TEMPERATURA (nastavak)

TLAK ZRAKA

ANOMALIJA TEMPERATURE

- razlika izmeu reducirane srednje temperature nekog mjesta i srednje temperature paralele na kojoj se ono nalazi (koja je odreena uglavnom raspodjelom kopna i mora)

- pokazuje stupanj utjecaja terestrikih faktora klime (raspodjela kopna i mora)

- mjera kontinentalnosti ili maritimnosti - vea na sjevernoj nego na junoj hemisferi (vie izraena zimi nego ljeti)

- izoanomale = linije koje na karti povezuju mjesta s istom anomalijom temperature

Sijeanj:

- pozitivne anomalije: iznad mora na sjevernoj hemisferi (+ zapadna Europa, zapad SAD, najvee na podruju sjevernog Atlantika, npr. Lofoti - ak 25,70C) i kopna na junoj (anomalija nije jako izraena - maritimnost)

- negativne anomalije su na podruju kopna na sjevernoj (najvie SI Sibir) i mora na junoj hemisferi

Srpanj:

- prilike su obrnute

- itav euroazijski kontinent ima pozitivnu anomaliju

- najvee anomalije na podruju SZ Afrike

- svi oceani veinom imaju negativnu anomaliju temperature (najizrazitija u

podruju hladnih morskih struja), kao i kopno na j. hemisferi

- pozitivna anomalija nad oceanima - tamo gdje su tople morske struje

MANJI UTJECAJI NA

TEMPERATURU

Jezera

- utjecaj na termike znaajke okolice, slino utjecaju mora samo slabije izraen

- utjecaj proporcionalan povrini i volumenu

- umanjuju temperaturne amplitude

- voda je zimi i u jesen toplija od zraka iznad jezera i na obali; u proljee i ljeti hladnija

- osobito izrazita razlika u zimskim mjesecima jezera zimi zagrijavaju svoje obale

- pruanje sijeanjskih izotermi: prilagoeno smjeru pruanja obala

jezera

jezero potiskuje zimske izoterme prema polovima

- utjecaj raspodjele kopna i jezerske vode na pruanje izotermi

- due bezmrazno razdoblje

- jezerska voda kao rezervoar

topline zimi; ljeti onemoguuje

jae zagrijavanje

ekonomske posljedice

- utjecaj na voarsku proizvodnju

zbog temperaturnog reima u

uem i irem obalnom pojasu (u

hladnom dijelu godine

temperature vie a u toplom

nie od okolice)

- raniji srednji datum pojave

posljednjeg proljetnog mraza

- termiki utjecaj jezera najvei je duboko u kontinentima

- poetak zime (kad voda nije zaleena): nastanak toplog, a ljeti hladnog

otoka u usporedbi s temperaturom okolice

- ako je voda zaleena, nema ublaavanja temperature - poveava se

kontinentalnost klime (termika svojstva leda slina su termikim

svojstvima kopna)

Klimatski utjecaj manjih rubnih

mora i velikih zaljeva

- ovisi o njihovom geografskom

poloaju i zamrzavanju vode zimi

- primjer Finske: termiki kontrast

mora i kopna puno je vei zimi nego

ljeti (horizontalni gradijent

temperature vei je zimi nego ljeti)

- izoterme se podudaraju s pruanjem

obale (tamo gdje je manje izraen

utjecaj kontinentalnosti)

- u unutranjosti: vei utjecaj

kontinentalnosti

- meudjelovanje kopna i mora

- ljeti: razlike nisu velike, zbog

postojanja velikog broja jezera

umovite padine:

- oko podneva temperatura pada s

porastom nadmorske visine a raste

od tla prema vrhu kroanja, razlika

je vea na manjim nadmorskim

visinama (jae zagrijavanje)

- naveer: najtopliji iroki pojas u

srednjem dijelu padine

- jutro: raspodjela slina kao i

naveer, ali je dolina hladnija nego

vrni dijelovi padine (dugovalna

radijacija po noi)

- nou uma zatiuje podlogu,

regulira gubitak topline

dugovalnom radijacijom i

evaporacijom, smanjuje brzinu

vjetra smanjivanje dnevne

amplitude temperature

- zimi: padine pod etinjaama

toplije od okolnih otvorenih

podruja (smanjenje gubitka

topline dugovalnom radijacijom

tla)

- ljeti: padine su hladnije

(vegetacija apsorbira i reflektira

dio kratkovalne radijacije)

Velike urbane sredine:

- promjena intenziteta kratkovalne i

dugovalne radijacije zbog zagaenosti

atmosfere

- promjene albeda

- oslobaanje velikih koliina topline

iz industrijskih pogona, kuanstava,

vozila

- smanjivanje brzine vjetra

- razlika izmeu sredita gradova i

periferije je izrazitija zimi (sredita su

toplija od periferije)

gradovi su u svim mjesecima topliji od okolice (tzv. toplinski otoci)

Temperaturni reim unutar

samog grada - posljedica

termikih svojstava podloge

- povrina asfalta: maksimalno

zagrijavanje

- zrak iznad asfalta - opadanje

temperature

- sjenovita podruja iznad

zelenih povrina (npr. trava) u

parkovima - najnie

temperature

Dnevni hod temperature u

gradu:

- razlika izmeu dnevnog hoda

temperature podloge i zraka na

veoj visini: puno manja

amplituda temperature na visini i

zimi i ljeti

- ljeti je danju podloga toplija a

nou hladnija od zraka na visini

- ljeti i zimi su none temperature

na visini vie nego temperature

podloge postojanje inverzijskog

sloja (hladniji zrak uz podlogu)

DINAMIKA ATMOSFERSKIH

PROCESA

TLAK ZRAKA

- tlak zraka = pritisak stupca atmosfere na Zemljinu povrinu djelovanje

udaraca velikog broja molekula zraka na neku povrinu

- u praksi se preraunava na jedinicu povrine od 1 cm2

- tlak zraka na jedinici povrine jednak je teini stupca zraka iznad te povrine do

gornje granice atmosfere

- neprekidna promjena tlaka u vremenu i prostoru

- standardna atmosfera: na morskoj razini na 450 g.., pri temperaturi od 150C i

u normalnom polju sile tee (g=9,806 ms-2) veliina tlaka jednaka je teini stupca

ive s presjekom od 1 cm2 povrine, visokom 760 mm (na razini mora ta teina

iznosi 1033 g)

- izraavanje tlaka: milibari ili hektopaskali; 1 mbar = 1 hPa

- promjene tlaka: fizioloke posljedice, uzrokuju gibanje vjetra (vertikalno i

horizontalno premjetanje toplih i hladnih zranih masa) indirektan utjecaj na

toplinsku ravnoteu atmosfere

VERTIKALNA RASPODJELA TLAKA

- s porastom nadmorske visine stupac

zraka do gornje granice atmosfere sve

je manji teina zraka u stupcu

jedininog presjeka se smanjuje, tlak je

sve nii tlak opada s porastom

nadmorske visine

- opadanje tlaka nije linearno: 50%

mase atmosfere koncentrirano je u

donjih 5 km troposfere

- barometrijska stopa: veliina koja

pokazuje koliko tlak zraka opada s

visinom tj. broj metara za koje se zrak

treba izdignuti da bi tlak pao za

jedinicu (1 mm Hg ili 1 hPa)

- najnii dio troposfere (vea gustoa

zraka): karakteristian je nagli pad

tlaka zraka; vii dijelovi troposfere i

stratosfera (rjei zrak): tlak zraka sve

sporije opada s porastom visine

- potreba usporedbe veliina tlakova zraka na postajama s razliitim

nadmorskim visinama: reduciranje na morsku razinu mogunost izrade

karata na kojima se prikazuje geografska raspodjela tlaka

- redukcija: tlak zraka izmjeren na nekoj postaji dovodi se na veliinu tlaka

koji bi bio na toj postaji kad bi se ona nalazila na morskoj razini

15 year average mean sea

level pressure for June, July,

and August (top) and

December, January, and

February (bottom).

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/17/Mslp-jja-djf.png

TEMPERATURA I PROMJENA TLAKA ZRAKA

- utjecaj gustoe zraka () na tlak (p) - gustoa se mijenja s promjenom

temperature zraka (T) jer je = f (p,T); hladniji zrak - vea gustoa

- u praksi se ne moe operirati s tlakom u svakoj toki atmosfere pa se

izdvajaju plohe koje spajaju toke s istim tlakom izobarne plohe

- tlak zraka - ovisnost o temperaturi: tlak u hladnom zraku (manji volumen)

bre opada s visinom nego u toplom zraku (vei volumen)

- isti tlak (ista izobarna ploha) bit e u toplom zraku na veoj visini a u

hladnom zraku na manjoj

- nad zagrijanom podlogom topli zrak se izdie (uzgon)

- u graninoj zoni izmeu hladnijeg i toplijeg zraka naglo se mijenja tlak na

maloj horizontalnoj udaljenosti pojava gradijentne sile koja nastoji

ponititi razlike u tlakovima tako da pokree zrak u smjeru nieg tlaka

- topliji zrak na visini poinje strujati prema hladnijem podruju

- premjetanje toplijeg zraka uzrokuje pad tlaka nad toplijom podlogom a

porast nad hladnijom uspostavljanje zatvorene cirkulacije koja traje

toliko dugo dok postoje termiki kontrasti nastanak advekcije

temperature iji je konani cilj izjednaenje temperature

- vanost poznavanja raspodjele

tlaka i na visini

- u stvarnosti postoji vie varijanti

raspodjele tlaka iznad hladne i

tople podloge u toplom i hladnom

zraku:

a) u hladnom zraku iznad hladne

podloge pri tlu nastaje niski tlak a

opada s porastom visine, gdje je

takoer niski tlak

b) iznad hladne podloge u hladnom

zraku pri tlu je visoki, a na velikoj

visini je niski tlak (tzv. hladne

anticiklone nad kontinentima -

npr. sibirska anticiklona)

c) iznad tople podloge u toplom

zraku pri tlu nastaje niski a na

visini visoki tlak

d) iznad tople podloge u toplom

zraku visoki je tlak pri tlu i na

visini (tzv. tople ili suptropske

anticiklone)

statiki modeli

- u stvarnosti: utjecaj advekcije

toplog ili hladnog zraka:

a) nad toplu podlogu moe naglo

prodrijeti hladni zrak

zagrijavanje zraka konvekcija

b) nad hladnu podlogu moe

prodrijeti topli zrak hlaenje

zraka nema konvekcije

BARIKI RELJEF

- izobare = linije koje povezuju toke

jednakog tlaka

- na nehomogenoj Zemlji izobare su

vie-manje koncentrini sustavi

- prikaz raspodjele tlaka zraka pomou

izobara: bariki reljef - zato to se

pomou izobara (slino izohipsama

na topografskim kartama) moe uoiti

gdje su podruja vieg ili nieg tlaka

(u kojem su smjeru nagnute izobarne

plohe)

a) Depresija = barometarski minimum;

podruje niskog tlaka

- sinoptike karte: oznaava se s N

- nastaje ako su zatvorene izobare

raspodijeljene vie ili manje

koncentrino - tlak je najnii u

sreditu a raste prema periferiji

- depresija = ciklona

b) Barometarski maksimum =

podruje visokog tlaka

- na kartama oznaava se s V

- nastaje kad su zatvorene izobare

raspodijeljene tako da je najvii tlak

u centru, a opada prema periferiji

- barometarski maksimum =

anticiklona

c) Bariko sedlo = podruje izmeu

dviju ciklona i dviju anticiklona

- od sedla prema anticiklonama tlak

raste a prema ciklonama pada

d) Barika dolina = podruje niskog

tlaka s izduenim izobarama -

postoji os doline

- dio ciklone ije su izobare izduene

u jednom smjeru

e) Bariki greben = podruje

visokog tlaka s izduenim

izobarama u jednom smjeru

- uoljiva os grebena

- bariki greben je dio anticiklone

ije su izobare izduene u

jednom smjeru (osi grebena)

f) Sekundarna ciklona = kada se u

barikoj dolini formiraju

zatvorene izobare sekundarna

ciklona se odvaja od matine kao

poseban sustav

g) Sekundarna anticiklona = kada

se u barikom grebenu formiraju

zatvorene izobare nastanak

posebne anticiklone

- veliina tlaka se mijenja s porastom visine iznad podloga s razliitom temperaturom

- visina svake izobarne plohe ovisi o temperaturi npr. tople anticiklone: na veoj je visini u stupcu toplog zraka (pri tlu je V), a na nioj u stupcu hladnog zraka (N)

- izobarne plohe nisu paralelne sa Zemljinom povrinom - imaju svoj reljef

- vii dijelovi svake plohe odgovaraju veem tlaku pri tlu a nii dijelovi te iste plohe odgovaraju niem tlaku pri tlu

- srednja visina izobarne plohe od 850 hPa iznosi oko 1500m; 700 hPa = 3000 m; 500 hPa = 5500m; 100 hPa = 16000m

- reljef neke izobarne plohe prikazuje se na karti pomou izohipsa

GEOGRAFSKA RASPODJELA TLAKA NA ZEMLJI

- nehomogenost Zemlje (nejednolika raspodjela kopna i mora)

kompleksna raspodjela tlaka

- uz ekvator: pojas niskog tlaka - poklapa se s pojasom jake globalne

radijacije i visoke temperature

- sjeverno i juno (na oko 300): dva suptropska pojasa visokog tlaka -

dinamiki postanak (advekcije zranih masa)

- sjeverno i juno od suptropskog pojasa visokog tlaka tlak zraka postupno

opada

- na irinama sjeverne i june polarnice: subpolarna podruja niskog tlaka

- dalje prema polovima tlak raste - polarna podruja visokog tlaka

- utjecaj raspodjele kopna i mora: pojasi tlaka razbijeni su u zone vie ili

manje izoliranih centara visokog ili niskog tlaka

- smjenom ljeta i zime zone niskog i visokog tlaka slabe ili jaaju

- srednja mjesena raspodjela tlaka u ekstremnim mjesecima - bolji uvid u

stvarnu raspodjelu tlaka na Zemljinoj povrini

- akcijski centri: velika podruja visokog i niskog tlaka u vie ili manje

tono odreenim geografskim podrujima

Akcijski centri:

a) permanentni - postoje cijele godine - iznad oceana (osim Aleutskog minimuma) i ledenih pokrova

b) sezonski - iznad kontinenata, postoje samo u jednom dijelu godine, u drugom je raspodjela tlaka suprotna termiki postanak

- zone visokog tlaka stvaraju se zimi nad kontinentima a ljeti nestaju - nad njima nastaju prostrana podruja niskog tlaka

Sijeanj:

- ekvatorski pojas niskog tlaka na junoj hemisferi - spojen s termiki

uvjetovanim podrujima niskog tlaka u junoj Africi, srednjem dijelu june

Amerike i sjevernoj Australiji (posljedica ljetnog zagrijavanja suhih dijelova

junih kontinenata)

- ta podruja niskog tlaka nad kontinentima razbijaju suptropski pojas

visokog tlaka na tri permanentne zone nad oceanima (junoatlantski

maksimum, junoindijski maksimum, junopacifiki maksimum)

- nad oceanima sjeverne hemisfere: zadrane suptropske zone visokog tlaka ali oslabljene

- izrazitiji sezonski centri visokog tlaka: nad kontinentima (sibirski maksimum, kanadski maksimum, sekundarni maksimum u podruju JZ dijela SAD)

- permanentni akcijski centri niskog tlaka (nad oceanima): islandski minimum, antarktiki minimum

- najvie geografske irine: arktiki maksimum, antarktiki maksimum

Srpanj:

- ekvatorsko podruje: kao i u sijenju - polje niskog tlaka

- prema sjeveru i jugu tlak raste: juna hemisfera - slina situacija nad

oceanima kao i u sijenju; nad kopnom je visoki tlak

- sjeverna hemisfera: jaanje azorskog (sjevernoatlantskog) i

sjevernopacifikog maksimuma; izmeu njih nad zagrijanim kopnenim

masama razvijaju se prostrana podruja niskog tlaka (pad tlaka je

termikog postanka)

- dalje prema polovima tlak zraka nad oceanima postupno opada (islandski

minimum je oslabljen a aleutski nestaje)

- ouvanje islandskog minimuma: utjecaj Grenlandskog ledenog pokrova

Srednja raspodjela tlaka

u meridijanskom presjeku

- 100 E = kontinentski profil

- 180 = oceanski profil

- na oba profila vide se permanentni

i jaki sezonski akcijski centri

- razlike izmeu kontinentskog i

oceanskog profila izrazitije su na

sjev. hemisferi

- sezonske promjene tlaka na

junoj su hemisferi neznatne (zbog

utjecaja oceana)

Geografska lokacija akcijskih sustava - vanost za prognozu vremena

(manje za otkrivanje dugoronijeg klimatskog znaenja)

a) islandski minimum:

- meridionalna migracija: u hladnijim mjesecima pomie se u nie

geografske irine, u toplijim obratno

- od studenog do lipnja pomie se prema zapadu; od lipnja do studenog

prema istoku

- godinja migracija islandskog minimuma: dominantnije je kretanje

prema istoku i zapadu nego prema sjeveru i jugu - pretee smjer ENE -

WSW

- najvea migracija: 1938.-1939. god. - udaljenost izmeu srednjih

godinjih poloaja centra: 1950 km

b) aleutski minimum

- najizrazitiji zimi; ljeti esto iezne

- utjecaj na zimsku monsunsku

cirkulaciju

- izrazito migriranje centra iz godine u

godinu: ENE - WSW

c) azorski maksimum

- promjena poloaja centra tijekom

godine: I (zima) - Z (ljeto)

- promjena poloaja u pojedinim

godinama se mijenja; trend: SW - NE

d) sibirski maksimum

- po ljeti nestaje (7. i 8. mj.)

- poloaj se tijekom godine mijenja

(smjer W E)

- tlak je najvei u zimskim mjesecima