Thomas More Utopija

5/12/2018 Thomas More Utopija - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/thomas-more-utopija-55a4d8424b555 1/3

www.sajt.com.hr

T H O M A S M O R E : U T O P I J A

BILJEŠKA O PISCU :

Thomas More je jedan od najvećih predstavnika engleskog humanizma i jedan od najvećih

utopijskih socijalista do XIX stoljeća. Rođen je 1478.g. u londonskoj građanskoj obitelji. More se soduševljenjem predao humanističkim studijama. Vladao je s oba klasična jezika, poznavao klasičnugrčku i rimsku književnost i filozofiju, kao i mnoge suvremene humanističke pisce. Ovo svestranohumanističko obrazovanje najpovoljnije se odrazilo na njegovim utopijskim shvaćanjima idealnogdruštva. Iako je pokazao neobičnu sklonost prema nauci i već vrlo mlad stekao ugled u naučnimkrugovima nije se posvetio isključivo nauci, već kao i mnogi drugi napredni mislioci njegovavremena, vrlo aktivno i neposredno sudjeluje u političkom životu vršeći razne funkcije sve dodužnosti lorda kancelara - najviše državničke dužnosti poslije kralja. Sve to mu je omogućilo da nasamom izvoru upozna društvene probleme svog vremena što je svakako najpozitivnije utjecalo nastvaranje njegovog glavnog djela " Utopija ". U Morovom su se životu stalno nadopunjavale i prividno sukobljavale dvije strane njegovog života političar-državnik i mislilac-pisac. Dostigavši

vrhunac političke karijere More tragično završava zbog sukoba s kraljem Henrikom VIII u pogledunjegovog raskidanja s Rimom što je u stvari značilo početak reformacije u Engleskoj i stvaranjesamostalne anglikanske crkve. More najprije podnosi ostavku na položaj lorda kancelara, a uskorozatim biva bačen u tamnicu i pogubljen.

TADAŠNJE PRILIKE :

Morov negativni stav prema reformaciji tumači se specifičnim karakterom koji je ona imala uEngleskoj. Naime, u to vrijeme tamo se reformacija provodila na inicijativu kralja i onog dijela plemstva koje je istupalo kao nositelj prvobitne akumulacije. Vođe reformacije su htjele pomoću

nje prije svega dovesti do sekularizacije ogromnih crkvenih posjeda na kojima su se i daljekonzervativno održavali feudalni odnosi dok su mnoga ranije nastanjena svjetovna feudalna imanjaveć bila pretvorena u pašnjake i sa njih je protjerano poljoprivredno stanovništvo. Sekularizacijacrkvenih dobara je ubrzavala proces prvobitne akumulacije, a to je značilo i novo uvećavanje bijedenarodnih masa. Reformacija je nesumnjivo imala velik značaj za progres i razvitak Engleske, ali na početku XVI stoljeća čovjeku osjetljivom na patnje masa, kao što je bio More, mogla se učinitiisključivim zlom. U stvari postoje dublji razlozi takvog stava. Humanizam je ponovo probudiostare stoičke ideje o jedinstvu ljudskog roda, težnju za stvaranjem zajedničke kulture. Slične težnje je zastupala i crkva.Humanisti oštro kritiziraju crkvu ali ju ipak žele sačuvati jer u joj vide jedinu moguću

internacionalnu sponu između svih europskih zemalja. Reformacija koja nosi u sebi idejunacionalne nezavisnosti, izraženu u težnji za samostalnom nacionalnom državom i crkvom,

izgleda mnogim humanistima kao regres, razdvajanje naroda, umjesto njihovog zbližavanja.

Zato su oni za katoličku crkvu, ali oslobođenu od srednjovjekovlja. Humanizam se borio protivcrkvene dogmatike za slobodniji odnos prema religiji. Pod utjecajem ovih ideja Luter je također proglasio slobodu savjesti, ali je i on kao i drugi vođe reformacije gotovo isto tako okrutno kao iinkvizicija na katoličkoj strani progonio "heretike" tj. ljude koji su bili drugog religijskog uvjerenja.Sve je to dovodilo u zabludu obrazovane humanističke mislioce u pogledu stvarnog karakterareformacije.O DJELU :

1



www.sajt.com.hr

Morova "Utopija" nastaje u vrijeme teških socijalnih prilika. Veliki broj ratova i ratnih

pustošenja, invalida i ratne siročadi, masovno prosjačenje i bijeda, porast kriminala, prostitucije na jednoj strani - raskoš i parazitski život manjine na drugoj, i samog začetka kapitalističkog načina proizvodnje. To uvelike utječe na Morov stav i teorije. U njoj je dana kritika tadašnjih zakona i

klasnog društva suvremene Engleske zasnovanog na privatnom vlasništvu. Po Moru, izvor takvogteškog stanja ne samo u Engleskoj nego i ostatku Evrope je upravo privatno vlasništvo i njegovimukidanjem More vidi rješenje za opće blagostanje. Citat :"Stoga je moje čvrsto uvjerenje da jeukidanje privatnog vlasništva jedino sredstvo za ravnomjernu i pravednu raspodjelu dobara, kao iza opće blagostanje. Sve dok ona bude postojala, dotle će baš onaj najveći i najbolji dio ljudi patiti pod neizbježnim i tegobnim teretom brige i bijede." - str.82.

U idealnom društvu Utopije, nema privatnog vlasništva. Sva dobra i sredstva za proizvodnjusu društvena - zajednička. Društveno vlasništvo i organizacija proizvodnje otklanjaju anarhiju,eksploataciju, bijedu i nestašicu. Zanatstvo je osnovna grana društvene proizvodnje. Svaki građaninzna barem jedan zanat. Svi stanovnici Utopije su radno obavezni, a Oslobođeni rada su rijetki i tosamo oni koji se uspješno bave naukom. Poljoprivrednici kao zanimanje ne postoje. More je tu prvi

dao ideju o besklasnom društvu u kojem se stanovništvo ne dijeli na seljaštvo i građanstvo jer poljoprivredne poslove obavljaju svi i to naizmjence privremeno u trajanju smjene od dvijegodine. More daje jasnu poruku da se jedino dobrom organizacijom proizvodnje može doći do blagostanja, a samim tim i do zadovoljnog društva. Radni dan u Utopiji traje šest sati, a sve ostalovrijeme se provodi prema osobnim sklonostima. Najčešće su to djelatnosti obrazovnog karaktera, jer su obrazovanje i kultura cijenjeni i demonopolizirani. Zapravo, sve je uređeno tako da se štomanje vremena utroši na proizvodnju materijalnih dobara, a što više na kulturno stvaralaštvo iobrazovanje što rezultira općim zadovoljstvom. Citat: "Magistrati ne prisiljavaju građane na prekovremeni rad protiv njihove volje, jer ustav ove države ima pred sobom samo jedan cilj: daomogući svim građanima, koliko god to dozvoljavaju potrebe zajednice, da što više vremena kojese troši na zadovoljavanje materijalnih potreba troše na uzdizanje i njegu duha. Utopljani smatraju

da se baš u tome i sastoji životna sreća." - str.103.Međuljudski odnosi Utopljana zasnivaju se na ravnopravnosti i maksimalnom poštovanju

i uvažavanju starijih članova zajednice a naročito poglavara i starješina. Utoliko je postojanje

robova kao posebne klase najveća logička proturječnost u Morovoj teoriji idealne države.Utopljani robove uvoze iz susjednih zemalja u kojima imaju status kažnjenika ili osuđenika nasmrt. A Utopljani mogu postati robovi ako počine zločin ili bračni preljub. Uloga robova jesporedna i svodi se na obavljanje neugodnih i teških poslova. (posljednji odlomak: Milićeva ex yuinterpretacija. Moje mišljenje je da postojanje robova nije logička proturječnost u Utopiji. Poznavajući ljudsku narav, more zna da će uvijek, ma koliko idealna vlast bila, biti razbojnika, akazna predviđena za razbojništvo je oduzimanje slobode i obavljanje ropskih poslova. To je jasnoiz prve knjige u kojoj more izražava stajalište protiv smrtne kazne za razbojnike, a za oduzimanje slobode i dobivanja statusa roba. A ako trebaju biti kažnjeni radom, logično je da će obavljatinajteže i najneugodnije poslove.)

Thomas More Utopijom daje prvenstveno kritiku vlastite države i vremena u kojem živi. PoMoru cilj političke djelatnosti je zadovoljan narod, što se postiže radeći na procvatu vlastite zemljea ne osvajanjem i porobljavanjem novih prostora. Ističe besmislenost agresivnih osvajačkih ratovakoje karakterizira kao nepravedne, a pravednim smatra obrambene kao i sve druge koji proizlaze izsavezničkih obaveza i priznaje njihovu nužnost kao sredstvo vanjske politike. Proturječno jenjegovo shvaćanje kolonizacijskih ratova koje vode Utopljani i nije u skladu s osnovnom idejom. S

2



www.sajt.com.hr

obzirom na nužnost ratova Utopljani su vojno obrazovani, bez razlike, oba spola. Ratovanje im je krajnje sredstvo za ostvarivanje pravde i pribjegavaju mu u krajnjoj nuždi. Radije se koristeraznim drugim sredstvima npr. lukavošću, novcem i zlatom, da bi porazili protivnika, što za njihima veću vrijednost od ratovanja ubijanjem. Religija u Utopiji nema udjela u upravljanju državom. Njena uloga je duhovna i pruža

duhovno zadovoljstvo. Svaki pojedinac je slobodan u izboru onog što će po njemu predstavljatiBoga. Iako se po odnosu prema religiji u "Utopiji", vidi da se More polako oslobađa odSrednjovjekovne ovisnosti religijom, ona je još uvijek prisutna što se očituje u sudu poslije smrti, tj.nagradi ili kazni koja bi trebala biti motiv i podstrek za što kvalitetniji i bolji život.

USPOREDBA :

"Utopija" je po ideji u osnovi slična Platonovoj "Državi" i to u smislu stvaranja društva ukojem vlada blagostanje i sreća, i moglo bi se reći da tu prestaje svaka sličnost. Platonovo idealnodruštvo je klasno, dok je Morovo besklasno, obitelj u "Utopiji" je isključivo monogamna, dok kod

Platona, u klasi "čuvara" obitelj ne postoji jer su žene i djeca zajednički. Zatim postoje razlike ushvaćanju potrebe obrazovanja, radne obaveze, kulturnog života, političkog uređenja itd.More je također okarakteriziran kao anti-Makijaveli svog doba, zbog odnosa prema

postojećem stanju i averziji prema kultu vladara i državne sile, ipak su neki dijelovi, naročito ovojnoj vještini, slični Makijvelijevim idejama. Thomas More Pisao je "Utopiju" imajući u vidunedostatke vlastite države, i pod utjecajem prilika toga doba.

Napomena:S latinskog preveo Dr Franjo BarišićPredgovor napisao Dr Vojin Milić

Za bilješke o piscu i razumijevanje prilika u kojima je nastala "Utopija", korišten je predgovor knjige.

3

Documents

Thomas More Utopija