TERENSKA NASTAVA 7. RAZREDA

2.10.2014. - SAMOBOR

A. G. Matoš: „Krasan je Samobor. Blizina s glavnim gradom daje mu čar ladanja kao Tiburu, Tivoliju, Versaillesu,

Schönbrunnu, Windsoru. Okolina je sretna kombinacija gore i ravnice, polja i šume, vrta i prirode, rijeke i planine,

sela i zaseoka, grada i ladanja (…) Samobor je jedno od najhrvatskijih hrvatskih mjesta.“

Osobna karta

Samobor pripada Zagrebačkoj županiji, a nalazi se 22 km od Zagreba. Prema popisu iz 2011. Samobor s okolicom ima

37633 stanovnika te zauzima površinu od 250 km2.

Hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. dodijelio je Samoboru status „slobodnog kraljevskog trgovišta“ 1242. g.

Dan grada: treća subota u listopadu.

Obrti

medičari i svjećari

bermet je stari samoborski aperitiv profinjene arome i okusa koji se dobiva posebnim načinom pripreme od

biranih sorti grožđa sa sunčanih obronaka Samoborskog gorja, pelina, južnog voća (rogač, smokva,…) i

mirisnih sastojaka trava i crvenog vina

samoborska muštarda je umak sličan senfu, pikantno ljut i istovremeno ugodno kiselkast

kožari i remenari – obrti su koji izumiru, sve ih je manje u gradu

izrada kristala – samoborski kristalobrusači nekada su bili nadaleko poznati, danas se u gradu nalazi samo

jedna brusionica kristala

vapnara – mnoge samoborske i zagrebačke kuće zidane su i bijeljene samoborskim vapnom, samoborski su

vapnari u prošlosti tražili po bregovima svoje mjesto, minirali, palili te razvozili vapno koje se koristilo i za

bijeljenje voćki

Samobor je poznat po gastronomskoj ponudi

kremšnite, rudarska greblica, med, kotlovina, češnjovke

već 1906. godine otvara se svratište Penzion i restauracija (današnja Lavica), a već 1914. Samobor ima tri

hotela, pansion, restauraciju, kavanu i oko 50 gostionica

Samoborske kremšnite najtraženiji su samoborski kolač.

Manifestacije

fašnik (u veljači)

reli oldtimera

samoborska salamijada (u ožujku)

međunarodni festival vatrometa (u svibnju i lipnju)

samoborska greblica (u srpnju)

samoborske glazbene jeseni (u listopadu)

Šetnja gradom

Šetnja uz potok Gradina – poznat kao „mala Venecija“ zbog brojnih mostova

Poznati Samoborci

Mihalj Šilobod Bolšić (1724. – 1787.) – svećenik, autor prve hrvatske računice „Aritmetika horvatska“ iz 1758.

Josip Herović (1780. – 1871.) – učitelj i ravnatelj samoborske pučke škole, službovao je pune 54 godine,

utemeljio je 1807. godine samoborski orkestar koji djeluje još i danas

Josip Milaković (1861. – 1923.) najplodniji samoborski pisac na prijelazu 19. U 20. st.

Milan Lang (1863. – 1953.) učitelj, ravnatelj samoborske škole, proučavao je narodni život i običaje u

Samoboru

Ljudevit Šmidhen (1822. – 1898.) samoborski načelnik, zaslužan za komunalno uređenje grada, na svom je

posjedu uredio sumporno kupalište, danas zapušteno

Fran Šuklje (1886. – 1949.) prirodoslovac, napisao pedesetak znanstvenih radova iz geologije i paleontologije,

osnovao Geološki zavod u Zagrebu

Ferdo Livadić (1799. – 1879.) skladatelj, samoborski načelnik i sudac, upravitelj škole, njegov skladateljski

opus sadrži 150 popijevki, 70 skladbi za glasovir, desetak zborskih pjesama te 25 duhovnih pjesama

Grgosova špilja

Grgosova špilja kod sela Otruševec

Špilju je otkrio 1973. Josip Grgos – kada je tražio kamenje za vapnaru.

dubina špilje: 19m

dužina špilje: 46m

temperatura: 8 stupnjeva Celzija

Grgosova špilja jedna je od najljepših malih špilja u Hrvatskoj.

Na kraju, čuveni Samoborček vozi još samu u filmu Kreše Golika „Tko pjeva, zlo ne misli“.

Nekad…

Spomenik Samoborčeku u Samoboru.

Prezentaciju za Vas priredio

napredni geograf,

Fran Košpić