TEORIJA TEORIJA OPTIMALNOG VALUTNOG PODRUČJAOPTIMALNOG VALUTNOG PODRUČJA

MEĐUNARODNE FINANCIJE

Sveučilišni diplomski studij Poslovne ekonomije

Smjer: FINANCIJE, 2013/14

CILJEVI I STRUKTURA PREDAVANJA CILJEVI I STRUKTURA PREDAVANJA

CILJEVI PREDAVANJA Analizirati teorijske pretpostavke optimalnog valutnog područja Analiza procesa europskih monetarnih integracija s osvrtom na probleme

budućih članica tijekom tranzicije Analiza fiskalnog sustava i pravila fiskalne politike članica Europske monetarne

unije te koordinacije monetarne i fiskalnih politika

STRUKTURA PREDAVANJA Optimalno valutno područje (definicija, tradicionalni i suvremeni pristup, koristi i

troškovi ulaska u monetarnu uniju) Europske monetarne integracije Fiskalne politike članica Europske monetarne unije Koordinacija monetarne i fiskalne politike u Europskoj monetarnoj uniji Fiskalni problemi Europske unije u okolnostima gospodarske krize

Pojam optimalnog valutnog područja optimalnog valutnog područja razvijen je u okviru rasprave između fiksnih i fluktuirajućih tečajeva 1960ih

označava geografsko područje unutar kojega je opće sredstvo plaćanja jedna ili više zajedničkih valuta

tečajevi valuta su međusobno vezani s neograničenom konvertibilnošću i za tekuće i za kapitalne transakcije

u odnosu na ostatak svijeta tečajevi zajednički fluktuiraju

Povijesno gledano, monetarne unije su u različitim oblicima postojale i ranije u europskoj prošlosti

- Skandinavska unija (1873 – 1924), Švedska, Norveška i Danska

- Latinska monetarna unija osnovana s ciljem podrške bimetalizmu i olakšanjem međusobnih plaćanja

1865. osnivaju je Belgija, Francuska, Italija i Švicarska 1868 priključila se Grčka napuštena 1878. konačnim prelaskom na zlatni standard

- Njemačke države 1834 (koju proširuju 1875) osnivaju carinsku uniju sa svrhom gospodarskog ujedinjenja i podrške

Ipak, ove unije nisu imale zajedničku središnju banku niti međusobnu koordinaciju politika te se o njima ne može raspravljati u kontekstu OVP

Da bi se moglo govoriti o optimalnom valutnom području gospodarska cjelina treba istovremeno osigurati

nisku stopu inflacije punu zaposlenost vanjskotrgovinsku ravnotežu

Razlikujemo tradicionalni model koji je prevladavao do formiranja EMU i u kojem se više pozornosti pridaje potencijalnim troškovima od suvremenih modela, kada se pozornost preusmjerava na koristi ulaska u uniju

TRADICIONALNI PRISTUP MONETARNOJ UNIJI (1) Isprva samo teorijski model, s naglaskom na

mobilnosti radne snage koja treba ujednačiti zaposlenost na cijelom području unije te ublažiti inflatorne pritiske

Ukoliko su cijene i nadnice fleksibilne, smanjuje se pritisak na devizni tečaj te njegov raspon fluktuacije nije presudan (Mundell)

McKinnon naglašava razliku između regionalne mobilnosti radne snage te međusektorske mobilnosti

Uvodi također i stupanj otvorenosti gospodarstva od kojeg ovisi izloženost nacionalnog kretanjima na međunarodnom tržištu

TRADICIONALNI PRISTUP MONETARNOJ UNIJI (2)

Kenen naglašava kako je nužna proizvodna diversifikacija strukture gospodarstva kako bi se ublažili negativni vanjski šokovi

…… Međutim, kasnije dorade teorije, kao i događaji na

svjetskoj gospodarskoj sceni i europski integracijski procesi dovode do redefiniranja postojećih i uvođenja niza novih kriterija

Posebna pozornost posvećuje se pitanjima ispunjavanja kriterija optimalnog valutnog područja te cost/ benefit analizi ulaska u monetarnu uniju i odricanja od nacionalnog suvereniteta

SUVREMENI PRISTUP MONETARNOJ UNIJI

Analiza teorijskih i praktičnih iskustava ulaska u optimalno valutno područje, nakon zatišja tijekom 1970ih, ponovno se aktualizira

Ulazak u monetarnu uniju promatra se kroz gubitak nacionalnog suvereniteta te analizu koristi od ulazaka u uniju, prije svega u smislu uravnoteženja gospodarstva i izbjegavanja poteškoća u vođenju monetarne politike

Ideja je povezivanje i izgradnja valutnih područja među regijama, a ne među državama/ narodima

Razlikujemo: stvarno valutno područje kod kojeg bilanca plaćanja i

zajednički ciljevi određuju monetarnu politiku koja djeluje stabilizirajuće na špekulacije od

pseudo valutnog područja (monetarna politika je određena nacionalnim (unutarnjim) ciljevima te su moguće špekulacije koje destabiliziraju sustav)

Kao preduvjeti za uspješno funkcioniranje unije, u ranim fazama spominjani su mobilnost radne snage te fleksibilnost rada i kapitala

U kasnijim fazama spominje se i niz osobina gospodarstva: Razina otvorenosti gospodarstva Stupanj diversifikacije proizvodnje Vrsta šokova (i unutarnjih i vanjskih) koji pogađaju gospodarstvo

te njihova asimetričnost politički faktori, pri čemu su prisutne diskusije o tome je li

opstanak monetarne unije uopće moguć bez političke i fiskalne unije

Kasnija razrada teorije OVP naglašava kako: Monetarna unija sa zajedničkom valutom za zemlje članice

predstavlja bolju podlogu za stabilnost i obranu od asimetričnih šokova nego što su nacionalne valute

Uvođenjem zajedničke valute stabiliziraju se tečajna kretanja, time i cjelokupno gospodarstvo

Iako neki autori (npr. P. Krugman) smatraju kako gospodarstva imaju ugrađena ograničenja (npr. rigidnost plaća) zbog kojih im je potrebna nacionalna monetarna politika kako bi ih ublažili, u europskim europskim integracijskim procesimaintegracijskim procesima prevladavaju pozitivni stavovi o montarnom ujedinjenju heterogenih članica

KORISTI ULASKA U MONETARNU UNIJU Smanjenje (ili uklanjanje) transakcijskih troškova

konverzije valuta (promjene tečaja, naknade i sl.) Smanjenje računovodstvenih troškova i bolja mogućnost

predviđanja relativnih cijena za poduzeća koja posluju u više država jedinstvenog valutnog područja

Smanjenje izloženosti monetarnim udarima i špekulativnim balonima koji bi mogli dovesti do kratkotrajnih fluktuacija realnog deviznog tečaja

Smanjenje političkog pritiska na zaštitu trgovinskih kretanja zbog snažnih promjena realnoga tečaja ( kod ovih zemalja može postojati i visoka razina valutne supstitucije što je također oblik zaštite)

Brzo integriranje u međunarodna tržišta kapitala

Izvor: Obstfeld, M.; Rogoff, K.: Foundations of International Macroeconomics, The MIT Press, 1996., , usporediti i s Belullo, A.; Šonje, V.; Vrbanc, I.: «Je li Srednja Europa optimalno valutno područje», Hrvatska narodna banka, I – 8, studeni 2000.

TROŠKOVI ULASKA U MONETARNU UNIJU

Odricanje od mogućnosti korištenja monetarne politike kao odgovora na specifične makroekonomske šokove.

Odricanje od mogućnosti korištenja povećanja inflacije (ili deprecijacije tečaja) radi smanjenja realnog tereta javnog duga

Sučeljavanje s političkim i strateškim problemima koji se javljaju oko podjele seignioragea među članicama monetarne unije

Mogući spekulativni napadi na valutu u fazi tranzicije od vlastite prema zajedničkoj valuti

Razmjerno visoka inflacija u područjima gdje proizvodnost rada raste razmjerno brže zbog velikih vanjskih ulaganja, pa cijene lokalnih dobara također mogu brže rastiIzvor: Obstfeld, M.; Rogoff, K.: Foundations of International Macroeconomics, The MIT Press, 1996., , usporediti i s Belullo, A.;

Šonje, V.; Vrbanc, I.: «Je li Srednja Europa optimalno valutno područje», Hrvatska narodna banka, I – 8, studeni 2000.

KORISTI OD UVOĐENJA EURA, RAZDOBLJE 1999 - 2010

Pogledati više i u Schaltegger, A. C.; Weder, M. “Will Europe Face a Lost Decade? A Comparison With Japan ‘s Economic Crisis”, CREMA WP No. 2013-03

Europske monetarne integracije Europska monetarna unija

Razvoj Europe nakon II svjetskog rata u gospodarskom smislu obilježen je značajnim integracijskim naporima koji su uključivali i monetarno integriranje – rezultat je stvaranje Europske monetarne unije i jasan budući cilj uvođenja zajedničke valute

Važno pitanje predstavljali su međusobni tečajni odnosi – oscilacije su potencijalno opasne za integracijske procese Međusobno fiksiranje tečajeva nacionalnih valuta Pitanje definiranja raspona fluktuacija Zajednička valuta – euro – uveden 01/ 01/ 2002

Razdoblje europskih integracijskih procesa može se podijeliti u 4 faze (Mongelli, 2002)

1. PIONIRSKO RAZDOBLJE (početak 1960ih do početka 1970ih)

Devizni tečajevi su još uvijek fiksni, kretanja kapitala ograničena a konačni ishod integracijskih procesa neizvjestan

Već tada je jasno kako će mobilnost radne snage u Europi biti znatno slabija nego u SADu

Liberalizacija tijekova kapitala kritizira se zbog opasnosti od špekulativnih napada te opasnosti od iznenadnog prestanka pritjecanja kapitala

Fiskalna politika je instrument ublažavanja šokova na nacionalnoj razini dok su političke integracije važan preduvjet uspješnog funkcioniranja unije

II. DRUGO RAZDOBLJE (prva polovica 1970ih) Analiziraju se posljedice gubitaka monetarne suverenosti u smislu

obrane od (unutarnjih i vanjskih, simetričnih i asimetričnih) šokova Proširuje se rasprava o potrebi individualnog pristupa svakoj

pojedinačnoj članici dok su teorijske rasprave u drugom planu (što se nastavlja i kroz sljedeće, treće razdoblje)

III. TREĆE RAZDOBLJE (traje tijekom 1980ih) Pozornost je usmjerena na praktična pitanja funkcioniranja

europske monetarne unije i uvođenje jedinstvene valute

IV. ČETVRTO RAZDOBLJE (od kraja 1980ih nadalje) Analizira se funkcioniranje monetarne unije u praksi kroz iskustva

europskih zemalja

1978/ 79

1972

1992

Neki od izazova uvođenja zajedničke valute- EMS kao pseudo valutno područje -

Kriza EMSa početkom 1990ih, nakon ujedinjenja istočne i zapadne Njemačke

I. visok proračunski deficit i porast razine plaća iznad razine produktivnosti dovode do …

II. … porasta inflacije rastu kamatne stope kako bi se inflacija dovela pod kontrolu – DEM aprecira što uzrokuje aprecijaciju ostalih valuta u EMS

1992, kako bi se obranile od špekulativnih napada, Italija i Velika Britanija izlaze iz ERM i devalviraju valute

1993 proširuje se raspon fluktuacija na ±15%

Na koji način funkcioniraju devizni tečajevi u okviru Na koji način funkcioniraju devizni tečajevi u okviru monetarnog sustava monetarnog sustava

Ukoliko dođe do izlaska valuta izvan zadanih granica fluktuacije, središnje banke djeluju istovremeno te kupujući i prodajući valutu na deviznom tržištu tečaj vraćaju u ravnotežu

dolazi do promjena u deviznim rezervama zemalja – zemlja čija valuta slabi smanjuje svoje devizne rezerve (jer otkupljuje svoju valutu, nastojeći održati tečaj u ravnoteži), dok zemlja čija valuta jača povećava svoje devizne rezerve

Ukoliko dođe do masovne prodaje slabe ili kupovine jake valute dolazi i do snažne promjene tečaja, odnosno do špekulativnog napada na valutu i krize (što se u slučaju EMS i dogodilo u rujnu 1992.)

Europski monetarni sustav (EMS) je predstavljao tipično pseudo valutno područje – iako su devizni tečajevi bili fiksirani, monetarna politika nije bila određena stanjem bilance plaćanja – ostaje prostor za špekulante, a tečajevi se često mijenjaju

U trenutku kada se desio šok koji je doveo do sukoba između kamatnih stopa u Njemačkoj i ostatku sustava, Bundesbank se odlučila za održavanje unutarnje stabilnosti Njemačke, a ostale zemlje mogle su ili prihvatiti takvo kretanje ili izaći iz sustava

Uvođenje euraeura kao zajedničke valute predstavlja završnu fazu procesa monetarnog ujedinjenja – 01. 01. 1999. uveden je sustav neopozivo fiksnih deviznih tečajeva – prijelazno razdoblje traje do 01. 01. 2002. kada euro i službeno ulazi u optjecaj

Europska središnja banka od 01. siječnja 1999. vodi monetarnu politiku u Eurosustavu EUROPSKI SUSTAV SREDIŠNJIH BANAKA – ECB i

središnje banke zemalja koje su članice Europske unije EUROSUSTAV (EUROZONA) – ECB i središnje banke

zemalja koje su prihvatile euro

Dakle … gdje je HNB? Dakle … gdje je HNB?