Upload
ngodieu
View
217
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
UPRAVA RIBARSTVA E-novine lipanj 2015.
0
50.000.000
100.000.000
150.000.000
200.000.000
250.000.000
300.000.000
350.000.000
2009 2010 2011 2012 2013 2014
Tema broja
HRVATSKO
RIBARSTVO
U
BROJKAMA
VAŽNO
ODRŽANA KONFERENCIJA
U SPLITU
Ured
za informiranje Europskog
parlamenta u Republici
Hrvatskoj, u suradnji s
Ministarstvom poljoprivrede,
organizirao je 19. lipnja u
Splitu u hotelu Raddison Blu
Resort, Konferenciju
„Zajednička ribarstvena
politika EU i budućnost
ribara u Republici
Hrvatskoj“.
ODLUKE ZA
AKVAKULTURU
Iz Europskog fonda za
ribarstvo za 26 projekata u
akvakulturi dodijeljeno 5
milijuna eura
1
Sadržaj
DOGAĐANJA ..........................................................................................................................................2
Održana konferencija „Zajednička ribarstvena politika EU i budućnost ribara u Republici
Hrvatskoj“ ............................................................................................................................... 2
Održana sjednica Savjetodavnog Vijeća za ribarstvo ............................................................. 4
Održan sastanak Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva u Luksemburgu ......................... 6
Održana prva sjednica Ceh za ribarstvo i akvakulturu HOK-a ................................................ 8
3. LAG summer festival 2015. . ............................................................................................... 9
Održana 47. godišnja skupština FEAP-a ................................................................................ 10
FONDOVI EU ........................................................................................................................................ 11
Odluke za akvakulturu .......................................................................................................... 11
Odluke o privremenoj obustavi ribolovnih aktivnosti .......................................................... 12
OSTALO..................................................................................................................................... 13
Završena sezona tunolova za plivaričare .............................................................................. 13
STATISTIKA .......................................................................................................................................... 14
Hrvatsko ribarstvo u brojkama ............................................................................................. 14
ZANIMLJIVOSTI UZ PITANJA I ODGOVORE ............................................................................. 23
Lokalne akcijske grupe u ribarstvu (FLAG-ovi) ...................................................................... 23
UPRAVA RIBARSTVA E-novine lipanj 2015. br.2.
2
DOGAĐANJA
ODRŽANA KONFERENCIJA „ZAJEDNIČKA RIBARSTVENA POLITIKA EU I
BUDUĆNOST RIBARA U REPUBLICI HRVATSKOJ“
Ured za informiranje Europskog parlamenta u Republici
Hrvatskoj, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede,
organizirao je 19. lipnja u Splitu u hotelu Raddison Blu
Resort, konferenciju „Zajednička ribarstvena politika EU
i budućnost ribara u Republici Hrvatskoj“. Ured za
informiranje Europskog parlamenta prepoznao je
potrebu organiziranja ovakve konferencije, s obzirom na
nedavnu reformu Zajedničke ribarstvene politike EU i
promjena koje je doživjelo ribarstvo Republike Hrvatske
ulaskom u EU, na čemu im se iskreno zahvaljujemo. Cilj je
bio potaknuti dodatnu javnu raspravu i ponuditi platformu za dijalog o ribarstvu u Republici
Hrvatskoj te o Zajedničkoj ribarstvenoj politici EU. Na dva panela raspravljalo se između
ostalog o izazovu ostvarenja konkurentnog, okolišno i gospodarski održivog te društveno
odgovornog ribarstva i akvakulture, većoj regionalizaciji i lokalizaciji upravljanja u sektoru,
Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i znanstvenim istraživanjima kao potpori
upravljanju ribarstvom. U drugom dijelu uslijedila je rasprava o malom ribarstvu i utjecaju
odredbi Zajedničke ribarstvene politike EU na mali ribolov u RH.
Konferenciji je prisustvovao veliki broj relevantnih i zainteresiranih sudionika, od zastupnika
Europskog parlamenta, predstavnika institucija Europske unije i akademske zajednice,
predstavnika i članova HGK-a i HOK-a, ribarskih zadruga i udruga te „Otočnog sabora“, kao i
predstavnici Ministarstva poljoprivrede.
Na prvome panelu „Zajednička ribarstvena
politika EU: mediteranska perspektiva“ sudjelovali
su zastupnici u Europskom parlamentu Davor
Škrlec i Ruža Tomašić, pomoćnik ministra
poljoprivrede mr. sc. Ante Mišura, Fabrizio
Donatella, predstavnik Generalne Uprave za
pomorstvo i ribarstvo pri Europskoj komisiji,
Lucas Bosser, analitičar Konferencije perifernih
pomorskih regija, dr. sc. Krstina Mišlov-Jelavić,
predstavnica ribarskog sektora RH te dr. sc. Nedo
Vrgoč, direktor Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.
UPRAVA RIBARSTVA E-novine lipanj 2015. br.2.
3
Prvi panel je obuhvatio sve aspekte Zajedničke ribarstvene politike, s posebnim naglaskom
na mjere upravljanja ribolovnim resursima i flotom te provođenjem fondova EU u ribarstvu.
U prvome panelu naglašena je potreba snažne sinergije znanosti, sektora i administracije
kako bi se donosile mjere koje bi omogućile održivost ribarstva ali i samih ribara te kako bi se
financijska sredstva iz fondova EU što bolje i kvalitetnije iskoristila. Također, Uredbe EU u
svojim odredbama navode potrebu prepoznavanja specifičnosti pojedinih zemalja, te se na
isto i apeliralo prema predstavniku Europske komisije.
Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu, prof. dr. sc. Alen Soldo, profesor na
Sveučilišnom odjelu za studij mora
Sveučilišta u Splitu, Mato Oberan,
predstavnik Ceha ribara Hrvatske obrtničke
komore, prof. dr. sc. Josip Faričić,
predstavnik Udruge „Otočni sabor“ te
Milivoj Zorić, predstavnik Ministarstva
poljoprivrede, Uprave ribarstva sudjelovali
su na drugom panelu pod nazivom „Malo
ribarstvo u Republici Hrvatskoj: status quo i
budući razvoj"
Ovaj panel obuhvatio je pitanja malog ribarstva u Republici Hrvatskoj, kako malog
priobalnog, tako i malog obalnog ribolova.
UPRAVA RIBARSTVA E-novine lipanj 2015. br.2.
4
ODRŽANA SJEDNICA SAVJETODAVNOG VIJEĆA ZA RIBARSTVO
Dana 18. lipnja 2015. godine održana je sjednica Savjetodavnog Vijeća za ribarstvo na čelu sa
ministrom Tihomirom Jakovinom.
Uz stalne članove Vijeća na sjednici su prisustvovali predstavnici Ministarstva pomorstva,
prometa i infrastrukture zajedno sa resornim ministrom Sinišom Hajdaš Dončićem.
Sjednica je proizašla iz rada Radne skupine za razmatranje otvorenih pitanja iz područja
ribarstva i davanja prijedloga za unapređenje propisa na kojoj sudjeluju predstavnici Uprave
ribarstva, predstavnici Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, predstavnici
sektora ribolova pri HGK, predstavnici Ceha ribara te ribarske zadruge i udruge s ciljem
davanja prijedloga za unapređenje propisa iz područja ribarstva, a vezano uz pomorstvo.
Na sjednici su predstavnici Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, g. Ercegovac i
gđa Iviček predstavili otvorena pitanja i dinamiku izmjene propisa koji bi znatno olakšali rad
ribara i njihovih poslodavaca. Među najznačajnijim izmjenama koje će biti objavljene u
srpnju ističemo:
Izmjena Pravilnika o brodicama i jahtama („Narodne novine“ br. 27/2005, 57/2006,
80/2007, 3/2008, 18/2009, 56/10 i 97/2012 i 137/2012) kojom će se omogućiti
kretanje ribarske brodice u području plovidbe III samo s osobom koja upravlja
brodicom osposobljenu za voditelja brodice kategorije B.
Izmjena Pravilnika o pomorskim knjižicama odobrenjima za ukrcavanje, te
postupcima i načinu prijave i odjave pomoraca na obavezno zdravstveno osiguranje
(„Narodne novine“ br. 54/2013): izmjenom Pravilnika omogućiti će se ukrcaj na
ribarsko plovilo u roku od 48h u okviru kojih će biti moguće obaviti edukaciju, a
pomorsku knjižicu će moći ishoditi poslodavac ili brodar. Također je predviđena
mogućnost prijave ukrcaja i iskrcaja pomoraca elektronskim putem od strane brodara
kroz sustav CIMIS bez fizičkog odlaska pomorca u Lučku kapetaniju.
Izmjena Pravilnika o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca („Narodne
novine” br. 130/2013 i 45/2014): u svjedodžbi o osposobljenosti za upravitelja stroja
na ribarskom brodu porivna snaga će se povećati sa 500 kW na 750 kW.
Izmjena Pravilnika o najmanjem broju članova posade za sigurnu plovidbu koju
moraju imati pomorski brodovi, plutajući objekti i nepomični odobalni objekti
(„Narodne novine“ br. 63/2007, 76/2011 i 46/2013): Na ribarskom brodu u kategoriji
plovidbe 5 (nacionalna plovidba) uključivo i zaštićeni ekološko-ribolovni pojas (ZERP) i
kategoriji plovidbe 6 broj posade će ovisiti da li brod pripada kategoriji preko 500 BT,
od 200 do 500 BT, od 50 do 200 BT ili do 50 BT.
UPRAVA RIBARSTVA E-novine lipanj 2015. br.2.
5
Izmjena Naredbe o najvišoj dopuštenoj starosti brodova i tehničkim uvjetima za upis u
upisnik brodova u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ br. 38/2008 i 80/2012). U
procesu je izmjena kojom će se povećati maksimalna starost broda na 25 godina uz
uvjet tehničke prihvatljivosti.
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture je u izradi Prijedloga Nacrta Zakona o
pomorskom dobru o kojem se Uprava ribarstva očitovala te stavila naglasak na potrebu
izmjene odredbi Zakona u dijelu koji se odnosi na luke otvorene za javni promet i
napomenula da je ribarski dio luke u okviru luka otvorenih za javni promet potrebno
preimenovati u ribarsku luku u okviru luke otvorene za javni promet kako bi takvim izričajem
iskoristili mogućnost financiranja ribarske infrastrukture za postojeće ribarske luke iz
fondova Europske unije.
Na sastanku se raspravljalo i od postupku dodjeljivanja koncesija za marikulturu te je
dogovoreno da će se postupak ishođenja dozvola znatno pojednostaviti, uz napomenu
predstavnika sektora marikulture da isto trebaju provoditi jedinice regionalne samouprave
sukladno dosadašnjim stvorenim tehničkim i administrativnim pretpostavkama.
Dogovoreni su i dugoročni ciljevi među kojima izdvajamo:
Ministarstvo, pomorstva, prometa i infrastrukture će dostaviti prijedlog
rasterećivanja ribarskih plovila dužine do 24 metra u vidu smanjenja tarifa i naknada.
Ministarstvo, pomorstva, prometa i infrastrukture će dostaviti prijedlog kojim će se
ujednačiti naknade za privez ribarskih plovila.
UPRAVA RIBARSTVA E-novine lipanj 2015. br.2.
6
ODRŽAN SASTANAK VIJEĆA MINISTARA POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA U
LUKSEMBURGU
U Luksemburgu je 16. lipnja 2015. godine održan 3397. sastanak Vijeća ministara
poljoprivrede i ribarstva.
U nastavku je osvrt na točke dnevnoga reda koje se odnose na ribarstvo, a više možete
pročitati na slijedećem linku:
http://www.consilium.europa.eu/hr/meetings/agrifish/2015/06/14/
1. Komunikacija Komisije u vezi sa savjetovanjem o ribolovnim mogućnostima za 2016. u
okviru Zajedničke ribarstvene politike; prezentacija Komisije i razmjena mišljenja
Povjerenik Karmenu Vella predstavio je tekst Komunikacije. Posebno je istaknuo pitanja
odbačenog ulova koji se sada mora uključiti u iznose kvota za one vrste koje podliježu ovoj
obvezi. Istaknuo je uspjeh plana provedbe plana za BFT, no naglasio je kako je situacija u
Mediteranu zabrinjavajuća. Na Mediteranu ističe značaj rada s međunarodnim partnerima te
podsjeća kako je uspjeh postignut i u okviru GFCM-a. Stoga smatra kako je nužno potrebno
uskladiti nacionalne planove upravljanja s novom temeljnom uredbom.
Nekoliko država članica potvrdilo je da se stanje ribljih resursa općenito popravilo, kako je
navedeno u Komunikaciji. Podsjetile su i na važnost utvrđivanja višegodišnjih planova o
ribljim stokovima koji se temelje na pristupu s više vrsta. Brojne delegacije ukazale su i na
posljedice nove Zajedničke ribarstvene politike (ZRP) u pogledu ribolovnih mogućnosti za
2016. te osobito obveze iskrcavanja koja će sljedeće godine obuhvatiti i pridneni ribolov u
Sjevernom moru i u vodama Atlantskog oceana.
Ribolovne mogućnosti za 2016. o kojima Vijeće treba postići dogovor tijekom luksemburškog
predsjedanja odredit će se s obzirom na učinak ribarskih flota na stokove (ribolovna
smrtnost). Nekoliko zemalja upozorilo je kako to znači potrebu za određivanjem razina koje
će omogućiti obnovu stokova na razinu biomase pri kojoj se može proizvesti najveći održivi
prinos uzimajući u obzir socijalno-ekonomske čimbenike.
2. Produljenje razdoblja prihvatljivosti rashoda za Operativni program za ribarstvo za
razdoblje od 2007. do 2013. informacije grčke delegacije
Grčka je izvijestila o potrebi produljenja roka u kojemu će se troškovi nastali u okviru OP-a za
EFF smatrati prihvatljivima. Zbog teške ekonomske situacija Grčka je zatražila produljenje od
pola godine, te je Republika Hrvatska, u raspravi izrazila razumijevanje za ovaj zahtjev.
Povjerenik Karmenu Vella iznio je stav Europske komisije kako se u odnosu i na druge
fondove, ne može produljiti razdoblje prihvatljivosti izdataka za EFF te naglasio mogućnost
nastavka financiranja iz nove financijske perspektive.
UPRAVA RIBARSTVA E-novine lipanj 2015. br.2.
7
3. Stanje u sektoru ribarstva s obzirom na nedavna ruska ograničenja uvoza; informacije
estonske delegacije
Ministri su upoznati od strane estonske delegacije o stanju u sektoru ribarstva u svjetlu
nedavnih ruskih uvoznih ograničenja na sve proizvode ribarstva podrijetlom iz Estonije i
Latvije od 4. lipnja 2015. Ova mjera proširuje već postojeće mjere iz 2014. godine. Nekoliko
država članica, zajedno s delegacijom Estonije, pozvalo je Komisiju da predloži
kompenzacijske mjere. Europska komisija je potvrdila da je spremna ispitati sva moguće
rješenja, uključujući povećanje potpore za skladištenje, pronalaženje alternativnih tržišta te
ostale mjere.
UPRAVA RIBARSTVA E-novine lipanj 2015. br.2.
8
ODRŽANA PRVA SJEDNICA CEH ZA RIBARSTVO I AKVAKULTURU HOK-a
Dana 16. lipnja 2015. godine u Zagrebu, održana je prva konstituirajuća sjednica Ceh za
ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore (HOK). Na ovoj sjednici izabrano je novo
„staro“ vodstvo Ceha za ribarstvo i akvakulturu i to g. Mato Oberan kao predsjednik i g.
Edison Boško kao zamjenik predsjednika. Više informacija dostupno je na stranicama HOK-a:
www.hok.hr
Uprava ribarstva iskreno čestita na reizboru te želi uspješan i plodan daljnji rad ovomu Cehu
te nastavak naše zajedničke suradnje i dijaloga na dobrobit hrvatskoga ribarstva.
9
3. LAG SUMMER FESTIVAL 2015.
U Biogradu na moru je od 26.
do 28. lipnja u organizaciji LAG-
a LAURA održan do sada najveći
LAG Summer festival.
Ovogodišnji LAG Summer
Festival u Biogradu na Moru
okupio je izlagače s područja čak
56 lokalnih akcijskih grupa iz
osam zemalja, odnosno ukupno
350 izlagača.
Važan dio ovoga Festivala jesu radionice za voditelje i članove LAG-ova vezane uz razne
segmente CLLD pristupa. Kako Republika Hrvatska započinje sa uspostavom Lokalnih
akcijskih grupa u ribarstvu za voditelje primorskih LAG-ova drugi je dan održana prezentacija
na temu Uspostava FLAG-ova u Republici
Hrvatskoj u sklopu provedbe aktivnosti
informiranja o Lokalnom razvoju pod
vodstvom zajednice u ribarstvenim i
akvakulturnim područjima Republike
Hrvatske. Prezentaciju je održala mr. sc. Irena
Jahutka koja je u svojoj prezentaciji u
uvodnom dijelu informirala prisutne o izradi i
statusu Operativnog programa za pomorstvo i
ribarstvo Republike Hrvatske za programsko
razdoblje od 2014. do 2020. te opći okvir za
CLLD pristup u RH. U drugom djelu je predstavila
opće informacije u vezi CLLD pristupa na razini Europske unije i Mreže ribarstvenih područja
(FARNET). U završnom djelu prezentacije prikazane su odredbe nacrta Pravilnika o dodjeli
Pripremne potpore FLAG-ovima. Na kraju prezentacije načelnica Sektora je obavijestila
prisutne o budućim aktivnostima Uprave ribarstva u vezi CLLD pristupa.
UPRAVA RIBARSTVA E-novine lipanj 2015. br.2.
10
ODRŽANA 47. GODIŠNJA SKUPŠTINA FEAP-A
U A Coruñi, u Španjolskoj od 29. do 30. svibnja 2015. godine održana je 47. godišnja
skupština FEAP-a, a domaćin je bila ESACUA - Nacionalna udruga kontinentalne akvakulture.
FEAP je izvorno osnovan kao Europska federacija uzgajivača pastrve 1968., uzgajivači lososa
pridružili su se 1970., a godine 1995., uz ulazak Grčke u EU, Federacija mijenja svoj statut i
pokriva uzgoj sve ribe čiji uzgoj prevladava u Europi, postavši Federacija europskih
proizvođača akvakulture koja je na ovom susretu proslavila 20 godina postojanja.
Više od 50 delegata i gostiju prisustvovalo je dvodnevnom sastanku koji je pokrivao status i
probleme koji utječu na uzgoj europske ribe. Susret je u posebnoj video-poruci svečano
otvorio povjerenik za ribarstvo EU g. Vella, koji je istaknuo važnost europske akvakulture i
kako Komisija planira podržati rast sektora u budućnosti. Posebno je istaknut uspjeh školskog
projekta Komisije 'Uzgojeno u EU' na kojem je sudjelovalo i nekoliko predstavnika FEAP-a i
koji je bio u središtu pažnje nedavnog sastanka u Europskom paviljonu na izložbi EXPO 2015.
godine.
Na četiri zasebne sjednice komisije za pojedine vrste (Komisija za mediteransku akvakulturu,
Komisija za toplovodnu akvakulturu, Komisija za uzgoj pastrve, Komisija za uzgoj lososa,
velike pastrve i bakalara) raspravljalo se o specifičnim temama za pojedine vrste. Tijekom
ovih sjednica, raspravljalo se o nekoliko aktualnih tema koje su onda i dalje raspravljene na
plenarnoj sjednici.
Gospodin Jan Venneman, direktor EFFAB (Europska federacija uzgajivača farmskih životinja)
FABRE ETP održao je prezentaciju o ulozi selektivnog uzgoja u poboljšanju i njegove primjene
u akvakulturi preko novog projekta „FISHBOOST“ (vidi www.fishboost.eu).
Bilo je i rasprava o radu u 2014.-2015. od strane Komisije za okoliš i Komisije za zdravlje riba,
predstavljene su novosti vezano za EU, posebice o statusu uspostave Savjetodavnog vijeća za
akvakulturu. Govorilo se o stanju nacionalnih strateških planova za akvakulturu i primjeni
Europskog fonda za ribarstvo i pomorstvo pri čemu je hrvatska delegacija otvorila pitanje
nemogućnosti korištenja sredstava fonda namijenjenih osiguranju na način kako je propisan
člankom 57. Uredbe (EU) 508/2014.
FEAP sudjeluje u nekoliko znanstvenih projekata Europske unije i svaki je na sastanku
predstavljen i raspravljen.
Sljedeći sastanak FEAP-a održat će se u Bruxellesu u studenom 2015. zajedno s godišnjim
događajem „Akvakultura u pokretu“, a sljedeća Godišnja skupština održat će se u Poljskoj,
gdje će domaćin biti Poljska udruga uzgajivača pastrve.
Više o samom događaju i FEAPU možete doznati uputivši upit na e-mail adresu:
Zahvaljujemo g. Zoranu Radanu (HGK) na dostavljenom tekstu za ovaj članak, koji je zajedno
sa g. Goranom Markulinom (CROMARIS) prisustvovao skupštini FEAP-a.
11
FONDOVI EU
ODLUKE ZA AKVAKULTURU
Završen je postupak obrade
Zahtjeva za potporu iz Europskog
fonda za ribarstvo u okviru Mjere
2.1. „Proizvodne investicije u
akvakulturi“ uz napomenu da su
Odlukama pokrivena ukupna
raspoloživa financijska sredstva.
Agencija za plaćanja u
poljoprivredi, ribarstvu i
ruralnom razvoju ocijenila je
prihvatljivim 26 projekata te će
im ukupno biti isplaćeno, nakon završetka projekta, pet milijuna i deset tisuća eura, od čega
iz blagajne EU stiže 3,75 milijuna eura, a državnog proračuna Republike Hrvatske 1,25
milijuna eura.
Natječaj je proveden temeljem Operativnog programa za ribarstvo za programsko razdoblje
2007. -2013. godina koji je izradila Uprava ribarstva Ministarstva poljoprivrede, kao
Upravljačko tijelo OP-a. Radi se o ulaganjima u uzgoj riba u moru i u slatkim vodama te
školjkaše.
Realizacijom projekata razvijat će se proizvodnja onih uzgojnih vrsta koje posjeduju tržišni
potencijal, poticati modernizacija i jačati inovacije. Cilj je poticanje održivog razvoja
akvakulture, diversifikacija proizvodnje i integracija uzgajališta u okoliš. Jedna od važnih
stavki svakako je i podrška tradicionalnom načinu uzgoja, te bolji sustavi zaštite od divljih
predatora.
Razvoj akvakulture iznimno je važan, a Hrvatska raspolaže s golemim neiskorištenim
kapacitetima za razvoj upravo te djelatnosti.
12
ODLUKE O PRIVREMENOJ OBUSTAVI RIBOLOVNIH AKTIVNOSTI
U „Narodnim novinama“, broj 3/2015 od 9. siječnja 2015. godine, objavljen je Pravilnik o
uvjetima, kriterijima i načinu dodjele potpore u okviru mjere 1.2. "Privremena obustava
ribolovnih aktivnosti" kojeg je donijelo Ministarstvo poljoprivrede u sklopu provedbe
Europskog fonda za ribarstvo (EFR).
Ovim Pravilnikom definirani su uvjeti, kriteriji i način dodjele potpore za privremenu
obustavu ribolovnih aktivnosti koja je proglašena temeljem Pravilnika o prostornom i
vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru okružujućom mrežom
plivaricom-srdelarom u 2015. godini („Narodne novine“, broj 2/2015), odnosno obustavu
ribolova mrežom plivaricom-srdelarom u siječnju mjesecu ove godine.
Natječaj za provedbu mjere 1.2. „Privremena obustava ribolovnih aktivnosti“ sukladno
Pravilniku o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele potpore bio je otvoren od 18. veljače 2015.
do 18. ožujka 2015. godine.
Tijekom lipnja započelo je izdavanje konačnih Odluka o dodjeli sredstava te će sve biti
izdane do kraja lipnja 2015. godine.
UPRAVA RIBARSTVA E-novine lipanj 2015. br.2.
13
OSTALO
ZAVRŠENA SEZONA TUNOLOVA ZA PLIVARIČARE
Sukladno Pravilniku o ulovu, uzgoju i
prometu tune (Thunnus thynnus), igluna
(Xiphias gladius) i iglana (Tetrapturus
belone) ("Narodne novine", br. 3/2015,
11/2015 i 44/2015) 24. lipnja u 24:00
sati završena je sezona ribolova
plavoperajne tune mrežama
plivaricama. Zahvaljujući povoljnim
vremenskim prilikama većina kvote
namijenjene za ulov plivaricama izlovljena je već u prvom dijelu ribolovne sezone. Ukupno je
ulovljeno 437.735,88 kg plavoperajne tune prvenstveno namijenjene za potrebe daljnjeg
uzgoja. U ovogodišnjem tunolovu sudjelovalo je 9 plivaričara tunolovaca, a sav ulov ostvaren
je na području Jabučke kotline. Cjelokupni ribolov, kao i proces transporta tune do
uzgajališta odvijao se po nadzorom ribarskih inspektora Ministarstva poljoprivrede te
nacionalnih i međunarodnih ICCAT
promatrača.
Kako bi se što točnije odredila biomasa
ulovljene ribe, ali i izbjegao ulov ribe
ispod propisane minimalne veličine,
Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s
Institutom za oceanografiju i ribarstvo
provodilo je program snimanja
stereoskopskom kamerom na
prebacivanju tune u uzgojne kaveze.
Uporaba stereoskopske kamere je od pilot projekta iz prijašnjih godina, prerasla u obvezu
propisanu ICCAT-ovom Preporukom 14-04 pa je ove godine prvi put provedeno s kamerama
Ministarstva i uz kontrolu ribarskih inspektora. Na ovaj način omogućen je točan uvid u
veličinu i biomasu ribe koja ulazi u uzgojni proces na uzgajalištima, čime se sprječava ulov
nedorasle ribe i omogućava lakše praćenje prirasta tune za vrijeme uzgojnog ciklusa.
UPRAVA RIBARSTVA E-novine lipanj 2015. br.2.
14
STATISTIKA
HRVATSKO RIBARSTVO U BROJKAMA
U ovome broju E-novina objaviti ćemo brojčane podatke u sektoru ribarstva u 2014. godini
sa nekim od značajnijih trendovima.
Tablica 1. Struktura ribarskih plovila u 2014. godini*
Segment Broj GT kW
Brodovi 629 35.330,67 163.671,89
Brodice 7.104 18.049,81 261.146,09
UKUPNO 7.733 53.380,48 424.817,98
Izvor: Uprava ribarstva, MP * obuhvaćena i plovila u malom obalnom ribolovu
Tablica 2. Ulov morske ribe po vrstama u 2014. godini (t)
Redni broj
Vrsta morske ribe tona
1.
Plava riba
Srdela 55.782,97 2. Papalina 42,82
3. Inćun 8.593,65
4. Skuša 28,27
5. Šarun 231,48
6. Plavoperajna tuna 385,18
7. Palamida 55,28
8. Plavica 608,51
9. Miješana sitna plava riba 5.812,41
10. Gof 90,24
11. Ostala plava riba 109,34
UKUPNO 71.740,14
12.
Ostala riba
Oslić 907,45 13. Trlje 1.194,14
14. Cipli 82,67
15. Ugor 46,86
16. Lubin 5,61
17. Komarča 95,64
18. Gire 123,57
19. Grdobina 96,78
UPRAVA RIBARSTVA E-novine lipanj 2015. br.2.
15
20. Bukva 74,79
21. Ušata 33,57
22. Listovi 192,99
23. Psi i Mačke 94,25
24. Raže 107,83
25. Ostalo 894,92
UKUPNO 3.951,06
26.
Ljuskavci
Jastog 9,62 27. Škamp 344,86
28. Kozica 369,82
29. Ostali rakovi 39,48
UKUPNO 763,79
30.
Školjkaši
Kamenica 429,91
31. Jakovljeva kapica 65,14
32. Kunjka 17,38
33. Prnjavica 111,54
34. Dagnja 84,55
35. Ostali školjkaši 99,93
UKUPNO 808,44
36.
Mekušci
Lignja 215,53
37. Lignjun 191,75
38. Hobotnica 313,72
39. Sipa 206,75
40. Muzgavci 673,44
41. Ostali mekušci 22,09
UKUPNO 1.623,29
41. Ostali morski organizmi (koralji, spužve, ježevi, morski crv, puževi...) 41,98
SVEUKUPNO 78.928,70
Izvor: Uprava ribarstva, MP
UPRAVA RIBARSTVA E-novine lipanj 2015. br.2.
16
Grafikon 1. Ulov plave ribe od 1998. - 2014. godine (t)
Izvor: Uprava ribarstva, MP
Grafikon 2. Ulov bijele ribe od 1998. - 2014. godine (t)
Izvor: Uprava ribarstva, MP
0
7.000
14.000
21.000
28.000
35.000
42.000
49.000
56.000
63.000
70.000
77.000
1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
0
500
1.000
1.500
2.000
2.500
3.000
3.500
4.000
4.500
5.000
1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
UPRAVA RIBARSTVA E-novine lipanj 2015. br.2.
17
Grafikon 3. Ulov ostalih morskih organizama od 1998. - 2014. godine (t)
Izvor: Uprava ribarstva, MP
Grafikon 4. Vrijednost prve prodaje u ulovu morskih organizama od 2009.-2014. godine (kn)
Izvor: Uprava ribarstva, MP
0
200
400
600
800
1.000
1.200
1.400
1.600
1.800
Ljuskavci
Školjkaši
Mekušci
0
50.000.000
100.000.000
150.000.000
200.000.000
250.000.000
300.000.000
350.000.000
2009 2010 2011 2012 2013 2014
UPRAVA RIBARSTVA E-novine lipanj 2015. br.2.
18
Grafikon 5. Vrijednost prve prodaje u ulovu glavnih vrsta morskih organizama u 2014. godini
(kn)
Izvor: Uprava ribarstva, MP
Tablica 3. Struktura ribolovne flote, ribolovna aktivnost i trendovi od 2012.-2014. godine
Izvor: Uprava ribarstva, MP
Srdela
Inćun Škamp Oslić Trlja blatarica
Muzgavac
Ostalo
PODATAK 2012 2013 2014 %∆
2012Trend
Ukupni broj plovila u gospodarskom ribolovu (#) 4.211 4.358 4.385 1% ↔ 4%
Broj neaktivnih plovila (#) 1.409 1.563 1.733 11% ↗ 23%
Prosječna starost plovila (godina) 32 32 33 3% ↗ 5%
Tonaža plovila (tisuće GT) 45,2 46,0 46,1 0% ↔ 2%
Snaga motora (tisuće kW) 330 346 348 0% ↔ 6%
Broj poduzeća (#) 3.076 3.009 2.959 -2% ↘ -4%
Ukupno zaposleni (#) 5.151 4.872 5.129 5% ↗ 0%
EPRV (Ekvivalent punom radnom vremenu) (#) 2.532 2.496 2.573 3% ↗ 2%
Prosjećna god. plaća po zaposlenom (tisuće kn) 35,3 37,3 39,7 7% ↗ 12%
Prosjećna god. plaća po EPRV-u (tisuće kn) 71,9 72,8 79,0 8% ↗ 8%
Dani na moru (tisuće dana) 234 237 214 -10% ↘ -8%
Ribolovni dani (tisuće dana) 199 202 183 -9% ↘ -8%
Potrošnja goriva (milijuni litara) 27,5 24,8 24,2 -2% ↘ -12%
Potrošnja goriva po toni iskrcaja (l/T) 436,3 330,9 305,4 -8% ↘ -30%
Težina iskrcaja (tisuće tona) 63 75 79 6% ↗ 25%
Procijenjena vrijednost iskrcaja (milijuni kn) 433 540 551 1% ↗ 22%
Rekreativni ulov tune (T) 1,0 1,4 1,8 31% ↗ 71%
%∆
2014-13
Pro
izvo
dn
jaSt
rukt
ura
Zap
osl
en
iR
ibo
lovn
i n
apo
r
UPRAVA RIBARSTVA E-novine lipanj 2015. br.2.
19
Tablica 4. Ulov slatkovodne ribe po vrstama u 2014. godini
Redni broj Vrsta ribe Športski ribolov Gospodarski ribolov Ukupno
1. Šaran 159,20 5,90 165,10
2. Amur 51,60 0 51,60
3. Glavaš (bijeli i sivi) 2,20 0 2,20
4. Som 32,20 7,50 39,70
5. Pastrva (potočna i kalifornijska) 2,50 0 2,50
6. Ostale ribe 288,00 38,90 326,90
UKUPNO 535,70 52,30 588,00
Izvor: Uprava ribarstva, MP
Tablica 5. Uzgoj morske ribe i školjkaša u 2014. godini
Redni
broj Vrsta tona
1.
Ribe
Lubin 3.214,72 2. Komarča 3.654,58
3. Tuna 2.223,76
4. Ostale vrste 120,89
UKUPNO 9.213,95
5.
Školjkaši
Kamenica 32,16
6. Dagnja 713,84
7. Ostali školjkaši 0
UKUPNO 746,00
SVEUKUPNO 9.959,95
Proizvodnja mlađi, kom
8.
Mlađ
Lubin 969.000 9. Komarča 0
10. Ostale vrste 0
SVEUKUPNO 969.000
Izvor: Uprava ribarstva, MP
UPRAVA RIBARSTVA E-novine lipanj 2015. br.2.
20
Grafikon 6. Uzgoj morske ribe i školjkaša od 2006.-2014. godine (t)
Izvor: Uprava ribarstva, MP
Tablica 6. Uzgoj slatkovodne ribe u 2014. godini
Redni broj Vrsta tona
1. Šaran 2.284,05
2. Som 37,84
3. Amur 288,29
4. Glavaš (bijeli i sivi) 712,91
5. Pastrva 378,38
6. Ostale ribe 106,36
UKUPNO 3.807,83
Proizvodnja mlađi, t
7. Šaran 3.081,66
8. Ostale ribe 558,50
UKUPNO 3.640,16
SVEUKUPNO 7.447,99
Izvor: Uprava ribarstva, MP
0
1.000
2.000
3.000
4.000
5.000
6.000
7.000
8.000
9.000
10.000
11.000
2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
UPRAVA RIBARSTVA E-novine lipanj 2015. br.2.
21
Grafikon 7. Uzgoj slatkovodne ribe od 2006.-2014. godine (t)
Izvor: Uprava ribarstva, MP
Tablica 7. Uvoz i izvoz proizvoda ribarstva u 2014. godini
Uvoz (kg)
Uvoz EUR
Izvoz (kg)
Izvoz EUR
Bilanca (kg)
Bilanca EUR
43.107.024 127.597.948 59.710.486 187.130.733 16.603.486 59.532.785
Izvor: Carinska uprava MF, obrada Uprava ribarstva, MP
Grafikon 8. Uvoz i izvod proizvoda ribarstva od 2009.-2014. godine (t)
Izvor: Uprava ribarstva, MP
0
500
1.000
1.500
2.000
2.500
3.000
3.500
4.000
4.500
5.000
5.500
6.000
6.500
2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
30.000
35.000
40.000
45.000
50.000
55.000
60.000
65.000
2009 2010 2011 2012 2013 2014
Uvoz (t)
Izvoz (t)
UPRAVA RIBARSTVA E-novine lipanj 2015. br.2.
22
Grafikon 9. Uvoz i izvod proizvoda ribarstva od 2009.-2014. godine (eura)
Izvor: Uprava ribarstva, MP
60.000.000
80.000.000
100.000.000
120.000.000
140.000.000
160.000.000
180.000.000
200.000.000
2009 2010 2011 2012 2013 2014
Uvoz EUR
Izvoz EUR
UPRAVA RIBARSTVA E-novine lipanj 2015. br.2.
23
ZANIMLJIVOSTI UZ PITANJA I ODGOVORE
U ovome broju obuhvatit ćemo osnovna pitanja i odgovore vezane za FLAG-ove (Lokalne
akcijske grupe u ribarstvu). Dio pitanja odnosi se na nacrt Pravilnika o dodjeli pripremne
potpore te je kao takav podložan izmjenama sukladno partnerskim konzultacijama.
Pitanja i odgovori
Što su Lokalne akcijske grupe u ribarstvu (FLAG-ovi)?
FLAG-ovi (eng. Fisheries Local Action Groups, hrv. Lokalne akcijske grupe u ribarstvu) oblikuju
i provode strategiju lokalnog razvoja koji predvodi zajednica te su odgovorni za njezinu
provedbu. Postizanje ciljeva provodit će se potporom lokalnog razvoja pod vodstvom
zajednice, pristupom "odozdo prema gora" (eng. "bottom-up") u okviru lokalnih inicijativa,
odnosno partnerstva sastavljenih od predstavnika gospodarskog, civilnog i javnog sektora
čime se odražava lokalna zajednica u cilju izrade i provedbe tkz. lokalnih razvojnih strategija
u ribarstvu (LRSR).
Što je cilj lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice?
Povećanje zaposlenosti i teritorijalne kohezije putem promicanja gospodarskog rasta,
društvene uključenosti, stvaranja radnih mjesta i pružanja podrške upošljivosti i mobilnosti
radne snage u obalnim i kontinentalnim zajednicama koje ovise o ribolovu i akvakulturi,
uključujući diversifikaciju aktivnosti u ribarstvu te prema ostalim sektorima pomorskog
gospodarstva.
Što je LRSR i koji su ciljevi provedbe LRSR-a?
LRSR predstavlja usklađen skup projekata/operacija čija je svrha ostvarivanje lokalnih ciljeva i
potreba te koje doprinose ostvarivanju ciljeva i prioriteta Europske unije za pametan, održiv i
uključiv razvoj. One lokalne inicijative čije LRSR budu odobrene za sufinanciranje iz
Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo, biti će priznate kao lokalne akcijske grupe u
ribarstvu, te će upravo one biti nadležne za provedbu LRSR, tj. provedbu održivog razvoja
ribarstvenih i akvakulturnih područja.
Ciljevi provedbe lokalnog razvoja ribarstva su:
1. Davanje više vrijednosti aktivnostima vezanim za ribarstvo te diversifikacija u druge
vezane sektore kako bi se povećale mogućnosti prihoda i zapošljavanja.
2. Omogućavanje kolektivnog i strateškog razmišljanja u ribarskim zajednicama a kako
bi same oblikovale svoju ekonomsku budućnost.
UPRAVA RIBARSTVA E-novine lipanj 2015. br.2.
24
3. Povećanje sudjelovanja sektora ribarstva i akvakulture u upravljanju i donošenju
odluka u procesu lokalnog strateškog planiranja te jačanje sinergije i smanjenje
mogućih sukoba interesa u ribarstvenim područjima.
4. Promicanje socijalne kohezije u obalnim i otočnim zajednicama.
5. Jačanje svijesti o zaštiti okoliša i prirode i očuvanju bioraznolikosti u ribarskim
zajednicama kako bi se uključile u zaštitu resursa i time povećala otpornost i smanjila
ranjivost.
6. Uspostava odgovarajućih mehanizama za maksimalizaciju komplementarnosti i
sinergije s drugim EU fondovima.
7. Pružanje platforme za razmjenu najboljih praksi i iskustava u okviru EUSAIR-a
prekogranične suradnje (EUSAIR, odnosno EU Strategija za Jadransko-jonsku regiju
čiji je cilj promicanje održivog gospodarstva i socijalnog blagostanja na jadransko-
jonskom području).
Što je ribarstveno i akvakulturno područje?
Ribarstveno i akvakulturno područje je područje koje je funkcionalno koherentno u
zemljopisnom, gospodarskom i društvenom smislu.
Ribarstveno i akvakulturno područje mora udovoljavati sljedećim uvjetima i kriterijima:
Područje mora obuhvaćati jedno ili više naselja unutar najmanje pet jedinica lokalne
samouprave, od kojih najmanje tri moraju biti priobalne ili otočne jedinice lokalne
samouprave, izravno povezane bilo kopnom, morem ili vodom.
Područje mora imati više od 10.000, a manje od 150.000 stanovnika sukladno
članku 33. stavku 6. Uredbe (EU) br. 1303/2013.
Jedna jedinica lokalne samouprave može pripadati isključivo jednom ribarstvenom i
akvakulturom području.
Koji je iznos sredstava predviđen za lokalni razvoj pod vodstvom zajednice?
Nacrtom Operativnoga programa za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske za
programsko razdoblje 2014.-2020 za uspostavu i funkcioniranje FLAG-ova predviđeno je
ukupno 22,2 mil. eura, od toga Republika Hrvatska sudjeluje s 3,3 mil. eura i EU s 18,9 mil.
eura. Za pripremnu potporu je ukupno namijenjeno 2.470.588,00 eura, odnosno maksimalno
700.000,00 kuna po lokalnoj inicijativi kroz period od 6 mjeseci.
Što je pripremna potpora?
Pripremna potpora je namijenjena lokalnom razvoju pod vodstvom zajednice (eng.
Community-led Local Development), za izgradnju kapaciteta, osposobljavanja i umrežavanja
u svrhu pripreme i provedbe LRSR-a.
UPRAVA RIBARSTVA E-novine lipanj 2015. br.2.
25
Tko su korisnici pripremne potpore?
Korisnici pripremne potpore su lokalne inicijative u ribarstvu. To je partnerstvo predstavnika
gospodarskog, civilnog i javnog i sektora, određenog ribarstvenog i akvakulturnog područja
koje je osnovano s namjerom izrade LRSR tog područja.
Kojim osnovnim uvjetima treba udovoljavati lokalna inicijativa u ribarstvu?
Lokalna inicijativa u ribarstvu treba:
biti registrirana kao udruga sukladno Zakonu o udrugama („Narodne novine“, br.
74/14)
osigurati značajnu zastupljenost sektora ribarstva i/ili akvakulture
predstavljati ribarstveno i akvakulturno područje
osigurati upravljačku strukturu koju obavezno sačinjavaju najmanje sljedeće
interesne skupine:
- predstavnici gospodarskog sektora ribarstva
- predstavnici civilnog sektora (građani, udruge, zaklade, fondacije), obavezno
uključujući predstavnike iz područja zaštite okoliša, promicanje socijalne
uključenosti, ravnopravnosti spolova i nediskriminacije
- predstavnici javnog sektora, odnosno predstavnici izvršnog ili upravnog tijela
jedinica lokalne samouprave kojoj pripadaju naselja iz ribarstvenog i
akvakulturnog područja
Što je „gospodarski sektor ribarstva“?
Gospodarski sektor ribarstva su pravne ili fizičke osobe koje su vlasnici ili ovlaštenici važeće
povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova, ovlaštenici povlastice za uzgoj morske ribe i
drugih morskih organizama i/ili povlastice za akvakulturu, subjekti u poslovanju s hranom
sukladno posebnom propisu koji su korisnici odobrenih ili registriranih objekata u poslovanju
s hranom životinjskog podrijetla za žive školjkaše i /ili proizvode ribarstva te ribarske
zadruge, udruge, klasteri i ostali oblici udruživanja iz područja ribarstva.
Kako se osigurava značajna zastupljenost sektora ribarstva i/ili akvakulture?
Značajna zastupljenost sektora ribarstva i/ili akvakulture se osigurava na način da najmanje
40 posto upravljačke strukture sačinjavaju predstavnici gospodarskog sektora ribarstva, ne
dovodeći u pitanje odredbe članka 32. Uredbe (EU) br. 1303/2013, odnosno, da niti jedna
pojedinačna interesna skupina u upravljačkoj strukturi ne smije imati više od 49 posto
glasačkih prava lokalne inicijative.
Koji su prihvatljivi troškovi i pripremna potpora?
Prihvatljivi troškovi su:
UPRAVA RIBARSTVA E-novine lipanj 2015. br.2.
26
akcije osposobljavanja za lokalne dionike
studije predmetnih područja
troškovi povezani s izradom LRSR, uključujući konzultantske troškove i troškove
povezane s konzultacijama dionika u svrhu pripreme LRSR
administrativni troškovi (troškovi rada i osoblja) lokalne inicijative (udruge) koja
podnosi zahtjev za pripremnu potporu a koji se odnosi na fazu pripreme
potpora malim pilot-projektima vrijednosti do i uključujući 100.000 kuna
Pripremna potpora podrazumijeva izgradnju kapaciteta, usavršavanje i umrežavanje u svrhu
pripreme razvojne strategije u ribarstvu (LRSR).
Cilj pripremne potpore je ubrzati i olakšati izbor konačnih strategija.
Što je FARNET?
FARNET, (www.farnet.eu) odnosno Europska mreža ribarstvenih područja povezuje
sva ribarstvena područja u Europskoj uniji. FARNET je zajednica FLAG-ova, nacionalnih
mreža, upravljačkih i posredničkih tijela, jedinica za podršku koja promiče lokalno donošenje
odluka i pristup „odozdo prema gore“ kod oblikovanja budućnosti za EU ribarstvena
područja. Predstavlja mrežu obalnih i kontinentalnih ribarstvenih područja 21 države članice.
Cilj FARNET-a je poticanje i osiguravanje suradnje, razmjena iskustva, znanja i
rezultata između FLAG-ova na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini.
U sljedećem broju u rubrici Zanimljivosti uz pitanja i odgovore tema će biti Organizacije
proizvođača.
UPRAVA RIBARSTVA E-novine lipanj 2015. br.2.
27
KONTAKT:
Ministarstvo poljoprivrede - Uprava ribarstva
Planinska 2a
10000 Zagreb
tel: (01) 6443 185
fax: (01) 6443 200
link: www.mps.hr/ribarstvo/
Sve upite vezane za Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) možete uputiti
na e-mail: [email protected]