubna četkica Curaprox CS

5460 s mekanim vlaknima

http://new.curaprox.com/rujan www.albidus.hrrujanrujan Facebook: Curaprox Hrvatska

Video upute o pravilnom održavanju oralne higijene možete pogledati na:

Slika 3: Uznapredovala parodontolna bolest

Slika 2: Gingivitis

ZUBEKako

ZA PRAVILNU NJEGU ZUBA PRIJEKO JE POTREBNA UZ ZUBNU PASTU I ODGOVARAJUĆA ZUBNA ČETKICA, UPOTREBA ZUBNOG KONCA I/ILI MEĐUZUBNA ČETKICA KAKO BI SE UKLONILE ZUBNE NASLAGE (PLAK) SA ZUBNIH PLOHA I PROSTORA IZMEĐU ZUBI. TEMELJITO PRANJE PRI TOME JE VAŽNIJE NEGO SAMA DULJINA ČETKANJA.

Dobro, ako stavite i jedan cen-timetar paste na četkicu, po-trošili biste godišnji prosjek za

150 dana.U nas se preporuča slijedeći redoslijed četkanja: četkicu postavimo vodoravno na vanjsku plohu gornjeg desnog za-dnjeg kutnjaka. Kružnim pokretima čet-kamo zube. Kad dođemo do sjekutića okrenemo četkicu nalijevo i dalje četka-mo do zadnjeg kutnjaka na lijevoj stra-ni. Nastavimo četkati donju lijevu stra-nu istom tehnikom sve do zadnjeg zuba na desnoj strani. Uz otvorena usta čet-kamo u vodoravnom smjeru pokretima naprijed natrag grizne površine desnih, a potom lijevih donjih zuba. Prelazimo na gornje lijeve pa desne zube. Nakon toga postavimo okomito četkicu na unutarnju stranu zubi i iščetkavamo ih. Najprije gornje zube od desnog pa sve do lijevog gornjeg kutnjaka. Postupak iščetkavanja ponovimo u donjoj čelju-sti od lijeve strane prema desnoj gdje

završavamo četkanje. Ovim načinom postižemo čistoću svih zubnih ploha i smanjujemo opasnost od nastanka plaka i karijesa.

Zubna pasta za odraslePlidenta preporučuje svakodnevno redovito i dugotrajno korištenje zubne paste Plidenta Pro-t-action za odra-sle. Ova prva zubna pasta na svije-tu s aktivnom probiotičkom bazom Lactobacillus Pro-t-action, klinički

dokazano pridonosi uklanjanju naj-češćeg uzročnike karijesa bakteri-je Streptococcus mutans i sprječava zubni plak. Pro-t-action skuplja i gru-pira uzročnike karijesa, a četkanjem i ispiranjem ih jednostavno eliminira-mo iz usta. Ujutro i navečer te poslije svakog obroka temeljito oprati zube zubnom pastom Plidenta Pro-t-acti-on. Pro-t-action djeluje već nakon 15 sekundi četkanja zubi.

Zubna pasta za djecuZa djecu školskog uzrasta preporuču-jemo uporabu Plidente Cool koja sa-drži brižljivo izabrane aktivne sastoj-ke za pouzdanu zaštitu i jake zube u školskoj dobi: fluor u sigurnoj koncen-traciji za zaštitu od karijesa, dodat-

ni izvor kalcija potrebnog zubima, koji sprječava nastajanje zubnog kamen-ca i zajedno s fluorom, pomaže sprje-čavanju nastanka karijesa te prirodni ksilitol koji djeluje antibakterijski. Blještava pasta s nježnim kapsula-ma u bojama detaljno čisti od osta-taka hrane i najnedostupnija mjesta između zubi i desni. Sadrži original-nu aromu spearmint gume za žva-kanje.

Neki će reći da je pitanje banalno, ali ne znam jeste li znali, dragičitatelji, da je potrošnja zubnih pasti u Hrvatskoj negdje oko 3,5 paste po glavi stanovnika godišnje, a četkice još manje, moždaoko 0,8 godišnje.

U tekstu su korištene preporuke Plidentine stručne savjetnice: prim dr. sc. Alenka Rajić D.D.M.specijalist iz pedodoncije i socijalne stomatologije

>>

SVATKO ĆE REĆI DA REDOVITO PERE ZUBE, IAKO BI SE PO OVOJ STATISTICI MOGLO ZAKLJUČI-TI DA HRVATI PERU ZUBE 70-AK DANA U GODINI.

www.plidenta.com www.facebook.com/plidenta.hr

rujan 2012. < 023

ASADASA

rujan 2013. < 025 024 > rujan 2012.024 > rujan 2013.

PROMO

Četkica za zubePlidentine specijalno oblikova-ne četkice Expert Soft savrše-no prijanjaju i čiste od naslaga i teško dostupna mjesta između zubi. Ergonomski prilagođena drška pranje zubi čini ugodnim zadovoljstvom.

Dentalni priborSvakodnevna uporaba zubnog konca odnosno međuzubna četkica nužna je za uklanjanje ostataka hrane koja se ne može odstraniti četkanjem običnom četkicom. Zadržavanje hrane u ovim prostorima je vrlo opasno, kako za nastanak plaka i karije-sa, tako i za stvaranje upala zub-nog mesa i paradontitisa. Kori-sno ih je upotrijebiti za čišćenje prostora između zubi. Pokazali su se učinkovitim i u odstranje-nju zubnih naslaga u područ-ju zubnog vrata, ispod zubnog mesa.Kod uporabe važno je znati pra-vilno koristiti konac. Nepravilna, napose gruba uporaba je rizična, jer može prouzročiti oštećenje zubnog mesa posebno dijela između dva zuba (međuzubna papila). Kod bolesti mekih tkiva usne šupljine, posebno kod po-vlačenja zubnog mesa, napravu za dodatnu higijenu koja pret-hodi ili slijedi četkanju svakako određuje stručnjak.Interdentalne četkice načinjene su od sintetskih vlakana na ži-čanoj sredini. Svojom veličinom moraju biti prilagođene prirod-nim ili umjetno stvorenim pro-storima između zubi. Ne smiju zapinjati, ali moraju obuhvatiti cijelu površinu i uz lagane vodo-ravne pokrete očistiti je od osta-taka hrane i bakterijskih naslaga. Na taj način možemo spriječiti u velikom postotku nastanak ka-rijesa na zubnim plohama koje nisu dostupne samočišćenju i čišćenju zubnom četkicom. Ko-risna je također kod održavanja potrebne higijene ortodontskih

naprava, implantata i nepomič-nih protetskih nadomjestaka.Pravilan izbor i korištenje pred-stavlja dodatnu važnu mjeru u održavanju higijene zubi i usta koju struka preporučuje. Dentalne čačkalice za zube i interdentalne čet-kicePlidenta preporučuje uporabu Plidenta Expert dentalnih čač-kalica sa zubnom niti i interden-talnih četkica.

• Plidenta Expert dentalna čačkalica sa zubnom niti učinkovito čisti ostatke hrane i zubne naslage između zubi, a specijalno oblikovana čačka-lica s površinskih stijeni zuba. S higijenskim etuiom u setu čačkalicu možete lako koristi-ti na svakom mjestu i u svako vrijeme. Nakon uporabe isperi-te vodom i osušite za slijedeću uporabu. Držite izvan dohva-ta djece.

Primjena: UKLANJA ZUBNE NASLAGE IZMEĐU ZUBI, DJE-LUJE PREVENTIVNO NA DESNI.

• Plidenta Expert interdental-na četkica nježno i učinkovi-to čisti međuzubni prostor od ostataka hrane i zubnih nasla-ga. S obzirom na različit razmak između sjekutića i kutnjaka, preporučujemo uporabu dviju veličina četkica. Sa zaštitnim poklopcem u setu vašu četki-cu možete koristiti na svakom mjestu i u svako vrijeme. Držati izvan dohvata djece. Ne prepo-ručujemo za djecu mlađu od 12 godina. Može se koristiti za ortodontske aparate i zubne proteze. Osobama koje imaju parodontitis ili neku drugu zub-nu bolest preporučujemo o na-činu uporabe savjetovati se sa

stomatologom. Nakon uporabe operite u čistoj vodi i osušite za sljedeću uporabu. Ne koristite četkicu za druge svrhe! Četkica bi se mogla otkinuti nakon du-gotrajnog korištenja.

Primjena: UKLANJA TEŠKO DOSTUPAN PLAK IZMEĐU ZUBI, DJELUJE PREVENTIVNO PROTIV BOLESTI DESNI.

ZANIMLJIVOSTI

Recept za uspjehOrtodonti preporučuju izbjegavanje određe-nih vrsta hrane koje mogu oštetiti ortodontske bravice. Međutim, umjesto da gledaju negativ-no na to, British Orthodontic Society (Britansko ortodontsko društvo) izazvalo je publiku, tije-kom National Orthodontic Week-a (Nacionalni ortodontski tjedan - NOW) u veljači, da izmisli

ukusne i nutricionističke recepte koji nisu štetni za bravice. Knjižica sadrži 22 recepta i lijepo je podijeljena u poglavlja: doručak, predjelo, glav-no jelo i deserti. Većina unosa pokazuje kako prilagoditi hranu tako da odgovara cijeloj obitelji pa nije potrebno raditi posebne obroke samo za nositelja bravica.

ASADASA

026 > rujan 2012.026 > rujan 2013.

Zubne proteze nisu jedino RJEŠENJE

DANAS POSTOJI VELIKI BROJ DRUGIH MOGUĆNOSTI KOJE OSIGURAVAJU BOLJU KVALITETU ŽIVOTA

Kada bi se bezubost tretirala kao infektiv-na bolest, radilo bi se o

pandemijskoj pojavi. Podaci su to istraživanja koje je objavila Svjetska zdravstvena organi-zacija (WHO), a prema kojima između 6 i 10 posto svjetske po-pulacije pati od problema bezu-bosti, koji se još uvijek najčešće rješavaju izradom klasičnih zub-nih proteza.

Mnogi od vas koji su se sreli s protezom, složit će se kako je to rješenje koje je vrlo često pove-zano s društvenim, emocional-nim ili estetskim nedostacima koji bitno umanjuju kvalite-tu života. Nošenje proteze ne samo što može biti bolno, već i nezgodno i neugodno. Pojedine vrste hrane se teže žvaču, pa ona hrana koju ste inače voljeli postaje nedostupna. Nošenje proteze može utjecati na na-čin na koji izgovarate riječi, pa prema tome i na način govora, a sve to uzrokuje neodostatak

samopouzdanja, nedostatak smjeha i zadovoljstva.No danas, u 21. stoljeću, ti se problemi mogu rješiti na rela-tivno jednostavan i za pacijen-ta prihvatljiv način.

Rješenja za bolju kvalitetu životaO čemu se konkretno radi? Danas je dostupan širok ras-pon rješenja temeljenih na im-

plantatima, koji se kao uspješna zamjena zubi kori-ste već više od 40 godina. Terapija je to koja je znan-stveno dokumen-tirana, a svi vodeći

implantacijski sistemi redovito prate i objavljuju kliničke znan-stvene studije sa rezultatima koji su iz godine u godinu sve bolji, napredniji i korisniku pri-hvatljiviji.Implantat se inače ponaša kao korijen prirodnog zuba te se ne osjeti razlika, a tijelo ih prihvaća s obzirom da su izrađeni od bi-okompatibilnih materijala. Ono što je korisniku jedan od važni-jih faktora, jest da za razliku od proteze, implantat uz odgova-rajuću brigu i dobru oralnu higi-jenu traje čitav život a s druge

strane, minimalno je invazivan te susjedni prirodni zubi ostaju netaknuti. Implantat je ujedno i svojevrsna prevencija, s obzi-rom da zadržava prirodnu kost i minimizira daljnji gubitak kosti i ono što je najvažnije, implana-tat daje široke mogućnosti za rješenja za zamjenu zubi.Svako od tih rješenja može značajno unaprijediti kvalitetu života na razne načine. Od kva-litete žvakanja, preko jasnijeg govora, sigurnog osmjeha, pa sve do smanjenja vidljivih po-vršinskih znakova starenja koji nastaju zbog bezubosti.Konkretno, postoji nekoliko rje-šenja. Jedno je od novijih rješe-nja u ovom segmentu jest kon-cept All-on-4 gdje se potpuna bezubost može rješiti uz četiri implantata na koje se fiksira most, a upravo o tome rješenju i načinu na koji funkcionira će biti više riječi u slijedećem broju Smilea.Sve to daje sigurnost da je upravo to ono što je mnogima omogućilo da punim plućima žive kvalitetan i ispunjen život uz druženja, prijatelje i obitelj.

Mobilne proteze na implanta-tima osiguravaju stabilnost bu-dući da je proteza pričvršćena na dva ili više dentalna implan-tata, što ovu opciju čini troškov-no prihvatljivom. Možete sigurno žvakati različite vrste hrane, što neće utjecati na vaš osjet okusa. Vaša se novi zubi mogu skida-ti radi čišćenja, čime se otklanja potreba za upotrebom ljepila za proteze.

Vaš stomatolog ima rješenje koje je

prikladno za vas

Mobilne proteze sa prečkom na implantatima. Radi još sigur-nijeg dosjeda, prečka se fiksira u čeljust s dva ili više implantata, čime se osigurava jača potpo-ra vašoj pomičnoj protezi. Vaši se novi zubi mogu skidati radi či-šćenja, čime se otklanja potreba za adhezijom proteze (denture adhesives).

Fiksni mostovi na implanta-tima su trajnije rješenje, sa za-mjenskim zubima prirodnog izgleda, fiksiranih na četiri ili više dentalnih implantata. Ovo rješe-nje stimulira zadržavanje kosti, oživljava funkciju žvakanja te za-država osjet okusa.

Nobel Biocare jedan je od vodećih svjetski priznatih proizvođača koji već više od 45 godina razvija inovativne proizvode i tehnologije za bolju kvalitetu života pacijenata

“Nitko ne bi trebao umrijetisa zubima u čaši kraj kreveta”Per-Ingvar Branemark, 1953.,Izumitelj dentalnih implantata

nisu jedino rješenje

Kada bi se bezubost tretira-la kao infektivna bolest, radilo bi se o pandemijskoj

pojavi. Podaci su to istraživanja koje je objavila Svjetska zdrav-stvena organizacija (WHO), a prema kojima između 6 i 10 po-sto svjetske populacije pati od problema bezubosti, koji se još uvijek najčešće rješavaju izradom klasičnih zubnih proteza.

Mnogi od vas koji su se sreli s protezom, složit će se kako je to

rješenje koje je vrlo često pove-zano s društvenim, emocional-nim ili estetskim nedostacima koji bitno umanjuju kvalitetu života. Nošenje proteze ne samo što može biti bolno, već i nezgodno i neugodno. Pojedine vrste hra-ne se teže žvaču, pa ona hrana koju ste inače voljeli postaje ne-dostupna. Nošenje proteze može utjecati na način na koji izgova-rate riječi, pa prema tome i na način govora, a sve to uzrokuje

neodostatak samopouzdanja, nedostatak smjeha i zadovoljstva.

No danas, u 21. stoljeću, ti se problemi mogu rješiti na relativ-no jednostavan i za pacijenta prihvatljiv način.

Rješenja za bolju kvalitetu života

O čemu se konkretno radi? Da-nas je dostupan širok raspon rje-šenja temeljenih na implantatima, koji se kao uspješna zamjena zubi

koriste već više od 40 godina. Terapija je to koja je znanstveno dokumentirana, a svi vodeći im-plantacijski sistemi redovito prate i objavljuju kliničke znanstvene studije sa rezultatima koji su iz godine u godinu sve bolji, napred-niji i korisniku prihvatljiviji.

Implantat se inače ponaša kao korijen prirodnog zuba te se ne osjeti razlika, a tijelo ih prihvaća s obzirom da su izrađeni od bio-kompatibilnih materijala. Ono što

je korisniku jedan od važnijih faktora, jest da za razliku od pro-teze, implantat uz odgovarajuću brigu i dobru oralnu higijenu traje čitav život a s druge strane, minimalno je invazivan te susjed-ni prirodni zubi ostaju netaknu-ti. Implantat je ujedno i svojevr-sna prevencija, s obzirom da zadržava prirodnu kost i minimi-zira daljnji gubitak kosti i ono što je najvažnije, implanatat daje široke mogućnosti za rješenja za zamjenu zubi.

Svako od tih rješenja može zna-čajno unaprijediti kvalitetu živo-ta na razne načine. Od kvalitete žvakanja, preko jasnijeg govora, sigurnog osmjeha, pa sve do smanjenja vidljivih površinskih znakova starenja koji nastaju zbog bezubosti.

Konkretno, postoji nekoliko rje-šenja. Jedno je od novijih rješenja u ovom segmentu jest koncept All-on-4 gdje se potpuna be-zubost može rješiti uz četiri im-plantata na koje se fiksira most, a upravo o tome rješenju i načinu na koji funkcionira će biti više ri-ječi u slijedećem broju Smilea.

Sve to daje sigurnost da je upra-vo to ono što je mnogima omo-gućilo da punim plućima žive kvalitetan i ispunjen život uz druženja, prijatelje i obitelj.

DANAS POSTOJI velIKI brOJ DrugIH MOgućNOSTI KOJe OSIgurAvAJu bOlJu KvAlITeTu žIvOTA

Mobilne proteze na implantatima osiguravaju stabilnost budući da je proteza pričvršćena na dva ili više dentalna implantata, što ovu opciju čini troškovno prihvatljivom. Možete sigurno žvakati različite vrste hrane, što neće utjecati na vaš osjet okusa. vaša se novi zubi mogu skidati radi čišćenja, čime se otklanja potreba za upotrebom ljepila za proteze.

Mobilne proteze sa prečkom na implantatima. radi još sigurnijeg dosjeda, prečka se fiksira u čeljust s dva ili više implantata, čime se osigurava jača potpora vašoj pomičnoj protezi. vaši se novi zubi mogu skidati radi čišćenja, čime se otklanja potreba za adhezijom proteze (denture adhesives).

Vaš stomatolog

ima rješenje koje jeprikladno za Vas

Fiksni mostovi na implantatima su trajnije rješenje, sa zamjenskim zubima prirodnog izgleda, fiksiranih na četiri ili više dentalnih implantata. Ovo rješenje stimulira zadržavanje kosti, oživljava funkciju žvakanja te zadržava osjet okusa.

nobel Biocare jedan je od vodećih svjetski priznatih proizvođača koji već više od 45 godina razvija inovativne proizvode i tehnologije za bolju kvalitetu života pacijenata

“Nitko ne bi trebao umrijeti sa zubima u čaši kraj kreveta”

Per-Ingvar branemark, 1953., Izumitelj dentalnih implantata

Zubne proteze

Atraktivni i zdravi zubi pomažu nam da se osjećamo bolje i uživamo u hrani koju volimo. Štoviše, nedostatak jednog ili više zuba može utjecati na kvalitetu našeg života. Nemojte zanemariti gubitak zuba. Svaki zub ima važnu ulogu u vašem cjelokupnom zdravlju. Pitajte stomatologa za moderna protetska rješenja koja vama odgovaraju.vratite ponovno vaš prirodan osmijeh.

© nobel Biocare services ag, 2011. all rights reserved. nobel Biocare, the nobel Biocare logotype and all other trademarks are, if nothing else is stated or is evident from the context in a certain case, trademarks of nobel Biocare. disclaimer: some products may not be regulatory cleared/released for sale in all markets. please contact the local nobel Biocare sales office for current product assortment and availability.

Uvoznik - distributer : NOvODeNT d.o.o.matulji Cesta dalm. brigada 7, 51211 Tel: 051.701.645, 051.701.147, Fax: 051.741.080zagreb Zavrtnica 3, 1000 Tel/Fax: 01.457.7846e-mail: [email protected], www.novodent.hr

Nobel biocare je pouzdan partner vašeg stomatologa.

Nedostaje vam jedan ili više oštećenih zubi?

Vratite sVoj osmijeh pomoćU moderne dentalne tehnologije

Clanak i reklama - za proteze 9-2013.indd 2-3 3.9.2013. 15:34

PROTETSKA RJEŠENJA

ASADASA

028 > rujan 2012.028 > rujan 2013.

Hijaluronska kiselina danas je već posvuda, zar ne? Tako je, puno se govori o njoj, ali ta izjava ipak

ima pogrešku. Hijaluronska kiselina odu-vijek je prisutna u cijelom našem tijelu. Evolucija se pobrinula da je ključna za-daća hijaluronske kiseline biti prirodna hidratantna tvar.

Mnogi proizvodi sadrže hija-luronsku kiselinuDanas se susrećemo s različitim proi-zvodima koji sadrže hijaluronsku kise-linu, što nije čudno jer zbog svojih iz-vrsnih svojstava hijaluronska kiselina djeluje protuupalno i antiinfektivno, a ujedno obnavlja tkiva, ubrzava zacjelji-

vanje i smanjuje otekline. Na prirodan način vlaži tijelo, osobito kožu, hrska-vicu, zglobove, desni i staklovinu oka. Neizostavna je u kremama za lice i tije-lo, gelovima i kremama za obradu rana, upala i ozljeda, različitim punjenjima za zaglađivanje bora te oblikovanje i po-mlađivanje lica. Hijaluronska kiselina dugo se upotrebljava i u stomatologiji. Desni moraju biti zdrave da i zubi budu zdravi.

Hijaluronska kiselina za desniGengigel sadrži hijaluronsku kiselinu te služi za sprječavanje i ublažavanje simp-toma bolesti desni. Redovito nanošenje Gengigela smanjuje krvarenje i oteklinu

te pomaže u obnovi parodontalnih tkiva.Obitelj Gengigel čine gelovi i otopine za cijelu obitelj. Posjetite www.gengigel.eu ili najbližu ljekarnu i pobrinite se da vaše desni ne budu žedne.Ako prve znako-ve previdimo ili im ne posvetimo pažnju, s vremenom neliječena upala desni na-preduje u parodontitis (razgovorno pa-rodontoza). Bolest napreduje u dubinu i uzrokuje postupno propadanje parodon-talnih tkiva. Šteta je nepopravljiva: pro-padaju sva tkiva koja drže zub u čeljusti. Zubi izgledaju produženi, klimaju se i na kraju ispadaju.

HIJALURONSKA KISELINA

Hijaluronska kiselina ima izuzetno dobru

sposobnost zadržavanjavode u tkivima;

može zadržati i do 1000 puta

veću masu vode od vlastite.

gasi žeđ vaših desni

PROMO

ASADASA

030 > rujan 2012.030 > rujan 2013.

I POZIVA PATOGENE

Pušenje ubija zdravebakterije u ustima

Nova istraživanja pokazala su da pušenje uzrokuje da se tijelo okrene protiv korisnih

bakterija te pušače čini jako osjetljiviji-ma na bolesti.Unatoč svakodnevnom četkanju i pra-nju zubi, zdrave osobe sadrže stabilnu floru zdravih bakterija. Nova istraživa-nja pokazuju da su usta pušača puno kaotičnija - bakterijska flora je razno-vrsnija i podložnija razmnožavanju štetnih bakterija.„Skupina pušača pati od veće učesta-losti oralnih bolesti od nepušača, oso-bito bolesti desni, što je veliki izazov za stomatologe“, navodi Purnima Ku-mar - izvanredni profesor parodono-tolgije na Državnom Sveučilištu Ohio. Ona i njeni kolege su uključeni u istra-živanje uloge tjelesnih mikrobioloških zajednica koje imaju ulogu u sprječa-vanju oralnih bolesti.„Usta pušača izbacuju dobre bakteri-je, a patogene su pozvane unutra“, go-vori Kumar. „Tako im je dopušteno da proliferiraju mnogo brže nego što bi u nepušačkim uvjetima.“„Rezultati ukazuju na to da bi stoma-tolozi trebali pružati puno agresivnije tretmane pušačima te bi imali dobar razlog da im preporuče prestanak pu-šenja“, kazala je Kumar. „Nekoliko sati poslije svog nastanka, bakterije poči-nju formirati zajednice nazvane bio-film u vašim ustima. Vaše tijelo nauči živjeti s njima jer za većinu ljudi zdravi biofilm drži loše bakterije pod kontro-lom.“Rezultati istraživanja su bili objavljeni u časopisu „Infection and Immunity“.Usporedila je zdravi biofilm s lijepim travnjakom: „Kada promijenite di-namiku koja se događa na travnjaku -poput previše vode ili premalo hu-musa - dolazi do toga da nešto trave

odumre i pojavljuje se korov.“ Za pu-šače „korov“ su bakterije koje izazivaju bolesti.U novom istraživanju Kumarin tim je promatrao zajednice bakterija koje ponovo rastu nakon što su bile uklo-njene. Od 15 zdravih nepušača i 15 zdravih pušača, uzeli su uzorke oral-nog biofilma jedan, dva, četiri i sedam dana nakon profesionalnog čišćenja.Istraživači su tražili dvije stvari kada su uspoređivali brisove desni pacijenata.Prvenstveno su analizom DNA htje-li vidjeti koje su bakterije prisutne u dentalnom plaku. Također su proma-trali da li je organizam pacijenta po-čeo prepoznavati bakterije kao prijet-nju. Ako je bilo tako, bris bi pokazao povišene razine citokina - stanica koje tijelo stvara da bi se oduprjelo infekciji.„Kada uspoređujete pušača s nepu-šačem postoji vidljiva razlika. Prvo što primijetite je da u njegovom „travnja-ku“, koji inače sadrži zajednicu od ne-koliko vrsta korisnih bakterija , tih bak-terija nema“, navodi Kumar.Tim je otkrio da kod nepušača bakte-rijske zajednice dobivaju sličan omjer bakterijskih vrsta kao u ustima prije čišćenja. Bakterije koje se povezuju s bolestima su rijetke, a niske razine citokina pokazuju da tijelo zdravi bio-film ne smatra prijetnjom.„Suprotno tome, usta pušača su ko-lonizirana patogenim bakterijama za koje znamo da su štetne, i to već unu-tar 24 sata. Pušačima treba puno više vremena da oforme stabilnu mikrobi-ološku floru, a kada se to i dogodi, bo-gata je patogenim bakterijama.“Pušači također imaju veće razine cito-kina, što ukazuje na to da tijelo spre-ma imunološki odgovor na infekciju. Klinički, taj odgovor poprima oblik cr-venih i nateklih desni nazvanih gingivi-

tis, što može dovesti do ireverzibilnog gubitka kosti i parodontitisa.Kod pušača, međutim, tijelo se ne po-kušava samo riješiti štetnih bakteri-ja. Vrste citokina nađene u brisovima desni znanstvenicima su pokazale da organizam pušača tretira čak i zdra-ve bakterije kao prijetnju. Iako još uvi-jek ne razumiju mehanizme koji stoje iza ovih rezultata, Kumar i njezin tim sumnjaju da pušenje narušava nor-malnu komunikaciju koja se odvija iz-među zdrave bakterijske flore i njenog ljudskog domaćina.Kumar smatra da ova otkrića imaju čistu implikaciju za skrb o pacijenti-ma: „Treba promijeniti način na koji tretiramo pušačku populaciju. Njima treba mnogo agresivniji oblik terapi-je jer čak i nakon profesionalnog či-šćenja, oni imaju jako veliki rizik da se uklonjene patogene bakterije odmah vrate u njihova usta.“Nadalje tvrdi: „Stomatolozi često ne pričaju sa svojim pacijentima o pre-stanku pušenja. Ovi rezultati pokazuju da bi stomatolozi trebali imati stvar-no aktivnu ulogu potpore pacijentima koji trebaju prestati pušiti.“Za Kumar koja prakticira parodonto-logiju, osim što podučava kao profe-sor, rad na ovom istraživanju promije-nio je njezin način rada s pacijentima. „Ja im pričam o našim istraživanjima, o bakterijama i reakcijama domaćina i onda kažem: Hej, stvarno sam za-brinuta za Vas! Pacijenti su bili puno voljniji poslušati i dvoje od njih je za-pravo prestalo pušiti.“ Kumaričini su-radnici su Chad Matthews i Vinayak Joshi sa Stomatološkog fakulteta Ohi-ja, Marko de Jager i Marcelo Aspiras iz Philips Oral Healthcarea. Istraživanje je sponzorirano od strane Philips Oral Healthcarea.

UNATOČ SVAKOD-NEVNOM ČETKA-NJU I PRANJU ZUBI, ZDRAVE OSOBE SADRŽE STABIL-NU FLORU ZDRAVIH BAKTERIJA.

ŠTETNOSTI PUŠENJA

rujan 2013. < 033

IZBJELJIVANJE

ZUBIS

tručnjaci dentalne medi-cine upozorili su na tre-tman kućnog izbjeljiva-

nja zubi koji je sve popularniji u posljednjih nekoliko godina.Stručnjaci su pozvali ljude da izbjegavaju kućno izbjeljivanje zubi koje se često preporučuje od ljudi bez znanja o dentalnoj medicini, a na temelju informa-cija stečenih na internetskim stranicama. Mnoge stranice predlažu kućne tretmane koji sadrže sastojke kao što su hidro-gen peroksid, pepeo i soda bi-karbona. Neke stranice također preporučuju metode koje uklju-čuju četkanje zubi sa soli, sapu-nom i bjelilom.Izbjeljivanje zubi postalo je po-pularno zadnjih par godina kako ljudi sve više žele imati hollywo-odski osmijeh i izgledati poput zvijezda. Međutim, trend je na-veo ljude da posežu za ekstre-mnim mjerama u tehnikama izbjeljivanja. Okreću se zato in-ternetu kako bi pronašli način izbjeljivanja zubi, a da ne moraju platiti visoke svote novaca. Broj ljudi koji su primijenili tretman

izbjeljivanja u zadnjih pet godi-na povećao se oko 10 puta, ali mnogi cijenu profesionalnog tre-tmana još uvijek smatraju pre-skupom. Stručnjaci kažu da je trend alarmantan i ljudi su upo-zoreni da izbjegavaju informacije s interneta kao relevantne me-tode izbjeljivanja zubi.Profesor Anthony Eder, klinički direktor u Centru za izbjeljivanje zubi u Londonu, rekao je da po-stoji veća potražnja za bjeljim, zdravim zubima, posebno među mlađom populacijom.Danas su tinejdžeri više zabri-nuti za svoj izgled nego prije, ali većina nema dovoljno novaca da plati skupe, profesionalne tretmane. Zbog toga traže al-ternativne načine da poboljša-ju svoj izgled. Profesor Eder tvrdi da su kućni recepti za izbjeljiva-nje privlačni tinejdžerima zato što su mnoge koristili svakod-nevno i dobili su brze, zadovolja-vajuće rezultate. Ipak, prof. Eder je rekao da korištenje sastojaka kao što je soda bikarbona može oslabiti zubnu caklinu i ostaviti zub podložniji karijesu.

Dentalni stručnjaci upozoravaju na

KUĆNO

© 3

M 2

011.

All

right

s re

serv

ed. 3

M, E

SPE

and

Filte

k ar

e tra

dem

arks

of 3

M o

r 3M

ESP

E AG

. *In

vitr

o da

ta o

n fil

e

www.3MESPE.comwww.3MESPE.com

Napravljeno nakon prvog sata baleta, na premijeri

još uvijek besprijekorno.

Za vraćanje njezina osmijeha i samopouzdanja nakon pada,njezin stomatolog odabire Filtek™ Ultimate univerzalni kompozit.

Filtek™ Ultimate pruža:

• Vrhunsku estetiku

• Iznimno lako rukovanje

• Izvrsnu otpornost na trošenje za dugoročne performanse*

• Nenadmašno zadržavanje sjaja

U godinama koje slijede, svaki put kad primi buket i ovacije,njezin osmijeh će još uvijek biti prekrasan.

Restaurirajte osmijeh. Promijenite život. Filtek™

UltimateUnivezalni kompozit

3M_FiltekUltimate_ballet_210x297_13.9.indd 1 9/13/13 1:50 PM

ASADASA

034 > rujan 2012.034 > rujan 2013.

Istraživači na fakultetima u Missouriju, Kansas i Kopen-hagenu ispitali su podatke

2.217 muškaraca i žena između 30 i 60 godina koji su sudjelova-li u medicinskoj studiji svjetske zdravstvene organizacije pozna-toj kao MONICA (praćenje tren-

dova i determinanata kardiova-skularnih bolesti).Oni su kod sudionika procjenji-vali oralno zdravlje, prehrambe-ne navike, opće zdravlje i druge karakteristike 1987./88. godine i ponovo 1993./94. godine i otkrili da bi se 8 posto sudionika (173

osobe)moglo klasificirati kao osobe koje jedu po noći. Osobe koje jedu po noći konzumiraju četvrtinu ili više dnevnih kalorija nakon večere i bude se te jedu usred noći naj-manje dva puta tjedno.Istraživači su ot-krili da su oso-be koje jedu po noći izgubile više zubi u kasnijoj fazi istraživanja od osoba koje ne jedu tijekom noći, čak i kada je uzet u obzir utjecaj faktora kao što su dob, pušenje, količina šećera ili karbohidrata u njihovoj prehrani. S obzirom da stoma-

tolozi nisu u mogućnosti zau-staviti svoje pacijente od gozbe usred noći, dr. Jennifer Lundgren

i kolege kažu da bi oni svoje pa-cijente trebali upoznati s rizi-kom. „Stomato-lozi bi trebali biti svjesni utjeca-ja noćnih zalo-gaja na oralno zdravlje.Kod takvih paci-jenata trebali bi povećati pregle-de i više ih edu-cirati o oralnom zdravlju te ih

uputiti na daljnje preglede kada je to potrebno.“Istraživanje će biti objavljeno u izdanju Eating Behaviors.

Istraživači iz Velike Britanije otkrili su još jedan razlog za dobro četkanje i či-šćenje interdentalnih

prostora: jednake bak-terije iz mekih tkiva koje uzrokuju dentalni plak mogu pobjeći iz usta u krvotok i potaknuti na-stajanje ugrušaka koji povećavaju rizik od sr-čanog udara i krvožilnih bolesti. Istraživanje koje je dovelo do ovih rezul-tata rad je istraživača sa Sveučilišta u Bristolu u suradnji sa znanstveni-cima s Royal College of Surgeons iz Dublina u Ir-skoj (također poznatog kao RCSI). Istraživanje je predstavljeno na jesenskom skupu Society for General Microbiology’s koji se održavao od 6. do 9. rujna na sveučilištu u Nottinghamu.

Dr. Howard Jenkinson, profesor oralne mi-krobiologije na Bristol’s School of Oral and

Dental Science, predsta-vio je rezultate na skupu. U svom izvješću za tisak rekao je: „Loša oralna hi-gijena može dovesti do krvarenja desni omogu-ćujući tako bakterijama prolaz u krvotok gdje onda mogu potaknuti stvaranje krvnih ugrušaka koji mogu dovesti do kardiovasku-larnih bolesti.“ Kazao je da svi moramo biti svjesni da nije samo dijeta, vježbanje, razine kolesterola ili visok krvni tlak ono na što mora-mo paziti, već je isto tako

važno održavati dobru oralnu higijenu kako bismo smanjili rizik od problema sa srcem. Tijekom istraživanja Jenkinson i kolege ot-krili su da jednom kada streptokokne bak-

terije uđu u krvotok koriste protein koji se naziva PadA. Taj protein dolazi na njihovu površinu i privlači krvne pločice te ih tako prisiljava da se nakupljaju i na taj način na-prave krvne ugruške.Jenkinson je objasnio ovo kao „sebičan trik” od strane bakterija jer se one na taj način potpuno zaštite u hrpi krvnih pločica i tako izbjegavaju otkrivanje od strane imunog sustava domaćina i od antibiotika. „Naža-lost, pomažući tako bakterijama“, objasnio je Jenkinson, „grupiranje krvnih pločica na hrpu može uzrokovati male ugruške krvi, izrasline na srčanim zaliscima (endokardi-tis) ili upalu krvnih žila koja može blokirati opskrbu krvi u srce i mozak.” Tim sada istražuje kako PadA djeluje na krvne pločice da se one počinju grupirati na hrpu tako da mogu pronaći način da to blokiraju. To rade pomoću novog modela krvnog toka koji oponaša ljudski cirkulacij-ski sustav. Model je razvio dr. Steve Kerri-gan s RCSI’s School of Pharmacy.

Ponoćni ZALOGAJIloši su za zube

VEZA IZMEĐU STREPTOKOKA I RIZIKA OD BOLESTI

Probudite se usred noći, nešto vam fali,barem malo čokolade kako biste lakšezaspali! Je li vam to trebalo?

ISTRAŽIVANJA

„Nakupljanje krvnihpločica na hrpumože uzrokovatimale ugruškekrvi, izrasline nasrčanim zaliscima(endokarditis) iliupalu krvnih žilakoja može blokirati opskrbu krvi u srce i mozak.”

PREMA AMERIČKIM I DANSKIM ISTRAŽIVAČIMA, KASNI NOĆNI ZALOGAJI DOPRINOSE GUBITKU ZUBI BEZ OBZIRA KOJU VRSTU HRANE KONZUMIRALI. MOGUĆI RAZLOG TOME MOGLA BI BITI PROMJENA U PROTOKU SLINE ŠTO JE VAŽNO ZA OTKLANJANJE OSTATAKA HRANE U USTIMA.

ASADASA

Documents

TEMA BROJA: MJESEC ORALNOG ZDRAVLJA 12. …sok postotak dentalne erozije u današnje moderno vrijeme kada je voda kao piće naža-lost zamijenjena gaziranim pićima, a koja imaju pogub-ni