PrethodnopriopćenjeUDK316.334:608.11:572Gehlen,A.Primljeno29.7.2009.

IvaRinčićSveučilišteuRijeci,Medicinskifakultet,BraćeBranchetta20,HR–51000Rijeka 

irincic@medri.hr

Teorija institucija Arnolda Gehlena: prilogistraživanjubioetičkihinstitucija1

SažetakIstraživanja povijesnog razvoja bioetike rijetko su kao predmet svog interesa imala fenomen bioetičkih institucija.U prvom dijelu rada se iznosi pregled povijesnog razvoja bioetike, nakon čega slijede glav­ne teze najvažnijih teorija institucija (socioloških, antropološko/filozofskih). Središnji dio rada obrađuje teoriju institucija Arnolda Gehlena, prema kojoj su institucije društvene činjenice u kojima se zajednički prihvaćaju i provode životne svrhe, a koje čovjek stvara s ciljem odterećenja od neizvjesnosti vlastite egzistencije, subjektivne motivacije i trajne improvizacije u odlučivanju.U zaključnom dijelu rada analiziraju se mogućnosti i ograničenja aplikacije teorije institu­cija Arnolda Gehlena u istraživanju razvoja bioetičkih institucija.

Ključneriječiteorijainstitucija,ArnoldGehlen,bioetika,bioetičkainstitucionalizacija

Uvod

Razvojniputbioetikeuproteklihjenekolikodesetljećaobilježenznačajnimpromjenama,kojesusekretaleodvelikihstrukturalnihdoonihuodnosunapredmetnopodručje ilimetodologiju,2aposebnomjestopripadabioetičkojinstitucionalizaciji.Bioetička institucionalizacija,nanačinnakoji jeovdjeshvaćamoitumačimo,predstavljaiznimnovažanprocesetabliranjabioetikesabiranjemsvihonihoblikaukojimamomentibioetičkeracionalnostiibioe­tičkeosjećajnostidospijevajudosvojedruštvenerealizacije.3Unatočvažnostiunovijojpovijestibioetike,tečinjenicidapredstavljaključnukarikudaljnjihetaparazvoja,4dosadašnjasuistraživanjapremalopažnjepoklanjalaspome­nutomprocesu. Interes zabioetičku institucionalizaciji u literaturi se punočešćesusretao(ijošseuvijeksusreće)kaodiointeresazabioetikuuopće,ane

1

Radjeuskraćenomoblikukaousmenoizlaga­nje»Antropologijska teorijaArnoldaGehle­na.Prilog istraživanjubioetičkih institucija«prezentiran na VIII. Lošinjskim danima bio­etike,MaliLošinj,Hrvatska,17.–20.svibnja2009.

2

IvanaZagorac,HrvojeJurić,»BioetikauHr­vatskoj«,Filozofska istraživanja111(3/2008),str.604.

3

AnteČović,»Integrativnabioetikaipluriper­spektivizam«,u:VelimirValjan(ur.),Integra­tivna bioetika i izazovi suvremene civilizacije, Bioetičko društvo u BiH, Sarajevo, 2007.,str. 74–75.;Ante Čović, »Bioetika u uvjeti­mapostkomunizma–slučajHrvatska«,Arhe (5–6/2004),str.359–360.

4

O tome vidjeti detaljnije kod Fagot–Largeault, 2004.(vidiibilješku38uovomtekstu).

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(141–159)

I.Rinčić,TeorijainstitucijaArnoldaGehle­na:prilogistraživanjubioetičkihinstitucija142

kaopojedinačnopitanjeznanstvenogilistručnogistraživanjaipropitivanja.Takvasituacijaodgovornajenesamozačinjenicunedovoljnogpoznavanjainstitucionalizacijenegoibioetičkihinstitucijačijestvaranjeidjelovanječinijedanodnajznačajnijihmomenatacjelokupnogprocesa.Uraduseiznosipregledpovijesnograzvojabioetikeoddruštvenogpokretadoetabliranediscipline,sposebnimosvrtomnastvaranjeprvihbioetičkihin­stitucijauokviruprocesabioetičkeinstitucionalizacije.Kaomogućteorijskiokvirpropitivanja(bioetičkih)institucija,izloženesuglavnetezenekolicineteorijainstitucija(socioloških,antropološko/filozofskih).Polazećiodhipote­zepremakojojteorijeinstitucijamoguposlužitikaookvirpropitivanjabio­etičkihinstitucija,uradusenastojepronaćimogućnostiiograničenjateorije institucijaArnoldaGehlenauistraživanjubioetičkihinstitucija.Ovdjepoduzetoistraživanjebioetičkihinstitucijapodrazumijevadajeriječodruštvenimčinjenicamačijeutemeljenje,postojanjaisvrha/eprvotnozapoči­njukaoprirodanprocesodterećivanjačovjekaodnjegovihprimarnihnagona,subjektivnemotivacijeitrajneimprovizacijeuodlučivanju.5 Takva trivijali­zacijaelementarnihporivaineposrednihbiološkihpotrebanijelišenaodre­đenihodricanja,svojevrsnogmanjeilivišetrajnogzalogacarstva slobodâ za carstvo nužnosti,koječovjekneradislučajnoiliprotivnosvojojvolji,negouspomenututrgovinuspremnoulaženekasvojapravaislobode,nadajućiseispravomočekujućidanatajnačinsebiisvojimbližnjimaosiguravavećustabilnostisigurnost.6

Kratak pregled razvoja bioetike: od društvenog pokreta do prvih institucija

Usmisluukojemjedanaskoristimo,riječ‘bioetika’(‘bioethics’)prvijeputupotrijebljena 1970. godine, kao »nova disciplina promaknuta da združujebiološkoznanjesaznanjemonovimljudskimvrijednosnimsustavima«,7 u bilješcibroj3članka»Biokibernetikaipreživljavanje«(»BiocyberneticsandSurvival«),američkogliječnikaonkologaVanRensselaeraPottera.8Istego­dinePottertermin‘bioetika’koristiiučlanku»Bioetika,znanostpreživlja­vanja«(»Bioethics,theScienceofSurvival«),9asljedećegodineobjavljujeknjigu Bioetika: most prema budućnosti (Bioethics – Bridge to the Future),10 čimeotvaranovustranicupovijestibioetike,aliiznanostiuopće.11

Nekolikogodinaprijenegoštosepojavilaunjegovimpublikacijama,idejaonovojmudrostibilajedioPotterovihrazmišljanjaijavnihistupa.Kadaje1962.godine,kaorenomiranionkolog,pozvandanabivšemsveučilištuJuž­naDakota(UniversityofSouthDakota)održiprigodnigovor,VanRensse­laerPotter svojepredavanjenijeposvetiomedicini,negovizijinoveznano­stikojabiobjedinilaidejunapretkasmudrošću.SvojejepredavanjePotternazvao»Mostzabudućnost,pojam ljudskognapretka«, izloživšiunjemuargumenteuprilogtezidajesamo»znanstveno­filozofskipojamnapretka,kojinaglašavadugoročnumudrost, jedinavrstanapretkakojamoževoditiopstanku«.12

Taj ćepojamnapretkaprožetogmudrošću,nekolikogodinakasnije,Potterimenovati‘bioetika’.Porijeklo neologizma ‘bioetika’ ukazuje na grčke korijene –bíos (život) iēthos(običaj,navada,navika),noPotterovajeizvornavizijabioetikeširaodetikeživota:terminbioetikapredstavljanovumudrostkojaćepružiti»zna­njekakokoristitiznanje«sciljemčovjekovaopstankaipoboljšanjakvalitete njegovaživota.13Kombinacijagrčkihriječibíos  i ēthos trebala jepotvrditi 

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(141–159)

I.Rinčić,TeorijainstitucijaArnoldaGehle­na:prilogistraživanjubioetičkihinstitucija143

umreženostsvih,mikroimakrorazinaživota,teukazatinačinjenicudaži­votkao složensustav interakcija implicira ipotrebuumrežavanjapristupa,odnosnosveobuhvatnostpogledanaproblemezdravljaiopstankačovjeka,teprirodeiživotaucjelini.14»Potterjetakoukazaonapotrebudaodrživirazvojčovječanstvanužnomorauključitiietičkisustavietičkevrijednostiljudskogponašanja«,15anjegovojepovezivanjebiologijskogiznanjaoljudskimvri­jednosnimsustavima,trebalobitikorakkstvaranjumostovnebioetikekojanasvodisigurnijojbudućnosti.Bez obzira na vremenski odmak, koncept Potterove bioetike do danas neprestajebitipredmetznanstvenogistručnoginteresa,noolakotnuokolnostnjegovatumačenjusvakakobimogloponuditirazumijevanjetadašnjegdru­štveno­povijesnogkonteksta.UvrijemekadaVanRensselaerPotter lansiratermin‘bioetika’,američkodruštvoproživljavaburnorazdobljesvojenovijepovijesti, a upravo će turbulentne okolnosti i društvena previranja odigra­tivažnuuloguurazvojubioetike.Naime,1960­eipočetak1970­ihgodinaprošlogstoljećauameričkojćepovijestiostatizapisanekaovrijeme»velikogdruštvenogpreokreta«obilježenozahtjevimagrađana i interesnihgrupazapromjenama postojećih društvenih odnosa, nastojanjima za izjednačavanje

5

Arnold Gehlen, Čovjek i institucije, Nakladni zavodGlobus,Filozofskifakultet,Humanistič­keidruštveneznanosti–Zavodzafilozofiju,Zagreb1994.,str.43.

6

Ibid.,str.62.

7

TončiMatulić, Bioetika,Glaskoncila,Zagreb2001.,str.39.

8

Van Rensselaer Potter, »Biocybernetics andSurvival«,Zygon – Journal of Religion and Science5(3/1970),str.229–246.

9

VanRensselaerPotter,»Bioethics,theScien­ceofSurvival«,Perspectives in Biology and Medicine(14/1970),str.127–153.

10

Van Rensselaer Potter,Bioethics: Bridge to the Future, Prentice­Hall, INC., EnglewoodCliffs, NewJersey1971.

11

Najnovijasaznanjaokorijenimabioetikese­žuu1927.godinuiradovenjemačkogteolo­gaFritza Jahra, otkrivajući još uvijek nedo­voljnopoznat(europski)koncept‘Bio­Ethik’.Iakosustavnopropitivanjeeuropskihkorijenatekslijedi,većisamanjihovačinjenicaunosipromjeneupovijesnetijekove,aliikonceptu­alnoodređenjesuvremenebioetike.DetaljnijepogledatikodHans­MartinSass,»FritzJahr´sBioethischerImperativ.80JahreBioethik inDeutschlandvon1927bis2007«,Medizinet­hische MaterialienHelf175 (Juli/2007), str.1–33.iHans­MartinSass,»FritzJahr’s1927Concept ofBioethics«,Kennedy Institute of Ethics Journal17(4/2007),str.279–295.

U ovom radu razmatra se (samo) razdobljedrugepolovice20.stoljeća,kadanastajuprvebioetičkeinstitucije.

12

1975.godinePotterjeizabranjezapredsjed­nika Američkog udruženja za istraživanjeraka, no do danas u svijetu ostaje poznatijikao bioetičar. Zbog svojih zasluga u bioeti­ci2001.godinenalatinoameričkombioetič­komkongresuuCaracasu(Venezuela)biojepredloženzaNobelovunagradu,štojenaišlona veliku podršku bioetičara diljem svijeta.(Ivan Šegota, »Predgovor«, u:AsimKurjakiVlatko Silobrčić (ur.),BIOETIKA u teori­ji i praksi, Nakladni zavod Globus, Zagreb2001.,str.10–11.)

13

VanRensselaerPotter,Bioetika – most prema budućnosti, Katedra za društvene znanostiMedicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci,Hrvatskodruštvozakliničkubioetiku,Hrvat­skobioetičkodruštvoiMeđunarodnoudruže­njezakliničkubioetiku(ISCB),Rijeka2007.,str.29.

14

HrvojeJurić,»Štojebioetika?«,Vijenac(340/2007),str.1–3,http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac340.nsf/AllWebDocs/Sto_je_bioetika.

15

LukaTomašević,»Predgovorhrvatskomizda­nju«, u: Van Rensselaer Potter, Bioetika – most prema budućnosti,KatedrazadruštveneznanostiMedicinskogfakultetaSveučilištauRijeci,Hrvatskodruštvozakliničkubioetiku,Hrvatsko bioetičko društvo i Međunarodnoudruženjezakliničkubioetiku(ISCB),Rijeka2007.,str.11.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(141–159)

I.Rinčić,TeorijainstitucijaArnoldaGehle­na:prilogistraživanjubioetičkihinstitucija144

pravamarginaliziranihiugroženihsocijalnihskupinaisupkultura(žene,pri­padnicirasnihietničkihmanjina,djeca,pacijenti,osobesposebnimpotre­bamaitd.),tepokušajimatransformacijedruštvenihinstitucijatradicionalnoutemeljenihnapaternalističkimodnosima(obitelj,crkva,znanstveneinstitu­cije,školailivojska).16Tajsu»velikidruštvenipreokret«činilivišeilimanjeorganiziranidruštvenipokreti(ekološki,pokretizapravapacijenata,pokretizapravaživotinja,feminističkiigaypokreti,anti­ratniianti­diskriminacijskiitd.)američkihgrađana,kojisusudjelujućiunjimaizražavalisvojedubokonezadovoljstvo događajima i iskustvima prethodnih desetljeća: svjetski ra­tovi,upotrebaatomskebombe,suđenjeiosudanjemačkihprofesionalacauNürnbergu(uzdonošenjeNürnberškogkodeksa),17različitepraksediskrimi­nacijeuzsvevećupolarizacijudruštvanabogateisiromašne,jačanjenacio­nalnihgospodarstavauznastavakborbezadominacijomnasvjetskojrazini,svevećaopasnostodglobalneupotrebenuklearnogoružjaitd.18Unatočveli­kimmeđusobnimrazlikama,spomenutisudruštvenipokretibilijedinstveniučinjenicidasuistovremenousebisadržavalineumornutežnjuzapostizanjemštoosobnijegangažmanausvijetu,aliipotrebuzapronalaženjemnovogosje­ćajazajedništvaudruštvupotpunoudaljenomodčovjeka.19

Utakvojkliminarušenihodnosaiuzdrmanihdruštvenihvrijednosti,ujav­nosti su prilično glasno odjeknule kritike profesionalaca,20  medija,  a  malo kasnijeigrađana,usmjerenenapodručjemedicine,zdravstvaiznanstvenihistraživanja.Uvrijemekadaspomenutizahtjeviizlazeujavnost(drugapolo­vica20.stoljeća),američkajemedicinaobilježenaizrazitimporastomsred­stavaposvećenihmedicinskojnjezi,brojemosobakojeimajupristupnjezi,djelatnikaispecijalistauzdravstvu,aliisvevećomkompleksnošćusustavamedicinskihinstitucija.Tesupromjeneizazvalenoveodnoseunutarmedici­ne,kojisupostepenodovelidonovihrazinaisadržajaetičkihpitanja.Osimpromijenjeneulogebolnica(najvećizamahrazvojumodernihbolniciuSAD­uučinjenje1946.godinedonošenjemHill­Burtonzakona,kojijeizgradnjilo­kalnihbolnicaosiguraofederalnupotporuisredstvaizosiguravajućihkuća)irazvojaspecijalizacija,trećurazvojnulinijuetičkihpitanjačinilajeupravoprekomjernadominacijaznanostiitehnologije.21OtkrivanjastruktureDNA,početakgenetičkih istraživanja i inženjerstva,prveuspješne transplantacijevitalnih  organa,  dijaliza  bubrega,22 naznake kloniranja i umjetne oplodnje,pitanjauzpočetakikrajživota,legalizacijapobačaja,etičnostuprovođenjumedicinskiheksperimenata,humanaupotrebamedicinsketehnologije,zahtje­vizapravimapacijenata,tepravednomidostupnomzdravstvenomnjegomitd.,samosunekaodpitanjakojasuprivuklapažnjuigeneriralazabrinutosttadašnje javnosti.23Probuđeni intereszanovu situacijuukojoj su senašlemedicinskapraksaimedicinskaznanost,promjeneumedicinskojpercepcijietike(aliiobrnuto–etičkojidruštvenojpercepcijimedicine),24postepenosuprerasliumasovandruštvenipokret,kasnijenazvan»bioetičkipokret«.25Di­jelećibrojnesličnostisdrugimkulturološkimisocijalnimreformamatogvre­mena,razlozipojavebioetikespecifičnisuutolikoštoseistovremenokrijuusocijalnojrevoluciji,kojajekaoproblemcjelokupnogdruštvauspjelanamet­nutiugroženapravačitavihdruštvenihikulturnihpod­grupa,aliiznanstve­no­tehnološkojrevolucijikojajebudućnostučinilarealnijomiopasnijom.26

Vrlobrzonakonlansiranjauznanstvenomčasopisu,bioetika,kaonazivjed­nogoddruštvenihpokreta,osvajaširujavnusferu,teulaziudruštveneiin­stitucionalnestruktureSAD­a.Potterovjekonceptbioetike,kaopremosnicejazaizmeđuprirodnihidruštveno­humanističkihznanostitesvojevrsnogmo­stapremabudućnosti,uvelikojmjeribiovizionarski,noveću»Predgovoru«knjige  Bioetika – most prema budućnosti istaknuta je važnost utemeljenja

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(141–159)

I.Rinčić,TeorijainstitucijaArnoldaGehle­na:prilogistraživanjubioetičkihinstitucija145

institucionalnerazinedjelovanja. Idejustvaranja institucijapotrebnihsveu­čilištima–»Katedribudućnosti«PotterpronalaziučlankuMargaretMeadiz1957.godine,27agodine1961.isamsudjelujeuorganizacijiInterdiscipli­

16

»Američki crnci iz Montgomeryja u Alaba­mitražilisupravodasjedeuprednjemdjeluautobusatesumarširaliulicamaChicagapo­dignutih, stisnutih pesni, skandirajući ‘Crnasnaga’.Američkimladićipristizali sukući izVijetnamaumrtvačkimvrećama, najprije je­danpojedan,azatimuvalovima.StudentisuzahtijevalidaseprekinenepravedanameričkiratujugoistočnojAzijitesezatvaraliizabari­kadauadministrativnimprostorijamafakultetaprosvjedujućiprotivnedemokratskogobrazov­nogsustavakojiimjeuskraćivaopravodaseizjasneiglasujuprilikomdonošenjaakadem­skih odluka koje su utjecala na njihov život.Oslobođenjeseslutilouzraku.(…)Činiloseda svatko traži svoje pravo da bude priznat.Ljudi su izlazili iz skrivenih kutaka, otvaralivrata, rušili ograde i barikade, gurali se predmikrofoneikamere,usveopćojadrenalinskojgroznici,čijajejedinajasnasvrhabila,aitotekpovremeno,ukidanjezaprekaigranicasvihvrsta.« (Jeremy Rifkin,Europski san – kako europska vizija polako zasjenjuje američki san,Školskaknjiga,Zagreb2006.,str.9–10.)

17

Nürnberškijekodeksznačajanizrazlogaštoprviputuvodinužnostdobrovoljnogpristan­ka (voluntary consent)zasudionikeznanstve­nihistraživanja.Unarednimćedesetljećimaspomenuti zahtjev prerasti u doktrinu infor­miranogpristanka(informed consent), odno­snoinformiranogizbora(informed choice), te ujedno poslužiti i kao ishodište suvremenihdokumenata i deklaracija.

18

GodineDrugogsvjetskogaratanisubileobi­lježenesamovojnomopasnošću,negosuupo­zorilenamogućnostinekritičnostmasovnoguništenja–uspostavamiraanuliralajenepo­srednuugroženost,neuklonivšiistovremenoprijetnjuznanstveno­tehnološkognadmetanjaEurope,JapanaiSAD­a.

19

J.Rifkin,Europski san – kako europska vizija polako zasjenjuje američki san,str.10.

20

1966. godine u časopisu The New England Journal of Medicine publiciran je članakHenryaBeechera,profesoraanestezijesaSve­učilišta Harvard (University of Harvard), ukojemjedetaljnoobrađenaetikaeksperimen­tiranja na ljudima.Analizirajući 22 eksperi­mentanaljudima,čijisuvoditeljiimalistatusuglednihistraživača,Beecherjeotkriodasueksperimenti obavljeni bez pristanka ispita­nika i uz neodgovarajuću procjenu rizika uodnosunamogućukorist.Njegovatvrdnjada sunekiodobrađenihslučajevanaistojiličak 

gorojraziniodnacističkihuširojjejavnostiizazvalaburnereakcije.UslijedilajedirektnareakcijaameričkeSlužbezajavnozdravstvo(U.S.PublicHealthService),koja jeprekoNacionalnog instituta za zdravlje (NationalInstitute of Health) za buduća znanstvenaistraživanjapredvidjelapunodetaljnijeistro­žeprocedurezaštiteljudskihispitanika,apo­sebno je bila strogapremaonimakoje je izfederalnihizvorapodupiralaameričkaVlada.Zaštitaljudskihispitanikaodtadaprestajebitiodgovornostistraživača,unapređujućisene­ovisnimvanjskimmehanizmimareguliranjaikontrole.(MichaelA.Grodin,»Introduction:The Historical and Philosophical Roots ofBioethics«,u:MichaelA.Grodin(ur.),Meta Medical Ethics: The Philosophical Founda­tions of Bioethics, KluwerAcademic Press,Dordrecht2001.,str.5.)

21

IvanŠegota,»Pogovor:Etičkikomitetiibio­etika«,u:RobertP.Craig,CarlL.Middleton,LaurenceJ.O`Connell,Etički komiteti – Prak­tični pristup, Pergamena, Zagreb 1998., str.166.Preuzetoprema:AlbertJonsen,AndrewJameton,»II.TheUnitedStatesintheTwen­ty­First Century«, u: Stephen G. Post (ur.),The Encyclopedia of Bioethics,  3rd  edition, Gale – CENGAGE Learning, Drake 2004.,str.1523.

22

Prviaparatzadijalizustavljen jeupogonuCentruzaumjetnibubreguSeattleu(SeattleArtificialKidneyCentar),vrlobrzonakonštosuBeldingSchribner (1921.–2003.) i JamesHavilland (1911.–2007.) usavršili aparat zahemodijalizukojijekroničnebubrežnebole­snikespašavaoodsmrti.2002.godineSchrib­ner je, zajedno sWillemomKolffom, dobioAlbert Lasker nagradu u području kliničkihmedicinskih istraživanja za razvoj bubrežnedijalize, koja je otkazivanje bubrega promi­jenilaizfatalneulječivubolestitakoprodu­žila život milijunima ljudi. (WiliamG. Co­user, »InMemoriam. BeldingH. Schribner,M.D. (1921.–2003.)«, Kidney International (64/003),str.1155–1156.)

23

»U1970­imakademskeiinteresnegrupuprviputsujavnozapočelespropitivanjemmedi­cinskog autoriteta, stvarajući tako sumnju umedicinskukompetentnostičestitost.«(AnneHardy,E.M.Tansey,»Medicalenterpriseandglobal reponse, 1945–2000«, u: William F.Bynum,AnneHady,Stephen Jacyna,Chris­topherLawrence,E.M.Tansey,The Western Medical Tradition: 1800–2000,CambridgeUni­versityPress,NewYork2006.,str.409.)

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(141–159)

I.Rinčić,TeorijainstitucijaArnoldaGehle­na:prilogistraživanjubioetičkihinstitucija146

narnogseminarazabudućnostčovjekazanastavnikefakulteta;slijedikon­ferencijaAmeričkeakademijehumanističkihiprirodnihznanosti(AmericanAcademy ofArts andSciences), čiji su radovi objavljeni u časopisuDea­dalus28 i zborniku radova.291962.godinePovjerenstvozainterdisciplinarnoproučavanje budućnosti čovjeka postaje službeno fakultetsko povjerenstvoSveučilištauWisconsinu.30

IstegodinekadajeosnovanoPovjerenstvozainterdisciplinarnoproučavanjebudućnostičovjeka,priCentruzaumjetnibubreguSeattleu(SeattleArtificialKidneyCentar),osnovanojePovjerenstvozaprijemistandardedjelovanjapriSeattleCentruzabubreg(SeattleKidneyCenter’sAdmissionsandPolicyCommittee).NovojePovjerenstvoprivuklopažnjumedija31inagotovopara­digmatskinačinoslikalo»novumedicinskusituaciju«,nastalukaoposljedicuznanstveno­tehnološkognapretkaumedicini injimepotenciranihmoralnihdvojbi.32Glavni seproblemuvođenja tehnologijeumjetnogbubregasasto­jaoučinjenicidajeonabiladostupnatekmanjembrojuodgotovo15000životnougroženihbolesnika,kolikoihjebilosamouSeattleu.Odlučivanjeoodabirupacijenatazapriključenjenaaparatzadijalizutakonijeznačilosamotehničkuilistručnumedicinskuodlukuliječnika.Naime,

»Pojaviose takođeruviddaodlukuo tomekojimćepacijentimabitiomogućenadijalizanemogudonositisamodjelatnicitemedicinskeustanove,jertonijepukatehničkaodlukaokojojsemožeodlučitinatemeljumedicinskestručnosti,negoseradioetičkojodlucikojazapravopresuđujeokvalitetiživotapacijenatailičakotometkoćeživjeti,atkoumrijeti.«33

Situacijaukojojsuse,uslijedmedicinsko­tehnološkihdostignućaupodručjuhemodijalize, zatekli liječnici bolnice u Seattleu, stavila je pred njih inge­rencijekojesunadilazilenjihovuindividualnuistručnurazinuodlučivanja,»pa jebilonužno raspodijelitimoralnuodgovornost iodlučivanjeprenijetinaintersubjektivnuiinterdisciplinarnurazinu(etičkikomitetistručnorazno­likogsadržaja)«.34Rješenjejepronađenouosnivanjuradnogatijelakojemujeprepuštenaselekcijapacijenata.Zarazlikuodranijihsličnihpovjerenstava,ovojetijeloukonačnuodlukuoodabirupacijenatazakorištenjeumjetnogbubrega,trebalouključitiikriterijekojinisubiliisključivomedicinskenara­vi.PosebnostiPovjerenstvaujednojedoprinijelaičinjenicadasuoddevetčlanovasamodvojebili liječnici.Osnivanje»Božjegkomiteta«,kakoseumedijimanazivalospomenutotijelo,iniciralojenesamonovuvrstuinstitu­cionalizacije odlučivanja umedicinskoj praksi (etički komiteti nasuprot li­ječničkogpaternalizma),negoinovuvrsturefleksije(novamedicinskaetika,kasnijebioetika,nasuprot tradicionalnojHipokratovojmedicinskojetici).SobziromnavažnostiimplikacijeosnivanjaspomenutogPovjerenstva,daljnjiserazvojbioetikemožetumačitiupravouodnosunaovajdogađajionoštojenjimepotencirano.35IakoćedoPotterovekoncepcijebioetikeproći jošnekolikogodina,već jenakonosnivanjaBožjegkomitetamogućepratitiubrzanirazvojbioetičkein­stitucionalizacije,bioetičkogsenzibiliteta,tebioetičkihznanstveno–stručnihrasprava.Prvioblicibioetičkeinstitucionalizacijekrozformalizacijuodluči­vanjainovuvrsturefleksije,vrlobrzosuprerasliustvaranjeiprvihkonkret­nihbioetičkihinstitucija.36

»Pritommislimonasljedećeelementeu razvoju ietabliranjubioetike:ustanovljavanjebioe­tičkihkomitetanasvimrazinama(narazinibolnicaiistraživačkihustanova,tenanacionalnimrazinama;zabiomedicinskopodručjeidrugapodručja),bioetičkasavjetodavnatijelanasvimrazinama(odnacionalnihdoonihnaraziniEuropskeUnijeiliUjedinjenihnaroda),osmišljenorazvijanjebioetičkeedukacijenasvimrazinama(nastudijimaprirodnihidruštveno­humani­stičkihznanosti;nanižimrazinamaobrazovanja;začlanoveetičkihkomitetaidr.),osnivanje bioetičkihznanstveno­stručnihdruštava(nacionalnih,regionalnihisvjetskih),organiziranje bio­etičkihskupova(odmanjihispecijaliziranihokruglihstolovaisimpozijadovelikihsvjetskih 

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(141–159)

I.Rinčić,TeorijainstitucijaArnoldaGehle­na:prilogistraživanjubioetičkihinstitucija147

kongresa),uspostavabioetičkihdokumentacijsko­istraživačkihcentara,odnosnoinstituta,bio­etičkoizdavaštvo(bioetičkeknjige,časopisiidrugevrstepublikacijailizasebničlanci),Enciklo­pedije bioetike(prvoizdanje:1978.,drugoizdanje:1995.,trećeizdanje:2003.),bioetičkozako­nodavstvonasvimrazinama(odsavjetodavnihkodeksaideklaracijadoobvezujućihzakona,itokakonanacionalnojtakoinameđunarodnojrazini;tematskigledajući,odbiomedicine,prekozaštiteokoliša,doživotinjskihprava), razvijanjebioetičkogsenzibiliteta,prvenstvenoputemmedijaijavnogzagovaranja(informiranje,senzibiliziranje,educiranje)itd.«37

Ukronološkomporetku,aliisadržajnimpromjenama,bioetičkainstituciona­lizacijapredstavljadruguetapurazvojabioetike:prvajeobilježenaprezirom(što je posljedica otkrivanja skandaloznih biomedicinskih istraživanja tije­kom60­ihgodina20. stoljeća); institucionalizacijaobilježavadrugiperiod(započinjepočetkom1970­ih,bioetikaseformirakaodisciplina,stvarajuseprvenacionalneimeđunarodneregulacije);posljednjajeetapaimplementa­cija (od1990.godine,naovojseraziniranijedonesenapravilapokušavajukonkretizirati i normirati).38

24

AnteČović,Etika i bioetika, Pergamena,Za­greb2004.,str.16–17.

25

A.Čović,Etika i bioetika,str.17;IvanŠego­ta,»Novadefinicijabioetike«,u:AnteČović(ur.),  Izazovi bioetike, Pergamena, Hrvatskofilozofskodruštvo,Zagreb2000.,str.13.

26I.Šegota,»Pogovor:Etičkikomitetiibioeti­ka«,str.165.

27MargaretMead, »TowardsMoreVividUto­pias«,Science126(3/1957),str.957–961.28UistomćečasopisunekolikogodinakasnijeHansJonasobjaviti jednuodprvihstudijaoetičnosti biomedicinskih istraživanja: HansJonas, »Philosophical Reflection on Experi­mentingWithHumanSubjects«,Deadalus98(2/1969),str.219–247.PreuzetopremaNadaGosić,Bioetika in vivo, Pergamena, Zagreb2005.,str.35.

29Hudson Hoagland, Ralph W. Burhoe (ur.),Evolution and Man’s Progress, ColumbiaUniversityPress,NewYork1962.

30V.R.Potter,Bioetika – most prema budućno­sti,str.24.31Zainteresirana idejom, osnivanjem i radomPovjerenstva, 9. studenog 1962. godine no­vinarka Shana Alexander (1925.–2005.) učasopisuLifeobjavljuječlanak»Oniodlučujutkoživi,tkoumire«(»Theydecidewholives,who dies«). Hrvatski prijevod ovog teksta:IvaRinčić,»Povijestbioetike:ShanaAlexan­der«,Bioetičke sveske(55/2003),str.9–33.32AnteČović,»Etika ibioetika«,u:AnteČo­vić(ur.),Izazovi bioetike,Pergamena,Zagreb2000.,str.110–111.

33

I.Zagorac,H.Jurić,»BioetikauHrvatskoj«,str.602.

34

A.Čović,Etika i bioetika,str.17.

35

I.Zagorac,H.Jurić,»BioetikauHrvatskoj«,str.602.

36

Ovdjemislimonakonkretnebioetičkeinstitu­cije,kojekaojedanodmogućihoblika(osimveć spomenute institucionalizacije odlučiva­njaumedicinskojpraksi),nastajuuprocesubioetičke institucionalizacije. »Bioetička in­stitucionalizacijasabiresveoneoblikeukoji­mamomentibioetičkeracionalnostiibioetič­keosjećajnostidospijevajudosvojedruštvenerealizacije,akojiseunačelumogusvrstatiudvijeskupine:a)normativniobliciinstitucio­nalizacije(zakoni,regulacije,deklaracijeitd);b) organizacijski oblici institucionalizacije(povjerenstva,istraživačkiprojekti,obrazov­niprogrami,instituti,referalnicentri,skupo­vi,udrugeitd).«(A.Čović,»Integrativnabi­oetikaipluriperspektivizam«,str.74–75.;A.Čović,»Bioetikauuvjetimapostkomunizma–slučajHrvatska«,str.359–360.)Iako proces bioetičke institucionalizacijetraje i danas, stvarnost nažalost potvrđuje idrugustranumedalje:ubrojnimslučajevimaizpraksenavidjelo izlaze tragičniraskoracivisokerazinesvijestiiniskeilinikakverazi­nebioetičkeinstitucionalizacije.(AnteČović,»Bioetika je znaknove epohe«,http://www.vjesnik.com/html/1999/04/13/nkul.htm.)

37

I.Zagorac,H.Jurić,»BioetikauHrvatskoj«,str.602–603.

38

Anne Fagot­Largeault, »L’émergence de labioéthique«, Revue philosophique de la Fran­ce et de létranger 129(3/2004),str.345–348.Iakoformiranjebioetikekaodisciplineistva­

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(141–159)

I.Rinčić,TeorijainstitucijaArnoldaGehle­na:prilogistraživanjubioetičkihinstitucija148

Kadajeriječopoljimaunutarkojihsebioetikaafirmiraladonjenogdanaš­njegstatusainstitucionalnoetabliranediscipline,ističemosljedeće:akadem­skabioetika,bioetikauklinici,bioetikaustvaranjujavnihpolitika,bioetikainadzoristraživanjasljudskimispitanicima,bioetikausudskojpraksi.39 Tak­vom strelovitom usponu bioetike u širokom spektru društvenih aktivnosti,zasigurnojepoticajdalačinjenicadasubioetičketeme,apotomimetodo­loškipristupiunjihovomrješavanju,vrlobrzoivrlodobrobileprihvaćeneukrugovimabliskimpolitici.401974.godineKongresSjedinjenihAmeričkihDržavaposebnimaktomosnivaNacionalnukomisijuzazaštituljudskihispi­tanikaubiomedicinskimiistraživanjimaponašanja,čijijeciljdjelovanjatre­balabitiidentifikacija»osnovnihetičkihnačela«uistraživanjimasljudskimispitanicimairazvijanjesmjernicauskladusaspomenutimnačelima,tenji­hovaprimjenauistraživanjima.ČetirigodinekasnijespomenutajeKomisijadonijelafederalnidokumentBelmont izvješće: etička načela i smjernice za zaštitu ljudskih ispitanika (Belmont Report: Ethical Principles and Guideli­nes for the Protection of Human Subjects),kojijeidentificiraotriglavnaetič­kanačela(dobročinstvo,autonomijuipravednost)ukliničkimispitivanjima,postepenosenametnuvšikaojedanodglavnihvodičamedicinskeetike.41

Iznimnodobarprijembioetikeu(američkim)političkimkrugovima,odvijaosegotovoparalelnosafirmacijombioetikeuakademskojzajedniciinjojbli­skimkrugovima.KadasuDanielCallahaniWillardGaylorduožujku1969.godineosnivaliInstitutzadruštvo,etikuiprirodneznanosti(InstituteofSo­ciety,Ethics and theLife Sciences, današnjiTheHastingsCenter), termin‘bioetika’jošnijenitibiopoznatjavnosti,nodefiniranjemdjelatnostiinstitutausmjeruetičkeproblematikeznanstvenihistraživanja,odnosnopovezanostznanostioživotu,biologijeimedicinesetikom,osnivačisuvećtadaukaza­linabliskost ikomplementarnosts idejamabioetičkogpokreta.42Službenaupotrebariječi‘bioetika’unazivuinstitucijezapočinjeosnivanjemKennedyinstituta.43Uz financijsku potporu JosephKennedy Jr. Foundation, godine1971.AndréHellegers44osnivainstitutzabioetikuuWashingtonu:Kennedyinstitutzaetiku(TheKennedyInstituteofEthics),punognazivaJosefiRoseKennedy institut za istraživanje ljudske reprodukcije i bioetike (Josef andRoseKennedySr.InstitutefortheStudyofHumanReproductionandBio­ethics).45Kennedyinstitutzaetikučinilasutrisamoupravnacentra:Centarzapopulacijskaistraživanja(CenterforPopulationResearch),Laboratorijzareproduktivnubiologiju(LaboratoryforReproductiveBiology) iCentarzabioetiku(CenterforBioethics).46

Djelovanjespomenutih,tebrojnihdrugihinstitucija,doprinijelojestvaranjunužnekritičnemaseznanstvenika,aliiprofesionalnihetičaraibioetičaraedu­ciranihudavanjusmjernicaukliničkimizborimaiodlukamaunutarjavnogzdravstva,aliidrugihjavnihpolitika,tepotakloosnivanjenovihbioetičkihinstitucijadiljemSAD­a,aliiEurope.Dokraja20.stoljeća,skraćimvremenskimodmakom,bioetičkajeinstitucio­nalizacija dobila internacionalni karakter.47

Institucijekaodruštvenečinjenice

Pitanjašto su i kako nastajuinstitucijedodanaspredstavljajuvažansegmentsociološkihistraživanja,čijiodgovoriujednopretpostavljaju(i)odgovornapitanjeosamimdruštvenimčinjenicama.PremaDurkheimu,društvenečinje­nicesuistovremenosveonoštosestvaraudruštvuištoonoproizvodi48isveonestvarikojimajesvojstvenodavršeprinudunadpojedincima.49

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(141–159)

I.Rinčić,TeorijainstitucijaArnoldaGehle­na:prilogistraživanjubioetičkihinstitucija149

»Nadjelujedaklevrstačinjenicasnadasveosobitimsvojstvima:sastojeseoneunačinimadje­lovanja,mišljenjaiosjećanja,izvanjskesupojedincuiobdareneprinudnomsnagomnaosnovikojemusenameću.Nadalje,onesenemogupoistovjetitisorganskimpojavama,budućidasenahodeupredodžbamaidjelatnostima;nitispsihičkimpojavama,kojepostojejedinoupojedi­načnojsvijestiiprekonje.Čineonedaklenovuvrstu,injimavaljapodaritiipridržatiodređenjedruštvenihčinjenica.«50

ranjeprvihnacionalnihimeđunarodnihregu­lacija predstavlja neupitan element razvojabioetike,autoricanažalostnenudidetaljnijuanalizuperiodainstitucionalizacije.39

Razlog brojnosti polja u kojima se bioetikaafirmirala,izmeđuostalogkrijeseiučinjeni­ci»…fundamentalnetransformacijestrukturemoralnihautoritetaunutarzdravstvenenjegeibiomedicinskihznanosti,unutarkojesebio­etikainstitucionalizira,abioetičariprepoznajukaomoralniautoriteti,uodređenimokolnosti­maikaoautoritetiurješavanjumoralnihkon­traverzi«.(TristramH.Engelhardt,AnaSmithIltis, Fabrice Jotterand, »Bioethics: Institu­tionalizationof«,u: WilliamF.Bynum(ur.),Encyclopedia of Life Sciences,JohnWiley&Sons,Ltd,www.els.net,str.2–4.Preuzetopre­maDavidRothman,Strangers at the Bedside, BasicBooks,NewYork1991.;NancyS.Jec­ker, Bioethics. An Introduction to the History, Method, and Practice,MA:Jones&Bartett,Boston1997.;AlbertR.Jonsen,The Birth of Bioethics, Oxford University Press, Oxford1998.; Tina Stevens, Bioethics in America: Origins and Cultural Politics, MD: JohnsHopkinsUniversityPress,Baltimore2000.)40

Otvorenost službene američke politike bio­etičkim temama krije u sebi više razloga.Osim prebacivanja odgovornosti za donoše­njeodlukanapojedinceitijelakojiukonačni­ciimaju(ipakisamo)savjetodavnufunkciju,diorazlogakrijeseisnažnomneraspoloženjutadašnje javnosti prema izravnoj upletenostidržavnepolitikeu čitavnizbioetičkih skan­dala (poput Tuskegee projekta, vođenog uokviruameričkeslužbezajavnozdravstvourazdoblju od 1932.–1972. (Raymond J. De­vettere,»ThePrincipledApproach:Principles,Rules, andActions«, u: MichaelA. Grodin(ur.), Meta Medical Ethics: The Philosophical Foundations of Bioethics,KluwerAcademicPress,Dordrecht2001.,str.39.Preuzeopre­ma  National Research Act, Public Law No. 93–348.)Dajućiprostorbioetici,američkajepolitikanastojalavratitipovjerenjejavnosti.41

M.A.Grodin,»Introduction:TheHistoricalandPhilosophicalRootsofBioethics«,str.5.42

TheHastingsCenter danas je jedan od naj­popularnijih centara za istraživanje bioetikeinakonvišepreseljenjanalazi seupredjelu GarrisonuNewYorku.(I.Šegota,»Pogovor:Etičkikomitetiibioetika«,str.164.)

43

N.Gosić,Bioetika in vivo,str.16.

44

Riječ jeo liječnikuopstetičarukoji je svojuznanstvenukarijeruizgradiobavećisehuma­nom reprodukcijom, fetalnom fiziologijom idemografijom.KaoprofesorradiojenaMe­dicinskom fakultetuGeorgetownSveučilištauWashington DC­u, a ujedno je bio i prviravnatelj Kennedy instituta za etiku. (IvanŠegota, »Kako definirati bioetiku«, u:AsimKurjakiVlatkoSilobrčić(ur.),BIOETIKA u teoriji i praksi,NakladnizavodGlobus,Za­greb2001.,str.82.)

45

U planiranju i osnivanju instituta Helleger­sovblizaksuradnikbio je iSargentShriver,suprugEuniceKennedy,sestreJohnaF.Ken­nedyja.Shriverjeprvobitnopredlagaodasezanovoosnovaniinstitutkoristinazivumno­žini: Instituti zabioetiku,odnosnoBioetičkiinstituti(InstitutesofBioethics).Glavnaidejaosnivanjaspomenuteinstitucijebilajerazvi­janjeiprimjenapovezanostidotičnihstručnihdisciplinapotrebnihzamoralnuznanostidi­ferencijalnuetikuusvrhurješavanjaproblemaubliskojkonkretnojokolini,onakokakosetopodrazumijevalo ikakose jošuvijekpodra­zumijevazaodređenestručnediscipline.Ko­načannazivinstitutabiojeKennedyInstituteofEthics,aodnovogsepojma‘bioetika’posvemu sudeći odustalo zbog jednostavnijegprikupljanja sredstava. (Hans­Martin Sass,»Bioetički imperativFritzaJahra.80godinabioetikeuNjemačkojod1927.do2007.godi­ne«,Bioetički svesci(61/2008),str.22.)

46

DanasuokviruSveučilištaGeorgetowndje­lujeiCentarzakliničkubioetiku(CenterforClinicalBioethics),osnovan1991.godine.

47

T.H.Engelhardt,A.SmithIltis,F.Jotterand,»Bioethics:Institutionalizationof«,str.2–4.

48

EmileDurkheim,Pravila sociološke metode, NakladaJesenskiiTurk,Hrvatskosociološkodruštvo,Zagreb1999.,str.16.

49

RadeKalanj, »Pregovor hrvatskom izdanju:EmileDurkheim imetodološko utemeljenjesociologije«, u: Emile Durkheim, Pravila sociološke metode,NakladaJesenski iTurk, Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb 1999.,str.VI–VII.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(141–159)

I.Rinčić,TeorijainstitucijaArnoldaGehle­na:prilogistraživanjubioetičkihinstitucija150

Iakosmoovomdefinicijomtekdotaklisadržaj(definicije)društvenihčinje­nica, a detaljnija bi nas analizaodvelapredaleko, važno je napomenuti dačinjenicekaodruštvene tvorbepodrazumijevajudruštvone samokaopukizbrojpojedinaca,negoikaoposebansustavvlastitihobilježja.

»Dakako,ništanemoženastatiizkolektivnogaakonisudanepojedinačnesvijesti,alitajuvjetnijedovoljan.Potrebnojejošdatesvijestibudupovezane,spojene,itospojenenaodređeninačin,upravoiztogspojaproizlazidruštveniživotistogajeupravoonnjegovoobjašnjenje…Utomsmisluizbognavedenihmožeseitrebagovoritiokolektivnojsvijestikojaserazlikujeodpojedinačne.«51

ZaDurkheimanemasumnjejesulidruštvenečinjenicerealnestvari.Stvarikaotakveimajuvlastituopstojnost,pojedinacihstječezgotovljene,nemožeučinitidaonenestanuilibududrugačijenegoštojesu.Iakosudjelujeunjiho­vomnastajanju,potrebnojedanekolikopojedinacaudružisvojedjelovanjeidatajspojpolučinovimproizvodom.Tajjeproizvod–novadruštvenači­njenica.52

»Abudućidasetosjedinjenjeodvijaizvansvakogodnas(jerpostojimnoštvosvijesti),njegovajenužnaposljedicautvrđivanja,uspostavljanjastanovitihnačinadjelovanjaiprosuđivanjaizvannaskojineoviseovoljipojedinacaponaosob.Kaoštojenaznačeno,postojiriječkoja,tekakojojmaloproširimouobičajenoznačenje,dostadobroizražavaovajveomaposebannačinposto­janja–institucija.Doista,neizobličivšiznačenjepojma,institucijombismomoglinazvatisvauvjerenjaisvenačineponašanjaštoihjeuspostavilazajednica…«53

Shvaćenekaodruštvenečinjenice,institucijeznačeuspostavustanovitihna­činadjelovanjaiprosuđivanjakojesedogađajuizvannasikojeneoviseonašojpojedinačnojvoljii,kadagovorimooinstitucijama,zapravojeriječoposebnimdruštvenimčinjenicama.Usvomužemtumačenjupojaminstitucijeznači:1.ustanova,zavod,udruže­nje,zakladu,2.uredba,zakon,status,uređenje,54nokaodruštvenačinjenica,institucijajepunovišeodtoga–onajeposebannačinpostojanja,proizvod,ujednoiakterdruštvenihprocesa,sizrazitimiosobitimsvojstvima:prepo­znajeseprema izvanjskoj snaziprinudekojuvrši ilimože izvršitinadpo­jedincima;prisustvotesnageočitojeiupostojanjunekeutvrđenekaznenemjereilipakotporuštogačinjenicepružajusvakompojedinačnompokušajudaihsesilomizmjeni.55

Institucijesumehanizmikojinamećupravila, istovremenoštitedruštvoodraspadanja(poduvjetomdapostojineštoštoćeodraspadanjaštititiinstituci­je),56neophodnesujernamećunužnopotrebnuprinudučovjekovimpojedi­načniminteresima,aujednoslužeinstitucionalizacijivrijednosnihobrazacaupojedinomdruštvenomsustavu.Jednomkadasuvrijednostiinstitucionali­zirane,aponašanjepomoćunjihstrukturirano,rezultatjestabilanipoželjandruštvenisustavravnoteže.57

Institucije i (post)moderna

Osim u tradicionalnim sociološkim stajalištima s naglaskom na određenjuinstitucijakaodruštvenihčinjenica,modernaistraživanjeinstitucijanadogra­đujusesuvremenimteorijamaodruštvu,posebnosociologijamamodernosti.Međunjimanajpoznatijetumačenjeinstitucija(kasne)modernostiitrendovanjihovogdaljnjegrazvojanudisociologAnthonyGiddens,čijenamjeviđe­njeznačajnonesamozbogtumačenjainstitucijamodernosti,većiizrazlogapredviđanja (institucionalne) strukture budućeg »postmodernog poretka«.58

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(141–159)

I.Rinčić,TeorijainstitucijaArnoldaGehle­na:prilogistraživanjubioetičkihinstitucija151

Predviđanjeinstitucionalnestrukturebudućegdruštvenoguređenja,Giddenszapočinjeidentifikacijomključnihinstitucijadanašnjegdruštva.Modernostukojojdanasživimosastojiseodčetiriglavneinstitucije:kapitalizam(akumu­lacijakapitalauuvjetimakonkurencijenatržišturadaiproizvodnje);indu­strijalizacija(uključujeiskorištavanjeneživihizvoramaterijalnemoćiupro­izvodnjidobara i središnjuulogustrojevauproizvodnomprocesu);nadzor(nadgledanjepodčinjenogstanovništvausferipolitike)ivojnasila(kontrolasustavanasiljaukontekstuindustrijalizacijerata).59Unatočključnimuloga­manavedenih institucija,modernost jezaGiddensapunovišeodnjihovogzbroja,onajedioživogiskustvaibezobziranačitavnizzamjerkiiprigo­voraupućenihizrazličitihdiskursa,modernostuživotuljudiotvarasasvimnovemogućnostikojeupredmodernimdruštvimanisupostojale.Stogasu,ističeGiddens,brojnekritikekoje jemogućeuputiti razdobljumodernosti,slabargumentpredmogućnostimakojetakvamodernostosiguravačovjekusuvremenogdoba.60

Teško je povjerovati da bi Giddensov doprinos promišljanju suvremenogdruštvamodernostibiotolikozapažendaje,uvrijemesveglasnijekritikesu­vremenogsvijetaglobalizacije,uokvirimasvojeteorijeostaonarazinidekla­rativnogoptimizma.Upravosuprotno,Giddensovjedoprinosnajznačajnijiurazvijanjusvojevrsnealternativemodernosti:naime,nezatvarajućiočipredstvarnomslikomdruštvaukojemživimo,onističekakojemodernost,unatočsvimsvojimpozitivnimstranama,sličnamolohu,»podivljalomstrojugolemesnagekojimkolektivno,kaoljudskabića,možemoupravljatidoizvjesnemje­re,alikojiprijetidaćeseotetikontroliiotrgnutiodsvihspona«.61

KritikamodernostinijesamoGiddensovteorijskiiskorakiznaizgleduređe­nogsvijetasuvremenemodernosti,onaujednopredstavljapromišljeniodmje­renstavutraženjuizlaskaizkrize.Onoštokrizustavljausredištečovjekovogracionalnogpromišljanja,aliiiracionalnogosjećajastraha,jestčinjenicadajeonausvojojbitinesamodubokoobilježenaiugroženarazličitimrizicimainjihovimposljedicama,negousvojojdugoročnojperspektiviprijetiuništenjučitavogdruštva.PremaGiddensu,četirisuglavnekategorijerizika:

50

E.Durkheim,Pravila sociološke metode,str.25.

51

Ibid.,str.99.

52

Ibid.,str.17.

53

Ibid.,str.17–18.

54

Bratoljub Klaić, Rječnik stranih riječi,  Na­kladnizavodMaticehrvatske,Zagreb1986.,str.596.

55

E.Durkheim,Pravila sociološke metode, str.29.

56

JonElster,Uvod u društvene znanosti – Mati­ce i vijci za objašnjavanje složenih društvenih pojava,NakladaJesenskiiTurk,Hrvatskoso­ciološkodruštvo,Zagreb2000.,str.175.

57

MichaelHaralambos,MartinHolborn,RobinHead, Sociologija: Teme i prespektive, Golden marketing,Zagreb2002.,str.1035–1037.

58

Za razliku od teoretičara postmodernosti,Giddenszastupamišljenjepremakojemmiidalježivimourazdobljumodernosti,odnosnokasne modernosti. Za njega, postmodernostnijenešto što jevećostvareno,negosepodtim podrazumijeva vrsta društva koja će sepojavitiubudućnosti.(Ibid.,str.1078.)

59

Ibid., str. 646; 1076–1077. Preuzeto premaAnthonyGiddens,The Consequences of Mo­dernity,PolityPress,Cambridge1990.,str.59.

60

Ibid.,str.1077.

61

Ibid.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(141–159)

I.Rinčić,TeorijainstitucijaArnoldaGehle­na:prilogistraživanjubioetičkihinstitucija152

1. rasttotalitarnemoći(proizlaziizsustavanadziranjakojiomogućujevrlojakukontrolupopulacija);

2. kolapsmehanizamaekonomskograsta(posljedicajenepredvidivostika­pitalizmaiiscrpljiveprirodeodređenihresursa,poputnaftenakojimaka­pitalizampočiva);

3.  nuklearnisukobglobalnogratovanja(svevišezemaljaposjedujesredstvazamasovnouništenje);

4. ekološkiraspadilikatastrofa(nesrećeglobalnihrazmjera,globalnozagri­javanje,razgradnjaozonskogomotača…).62

Rizicisuočigledni,aposljedicemogućihkatastrofanepredvidive.Molohsemožeotetikontroliizavršitinaglimudarom,notojeipaksamojednaodmo­gućnostikojutrebaizbjeći.Pokušajikasnemodernostidaupravljarizicimanisusamopoželjniveć iobjektivnomogu (i trebaju)uspjeti.Rješenje leži,premaGiddensu,uplaniranojintervencijiusocijalnopodručje.Udruštvenusepriroduteškopouzdatinesamoizrazloganjenesloženostivećizbogmo­gućegneuspjehaunjenomrazumijevanju i tumačenju,nepredvidivostipo­sljedicaintervencija,kojeuznajboljenamjeremoguzavršitikobno.Svenastonesmijespriječitiupokušajimaupravljanjamolohommodernostiusmjeruukojemželimo ići:znanjeodruštvuzasigurno jenesavršeno inepotpuno,nikakobeskorisno.Posljediceintervencijeudruštvenazbivanjamogubitine­predvidljive,ali izmeđuopcijane­intervenirati,vjerojatnije jedaćeodabirizostanka/nedostatkaintervencijezavršitinesrećom.63

NapitanjevažnostiGiddensautumačenjumodernihinstitucija,odgovorležiunjegovojtezidaključnaulogauintervenciji ikontrolirizika,kaoipreo­brazbidruštvamodernostiudruštvo»postmodernosti«ležiupravouinstitu­cijama.Glavneobrisevisokemodernosti,odnosnobudućeg»postmodernog«poretka,Giddensiznovanudidefiniranjemglavnihinstitucija:1. višeslojna demokratska participacija (umjesto društva utemeljenog na

nadzoru);2. demilitarizacija(kaoposljedicarazvojasvijestiotomedaratnaglobalnoj

razininemasmisla);3. sustav»postoskudice«(tržištaćeidaljeopstojati,alićevišakproizvedene

robei»zamorodrazvoja«,tesvijestoekološkimgranicamaekonomskograstarezultiratismanjenjemnejednakostitipičnezamodernost);

4. humanizacija tehnologije (razvoj genetike i biotehnologije potaknut ćesvijestonužnostikontroletehnologije).64

Brigaiintervencijasciljemočuvanjapostmodernogdruštvaukonačnicibitrebaledovestidostvaranjačvrstihuporištaograničenja razvoja iprimjenetehnologijekakobisespriječiloprouzrokovanjeekološkihkatastrofailjud­sketragedije.65

UnatočbrojnimkritikamakojesusuvremeniciuputilinaGiddensovuteori­jumodernosti,akojesusenajvišeodnosilenanjenpretjeranoidealističkiiapstraktankarakter,66važnostGiddensovogmjestausociologijimodernosti,kaoipromišljanjuinstitucija(post­modernosti),ostajeneupitno.

Teorija institucija Arnolda Gehlena

Giddensovdoprinospromišljanjusuvremenihinstitucijaznačajanjenesamoizrazloganjihovogprepoznavanjaidefiniranjanegoipredviđanjamogućih opasnosti nastalih iz nedjelovanja/zatajivanja institucija (post)modernosti i

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(141–159)

I.Rinčić,TeorijainstitucijaArnoldaGehle­na:prilogistraživanjubioetičkihinstitucija153

njimapropisanihobrazacaivrijednosti.Istovremeno,Giddensneideudubljuanalizusamihinstitucija–onihprepoznaje,definira,promatraipropitujekaodruštvenečinjenice,aktereustvaranjustrukturebudućegporetkanonjihovavišasvrha,ukolikoimjenamijenjena,ostajeskrivena.Najvećidio teorije institucijaArnoldaGehlenanalazi seunjegovomdjeluČovjek i institucije(prviputtiskana1956.),kojasenastavljananjegovara­nija razmatranja iz knjige Čovjek. Njegova priroda i položaj u svijetu (prvoizdanje1940.godine).67KadajeriječoGehlenovojteoriji,polazišnutočkuistraživanjainstitucijainjihovogznačenjazačovjeka,činitumačenje samogčovjeka,odnosnoodgovornapitanjeŠto je čovjek?Ljudskijerodstoljećimausmjeren traženjuovogodgovora iuvijek je tapotragabilanošena idejomrazlikovanjačovjekaiživotinje.Popisosobinakojimaseljudirazlikujuodživotinja(ljudiimajujezik,bavesepolitikom,ustrajunasahranjivanjusvojihmrtvih,umiju lagati, imaju religiju,bave seumjetnošću,donose i krše za­kone,udružujeseilobirajuitd.)nedostatansuargumentakosenesvedenatemeljnuzajedničkuformulu– instituciju.68Naime,Gehlenovječovjekposvojojbitislabinemoćanitrajnosenalaziustanjusveopćerizičnostiieks­poniranostiiznajmanjedvarazloga:neposjedujevlastitiintegritet,aujednojenemoćandasamposebiudovoljizahtjevuzastvaranjemtakvogintegriteta.Njegovaotvorenostsvijetu,iakosetakouprvimahmožečiniti,nijeujednoinjegovaprednost,naprotivonagaopterećujejerjeupravoutojsvojojotvo­renostipremavanjskomprisiljenodpočetkasenositisobiljemutisaka,po­dražajaiiznenađenja,dokprimjerennačinreakcijenaspomenutefenomenetekmoraizgraditi.Upravouspomenutimrazlozima,Gehlennalaziirazlogenastankaijačanjainstitucija,sobziromdasuinstitucijenužnost (čovjekova)

62

Ibid.,str.1077

63

Ibid., str. 1078. Giddens je ovdje na traguJonasovog zahtjeva za uvođenje imperativânovevrste,prilagođenihnovojvrstiljudskogdjelovanjakojenesamoda jesamoposebiapsolutističko i demonsko nego je bitno ra­zličito od svih prijašnjih oblika djelovanja.Nedoumiceioklijevanjaokostvaranjaipri­mjene imperativa, s ciljem uvođenja reda isprječavanjakonačnonepovoljnihposljedica,Jonasuvijekiznovazaključujeistommišlju:Čovječanstvo, naime, nema pravo na samo­ubojstvo.(HansJonas,Princip odgovornost – pokušaj jedne etike za tehnološku civilizaciju, VeselinMasleša,Sarajevo1990.,str.59.)

64

Ibid., str. 1078. Osim navedenih odrednica,Giddenssebaviipromjenamakojenarazinivisokemodernostinastajuuokvirimaosobnihljudskihaspekata–riječjeotransformacijiin­timnosti,odnosnonačinimanakojepojedinacostvaruje osobne intimne odnose, načinu nakoje je intimnost (re)definirana, značenju či­stihveza…OpširnijevidjetikodAnthonyGid­dens,The Transformation of Intimacy,PolityPress,Cambridge1994., iAnthonyGiddens, Odbjegli svijet,NakladaJesenski iTurk,Za­greb2005.(JelenaZlatar,»AnthonyGiddens:Značenjeitransformacijaintimnosti«,Filozof­ska istraživanja 106(27/2007),str.450.)

65

M.Haralambos,M.Holborn,R.Head,Socio­logija: Teme i perspektive, str. 1075–1078.PreuzetopremaAnthonyGiddens,The Con­sequences of Modernity, Polity Press,Cam­bridge 1990. iAnthonyGiddens,Modernity and Self­Identity: Self and Society in the Late Modern Age,PolityPress,Cambridge1991.

66

Ibid.,str.1078.

67

NajvećidioknjigeČovjek i institucijeposve­ćen je arhaičnom čovjeku i kasnoj kulturi.Prema riječima samog Gehlena, njegova seteorija institucija nadovezuje na sociologiju religijeMaxaWebera,pretpostavljajednute­oriju djelovanja,abarunaznakamasadrži ijednu  koncepciju povijesti.  (Hotimir  Burger, »Gehlenova antropologijska teorija institu­cija«,u:ArnoldGehlen,Čovjek i institucije, Nakladni zavodGlobus, Filozofski fakultet,Humanističke i društvene znanosti – Zavodzafilozofiju,Zagreb1994.,str.275.)

68

JochenHörich,Teorijska apoteka: Pripomoć upoznavanju humanističkih teorija posljed­njih pedeset godina, s njihovim rizicima i nus­pojavama,Algoritam,Zagreb2007.,str.42.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(141–159)

I.Rinčić,TeorijainstitucijaArnoldaGehle­na:prilogistraživanjubioetičkihinstitucija154

opstanka;»Onajtkotakopotpunouranjausvojstatusnemadrugogizboranegodopustitidagapotroševažećeinstitucije;izvannjihonuopćenenalazitočkunakojubimogaostupiti.«69Uzimajućiuobzirčinjenicudaječovjekmalen,izloženrizicimairanjiv,carstvonjegoveslobodepostajemogućetekukolikoon,ugroženvlastitomne­moći,institucijeprihvatikaostrukturekojegamoguojačati.70

»Povredivo,uobličljivo,plastičnoieksponiranobićekakvoječovjek institucijemorajuprijesvegaustaliti i stabilizirati.«»Svastabilnostdousrceporivasvakotrajanjeikontinuitetvišegaučovjekuovisionjima.Todaječovjekpovijesnobićeima,obratno,zaposljedicudaseonmoradatikonzumiratiodpovijesnonaraslihzbiljnosti,atosuponovnoinstitucije:država,obitelj,privredneipravnemoći,itd.«71

Institucijetakonisusamougovorom,odnosnokonsenzusomutvrđeniodnosi,kaonifunkcijomzagarantiraniinošenisegmentisocijalnezbiljestvoreniradivećeizvjesnostičovjekovogopstanka,onesu»velikiporeciisudbine,dalekotrajnijeodnas,aunjihseljudiupuštajuotvorenihočijuzanekuvišuvrstuslobode«.72

Nemadvojbedajesuvremenomčovjekuteškopotražitiirazumjetikorijeneinstitucijakojemu se činedapostojekao trajan i nepromjenjiv sklopkojinadmašujepojedinačnogčovjeka,danastaju spontano imimovolje akteraljudskogživotaisvojihtvoraca.

»Stogsegledišta institucije jednompojavljujukaooblicisvladavanjaživotnovažnihzadaćailiokolnosti,kaoštorasplodnjailiobranailiprehrana,zahtijevajuuređenoitrajnozajedničkodjelovanje;sdrugestrane,onesepojavljujukaostabilizirajućesile:onesuoblicikojepronalaziposvojojprirodiugroženoinestabilno,afektimapreopterećenobiće,kakobisepodnosilouza­jamnoikakobipodnosilosamosebe,neštonaštoseusebiiudrugimamožeračunatiiuštosepouzdati.Sjednesestraneutiminstitucijamazajedničkiprihvaćajuiprovodeživotnesvrhe,sdrugeseljudiunjimaorijentirajuzakonačneodredbečinjenjaipropuštanja,uzizvanredandobi­takstabilizacijeiunutarnjegživota,takodasenemorajuusvakojprigodiafektivnosukobljavatiiliseprisiljavatinanačelneodluke.(…)Tatematikavodidozanimljivihisloženihrazmišljanjaakoseželiposveobjasnitikakosezapravoradnje ljudipretvarajuuneštotakvokaovlastitunormuitadaseiznadnjihutvrđujukaoobjektivanporedakkojipojedinacnalazikaovažeći.«73

Osimsvoje,nazovimo je, funkcije stabiliziranjapremavan,ukojem insti­tucija predstavlja »uzorak poretka«, prema unutra institucija nastupa kaoodlučujućifaktorhoćelipojedinioblikdruštvenogdjelovanjapostati»efek­tivnim,trajnim,normativnoodredivim,quasi­automatskimipredvidivim«.74 Naime,tekpremaunutrainstitucijeispunjavajupunusvrhuvlastiteegzisten­cijeitonanačindaodterećujuodsubjektivnemotivacijeitrajneimproviza­cijeuodlučivanju.Akosuinstitucijeugroženeilipropadaju,ugroženjeisamčovjek jer je trajno stavljen u situaciju pritiska odlučivanja i razlučivanja,čime se u konačnici uspostavlja čvrsta veza između sigurnosti čovjekovaponašanja,pozadinskogaispunjenjaistabilnostiinstitucija.75

Činjenicadajenjihovasvrhauspostavatrajnijihsustavanavika,stabilizaci­jadruštvaiobrazacaponašanja,posredovanjeizmeđupojedinaca/građanaidržave,76institucijenelišavamogućnostimijene,ponekadikonačneprola­znostinjihoveopstojnosti.Takvisuprimjeriuglavnomvezaniuznekedrugeoblikedruštvenihporemećaja,poputpovijesnihkatastrofa,smjenedržavnihsistema,ratova,alakojezamislitiinjihovumogućnostuuvjetimasveopćeekološkeugroženosti(nasličannačinrazmišljaGiddenso»smjeni«institu­cija(kasne)moderne).VažnostGehlenovaradatakonijeočiglednasamonaraziniodnosačovjek–institucijanego,jošvažnije,udjelutumačenjapojavegubitkapovjerenjauinstitucije,slabljenja,ponekadinestajanjainstitucional­nihformi.Riječjeupraviluodruštvimapogođenimakrizomukojimadolazi

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(141–159)

I.Rinčić,TeorijainstitucijaArnoldaGehle­na:prilogistraživanjubioetičkihinstitucija155

doopadanja ideativnih sposobnosti, dugoročnih vizija vođenja, stabilnosti,slabljenjaetičkihkohezivnihelemenataivladavineprava,uzpojavuotuđenjaianomije (Durkheim), slabljenjaosjećajakolektivnepripadnosti,korupcijei globalnoorganiziranogakriminala. »Potresenost« institucijaposljedica je»potresenosti«duhavremena(Zeitgeist)–isamismosvjedocidestabilizacijeinstitucijauvelikojtransformacijiprocesatranzicijeiglobalizacije.77

Kritika Gehlenove teorije institucija

Iakopriličnoutjecajnausvojevrijeme,Gehleovajeteorijabilaijošuvijekjestizloženabrojnimkritikama:HelmutSchelsky(1912.–1984.)iMichelFoucault(1926.–1984.),HelmuthPlessner (1892.–1985.),Hans Jonas (1903.–1993.)Karl­OttoApel (1922.–), Friedrich Jonas (1926.–1962.), JürgenHabermas(1929.–),Wolf Lepenies (1941.–), JohannesWeiß (1941.–), Karl­Siegbert Rehberg (1943.–), Peter Fonk (1955.–),78 samo su neki koji su se kritičkiizjasnilioGehlenovojteoriji.

69

A. Gehlen, Čovjek i institucije,str.206.

70

HotimirBurger,»Gehlenovaantropologijskateorijainstitucija«,str.275–276.Institucije ljudima služe kao nadomjestak zamanjak instinkta, one kompenziraju našumanjkavost,pružajunampouzdanost,autori­tet iorijentacijskusigurnost.Uovimseraz­mišljanjima naslućuju i ideje Johanna G.Herdera o čovjeku kao »manjkavom biću«.(J.Hörich,Teorijska apoteka: Pripomoć upo­znavanju humanističkih teorija posljednjih pedeset godina, s njihovim rizicima i nuspo­javama,str.43.)

71

H.Burger,»Gehlenovaantropologijskateori­ja institucija«, str.277–278.PreuzetopremaArnold  Gehlen,  Urmensch und Spätkultur, Philosophische Ergebnisse und Aussagen,Wiesbaden1986.,str.18.

72

H. Burger, »Gehlenova antropologijska teo­rijainstitucija«,str.277.PreuzetopremaAr­nold Gehlen, Studien zur Anthropologie und Soziologie,Neuwied,Berlin1976.,str.245.

73

Arnold Gehlen, Čovjek i institucije,str.267–268.

74

Ibid.,str.42.

75

H.Burger,»Gehlenovaantropologijskateori­jainstitucija«,str.282–283.

76

Osimnarazinistvaranjastabilnostiudruštvu,institucijeinapraktičnojrazinidjelujunanas.Institucije nas navode na upravo određenenačine djelovanja: prisiljavaju nas na finan­ciranjeaktivnostizakojeinačenebismopla­

tili;omogućujunampoduzimanjestvarikojeinačenebismobiliuprilicičiniti,nekestvariotežavajuilisankcioniraju,temijenjajuifor­maliziraju kontekst privatnih pregovora. (J.Elster,Uvod u društvene znanosti,str.176.)

77

Ukonkretnomjeslučajutranzicijeizautori­tarnih,totalitarnihoblikavladavinedošlodoradikalnog prekida sa starim institucijama.Tranzicijska realizacija odvodi institucijestarog poretka (ancient regime) u povijest,otvarajući istovremeno proces stvaranja de­mokratskih institucija i poretka utemeljenognavladaviniprava.Tajprijelazodstarihau­toritarnih/totalitarnihknovimdemokratskiminstitucijamaizazvaojetranzicijskuturbulen­cijuilitrešnju.(AnđelkoMilardović,»Trans­formacija institucija«, Vjesnik, 27. studeni2008.,str.17.)

78

Zbog svojih motiva i načina njihova razjaš­njavanja,Gehlenovjeradbioizloženbrojnimkritikama,ali iafirmativnimstavovimaosa­držaju njegove antropologijske teorije, kao iopćefilozofijskihisocijalnoteorijskihnazora.K.­O.ApeliF.JonasGehlenovuteorijushva­ćaju kao konstruktivan izazov suvremenojfilozofijiiteoriji,dokjojHabermasoštroza­mjerabiologističkuetiku.InterpretatoripoputWeißaiFonkausvojimsuradovimapokaza­likoje jemotive inakojinačinGehlenpre­uzimaoodklasikanjemačkefilozofije(Fichte,Hegel, Driesch), kao i nastojanja metodolo­gijskog utemeljenja projekta empirijske filo­zofije.WeißiLepeniestakođerističudajezaGehlenovuteorijuposebnoneproduktivnabilaneutralizacijaproblemamoći,vladanja iotu­đenja,dokFonksmatradajenajvećiproblemteoriještojevaženjetrebanja,kaokonstituen­sainstitucija,utemeljilau»ritualnomimpera­tivu«,anekaoKantukategoričkomimpera­tivu.(H.Burger,»Gehlenovaantropologijskateorijainstitucija«,str.291–292.)

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(141–159)

I.Rinčić,TeorijainstitucijaArnoldaGehle­na:prilogistraživanjubioetičkihinstitucija156

Sobziromdabirazradastajalištaitumačenjaspomenutihautorauvelikepre­lazilaokvireovograda,istaknutćemosamodvastavakojanamsečinezna­čajnimizaširikontekstovograda.RiječjeokritikamakojeKarl­OttoApeliHansJonasupućujuGehlenovomstajalištupremakojemsvakičovjekdje­lujeuokvirimasvoginstitucionalnogpozivaizatosnosiodgovornostsamouokvirimanjegoveinstitucionalnouređenenadređenosti.Ukolikoiprihva­timodapostojedobrirazlozidacjelokupnodjelovanjepojedinacasvedemounutarokviranjegovoginstitucionalnogpoziva(štoponekadi jestslučajuuskospecijaliziranimprofesijama), timenismoriješili sve razineproblemaprihvaćanjai»snošenja«odgovornostiizvanstrogopropisanihokvirapoje­dineinstitucionalnouređenenadređenosti.Naime,prihvaćanjeokvira insti­tucionalnogpozivaspravomnasobvezuje(i)naodgovornostunutarokvirainstitucionalno uređene nadređenosti, ali nas ne lišava odgovornosti izvannje.Štoviše,Gehlenovostajališteogranicamainstitucionalneodgovornosti,osimštopodupitnikstavljamogućnostiirealizacijuvan­institucionalneod­govornosti, sadrži jošnajmanjedvaproblema.Prvi jeonajkoji ističeApeltvrdećidaGehlenovateorijainstitucijanatajnačindovodiupitanjeuopćesvakumogućnoststvaranjakolektiveodgovornosti.Štoviše,bilokojipokušajdaseorganiziranužnakolektivnaodgovornostčovječanstvazanjegoveko­lektivneaktivnostinesamodanemaizgledavećjenarazinietičkeopravda­nostibesmislen.79Drugijeproblemnajuževezanuzprirodnuidogovorenuvrstuodgovornosti,oblikekojeuknjiziPrincip odgovornostrazrađujeHansJonas.PremaJonasu,prirodnomtipuodgovornostipripadaroditeljskaodgo­vornost;onapotječeizprirodesamihmeđuljudskihodnosaitimejeneovisnaodprethodnihpristanaka(jednomdonesenaodlukaiostvarenjeroditeljstva,sadržiusebi(pretpostavljeni)pristanakzasvebudućesituacije),neopozivajeinemožeseotkazati.Sdrugestranepostojiidogovorena,»umjetna«od­govornost,nastaladodjelomi/iliprihvaćanjem institucionalneodgovornosti(poputjavneslužbe),unaprijedjepropisanapoopseguivremenutrajanja,anjenopreuzimanjenajčešćepodrazumijevaelementizboraodkojegseizbilokojegtrenutkamožeodstupiti.80Ipak,onopočemuseJonasnajvišeudaljujeodGehlenova tumačenja institucionalneodgovornosti, sažeto je u tumače­njuposebnogslučajaodgovornostikoji,iakounutarokvirainstitucionalnogpoziva,sadržiusebielementeprirodneodgovornosti.Tavrstaodgovornostisadržiusebiidobroprvogreda(poputprirodneodgovornostikojaneznazaoslobođenje),kaoiodgovornostučijemsmoizboruiliugovorusudjelovali(odgovornostkojojdobronijeneposrednipredmet,samimtimemožedoćidootkazivanjatakvevrsteodgovornosti).81

»Tajjeparadigmatičkislučajpolitičarkojitežizamoćidabidobioodgovornost,težiiknajvišojmoćiusvrhunajvišeodgovornosti…No,neuzimajućiuobzirgoluisebičnutiranijukojajedvadajošspadausferupolitičkog(osimzboglicemjernogponašanja,kaodasekodnjeradiojav­nomdobru),asmoćipovezana,zahvaljujućinjojomogućena odgovornost,utežnjizamoćiježeljenaodgovornost,pravihomopoliticusjenaprvommjestuželi;astvarnidržavnikćesvojuslavu(okojojsekodnjegazaistamožeraditi)vidjetiupravoutomeštoseonjemumožerećidajeradioukoristonihnadkojimajeimaomoć:zakojejuje,dakle,imao.Suštinuteodgovornostičinitoštoono‘nad’postaje‘za’.«82

Zaključno, akoApelova kritikaGehlenove teorije smjera »kvantitativnim«promjenamaukrajnjimdosezimaodgovornostiinstitucionalnogpoziva(od­nosnozagovarauspostavuinstitucionalneodgovornostinarazinikolektivite­ta),Jonasovazasigurnotežipromjeniukvaliteti.TajepromjenasadržanauJonasovomnovomshvaćanju,aliizagovaranjuulogepolitičara–naime,iakoodgovornostpolitičaraspadaukategorijuodgovornostiinstitucionalnogpozi­

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(141–159)

I.Rinčić,TeorijainstitucijaArnoldaGehle­na:prilogistraživanjubioetičkihinstitucija157

va,nesadržiusebisamoinstitucionalnouređenu(dogovorenu)odgovornostvećistovremenoitežnjukdobruprvogreda(poputprirodneodgovornosti). Ostvarenje tako»podvojenog«karakteraodgovornosti političaranije samoiskorakizokvira(Gehlenova)tumačenjainstitucionalnogpoziva,većujednoikrajnji cilj Jonasove idejeu smisluočuvanjaprvezapovijediegzistenciječovječanstvakaosredišnjegciljaodnosasubjekt–objektodgovornostipoliti­čara–državnika.

»Iakodržavničkaodgovornostimaposlastrenutniminajbližimtrenucima,dalekovidnostpo­litičkih akcija jenužna– jedna ododgovornosti državnepolitike jedapazina todaostanemogućabudućadržavnapolitika.Principjeovdjedajesvakatotalnaodgovornost,uzsvenjenepojedinačnezadatkeuvijekodgovornaizatoda,nadilazećivlastitoispunjenje,ostanemoguć­nostodgovornogdjelovanjaiubudućnosti.«83

Bioetičkeinstitucijekaoizazovteoriji institucija Arnolda Gehlena

Osim brojnih kritika upućenih tumačenju odgovornosti pojedinca isključi­vouokvirimasvoginstitucionalnogpoziva,vjerojatnoipaknajslabijatočkaGehlenove antropologije institucija je upravo »neuspjeh« u sagledavanju itumačenju fenomena institucija (post)moderne,kao i njegovog stavada suspomenutiobliciinstitucijanužnoizloženipropadanju.Razlozitakvograzla­zaproizlazeizGehlenovashvaćanjaprosvjetiteljstvakaorazdoblja»emanci­pacijeduhaodinstitucija«,kaoistajalištadasu,kaoiostalisegmentizbilje,udobamoderne,institucijeizloženerefleksivnosti,čimenepovratnogubeonajarhajski polubožanski karakter i propadaju (moderna i njene institucije zaGehlenaostajutrajnoapstraktneinepojmljive).84

Uvremenuukojemmoderničovjek,uzpomoćmoderneznanostiitehnikepostajegospodaromsvegaživoga,anjegovamoćrazornarazarajućasnaga,istovremeno on postaje žrtva vlastitog odmetništva. Odbacivši stabilnost ipregazivšipovjerenjeutradicionalneinstitucije,emancipiravši svoj duh,čo­vjeknijesamooslobodiosamogsebevećjeujednopostaotaocemvlastitog,ničimograničenogdjelovanjaiimprovizacijeodlučivanja.Malenislabkakavje(bio)Gehlenovčovjek,čijajestabilnostisigurnostpri­rodnihprocesaovisilaostabilnostiinstitucijakojimajepredaodioslobode,postaojedanasafirmiranimoćan,silamanekontroliraneznanostiitehnologi­jeosnažendemon.Oslobođensvojepovijesneslabostiirizičnostidjelovanjaprirode,moderanječovjekodavnoprestaobitipromatračiobjektvanjskihsila.Obuzdavšipriroduinametnuvšijojsvojapravila,čovjeksijedaoulogugospodaraživota,nepovratnosmanjivšišansepreživljavanja,aposebnošansezadobarživot.

79

Karl­OttoApel,Diskurs und Verantwortung. Das Problem des Übergangs zur postkonven­tionellen Moral, Suhrkamp, Frankfurt a.M.1988.,str.171.

80

IvaRinčićLerga,Bioetika i odgovornost u ge­netici,Pergamena,Zagreb2007.,str.149.

81

Ibid.

82

H.Jonas,Princip odgovornost,str.138–139.

83

Ibid,str.169.

84

»Spontanošću,plastičnošću iuniverzalnošćurefleksija je – kao supstrat subjektivnosti imoderne epohe – neprikladna za institucio­nalizaciju.TujetezuGehlenoveantropologi­je prvi kritizirao Schelsky koji je – obratno–misliodasesubjektivnostirefleksijamoguinstitucionalizirati i kao najbolji primjer zato navodio dijalog i diskusiju.« (H. Burger,»Gehlenovaantropologijskateorijainstituci­ja«,str.290.)

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(141–159)

I.Rinčić,TeorijainstitucijaArnoldaGehle­na:prilogistraživanjubioetičkihinstitucija158

Natajnačinshvaćenedruštvenepromjenekojesuudrugojpoloviciprošlogstoljeća,aneštokasnijeiuEuropi,zadesileameričkodruštvo,svakakodobi­vajunovoznačenje.Bioetičkijepokretznačiorevoltdominaciji(arhajskih) institucijaiuskraćivanjuslobodezacijenusigurnosti,ujednojeiznjedrionoveidejeisnagesposobnestvoritinove(bioetičke)institucije.Danaspostajesvetežebranititezu(ukojuujednoželimovjerovati)danaodređenojrazinisvogaracionalnog,aliiinstitucionalnograzvojačovjeknijemogaodoćisonustranuvlastitogproizvoda,distanciratiseodnjega,objektiviziratigaikonstruiratigaizvlastitoguma.NatajbisenačinnesamoaktiviraoobratusmjeruponašanjakojijekonstitutivanzasamogčovjekaiponudioodmakodGehlenoveosno­veinstitucijavećbisečovjekuponudilamogućnost,aliiobavezaaktivnogupravljanjainstitucijama(kakopremanjenomunutrašnjemdjelovanju,takoipremavani)ipreuzimanjakontrolenadvlastitimživotom,aliisudbinom.85

Zaključak

KadajeArnoldGehlen1940.godineobjaviosvojuknjiguČovjek. Njegova priroda i položaj u svijetu, izkojeje14godinakasnijenastalaknjigaČovjek i institucije,temeljnodjelonjegoveteorijeinstitucija,uNjemačkojzasigurnonijebilolakopisatioinstitucijama,stabilizirajućimsilamaljudskebiologij­skenaravi,njegovihelementarnihporiva,uplašenoginemoćnogčovjekakojiosjećapotresenostdruštvaipredosjećarušenjejednogporetka.IztakvihjerazmatranjairazmišljanjaGehlenustanoviosvojuantropologijsko­filozofij­skuteorijuinstitucijaokojojjebiloriječiuprethodnompoglavlju.Spome­nutu smo teorijunastojali izložiti kroznjeneglavne teze, unajvećojmjeriupućene tipovima arhajskih institucija. Propitujući obilježjamodernih bio­etičkihinstitucija,nastojalosepotvrditidaGehlenovateorijamožeposlužitikaopolazišteteorijskogistraživanja,aliujednosadržiograničenjaislabostinjihovogcjelovitograzumijevanja.Naime,gledanoizperspektiveukojimadanasnastajuinstitucijebioetičkogkarakteravrlosebrzonamećezaključakdasuspomenute institucijeogledanprimjerne­arhajskih institucija:nena­stajuspontano,unatoč institucionalnimoblicimaiproceduralnimpravilimakojanužnoposjedujuizloženesurefleksivnosti,neposjedujupolu­božanskikarakterritualnihinstitucija,dapačetežeformalizacijiistandardizacijisvojihpostupaka. Iako su lišene božanskih odlika koje su pripadale institucijamaarhajskogtipa,bioetičkiminstitucijamazasigurnopripadavažnostuforma­liziranju(iinstitucionaliziranju)ljudskihodnosa.Akojezapriroduarhajskihinstitucijavažilodaonenastajusidejomivremenompostaju(samo)vanjskestabilizirajućesilekojesusamesebisvrhom,bioetičkebiinstitucije,posvo­jojidejiisvrsi,trebaleukazivatiposvedrugeidrugačijerazlogeisvrhedje­lovanja.Riječje,prijesvega,opromišljenomiodgovornomdjelovanju,ko­jimseuređujumeđuljudskiodnosiiukidanestalnostpojedinačnogljudskogodlučivanja,aistovremenotežiuređenjutrajnogzajedničkogdjelovanjapredizazovima i neizvjesnim posljedicama znanstveno­tehnološke civilizacije. Naime,povijesniječovjekuistinubiozatečenislabpredsnagomprirode,očijojjepovoljnostiimogućnostimakratkoročnihobuzdavanjaovisilanjegovaegzistencija.Stvaranjearhajskihinstitucijatakojetrebalopovećatičovjekovešansepreživljavanja,pružitimusigurnostpredneizvjesnošćudivljineukojojje obitavao.Stoljećimakasnije,napočetku21.stoljeća,čovjekzapadnepolutkesenalaziuposvedrugojsituaciji.Civilizacijskiuzletkoji jedoživioponesenrazvo­jemznanosti,pratećetehnike,pokoravanjem,aliiapsolutnimugrožavanjem

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(141–159)

I.Rinčić,TeorijainstitucijaArnoldaGehle­na:prilogistraživanjubioetičkihinstitucija159

prirode,možda jest unaprijedio kvalitetu njegova života i pružiomu novemogućnosti,aligajeupotpunostiučinioovisnim,udaljioodonogprirodnogibiološkog,tegadoveousituacijuapsolutneneizvjesnosti.Težnjapokorava­njuprirodesciljemvećesigurnostisvojeegzistencije,dovelagajeustanjesveopćeugroženostiukojojopcijakonzumaciječovjekapoinstitucijamapo­stajestvarpovijesti,apronalaženjenačinakonzumacije institucije po čovjeku jediniizlazizkaotičnostiinesigurnostisvijetaukojojsedanasnalazi.Natajnačinshvaćane,bioetičkeinstitucijemoglebi/trebalebiusebisačuva­tikarakternužnosti–usituacijipotresenostidruštvaukakvojsenalazimo,njihovaodsutnost imogućanestalnost ukazivale bi na nezrelost shvaćanjasituacijeiprevidupoimanjumogućihopasnosti,jertekkroznjihnemoćančovjekdanašnjice,ustanjusveopćerizičnostiiranjivostivlastitogbića,aliicjelokupnogživotanaZemlji,dobivamogućušansuzaopstanak.

IvaRinčić

Arnold Gehlen’s Theory of Institutions: A Contribution to the Analysis of Bioethics Institutions

AbstractThe research of historical development of bioethics has rarely had the phenomenon of bioethics institutions as the focus of its interest.In the first part of the present paper a historical overview of bioethics is exposed. Subsequently, the major theses of the most important theories of institutions (sociological, anthropological/philosophical, etc.) are discussed. The central part of the paper deals with the theory of insti­tutions by Arnold Gehlen. According to that theory, institutions are social constructs in which life purposes are collectively accepted and realized. The man creates those constructs aiming at alleviation from uncertainty of his own existence, subjective motivation, and continuous impro­vization in decision making.Concluding part of the paper provides an analysis of the potentials and limitations of the appli­cation of Arnold Gehlen’s theory of institutions in an attempt of investigating the phenomenon of bioethics institutions.

Key wordstheoryofinstitutions,ArnoldGehlen,bioethics,bioethicsinstitutionalization

85

Ibid.,str.290.