Thomas Jeerson

Thomas Jeerson (13. travnja 1743. - 4. srpnja 1826.)bio je jedan od osnivaa Sjedinjenih Amerikih Dra-va, glavni autor Deklaracije o nezavisnosti (1776.) i tre-i Predsjednik SAD-a (1801. - 1809.). Na poetkuAmerike revolucije, sluio je u kontinentalnom kongre-su predstavljajui dravu Virginiju, a nakon toga sluio jei kao ratni guverner Virginije (1779. - 1781.). Nakon toje rat okonan sredinom 1784. godine Jeerson je pos-tao diplomat u Parizu. U svibnju 1785. godine postao jeameriki ministar u Francuskoj. Jeerson je bio prvi Dr-avni tajnik SAD-a (1790. - 1793.) sluei pod vodstvomtadanjeg Predsjednika Georgea Washingtona. Sa svo-jim bliskim prijateljem Jamesom Madisonom stvorio jedemokratsko-republikansku stranku te kasnije dao ostav-ku izWashingtonovog kabineta. Godine 1796. izabran jeza Potpredsjednika SAD-a nakon to je izgubio utrku zaPredsjednika od Johna Adamsa. Jeerson i Adams nisuse slagali, pa je Jeerson zajedno s Madisonom u tajnostinapisao Rezolucije Kentuckyja i Virginije.U onome to je sam nazvao Revolucijom 1800. godine,Jeerson je izabran za Predsjednika SAD-a te je nad-zirao kupnju ogromnog dijela teritorija dananje draveLouisiana od Francuske (1803. godine), a takoer je pos-lao i ekspediciju Lewis i Clark (1804. - 1806.) da istraepodruja novog zapada. Njegov drugi mandat uglavnomsu oznaile nevolje poput propalog suenja za izdaju nje-govog biveg Potpredsjednika Aarona Burra. Uz eska-lirajue probleme s Britanijom koja je optuivala Ame-riku zbog neutralnosti i prijetila obustavom dostave pu-tem mora, u gospodarskom ratu koji je uslijedio poku-ao se boriti nizom Zakona o embargu koje je donio, akoji su samo dodatno nakodili amerikoj trgovini. Go-dine 1807. Predsjednik Jeerson je u Zakon stavio la-nak o zabrani uvoza robova u Sjedinjene Drave. Premdase u znanstvenim istraivanjima i kolskim udbenicimaJeerson i danas smatra jednim od najveih amerikihpredsjednika, od druge polovice 20. stoljea mnogi po-vjesniari su ga uestalo kritizirali upravo zbog pitanjaropstva.[1]

Kao jedan od voa razdoblja Prosvjetiteljstva, Jeersonje bio polimat koji je teno govorio pet jezika i biozainteresiran za podruja znanosti, izuma, arhitekture,religije i lozoje, a koji e ga svi dovesti do osnivanjaSveuilita u Virginiji nakon to mu zavri drugi man-dat za Predsjednika SAD-a. Sam je dizajnirao svoju ve-liku palau na imanju koje se prostiralo na 5 tisua ju-tara u Charlottesvilleu (drava Virginia), a koju je na-zvao Monticello. Premda nije bio jak govornik, Jeersonje bio vjet pisac i esto se dopisivao s mnogim ugled-

nim ljudima u Americi i Europi tijekom svog odraslogivota.[2]

Iako je u svom vlasnitvu drao stotine robova, Jeersonse tijekom cijelog svog ivota slubeno i privatno protivioinstituciji ropstva smatrajui kontradiktornim ideje o za-jednikom ropstvu i slobodi te njihove nekompatibilnostis glavnom idejom Amerike revolucije. Ipak, povjesni-ari su se esto nalazili na suprotnim stranama u vezi Jef-fersonove posveenosti i iskrenosti o antiropstvu. Nakonto je Martha Jeerson umrla 1782. godine (njegova su-pruga s kojom se nalazio u braku 11 godina), Jeersonje do kraja ivota ostao udovac; u svojem braku imali suestero djece od kojih je samo dvoje preivjelo do zrelihgodina. Godine 1802. pojavile su se glasine da je Jeer-son takoer otac djece Sally Hemings, njegove ropkinje.Godine 1998. godine DNK tekstom otkrivena je poveza-nost izmeu posljednjeg djeteta i Jeersonove obiteljskelinije. Premda povjesniari istiu da potonji dokaz moeukazivati i na to da je netko drugi otac, veina je zaklju-ila da je Jeerson imao dugogodinju vezu s Hemings ida je upravo on otac najmanje jednog djeteta, a najvjero-jatnije svih estero djece, od kojih je etvero preivjelodo zrelih godina.

1 Rani ivot i karijeraKao tree od desetero djece, Thomas Jeerson roen je13. travnja 1743. godine u obiteljskoj kui u Shadwellu(drava Virginia). Njegov otac bio je Peter Jeerson,vlasnik plantae i nadzornik. Mogue je da Jeerson imawelko podrijetlo, premda to do danas nije sigurno doka-zano. Njegova majka bila je Jane Randolph, kerka Isha-ma Randolpha, kapetana broda i vlasnika plantae. Peteri Jane oenili su se 1739. godine. Thomas Jeerson ni-je pokazivao pretjerani interes za svoje pretke; jedino jeznao za postojanje svog djeda s oeve strane.Prije svoje smrti 1745. godine, udovac William Ran-dolph - stari prijatelj Petera Jeersona - imenovao je Pe-tera da bude upravitelj Tuckahoe plantae te da se bri-ne za njegovih etvero djece. Te godine obitelj Jeer-son preselila se u Tuckahoe gdje e ostati ivjeti narednihsedam godina prije povratka u Shadwell, 1752. godine.Peter Jeerson umro je 1757. godine, a imanje Jeerso-novih podijeljeno je izmeu njegova dva sina: Thomasai Randolpha. Thomas je naslijedio otprilike 5 tisua ju-tara zemlje, ukljuujui i Monticello, te izmeu 20 i 40robova. Preuzeo je kontrolu nad imanjem nakon to jenapunio 21 godinu ivota.[3]

1

2 1 RANI IVOT I KARIJERA

1.1 ObrazovanjeJeerson je svoje obrazovanje u djetinjstvu zapoeo podvodstvom tutora. Godine 1752. zapoeo je pohaa-ti lokalnu kolu koju je vodio kotski prezbiterijanskisveenik. U dobi od devet godina ivota, Jeerson jezapoeo uiti latinski, grki i francuski jezik; nauio jejahati konje i zapoeo je prouavati prirodu. Od 1758.do 1760. godine uio je pod okriljem Veleasnog Jame-sa Mauryja blizu Gordonsvillea, drava Virginia. Dok sedruio s Mauryjevom obitelji, uio je povijest, znanost iklasiku.U dobi od 16 godina ivota, Jeerson je zapoeo poha-ati koled William & Mary u Williamsburgu i tada jeprvi put upoznao profesora prava Georgea Wythea kojie mu postati mentor i jako utjecati na njegov kasniji i-vot. Profesor William Small, koji je upoznao entuzijas-tinog Jeersona s djelima autora poput Johna Lockea,Francisa Bacona i Isaaca Newtona, uio ga je matematici,metazici i lozoji.[4] U to je vrijeme Jeerson takoerradio na poboljanju svog znanja iz francuskog i grkog teje svirao violinu. Kao marljiv uenik, Jeerson je poka-zivao strastvenu znatielju na gotovo svim podrujima[5]te diplomirao 1762. godine zavrivi studij za samo dvi-je godine. Dok je radio kao pravni slubenik za Wythea,prouavao je pravo. U tom razdoblju takoer je itaorazne engleske klasine tekstove i upoznavao se s politi-kim radovima. Primljen je u odvjetniku komoru draveVirginije 1767. godine.Kroz cijeli svoj ivot Jeerson je uio iz raznih knjiga.Skupljao je na tisue knjiga u svojoj knjinici uMonticellu. Kada mu je umro otac Peter, Thomas je -skupa s jo nekim drugim stvarima - naslijedio i knji-nicu. Veinu njegove kasnije knjinice takoer su sadr-avale i knjige koje mu je nakon svoje smrti u oporu-ci ostavio George Wythe. Nakon to su Britanci spalilikongresnu knjinicu 1814. godine, Jeerson je ponudiona prodaju svoju kolekciju od preko est tisua knjigapo cijeni od etiri dolara po knjizi. Kasnije, nakon toje shvatio da vie ne posjeduje veinu knjiga u kolekci-ji, napisao je pismo Johnu Adamsu u kojem je istaknuo:Ne mogu ivjeti bez knjiga. Uvijek eljan znanja, Jef-ferson je gotovo instantno zapoeo kupovati nove knjigei nastavio itati i uiti iz njih gotovo cijeloga ivota.[6]

1.2 Brak i obiteljNakon to je nekoliko godina radio kao putujuiodvjetnik, Jeerson se oenio s 23-godinjom udovicomMarthom Wayles Skelton, 1. sijenja 1772. godine.Martha Jeerson bila je atraktivna, elegantna i popularnameu svojim prijateljima; esto je bila Jeersonova hos-tesa i upravljala je njihovim velikim zajednikim ima-njem. Imali su sretan brak; Martha je puno itala, plela ina amaterskoj razini se bavila glazbom. Jeerson je svi-rao violinu, a Martha ga je pratila na glasoviru. Govorilose da je privukla Thomasa prvenstveno zbog njihove za-

jednike ljubavi prema glazbi.[7] [8] Tijekom njihovog de-setogodinjeg braka, Martha je rodila estero djece: Mar-thu, zvanu Patsy (1772. - 1836.); Jane (1774. - 1775.);nikad imenovanog sina (1777.); MaryWayles, zvanu Pol-ly (1778. - 1804.); Lucy Elizabeth (1780. - 1781.) i LucyElizabeth (1782. - 1785.). Jedino su Martha i Mary pre-ivjele do zrelih godina.[9]

Nakon to John Wayles, Marthin otac, umro 1773. go-dine, ona i njezin suprug Jeerson naslijedili su njegovih135 robova, 11 tisua hektara zemlje i dugove njegovogimanja. Godinama su Jeerson i ostali nasljednici otpla-ivali te dugove, a zbog svega je obitelj Jeerson upalau nancijske probleme. Nedugo potom Martha Jeer-son je obolila od dijabetesa, a uestala raanja dodatnosu pogoravala njezino stanje. Nekoliko mjeseci nakonroenja njihovog posljednjeg djeteta, u dobi od 33 godineivota Martha je umrla (6. rujna 1782. godine). Jeer-son je bio prisutan za vrijeme njezine smrti pored krevetai cijeli ga je dogaaj izuzetno pogodio. Tijekom sljede-a tri tjedna, Jeerson se zatvorio u sobu gdje je hodaonaprijed-natrag do toke zike iznemoglosti. Kasnije jeiao u dugake etnje naputenim cestama kako bi tugo-vao za suprugom.[9] Kao to joj je i obeao prije smrti,nikada se nije ponovno oenio.

1.3 Monticello

Monticello 2010. godine

Godine 1768. Jeerson je zapoeo graditi svoju primar-nu rezidenciju, Monticello, na vrhu brda, na plantai kojase prostirala do 5 tisua hektara.[10] Rezidenciju su vei-nom izgradili lokalni zidari i tesari kojima su pomagaliJeersonovi robovi. Jeerson se 1770. godine useliou Juni paviljon gdje mu se dvije godine poslije pridru-ila i supruga Martha. Pretvorivi Monticello u remek-djelo neoklasicizma on je postao Thomasov dugotrajniprojekt.[11]

Dok je radio kao Ministar u Francuskoj izmeu 1784.i 1789. godine, Jeerson je imao priliku vidjeti nekeklasine graevine o kojima je itao u svojim knjiga-ma, a takoer je otkrio i moderne trendove u francuskojarhitekturi koji su u to vrijeme posebno bili popularni u

2.1 Deklaracija o nezavisnosti 3

Parizu. Godine 1794., nakon to je prestao biti Drav-ni tajnik (1790. - 1793.) zapoeo je ponovnu izgrad-nju Monticella temeljenu na svemu onome to je vidio uEuropi. Pregradnja je trajala gotovo cijelo vrijeme dokje on bio Predsjednik SAD-a (1801. - 1809.). Najupe-atljiviji dodatak graevini bila je izgradnja osmerokutnekupole.[12]

1.4 Odvjetniki posao

U kolonijalnoj dravi Virginia, Jeerson je radio kao od-vjetnik u razdoblju od 1768. do 1773. godine sa svojimprijateljem i mentorom Georgeom Wytheom.[13] Listanjegovih klijenata ukljuivala je lanove elitnih obiteljiiz Virginije, ukljuujui i lanove obitelji njegove maj-ke, Randolphe.[13] Uz to to se bavio pravom, Jeersonje u razdoblju od 11. svibnja 1769. godine do 20. lipnja1775. godine predstavljao okrug Albemarle u Kui Bur-gesses u Virginiji.[14] Nakon to je britanski Parlament1774. godine donio Nepodnoljivi zakon (Intolerable Ac-ts), Jeerson je napisao niz rezolucija protiv istog. Kasni-je e te rezolucije biti proirene i postati ono to se danaszove A Summary View of the Rights of British America, au kojima je Jeerson istaknuo svoje vjerovanje da ljudiimaju pravo upravljati samima sobom.[15]

2 Politika karijera od 1775. do1800.

Deklaracija o nezavisnosti,Faksimil kopija iz 1823.

2.1 Deklaracija o nezavisnosti

Ubrzo nakon to je izbio Ameriki rat za neovisnost, Jef-ferson je od lipnja 1775. godine zapoeo sluiti kao de-legat na Drugom kontinentalnom kongresu SAD-a. U sa-mom Kongresu nije poznavao mnogo ljudi, ali se uglav-nom slagao s Johnom Adamsom koji se skupa sa svojimroakom Samuelom nametnuo kao voa konvencije. Jef-ferson i Adams ubrzo su postali prijatelji i njihovo prija-teljstvo potrajat e do kraja njihovih ivota; prijateljstvoje takoer dovelo do prve verzije Deklaracije o nezavis-nosti koju je napisao upravo Jeerson. Kada je Kongreszapoeo razmiljati o prihvaanju Rezolucije o nezavis-nosti u lipnju 1776. godine, Adams se pobrinuo da upra-vo Jeerson bude izabran meu petoricom onih koji enapisati Deklaraciju koja podupire njihovu rezoluciju.[16]Nakon to su raspravili o generalnom sadraju dokumen-ta, odbor je odluio da e upravo Jeerson biti taj koji enapisati njegovu prvu verziju.[17] Sam odbor, a pogotovoJeerson, mislili su da Adams treba napisati dokument.Ipak, Adams je nagovorio odbor da izaberu Jeersonakoji je nevoljko pristao i obeao da e se konzultirati smlaim lanovima. Tijekom sljedeih sedamnaest dana,iako je imao ogranieno vrijeme za pisanje, Jeerson jeuspio sastaviti prvu verziju.[18] Konzultirajui se s drugimlanovima odbora, Jeerson se takoer sluio i svojim ra-nijim radom - Ustavom drave Virginija; zatim Virgini-jinom Deklaracijom o pravima, autora Georgea Masonai drugim izvorima. Ostali lanovi odbora u njegovom sutekstu napravili neke izmjene. Jedna od njih je bila i Jef-fersonova reenica: Smatramo da su ove istine svete ida ih je nemogue opovrgnuti..., a Franklin je to pro-mijenio u: Smatramo ove istine jasnima i oevidnima.Konana verzija Deklaracije predstavljena je Kongresu28. lipnja 1776. godine. Naziv dokumenta glasio je:Deklaracija predstavnika Sjedinjenih Amerikih Dra-va okupljenih u Kongresu.[19]

Nakon to su 2. srpnja izglasali Rezoluciju o nezavis-nosti, Kongres je svoju panju posvetio samoj Deklara-ciji. Kroz sljedea tri dana debata, Kongres je napraviopromjene i izbrisao gotovo etvrtinu teksta od kojih seposebno mora istaknuti onaj koji je govorio o trgovinirobovima. Jeersonu se promjene nikako nisu svidjele,ali odluio je ne govoriti javno o tome. Dana 4. srp-nja 1776. godine Kongres je raticirao Deklaraciju onezavisnosti i delegati su potpisali dokument. Deklara-cija e kasnije postati jedno od Jeersonovih najveihivotnih postignua; njegov predgovor i danas se smatratrajnom izjavom o ljudskim pravima. Svi ljudi roeni sujednakima esto je nazivana jednom od najbolje pozna-tih reenica na engleskom jeziku svih vremena[20] kojau sebi takoer sadrava i najpotentnije i najznaajnijerijei amerike povijesti. Sam taj odlomak predstavljamoralni standard na kojem Sjedinjene Drave kao takvepoivaju. Upravo ovo gledite o jednakosti ljudi u svo-joj kampanji promovirao je Abraham Lincoln koji je nanjemu temeljio cijelu svoju lozoju i esto isticao daDeklaracija kao izjava principa treba biti ono prema e-

4 2 POLITIKA KARIJERA OD 1775. DO 1800.

mu se interpretira Ustav SAD-a.[21]

Jeersonov portret Roberta Fielda (1800. godine)

2.2 Guverner VirginijeGodine 1779., u dobi od 36 godina ivota, Jeerson jeizabran za guvernera savezne drave Virginia.[22] Tada-nji mandat guvernera iznosio je godinu dana pa je po-novno izabran za isto mjesto i 1780. godine. Te go-dine kao guverner glavnim gradom drave proglasio jeRichmond umjesto dotadanjeg Williamsburga. Jeer-son je sluio kao ratni guverner dok su ujedinjene ko-lonije vodile revolucionarni rat protiv Velike Britanije.Kasne 1780. godine kao guverner pripremio je grad Ric-hmond za napad na nain da je premjestio sve vojne na-mirnice u ljevaonicu koja se nalazila nekoliko kilometa-ra van grada. General Benedict Arnold saznao je za to iuskoro zauzeo ljevaonicu. Takoer mu je predugo trebaloda podigne vojsku na noge. U sijenju 1781. godine eva-kuirao je Richmond kako se rat pribliavao. Cornwallisje ranog lipnja iste godine na tajnu misiju poslao konjicuod 250 vojnika kojima je na elu bio Banastre Tarleton sazadatkom da uhvate guvernera Jeersona i lanove nje-govog kabineta u Monticellu,[22] ali Jack Jouett iz vojskeVirginije saznao je za plan i na vrijeme obavijestio svojekolege. Jeerson je uspio pobjei u Poplar.[23] Upravosu ga zbog odluke da pobjegne iz glavnog grada u to vri-jeme snano kritizirali, a povjesniari ga zbog iste stvarikritiziraju i danas. lanovi kabineta brzo su se sastaliu lipnju 1781. godine u gradu Staunton. Odredili su dae nagraditi Jouetta s parom pitolja i maem, ali su ta-koer naredili daljnju istragu Jeersonovih djela budui

su zajedno vjerovali da nije preuzeo odgovornost koju jetrebao kao guverner. Nakon toga nije ponovno izabranza istu poziciju.

2.3 lan Kongresa i ministar u Francu-skoj

Spomen-ploa na Champs-lysesu u Parizu koja oznaavamjesto na kojem je Jeerson boravio dok je bio ministar SAD-au Francuskoj.

Nakon pobjede u ratu i mirovnog sporazuma s VelikomBritanijom, 1783. godine SAD su osnovale KongresKonfederacije (neslubeno zvan Kontinentalni kongres)u kojem je Jeerson sluio kao delegat drave Virginia.Kao lan odbora osnovanog za odreivanje teajnih sto-pa, predloio je da amerika valuta bude izraena u de-cimalnom sistemu; plan je prihvaen. Takoer je pred-loio osnivanje Odbora SAD-a koji e funkcionirati kaoizvrna ruka Kongresa. Plan je prihvaen, ali u praksise pokazao neostvarivim. Jeerson je napisao i propis ukojem se na svim teritorijima SAD-a ukida ropstvo, aliisti nije uveden u zakon.[24] Kada je izabran za ministra uFrancuskoj, dao je ostavku na svoje mjesto u Kongresu.Nakon to mu je umrla supruga, prijatelji poput JohnaAdamsa primijetili su da je Jeerson toliko depresivanda im se inio kako bi mogao biti na rubu suicida. Vje-rovali su da e, ako ga poalju u Francusku, barem ma-lo prestati misliti na mrtvu suprugu pa su ga postavili zatamonjeg ministra, 1785. godine. Jeersonovo vrije-me provedeno u Francuskoj prolo je dosta nezapaeno,djelomino i zbog toga to mu je bilo jako teko nai sena mjestu svog prethodnika Benjamina Franklina koji jeu to vrijeme bio jedan od najpoznatijih ljudi na svije-tu. Uivao je u arhitekturi, umjetnosti i kulturi salona

2.5 Izbori 1796. godine i Potpredsjednik 5

u Parizu. esto je veerao s najuglednijim ljudima togagrada te skladitio vina koje e kasnije ponijeti sa so-bom u SAD.[25] Za vrijeme boravka u Parizu, Jeersonse dopisivao s mnogim ljudima koji su imali vanu uloguu nadolazeoj Francuskoj revoluciji.[26]

Jeersonova najstarija kerka Martha, poznata pod ime-nom Patsy, otila je s njim u Francusku 1784. godine.Njegove dvije mlae keri ostavljene su na skrb prijate-ljima u SAD-u.[22] Za ispomo, Jeerson je kupio neko-liko robova ukljuujui i Jamesa Hemingsa koji se uvje-bavao za francuskog kuhara kako bi mu to bolje sluio.Jeersonova najmlaa kerka Lucy umrla je od hripavca1784. godine u SAD-u to ga je dodatno devastiralo.[27]Godine 1786. Jeerson je upoznao i zaljubio se u MarijuCosway, priznatu talijansko-englesku umjetnicu i glazbe-nicu u dobi od 27 godina ivota. Tijekom perioda od esttjedana uestalo su se viali. Kao udana ena, Marija seuskoro vratila u Veliku Britaniju, ali njih dvoje nastavi-li su se dopisivati dugo godina nakon susreta.[27] Godinudana kasnije Jeerson je pozvao svoju najmlau kerkuPolly, tada devetogodinju djevojicu, da ga doe posje-titi. Takoer je traio da malu Polly na prekooceanskomputovanju prati i netko od robova. Igrom sluaja to je bilaSally Hemings, mlaa sestra Jamesa koja je ivjela dvijegodine u Jeersonovoj kui u Parizu. Prema svjedoe-nju njezinog sina Madisona Hemingsa, Sally i Jeerson uParizu su zapoeli seksualnu vezu i ona je zatrudnjela.[28]Pristala je vratiti se u SAD kao njegova konkubina nakonto joj je Jeerson obeao da e osloboditi njezinu djecukada odrastu.[28]

2.4 Dravni tajnik

U rujnu 1789. godine Jeerson se iz Francuske vratiou SAD sa svoje dvije kerke i robovima. Odmah nakonpovratka, predsjednik Washington mu je pisao i zamolioga da prihvati mjesto u njegovom kabinetu kao Dravnitajnik. Jeerson je pristao.Kao Washingtonov dravni tajnik (1790. - 1793.),Jeerson se uestalo svaao s ministrom nancijaAlexanderom Hamiltonom o pitanjima nacionalne skal-ne politike,[29] a pogotovo oko pitanja nanciranja rat-nih dugova. Kasnije je Jeerson proglasio Hamiltona iFederaliste rojalistima i napisao: Hamilton i njegovipristalice uzdiu nad krunama, dijademama i mitrama.Zbog svog protivljenja Hamiltonu, Jeerson i James Ma-dison organizirali su i vodili anti-administracijsku stran-ku (nazvanu Republikanskom strankom, kasnije znanomi kao Demokrati-Republikanci). Radio je s Madisonomi svojim voditeljem kampanje Johnom J. Becklyjem ka-ko bi stvorio nacionalnu mreu republikanskih saveznika.Zbog svojih politikih akcija i njegovih uestalih okra-ja s Hamiltonom, predsjednik Washington mu je skorouruio ostavku. Premda je Jeerson sam dao ostavku,Washington mu nikad nije oprostio i njih dvojica do kra-ja ivota vie nisu razgovarali.

Jeerson je podupirao Francuze u njihovoj borbi protivBritanaca 1793. godine.[30] Vjerovao je da domai poli-tiki uspjeh ovisi o uspjehu francuske vojske u Europi.Iste godine Francuski ministar Edmond-Charles Gentprouzrokovao je krizu nakon to je pokuao utjecati najavno mnijenje amerikog naroda, neto to je Jeersonpokuao sprijeiti.S britanskim ministrom vanjskih poslova u SAD-u od1791. godine, Georgeom Hammondom, Jeerson je po-kuao ostvariti tri vana cilja: osigurati britansko prizna-nje krenja Sporazuma u Parizu (1783.); naputanje svo-jih mjesta na sjeverozapadu (teritorij izmeu planina Ap-palachian i rijeke Mississippi, sjeverno od drave Ohio);te kompenzaciju SAD-u kojom bi se naplatili amerikivlasnici robova za one robove koje je Britanija oslobo-dila ili evakuirala na kraju rata. Prema biljekama JohnaC. Millera, nakon to se njih dvojica nisu uspjela dogovo-riti o niemu, Jeerson je dao ostavku u prosincu 1793.godine.[31]

2.5 Izbori 1796. godine i Potpredsjednik

Kao predsjedniki kandidat Demokrata-Republikanaca(tada zvanih samo Republikanci) 1796. godine Jeer-son je izgubio od Johna Adamsa, ali je dobio dovoljnoelektorskih glasova da postane Potpredsjednik (1797. -1801.). Jedna od glavnih zaduenja Potpredsjednika jebila i upravljanje Senatom, a Jeerson je bio zabrinut ne-dostatkom njegovih pravila kojima su odluke padale napredsjednika slube. Godinama prije nego je doao naprvu poziciju, Jeerson je proveo dosta vremena proua-vajui procedure i pravila upravnikih tijela. Kao studentprepisao je biljeke iz britanskog parlamentarnog zako-na u mali prirunik kojeg e kasnije prozvati Parlamen-tarnom depnom knjiicom. Jeerson je takoer bio lanodbora koji je osnovan kako bi donio pravila Kontinen-talnog kongresa 1776. godine. Kao Potpredsjednik bioje spreman reformirati senatorske procedure.Dok je trajao Kvazi-rat, Federalisti su pod vodstvom Joh-na Adamsa zapoeli novaenje, uvodili nove poreze i do-nijeli Zakon o strancima i pobuni (Alien and SeditionActs). Jeerson je vjerovao kako je glavna namjera tihzakona suzbijanje Demokrata-Republikanaca prije negoopasnih stranaca premda su svi zakoni imali rok traja-nja. Jeerson i Madison potajno su pisali RezolucijeKentuckyja i Virginije koje su bile temeljem prava dr-ava, a u kojima je istaknuto da federalna vlast nemaprava upotrijebiti svoju mo na ostale drave.[32] Utje-caj Jeersonove doktrine o pravima drava odjeknuo jetijekom Amerikog graanskog rata, a i kasnije. U jed-nom trenutku Jeerson je napisao verziju prijetnje dra-ve Kentucky za odcjepljenje. Jeersonov biograf DumasMalone tvrdi da, u sluaju da su ostali znali u to vrijemeto radi, Jeerson bi bio optuen za izdaju.[33]

6 3 PREDSJEDNIK

3 Predsjednik

Slika Thomasa Jeersona slikara Rembrandta Pealea (1805.godine)

Blisko suraujui s Aaronom Burrom, Jeerson je oku-pio svoju stranku i kandidirao se na predsjednikim iz-borima 1800. godine. Jeerson i Burr dobili su veinuelektorskih glasova, ali budui nitko od njih nije imaopotrebnu veinu izbori su se odluili u Zastupnikom do-mu Kongresa kojim je upravljala Federalistika veina.Premda Federalisti nisu htjeli za Predsjednika ni Jeer-sona ni Burra, Hamilton je nagovorio svoju stranku dabi Jeerson bio manje politiko zlo od Burra te da biskandal s elektorskim procesom mogao uzdrmati noviUstav. Dana 17. veljae 1801. godine Zastupniki domizabrao je Jeersona za Predsjednika SAD-a, a Burraza Potpredsjednika. Svoju pobjedu Jeerson je uvelikedugovao broju elektorskih glasova s Juga.[34][35] Upravozbog toga neki su ga prozvali Crnim Predsjednikom, akritiari poput Mercury and New-England Palladium ofBoston istaknuli su da je Jeerson imao petlju slaviti iz-bore kao pobjedu demokracije unato tome to je osvo-jio hram slobode na ramenima robova.[35] Jeerson jezakletvu poloio 4. oujka 1801. godine u vrijeme kadasu stranake razlike izmeu Demokrata-Republikanaca iFederalista rasle do alarmantnih proporcija. Zbog poslakojeg su obavljala njegova dva prethodnika, kao i zbogtrenutnog stanja u Europi, Jeerson je naslijedio pred-sjednitvo s relativno malo hitnih poslova. Premda suon i njegovi pristae pokuali podrivati nekoliko uspjehanjegova dva prethodnika - ukljuujui nacionalnu banku,vojsku i federalni porezni sustav - bili su tek djelominouspjeni u svojoj nakani.

Berberska obala Sjeverne Afrike 1806. godine. Lijevo je Marokokod Gibraltara, u sredini je Tunis; desno se nalazi Tripoli koji seprotee prema istoku

3.1 Prvi berberski rat

Desetljeima su pirati Sjeverne Afrike napadali amerikebrodove i porobljavali lanove posade te traili velikeotkupnine za njihovo putanje. Prije proglaenja neza-visnosti, ameriki trgovaki brodovi bili su zatieni odberberskih pirata mornarskim i diplomatskim utjecajemVelike Britanije. Kada je zapoela Amerika revolucija,Francuska je do 1778. godine titila amerike brodovepotpisom saveznitva u kojem je navedeno da Francu-zi moraju tititi ameriku otu protiv svih oblika nasi-lja, uvreda i napada... Dana 20. prosinca 1777. godi-ne marokanski sultan Mohammed III objavio je da eameriki trgovaki brodovi biti pod zatitom sultanatai da slobodno mogu ploviti prema Mediteranu i uzdunjegove obale. Marokansko-Ameriki sporazum prija-teljstva najstariji je ameriki sporazum koji nikada nijeprekren.[36]

Nakon proglaenja nezavisnosti, SAD su morale zatiti-ti svoje trgovake brodove. U to vrijeme SAD su pla-ale 80 tisua dolara berberskim dravama svoju zatituod napada pirata, ba kao to su radile Britanija i Fran-cuska. Nakon to je Tripoli poslao nove zahtjeve novomPredsjedniku u kojima je navedeno da im se mora odmahplatiti 225 tisua dolara (uz dodatnu godinju sumu od 25tisua dolara), predsjednik Jeerson je odbio i u tom tre-nutku odluio da bi jednostavnije bilo upustiti se u bitku spiratima nego pristati na njihove uvjete. Kao rezultat, pa-a Tripolija je objavio rat SAD-u dana 10. svibnja 1801.godine i tako je zapoeo Prvi berberski rat. Prije negoje izabran za Predsjednika, Jeerson se protivio nancij-skim trokovima koje je zahtijevala mornarica i smatraoje da se isti trebaju koristiti iskljuivo za obalnu obranu.Meutim, nakon uestalih i neprekidnih napada pirata naamerike brodove na Atlantiku i Mediteranu te sistemat-skih otmica amerikih lanova posade, Jeerson isto vienije mogao ignorirati.Dana 15. svibnja Jeersonov kabinet jednoglasno je iz-

3.3 Ekspedicija Lewis i Clark 7

glasao odluku da se poalju tri fregate prema Mediteranus naredbama da pokau vlastitu snagu u bitkama, ali daprvenstveno probaju nai mirovno rjeenje; budui je nasnazi ratno stanje, sami mogu odluiti to je najbolje na-praviti. Fregate su se sastojale od danas svjetski poznatihUSS Philadelphia, USS President i USS Essex uz kunuUSS Enterprise te su postale prve fregate u povijesti ko-je su prele Atlantski ocean. Pod vodstvom komodoraRicharda Dalea eskadrila je uplovila u Mediteran 1. srp-nja gdje se zaustavila kod Gibraltara kako bi pobrala na-mirnice i doznala nove informacije. Upravo tu je Dalesaznao da je Tripoli ve objavio rat SAD-u.[37] Jeersoni mlada amerika mornarica natjerali su Tunis i Alir daprekinu svoje saveznitvo s Tripolijem to ga je u ko-nanici i kotalo rata. Jeerson je takoer naredio petodvojenih mornarikih bombakih napada na Tripoli, arezultat svega je bila obnova mira na Mediteranu (baremneko vrijeme).[38] Ipak, Jeerson je do kraja svoje ad-ministracije nastavljao plaati novanu naknadu berber-skim dravama za zatitu svojih trgovakih brodova odpirata.[39]

3.2 Kupnja kolonije Louisiane

Karta kupljene kolonije Lousiane i ondanjih SAD-a.

Godine 1803. dok su Napoleonski ratovi izmeuFrancuske i Britanije bili u punom jeku, Thomas Jeer-son autorizirao je kupnju Louisiane, velikog zemljinogposjeda Francuske koja je u to vrijeme bila dvostrukovea od SAD-a. Veina francuskog bogatstva u Novomsvijetu dola je od eernih plantaa u Santa Domenicii Gvadalupi na Karibima, ali produkcija je opala nakonuspona ropstva. Nakon slanja vie od 20 tisua trupa ka-ko bi odrali koloniju 1802. godine, Francuska je kasne1803. godine povukla 7 tisua preivjelih, nedugo prijenego to e Haiti proglasiti nezavisnost.[40] Izgubivi pri-hode od Haitija dok je u isto vrijeme ratovao s ostatkomEurope, Napoleon je odustao od svog carstva u SjevernojAmerici i upotrijebio zaraeni novac kako bi pomogaoratnim pohodima na domaoj fronti.[40]

Jeerson je 1802. godine poslao Jamesa Monroea iRoberta R. Livingstona u Pariz kako bi pokuali kupitigrad New Orleans i susjedna obalna podruja. Na njegov

zahtjev, Pierre Samuel du Pont de Nemours, francuskiplemi koji je imao blisku suradnju s Jeersonom i Na-poleonom takoer je pomogao u kupoprodajnim prego-vorima. Napoleon je predloio prodaju kompletnog te-ritorija za cijenu od 15 milijuna dolara to je Ministarnancija Albert Gallatin vrlo lako isplatio. Ugrabivi pri-liku Jeerson je postupio suprotno propisanom ustavnomautoritetu i premda e ga Federalisti kritizirati zbog togato se nije savjetovao s njima, veina je ipak smatrala daje to bila prilika koja nije smjela biti proputena.[41] Dana20. prosinca 1803. godine u New Orleansu je sputenafrancuska zastava i podignuta amerika na taj nain sim-bolizirajui transfer kompletnog teritorija Louisiane.[42]

Po pitanju glavnog igraa kupoprodaje Louisiane milje-nje povjesniara se razlikuje; Jeersonov biograf Peter-son istie da miljenja variraju od onih koji zasluge prida-ju Napolenu do onih koji zasluge pridaju Jeersonu, nje-govom dravnom tajniku Jamesu Madisonu i njegovomglavnom pregovarau JamesuMonroeu. Peterson se slaes miljenjem Jeersonovog ljutog rivala, Alexandera Ha-miltona, da se zapravo radilo o ludoj srei. Joseph Ellis,jo jedan Jeersonov biograf, vjeruje da je kupoprodajipridonio niz razliitih elemenata.[43] Povjesniar GeorgeHerring rekao je da, iako je kupnja donekle bila rezultatJeersonove i Madisonove lukave i ponekad ratobornediplomacije, ipak je "esto i opravdano proglaavana di-plomatskom iznenadnom sreom - rezultatom sluajnosti,sree i hira Napoleona Bonapartea.[44] Posjed nad teri-torijem nije bio naliziran sve dok se Engleska i Meksikoslubeno nisu odrekli svojih prava na sjeverna i juna po-druja, tijekom predsjednitva Jamesa Polka. Premda jeFrancuska izuzeta kao prijetnja, Jeerson je odbio priz-nati novu republiku, drugu u zapadnoj hemisferi, te joj jeuveo embargo na trgovinu i oruje. Upravo je to otealooporavak zemlje nakon ratova.[45]

3.3 Ekspedicija Lewis i Clark

Nakon kupnje teritorija Louisiana, Jeerson je trebaoistraiti to veinom nepoznato podruje i mapirati ga.Stoga je 1804. godine odredio Meriwethera Lewisa iWilliama Clarka kao voe ekspedicije (1804. - 1806.)iji je zadatak bio istraiti teritorij Louisiane te steiznanstveno i geografsko znanje i u konanici pridonije-ti europsko-amerikanskoj naseobi Zapada.[46] Dotadanjeznanje o zapadnom dijelu kontinenta bilo je oskudno i ne-potpuno, ogranieno samo na ono to se saznalo od lovacana krzna, trgovaca i drugih istraivaa. Lewis i Clark, pokojima je ekspedicija i postala poznata, regrutirali su 45ljudi za svoju pratnju te proveli cijelu zimu uvjebavaju-i ih u blizini St. Louisa.[47] Jeerson je ekspediciji pos-tavio nekoliko ciljeva ukljuujui direktnu i izvodljivuvezu s vodom kroz cijeli kontinent za potrebe trgovine(dugo-traeni Prolaz na sjeverozapad).[47] Ekspedicija jetrebala pratiti i mapirati rijeke i skupljati znanstvene po-datke. Do studenog 1805. godine ekspedicija je dola doPacika. U vrijeme svog povratka, 1806. godine, eks-

8 3 PREDSJEDNIK

pedicija je ispunila sva Jeersonova oekivanja skupivihrpu novih podataka o topografskim odlikama zemlje injezinim prirodnim izvorima, s detaljima o ori i faunikao i podacima o indijanskim plemenima na zapadu s ko-jima je Jeerson elio poveati trgovinu.[48]

3.4 West PointIdeje o nacionalnoj instituciji za vojno obrazovanje pos-tojale su jo tijekom trajanja Amerike revolucije. Usvibnju 1801. godine Ministar rata Henry Dearborn izja-vio je da je Predsjednik imenovao majora JonathanaWil-liamsa, sina neaka Benjamina Franklina, koji je trebaoorganizirati sve kako bi se takva kola pokrenula. Slijede-i savjete Georgea Washingtona, Johna Adamsa i drugihJeerson i Kongres su se 1802. godine sloili da odobreosnivanje i konstrukciju Vojne akademije West Point narijeci Hudson u New Yorku. Dana 16. oujka 1802. go-dine Jeerson je potpisao Zakon o uspostavi vojnog mirakojim korpus inenjera osniva i uspostavlja vojnu aka-demiju. Dana 4. srpnja 1802. godine Vojna akademijaWest Point slubeno je zapoela s radom kao institucijaza znanstveno i vojno obrazovanje.

3.5 Izbori 1804. i drugi mandatTijekom njegovog drugog mandata, Jeersonova popu-larnost bila je u padu zbog problema s kojima se suoa-vao ponajvie onima koje su prouzroili ratovi u Europi, akoje je postalo sve tee rjeavati. Odnosi s Velikom Bri-tanijom oduvijek su bili loi, djelomino i zbog osobneantipatije koju su osjeali Jeerson i tadanji britanskiambasador Anthony Merry. Za vrijeme Jeersonovogprvog mandata, Napoleonova pozicija u Europi bila jerelativno slaba pa su pregovori bili olakani. Meutim,nakon njegove odluujue pobjede u bitci kod Austerlit-za 1805. godine, Napoleon je postao puno agresivniji iveina amerikih pokuaja pregovora s njim je propala.Na sve to Jeerson je odgovorio Zakonom o embargu1807. godine takoer usmjerenim i protiv Velike Bri-tanije. Upravo je taj zakon prouzroio ekonomski ka-os u SAD-u i u to je vrijeme bio snano kritiziran (a idanas).[49] Zbog politikih napada na Jeersona, pogoto-vo onih iji je zaetnik bio Alexander Hamilton i njegovipristae, Jeerson je iskoristio Zakon o strancima i pobu-ni kako bi uzvratio svojim politikim protivnicima. Go-dine 1807. Jeerson je naredio da se njegovom potpred-sjedniku Aaronu Burru sudi za izdaju. Burr je optuen zaurotu nametanja rata protiv SAD-a u pokuaju odvajanjakonfederacije odnosno zapadnih drava i teritorija; ipak,bio je osloboen optubi.[50][51] Ustav SAD-a iz 1787.godine pruao je zatitu meunarodnoj trgovini robljempuna dva desetljea za vrijeme kojih su vlasnici planta-a na krajnjem Jugu zemlje uvozili tisue i tisue robova,vie nego u bilo kojem drugom 20-godinjem razdoblju.Godine 1807. Kongres je donio Zakon o zabrani uvozarobova kojeg je Jeerson potpisao i koji je stupio na sna-

gu 1. sijenja 1808. godine.[52][53] Zakon je propisivaovelike kazne za meunarodnu trgovinu robljem, ali nijeregulirao onu domau.

3.6 Embargo

Politiki crti koji prikazuje trgovce koji izbjegavaju Ograbme,to znai embargo napisano unatrag (1807. godine).

Jeerson je zagovarao provedbu Zakona o embargu1807. godine kako bi zadrao ameriku neutralnost ti-jekom Napoleonskih ratova to je i bilo u skladu s poli-tikom francuske kontinentalne blokade usmjerene protivBritanije. Jeerson se nadao da e s jedne strane izbjeinacionalno ponienje, a s druge strane rat. U konanicije bio odgovoran za oba dogaaja; gospodarstvo komplet-nog sjeveroistoka je snano opalo, on sam bio je izrazitokritiziran, a njegova je stranka izgubila potporu. Ipak,umjesto da se povue Jeerson je poslao savezne agenteda tajno prate krijumare i ostale prekritelje.[54][55]

Sam embargo predstavljao je nancijsku katastrofu zbogtoga to Amerikanci nisu mogli izvoziti robu, a raire-no nepotivanje zakona samo je znailo jo teu njegovuprovedbu. Svojim veim dijelom, embargo je negativ-no uticao na ameriku prekomorsku trgovinu. Svi pros-tori u SAD-u su patili zbog embarga. U komercijalnojNovoj Engleskoj te u dravama srednjeg Atlantika bro-dovi su trunuli u lukama, a to se poljoprivrede tie - po-gotovo one na Jugu - farmeri i vlasnici plantaa nisu mo-gli izvoziti svoje usjeve. Jeersonov Ministar nancija,Albert Gallatin, bio je protiv embarga, uspjeno predvi-djevi njegovu nemogunost provoenja i negativni odjeku javnosti.[56]

Iako je esto zagovarao to manju saveznu vladu, Jeer-sonu je u ovom trenutku bila potrebna nacionalna vlada svelikom policijskom mou kako bi provela politiku em-barga. Predsjedniki izbori 1808. godine koje je JamesMadison dobio pokazali su da Federalisti ponovno dobi-vaju na snazi, a pomogli su i u nagovaranju Kongresa naukidanje embarga. Nedugo prije nego je otiao s mjestaPredsjednika, u oujku 1809. godine, Jeerson je potpi-sao ukidanje tog katastrofalnog embarga. Umjesto njega

4.2 Posljednji dani 9

donesen je novi Zakon koji nije bio puno efektniji odprethodnog. Vlada je shvatila da je nemogue sprijeitiamerike brodove u trgovini s europskim trgovcima na-kon to napuste svoje luke. Jeerson je ustrajno vjerovaoda problem lei u trgovcima koji nisu imali republikan-ske vrline[57] i sve do svoje smrti zagovarao embargo zakojeg je smatrao da bi bez problema izbjegao rat koji jenakon toga uslijedio da su se svi stanovnici SAD-a pridr-avali istoga.[58][59]

U veini sluajeva povjesniari i danas kritiziraju Jeer-sona zbog embarga. Doron Ben Atar smatra da je Jeer-sonova komercijalna i meunarodna politika bila pogre-na, bez efekta i tetna za amerike interese.[60] Kaplan os-taje pri miljenju da je rat 1812. godine bio logian slijeddogaaja nakon embarga i da su, uavi u Napoleonskeratove protiv Britanije, SAD izgubile svoju prednost ne-utralnosti.

4 Kasnije godineDo 1815. godine Jeersonova knjinica sastojala se odak 6.487 knjiga koje je prodao Kongresnoj knjinici zasumu od 23.950 dolara kako bi zamijenili manju kolek-ciju unitenu u ratu 1812. godine. Iako je sa zarae-nim novcem namjeravao pokriti dio svog velikog duga,gotovo odmah je zapoeo kupovati jo knjiga.[22] U astJeersonovoj kontribuciji, internet stranica knjinice sa-veznog zakonodavstva nazvana je THOMAS.[61][62] Go-dine 2007. Jeersonovo dvodijelno izdanje Kurana iz1764. godine upotrijebio je republikanac Keith Ellisonkako bi poloio zakletvu u Zastupnikom domu.[63] Uveljai 2011. godine New York Times je napisao da jena sveuilitu Washington u St. Louis otkriven dio Jef-fersonove knjinice koji je sadravao 24 knjige.[62]

4.1 Sveuilite u Virginiji

Sveuilite u Virginiji

Nakon odlaska s mjesta Predsjednika SAD-a, Jeersonje nastavio biti aktivan u javnom ivotu. elio je osnova-ti novu instituciju za visoko obrazovanje, pogotovo onu

koja je slobodna od crkvenog utjecaja i u kojoj se stu-denti mogu specijalizirati u mnogim novim podrujimakoja ostala sveuilita tada nisu nudila. Vjerovao je daje obrazovanje ljudi dobar nain osnivanja organiziranogdrutva. Takoer je vjerovao da bi takve kole trebaliplaati svi kako bi i oni manjeg imovinskog stanja imalipriliku postati studenti i obrazovati se.[64] Pismo upuenoJosephu Priestleyju u sijenju 1800. godine ukazuje nato da je Jeerson planirao pokretanje Sveuilita deset-ljeima prije njegovog stvarnog osnutka.Godine 1819. osnovao je Sveuilite u Virginiji. Nakonsveanog otvaranja 1825. godine to je bilo prvo sveuili-te koje je svojim studentima nudilo punu listu izbornihpredmeta. Kao jedan od najveih konstrukcijskih pro-jekata tog vremena u Sjevernoj Americi, sveuilite jebilo poznato po tome to se u njegovom sreditu nalazilaknjinica, a ne crkva to je dodatno podupiralo principodvajanja crkve od drave. U Jeersonovim originalnimplanovima crkvena kapelica nije postojala. Sve do svojesmrti, Jeerson je pozivao studente i osoblje sveuilitau svoj dom.U stilskom smislu, Jeerson je bio zagovornik grkog irimskog stila za koje je vjerovao da najbolje predstavlja-ju ameriku demokraciju. Svaki akademski dio sastojise od dva kata koji su licem okrenuti prema etvero-kutu dok je sama knjinica modelirana prema rimskomPanteonu. Prema istraivanju provedenom meu lano-vima Amerikog instituta arhitekata, Jeersonov kam-pus predstavlja najznaajniji arhitektonski rad u Ameri-ci. Sveuilite je osmiljeno kao kamen temeljac obra-zovnog sustava drave Virginije. U Jeersonovoj vizijisvaki graanin drave mogao je pohaati sveuilite uzsamo jedan uvjet: da je sposoban za isto.[65][66]

4.2 Posljednji dani

U srpnju 1825. godine Jeersonovo zdravlje poelo sepogoravati i do lipnja 1826. godine bio je uglavnomvezan za krevet. Uzrocima njegove smrti uglavnom sesmatraju kombinacije razliitih bolesti i stanja ukljuu-jui i upalu plua. Do svibnja 1826. godine Jeerso-novo zdravlje bilo je toliko loe da je veinu vremenabio zatvoren u sobi, a tijekom razdoblja dok je bio budanuglavnom se bavio svojim nancijama i dugovima. Dana22. svibnja Jeerson je upisao posljednje rijei u svojuknjigu Farm Book istaknuvi da cijena ulja za lampe iz-nosi jedan dolar i dvadeset i pet centi te je takoer stavioi ukupne trokove osvjetljenja svog imanja za prethodnimjesec. Dana 24. lipnja napisao je svoje posljednje pi-smo novinama uWashingtonu - The National Intelligencer- u kojem je jo jedanput istaknuo svoju vjeru u princi-pe istaknute u Deklaraciji o nezavisnosti. Dana 3. srp-nja Jeersona je za krevet vezala groznica. Shvativi danikada vie nee napustiti Monticello bio je prisiljen od-biti poziv u Washington na proslavu pedesete godinjiceDeklaracije.

10 5 OSOBNI IVOT

Jeersonov nadgrobni spomenik

Tijekom posljednjih nekoliko sati ivota drutvo su mupravili njegov unuk Thomas Jeerson Randolph i njegovdoktor, Robley Dunglison te ostali lanovi obitelji i pri-jatelji. Bio je pomiren s idejom smrti i spreman na nju.Kada je u jednom trenutku doktor uao u njegovu so-bu, Jeerson je rekao: Vidite doktore, jo uvijek sam tu.Nakon to ga je pregledao, lan obitelji i prijatelj su mupodarili rijei nade i istaknuli da izgleda bolje na to jeJeerson samo odgovorio: Nemojte niti na trenutak po-misliti da ne znam kakav e biti rezultat svega ovoga. Na-kon toga je smireno obznanio svoje elje za pogrebom,zabranivi bilo kakav oblik slavlja ili parade. Nekolikotrenutaka kasnije pozvao je ostale lanove svoje obiteljii prijatelje da mu se pridrue oko kreveta i rekao:

Uinio sam za svoju zemlju, za cijeloovjeanstvo sve to sam mogaoi sada predajem svoju duu, bezstraha, mojem Bogu - moju kerkumojoj domovini.[67]

Nakon to je zaspao Jeerson se probudio oko osam satinaveer i prozborio svoje posljednje rijei: Je li ve e-tvrti? (srpnja, op. a.) Njegov doktor mu je odgovorio:Uskoro e biti.Dana 4. srpnja 1826. godine, deset minuta prije jedansat poslije ponoi Jeerson je umro u 83 godini ivota,tono na pedesetu obljetnicu Deklaracije o nezavisnosti inekoliko sati nakon to su posljednje rijei Johna AdamsabileNezavisnost zauvijek iThomas Jeerson je preivio.[67]

Ve sljedeeg dana odran je Jeersonov pogreb kojeg

je vodio veleasni Charles Clay. Pokopan je na grobljuMonticello u pet sati poslijepodne, dan nakon svoje smr-ti. Prema vlastitom zahtjevu Jeersonov sprovod bio jejednostavan i tih. Nisu slane nikakve pozivnice, iako jenekoliko prijatelja i gostiju dolo na pogreb. Njegove po-smrtne ostatke do obiteljskog pogrebnog mjesta nosili susluge, obitelj i prijatelji.[68]

Jeerson je napisao svoj vlastiti epitaf na nadgrobnomspomeniku:

Ovdje lei

Thomas Jeerson

Autor Deklaracije o amerikoj nezavisnosti

Zakona o vjerskim slobodama

I otac Sveuilita u Virginiji.

(Here was buried Thomas Jeerson, author of the Decla-ration of American Independence, Of the Statute of Virgi-nia for religious freedom and Father of the University ofVirginia)Premda je roen u bogatoj robovlasnikoj obitelji, Jef-ferson je imao mnogih nancijskih potekoa i u vrijemesmrti nalazio se u velikim dugovima.[69] U svojoj oporuciostavio je instrukcije o podjeli imanja,[70] a nakon nje-gove smrti njegovo imanje, stvari i robovi prodani su najavnim aukcijama koje su zapoele ve 1827. godine.[69]Godine 1831. Monticello su prodali Martha Jeersoni preivjeli nasljednici Jamesu Turneru Barclayju[71], a1834. godine Barclay je prodao kuu i ostatak zemljeUriahu P. Levyju.[72]

5 Osobni ivot

5.1 Maria Cosway

Tijekom razdoblja provedenog u Parizu gdje je obna-ao dunost Ministra, udovac Jeerson je 1786. godineupoznao Mariju Cosway, englesku umjetnicu, glazbeni-cu i skladateljicu. Bila je to visoko obrazovana, udanaena u koju se Jeerson zaljubio. Njih dvoje odmah supostali bliski, a o njihovoj navodnoj vezi biogra su estoraspravljali; ona je postala dio njegovog intimnog drutvabliskih prijatelja, a zajedno su proveli gotovo svaki dantijekom njihovog esto-tjednog poznanstva. Iste godineCosway se vratila u London, a Jeerson joj je napisaoljubavno pismo od gotovo etiri tisue rijei koje je pos-talo poznato pod nazivom Dijalog glave protiv srca.[73]Nakon to je Jeerson napustio Pariz, on i Cosway ostalisu prijatelji i dugo godina su se meusobno dopisivali.[74]Svatko je sauvao pisma onoga drugoga.[75]

11

5.2 Kontroverze Jeerson - Hemings

Ve vie od dva stoljea tvrdnja da je Thomas Jeersonotac djece svoje ropkinje Sally Hemings predmetom jemnogih rasprava i nesuglasica. Godine 1802. novinarJames T. Callender, nakon to mu je Jeerson odbio zah-tjev da bude upravnik pote, objavio je optube da je He-mings Jeersonova konkubina i da je on pravi otac neko-liko njezine djece.[76] Pria se ponovila u Federalistikimnovinama tijekom izbornih kampanja 1802. i 1804. go-dine; veina povjesniara smatra da je Jeerson privatnonegirao navedene traeve 1805. godine.[77][78]

Sredinom 20. stoljea povjesniari su ustvrdili da je u13-godinjem periodu u kojem je esto izbivao, Jeer-son zapravo bio uMonticellu, svaki puta tono devet mje-seci prije roenja sljedeeg djeteta Sally Hemings.[79][80]Godine 1998., kako bi se ustanovila muka DNK lini-ja, nekoliko istraitelja je provelo studiju Y-DNK ivu-ih nasljednika Jeersonovog ujaka Fielda te nasljedni-ka Sallynog sina Estona Hemingsa. Rezultati su pokazalida se Y-DNK podudara s mukom Jeersonovom obi-teljskom linijom, a sve je objavljeno u magazinu Natu-re.[81] Godine 2000. okupljen je tim povjesniara ko-ji su u svom konanom izvjetaju zakljuili da, skupa sDNK-om i povijesnim dokazima, postoji velika vjerojat-nost da je Jeerson pravi otac Estona i vjerojatno ostaledjece Sally Hemings. Godine 2012. Institucija Smithso-nian i Udruga Thomasa Jeersona organizirali su izlo-bu pod nazivom Ropstvo i Jeersonov Monticello: Para-doks slobode[82] u Nacionalnom muzeju amerike povi-jesti tvrdei da veina povjesniara prihvaa injenicu daje zbog DNK analiza i povijesnih dokaza Jeerson otacdjece Sally Hemings.[83]

Otkad su DNK testovi javno objavljeni, veina biografai povjesniara zakljuila je da se udovac Jeerson nala-zio u dugogodinjoj vezi s Hemings.[84][85] Ostali povjes-niari, ukljuujui i skupinu profesora povezanih s nas-ljednitvom Thomasa Jeersona, ostaju pri miljenju dasu izneseni dokazi nedovoljni kako bi se stopostotno za-kljuilo da je Thomas Jeerson otac te djece te dodatnoistiu mogunost da je netko drugi iz obitelji Jeerson -ponajprije Thomasov brat Randolph ili netko od njegovihpetero sinova - mogao biti otac djece Sally Hemings.[86]

6 Spomenici i poastiJeersonu je odana poast na mnoge naine, ukljuujuizgrade koje nose njegovo ime, skulpture te novanu va-lutu. Memorijalni centar Thomas Jeerson slubeno jeotvoren 13. travnja 1943. godine u Washingtonu tonona 200-tu obljetnicu njegovog roenja. Unutarnje uree-nje krasi Jeersonova skulptura visoka ak est metara teugravirani odlomci iz njegovih knjiga. Najpoznatije su ri-jei ugravirane oko spomenika, blizu krova: Zakleo samse pred bojim oltarom na vjeno neprijateljstvo protiv ti-ranije koja ugroava svakog ovjeka.[87] Tijekom razdob-

Thomas Jeerson na planini Rushmore

Jeersonova skulptura u Memorijalnom centru Thomasa Jeer-sona

lja New Deal 30-ih godina prolog stoljea, Demokratisu odali poast Jeersonu i Andrewu Jacksonu koje suprozvali svojim osnivaima i vjenom inspiracijom. Jef-fersona su portretirali kao glasnogovornika demokracijei obinog ovjeka.[88] Predsjednik Franklin D. Rooseveltpomogao je u odobravanju izrade njegovog spomenika uWashingtonu.Lik Thomasa Jeersona nalazi se na amerikimpotanskim markama jo otkad su se zapoele raditi,1856. godine. Jeerson je bio drugi predsjednik kojise poeo nalaziti na potanskim markama.[89] Njegovportret takoer se nalazi i na novanici od dva amerikadolara te na novanici predsjednikog dolara koje suputene u cirkulaciju 16. kolovoza 2007. godine.[90]

Jeersona je zajedno s Georgeom Washingtonom,Theodoreom Rooseveltom i Abrahamom Lincolnom iza-

12 7 IZVORI

brao kipar Gutzon Borglum za svoju monumentalnu gra-nitnu skulpturu na planini Rushmore (klesanje je odobriotadanji predsjednik Calvin Coolidge).[91]

7 Izvori[1] Chernow, 2004 p.589

[2] Rayner, 1834 p.24

[3] Malone 1948 The actual amount of land and slaves thatJeerson inherited is estimated. The rst known recordJeerson made in regards to slave ownership, was in 1774,when he owned 41.

[4] Peterson, Merrill D. ed. Thomas Jeerson: Writings. NewYork: Library of America, p. 1236.

[5] Thomas Jeerson on Wine by John Hailman, 2006

[6] Jeersons Library. Library of Congress, preuzeto 2011-06-19

[7] Halliday, 2001 pp.48-52

[8] Peterson, 1970 p.27

[9] Martha Wayles Skelton Jeerson. The White House, pre-uzeto 10-03-2011

[10] Bear, 1967 p.51

[11] The Orders 01. Architecture Week. Preuzeto July 20,2009.

[12] TJF, Monticello, 2012 Monticello, the House

[13] Henry Stephens Randall, The Life of Thomas Jeerson. p47

[14] The Thomas Jeerson Papers Timeline: 17431827, pre-uzeto 2009-07-19

[15] Merrill D. Peterson, Jeerson, Thomas"; American Na-tional Biography Online, February 2000.

[16] Maier, American Scripture, 97105; Boyd, Evolution, 21.

[17] Boyd, Evolution, 22.

[18] Maier, American Scripture, 104.

[19] Becker, Declaration of Independence, 4.

[20] Stephen E. Lucas, Justifying America: The Declarationof Independence as a Rhetorical Document, in ThomasW. Benson, ed.,American Rhetoric: Context and Criticism,Carbondale, Illinois: Southern Illinois University Press,1989, p. 85

[21] McPherson, Second American Revolution, 126.

[22] Leonard Liggio, The Life and Works of Thomas Jeer-son, The Locke Luminary Vol. II, No. 1 (Summer 1999)Part 3, George Mason University, accessed 10 January2012

[23] Jouetts Ride

[24] David Brion Davis, The Problem of Slavery in the Age ofRevolution: 17701823, 1975, p. 174

[25] Lawrence S. Kaplan, Jeerson and France: An Essay onPolitics and Political Ideas, Yale University Press, 1980

[26] Antonina Vallentin, Mirabeau, trans. E. W. Dickes, TheViking Press, 1948, p. 86.

[27] Thomas Jeerson: Biography. National Park Service,preuzeto 2007-08-01

[28] Memoirs of Madison Hemings. Frontline. Public Broad-casting Service WGBH Boston, preuzeto 29. studenoga2011.

[29] Pearson, Ellen Holmes. "Jeerson versus Hamilton.Teachinghistory.org. Accessed 14 July 2011.

[30] Foreign Aairs, in Peterson, ed. Thomas Jeerson: AReference Encyclopedia (1986) p 325

[31] Miller, 1977 p.117

[32] Primary Documents in American History, Alien and Se-dition Acts. Library of Congress, preuzeto 10. svibnja2011.

[33] Chernow, 2004, 1928 p.586

[34] An American History Lesson For Pat Buchana, KennethC. Davis, Hungton Post, July 18, 2009.

[35] Thomas Jeerson, the 'Negro President', Garry Wills onThe Tavis Smiley Show, February 16, 2004.

[36] Milestones of AmericanDiplomacy, Interesting HistoricalNotes, and Department of State History. U.S. Departmentof State, preuzeto 2007-12-17

[37] Guttridge, 2005 pp.257260

[38] R. B. Bernstein (2005). Thomas Jeerson, Oxford U.P..

[39] Barbary Wars, 1801-1805 and 1815-1816. Milestones:1801-1829. White House, preuzeto 1. prosinca 2012.

[40] (1995). Jeerson and Haiti. The Journal of SouthernHistory 61.

[41] Wilentz, Sean (2005). The Rise of American Democracy,str. 10811, W. W. Norton & Company, New York NY.ISBN 0-393-05820-4

[42] Key Events in the Presidency of Thomas Jeerson. Uni-versity of Virginia, preuzeto 6. svibnja 2011.

[43] Peterson 1970; Ellis 2007

[44] Herring, George. From Colony to Superpower: U.S. Fore-ign Relations Since 1776, p98. Oxford University Press,2008

[45] (1996). Jeerson and the Non-recognition of Haiti.American Philosophical Society 140: 2223.

[46] Stephen Ambrose, Undaunted Courage: MeriwetherLewis, Thomas Jeerson, and the opening of the Ameri-can West (1996).

13

[47] Woodger, Toropov, 2009 p.150

[48] Harry W. Fritz (2004). The Lewis and Clark Expedition.Greenwood Publishing Group. p.3, 59

[49] Malone, Dumas (1974). Jeerson the President: The Se-cond Term, Boston: Brown-Little.

[50] Peter Charles Hoer, The Treason Trials of Aaron Burr(2008)

[51] The Aaron Burr Treason Trial (PDF). The Federal Judi-cial Center, preuzeto 2011-06-19

[52] Miller, 1980 pp.145-146

[53] Randall, 1994 p.583

[54] Tucker, 1992 ch.23

[55] James Duncan Phillips, Jeersons 'Wicked TyrannicalEmbargo, New England Quarterly Vol. 18, No. 4 (Dec.,1945), pp. 466478 in JSTOR

[56] Nicholas Dungan (28 September 2010). Gallatin: Ameri-cas Swiss Founding Father, NYU Press.

[57] Burton Spivak, Jeersons English Crisis: Commerce, Em-bargo, and the Republican Revolution (1978) ch 1

[58] Merwin, 1901 p.142

[59] Peterson, 1960 pp.289-290

[60] Doron S. Ben-Atar, The Origins of Jeersonian Commer-cial Policy and Diplomacy (1993) as cited in Cogliano, p250]

[61] Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{Citirajwww}},Ellis, Joseph J. (1994). . Library of Congress,

[62] Roberts, Sam. "A Founding Fathers Books Turn Up",The New York Times, February 21, 2011

[63] Argetsinger, Amy, Roberts, Roxanne. "But Its Tho-mas Jeersons Koran!", The Washington Post, January3, 2007

[64] Jeerson on Politics & Government: Publicly SupportedEducation. Etext.lib.virginia.edu, preuzeto 2009-09-02

[65] Academical Village, University of Virginia Historical Ar-chives. Virginia.edu, preuzeto 2011-06-19

[66] Founding of the University, University of Virginia Histo-rical Archives. Virginia.edu, preuzeto 2011-06-19

[67] Rayner, 1834 p9.428429

[68] James A. Bear, Jr.,The Last Few Days in the Life of Tho-mas Jeerson,Magazine of Albemarle County History 32(1974): 77.

[69] Melvin I. Urofsky (2001). The Levy family and Monti-cello, 18341923: saving Thomas Jeersons house. Pris-tupljeno July 12, 2011. ISBN 978-1-882886-16-6

[70] Thomas Jeerson (1859). Henry Augustine WashingtonThe Writings of Thomas Jeerson: Miscellaneous; 4. Par-liamentary manual; 5. Pristupljeno July 12, 2011.

[71] Kierner, Cynthia A. (2012). Martha Jeerson Randolph,Daughter of Monticello: Her Life and Times. PristupljenoJuly 4, 2012.

[72] Kierner, page 246[73] Jeerson, Thomas. Head and Heart Letter. PBS.org, pre-

uzeto 2007-08-01[74] Malone[75] Thomas Jeerson: Biography. National Park Service,

preuzeto 2007-08-01[76] MontBrief[77] Jeersons Blood: Chronology, PBS Frontline, 2000[78] Annette Gordon-Reed, Thomas Jeerson and Sally He-

mings: An American Controversy, University of VirginiaPress, 1998 (reprint, with new foreword, rst published1997), pp. 4041, 210223

[79] Winthrop Jordan, White over Black: American AttitudesToward the Negro, 15501812, Chapel Hill: Universityof North Carolina Press, 1968

[80] Fawn McKay Brodie, Thomas Jeerson, An Intimate His-tory (1974)

[81] Foster, EA, Jobling MA, Taylor PG, Donnelly P, deKnij P, Mieremet R, Zerjal T, Tyler-Smith C (1998).Jeerson fathered slaves last child. Nature 396 (6706):2728.

[82] Michel Martin, Smithsonian Sheds Light on FoundingFathers Slaves, NPR: Tell Me More,, 20 February 2012,accessed 25 March 2012.

[83] Enslaved Families: Sally Hemings, Slavery at JeersonsMonticello: Paradox of Liberty, 27 January 14 October2012, Smithsonian Institution, Accessed 15 March 2012.

[84] Richard Shenkman, The Unknown Jeerson: An Inter-view with Andrew Burstein, History News Network, 25July 2005, accessed 14 March 2011; "Online Newsho-ur: Thomas Jeerson", pbs.org, 1998-11-02, pristupljeno2006-08-04

[85] Helen F. M. Leary, National Genealogical Society Quar-terly, Vol. 89, No. 3, September 2001, pp. 207, 214 218

[86] The Scholars Commission on the Jeerson-Hemings Is-sue, 2001, Thomas Jeerson Heritage Society

[87] Oce of the Historic American Buildings Sur-vey/Historic American Engineering Record(HABS/HAER), of the National Park Service, Li-brary of Congress. Documentation of the JeersonMemorial, preuzeto 4. rujna 2009.

[88] Claude Bowers, Jeerson and Hamilton the Struggle forDemocracy in America (1927)

[89] Scott Stamp Catalog, Index of Commemorative Stamps[90] New York Times/ABOUT.COM. Coins.about.com, pre-

uzeto 7. studenoga 2010.[91] National Park Service. Carving History. Mount Rushmore

National Memorial, preuzeto 1. travnja 2012.

14 8 BIBLIOGRAFIJA

8 Bibliograja Applebaum, Herbert A. (1996). Colonial Americans

at Work, Lanham, Maryland: University Press ofAmerica, Inc.. Url

Appleby, Joyce (2003). Arthur M. Schlesinger Tho-mas Jeerson, New York: Times Books. ISBN 0-8050-6924-0

Morate navesti arhivurl= i arhivnadnevak= dok rabite{{Citiraj www}},Barger, Herbert. The Jeerson-Hemings DNA Study. An-gelre internet domain, preuzeto 4. travnja 2012.

Bear, James Adam (1967). TJeerson at Monticello,str. 144, University of Virginia Press. ISBN 10:0813900220 Url1 Url2

Becker, Carl (1970). The Declaration of Indepen-dence: A Study in the History of Political Ideas, Vin-tage Books. ISBN 978-0-394-70060-1

Bennett, William J. (2006). The Greatest Revolu-tion, America: The Last Best Hope, Nelson Current.ISBN 978-1-59555-055-2

Bernstein, Richard B. [2003] (2005). Thomas Jef-ferson, Oxford University Press. ISBN 978-0-19-518130-2

Blessing, Tim H. (1993). Greatness In The WhiteHouse: Rating The Presidents, From George Washin-gton, Penn State University Press. url

(1999) The Declaration of Independence: The Evo-lution of the Text, University Press of New England.ISBN 978-0-8444-0980-1

Brodie, Fawn (1974). Thomas Jeerson: An Inti-mate History, str. 594, W. W. Norton & Company.Url

Burstein, Andrew (2006). Jeersons Secrets: Deathand Desire at Monticello, Basic Books. ISBN 978-0-465-00813-1

Chernow, Ron (2004). Alexander Hamilton, Pengu-in Press. ISBN 978-1-59420-009-0

Cogliano, Francis D (2006). Thomas Jeerson: Re-putation and Legacy, Edinburgh University Press.ISBN 978-0-7486-2499-7

Crawford, Alan Pell (2008). Twilight at Monticel-lo: The Final Years of Thomas Jeerson, RandomHouse. ISBN 978-1-4000-6079-5

Du Bois, William Edward Burghardt (1904). Thesuppression of the African slave-trade to the UnitedStates of America, str. 335, Longmans, Green andCo., New York, London. Url

Ellis, Joseph J. (1996). American Sphinx: The Cha-racter of Thomas Jeerson, Alfred A. Knopf. ISBN978-0-679-44490-9

Ellis, Joseph J. (2007). American Creation: Triump-hs and Tragedies in the Founding of the Republic,Knopf. ISBN 978-0-307-26369-8

Ellis, Joseph J. [2000] (2008). Founding Brothers:The Revolutionary Generation, Alfred A. Knopf.ISBN 978-0-375-40544-0

Ferling, John (2000). Setting the World Ablaze: Wa-shington, Adams, Jeerson, and the American Re-volution, Oxford University Press. ISBN 978-0-19-513409-4

Ferling, John (2004). Adams vs. Jeerson: The Tu-multuous Election of 1800, Oxford University Press.ISBN 978-0-19-516771-9

Finkelman, Paul (April 1994). Thomas Jeersonand Antislavery: The Myth Goes On. The VirginiaMagazine of History and Biography 102 (2): 193228.

Gordon-Reed, Annette (1997). Thomas Jeersonand Sally Hemings: An American Controversy, Uni-versity Press of Virginia. ISBN 978-0-8139-1698-9

Guttridge, Leonard F (2005). Our Country, Right OrWrong: The Life of Stephen Decatur, str. 304,Tom Doherty Associates, LLC, New York, NY,2006. Url

Hale, Edward Everett (1896). Illustrious Americans,Their Lives and Great Achievements, InternationalPublishing Company, Philadelphia, PA., and Chi-cago, ILL, Library of Congress, Washington, DC.

Halliday, E. M. (2001). Understanding Thomas Jef-ferson, Perennial Harper Collins. ISBN 978-0-06-019793-3

Hayes, Kevin J. (2008). The Road to Monticello:The Life and Mind of Thomas Jeerson, OxfordUniversity Press. ISBN 978-0-19-530758-0

Hitchens, Christopher (2005). Thomas Jeerson:Author of America, HarperCollins. ISBN 978-0-06-059896-9

Hodges, Graham Russell (2008). Friends of Liber-ty: A Tale of Three Patriots, Two Revolutions, andthe Betrayal that Divided a Nation: Thomas Jeer-son, Thaddeus Kosciuszko, and Agrippa Hull, BasicBooks. ISBN 0-465-04814-5

8.1 Primarni izvori 15

Kaplan, Lawrence S (April 1957). Jeerson, theNapoleonic Wars, and the Balance of Power. Wil-liam and Mary Quarterly 14 (2): 196217.

Kierner, Cynthia A. (2012). Martha Jeerson Ran-dolph, Daughter of Monticello: Her Life and Ti-mes, str. 400, Univ of North Carolina Press. ISBN0807835528 Url

Kolchin, Peter (1993). American Slavery, 16191877, Hill and Wang. ISBN 978-0-8090-2568-8

Maier, Pauline (1997). American Scripture: Makingthe Declaration of Independence, Knopf. ISBN 978-0-679-45492-2

Malone, Dumas (1948). Jeerson, The Virginian,Little Brown.

Malone, Dumas (1974). Jeerson the President: Se-cond Term, 18051809, Little Brown.

Malone, Dumas (1992). The Sage ofMonticello, Lit-tle Brown. ISBN 978-0-316-54478-8

Mayer, David N. (2012). The Thomas Jeerson Sally Hemings Myth and the Politicization of Ame-rican History. Ashland University, Ashbrook Cen-ter, preuzeto 6. travnja 2012.

Mayer, David N. (1994). The Constitutional Thoug-ht of Thomas Jeerson (Constitutionalism and De-mocracy), str. 397, University of Virginia Press. IS-BN 10: 0813914841 Url1 Url2 Url3

McDonald, Robert M. S. (2004). Thomas Jeer-sons Military Academy: Founding West Point, Uni-versity of Virginia Press. ISBN 978-0-8139-2298-0

McEwan, Barbara (1991). Thomas Jeerson, Far-mer, McFarland. ISBN 978-0-89950-633-3

Merwin, Henry Childs (1901). Thomas Jeerson,str. 164, Houghton, Miin. Url

Miller, John Chester (1980). The Wolf by the Ears:Thomas Jeerson and Slavery, str. 323, New Ame-rican Library.Url

Miller, Robert J. (2008). Native America, Disco-vered and Conquered: Thomas Jeerson, Lewis &Clark, and Manifest Destiny, University of Nebra-ska Press. ISBN 978-0-8032-1598-6

Thomas Jeerson Foundation, Monticello.Monticello. Thomas Jeerson Foundation, Inc,preuzeto 14. listopada 2012.

Onuf, Peter S. (January 2000). Every GenerationIs An 'Independent Nation': Colonization, Misce-genation and the Fate of Jeersons Children. TheWilliam and Mary Quarterly 57 (1): 153170.

Perkins, Bradford (July 1980). Jeersons EnglishCrisis: Commerce, Embargo, and the RepublicanRevolution by Burton Spivak. William and MaryQuarterly 37 (3): 518520.

Peterson, Merrill D. (1986). Thomas Jeerson andthe New Nation; a Biography, Oxford UniversityPress. ISBN 978-0-19-500054-2

Peterson, Merrill D. (1960). The Jeerson Image inthe American Mind, str. 548, University of VirginiaPress.. Url

Peterson, Merrill D. (1977). The Portable ThomasJeerson, str. 1104, Penguin Press. Url

Randall, Willard Sterne (1994). Thomas Jeer-son: A Life, str. 736, Harper Collins. ISBN 0-06-097617-9 Url

(2008) Thomas Barclay (17281793: Consul inFrance, Diplomat in Barbary, Lehigh UniversityPress. ISBN 978-0-934223-98-0

Sloan, Herbert E. (2001). Principle and Interest:Thomas Jeerson and the Problem of Debt, Univer-sity Press of Virginia. ISBN 978-0-8139-2093-1

Tucker, Robert W. (1992). Empire of Liberty: TheStatecraft of Thomas Jeerson, str. 232, CoglianoPress.

Wood, Gordon S (2006). Revolutionary Characters:What Made the Founders Dierent, Penguin Press.ISBN 978-1-59420-093-9

Woodger, Elin (2009). Encyclopedia of the Lewisand Clark Expedition, str. 438, Infobase Publishing,.ISBN 0-8160-4781-2 Url

Wood, Gordon S (2010). Empire of Liberty: A His-tory of the Early Republic, 17891815, Oxford Uni-versity Press. ISBN 978-0-19-503914-6

U.S. Dept. of State (1911). The Declaration of In-dependence, str. 11, U.S. Dept. of State,. Url

Wood, Gordon S. (2011). The Idea of America: Re-ections on the Birth of the United States, PenguinPress. ISBN 978-1-59420-290-2

8.1 Primarni izvori (1999) Thomas Jeerson, Political Writings, str.623, Cambridge University Press. Url1 GoogleeBook

Jeerson, Thomas (1999). Edward M. Betts Tho-mas Jeersons Farm Book, University of Virginia:Thomas Jeerson Memorial Foundation, Inc.. IS-BN 1-8828886-10-0

16 9 VANJSKE POVEZNICE

(1903) The Writings Of Thomas Jeerson 19 vol.,str. 494, Izdana pod pokroviteljstvom spomen udru-ge Thomasa Jeersona iz SAD-a,. Url1 GoogleeBookBiljeka: Ne toliko iscrpno i tono kao Boydovo iz-danje koje ide samo do 1802. godine; ovo je TJ odroenja do smrti. Javna domena.

(1988) The Adams-Jeerson Letters, str. 638, Univof North Carolina Press. Url1

(1900) The Jeersonian cyclopedia, str. 1009, Funk& Wagnalls company, 1900.The Jeerson Cyclopedia at University of Virginia;Note:TJ quotations arranged by topicsGoogle eBook (Foley)

Jeerson, Thomas (1984). Peterson, Merrill DanielThomas Jeerson: Writings: Autobiography / No-tes on the State of Virginia / Public and Private Pa-pers / Addresses / Letters, The Library of America.ISBN 978-0-940450-16-5 Url1 Url2 Biljeka: Pos-toje brojne kolekcije prvog izdanja; ovo je vjerojat-no ona koju je najlake pronai.

Jeerson, Thomas. Notes on the State of Virginia(1787), str. 275, J.W. Randolph, 1853. GoogleeBookBiljeka: Ovo je bila jedina Jeersonova knjiga;brojna izdanja

9 Vanjske poveznice Thomas Jeerson: A Resource Guide u Kongresnojknjinici

Thomas Jeerson Papers: An Electronic Archive uPovijesnom drutvu drave Massachusetts

Kolekcija Thomasa Jeersona u knjiniciSveuilita u Virginiji

Thomas Jeerson u Bijeloj kui Plan Thomasa Jeersona za osnivanje Sveui-lita u Virginiji: Lekcije s travnjaka

Monticello, dom Thomasa Jeersona Poplar Forest, drugi dom Thomasa Jeersona u Vi-rigniji

Papiri Thomasa Jeersona u Avalon Project Djela Thomas Jeerson na Projekt Gutenbergu Thomas Jeerson na C-SPAN-u Ameriki predsjed-

nici: Portreti Izvjetaji strunjaka o kontroverzama Jeerson-Hemings (2011.)

17

10 Text and image sources, contributors, and licenses10.1 Text

Thomas Jeerson Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Thomas_Jefferson?oldid=4537579 Suradnici: Zwobot, Elephantus, Argo Navis,YurikBot, Edgar Allan Poe, Sombrero, SashatoBot, FelixBot, Sanya, Interwiki de~hrwiki, Duh Svemira, MayaSimFan, Sojka~hrwiki, Spe-edyBot, Thijs!bot, JAnDbot, CrniBot, Jack Sparrow, CommonsDelinker, VolkovBot, Aibot, TXiKiBoT, Vedran12, EmxBot, SieBot, Marioami, AlleborgoBot, Loveless, BodhisattvaBot, MelancholieBot, WikiDreamer Bot, Luckas-bot, Ptbotgourou, ArthurBot, Wstenfuchs,MaGa, DSisyphBot, LaaknorBot, Xqbot, Ex13, Sokac121, GhalyBot, RedBot, Rubinbot, Carl maria weber, KamikazeBot, Dinamik-bot,TjBot, Smajli12, EmausBot, JackieBot, ChuispastonBot, HRoestBot, Mmarre, MerlIwBot, Ripchip Bot, Dexbot, Rotlink, Addbot, Gre-gorB i Anonimno: 6

10.2 Images Datoteka:Barbarie_-_1806.jpg Vrelo: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/0c/Barbarie_-_1806.jpg Licencija: Public

domain Prinositelji: http://www.atlassen.info/atlassen/frans/herisson/picslarge/heris1806k041.jpg Originalni umjetnik: M. Witkam (Heri-sson, Atlas Portatif)

Datoteka:Cscr-featured.svg Vrelo: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/e7/Cscr-featured.svg Licencija: LGPL Prinosi-telji: Wikipedia until June, 2006Originalni umjetnik: Wikimedia users ClockworkSoul, CyberSkull, Optimager, White Cat, Erina, AzaToth,Pbroks13.

Datoteka:Jefferson_Memorial_with_Declaration_preamble.jpg Vrelo: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/02/Jefferson_Memorial_with_Declaration_preamble.jpg Licencija: CC-BY-SA-3.0 Prinositelji: Taken myself with a Canon Powershot G5Originalni umjetnik: Rudulph Evans

Datoteka:Monticello_2010-10-29.jpg Vrelo: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/55/Monticello_2010-10-29.jpg Li-cencija: CC BY-SA 3.0 Prinositelji: Vlastito djelo postavljaa Originalni umjetnik: YF12s

Datoteka:MtRushmore_Tom_close.jpg Vrelo: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/3a/MtRushmore_Tom_close.jpgLicencija: CC BY 2.5 Prinositelji: Vlastito djelo postavljaa Originalni umjetnik: Scott Catron (User:Zaui)

Datoteka:Ograbme.jpg Vrelo: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/74/Ograbme.jpg Licencija: Public domain Prinosi-telji: ? Originalni umjetnik: ?

Datoteka:Reproduction-of-the-1805-Rembrandt-Peale-painting-of-Thomas-Jefferson-New-York-Historical-Society_1.jpgVrelo: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/62/Reproduction-of-the-1805-Rembrandt-Peale-painting-of-Thomas-Jefferson-New-York-Historical-Society_1.jpg Licencija: Public domain Prinositelji: New York Historical Society Originalni umjetnik: Rembrandt Peale

Datoteka:Seal_Of_The_President_Of_The_United_States_Of_America.svg Vrelo: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/36/Seal_of_the_President_of_the_United_States.svg Licencija: Public domain Prinositelji: Extracted from the title page ofPDF document at http://www.whitehouse.gov/nsc/nss.pdf Originalni umjetnik: Nepoznat

Datoteka:Seal_of_the_United_States_Department_of_State.svg Vrelo: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/7b/Seal_of_the_United_States_Department_of_State.svg Licencija: Public domain Prinositelji: Extracted from [1]Originalni umjetnik: U.S. Government

Datoteka:ThomasJeffersonByRobertField.jpg Vrelo: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/ca/ThomasJeffersonByRobertField.jpg Licencija: Public domain Prinositelji: unknown Originalni umjetnik: Robert Field

Datoteka:Thomas_Jefferson{}s_Grave_Site.jpg Vrelo: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/6e/Thomas_Jefferson%27s_Grave_Site.jpg Licencija: Public domain Prinositelji: Own work for Wdwic Pictures. The image appears in small scale on my ownwebsite. It appears here: Originalni umjetnik: Christopher Hollis for Wdwic Pictures

Datoteka:Thomas_Jefferson{}s_Paris_house_memorial.jpg Vrelo: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/13/Thomas_Jefferson%27s_Paris_house_memorial.jpg Licencija: CC-BY-SA-3.0 Prinositelji: ? Originalni umjetnik: ?

Datoteka:Thomas_Jefferson_by_Rembrandt_Peale,_1800.jpg Vrelo: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/1e/Thomas_Jefferson_by_Rembrandt_Peale%2C_1800.jpg Licencija: Public domain Prinositelji: White House Historical AssociationOriginalni umjetnik: Rembrandt Peale

Datoteka:United_States_1803-04-1804-03.png Vrelo: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/4f/United_States_1803-04-1804-03.png Licencija: CC BY 2.5 Prinositelji: Vlastito djelo postavljaa Originalni umjetnik: Made by User:Golbez.

Datoteka:United_States_Declaration_of_Independence.jpg Vrelo: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/8/8f/United_States_Declaration_of_Independence.jpg Licencija: Public domain Prinositelji: numerous Originalni umjetnik: original: w:Second Con-tinental Congress; reproduction: William Stone

Datoteka:University-of-Virginia-Rotunda.jpg Vrelo: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/a8/University-of-Virginia-Rotunda.jpg Licencija: CC BY-SA 2.0 Prinositelji: http://www.flickr.com/photos/gargola87/3252667766/The image on Flickr has been modied by Ben Lunsford. It has been sharpened and brightened. Contrast, tilt and distortion have beenreduced. Originalni umjetnik: gargola87 on Flickr

Datoteka:Wikiquote-logo.svg Vrelo: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/fa/Wikiquote-logo.svg Licencija: Public do-main Prinositelji: ? Originalni umjetnik: ?

10.3 Content license Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0

Rani ivot i karijera Obrazovanje Brak i obitelj Monticello Odvjetniki posao

Politika karijera od 1775. do 1800. Deklaracija o nezavisnosti Guverner Virginije lan Kongresa i ministar u Francuskoj Dravni tajnik Izbori 1796. godine i Potpredsjednik

Predsjednik Prvi berberski rat Kupnja kolonije Louisiane Ekspedicija Lewis i Clark West Point Izbori 1804. i drugi mandat Embargo

Kasnije godine Sveuilite u Virginiji Posljednji dani

Osobni ivot Maria Cosway Kontroverze Jefferson - Hemings

Spomenici i poasti Izvori Bibliografija Primarni izvori

Vanjske poveznice Text and image sources, contributors, and licensesTextImagesContent license