TIM4PIN MAGAZIN • listopad • 2019. · 2020. 1. 8. · Petričko, Hrvoje Vargić, Ivana Soža ... Loboja, Zoran Vuić, Ivan Palčić, Zvonimir Jukić, Biljana Lerman, Nikolina

PLANIRANJE LOKALNIH PRORAČUNA

Novine u vodnom gospodarstvu

Knjiženje školskih udžbenika

Modeliranje pametnog financiranja javnih projekata

NA

KL

AD

NIK

- t

im4

pin

Uli

ca

kn

ez

a T

rpim

ira

15

, 10

00

0 Z

ag

reb

| c

en

tar@

tim

4p

in.h

rT

ISK

AN

ICA

- p

oš

tari

na

pla

će

na

u H

P-u

d.d

. u

so

rtir

nic

i 10

20

0 Z

ag

reb

BROJ 10.listopad 2019.

10

TIM

4PIN

MA

GA

ZIN

• li

stop

ad •

201

9.

Želite naučiti kako obračunati doprinose i porez, što je PK kartica, što osobni odbitak? Želite saznati kako voditi evidencije radnog vreme-na, što je plaća u naravi, kako obračunati naknade za godišnji ili bolovanje? Sve to naučite na primjerima iz prakse u našoj LC Školi.

Program: • Zakonska regulativa koja uređuje pravo na plaću od

nesamostalnog rada • Evidencija radnog vremena i obračuni plaće od

nesamostalnog rada (primjeri) • Obračuni plaće od nesamostalnog rada (primjeri) • Drugi dohodak te obračuni (primjeri) • Završni test

Polaznici će, po završetku, dobiti uvjerenje o završe-nom tečaju.

OBRAČUN PLAĆE I DRUGOG DOHOTKA ZA POČETNIKE3 DANA: 21. - 23. listopada 2019. u LC edukativnom centru Zagreb

3 DANA: 28. - 30. listopada 2019. u LC edukativnom centru Zagreb

Za sve dodatne informacije obratite nam se na [email protected] ili [email protected]

Naučite osnove proračunskog planiranja, knjiženje osnovnih proračunskih procesa i pripremu � nancij-skih izvještaja i saznajte sve o sustavu proračunskih klasi� kacija.Idealno za računovođe početnike u proračunskom računovodstvu, ali i za pročelnike koji žele znati više o evidencijama u proračunskom računovodstvu na operativnoj razini.

Program: • Predstavljanje normativnog okvira • Evidencije u proračunskom računovodstvu • Financijski izvještaji u sustavu proračunskog

računovodstva


NOVO u LC edukacijskom programu

OSNOVE PRORAČUNSKOG RAČUNOVODSTVA

Aktualna izdanjaNarudžbenica za pretplatu na časopis, kao i za navedena izdanja nalazi se na posljednjoj stranici časopisa.

POREZNI PRIRUČNIK – za proračunske i neprofi tne organizacije

Teme: Porez na dohodak, Porez na dodanu vrijednost, Porez na dobit, Opći porezni zakon – izmjene i dopune, Ppopis mišljenja i uputa Ministarstva fi nancija, Načini isplata fi zičkih osoba.

Autori: Ivan Čevizović, Mirjana Mahović Komljenović, Branka Remenarić, Maja Butorac, Ana Godić, Davor Vašiček

Izdanje: Zagreb, 2017.

CBA - analiza troškova i koristi

Teme: Analiza troškova i koristi, Analiza okruženja, Defi niranje ciljeva i identifi kacija projekta, Tehnička izvedivost i održivi razvoj, Financijska i Ekonom-ska analiza, Procjena rizika, Primjeri dobre prakse + USB sa radnim materijalima u Excelu za samostalnu izradu CBA.

Autor: Kristian Korunić


Prikaz novog Zakona o javnoj nabavi

Teme: Novi Zakon o javnoj nabavi s kazalom pojmova, Stručna mi-šljenja autora i usporedba s pret-hodnom zakonskom regulativnom.

Autori: Goran Matešić, Ante Loboja, Zoran Vuić, Ivan Palčić, Zvonimir Jukić, Biljana Lerman, Nikolina Bačurin i Iva Šuler, Urednica: Iva Šuler


Priprema, pozor, ERASMUS+

Teme: Priprema projektnih prijedloga, Upute za ispunjavanje aplikacijskog obrasca, Provedba projekta, Primjeri dobre prakse.

Autori: Kristina Kosor, Ivana Petričko, Hrvoje Vargić, Ivana Soža Savić, Alen Halilović, Mladenka Karačić


Aktualna izdanja

Moj EU projekt – priručnik za pripremu i provedbu EU projekta

Teme: Sveobuhvatno izdanje za uspješno korištenje EU fondova.

Autori: Ivana Maletić, Kristina Ko-sor, Katarina Ivanković Knežević, Zvonimir Savić, Saša Bukovac, Davorka Žagar, Nada Zrinušić, Božana Bešlić, Mladenka Karačić, Tea Japunčić


Vodič za dobro upravljanje u javnom i neprofi tnom sektoru

Teme: Jedinstvena publikacija koja na drugačiji i vrlo praktičan način opisuje fi nancijsko upravljanje i sustav unutarnjih kontrola u praksi.

Autori: Ivana Jakir Bajo, Ivana Maletić, Danijela Stepić



Teme: Porez na dohodak, porez na dodanu vrijednost, porez na dobit, Opći porezni zakon - izmje-ne i dopune; PRILOG: Popis mi-šljenja i uputa Ministarstva fi nan-cija, načini isplata fi zičkih osoba.



Računovodstvo proračunskih i neprofi tnih organizacija

Teme: Udžbenik za sustavno sagledavanje i računovodstveno praćenje poslovanja proračunskih i neprofi tnih organizacija. Teorijske postavke sustava s primjerima knjiženja.

Autori: Davor Vašiček, Vesna Vašiček

Izdanje: Rijeka, 2016.


Teme: Novi Zakon o javnoj nabavi s kazalom pojmova, stručna mišljenja autora i usporedba s prethodnom zakonskom regulativnom.



Računski plan proračuna 2017.

Teme: Računski plan proračuna i Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu (pročišćeni tekst - NN, br. 12/14, 115/15, 87/16).

Autori: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje



Teme: Priprema projektnih prijedloga, upute za ispunjavanje aplikacijskog obrasca, provedba projekta, primjeri dobre prakse.



POREZNI PRIRUČNIK Prikaz novog Zakona

Računovodstvo

Prikaz novog Zakona Prikaz novog Zakona

Računski plan Priprema, pozor, CBA - analiza troškova i koristi




Računovodstvo CBA - analiza troškova i CBA - analiza troškova i CBA - analiza troškova i

Moj EU projekt POREZNI PRIRUČNIK POREZNI PRIRUČNIK Moj EU projekt Vodič za dobro Moj EU projekt

Impressum

TIM4PIN MAGAZINČasopis Centra za razvoj javnog i neprofi tnog sektora

Nakladnik:TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Zagreb, Šumetlička 41tel: 01/553 1335, 01/553 1775 E-pošta: [email protected] 83718300522; MBS 2929236;www.tim4pin.hrAdresa uredništva: Ulica kneza Trpimira 15, Zagreb

Za nakladnika: Maja Butorac, mag.oec.

Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Antonija Jajčinović, mag.oec.Ana Peček, mag. educ. philol. croat. et mag. philol. polon.

Tajnica uredništva: Anita Huljak

Uredništvo: izv.prof.dr.sc. Anto Bajo; dr.sc. Ivan Čevizović; doc.dr.sc. Saša Drezgić, izv.prof.; Mladenka Karačić, dipl.oec.; mr.sc. Ivana Maletić; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Kristina Kosor, mag.ing.oecoing.; Ante Loboja, mag.iur.; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić, mag.iur.; Ana Zorić, mag.iur.; Danijela Stepić, mag.oec.; dr.sc. Desanka Sarvan; dr.sc. Ana Marija Sikirić; Iva Šuler, dipl.iur.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; prof.dr.sc. Zdravko Zekić.

Lektura i korektura: Tamara Bodor, mag.croat. et mag.comm.

Slike: Turistička zajednica grada Buzeta

Grafi čka priprema i oblikovanje naslovnice: Goga Vinter, Sveučilišna tiskara d.o.o.

Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Trg Republike Hrvatske 14, Zagreb

Riječ glavnog urednikaPoštovani čitatelji!

Stigao je, evo, i prvi ovojesenski broj časopisa. Promjena vremena potvr-đuje nam i da je bablje ljeto prošlo, a sukladno tome stižu i informacije lokalnih službi o postupnom ulasku u sezonu grijanja.

Vijesti iz međunarodnog okruženja, barem one koje do nas stižu, uglav-nom se mogu smatrati već uobičajenima. Možda valja izdvojiti već dugo prisutni Brexit jer ćemo ovih dana znati hoće li Velika Britanija istupiti iz EU-a sa sporazumom ili bez njega. O tome se na otoku vode žustre raspra-ve. Oko prvog čovjeka prve države uvijek se događa nešto intrigantno pa je tako i sada s ukrajinskom aferom. Nagađanja su različita. Neki vjeruju da se neće dogoditi ništa dok neki prizivaju impeachment, kazneni progon Trum-pova privatnog odvjetnika.

Domaću političku scenu sve intenzivnije obilježavaju skori predsjednički zbori. Stigla je i službena kandidatura za drugi mandat aktualne predsjed-nice. Nije doduše bio lijep i sunčan dan kako je svojedobno najavila, ali ni vidoviti Vakula ne pogodi prognozu baš svaki put.

U Vladinim se resorima pripremaju mnoga nova zakonska rješenja u ra-znim područjima, a sve ih kroz prizmu državnog proračuna promatra i procjenjuje Ministarstvo fi nancija. Konture Državnog proračuna za sljede-ću godinu već su skicirane i proračunskim korisnicima dostavljeni su limiti buduće namjenske potrošnje.

Intenzivne aktivnosti planiranja proračuna slijede na lokalnoj i regionalnoj razini. Korisno štivo na tu temu, uz niz ostalih, objavili smo i u ovom broju časopisa.

Kad je već spomenut naš časopis, obavještavamo vas da ćemo vam usko-ro pod nepromijenjenim uvjetima ponuditi nastavak pretplate i za slje-deću godinu. Učinit će to naravno i svi drugi nakladnici. No mi se nada-mo i vjerujemo da smo opravdali vaše povjerenje i da ćete ostati s nama i ubuduće. Svjesni smo, također, da tiskani mediji sve više uzmiču pred elektronskim, ali isto tako znamo i brojne prednosti tiskanog štiva. Stoga zasad mi ostajemo pri ovom, tiskanom konceptu časopisa. Vjerujemo u vašu podršku.

Do sljedećeg broja, srdačno vas i s poštovanjem pozdravljamo!

Glavni urednik

Prof. dr. sc. Davor Vašiček

SEMINARI I RADIONICE U NAJAVI

Detaljnije informacije o pojedinoj radionici možete pronaći na www.tim4pin.hr.

10.10. Izrada proračuna JLP(R)S, izrada fi nancijskih planova korisnika proračuna JLP(R)S za razdoblje 2020.-2022., novi Upitnik o fi skalnoj odgovornosti

17.10. Planiranje javne nabave za 2020. godinu, Registar ugovora i okvirnih sporazuma, Objava u EOJN, Fiskalna odgovornost naručitelja

18.10. Izvršenje, izmjene i raskid ugovora o javnoj nabavi; Jamstva – pojašnjenje, upotpunjavanje i naplata

25.10. Primjena e-računa kod proračuna i proračunskih korisnika

11. - 15.11. Program izobrazbe u području javne nabave (50 sati)

13. - 15.11. Škola računovodstva proračuna i proračunskih korisnika

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

9

Hrvatska je zakoračila na zadnju stepenicu puta k uvođenju eura Davor Galinec

13

Novosti u planiranju na razini JLP(R)S za razdoblje 2020. – 2022. godineIvana Jakir-Bajo

RAČUNOVODSTVO

22

Devetomjesečni fi nancijski izvještaji u sustavu proračuna Ivana Vargašević ČonkaHana Zoričić

27

Knjiženje školskih udžbenika nabavljenih iz državnog proračuna Martina Štefković

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

31

Novosti vezane za davanje Izjave o fi skalnoj odgovornosti Ivana Jakir-BajoAna Zorić

POREZI I DOPRINOSI

38

Nove elektroničke usluge Porezne uprave Mirjana Mahović Komljenović

PRAVO

46

Što donosi izmjena Zakona o parničnom postupku?Gordana Muraja

50Dokazi i osiguranje dokazaGordana Muraja

JAVNA UPRAVA

53

Odnosi s medijimaMateja Jalušić

Vlatka Šelimber

JAVNA NABAVA

56

Praksa Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabavePraksa DKOM-a

59

Kriteriji za ocjenu jednakovrijednosti predmeta nabaveAnte Loboja

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

65

Dokumentiranje troškova u provedbi projekata EU-aKristina Kosor

LOKALNA SAMOUPRAVA

70

Novi zakoni u vodno – komunalnom gospodarstvuDesanka Sarvan

77

Predsjednik lokalnog predstavničkog tijela – izbor, ovlasti i prestanak dužnostiKatarina Serdar

ŠKOLSTVO

82

Nova pravila za napredovanje odgojno – obrazovnih radnikaBernard Iljazović

PAMETNI GRADOVI

88

Financijsko modeliranje u javnom sektoru (predstavljanje programa 4budget)Damir Juričić

TIM4PIN INFO

94Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

96 Naknade korisnika državnog proračuna

97 Plaće

100Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnosti za rad

101 Drugi dohodak

103 Primici izuzeti od ovrhe

104 Financijske obavijesti

104 Ostale informacije

Sadržaj

POLUGODIŠNJA PRETPLATA ZA 2019. GODINUU TIJEKU

Jedini specijalizirani sopis u cijelosti usmjeren na aktualne

20% POPUSTA ZA 5 I VIŠE PRETPLATA

Specijalizirane rubrike po djelatnostima: komunalno gospodarstvo, kultura,

socijalna skrb, školstvo, pravos , zdravstvo, znanost i visoko obrazova r školski odgoj i obrazova okalna samouprava, vatrogastvo itd.

Vaše nar e mo poslati na:

[email protected] www.tim4pin.hr

01/5531-755

01/5531-335

*ili drugo izdanje s www.tim4pin.hr

Mjesečno tiskano izdanje

POLUGODIŠNJA PRETPLATA

GODIŠNJA PRETPLATA

Novosti putem e-newslettera

Posebno izdanje s poslovnim

informacijama TIM4PIN INFO

600,00 kn 1.100,00 kn

Neograničen broj pisanih savjeta

Jednokratni popust za seminare (300 kn)

Ocjena prihvatljivosti projektnih prijedloga

50% popusta na odabrana izdanja za narudžbe do 31.5.

SpSSpokom

soczdrobrobrvatvv

Za pretplate do 31.5.50% POPUSTAna odabrana izdanjaJe

Oc

50

lipanj - prosinac - prosinac

01/5531-755 01/5531-335

300,00 knCIJENA

20% POPUSTA

01/5531-755 01/5531-335

290,00 knCIJENA

20% POPUSTA

Detaljnije o programu i prijavi na www.tim4pin.hr

ORGANIZIRA PRAKTIČNU RADIONICU NA TEMU:

Programi usavršavanja u području javne nabave

Planiranje javne nabave za 2020. godinu, Registar ugovora i okvirnih sporazuma,

Objava u EOJN, Fiskalna odgovornost naručitelja

17. listopada 2019., Zagreb

Izvršenje, izmjene i raskid ugovora o javnoj nabavi; Jamstva – pojašnjenje,

upotpunjavanje i naplata

18. listopada 2019., Zagreb

MATERIJAL:

Radni materijal, prezentacije predavača, TIM4PIN magazin, knjiga Prikaz novog Zakona o javnoj nabavi

MATERIJAL:

Radni materijal, prezentacije predavača, TIM4PIN magazin, prilozi

PREDAVAČI:

Ana Zorić, Iva Šuler, Ostap GraljukPREDAVAČ:

Davor Slivka

KOTIZACIJA:

1.210,00 kn (uključen PDV) i 1.000,00 kn za svakog sljedećeg polaznika iz iste institucije

KOTIZACIJA:

1.500,00 kn (uključen PDV) - za više polaznika iz iste institucije odobravamo popust u iznosu 100,00 kn (uključen PDV) po polazniku

UPLATE:

IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje: HR3323400091110546815 s pozivom na broj: OIB, model 00, svrha uplate: ime i prezime polaznika.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

9

UDK 336.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

1. UvodRepublika Hrvatska uspješno održava stabilnost cije-na i fi nancijskog sektora jekom posljednjih 25 godi-na provodeći monetarnu poli ku koja se temelji na stabilizaciji tečaja kune. Valutna stabilnost podržana je drugim gospodarskim poli kama, posebice ma-krobonitetnom poli kom. Takva kombinacija poli ka pogoduje rastu i makroekonomskoj stabilnos . Od 2015. Republika Hrvatska izvela je svoje javne fi nanci-je na održiviji put. Nakon obustave postupka u sluča-ju prekomjernog defi cita u lipnju 2017., 2018. je sal-do opće države zabilježio višak u drugoj uzastopnoj godini, i u nominalnom i u strukturnom smislu. Tako-đer se procjenjuje da je Hrvatska već 2016. prema-šila srednjoročan cilj dosljedan s ERM-om II (tj. -1 % BDP-a). Zbog toga i snažnog rasta nominalnog BDP-a, bruto dug opće države smanjio se od 2015. do 2018. za gotovo 10 postotnih bodova na 74,6 % BDP-a. U proljetnoj prognozi Europske komisije iz 2019. očeku-je se da će strukturni saldo premašiva srednjoročni cilj jekom cijelog razdoblja prognoze, dok se pred-viđa nastavak snažnog pada omjera duga u skladu s referentnom vrijednošću smanjivanja duga. Nadalje, Republika Hrvatska također je pos gla značajno sma-

njenje vanjskih neravnoteža: za razliku od razdoblja prije krize, Republika Hrvatska posljednjih godina bi-lježi visok sufi cit tekućeg računa, dijelom zbog snaž-nog rasta izvoza nakon pristupanja Europskoj uniji. U tom kontekstu, značajno se poboljšalo neto sta-nje međunarodnih ulaganja, za 40 postotnih bodova BDP-a između 2010. i 2018. Osim toga, stopa nezapo-slenos pala je s više od 17 % 2013. godine na oko 8 % 2018. što je u skladu s prosjekom Europske unije. Hrvatski je bankovni sustav visoko likvidan, profi ta-bilan i dobro kapitaliziran uz stopu ukupnog kapitala od 22,6 posto u ožujku 2019. Neprihodonosni kredi značajno su smanjeni od 2015. i primjereno su pokri-veni ispravcima vrijednos . Hrvatska narodna banka primjenjuje pristup budnog nadzora. Ona ak vno provodi preporuke Europske središnje banke i Europ-skog nadzornog jela za bankarstvo, posebice u od-nosu na kapitalizaciju banaka i prakse upravljanja ri-zicima. U kontekstu mehanizma europskog semestra, Komisija i Vijeće prate, ocjenjuju i izdaju preporuke u vezi gospodarske poli ke Republike Hrvatske uzima-jući u obzir potrebu rješavanja strukturnih slabos i smanjivanja makroekonomskih neravnoteža. Vrijedi primije da je Republika Hrvatska krajem 2015. po-boljšala stečajni okvir donošenjem novog Stečajnog zakona. S ciljem jačanja korpora vnog upravljanja u poduzećima u državnom vlasništvu, u svim poduzeći-ma koja su većinskim dijelom u državnom vlasništvu prihvaćen je novi pravilnik korpora vnog upravljanja temeljen na smjernicama OECD-a te je uvedena i ob-

Hrvatska je zakoračila na zadnju stepenicu puta k uvođenju eura Davor Galinec *

Vlada Republike Hrvatske i Hrvatska narodna banka upu le su 4. srpnja 2019. na adrese mjerodavnih eu-ropskih ins tucija i jela službeni dopis o iskazivanju čvrste namjere ulaska u Europski tečajni mehanizam (European Exchange Rate Mechanism – ERM II) i konačnog uvođenja eura kada se ocijeni da su kriteriji kon-vergencije u skladu s člankom 140. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ispunjeni. Pritom su preuzele obvezu jekom nastupajućih mjeseci, i u svakom slučaju prije ulaska u ERM II, proves više ranije preuze h obveza u područjima poli ka koje su od visokog značaja za neometani prijelaz na, i sudjelovanje u ERM-u II. Budući da Hrvatska u ovom trenutku ispunjava tri uvjeta konvergencije defi nirana Ugovorom iz Maastrichta (kriteriji stabilnos cijena, fi skalne discipline i dugoročnih kamatnih stopa), otvoren je put k ispunjavanju četvrtog kriterija (stabilnost tečaja), a čije se ispunjenje provodi sudjelovanjem države članice u ERM-u II. Na sastanku Euroskupine održanom 8. srpnja 2019. u Bruxellesu predstavnici država članica europodručja, Danske, Europske središnje banke te Europske komisije razgovarali su o perspek vi ulaska Republike Hrvat-ske te su pozdravili namjeru Republike Hrvatske za ulazak u ERM II. U nastavku teksta slijedi osvrt na Pismo namjere o ulasku RH u ERM II i na priopćenje Euroskupine na tu temu.

* Dr. sc. Davor Galinec, direktor Direkcije za opću ekonomsku sta- s ku i sta s čke informacijske sustave, Hrvatska narodna banka.

Stavovi autora izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove ins tucije u kojoj je zaposlen i drugih ins tucija koje se spominju u radu, te ih ni na koji način ne obvezuju.

10

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

veza srednjoročnog planiranja i izvješćivanja o rezul-ta ma. Kako Hrvatska zadovoljava preostala tri krite-rija nominalne konvergencije propisana Ugovorom iz Maastrichta (kriteriji stabilnos cijena, fi skalne disci-pline i dugoročnih kamatnih stopa), jekom proteklih nekoliko mjeseci vođeni su konstruk vni razgovori s Europskom središnjom bankom (ESB), Komisijom, dr-žavama članicama europodručja i Danskom o nužnim elemen ma za ulazak u Europski tečajni mehanizam (ERM II), koji predstavlja četvr i posljednji kriterij no-minalne konvergencije koji država članica mora for-malno zadovolji pri pristupanju europodručju. Na taj način Hrvatska je dosegla posljednju stepenicu na svom putu uvođenja eura kao nacionalne valute. Na-kon što Hrvatska ispuni obveze za istovremeni ulazak u ERM II i bankovnu uniju na čije se ispunjavanje ob-vezala u Akcijskom planu priloženom Pismu namjere do sredine 2020., Komisija i ESB iznijet će svoje ocje-ne učinkovitos implementacije preuze h obveza u njihovim pripadajućim područjima nadležnos . Ne bude li s njihove strane zatraženo ispunjavanje dodat-nih obveza, Hrvatska bi u tom razdoblju mogla pristu-pi u ERM II, gdje treba sudjelova još neko vrijeme do donošenja odluke kompetentnih europskih jela o prihvaćanju Hrvatske kao nove članice europodručja.

2. Obveze Hrvatske prije pristupanja ERM-u II

Sukladno Pismu čvrste namjere ulaska Hrvatske u ERM II i konačno uvođenje eura1, Vlada RH i Hrvatska narod-na banka iskazale su da će jekom nastupajućih mjese-ci, i u svakom slučaju prije ulaska u ERM II preuze ob-vezu provedbe više ranije preuze h obveza u područ-jima poli ka koje su od visokog značaja za neometani prijelaz na, i sudjelovanje u ERM-u II, kako slijedi:

1. Dodatno osnaži nadzor banaka uspostavljanjem bliske suradnje s ESB-om i provođenjem nužnih priprema u skladu s propisanim postupcima. To se odnosi na ak vnos za izvršavanje sveobuhvatnog ocjenjivanja, kao i na pravne prilagodbe kako bi se osiguralo sudjelovanje i dobro funkcioniranje Repu-blike Hrvatske u bankovnoj uniji. Postupak za ulazak u bankovnu uniju u potpunos će poš va uvjete navedene u važećem pravnom okviru. Pismo zahtje-va za uspostavu bliske suradnje s ESB-om (tzv. close coopera on) poslano je 27. svibnja 2019.

2. Razvi makroprudencijalni okvir osiguravanjem pravne osnove za provođenje mjera usmjerenih na zajmoprimce kao dodatak postojećim mjerama te-meljenim na kapitalu sukladno preporukama Uprav-nog vijeća ESB-a svim zemljama europodručja.

1 Dostupno na hrvatskom jeziku na: h ps://euro.hnb.hr/docu-ments/2070751/2600163/hp04072019_RH_Pismo_namjere_ula-zak_u_ERM-II_mehanizam_i_Akcijski_plan.pdf.

3. Ojača okvir za borbu pro v pranja novca putem ranijeg donošenja zakonodavstva kojim se prenosi i u potpunos implemen ra peta direk va o sprje-čavanju pranja novca (direk va AML5).

4. Poboljša prikupljanje, izradu i diseminaciju sta s čkih podataka jačanjem ins tucionalnih i metodoloških kapaciteta u odnosu na kvalitetu nacionalnih računa i izvješća GFS / EDP. To uklju-čuje jačanje kapaciteta ins tucija nadležnih za sta- s ku (uključujući povećane resurse kvalifi ciranog

osoblja), poboljšavanje procedura za izradu i dise-minaciju sta s čkih podataka i njihovo dokumen -ranje, ažuriranje procedura i obveza u pogledu pra-vovremene razmjene podataka između ins tucija nadležnih za sta s ku i drugih mjerodavnih jela vlas te unaprjeđenje relevantnih izvora podataka.

5. Poboljša upravljanje u javnom sektoru putem odgovornijeg upravljanja imovinom u državnom vlasništvu, prodajom imovine koja nije od poseb-nog interesa, veće učinkovitos , racionalizacije i daljnje pravne harmonizacije i depoli zacije hrvat-skih državnih službi.

6. Umanji administra vno i fi nancijsko opterećenje smanjivanjem broja i ukupnog iznosa parafi skalnih davanja, administra vnih obveza za poduzetnika i liberalizacijom odabranih profesionalnih usluga.

U završnom dijelu Pisma naglašeno je da Hrvatska oče-kuje istovremeni ulazak u ERM II i bankovnu uniju do sredine 2020., nakon što Komisija i ESB daju pozi vne ocjene učinkovite implementacije prethodnih obveza u njihovim pripadajućim područjima nadležnos . Pri-tom, Hrvatska očekuje primjenu načela jednakog po-stupanja u odnosu na Republiku Hrvatsku (tj. da bude u skladu s postupkom koji se primjenjuje trenutno za Bugarsku i koji će se i ubuduće primjenjiva za države članice koje se žele priključi mehanizmu ERM II u skla-du s načelom jednakog postupanja – op.a.). U konačni-ci, izražena je i spremnost za dodatne razgovore na toj osnovi s Euroskupinom, Danskom, ESB-om i Komisijom i, u skladu s ranijim praksama, za preuzimanje dodat-nih obveza u trenutku ulaska u ERM II s ciljem pos za-nja visokog stupnja održive gospodarske konvergencije do trenutka uvođenja eura.

Pismo čvrste namjere upućeno je 4. srpnja na adrese predsjednika Euroskupine (neformalno, ali i vrlo utje-cajno jelo u kojem ministri i ministrice država člani-ca europodručja raspravljaju o pitanjima koja se ču njihovih zajedničkih odgovornos u vezi s eurom), predsjednika Europske središnje banke, ministara fi -nancija država članica europodručja, ministra fi nan-cija i guvernera Središnje banke Danske te potpred-sjednika Europske komisije za euro.

Pismu je priložen i detaljan Akcijski plan Republike Hrvatske za pridruživanje ERM-u II i bankovnoj uniji.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

11


U njemu je detaljno razrađeno svih šest prethodno nabrojanih obveza koje je preuzela Hrvatska prema Područjima poli ke, a u tabličnom prikazu navedena su detaljna objašnjenja i obrazloženja mjera koje će se u Hrvatskoj provodi , kao i uže defi nirani ciljevi s indika vnim rokovima, dokazom provedbe ak vnos i imenovanom odgovornom ins tucijom za proved-bu. U nastavku slijedi kratki opis Akcijskog plana RH za pridruživanje ERM-u II i bankovnoj uniji.

1. Na području nadzora i sanacije banaka potrebno je ostvari daljnje jačanje nadzora banaka (uz pomoć close coopera on), gdje je potrebno osigura da se HNB u potpunos pridržava svih smjernica, uputa, mjera ili zahtjeva koje izdao ECB i da se mogu pru-ži sve informacije o hrvatskim kreditnim ins tuci-jama koje ECB može zatraži za potrebe provedbe sveobuhvatnog ocjenjivanja h kreditnih ins tucija. Da bi se to ostvarilo, nužne su izmjene i dopune Za-kona o kreditnim ins tucijama i Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci do svibnja 2020. To je preduvjet za priključivanje bankovnoj uniji. Nadalje, uspostavom bliske suradnje s ECB-om, Republika Hrvatska tako-đer postaje država članica sudionica u Jedinstve-nom sanacijskom mehanizmu kojim se osigurava centralizirani mehanizam za sanaciju svih kreditnih ins tucija u državama članicama, prema Uredbi (EU) br. 806/2014. Izmjene i dopune Zakona o sanaciji kreditnih ins tucija i inves cijskih društava (NN, br. 19/2015 i 16/2019) usmjerene su k izmjeni odredbi koje nisu usklađene s Uredbom (EU) br. 806/2014, posebice onih koje su povezane s ovlas ma nacio-nalnih sanacijskih jela nad ins tucijama za koje iz-ravnu odgovornost preuzima Jedinstveni sanacijski odbor te onih povezanih s fondom za sanaciju, i to zbog objedinjavanja doprinosa jedinstvenom fondu za sanaciju. Osim toga, kako u Republici Hrvatskoj postoji nekoliko nacionalnih sanacijskih jela, mo-raju se odredi njihova prava i obveze u procesu provedbe odluka i uputa Jedinstvenog sanacijskog odbora ins tucijama pod njegovom izravnom odgo-vornošću budući da će se od trenutka uspostavljanja bliske suradnje s ESB-om sve obveze koje proizlaze iz međuvladina sporazuma o prijenosu i objedinjava-nju doprinosa jedinstvenom fondu za sanaciju tre-ba primjenjiva i na Republiku Hrvatsku.

2. Na području makroprudencijalnog okvira potreb-no je do svibnja 2020. izmijeni Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci tako da se izrijekom ovlas Hrvat-sku narodnu banku za provedbu makropruden-cijalnih mjera usmjerenih na zajmoprimce putem pravno obvezujućih akata. Navedene mjere bit će dovoljno sveobuhvatne sukladno preporukama Upravnog vijeća ESB-a svim zemljama europodruč-ja i uključivat će zahtjeve u pogledu omjera iznosa kreditne izloženos i vrijednos kolaterala, omjera

ukupnog duga ili kreditne izloženos i godišnjeg prihoda zajmoprimca, omjera troškova servisira-nja duga i prihoda zajmoprimca u određenom raz-doblju, trajanja ugovora o kreditu, amor zacijskih zahtjeva i drugih zahtjeva čiji je cilj spriječi i sma-nji utjecaj sistemskih rizika.

3. U domeni sprječavanja pranja novca potrebno je ojača okvir za sprječavanje pranja novca prenoše-njem direk ve AML5 u nacionalno zakonodavstvo, donije Pravilnik o Registru stvarnih vlasnika (po-daci iz tog registra trebali bi bi javno dostupni od 1. siječnja 2020.) te Pravilnik o Registru jedinstve-nih računa. Pravilnik o Registru stvarnih vlasnika već je stupio na snagu (NN, br. 53/2019), a jekom četvrtog tromjesečja 2019. potrebno je donije novi Pravilnik o Jedinstvenom registru računa koji se, u odnosu na postojeći (iz 2011. godine), širi u obuhvatu na prikupljanje informacija o sefovima, stvarnim vlasnicima imatelja računa i osobama koje postupaju u ime klijenta (imatelja računa).

4. Ono što je posebno zanimljivo, u Akcijskom planu navedene su i mjere iz područja Sta s ke, koje imaju za cilj poboljšanje prikupljanja, izrade i dise-minacije sta s čkih podataka jačanjem ins tucio-nalnih i metodoloških kapaciteta s ciljem podizanja kvalitete izvještavanja o nacionalnim računima, sta s ci javnih fi nancija / proceduri prekomjernog proračunskog manjka te sta s ci razine duga opće države. U opera vnom smislu, to podrazumijeva jačanje kapaciteta sta s čkih jela (uključujući putem povećanih resursa kvalifi ciranog osoblja), poboljšavanje procedura za izradu i diseminaciju sta s čkih podataka i njihovo dokumen ranje, ažuriranje procedura i obveza za pravovremenu razmjenu podataka između sta s čkih i drugih mjerodavnih jela i poboljšavanje mjerodavnih izvora podataka. Naime, države članice čija je va-luta euro moraju zadovoljava opsežne zahtjeve sta s čkog izvješćivanja na temelju Uredbe (EU) br. 549/2013. Premda je Državni zavod za sta s ku zadužen za sta s čku metodologiju i proizvodnju, neke od potrebnih mjera poboljšanja u djelokru-gu su drugih hrvatskih javnih jela i zah jevaju promjene ins tucionalnog okvira u kojem Državni zavod za sta s ku djeluje. Tijekom prosinca 2019. Vlada Republike Hrvatske mora donije novu Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Državnog zavoda za sta s ku, a Državni zavod za sta s ku, Mini-starstvo fi nancija i Hrvatska narodna banka moraju potpisa novi memorandum o razumijevanju (od-nosno, Sporazum o suradnji), kojim će se pobolj-ša procedure, obveze i pravovremenost razmjene podataka između te tri ins tucije. U travnju 2020. u Saboru bi trebao bi izglasan novi Zakon o služ-benoj sta s ci koji će regulira stručnu neovisnost ravnatelja Državnog zavoda za sta s ku (DZS) kao

12


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

i pitanje njegova / njezina imenovanja / razrješenja te osnaži postojeće odredbe kojima se propisu-je slobodan pristup DZS-a svim administra vnim izvorima, posebice uvođenjem odredbi kojima se daje odgovor na diskon nuitete u administra v-nim podacima i osigurava usklađenost administra- vnih podataka sa sta s čkim defi nicijama.

5. U području upravljanja u javnom sektoru potrebno je intenzivira prodaju dionica i udjela u društvima koja nisu na popisu društava od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, donije novi Zakon o nepro-cijenjenom građevinskom zemljištu (kao jasan prav-ni okvir za rješavanje imovinsko – pravnih odnosa između Republike Hrvatske i privatnih društava), proves depoli zaciju i profesionalizaciju državne uprave putem smanjivanja broja (poli čki imeno-vanih) državnih dužnosnika u (središnjoj) državnoj upravi te uspostavi jednoobrazni pravni okvir za javne ustanove, a indika vni rokovi izvršenja kreću se u rasponu od prosinca 2019. do travnja 2020.

6. Posljednje područje odnosi se na unaprjeđenje poslovnog okruženja, a u njemu se nailazi na vrlo širok skup mjera za umanjenje administra vnog i fi nancijskog opterećenja smanjivanjem broja i uku-pnog iznosa parafi skalnih davanja, administra vnih obveza za poduzetnika i za liberalizaciju odabranih profesionalnih usluga. Većina h mjera poznata je iz Specifi čnih preporuka za države članice koje je Hrvatska dobivala od Vijeća EU-a (na prijedlog Komisije) sredinom svake godine na kraju ciklusa europskog semestra, tako da je njihovo ponovno is canje vezano uz nastavak i intenziviranje ciklu-sa prethodno započe h realizacija mjera (uklanja-nje ili pojednostavljenje administra vnih zahtjeva prema poslovnom sektoru, smanjenje fi nancijskog opterećenja poslovnog sektora, liberalizacija oda-branih profesionalnih usluga, redefi niranje obveze članstva u strukovnim inženjerskim komorama za inženjere gradilišta, ukidanje prekomjernih mini-malnih zahtjeva u pogledu prostora za pružanje ljekarničke djelatnos , ograničenja u ljekarničkom oglašavanju i ograničenja u pogledu radnog vre-mena ljekarni). Indika vni rokovi kreću se u raspo-nu od studenog 2019. do travnja 2020.

3. Podrška Euroskupine za ulazak u ERM IINa sastanku Euroskupine održanom 8. srpnja 2019. u Bruxellesu predstavnici država članica europodručja, Danske, Europske središnje banke te Europske komisi-je razgovarali su o perspek vi ulaska Republike Hrvat-ske u ERM II. Prisutni su pozdravili namjeru Republike Hrvatske za ulazak u ERM II, is čući kako će Europska središnja banka i Europska komisija pra učinkovitu provedbu mjera na koje se Hrvatska obvezala u pismu namjere o ulasku u ERM II, poslanom relevantnim ins -

tucijama 4. srpnja 2019. Odnosne mjere Hrvatska na-mjerava proves do sredine 2020., nakon čega će ins -tucije EU-a ocijeni jesu li one adekvatno provedene, te se očekuje da će po dobivanju pozi vne ocjene Hr-vatska započe sudjelovanje u ERM-u II. Euroskupina je u svom Priopćenju nakon održanog sastanka između ostalog navela da je Republika Hrvatska preuzela niz obveza u područjima poli ka koje su od visokog znača-ja za neometani prijelaz na, i sudjelovanje u ERM-u II. U domeni nadzora banaka, Republika Hrvatska poslala je pismo zahtjeva za uspostavu bliske suradnje s ESB-om u skladu s propisanim postupcima, te će u skladu s njima proves nužne pripreme koje uključuju potpo-ru ESB-ovom sveobuhvatnom ocjenjivanju. Dodatne obveze odnose se na makroprudencijalni okvir, borbu pro v pranja novca, prikupljanje, izradu i diseminaciju sta s čkih podataka, upravljanje u javnom sektoru i umanjenje fi nancijskog i administra vnog optereće-nja. Euroskupina smatra da će takvi reformski napo-ri s ciljem pos zanja stabilnijeg fi nancijskog sektora, jačanja ins tucija i javnog upravljanja te učinkovi jih gospodarskih struktura pridonije uspješnom sudjelo-vanju Republike Hrvatske u ERM-u II.

Što se če sljedećih koraka u pristupanju ERM-u II, ESB i Komisija pra t će učinkovitu provedbu preuze h obveza u okviru svojih područja nadležnos u skladu s odredba-ma Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i sekundarnog zakonodavstva. Nakon što daju pozi vnu ocjenu, stranke ERM-a II donijet će odluku o službenoj prijavi jela vlas Republike Hrvatske za su-djelovanje u ERM-u II. Ta će odluka bi povezana s odlu-kom ESB-a o bliskoj suradnji, uz puno poštovanje uvjeta navedenih u pravnom okviru. To bi značilo da Republika Hrvatska istovremeno ulazi u ERM II i bankovnu uniju. Od ESB-a bi se moglo očekiva da svoje sveobuhvatno ocjenjivanje provede unutar oko godinu dana nakon što Republika Hrvatska službeno podnese zahtjev za uspo-stavu bliske suradnje, te bi odluka ESB-a mogla označi datum početka uspostave bliske suradnje, pod uvjetom da Republika Hrvatska ostvari napredak u provedbi mo-gućih mjera potrebnih u vezi s rezulta ma sveobuhvat-nog ocjenjivanja. U skladu s relevantnim sekundarnim zakonodavstvom, Republika Hrvatska sudjelovat će i u jedinstvenom sanacijskom mehanizmu (što uključuje i sudjelovanje u jedinstvenom fondu za sanaciju) od da-tuma stupanja na snagu odluke ESB-a o bliskoj suradnji. Stoga se od tog datuma obveze koje proizlaze iz među-vladina sporazuma o prijenosu i objedinjavanju dopri-nosa Jedinstvenom fondu za sanaciju, poglavito obveza prijenosa h doprinosa jedinstvenom fondu za sanaciju, trebaju primjenjiva i na Republiku Hrvatsku. S m ci-ljem, Republika Hrvatska treba poduze sve potrebne korake radi potvrde i pohranjivanja instrumenta kojim se on potvrđuje prije nego što odluka o bliskoj suradnji stupi na snagu.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

13


1. UvodUputama za izradu proračuna jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave za razdoblje 2020. – 2022. (dalje u tekstu: Upute) raspoloživim na h p://www.mfi n.hr/hr/lokalna-samouprava Ministarstvo fi nancija, kao i prethodnih godina, ukazuje na obve-znu metodologiju izrade proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ove godine na-glasak je stavljen na ispravnu primjenu proračunskih klasifi kacija, ponajprije organizacijske i programske klasifi kacije.

Također, Upute pojašnjavaju način:

• uključivanja značajnog manjka izmjenama i dopu-nama proračuna jedinice lokalne i područne (regi-onalne) samouprave

• uključivanja višegodišnjeg kapitalnog projekta koji se fi nancira iz zaduživanja u izmjene i dopune pro-računa

• planiranja višegodišnjeg projekta EU-a koji se pred-fi nancira iz općih prihoda i primitaka jedinice

• planiranja kratkoročnog kredita i zajma koji prelazi u sljedeću godinu

• uključivanja svih prihoda primitaka te rashoda i izda-taka škola u proračun nadležne jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave (pomoći iz državnog proračuna te plaće i drugi rashodi za zaposlene)

• planiranje sredstava za obavljanje povjerenih po-slova državne uprave.

Uobičajeno, Upute sadrže i informaciju o načinu do-stave proračunskih dokumenata Ministarstvu fi nan-cija i Državnom uredu za reviziju.

Ono što je posebice značajno za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve, a sadržano je u Uputama, jest postotak s kojim će se planira povećanje ukupnog iznosa sredstava potrebnih za osiguranje minimalnih fi nancijskih stan-darda (bilančnih prava) decentraliziranih funkcija u 2020. godini.

2. Metodologija izrade proračuna JLP(R)S

S obzirom na to da se zakonodavni okvir planiranja nije mijenjao, nije došlo ni do promjena u izgledu i sadržaju proračuna jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave. Kao proračunski i izvanprora-čunski korisnici kod izrade fi nancijskih planova, tako i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kod izrade proračuna primjenjuju metodologiju pro-pisanu Zakonom o proračunu, Pravilnikom o prora-čunskim klasifi kacijama i Pravilnikom o proračun-skom računovodstvu i Računskom planu.

Sukladno članku 16. Zakona o proračunu, proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sastoji se od općeg i posebnog dijela te plana razvoj-nih programa. Opći dio proračuna čini Račun prihoda i rashoda i Račun fi nanciranja. Posebni dio proračuna sastoji se od plana rashoda i izdataka proračunskih korisnika iskazanih prema vrstama, raspoređenih u programe koji se sastoje od ak vnos i projekata. Planovi razvojnih programa predstavljaju strateško – planski dokument jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave stvarajući dobru pretpostavku za povezivanje svih strateških dokumenata jedinice s proračunskim planiranjem. Plan razvojnih programa trebao bi se sastoja od:

Novos u planiranju na razini JLP(R)S za razdoblje 2020. – 2022. godineIvana Jakir-Bajo *

U prethodnom broju časopisa autorica je najavila sadržaj Uputa Ministarstva fi nancija za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2020. – 2022. budući da su u to vrijeme još uvijek bile u fazi izrade. U ovom članku autorica izdvaja ključne novos koje su dane ovim Uputama, a koje će po-moći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave da izrade svoje proračune za iduće trogodišnje razdoblje.

* Mr. sc. Ivana Jakir – Bajo, Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

14


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

1. ciljeva razvoja 2. mjera 3. veze s programskom klasifi kacijom 4. veze s proračunom 5. pokazatelja rezultata6. veze s organizacijskom klasifi kacijom.

U odnosu na prethodnu godinu metodologija izrade proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave nije se mijenjala. I dalje je obvezno uključiva-nje svih prihoda i primitaka, rashoda i izdataka prora-čunskih korisnika u proračun jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave, sukladno ekonomskoj, programskoj, funkcijskoj, organizacijskoj, lokacijskoj klasifi kaciji te izvorima fi nanciranja. Važni preduvje za cjelovito i kvalitetno uključivanje vlas h i namjenskih prihoda i primitaka proračunskih korisnika u proračun jedinice detaljno su obrazloženi Uputama za izradu pro-računa jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave za razdoblje 2017. – 2019. Upravo je uz navedeno vezano i pitanje iz novog prijedloga Upitnika o fi skalnoj odgovornos koje tes ra da posebni dio proračuna jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samouprave mora bi sastavljen od prikupljenih i objedinjenih prijedloga fi nancijskih planova proračunskih korisnika proračuna jedinice u koji su uključeni svi vlas i namjenski prihodi i primici proračunskih korisnika.

Izvjesno je da su jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave posljednjih godina dosta napre-dovale u primjeni dijela propisane metodologije izra-de proračuna. U Upitniku o fi skalnoj odgovornos stoga je predviđeno brisanje pitanja na koja su već kon nuirano iz godine u godinu jedinice davale po-tvrdne odgovore:

• uz opći i posebni dio proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izrađen je i plan razvojnih programa

• čelnik jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave upu o je prijedlog proračuna i projekci-ja predstavničkom jelu na donošenje u zakonom predviđenom roku

• doneseni proračun objavljen je u službenom glasilu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• proračun te izmjene i dopune, i odluka o izvršava-nju dostavljeni su Ministarstvu fi nancija u roku od 15 dana od dana njihova stupanja na snagu

• uz proračun jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave odnosno fi nancijski plan pro-računskog i izvanproračunskog korisnika za iduću proračunsku godinu donijele su se i projekcije za sljedeće dvije proračunske godine.

Kao što je naglašeno, brisanje h pitanja ne znači da više nije potrebno postupanje prema njima, već da jedinice više nije potrebno po ca na to.

S druge strane, u Upitnik o fi skalnoj odgovornos uključena su nova pitanja vezana uz uravnoteženje proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na način da uključuje procjenu rezultata poslovanja tekuće godine koji se prenosi u sljedeću(e) proračunsku(e) godinu(e), ali i primjenu propisanih modela i načina planiranja sukcesivnog trošenja viš-kova, odnosno pokrića manjkova proračuna.

3. Primjena proračunskih klasifi kacija u izradi proračuna

Ovogodišnja Uputa zbog uočenih nepravilnos u primjeni Pravilnika o proračunskim klasifi kacijama ponovno ukazuje na ispravan način primjene orga-nizacijske i programske klasifi kacije u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U proračunima pojedinih jedinica nije ispravno defi -nirana organizacijska klasifi kacija, odnosno pogrešno su iskazani razdjeli i glave. Često u okviru razdjela nije utvrđena nijedna glava. Primjer pogrešnog postupa-nja jednog grada dan u nastavku:

Takvo defi niranje razdjela bez pripadajuće glave(a) nije u skladu s Pravilnikom o proračunskim klasifi ka-cijama kojim je propisano sljedeće: Razdjel je organi-zacijska razina utvrđena za potrebe planiranja i izvr-šavanja proračuna, a sastoji se od jedne ili više glava, i dalje: kod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave čije glave nemaju proračunske korisnike, glava je istovjetna razdjelu, dok kod onih čije glave imaju proračunske korisnike, jedna od glava može bi istovjetna razdjelu.

U nastavku je dan ispravan primjer primjene organi-zacijske klasifi kacije u slučaju kada se razdjel sastoji samo od jedne glave koja je istovjetna razdjelu:

Nadalje, u proračunima velikog broja jedinica brojča-na oznaka glave najčešće se sastoji od dvoznamenka-stog broja, stoga nije vidljivo kojem razdjelu pripada iako je navedenim Pravilnikom propisano: brojčana oznaka sastoji se od troznamenkastog broja za razdjel te petoznamenkastog broja za glavu; prve tri znamen-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

15


ke označavaju pripadnost razdjelu, a četvrta i peta znamenka označavaju glavu unutar razdjela.

Također, prisutno je pogrešno miješanje organizacij-ske klasifi kacije s drugim klasifi kacijama, kao što je vidljivo na sljedećem primjeru:

Sukladno navedenom Pravilniku, programska klasifi -kacija uspostavlja se defi niranjem programa, ak v-nos i projekata. Program se sastoji od jedne ili više ak vnos (ili projekata), a ak vnost i projekt pripa-daju samo jednom programu. Iako je Pravilnikom dopušteno, nema ni velikog smisla ni koris ako su programi učestalo vezani uz jednu ak vnost ili jedan projekt, kako je prikazano u nastavku.

K i šesteroznamenkastog broja u rasponu od 100001 do 999999. U planiranju programa, ak vnos i proje-kata važno je, pored ostalog, vodi računa o organi-zacijskoj klasifi kaciji, a to znači jasno odredi : razdjel => glava => proračunski korisnik. Dobro postavljena organizacijska klasifi kacija preduvjet je za pravilno ko-rištenje ostalim proračunskim klasifi kacijama. Jedan program može bi u nadležnos više glava, ali ak v-nost i projekt pripadaju samo jednom programu. Na kojoj će se razini planira program ovisi o tome hoće li ga provodi jedna ili više glava. Razdjel je taj koji utvrđuje programe, zajedničke ak vnos i projekte za proračunske korisnike iz svoje nadležnos . Sve ak- vnos i projekte razdjel grupira u programe, a za m

programe, ak vnos i projekte prijavljuje upravnom odjelu za fi nancije jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave. O utvrđenoj programskoj klasifi -kaciji razdjeli obavještavaju proračunske korisnike iz svoje nadležnos .

Svaki program u sebi treba sadržava odgovor na pitanje što se njim želi pos ći, na koji način će bi ostvaren i tko je korisnik ili primatelj usluge. To znači da se povećava odgovornost čelnika svake pojedine

Kod određenog broja jedinica uočeno je da je pojedi-na ak vnost (ili projekt) s istom brojčanom oznakom te is m nazivom utvrđena unutar različi h programa. Također, treba istaknu kako dva različita programa ne smiju ima istu brojčanu oznaku. Isto tako, dvije ak vnos (ili projek ) ne smiju ima istu brojčanu oznaku.

Oznaka programa sastoji se od četveroznamenkaste brojke u rasponu od 1000 do 9999. Brojčana oznaka ak vnos , tekućeg ili kapitalnog projekta je sedme-roznamenkasta oznaka koja se sastoji od slova A, T ili

organizacijske jedinice za zakonito, namjensko i svr-hovito trošenje sredstava jer se u fi nancijskom planu i proračunu svaka ak vnost, odnosno projekt povezu-je s organizacijskom jedinicom u čijoj je ta ak vnost odnosno projekt nadležnos . Povećan stupanj odgo-vornos olakšava nadzor u planiranju i izvršavanju proračunskih (javnih) sredstava.

Zbog uočenih manjkavos u defi niranju samih pro-grama, kao i neujednačenos u primjeni, treba napo-menu kako je Uputama za izradu proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za raz-

16


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

doblje 2014. – 2016. dan prijedlog programa koji je temeljen na najboljoj međunarodnoj praksi u defi ni-ranju programa za lokalne i regionalne razine te pro-pisanim nadležnos ma. U Uputama su predložena 22 programa: 1. Razvoj civilnog društva, 2. Zaš ta pra-va nacionalnih manjina, 3. Zaš ta i promicanje pra-va i interesa osoba s invaliditetom, 4. Javna uprava i administracija, 5. Organiziranje i provođenje zaš te i spašavanja, 6. Razvoj i upravljanje sustava vodoop-skrbe, odvodnje i zaš te voda, 7. Potpora poljopri-vredi, 8. Razvoj i sigurnost prometa, 9. Održavanje komunalne infrastrukture, 10. Upravljanje imovinom, 11. Jačanje gospodarstva, 12. Visoko obrazovanje, 13. Po canje razvoja turizma, 14. Zaš ta okoliša, 15. Pro-storno uređenje i unaprjeđenje stanovanja, 16. Zaš -ta, očuvanje i unaprjeđenje zdravlja, 17. Predškolski odgoj, 18. Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, 19. Razvoj sporta i rekreacije, 20. Promicanje kulture, 21. Socijalna skrb i 22. Zdravstvo.

Programi su dostupni i na internetskim stranicama Ministarstva fi nancija h p://www.mfi n.hr/hr/upu-te-za-izradu-proracuna-jlprs-arhiva i h p://www.mfi n.hr/hr/lokalna-samouprava. Riječ je o preporu-ci pa primjena predloženih programa nije obvezna za jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave.

Nadalje, ekonomska klasifi kacija prikaz je prihoda i primitaka prema prirodnim vrstama te rashoda i izdataka prema ekonomskoj namjeni kojoj slu-že. Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i Računskom planu utvrđene su brojčane oznake i nazivi skupina / podskupina / računa, među m, u proračunima pojedinih jedinica nazivi nisu u skladu s Računskim planom. Nazivi računa ne mogu se pri-lagođava potrebama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave pod izgovorom veće tran-sparentnos jer je navedeno u suprotnos s odred-bama Pravilnika.

4. Mogućnost sukcesivnog uključivanja rezultata poslovanja u uravnoteženje proračuna

Ovogodišnjim Uputama ponovo se naglašava važ-nost i potreba uključivanja prenesenog manjka, od-nosno viška u proračun i to posebno u dijelu Upute kojom se najavljuje novi Prijedlog uredbe o sastav-ljanju i predaji izjave o fi skalnoj odgovornos i izvje-štaja o primjeni fi skalnih pravila. Izjava o fi skalnoj odgovornos daje se i dalje na temelju Upitnika o fi skalnoj odgovornos , nalaza Državnog ureda za reviziju odnosno vanjske revizije i raspoloživih in-formacija. Postroženi su uvje za davanje Izjave 1 a. bez utvrđenih slabos i nepravilnos , a pitanja iz

Upitnika proširuju se i na područja transparentno-s i upravljanja imovinom. Predloženo je uvođenje obvezne izobrazbe iz područja fi skalne odgovornos za ministre, čelnike drugih državnih jela, općinske načelnike, gradonačelnike odnosno župane i čelnike svih ostalih proračunskih i izvanproračunskih kori-snika. U Upitniku je predviđeno brisanje pojedinih pitanja, kao i dopune postojećih te nova pitanja iz svih područja koja se tes raju Upitnikom, pa tako i iz područja planiranja proračuna, odnosno izrade fi nancijskog plana.

U kontekstu uravnoteženog proračuna jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2020. – 2022., u pitanjima iz područja planiranja iz prijedloga Upitnika o fi skalnoj odgovornos naglasak je stavljen na nužnost uravnoteženja proračuna jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samouprave za naredno trogodišnje razdoblje na način da uključuje procjenu rezultata poslovanja tekuće godine koji se prenosi u sljedeću(e) proračunsku(e) godinu(e). Ta-kođer, jedno od pitanja iz Upitnika utvrđuje je li u slučaju da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave planiraju sukcesivno trošenje viškova odnosno pokriće manjkova, uz proračun donesen akt koji sadrži analizu nastanka tako značajnog viška od-nosno analizu i ocjenu postojećeg fi nancijskog stanja ins tucije; prijedlog mogućnos za smanjenje ili uki-danje određenih naknada koje se naplaćuju za usluge koje pružaju odnosno prijedlog mjera za otklanjanje utvrđenih uzroka nastanka nega vnog poslovanja te mjera za stabilno održivo poslovanje; način i svrhu za koju će se upotrijebi navedeni višak u zadanom tro-godišnjem okviru odnosno akcijski plan provedbe na-vedenih mjera (s opisom mjere, načinom provedbe, rokom provedbe, imenom i prezimenom odgovorne osobe) s očekivanim fi nancijskim i ekonomskim učin-kom. O donošenju akta usvojenog od strane pred-stavničkog jela, potrebno je priloži dokaz uz pita-nje u Upitniku.

Treba podsje da se već u Upu Ministarstva fi nan-cija iz 2017. godine utvrđuje mogućnost sukcesivnog i višegodišnjeg planiranja pokrića manjka iz prethod-ne (prethodnih) godina u situacijama kada se jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nađu u situaciji da im preneseni manjak čini znatan dio uku-pnog proračuna, odnosno da ga, s obzirom na pro-jekciju prihoda i stvorene obveze, ne mogu realno pokri u godini dana (a da istodobno nastave pruža javna dobra i usluge zadovoljavajuće količine i kvali-tete), moguće je sukcesivno planira pokriće manjka jekom godina.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

17


Primjer sukcesivnog pokrića manjka jekom tri godine

U tablici je dan primjer načina prikaza općeg dijela pro-računa jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave u slučaju postojanja velikog manjka koji se prenosi iz 2019. u 2020. godinu, a namjera je pokri ga u nared-nom trogodišnjem razdoblju. Jedinica iz primjera procje-njuje da će u 2020. godinu prenije 13.500.000,00 kuna manjka, a podmirit će se u 2020. u iznosu od 5.500.000,00 kuna, u 2021. godini u iznosu od 5.000.000,00 kuna i u 2022. godini u iznosu od 3.000.000,00 kuna. Jedan od preduvjeta sukcesivnog podmirenja manjka u narednom trogodišnjem razdoblju jest pozi vno poslovanje u teku-ćoj proračunskoj godini. Tako je iz tablice vidljivo kako je sučeljavanjem prihoda i rashoda u 2020. godini, kao i u naredne dvije godine ostvaren višak prihoda i to u visini dostatnoj za podmirenje dijela manjka iz 2019. godine i izdataka za otplate kredita uze h u ranijim godinama. Time se proračun dovodi u ravnotežu. Redak UKUPAN DONOS VIŠKA / MANJKA IZ PRETHODNE(IH) GODINA služi kao informacija o ukupnom manjku koji se prenosi iz jedne u drugu godinu i ne uzima se u obzir kod uravno-teženja proračuna, već se proračun uravnotežuje retkom VIŠAK / MANJAK IZ PRETHODNE(IH) GODINE KOJI ĆE SE POKRITI / RASPOREDITI.

Ako se jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave odluči na sukcesivno podmirenje manjka (na način prikazan u tablici), pritom se onda uz proračun jedinice donese i akt koji sadrži:

• analizu i ocjenu postojećeg fi nancijskog stanja jedi-nice• prijedlog mjera za otklanjanje utvrđe-nih uzroka nastanka nega vnog poslo-vanja te mjera za stabilno održivo po-slovanje (to je skup mjera za povećanje visine i/ili strukture prihoda, poboljša-nje naplate potraživanja, racionaliza-ciju poslovanja radi boljeg iskorištenja kapaciteta i snižavanja troškova, novu organizacijsku strukturu, promjene u razini zapošljavanja i sl.)• akcijski plan provedbe navedenih mjera (s opisom mjere, načinom pro-vedbe, rokom provedbe, imenom i prezimenom odgovorne osobe) s oče-kivanim fi nancijskim i ekonomskim učinkom.

Model izrade proračuna jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave prezen ran uputama iz ranijih godina primjenjiv je i u sljedećem srednjoroč-nom razdoblju, o čemu je napomenula i ovogodišnja Uputa.

5. Novos u metodologiji planiranja JLP(R)S

5.1. Uključivanje cjelovi h fi nancijskih planova škola

Državni ured za reviziju naložio je da sredstva za fi -nanciranje rashoda u vezi sa zaposlenicima osnovnih i srednjih škola treba planira državnim proračunom za 2020. – 2022. prema ekonomskoj klasifi kaciji u okviru proračunske glave 08005 Ministarstvo znano-s i obrazovanja, na odgovarajućim računima Račun-skog plana za proračunsko računovodstvo. Budući da škole nisu proračunski korisnici državnog proračuna, rashodi za bruto plaće, doprinose i ostale rashode za zaposlenike osnovnih i srednjih škola ne mogu se planira u okviru skupine računa 31 Rashodi za za-poslene. Njihovi rashodi za bruto plaće, doprinose i ostale rashode za zaposlenike osnovnih i srednjih škola moraju se planira u okviru ili podskupine raču-na 352 Subvencije trgovačkim društvima, zadrugama, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora, 366 Pomoći proračunskim korisnicima drugih prora-čuna ili 381 Tekuće donacije, a ovisno o statusu škole. Sredstva za škole koje su proračunski korisnici je-dinica lokalne područne (regionalne) samouprave planiraju se u okviru podskupine 366.

18


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

Osnovne i srednje škole (i druge odgojno – obra-zovne ustanove), kojima se sredstva za plaće i dru-ge rashode za zaposlene osiguravaju u državnom proračunu, i dosad su bile obvezne u svoj fi nancijski plan uključi :

• prihode od pomoći koje dobivaju iz državnog pro-računa za fi nanciranje plaća i drugih rashoda za zaposlene i iskaza ih u okviru podskupine 636 Po-moći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan

• rashode za plaće i druge rashode u vezi sa zaposle-nicima škola koji se fi nanciraju iz pomoći iz držav-nog proračuna.

Među m, promjena je u proračunima nadležnih jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave. U Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave za razdoblje 2016. – 2018. detaljno je obrazložena obveza uključivanja svih prihoda i primitaka, rashoda i izdataka proračun-skih korisnika u proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, sukladno ekonomskoj, pro-gramskoj, funkcijskoj, organizacijskoj, lokacijskoj kla-sifi kaciji te izvorima fi nanciranja. Iznimka je naprav-ljena za plaće i ostale rashode za zaposlene osnov-nih i srednjih škola. Naime, plaće i ostali rashodi za zaposlene osnovnih i srednjih škola u državnom su se proračunu dosad iskazivale prema prirodnoj vrs troška, pa ih nadležne jedinice nisu iskazivale u svom proračunu.

S obzirom na promjene, od 2020. godine nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave u svoj proračun u cijelos će uključi fi nan-cijski plan škola uključujući i rashode za zaposlene te sredstva pomoći iz koji se fi nanciraju.

5.2. Planiranje sredstava za obavljanje povjerenih poslova državne uprave

Uputa Ministarstva fi nancija odgovara i na vrlo aktu-alna pitanja fi nanciranja, odnosno planiranja fi nancij-skih sredstava za povjerene poslove državne uprave županijama.

Izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave (NN, br. 66/19) omogućilo se povjeravanje po-slova ureda državne uprave koji su prvostupanjskog karaktera, osobito poslova rješavanja u upravnim stvarima i izdavanja raznih potvrda, županijama, od-nosno upravnim jelima županija. Time će se pos ći djelotvornije i učinkovi je obavljanje poslova držav-ne uprave na razini najbližoj građanima.

Plaće i ostali rashodi za prosinac 2019. godine iskazat će se kao trošak i obveze u fi nancijskim izvještajima ureda državne uprave u županijama za 2019. godinu.

Isplate plaća, odnosno zatvaranje obveza ureda dr-žavne uprave za prosinac 2019. godine izvršit će žu-panije.

Financijske izvještaje ureda državne uprave za 2019. godinu potpisuju predstojnici ureda.

Sredstva za obavljanje povjerenih poslova dr-žavne uprave doznačavat će se iz državnog pro-računa s razdjela Ministarstva uprave, podskupi-ne računa 363 Pomoći unutar općeg proračuna. Županije će navedena sredstva planira u okviru podskupine računa 633 Pomoći proračunu iz dru-gih proračuna.

Sporazumima će se regulira ostala pitanja o preu-zimanju državnih službenika i namještenika, opreme, sredstava za rad, pismohrane i druge dokumentacije, fi nancijskih obveza te prava i obveze ureda državne uprave u županijama.

Županije će se obveza na pravodobno i učinkovito izvršavanje povjerenih poslova državne uprave. Pra-ćenje opera vnog izvršenja povjerenih poslova pro-vodit će se putem godišnjih pisanih izvještaja koje će županije priprema i dostavlja na način i u roku de-fi niranom od strane nadležnog državnog jela. Tijela državne uprave bit će dužna prikupljena izvješća sa-gleda i po potrebi usuglasi sa županijama, a potom sastavi objedinjeno izvješće za svoj djelokrug nad-ležnos i dostavi ga Ministarstvu uprave.

5.3. Uključivanje značajnog manjka izmjenama i dopunama proračuna JLP(R)S

U dijelu 4. ovog teksta opisano je postupanje i dan je primjer sukcesivnog pokrića manjka prenesenog iz prethodne(ih) godina u naredne tri proračunske go-dine. Ovogodišnja Uputa upućuje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na primjenu istog modela detaljnije elaboriranog u Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2018. – 2020. u kojoj su dani i primjeri planiranja manjka iz prethodne godine koji će se pokri u idućoj godini, odnosno u iduće tri godine.

Cjelokupan model sukcesivnog uključivanja manjka u uravnoteženje proračuna temelji se na pretpostavci kvalitetne procjene visine prenesenog manjka na kra-ju tekuće godine, odnosno na dan 31. prosinca. Ako se pogleda na primjeru isječka iz Izvještaja o prihodi-ma i rashodima, primicima i izdacima jedne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, katego-rija koju jedinice procjenjuju kod planiranja proračuna u Izvještaju je iskazana kao manjak prihoda i primita-ka za pokriće u sljedećem razdoblju i u ovom slučaju iznosi 28.426.812,00 kuna.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

19


Budući da u vrijeme izrade proračuna za godinu t + 1 jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve ne može u njega uključi stvarno ostvaren rezul-tat godine t, nego uključuje procijenjeni rezultat koji očekuje ostvari na kraju godine t, moguće je da taj (procijenjeni) rezultat uključen u proračun za godinu t + 1 u konačnici odstupa od ostvarenog za godinu t.

Upravo zato, ako se, nakon utvrđivanja stvarno ostva-renog rezultata za prethodnu godinu jedinica odluči za izmjene i dopune proračuna tekuće godine, u te je izmjene obvezna uključi podatke o stvarno ostvare-nom rezultatu na dan 31. prosinca prethodne godine.

Sukladno Zakonu o proračunu, izmjenama i dopu-nama proračuna nije predviđena izmjena usvojenih projekcija za sljedeće dvije proračunske godine, već samo izmjena tekuće godine.

Ako je donesena odluka o sukcesivnom planiranju po-krića manjka jekom tri godine, dakle, odluka kojom se dio manjka planira pokri u proračunu za godinu t, a ostatak projekcijama za naredne dvije godine (t + 1 i t + 2), razliku između procijenjenog i stvarno ostvare-nog manjka potrebno je u cijelos uključi u tekuću godinu. Na taj način nije potrebno mijenja projekcije.

Među m, ako to nije moguće jer se stvarno ostva-reni rezultat znatno razlikuje od procijenjenog koji je uključen u proračun, a zbog objek vnih okolnos nije se mogao adekvatno procijeni , iznimno je moguće razliku između procijenjenog i stvarno ostvarenog manjka rasporedi za pokriće jekom dvije ili tri go-dine. U tom slučaju će u tekućoj godini izmjenama i do-punama proračuna bi planirano pokriće dijela manjka (onog dijela koji će bi pokriven u tekućoj godini), a u izmjenama i dopunama odluke o izvršavanju prora-čuna za tekuću godinu potrebno je iskaza preostali dio manjka koji će bi pokriven u godinama koje se od-nose na projekcije. U odluci je potrebno naves točan iznos manjka koji će se pokri u narednim godinama te naznači da će se u svakoj pojedinoj godini ostvari višak (tekuće godine) iz kojeg će bi pokriven manjak koji se donosi iz prethodne godine. Treba istaknu da

je donošenje takve odluke predviđeno za iznimne situ-acije te je u obrazloženju odluke potrebno naves kako je došlo do tako velikog odstupanja između procjena koje su rađene u listopadu / studenom i rezultata koji je poznat u veljači iduće godine.

Uputom se posebno naglašava da, ako je riječ o manjku koji je odraz u najvećem dijelu kumuliranog manjka iz prethodnih godina, onda takvu odluku nije moguće donije jer je razvidno da se u vrijeme izrade proračuna imalo saznanja o kumuliranom rezultatu iz ranijih godina koji će utjeca na krajnji rezultat.

I u m slučajevima potrebno je poš va pravila za sukcesivno planiranje pokrića manjka dana Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regi-onalne) samouprave za razdoblje 2018. – 2020.

5.4. Uključivanje višegodišnjeg kapitalnog projekta koji se fi nancira iz zaduživanja u izmjene i dopune proračuna

Člankom 87. stavkom 1. Zakona o proračunu propisa-no je sljedeće: (1) Jedinca lokalne i područne (regional-ne) samouprave može se dugoročno zaduži samo za inves ciju koja se fi nancira iz njezina proračuna, a koju potvrdi njezino predstavničko jelo uz suglasnost Vla-de, a na prijedlog ministra fi nancija. Nadalje, članak 4. stavak 2. Pravilnika o postupku zaduživanja te davanja jamstva i suglasnos jedinica lokalne i područne (regi-onalne) samouprave (NN, br. 55/09 i 139/10) propisuje sljedeće: (2) Inves cija iz stavka l. ovoga članka mora bi planirana u proračunu općine, grada ili županije za proračunsku godinu za koju se traži suglasnost za zadu-živanje, a u skladu s člankom 16. Zakona o proračunu, te utvrđena u odluci o izvršavanju proračuna u skladu s člankom 4. stavkom 2. Zakona o proračunu.

U praksi su se pojavili slučajevi kod kojih jedinica zatraži suglasnost za zaduženje radi fi nanciranja provedbe više-godišnjeg kapitalnog projekta (predfi nanciranje) za koji je jedinici odobreno sufi nanciranje iz pomoći EU-a (sredstva EU-a u cijelos ili većim dijelom dolaze kao refundacija), ali zbog izmijenjenih okolnos plan projekta predviđen

20


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

proračunom i projekcijama više nije u skladu sa stvarnim potrebama projekta te ga je potrebno izmijeni .

Na primjer, jedinica je prije dvije godine izradila procje-nu troškova izgradnje novog dječjeg vr ća u visini od tri milijuna kuna te se prijavila na poziv za dodjelu bespo-vratnih sredstava za sufi nanciranje projekata koja su joj za m odobrena. Jedinica je planirala provedbu projekta u svom proračunu za tekuću godinu (godina t = 1,5 mi-lijuna kuna) i projekciji za sljedeću godinu (godina t+1 = 1,5 milijuna kuna), tako da bi gradnju (pred)fi nancirala iz namjenskog kredita. Među m, jekom provedbe po-stupka javne nabave pokazalo se da su se okolnos iz-mijenile te su troškovi izgradnje vr ća značajno porasli u odnosu na procijenjeno na početku provedbe projekta i sada iznose če ri milijuna kuna (u godini t = 1,7 miliju-na kuna, t + 1 = 2,3 milijuna kuna). Stoga je jedinici za fi nanciranje izgradnje vr ća potreban veći iznos kredita, što nije predviđeno ni njezinim proračunom za tekuću godinu, ni projekcijama, kao ni odlukom o izvršavanju proračuna. Za usklađenje u tekućoj godini jedinica pri-prema i donosi izmjene i dopune proračuna u kojima će predvidje uvećani iznos primitaka od zaduženja i ras-hode za fi nanciranje izgradnje vr ća.

Zakonom o proračunu predviđeno je donošenje iz-mjena i dopuna proračuna, odnosno akta kojim se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i iz-daci za tekuću proračunsku godinu, među m, nije predviđena izmjena usvojenih projekcija za sljede-će dvije proračunske godine. Zbog nemogućnos izmjena projekcija, nužno je da predstavničko jelo jedinice donošenjem odluke o izmjeni odluke o izvr-šavanju proračuna jedinice za tekuću godinu navede cjelokupni iznos kredita za navedeni projekt od čega se u tekućoj godini (t) planira povlačenje u iznosu od 1,7 milijuna kuna, a u sljedećoj godini (t + 1) u iznosu od 2,3 milijuna kuna. Iznos od 1,7 milijuna kuna bit će također vidljiv i iskazan prema proračunskim kla-sifi kacijama u posebnom dijelu proračuna, a iznos od 2,3 milijuna kuna u izmijenjenoj odluci o izvršavanju.

5.5. Planiranje višegodišnjeg projekta EU-a uz predfi nanciranje iz općih ili namjenskih prihoda i primitaka ili vlas h prihoda

Sve je više slučajeva u kojima jedinica planira proved-bu projekta EU-a za koji treba osigura predfi nanci-ranje iz svojih općih ili namjenskih prihoda i primitaka ili vlas h prihoda, a naknadno će dobi refundaciju sredstava od EU-a (putem provedbenih jela u Repu-blici Hrvatskoj ili iz drugih zemalja članica). Preporuka je Ministarstva fi nancija u planu proračuna otvori poseban podizvor u okviru izvora iz kojeg će se pla-nira predfi nanciranje projekata EU-a.

Na primjer, u slučajevima kada jedinica provodi pro-jekte EU-a za koje se rashodi fi nanciraju iz općih pri-

hoda i primitaka (nastale troškove kasnije refundiraju ins tucije EU-a), jedinica će otvori poseban podi-zvor u okviru kojeg će se planira predfi nanciranje projekata EU-a iz općih prihoda i primitaka jedinice. Navedeni podizvor otvorit će se u okviru izvora Opći prihodi i primici s obzirom na to da se taj podizvor tre-ba puni iz izvora Opći prihodi i primici. U nastavku se daje primjer planiranja takvog projekta u proračunu.

Primjer dogradnje dječjeg vr ća u Općini X

Ukupna vrijednost projekta je 10,0 milijuna kuna od čega su Općini X odobrena sredstva iz fondova EU-a u iznosu od 6,0 milijuna kuna, a vlas udio sufi nancira-nja iznosi 4,0 milijuna kuna. Za izvršenje projekta odo-bren je predujam sredstava EU-a u visini od 30 % odo-brenog iznosa pomoći, odnosno 1,8 milijuna kuna. Nije poznato hoće li refundacija preostalih sredstava EU-a doći u istoj godini pa se ostatak sredstava za provedbu projekta (razlika između ukupne vrijednos projekta i iznosa predujma i vlas tog udjela u sufi nanciranju) pla-nira fi nancira iz općih prihoda i primitaka.

2019. godina VRIJEDNOST PROJEKTA 10.000.000,00

PRIHODI plan izvršenjePOMOĆI 1.800.000,00 1.800.000,00 OPĆI PRIHODI I PRIMICI: – podizvor za predfi nanciranje projekata EU-a 4.200.000,00 4.200.000,00*– podizvor opći prihodi i primici 4.000.000,00 4.000.000,00 10.000.000,00 10.000.000,00

* u prvoj godini kada se fi nancira provedba projekta iz sredstava Općine, podizvor pune opći prihodi i primici (dakle, na njemu se ne planiraju ni izravne pomoći od EU-a – 632 – ni pomoći EU-a na temelju prijenosa iz državnog proračuna – 638).

RASHODI plan izvršenjeAKTIVNOST U PRORAČUNU KXXXXXX DOGRADNJA DJEČJEG VRTIĆA

POMOĆI 1.800.000,00 1.800.000,00OPĆI PRIHODI I PRIMICI: – podizvor za predfi nanciranje projekata EU-a 4.200.000,00 4.200.000,00– podizvor opći prihodi i primici 4.000.000,00 4.000.000,00 10.000.000,00 10.000.000,00

U 2020. godini kada s že refundacija, iznos od 4,2 mili-juna kuna jedinica će u knjigovodstvenim evidencijama iskaza na izravnim pomoćima od EU-a (podskupina 632) ili na pomoćima EU-a na temelju prijenosa iz držav-nog proračuna (podskupina 638) i na is način planira u proračunu, u okviru izvora iz kojeg je predfi nanciran projekt. Iz sredstava refundacije mogu se fi nancira ak- vnos / projek nevezani uz dogradnju dječjeg vr ća.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

21


5.6. Planiranje kratkoročnog kredita i zajma koji prelazi u sljedeću godinu

Okružnicom Ministarstva fi nancija od 3. listopada 2018., a raspoloživom na mrežnim stranicama Mini-starstva fi nancija, dana je detaljna uputa temeljena na odredbama Pravilnika o proračunskom računo-vodstvu i Računskom planu, o načinu provođenja knjigovodstvenih evidencija kratkoročnih kredita i zajmova.

Člankom 78. Pravilnika o proračunskom računovod-stvu i Računskom planu propisano je da se primlje-ni dugoročni kredi i zajmovi, i kratkoročni koji se vraćaju u sljedećoj godini, eviden raju odobrenjem računa primitaka od zaduživanja u skupini 84 i za-duženjem novčanih sredstava te se odobrava račun obveza za kredite i zajmove u skupini 26 i zadužuje račun ispravka izvora vlasništva u skupini 91. Primlje-ni kratkoročni kreditni zajmovi koji se vraćaju u istoj godini eviden raju se isključivo odobrenjem odgova-rajućeg osnovnog računa skupine 26 Obveze za kredi-te i zajmove i zaduženjem računa novčanih sredstava.

Člankom 62. Pravilnika propisano je da se otplata glavnice primljenih dugoročnih kredita i zajmova i kratkoročnih koji se vraćaju u sljedećoj godini evi-den ra odobrenjem računa novčanih sredstava i za-duženjem odgovarajućeg računa izdataka za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova u skupini 54 te se istovremeno zadužuje odgovarajući račun obveza za kredite i zajmove u skupini 26 i odobrava se od-govarajući račun ispravka izvora vlasništva u skupini 91, dok se otplata primljenih kratkoročnih kredita i zajmova te amor zacija izdanih kratkoročnih vrijed-nosnih papira izvršena u istoj proračunskoj godini eviden ra isključivo na dugovnoj strani odgovaraju-ćih računa u skupini 26 Obveze za kredite i zajmove uz istovremeno odobrenje računa novčanih sredstava.

S obzirom na veliki broj pitanja, Uputom su dane smjernice o načinu planiranja kratkoročnih kredita i zajmova, a temeljene na odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu i Okružnice iz 2008. godine.

Primitak i povrat kratkoročnih kredita i zajmova koji se vraćaju u istoj proračunskoj godini u kojoj su primlje-ni u računovodstvu se ne iskazuju na razredu 8 Primi-ci od fi nancijske imovine i zaduživanja, i na razredu 5 Izdaci za fi nancijsku imovinu i otplate zajmova, stoga ih u proračunu ne treba planira na primicima i izda-cima. Među m, ako se primljeni kratkoročni zajam ne vraća u godini u kojoj je primljen, u računovodstvu (kao što je pokazano) na kraju godine na razredu 8 Pri-mici od fi nancijske imovine i zaduživanja ostaje iskazan iznos koji nije vraćen jekom godine, dok će sljedeće

godine taj is iznos bi iskazan na razredu 5 Izdaci za fi nancijsku imovinu i otplate zajmova.

Stoga iznos glavnice koji na kraju godine neće bi vraćen u tekućoj godini treba planira na primici-ma, a u sljedećoj godini na izdacima. Sredstva kredi-ta ili zajma koja nisu vraćena u tekućoj godini iskori-štena su za pokriće obveza za rashode. Povrat će se u sljedećoj godini fi nancira iz ostvarenih prihoda. Na taj način ostvarit će se proračunska ravnoteža.

6. Financiranje decentraliziranih funkcija u 2020. godini

Izmjenama Zakona o fi nanciranju jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave 2001. i 2003. godine i izmjenama posebnih zakona stvorene su zakonske pretpostavke za decentralizaciju funkcija osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skrbi, zdravstva i vatroga-stva (javne vatrogasne postrojbe) na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Dio funkcija / ras-hoda za školstvo, zdravstvo i socijalnu skrb prenesen je na 55 najvećih jedinica, i to na 20 županija, 34 grada i Grad Zagreb, a redovitu djelatnost javnih vatrogasnih postrojbi fi nancira 160 općina i gradova. Prema važe-ćim propisima, za prenesene funkcije jedinice raspola-žu dodatnim udjelom u porezu na dohodak i to za sva-ku funkciju. Dodatnim udjelima u porezu na dohodak podmiruju se minimalni fi nancijski standardi utvrđeni prema kriterijima reguliranim godišnjim odlukama Vla-de Republike Hrvatske iz odnosnih područja.

Osim toga, u skladu sa spomenu m zakonom, je-dinice koje na temelju dodatnih udjela u porezu na dohodak ne ostvare dovoljno sredstava za pokriće minimalnih fi nancijskih standarda ostvaruju pravo na pomoć izravnanja iz sredstava za decentralizirane funkcije iz državnog proračuna.

Ovogodišnjim Uputama Ministarstva fi nancija utvr-đeno je kako se ukupan iznos sredstava potreban za osiguranje minimalnih fi nancijskih standarda (bilanč-nih prava) u 2020. godini planira s povećanjem od najviše 3 % u odnosu na prethodnu 2019. godinu.

Treba podsje da se u 2019. godini ukupan iznos sredstava potrebnih za osiguranje minimalnih fi nan-cijskih standarda (bilančnih prava) povećao za 2 % u odnosu na 2018. godinu.

Tijela državne uprave koja su nadležna za decentrali-zirane funkcije, u suradnji s nositeljima decentralizira-nih funkcija te u skladu s potrebama krajnjih korisnika (ustanova), određuju raspodjelu sredstava županijama, Gradu Zagrebu, gradovima i općinama unutar zadanih limita za svaku pojedinu decentraliziranu funkciju.

22

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

1. UvodPravilnikom o fi nancijskom izvještavanju u proračun-skom računovodstvu propisan je oblik i sadržaj fi nan-cijskih izvještaja, razdoblja za koja se sastavljaju te obveza i rokovi njihova podnošenja. U nastavku tek-sta daje se, kao podsjetnik, kratak pregled izvještaja koji se predaju, obveznika i rokova te specifi čnos sastavljanja fi nancijskih izvještaja za devetomjesečno izvještajno razdoblje 2019. godine.

Financijski izvještaji koji se sastavljaju za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2019. jesu:

• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i iz-dacima na Obrascu: PR-RAS

• Izvještaj o obvezama na Obrascu: OBVEZE• Bilješke.

Financijski izvještaji za to izvještajno razdoblje sastav-ljaju se na is m obrascima fi nancijskih izvještaja koji su se upotrebljavali prilikom izrade fi nancijskih izvje-štaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2019. i polugodišta 2019. godine.

Za razliku od fi nancijskih izvještaja koji se predaju Fi-nancijskoj agenciji (dalje u tekstu: FINA), Bilješke uz Obrazac: PR-RAS za razdoblje od 1. siječnja do 31. ruj-na ne dostavljaju se ni FINA-i ni Ministarstvu fi nancija, nego se čuvaju kod obveznika sastavljanja. Za to izvje-štajno razdoblje Bilješke su obvezni sastavi državni proračun, proračuni jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave te izvanproračunski korisnici državnog proračuna. Proračunski korisnici državnog proračuna te proračunski i izvanproračunski korisnici

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne sastavljaju Bilješke za navedeno razdoblje.

Vrlo je važno da svi obveznici predaje fi nancijskih izvještaja fi nancijske izvještaje predaju na vrijeme. Rokovi predaje fi nancijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2019. ostaju uobičajeni, a oni su:

• za proračune, proračunske korisnike državnog pro-računa i proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 10. listopada 2019.

• za razdjele državnog proračuna za konsolidirani Iz-vještaj o obvezama 15. listopada 2019.

• za izvanproračunske korisnike državnog proraču-na i izvanproračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 21. listopada 2019.

Za svako izvještajno razdoblje Ministarstvo fi nancija sastavlja te na svojim internetskim stranicama objav-ljuje Okružnicu o sastavljanju i predaji fi nancijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračun-skih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave kako bi svim obveznicima predaje fi nancijskih izvještaja u sustavu proračuna ponovilo ključne informacije i predstavilo novos specifi čne za pojedino izvještajno razdoblje. Treba podsje na važnost uputa koje se objavlju-ju u Okružnici i koje se većinom ne odnose izravno na izvještavanje, već na metodologiju, pravila i pre-poruke za knjigovodstvene evidencije, a što izravno utječe na kvalitetu fi nancijskih izvještaja. Sve do sada objavljene Okružnice Ministarstva fi nancija dostupne su na www.mfi n.hr (DRŽAVNA RIZNICA → RAČUNO-VODSTVO → FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE). Uz okruž-

Devetomjesečni fi nancijski izvještaji u sustavu proračuna Ivana Vargašević Čonka *

Hana Zoričić **

Autorice u tekstu podsjećaju sve proračunske i izvanproračunske korisnike, kako državnog proračuna tako i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te same jedinice, na obvezu sastavljanja i dostave devetomjesečnih fi nancijskih izvještaja. U nastavku teksta daje se kratak pregled obveznika sastav-ljanja, rokovi predaje te ostale specifi čne informacije na koje je potrebno obra pažnju prilikom predaje fi nancijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2019.

* Ivana Vargašević Čonka, dipl. oec, Ministarstvo fi nancija RH, Za-greb.** Hana Zoričić, dipl. oec. Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

23

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

nice, koje se pripremaju redovito svaka tri mjeseca, Ministarstvo fi nancija po potrebi priprema i različite upute vezane uz knjigovodstvene evidencije, za spe-cifi čne slučajeve koji se javljaju povremeno, a ču se svih ili većeg broja korisnika. Svi dokumen javno su dostupni i nalaze se na internetskim stranicama Ministarstva fi nancija (h p://www.mfi n.hr/hr) te slu-že kao pomoć svim obveznicima vođenja proračun-skog računovodstva.

2. Obveznici, rokovi, obrasci i njihova predaja

Obveznici predaje fi nancijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2019. isključivo su obve-znici iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika (www.mfi n.hr → DRŽAVNA RIZNICA → RA-ČUNOVODSTVO → REGISTAR), a to su: jedinice lokal-ne i područne (regionalne) samouprave, proračunski korisnici i izvanproračunski korisnici. Izvanproračun-ski korisnici državnog proračuna su Hrvatske ceste, Hrvatske vode, Centar za restrukturiranje i prodaju, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sana-ciju banaka, Fond za zaš tu okoliša i energetsku učin-kovitost, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje. Izvanproračunski korisnici je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave su županijske uprave za ceste.

Proračunski korisnici državnog proračuna sastavlja-ju i predaju do 10. listopada 2019. za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2019.:

• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izda-cima na Obrascu: PR-RAS – FINA-i

• Izvještaj o obvezama na Obrascu: OBVEZE – FINA-i i nadležnom razdjelu.

Proračunski korisnici državnog proračuna razine razdjela sastavljaju i predaju FINA-i konsolidirani Iz-vještaj o obvezama za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2019. do 15. listopada 2019.

Izvanproračunski korisnici državnog proračuna sa-stavljaju i predaju FINA-i do 21. listopada 2019. za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2019.:

• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izda-cima na Obrascu: PR-RAS

• Izvještaj o obvezama na Obrascu: OBVEZE.

Izvanproračunski korisnici državnog proračuna obve-zni su prema Pravilniku o fi nancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu za razdoblje od 1. si-ječnja do 30. rujna 2019. sastavlja i Bilješke, ali one se, kao što je već navedeno, ne predaju FINA-i, već ostaju kod korisnika.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve sastavljaju i predaju FINA-i do 10. listopada 2019. za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2019.:

• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izda-cima na Obrascu: PR-RAS

• Izvještaj o obvezama na Obrascu: OBVEZE.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezne su, prema Pravilniku o fi nancijskom izvješta-vanju, u proračunskom računovodstvu za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2019. sastavlja i Bilješke, ali one se ne predaju FINA-i, već ostaju kod jedinice.

Proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sastavljaju i predaju FINA-i do 10. listopada 2019. za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2019.:

• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izda-cima na Obrascu: PR-RAS.

Županijske uprave za ceste sastavljaju i predaju FINA-i do 21. listopada 2019. za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2019.:

• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izda-cima na Obrascu: PR-RAS.

Vidljivo je da, za razliku od proračunskih i izvanprora-čunskih korisnika državnog proračuna te jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave, korisnici na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini ne sastav-ljaju Izvještaj o obvezama za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2019.

Financijski izvještaji za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2019., sukladno članku 23. Pravilnika o fi nancij-skom izvještavanju u proračunskom računovodstvu, predaju se FINA-i isključivo u elektroničkom obli-ku koristeći se obrascem s ugrađenim kontrolama objavljenim na internetskim stranicama Ministarstva fi nancija1. Uz elektronički oblik Referentne stranice, obvezno se predaje i njen ispis ovjeren potpisom i pečatom odgovorne osobe. Kod preuzimanja fi nan-cijskih izvještaja zaposlenici FINA-e izdaju potvrdu o zaprimanju odnosno učitavanju obrazaca. FINA u pravilu ne zaprima fi nancijske izvještaje u kojima nisu zadovoljene sve obvezne kontrole. Među m, u slu-čaju kada FINA ipak zaprimi neispravan izvještaj, svi kontrolirani obrasci obveznika koji su predani FINA-i zajedno s neispravnim obrascem gdje nije zadovolje-na neka od ugrađenih kontrola, neće bi dostavljeni Ministarstvu fi nancija, odnosno smatrat će se kako obveznik nije predao fi nancijski izvještaj.

1 www.mfi n.hr → DRŽAVNA RIZNICA → RAČUNOVODSTVO → FI-NANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE.

24


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

Obveznici u sustavu proračuna ponekad neispravno popunjavaju podatke na Referentnoj stranici obraza-ca fi nancijskih izvještaja, primjerice, kod navođenja naziva obveznika ili razine izvještaja kojoj obveznik pripada. Ministarstvo fi nancija u Okružnicama o sa-stavljanju i predaji fi nancijskih izvještaja za pojedina razdoblja redovito podsjeća na važnost ispravnog po-punjavanja i h podataka, pa je i pogrešaka te vrste sve manje sa svakim novim izvještajnim razdobljem. Ministarstvo fi nancija uočilo je, primjerice, pogreške prilikom popunjavanja retka pod rednim brojem 10. Naziv obveznika na Referentnoj stranici. Pogrešno je kada obveznici ne unose podatak / naziv naveden u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisni-ka, već se koriste drugim pojmovima, poput Grad-ska uprava Grada XY, Proračun Općine XY, Grad XY – Gradski proračun, Ministarstvo X – Glava 05, Mi-nistarstvo X – konsolidirani i slično. Subjekt koji je, sukladno propisima, obveznik sastavljanja i predaje fi nancijskih izvještaja jest proračunski korisnik, odno-sno jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave, a ne njezina uprava, proračun ili nešto treće. To znači da je potrebno naves isključivo Grad XY, Ministarstvo X, odnosno službeni naziv pod kojim se obveznik vodi u Registru. U slučaju promjene nazi-va obveznika u odnosu na onaj naveden u Registru, obveznik je dužan pravovremeno prijavi promjenu kako bi podaci u Registru bili točni.

U nastavku daje se kratki pregled obveznika, obveza i rokovi predaje fi nancijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2019.

OBVEZNIKFINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

ROK PREDAJA

PRORAČUNSKI KORISNICI DRŽAVNOG PRORAČUNA

Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima(Obrazac: PR-RAS)

10. listopada FINA-i

Izvještaj o obvezama(Obrazac: OBVEZE)

10. listopada• FINA-i• nadležnom

razdjeluKonsolidirani Izvještaj o obvezama


PRORAČUNSKI KORISNICI JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE



ŽUPANIJSKE UPRAVE ZA CESTE



OBVEZNIKFINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

ROK PREDAJA

JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima(Obrazac: PR-RAS) 10. listopada

FINA-i (bez Bilješki)

Izvještaji o obvezama(Obrazac: OBVEZE) iBilješke

IZVANPRORAČUNSKI KORISNICI DRŽAVNOG PRORAČUNA

Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima(Obrazac: PR-RAS) 21. listopada

FINA-i(bez Bilješki)Izvještaji o

obvezama(Obrazac: OBVEZE) iBilješke

3. Popunjavanje Obrasca: PR-RAS i Obrasca: OBVEZE za proračunske korisnike državnog proračuna

U Izvještaju za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2019. popunjavaju se oba stupca Obrasca: PR-RAS, odnosno popunjava se i stupac Ostvareno u izvještaj-nom razdoblju prethodne godine. Iznimka su samo korisnici koji su osnovani početkom 2019. godine i korisnici koji su od 1. siječnja 2019. godine prešli iz neprofi tnog u proračunski sustav.

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 2. kolovoza 2018. donijela Zaključak kojim je prihvaćen prijedlog smanjenja broja agencija, zavoda, fondova, ins tuta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlas ma (u skladu s tablicom danom u privitku Zaključka). Sukladno tome, od 1. siječnja 2019. je veći broj navedenih pravnih osoba pripojen jelima državne uprave (ministarstvima, Središnjem

državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje, Državnom zavodu za mjeriteljstvo) ili drugim prav-nim osobama (Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu, Državni zavod za mjeriteljstvo, Hrvatskom centru za poljoprivredu i hranu) koje su preuzele njihove poslove, zaposlenike, opremu za rad i ostalo, a koje također imaju status proračunskog, odnosno izvanproračunskog korisnika državnog proračuna.

Tako je, na primjer, Ministarstvu zaš te okoliša i ener-ge ke pripojena Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, a Ministarstvu unutarnjih poslova više subjekata: Dr-žavna uprava za zaš tu i spašavanje, Hrvatski centar

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

25


za razminiranje, Agencija za prostore ugrožene ek-splozivnom atmosferom i Državni zavod za radiološ-ku i nuklearnu sigurnost.

Tijela državne uprave (ministarstva, središnji držav-ni ured, zavod) i drugi proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna kojima je od 1. siječnja 2019. pripojen jedan ili više proračunskih korisnika i/ili drugih pravnih osoba ili su prošli kroz druge us-poredive statusne promjene, u svojim Izvještajima o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (PR-RAS, razina 11) za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2019. u stupac Ostvareno u izvještajnom razdoblju prethod-ne godine unijet će podatke iz prošlogodišnjeg Izvje-štaja, odnosno izvorne podatke, bez prilagođavanja.

Tijela državne uprave (ministarstva, središnji držav-ni ured, zavod) i drugi proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna kojima je od 1. siječnja 2019. pripojeno jedan ili više proračunskih korisnika i/ili drugih pravnih osoba ili su prošli kroz druge us-poredive statusne promjene, u svojim Izvještajima o obvezama (OBVEZE, razina 11) za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2019. kao stanje obveza na dan 1. siječnja 2019. unijet će podatke iz svoje glavne knji-ge na taj dan, koji uključuju stanje obveza pripojenih proračunskih korisnika / drugih pravnih osoba.

4. Eviden ranje naknade za topli obrok Izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na do-hodak (NN, br. 80/19) propisano je, između ostalog, kako se porez na dohodak ne plaća na novčane pau-šalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika u propisanom iznosu do najviše 5.000,00 kuna godišnje te na troškove prehrane radnika na-stale za vrijeme radnog odnosa u propisanom iznosu do najviše 12.000,00 kn godišnje, a na temelju vje-rodostojne dokumentacije i pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama prehrane glase na poslodavca te da su podmireni bezgotovinskim putem. Te odred-be Pravilnika odnose se na radnike na koje se primje-njuju odredbe Zakona o radu (NN, br. 93/14 i 127/17), ali i na službenike i namještenike jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprava ako je kolek v-nim ugovorima ili pravilnicima predviđena naknada za topli obrok. Odredbe se ne odnose se na državne i javne službenike i namještenike budući da naknada za topli obrok nije predviđena kolek vnim ugovorima koji uređuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada za te skupine zaposlenih u javnom sektoru.

Trošak prehrane koji bi pokrio poslodavac, bilo da je prehrana organizirana kod samog poslodavca bilo da je poslodavac podmirivao račune za prehranu koji su glasili na poslodavca, prije stupanja na snagu posljed-njih izmjena i dopuna Pravilnika o porezu na dohodak

smatrao se plaćom u naravi na koju su se obračuna-vali i plaćali doprinosi, porezi i prirezi. Iskazivao se na osnovnom računu 31126 Dnevni obroci. Među m, kako je posljednjim izmjenama i dopunama Pravilnika propisano da je taj trošak u iznosu do 12.000,00 kuna godišnje neoporeziv, odsad se eviden ra na osnov-nom računu 31219 Ostali nenavedeni rashodi za za-poslene.

Isto tako, novčana paušalna naknada za podmirivanje troškova prehrane radnika do 5.000,00 kuna godišnje ne smatra se oporezivim primitkom i eviden ra se na osnovnom računu 31219 Ostali nenavedeni rashodi za zaposlene. Na tom osnovnom računu eviden ra-la se i dosad, ako je bila isplaćivana. Prilikom izraču-na naknade za prehranu radnika uzimaju se u obzir stvarno odrađeni dani, odnosno radnik nema pravo na isplatu naknade za prehranu za one dane kada je bio na bolovanju, godišnjem ili službenom putu.

5. Knjiženja ak vnos provođenja izbora u JLPRS-ovima

Za provedbu izbora za zastupnike u Hrvatski sabor i članove u Europski parlament iz Republike Hrvatske Državno izborno povjerenstvo (dalje u tekstu: DIP) imenuje županijska izborna povjerenstva i Gradsko iz-borno povjerenstvo Grada Zagreba. Županijska izbor-na povjerenstva imenuju općinska i gradska izborna povjerenstva te biračke odbore na svom području, a Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba odre-đuje biračka mjesta u Gradu Zagrebu te imenuje bi-račke odbore na svom području. Novčana sredstva za provedbu izbora osiguravaju se u državnom pro-računu Republike Hrvatske unutar razdjela 012, gla-ve 01205, a DIP doznačava odgovarajuća sredstva za pokriće troškova izbora županijskim izbornim povje-renstvima i Gradskom izbornom povjerenstvu Grada Zagreba, odnosno gradskim i općinskim izbornim po-vjerenstvima, ovisno o izborima koji se provode.

S obzirom na to da izborna povjerenstva kao takva ne posjeduju vlas te žiro-račune, DIP sredstva za pro-vedbu izbora doznačava na žiro-račune ins tucija pu-tem kojih izborna povjerenstva vrše prijenose sred-stava za provedbu izbora. U slučaju provedbe izbora za zastupnike u Hrvatski sabor ili za članove u Europ-ski parlament iz Republike Hrvatske, DIP sredstva za provedbu izbora doznačava na žiro-račune županija na kojima županijska izborna povjerenstva djeluju, žiro-račune ureda državne uprave u županijama, op-ćinskih sudova ili županijskih sudova, ovisno o tome koje račune županijska izborna povjerenstva navedu kao račune za uplatu sredstava od strane DIP-a. S navedenih računa sredstva se uplaćuju gradovima i općinama koje provode obračun troškova izbora te

26


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

isplatu navedenih troškova sukladno odlukama DIP-a i svojim odlukama u okviru doznačenih sredstava.

Gradovi i općine, koji su primatelji sredstava za pro-vedbu izbora i provoditelji obračuna troškova te isplate troškova provedbe izbora, primljena sredstva za troškove provedbe izbora eviden raju ovisno o upla telju sredstava. Ako se gradu / općini sredstva uplaćuju s računa županije, grad / općina iskazuje ih na osnovnom računu 63312 Tekuće pomoći iz župa-nijskih proračuna. Sredstva uplaćena s računa op-ćinskih i županijskih sudova grad / općina iskazuje na osnovnom računu 63311 Tekuće pomoći iz državnog proračuna, s obzirom na to da su sudovi proračunski korisnici državnog proračuna. U slučaju da dođe do isplate sredstava izravno iz državnog proračuna na žiro-račune gradova / općina, ta se sredstva također eviden raju na osnovnom računu 63311 Tekuće po-moći iz državnog proračuna. Iz navedenog je razvid-no kako općinski i županijski sudovi po primitku sred-stava od DIP-a ista ne iskazuju kao prihod, a ni kao rashod nakon što ih proslijede gradovima i općinama kojima su namijenjena.

Pojedini gradovi / općine mogu preuze poslove obra-čuna i isplate troškova provedbe izbora i za neke dru-ge gradove i/ili općine. U takvom slučaju sredstva za provedbu izbora za taj grad / općinu, kao i za gradove / općine za koje je preuzeo poslove obračuna i isplate troškova, uplaćuju se na račun grada / općine koji je preuzeo navedene poslove. Među m, grad / općina ukupno doznačena sredstva ne iskazuje u svojim po-slovnim knjigama kao prihod u ukupnom iznosu, već kao prihod na pripadajućem osnovnom računu unu-tar podskupine 633 Pomoći proračunu iz drugih pro-računa iskazuje samo onaj dio prihoda od pomoći koji

je doznačen za provedbu izbora na njegovom vlas -tom području. Ostatak sredstava doznačenih za pro-vedbu izbora na području gradova / općina za koje je primio sredstva i za koje vrši obračun troškova, grad / općina eviden ra na osnovnom računu 23955 Ob-veze za naplaćene tuđe prihode. U trenutku plaćanja nastalih troškova, za troškove koji se odnose na gra-dove /općine za koje vrši obračun troškova, zatvaraju se iskazane obveze. Dakle, u svojim poslovnim knjiga-ma grad / općina koja vrši obračun troškova za druge gradove / općine ne iskazuje ni prihode ni rashode za provedbu izbora u drugim gradovima / općinama. Po ispla troškova grad / općina mora dostavi podatke o prihodima i specifi kaciju rashoda gradovima / op-ćinama za koje je izvršio obračun, kako bi gradovi / općine u svojim poslovnim knjigama mogli iskaza rashode za izbore i pripadajući prihod od županije od-nosno iz državnog proračuna.

Rashodi za provedbu izbora koji se podmiruju iz pri-mljenih sredstava eviden raju se ovisno o prirodnoj vrs :

• unutar podskupine 322 Rashodi za materijal i energiju – materijalni troškovi – uredski materijal, uređenje biračkih mjesta, glasačke ku je i drugi potrošni materijal

• unutar odjeljka 3235 Zakupnine i najamnine – za-kup prostora u kojem se održavaju izbori – prostori tvrtki, škola, privatnih kuća i sl., na temelju sklo-pljenog ugovora o najmu

• unutar odjeljka 3291 Naknade za rad predstavnič-kih i izvršnih jela, povjerenstava i slično – na-knade članovima povjerenstva i članovima birač-kih odbora (predsjedniku, zamjeniku predsjednika, članovima i zamjenicima članova).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

27


1. UvodČlankom 14. Zakona o udžbenicima i drugim obra-zovnim materijalima za osnovnu i srednju školu (NN, br. 116/18; dalje u tekstu: Zakon) propisano je kako se sredstva za nabavu udžbenika za učenike osnov-nih škola osiguravaju u državnom proračunu. Vlada Republike Hrvatske može, sukladno raspoloživim fi -nancijskim sredstvima, za svaku školsku godinu od-luči o fi nanciranju odnosno sufi nanciranju nabave udžbenika za učenike srednjih škola i drugih obrazov-nih materijala. Udžbenici i drugi obrazovni materijali fi nancirani sredstvima državnog proračuna vlasništvo su škole.

Sve osnovne škole u Republici Hrvatskoj obvezne su prije početka nastavne godine napravi analizu ras-položivos udžbenika obveznih predmeta. Na teme-lju provedene analize podaci o potrebi kupnje novih udžbenika dostavljaju se Ministarstvu znanos i ob-razovanja (dalje u tekstu: Ministarstvo). Nakon što prime obavijest kojom ih Ministarstvo upućuje na pokretanje postupka nabave udžbenika, škole pokre-ću postupak nabave kako bi svim učenicima osnovnih škola udžbenici bili raspoloživi do početka nastavne godine.

2. Priznavanje prihoda za sredstva doznačena iz državnog proračuna

Sredstva za nabavu udžbenika školama kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave isplaćuju se iz državnog proračuna na ra-čune jedinica lokalne ili područne (regionalne) samo-

uprave ili na račune škola, ovisno o tome posluje li škola preko jedinstvenog računa riznice ili preko vla-s tog računa. S obzirom na to da ulazni računi glase na škole, bez obzira na to uplaćuju li se sredstva na račun škole ili na račun nadležnog proračuna, škole primljena sredstva eviden raju u okviru prihoda na osnovnom računu 63622 Kapitalne pomoći iz držav-nog proračuna proračunskim korisnicima proračuna JLP(R)S.

Pojedine jedinice lokalne ili područne (regionalne) sa-mouprave, kao osnivači škola, mogu odluči prove-s objedinjeni postupak javne nabave za sve škole iz svoje nadležnos , zbog prednos koje takav pristup donosi. I u navedenom slučaju prihod iz državnog proračuna eviden raju škole na prethodno navede-nom osnovnom računu budući da ulazni računi glase na škole.

3. Eviden ranje rashoda za nabavu udžbenika

Člankom 1. stavkom 5. Naputka o načinu uporabe, vraćanja i obnavljanja udžbenika i drugih obrazovnih materijala fi nanciranih sredstvima iz državnog prora-čuna (NN, br. 46/19; dalje u tekstu: Naputak) koji je početkom svibnja ove godine donijela ministrica zna-nos i obrazovanja, utvrđeno je da su udžbenici vla-sništvo škola koje ih daju učenicima na uporabu sve dok su u uporabnom odnosno primjerenom stanju. Slijedom navedenog, na temelju zaprimljenih računa od dobavljača, škole eviden raju rashod na osnov-nom računu 42411 Knjige, a udžbenike, kao vlas tu imovinu škole, na osnovnom računu 02411 Knjige uz terećenje računa 91111 Izvori vlasništva iz proraču-na za nefi nancijsku imovinu.

Knjiženje školskih udžbenika nabavljenih iz državnog proračuna Mar na Šte ović *

Ministarstvo znanos i obrazovanja, počevši od tekuće nastavne godine, fi nancira nabavu udžbenika za učenike svih osnovnih škola kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Uzima-jući u obzir činjenicu da se udžbenici financiraju iz državnog proračuna, a vlasništvo su škola koje ih svojim učenicima ustupaju na korištenje sve dok su u uporabnom odnosno primjerenom stanju, u nastavku teksta daju se pripadajuće knjigovodstvene evidencije koje škole provode u svojim poslovnim knjigama.

* Mar na Šte ović, mag. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

28


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

Člankom 3. Zakona propisano je da je skani oblik udžbenika oblikovan tako da ne zah jeva upisivanje rješenja ili odgovora na pitanja i predviđen je za vi-šegodišnje korištenje. Iznimno, skani udžbenik može bi radnog karaktera odnosno oblikovan tako da omogućuje upisivanje rješenja ili odgovora. Udžbeni-ci radnog karaktera defi nirani člankom 9. Pravilnika o udžbeničkom standardu te članovima stručnih povje-renstava za procjenu udžbenika i drugih obrazovnih materijala (NN, br. 9/19) namijenjeni su jednogodiš-njoj uporabi, a sukladno članku 2. stavku 3. Naputka, škola ih može darova učenicima. S obzirom na to da se udžbenici radnog karaktera ne mogu rabi više go-dina, preporuka je nabavu takvih udžbenika eviden -ra na osnovnom računu 37229 Ostale naknade gra-đanima i kućanstvima u naravi, a ne na osnovnom računu 42411 Knjige, o čemu odluku donosi škola.

Ako osnivač škole iz vlas h izvora osigura sredstva za nabavu drugih obrazovnih materijala koji nisu namijenjeni višegodišnjoj uporabi (radne bilježni-ce, zbirke zadataka, likovne mape…), njihova nabava eviden ra se na osnovnom računu 37229 Ostale na-knade građanima i kućanstvima u naravi, s obzirom na to da se navedena nastavna sredstva nabavljaju za potrebe učenika, a ne škole.

4. Provođenje popisa udžbenikaSve osnovne škole u Republici Hrvatskoj dužne su pri-je početka nastavne godine napravi analizu raspo-loživos udžbenika te o potrebama dokupa (oštećeni udžbenici, povećan broj učenika), odnosno nabave udžbenika koji se mijenjaju u Katalogu odobrenih udžbenika te školske godine, izvijes Ministarstvo. Sukladno članku 2. stavku 3. Naputka, roditelj ili skrb-nik učenika potpisuje izjavu da je preuzeo udžbenike te da će ih na kraju nastavne godine, odnosno i prije isteka nastavne godine u slučaju preseljenja učenika u drugu školu vra u uporabnom stanju. Smatra se da je udžbenik u uporabnom, odnosno primjerenom stanju ako je cjelovit, konzistentan i čitljiv.

Škole moraju upisa udžbenike u evidenciju dugotraj-ne imovine na osnovnom računu 02411 Knjige.

U skladu s člankom 14. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 124/14, 115/15, 87/16 i 3/18; dalje u tekstu: Pravilnik), pro-račun i proračunski korisnici, na početku poslovanja i na kraju svake poslovne godine sa stanjem na datum bilance, moraju popisa imovinu i obveze te naves njihove pojedinačne vrijednos . Podaci o popisu uno-se se pojedinačno u naturalnim i novčanim izrazima u popisne liste. Navedena popisna lista mora sadrža-va i nomenklaturni (inventurni) broj svake pojedine jedinice imovine. Među m, uzimajući u obzir speci-

fi čnost udžbenika s obzirom na količinu i vijek upo-rabe, dodjeljivanje inventurnih brojeva svakom udž-beniku školama bi predstavljalo značajan materijalni i vremenski trošak. Stoga prilikom provedbe popisa nije potrebno označava svaki udžbenik zasebnim in-venturnim brojem.

Podaci o popisu udžbenika unose se u novčanim izno-sima pojedinačno ili skupno prema vrstama udžbeni-ka (predmet, razred, izdavač) u popisne liste koje se obvezno sastavljaju u rujnu prije početka nove na-stavne godine jer je tada poznat točan broj nabavlje-nih udžbenika koji su podijeljeni učenicima. Prilikom provedbe popisa imovine i obveza na dan 31. prosin-ca, nije potrebno ponovno popisiva udžbenike, već se navedenom popisu prilaže popis udžbenika prove-den na početku nastavne godine (u rujnu).

5. Ispravak vrijednos udžbenikaS obzirom na klasifi kaciju udžbenika kao dugotrajne nefi nancijske imovine, za njih je potrebno proves propisani ispravak vrijednos .

Sukladno članku 19. Pravilnika, vrijednost dugotrajne imovine ispravlja se prema prosječnim godišnjim stopa-ma linearnom metodom. Sukladno članku 18. stavku 2. Pravilnika, proizvedena dugotrajna nefi nancijska imovi-na čiji je pojedinačni trošak nabave (nabavna vrijednost) niži od 3.500,00 kuna može se otpisa jednokratno, stavljanjem u upotrebu uz obvezu pojedinačnog ili sku-pnog praćenja u korisnom vijeku upotrebe.

Kako je nabavna vrijednost pojedinog udžbenika ma-nja od 3.500,00 kuna, ispravak vrijednos može se proves na dva načina:

a) jednokratnim otpisom, stavljanjem u upotrebu uz obvezu pojedinačnog ili skupnog praćenja u kori-snom vijeku upotrebe

b) prema prosječnim godišnjim stopama linearnom metodom.

Škole samostalno odabiru način provođenja ispravka vrijednos koji su dužne dosljedno primjenjiva u svim budućim razdobljima. Zbog jednostavnos metodolo-gije preporuka je primjenjiva jednokratni otpis.

Ako škola odluči provodi ispravak vrijednos linear-nom metodom prema prosječnim godišnjim stopama, prilikom provođenja ispravka vrijednos udžbenika potrebno je primjenjiva stope ispravka vrijednos propisane Pravilnikom, bez obzira na to što se odred-ba Naputka kojom je utvrđen vijek trajanja udžbenika razlikuje od vijeka trajanja dugotrajne nefi nancijske imovine propisanog Pravilnikom. Naime, sukladno Pravilniku, za udžbenike koji se klasifi ciraju kao knjige provodi se ispravak vrijednos prema godišnjoj stopi od 20 %, odnosno vijek uporabe udžbenika iznosi pet

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

29


godina dok je člankom 1. stavkom 7. Naputka utvrđe-no da je vijek uporabe udžbenika če ri godine. Pre-ma tumačenju Ministarstva, iznimno, vijek uporabe može bi i kraći (primjerice, zbog izmjene kurikula) ili dulji (primjerice, ako se ne mijenja Katalog odobrenih udžbenika za školsku godinu, a udžbenik je i nakon če ri godine cjelovit, konzistentan i čitljiv).

Uzimajući u obzir navedeno, ako udžbenik nema upo-rabnu vrijednost na kraju četvrte godine ili ranije, potrebno je rashodova preostalu knjigovodstvenu vrijednost udžbenika, što ne znači isknjiženje iz knji-govodstvenih evidencija.

Udžbenici se, sukladno članku 18. stavku 5. Pravil-nika, i nakon što su u cijelos otpisani zadržavaju u evidenciji i iskazuju u bilanci do trenutka otuđenja ili uništenja, neovisno o odabranom načinu ispravka vrijednos .

S obzirom na to da se radi o imovini škole, o načinu otuđenja ili uništenja udžbenika odlučuje sama škola, ako drukčije nije utvrđeno zakonom.

6. Knjigovodstvene evidencije u školi1. Evidencija kod škole koja posluje preko vlas tog

računa

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Primljena je faktura dobavljača udžbenika

50.000 42411 24241

1.a Eviden ranje stjecanja imovine 50.000 02411 91111

2. Primljena su sredstva od Ministarstva za nabavu udžbenika

50.000 11121 63622

3. Plaćanje dobavljača 50.000 24241 11121

2. a) Evidencije kod škole koja posluje putem riznice nadležnog gradskog proračuna

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Primljena je faktura dobavljača udžbenika

50.000 42411 24241

1.a Eviden ranje stjecanja imovine 50.000 02411 91111

2. Primljena su sredstva od Ministarstva za nabavu udžbenika

50.000 16721 63622

3. Plaćanje dobavljača 50.000 24241 16721

b) Evidencija u riznici Grada

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Na račun proračuna uplaćena su sredstva od Ministarstva za nabavu udžbenika

50.000 1112123956 ili 63622*

2. Plaćanje dobavljača 50.00023956 ili

4241111121

* Nadležni proračun može u svojoj Glavnoj knjizi eviden ra pri-hod škola na osnovnom računu 63622 Kapitalne pomoći iz dr-žavnog proračuna proračunskim korisnicima proračuna JLP(R)S ili eviden ra obveze za naplaćene prihode proračunskih korisnika (23956). Među m, u fi nancijskim izvještajima nadležni proračun (razina 22) ne iskazuje navedene prihode škola i rashode koji se iz njih fi nanciraju. Nepotrošeni iznos prihoda škola nadležni proračun iskazuje na osnovnom računu 23956 Obveze proračuna za naplaće-ne prihode proračunskog korisnika.

U slučaju kada osnivač škola provodi objedinjeni po-stupak javne nabave za sve škole iz svoje nadležnos , knjigovodstvene evidencije provode se na is način kao u primjeru 2.b.

U nastavku se daju knjigovodstvene evidencije isprav-ka vrijednos ovisno o načinu provedbe ispravka vri-jednos i vijeku trajanja udžbenika.

1. Provođenje jednokratnog otpisa udžbenika

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje

1. Ulazni račun za nabavu udžbenikaPrimljena faktura dobavljača udžbenika

50.000 42411 24241

Iskazivanje imovine 50.000 02411 911112. Jednokratni otpis vrijednos udžbenikaOtpis vrijednos (100 %) 50.000 91111 02924

2. Knjigovodstvene evidencije nabave udžbenika koji nemaju uporabnu vrijednost nakon če ri godine

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Ulazni račun za nabavu udžbenikaPrimljena faktura dobavljača udžbenika

80.000 42411 24241

Iskazivanje imovine 80.000 02411 91111

2. Godišnji otpis vrijednos udžbenika

Godišnji otpis vrijednos (20 %) 16.000 91111 029243. Knjigovodstveno stanje imovine nakon četiri godineNabavna vrijednost 80.000 02411Ispravak vrijednos 64.000 02924Knjigovodstvena vrijednost 16.000 911114. Odluka o rashodovanju

Otpis knjigovodstvene vrijednos 16.000 915 0292416.000 91111 915

5. Odluka o uništenju (donesena nakon odluke o rashodovanju)

Isknjiženje nefi nancijske imovine iz poslovnih knjiga

80.000 02924 02411

Ako se škola odluči za uništenje ili otuđenje u tre-nutku kada i rashoduje udžbenike, moguće je doni-jeti jednu jedinstvenu odluku o rashodovanju i otu-đenju (prodaji, darovanju,…) odnosno uništenju. U tom slučaju nije potrebno svoditi knjigovodstvenu vrijednost na nulu prije isknjiženja iz poslovnih knjiga.

30


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

U nastavku su prikazane knjigovodstvene evidencije rashodovanja i isknjiženja udžbenika iz poslovnih knji-ga kada se istovremeno donosi odluka o rashodova-nju i otuđenju odnosno uništenju udžbenika.

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Knjigovodstveno stanje imovine nakon četiri godineNabavna vrijednost 80.000 02411Ispravak vrijednos 64.000 02924Knjigovodstvena vrijednost 16.000 911112. Odluka o rashodovanju i otuđenju / uništenju

Rashodovanje te isknjiženje knjigovodstvene vrijednos

80.000 0241164.000 0292416.000 9151216.000 91111 91512

3. Knjigovodstvene evidencije nabave udžbenika koji nemaju uporabnu vrijednost nakon jedne godine

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Ulazni račun za nabavu udžbenika

Primljena faktura dobavljača udžbenika

80.000 42411 24241

Iskazivanje imovine 80.000 02411 911112. Otpis vrijednos udžbenika za jednu godinuGodišnji otpis vrijednos (20 %) 16.000 91111 029243. Knjigovodstveno stanje imovine nakon jedne godineNabavna vrijednost 80.000 02411Ispravak vrijednos 16.000 02924Knjigovodstvena vrijednost 64.000 911114. Odluka o rashodovanju

Otpis knjigovodstvene vrijednos 64.000 915 0292464.000 91111 915

5. Odluka o uništenju (donesena nakon odluke o rashodovanju)Isknjiženje nefi nancijske imovine iz poslovnih knjiga

80.000 02924 02411

Kao i u prethodnom primjeru, ako se škola odluči za uništenje ili otuđenje u trenutku kada i rashoduje udžbenike (nakon jedne godine), moguće je donije jednu jedinstvenu odluku o rashodovanju i otuđenju (prodaji, darovanju,…) odnosno uništenju. I u tom slu-čaju nije potrebno svodi knjigovodstvenu vrijednost na nulu prije isknjiženja iz poslovnih knjiga.

U nastavku su knjigovodstvene evidencije rashodo-vanja i isknjiženja udžbenika iz poslovnih knjiga kada se istovremeno donosi odluka o rashodovanju i otu-đenju odnosno uništenju udžbenika nakon jedne godine.

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1. Knjigovodstveno stanje imovine nakon jedne godineNabavna vrijednost 80.000 02411Ispravak vrijednos 16.000 02924Knjigovodstvena vrijednost 64.000 911112. Odluka o rashodovanju i otuđenju / uništenju

Rashodovanje te isknjiženje knjigovodstvene vrijednos

80.000 0241116.000 0292464.000 9151264.000 91111 91512

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

31

UDK 336.2-657.21 FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

1. UvodOd 2012. godine čelnici svih razina imaju obvezu svake godine da Izjavu o fi skalnoj odgovornos (dalje u tekstu: Izjava). Izjavom potvrđuju da su sred-stva iskorištena zakonito, namjenski i svrhovito te da sustav fi nancijskog upravljanja i kontrola funkcionira učinkovito i djelotvorno. Obveza davanja Izjave je u hrvatski pravni sustav uvedena krajem 2010. godine kada je na snagu stupio Zakon o fi skalnoj odgovor-nos (NN, br. 139/10). Iako su i dotad različi zakon-ski i podzakonski propisi uređivali različite aspekte vezane za odgovornost čelnika, tek je uvođenjem obveze sastavljanja i predaje Izjave uvedena obveza kon nuirane samoprocjene i samoocjene sustava fi -nancijskog upravljanja i kontrola. Navedeni je Zakon, uz jednu izmjenu iz 2014. godine, bio na snazi sve do 1. siječnja 2019. godine kada je na snagu stupio novi Zakon o fi skalnoj odgovornos (NN, br. 111/18; dalje u tekstu: Zakon).

Do donošenja novog Zakona došlo je zbog nužnos usklađenja nacionalnih fi skalnih pravila s odredbama Pakta o stabilnos i rastu. Usto, a u skladu s preporu-kama Vijeća Europske unije, bilo je potrebno ojača ins tucionalni i zakonodavni okvir za rad Povjeren-stva za fi skalnu poli ku. Bez obzira na stupanje na snagu novog Zakona, nije došlo do značajnijih pro-mjena u odnosu na ključne procedure sastavljanja i predaje Izjave u odnosu na dosadašnju praksu. Izgled i sadržaj Izjave, postupak i rokovi sastavljanja i preda-je Izjave te način i rokovi izvještavanja Ministarstva fi nancija o uočenim nepravilnos ma po provedenim provjerama sadržaja Izjave i Upitnika, kao i sadržaj Upitnika te druga pitanja bitna za davanje Izjave, utvrđena su u Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave

o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skal-nih pravila (NN, br. 78/11, 106/12, 130/13, 19/15 i 119/15; dalje u tekstu: Uredba). Među m, kako je to i uobičajeno, Zakon je predvidio donošenje nove uredbe kojom će bi detaljnije uređen način sastav-ljanja i predaje Izjave i koja će zamijeni trenutno va-žeću Uredbu o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila. Usto, kako bi se izbjegla pravna praznina, u prijela-znim i završnim odredbama novog Zakona trenutno je važeća Uredba ostavljena na snazi do stupanja na snagu nove uredbe. Slijedom toga, čelnici koji su bili obvezni da Izjavu za 2018. godinu, istu su davali u skladu s Uredbom donesenom na temelju prethod-no važećeg Zakona o fi skalnoj odgovornos (NN, br. 139/10 i 19/14). Slijedom svega navedenog, Ministar-stvo fi nancija je 24. srpnja 2019. godine na portalu e-Savjetovanje objavilo novi Prijedlog uredbe o sa-stavljanju i predaji izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila (dalje u tekstu: Prijedlog uredbe). Javno savjetovanje trajalo je do 24. kolovoza 2019., a u nastavku teksta navode se ključne promjene sadržane u odredbama Prijedloga uredbe u odnosu na dosadašnje uređenje.

2. Novi obveznici davanja Izjave o fi skalnoj odgovornos

Od prvog predstavljanja obveze davanja Izjave, krug obveznika koji je trebaju da postupno se širio. Tako se do 2015. godine obveza davanja Izjave odnosila na čelnike ministarstva i drugih središnjih jela državne uprave te na njihove proračunske i izvanproračunske korisnike, kao i na općinske načelnike, gradonačelni-ke i župane te njihove proračunske i izvanproračun-ske korisnike. Od 2015. godine među obveznike dava-nja Izjave uključena su i trgovačka društva u vlasniš-tvu Republike Hrvatske, pri čemu se pod vlasništvom

Novos vezane za davanje Izjave o fi skalnoj odgovornos Ivana Jakir-Bajo *

Ana Zorić **

U tekstu autorice daju kratak osvrt na novu Uredbu o sastavljanju i predaji izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila čiji je prijedlog, radi savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, bio objavljen na portalu e-Savjetovanja od 24. srpnja do 24. kolovoza 2019.

* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo Financija RH, Zagreb.** Ana Zorić mag. iur., Ministarstvo Financija RH, Zagreb.

32

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE UDK 336.2-657.21 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

podrazumijeva stopostotno vlasništvo, kao i trgovač-ka društva u vlasništvu jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te druge pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska, odno-sno jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave. Te 2015. godine ustrojen je i poseban Registar. Naime, svi dotadašnji obveznici davanja Izjave, dakle, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnici na državnoj te lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, bili su nave-deni u Registru proračunskih i izvanproračunskih kori-snika. S obzirom na to da za trgovačka društva i druge pravne osobe sličan registar nije postojao, izmjenama i dopunama Uredbe iz 2015. godine uspostavljen je Registar trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fi skalnoj odgovornos (dalje u tekstu: Registar). Na temelju podataka koje su Ministarstvu fi nancija dostavila ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, u Regi-star su uključene i pravne osobe kojima je stopostotni osnivač Republika Hrvatska i pravne osobe kojima je stopostotni osnivač jedna ili više jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave. Tako uspostavljeni Registar, koji je objavljen na stranicama Ministarstva fi nancija i redovito se ažurira, između ostalog, omo-gućava provedbu nadzora nad ispunjavanjem obveze podnošenja Izjava na jednostavniji način, uz istovre-meno jasnije utvrđenje nadležnos za pojedinu prav-nu osobu, sve prema uzoru na Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika.

Od stupanja na snagu novog Zakona, tj. od 1. siječ-nja 2019., krug obveznika davanja Izjave dodatno je proširen i na trgovačka društva u vlasništvu Re-publike Hrvatske i/ili jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te na druge prav-ne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ti su obveznici dosad bili neopravdano oslobođeni obveze davanja Izjave iako se suš nski ne razlikuju od dosadašnjih obveznika, a i u svom radu mogu raspolaga značajnim sredstvima iz javnih izvo-ra. S obzirom na to da se novi Zakon primjenjuje od 1. siječnja 2019., navedeni novi obveznici Izjavu su bili dužni da već i za 2018. godinu.

Kako ustrojavanje i vođenje Registra, ali i ažuriranje podataka u njemu dosad nisu bili detaljnije uređeni, Prijedlogom uredbe istaknuta je obveza da se trgo-vačka društava i pravne osobe koje još nisu upisane u Registar upišu u is u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu buduće uredbe. U tom dijelu na podrobniji se način uređuje postupak upisa u Regi-star, ali i dostave podataka o izmjeni podataka koji su u Registar bili ranije upisani. Podnositelj zahtjeva za upis ili ažuriranje podataka uvijek je ministarstvo,

drugo državno jelo na razini razdjela organizacijske klasifi kacije ili jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave koji imaju obvezu podnije zahtjev za upis u Registar trgovačkog društva ili pravne oso-be iz svoje nadležnos , isto kao i zahtjev za ažurira-nje podataka ranije unesenih u Registar. Zahtjevi za upis ili ažuriranje podataka podnose se na obrasci-ma koji će bi propisani, odnosno koji će bi dani u prilogu Uredbe. Podnositelj zahtjeva treba popuni i podnije zahtjev za upis, odnosno zahtjev za izmje-nu podataka u Registar u roku od osam radnih dana od dana nastanka promjene podataka koji se upisuju u Registar. Podaci u Registru moraju bi u skladu s podacima iz ma čnog registra. Sukladno Prijedlogu uredbe, odgovornost za točnost danih podataka je na ministarstvima, drugim državnim jelima na razini razdjela organizacijske klasifi kacije te na jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su odgovorni za dostavu podataka.

Prijelaznim i završnim odredbama Prijedloga uredbe utvrđeno je kako stupanjem na snagu nove Uredbe, ministarstva, druga državna jela na razini razdjela or-ganizacijske klasifi kacije i jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave neće treba dostavlja ponovni zahtjev za upis u Registar za trgovačka društva i druge pravne osobe koje su već navedene u Registru objavlje-nom na mrežnim stranicama Ministarstva fi nancija.

Što se če utvrđivanja kruga obveznika primjene no-vog Zakona, napominje se kako i dalje vrijedi pravilo da trgovačka društva ili druge pravne osobe kojima su suosnivači druga trgovačka društva i/ili fi zičke oso-be i slično nisu obveznici davanja Izjave. Uz njih, trgo-vačka društva kojima su vlasnici proračunski korisnici, primjerice, škole ili fakulte , također nisu obveznici davanja Izjave. U krug obveznika davanja Izjave nisu uključene ni turis čke zajednice s obzirom na to da im osnivači nisu jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave, već su im osnivači članovi. Ti člano-vi mogu bi obvezni i počasni, a turis čka zajednica općine ili grada može ima i dragovoljne članove. Obvezni su članovi sve pravne i fi zičke osobe koje na području općine ili grada u kojoj se osniva turis čka zajednica imaju sjedište ili podružnicu, pogon i sl., i koje ostvaruju prihod pružanjem ugos teljskih ili dru-gih turis čkih usluga ili obavljaju s turizmom nepo-sredno povezane djelatnos . Izjavu ne sastavljaju ni dobrovoljna vatrogasna društva, ni općinska, gradska i županijska društva Crvenog križa.

3. Postupak davanja Izjave o fi skalnoj odgovornos

Svaki čelnik proračunskog i izvanproračunskog ko-risnika državnog proračuna, čelnik proračunskog i

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

33


izvanproračunskog korisnika proračuna jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave, čelnik je-dinice lokalne samouprave i čelnik jedinice područne (regionalne) samouprave te predsjednik uprave tr-govačkog društva u vlasništvu Republike Hrvatske i/ili jedne ili više jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave i čelnik druge pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezan je za svaku proračunsku godinu u razdoblju u kojem obnaša dužnost čelnika da Izjavu o fi skalnoj odgo-vornos . Obrasci na kojima se izjava daje propisani su i bit će sastavni dio uredbe.

Temelji za davanje Izjave su popunjeni Upitnik o fi -skalnoj odgovornos (dalje u tekstu: Upitnik), nalaz Državnog ureda za reviziju, odnosno vanjske revizije i raspoložive informacije. Ako se na temelju navedenog utvrdi da su sredstva iskorištena zakonito, namjenski i svrhovito te da sustav unutarnjih kontrola funkcio-nira učinkovito i djelotvorno u okviru proračunom, odnosno fi nancijskim planom utvrđenih sredstava, čelnik daje Izjavu na obrascu 1.a. Iako se izgled i sadr-žaj obrasca na kojem se daje Izjava 1.a nije mijenjao u odnosu na prethodna razdoblja, za davanje Izjave na obrascu 1.a uvedeni su dodatni kriteriji.

Nalazi Državnog ureda za reviziju, odnosno vanjske revizije, ali i unutarnje revizije od 2020. godine sva-kako će utjeca na postupak davanja Izjave. Kada je riječ o Državnom uredu za reviziju, od stupanja na snagu novog Zakona o Državnom uredu za reviziju (NN, br. 25/19) zakonski predstavnik subjekta revizije, odnosno zakonski predstavnik subjekta na kojeg se odnosi dani nalog i/ili preporuka, obvezan je u roku 60 dana od dana primitka konačnog izvješća o obav-ljenoj reviziji dostavi Državnom uredu za reviziju plan provedbe naloga i preporuka, koji će sadržava planirane ak vnos za otklanjanje nepravilnos i pla-nirano vrijeme za njihovu provedbu. Postupanje koje je sada utvrđeno zakonom i dosad je bilo uobičajeno u praksi, među m, za nepostupanje na navedeni na-čin nije bilo posljedica. Novost uvedena Zakonom o Državnom uredu za reviziju je proširivanje prekršajne odgovornos . Naime, uz dosad propisane prekršajne sankcije, sankcije su uvedene za još dva slučaja:

• ako subjekt revizije u propisanom roku ne dostavi plan provedbe naloga i preporuka

• ako subjekt revizije ne provede naloge i preporuke dane u izvješću o obavljenoj reviziji u rokovima i na način naveden u planu provedbe naloga i preporu-ka.

Iz navedenog proizlaze dvije obveze subjekata revizi-je. Prva je obveza dostava plana provedbe naloga i preporuka Državnom uredu za reviziju. Državni ured

za reviziju ima ovlast da u roku od 30 dana od primitka plana provedbe naloga i preporuka upu primjedbe subjektu revizije, odnosno subjektu na kojeg se dani nalog i/ili preporuka odnosi, ako procijeni da plani-rane ak vnos ili rokovi nisu primjereni za provedbu naloga i preporuka. U tom slučaju, subjekt revizije, odnosno subjekt na kojeg se dani nalog i/ili preporu-ka odnosi obvezan je u roku od 15 dana od primitka primjedbi otkloni nedostatke, tj. postupi prema da-nim primjedbama. Ako se Državni ured za reviziju ne očituje na plan provedbe naloga i preporuka, to znači da je suglasan s planiranim ak vnos ma i rokovima navedenim u planu. Uz navedenu obvezu, novim Za-konom o Državnom uredu za reviziju propisana je ob-veza subjek ma revizije da u pisanom obliku izvijeste Državni ured o reviziji o provedbi pojedinog naloga i/ili preporuke u roku od 30 dana od isteka planiranog vremena provedbe. O nedostavljanju plana provedbe naloga i preporuka te o nalozima i preporukama koji nisu izvršeni, Državni ured za reviziju, u vidu obavi-jes , izvješćuje nadležno državno odvjetništvo koje će pokreta i prekršajne postupke pro v subjekata revizije koji ne postupaju u skladu s odredbama no-vog Zakona o Državnom uredu za reviziju. Iako poj-movi nalog i preporuka nisu posebno defi nirani, valja napomenu kako je iz dosadašnje prakse Državnog ureda za reviziju razvidno da Državni ured za reviziju daje nalog kada je iz opisa činjeničnog stanja vidljivo da subjekt revizije nije postupio u skladu s odredba-ma zakona, drugih propisa ili akata. Nakon opisa či-njeničnog stanja navodi se odredba propisa ili akta s kojom utvrđeno činjenično stanje nije bilo sukladno te Državni ured za reviziju daje nalog za postupanje prema toj odredbi propisa ili akta. Preporuka se daje u slučaju kada se utvrđeno činjenično stanje ne može izravno poveza s odredbom nekog propisa ili akta, ali bi provedba preporuke imala pozi van utjecaj na poslovanje ili na povećanje transparentnos načina poslovanja subjekta revizije. Subjek revizije obvezni su proves i naloge i preporuke jer su oni utemeljeni na činjeničnom stanju i čine sastavni dio izvješća.

Upravo su navedene novos u postupanju Državnog ureda za reviziju bile po caj za davanje većeg znača-ja nalazima i mišljenjima Državnog ureda za reviziju, ali i vanjske revizije i u postupku davanja Izjave. Slije-dom toga, ako nalozi i preporuke koje je dao Državni ured za reviziju ili vanjska revizija iz ranijih godina još nisu provedeni, ne može se da Izjava na obras-cu 1.a.

Kako je Prijedlog uredbe, uz objavu na portalu e-Sa-vjetovanje, bio dostavljen i svim ministarstvima te je-dinicama lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve, jedan od prijedloga bio je da se izjava 1.a može da i u slučaju da nalozi i preporuke Državnog ureda

34


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

za reviziju nisu provedeni u godini za koju se daje Izja-va, ali da to ne utječe na nemogućnost davanja Izjave na obrascu 1.a ako prema planu provedbe naloga i preporuka (a koji je potvrdila Državna revizija) nalog ili preporuka nije trebala bi provedena u toj, već u narednim godinama. Među m, bez obzira na nave-deno, ne može se zanemari činjenica da u godini za koju se daje Izjava postoje neprovedeni nalozi ili pre-poruke, što minimalno ukazuje na činjenicu da sustav unutarnjih kontrola ne funkcionira kako bi mogao funkcionira da su svi nalozi i preporuke provedeni.

Dodatno, Izjava na obrascu 1.a ne može se da ni u slučaju da su svi nalozi i preporuke prevedeni, ali čelnik na temelju nekih drugih raspoloživih infor-macija (koje je potrebno naves u samoj Izjavi) nije u mogućnos potvrdi da su sredstva iskorištena za-konito, namjenski i svrhovito te da sustav unutarnjih kontrola funkcionira učinkovito i djelotvorno u okviru proračunom, odnosno fi nancijskim planom utvrđenih sredstava. To je, primjerice, situacija u kojoj nadležna jela provode izvide i druge radnje zbog sumnje na

pronevjeru ili slično.

Kao i dosad, čelnik ne daje samo Izjavu, već uz Izjavu dostavlja i popunjeni Upitnik, Plan otklanjanja slabo-s i nepravilnos , Izvješće o otklonjenim slabos ma i nepravilnos ma utvrđenim prethodne godine i Mi-šljenje unutarnje revizije o unutarnjim kontrolama za područja koja su bila revidirana. Sadržaj i oblik priloga detaljno je propisan Uredbom. Vidljivo je da se do-kumentacija koja se predaje uz Izjavu nije mijenjala, odnosno istovjetna je dokumentaciji koja se uz Izjavu predavala i dosad. Jedino što se sadržajno promijeni-lo jest Upitnik u kojem su određena pitanja dodana, neka su brisana, a jedan dio ih je izmijenjen.

Iako nalozi i preporuke Državnog ureda za reviziju, od-nosno vanjske revizije iz ranijih godina koji još nisu pro-vedene, mogu bi razlog davanja Izjave 1.b, Prijedlo-gom uredbe i dalje je propisano da se Plan otklanjanja slabos i nepravilnos sastavlja isključivo na temelju pitanja iz Upitnika, odnosno za pitanja na koje je od-govoreno nega vno i djelomično. Plan otklanjanja sla-bos i nepravilnos ne treba se sastavlja za slabos i nepravilnos koje su utvrđene Izjavom, a na temelju naloga i preporuka Državnog ureda za reviziju, odno-sno vanjske revizije i raspoloživih informacija. Kako je naprijed i navedeno, za naloge i preporuke Državnog ureda za reviziju zakonska je obveza subjekta revizije utvrdi plan provedbe naloga i preporuka propisan Zakonom o Državnom uredu za reviziju pa bi dodatno popunjavanje i Plana otklanjanja slabos i nepravilno-s na temelju Prijedloga uredbe bilo suvišno.

Preslika dokumentacije koja se prilaže uz Izjavu i svi drugi dokumen koji su podloga bilo za davanje Izja-

ve bilo za odgovaranje na pojedina pitanja iz Upitni-ka čuvaju se u Predmetu o fi skalnoj odgovornos za određenu godinu. Predmet se ne dostavlja uz Izjavu, već se čuva kod obveznika kako je bilo i dosad, što znači da se odredbe važeće Uredbe nisu mijenjale.

4. Novos u Upitniku o fi skalnoj odgovornos

Upitnik i dalje ostaje ključni alat za samoocjenu i sa-moprocjenu rada sustava kojoj je cilj utvrdi upotre-bljavaju li se sredstva zakonito, namjenski i svrhovito te funkcionira li sustav unutarnjih kontrola učinkovito i djelotvorno. Upitnik je dosad obuhvaćao pitanja iz područja planiranja, izvršavanja, javne nabave, raču-novodstva i izvještavanja. Među m, u postupku da-vanja Izjave za 2019. godinu obveznici će provodi i samoocjenu te samoprocjenu u odnosu na zahtjeve u područjima transparentnos i upravljanja imovi-nom.

Upitnik je, uz raspoložive informacije, rezultate rada unutarnje i vanjske revizije i vlas tu procjenu, temelj za davanje Izjave. Pitanjima iz Upitnika prema proce-sima se tes raju minimalni zahtjevi za dobro fi nancij-sko upravljanje, a kako bi se moglo procijeni postupa li se i do koje mjere u skladu s propisanim zakonodav-nim okvirom, provode se tes ranja prema pitanjima iz Upitnika. Nega van odgovor i djelomično potvrdan odgovor na pitanja iz pojedinog područja Upitnika upućuje na postojanje slabos i/ili nepravilnos . Svi odgovori tes raju se na uzorku i na način defi niran u Upitniku za svako pojedino pitanje u stupcu Referen-ca. Stupac Referenca ne popunjava se, već su u njemu dane upute koja je vrsta dokaza podloga za davanje odgovora na pitanja. Dokaze koji su podloga za dava-nje odgovora na pitanja nije potrebno dostavlja uz Izjavu. Svi dokazi i podloge za davanje odgovora na pi-tanja iz Upitnika čuvaju se u Predmetu o fi skalnoj od-govornos za pojedinu godinu. Uz stupac Referenca, Upitnik ima i stupce DA, NE, i DJELOMIČNO. Sva pi-tanja u Upitniku moraju bi odgovorena upisivanjem oznake X u odgovarajući stupac. Ako neko od pitanja nije primjenjivo na obveznika, na pitanje se odgovara: Nije primjenjivo (N/P). Na primjer, ako obveznik nije javni naručitelj, odnosno nije obveznik primjene Za-kona o javnoj nabavi, na pitanja koja se ču provedbe postupaka javne nabave odgovorit će se: Nije primje-njivo (N/P), tj. u stupac N/P stavlja se oznaka X. U tom dijelu nije bilo novos . Jedina novost u provođenju postupka tes ranja i odgovaranja na pitanja je da se u obzir uzima i Mišljenje unutarnje revizije. Ako su utvrđene slabos i nepravilnos iz Mišljenja unutar-nje revizije otklonjene u godini za koju se daje Izjava, odnosno ako su provedene preporuke unutarnje revi-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

35


zije iz ranijih razdoblja, Mišljenje unutarnje revizije ne utječe na odgovaranja na pitanja iz Upitnika.

Kada se sagledaju pitanja iz Upitnika, vidljivo je kako pitanja u Upitniku ne slijede uvijek izravno propisani zakonodavni okvir. Dio pitanja vezan je uz postojanja određenih procedura koje najčešće nisu utvrđene kao obveza nijednim zakonskim i podzakonskim ak-tom, ali ukazuju na to da je sustav fi nancijskog uprav-ljanja i kontrola dobro uspostavljen i da se poštuju zahtjevi koji proizlaze iz načela dobrog fi nancijskog upravljanja. Tako su već važećim Upitnikom propi-sane procedure i to: procedura stvaranja ugovornih obveza, procedura naplate prihoda i procedura za-primanja računa, njihove provjere u odgovarajućim ustrojstvenim jedinicama / upravnim odjelima i pra-vovremenog plaćanja. Dodatno je Prijedlogom ured-be, odnosno Upitnika predviđena i potreba donoše-nja tri nove procedure. To su:

1. procedura blagajničkog poslovanja kojom su de-fi nirane sve ak vnos vezane uz promet gotovim novcem

2. procedura izdavanja i obračunavanja putnih naloga 3. procedura kojom su detaljno utvrđeni poslovi

upravljanja i raspolaganja nekretninama te ovlas i nadležnos zaposlenika za obavljanje i kontrolu navedenih poslova.

Novost vezana za procedure je da je Prijedlogom uredbe izrijekom utvrđeno kako se za pitanja vezana uz postojanje određenih procedura i internih akata potvrdan odgovor može da samo ako su procedure, odnosno interni ak usvojeni i primjenjuju se najka-snije 30. lipnja za godinu za koju se podnosi Izjava. Navedena je uputa dosad bila sadržana u uputama Ministarstva fi nancija, a sada je i formalizirana odred-bama Prijedloga uredbe.

Pitanja iz područja transparentnos ponajprije su vezana uz obvezu objave proračunskih dokumenata koje sukladno važećem zakonodavnom okviru mo-raju ispuni jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ali i svi proračunski i izvanproračunski korisnici.

Za jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave pitanjima iz Upitnika provjerava se jesu li na internetskim stranicama objavljeni proračun, nje-gove izmjene i dopune, odluka o izvršavanju prora-čuna, njene izmjene i dopune, prijedlog godišnjeg i polugodišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna, a što je i obveza jedinica prema Zakonu o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12 i 15/15). Objava h dokumenata u strojno čitljivom obliku također se tes ra. Ona nije propisana Zakonom o proračunu, ali je preporuka koja se davala uputama za izradu proračuna jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave. Tako-đer, sukladno članku 28. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN, br. 25/13 i 85/15), jedinice lokal-ne i područne (regionalne) samouprave kao jela jav-ne vlas obvezne su u svrhu po canja i olakšavanja ponovne uporabe informacija, kad god je to moguće i prikladno na lako pretraživ način, objavi informacije dostupne za ponovnu uporabu, zajedno s metapo-dacima, u računalno čitljivom i otvorenom obliku, u skladu s otvorenim standardima.

Uz navedeno, tes ra se i jesu li uz proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izrađeni i objavljeni vodiči za građane. Jedan od načina pobolj-šanja komunikacije građana i lokalne i područne (regi-onalne) samouprave može posta i vodič za građane uz proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Cilj je vodiča na jednostavan način upo-zna građane s osnovnim pojmovima iz područja fi -nancija lokalne i područne (regionalne) samouprave, sadržajem proračuna, raspoloživim izvorima fi nan-ciranja i prijedlogom ključnih programa, projekata i ak vnos , koji se planiraju fi nancira iz h izvora u srednjoročnom razdoblju. Kako bi se jedinicama lo-kalne i područne (regionalne) samouprave olakšala izrada vodiča na mrežnim stranicama Ministarstva fi -nancija1, već je nekoliko godina objavljen jedinstveni format, odnosno prijedlog sadržaja vodiča za građa-ne koji bi se izrađivao uz prijedlog proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Izrada vodiča preporučivala se jedinicama i uputama za izra-du proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Uz navedena pitanja u području transparentnos tes rat će se i objava fi nancijskih izvještaja te fi nan-cijskih planova. Svi proračunski i izvanproračunski korisnici sukladno Pravilniku o fi nancijskom izvješta-vanju u proračunskom računovodstvu (NN, br. 03/15, 93/15, 135/15, 2/17, 28/17 i 112/18) imaju obvezu objavi svoje godišnje fi nancijske izvještaje na svojim mrežnim stranicama. Kod proračunskih korisnika dr-žavnog proračuna tes ra se dodatno i jesu li objavili svoje fi nancijske planove.

Područje upravljanja imovinom, odnosno tema upravljanja imovinom dosad uopće nije bila obu-hvaćena Upitnikom i nije bila predmet samoocjene i samoprocjene. Najveći dio pitanja proizašao je iz nalaza i preporuka Državnog ureda za reviziju na-vedenih u Izvješću o obavljenoj reviziji učinkovitos upravljanja i raspolaganja nekretninama jedinica lo-

1 Format za vodič dostupan je na mrežnim stranicama Ministarstva fi nancija i to na poveznici h p://www.mfi n.hr/hr/lokalni-proracuni.

36


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

kalne i područne (regionalne) samouprave2. Predmet navedene revizije bili su postupci i ak vnos jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u vezi s upravljanjem i raspolaganjem nekretninama koji se odnose na vođenje evidencija, norma vno uređenje i usklađenost upravljanja i raspolaganja nekretninama sa zakonima i drugim propisima te sustav kontrola upravljanja i raspolaganja nekretninama. Ciljevi revi-zije bili su ocijeni cjelovitost podataka o nekretnina-ma, norma vno uređenje upravljanja i raspolaganja nekretninama, upravljaju li i raspolažu lokalne jedini-ce nekretninama u skladu s propisima i djelotvorno te ocijeni učinkovitost sustava unutarnjih kontrola pri upravljanju i raspolaganju nekretninama.

Državni ured za reviziju je, između ostalog, utvrdio kako jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave ne raspolažu podacima o stvarnom stanju imo-vine kojom upravljaju i raspolažu ili bi trebale uprav-lja i raspolaga , a na razini općina, gradova i župani-ja nisu ustrojeni i ne vode se registri imovine na način i s podacima propisanim za registar državne imovine. Također, nije utvrđena namjena nekretnina s kojima se upravlja i raspolaže te nisu ustrojene evidencije o ostvarenim prihodima i rashodima od upravljanja i raspolaganja nekretninama po svakoj jedinici nekret-nine. Izvješće je ukazalo na to kako jedinice nisu do-nijele strategije upravljanja i raspolaganja nekretni-nama, godišnji plan upravljanja i raspolaganja te nisu propisale način izvještavanja o ostvarenju strategije i plana upravljanja i raspolaganja nekretninama. Kod stjecanja nekretnina nisu obavljane analize kojim bi se utvrdila ekonomska opravdanost odabranog oblika stjecanja nekretnine te mogućnost korištenja postojećim nekretninama lokalnih jedinica. Nisu po-duzimane ak vnos za završetak izgradnje objekata koji nisu završeni, odnosno nisu stavljeni u funkciju, a ugovoreni rokovi za završetak radova su istekli. Je-dinice nisu donijele pisane procedure, odnosno pro-cedurama nisu detaljno utvrdile postupke i ak vnos u vezi s upravljanjem i raspolaganjem nekretninama. Sve je to bila podloga za dodavanje pitanja u tom po-dručju.

Usto, dio pitanja u području upravljanja imovinom vezan je uz ispravnost računovodstvenih evidenci-ja imovine. Jedno od pitanja tes ra primjenu Upute Ministarstva fi nancija iz 2015. godine o priznavanju, mjerenju i eviden ranju imovine u vlasništvu Repu-

2 Izvješće je dostupno na mrežnim stranicama Državnog ureda za reviziju i to na poveznici h p://www.revizija.hr/izvjesca/2016/rr-2016/revizije ucinkovitos /upravljanje-i-raspolaganje-nekretnina-ma-lokalnih-jedinica/upravljanje-i-raspolaganje-nekretninama-sku-pno-izvjesce.pdf.

blike Hrvatske3, a koja nalaže da se državna imovi-na kojom se raspolaže / upravlja neovisno o pravnoj osnovi korištenja tom imovinom (knjižno vlasništvo, izvanknjižno vlasništvo, druga pravna osnova korište-nja, bez dokumen rane pravne osnove) eviden ra u glavnoj knjizi onog tko raspolaže s / upravlja imovi-nom. Također, za sve obveznike davanja Izjave, od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave do proračunskih i izvanproračunskih korisnika svih razina, tes ra se provodi li se isknjiženje imovine iz poslovnih knjiga isključivo nakon prodaje, darovanja ili drugog načina otuđenja ili uništenja imovine, a na temelju izlaznog računa, ugovora o kupoprodaji, zapi-snika o uništenju, potvrde o odvozu na otpad i slične dokumentacije.

Uz potpuno nova dva područja s pitanjima u Upitni-ku, dio pitanja iz ostalih područja je izmijenjen, a neka su i brisana, najviše u području planiranja.

Uz Upitnik za proračunske i izvanproračunske korisni-ke te jedinice lokalne i područne (regionalne) samo-uprave, odnosno obveznike utvrđene u Registru pro-računskih i izvanproračunskih korisnika, izmijenjen je i dopunjen i Upitnik o fi skalnoj odgovornos za trgovačka društva i druge pravne osobe utvrđene u Registru trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fi skalnoj odgovornos . I u tom je Upitniku dodano područje transparentnos , ali i područje planiranja kojeg dosad nije bilo. Uz ta dva područja, zadržana su postojeća područja izvrša-vanja, javne nabave, računovodstva i izvještavanja.

Svi obveznici će Izjavu na temelju ovog Prijedloga uredbe prvi put sastavlja za 2019. godinu u 2020. godini. Iako je ranije navedeno kako je u samoj Ured-bi, vezano uz postojanje određenih procedura i inter-nih akata, utvrđeno da se potvrdan odgovor može da samo ako su procedure, odnosno interni ak usvojeni i ako se primjenjuju najkasnije do 30. lip-nja za godinu za koju se podnosi Izjava, prijelaznim i završnim odredbama utvrđeno je kako se iznimno prilikom sastavljanja Izjave za 2019. godinu u 2020. godini na pitanja vezana uz postojanje određenih procedura i internih akata potvrdan odgovor može da ako su procedure, odnosno interni ak usvojeni do 31. listopada 2019.

5. Uvođenje obvezne izobrazbe o sustavu fi skalne odgovornos

Iako Izjavu potpisuju čelnici obveznika, oni, nažalost, najčešće nisu u potpunos upućeni ni u svrhu ni u sam sadržaj Izjave. Slijedom toga, odredbama Prijed-

3 Uputa je dostupna na mrežnim stranicama Ministarstva fi nancija i to na poveznici h p://www.mfi n.hr/hr/upute-nalozi-i-ostalo.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

37


loga uredbe predviđeno je održavanje izobrazbe za čelnike. Cilj je takvih izobrazbi, koje će organizira Ministarstvo fi nancija, upu ministre, čelnike drugih državnih jela na razini razdjela organizacijske klasifi -kacije, općinske načelnike, gradonačelnike i župane o najvažnijim pitanjima vezanim za proračunske proce-se, ali i o njihovim obvezama, kao i o procedurama, rokovima i drugim obvezama koje proizlaze iz Zakona o fi skalnoj odgovornos , Zakona o proračunu i drugih važećih propisa kojima su uređeni proračunski pro-cesi te rad ins tucija kojima su na čelu. Dakle, Prijed-logom uredbe predviđeno je da čelnici na središnjoj razini za vrijeme trajanja mandata jekom kojeg ob-našaju dužnost odslušaju jednodnevnu izobrazbu iz područja fi skalne odgovornos koju će organizira Ministarstvo fi nancija.

Usto, Prijedlog uredbe obvezuje i ministarstva, druga državna jela na razini razdjela organizacijske klasi-fi kacije, općine, gradove i županije da istovrsnu izo-brazbu organiziraju za čelnike obveznika sastavljanja i predaje Izjave nižih razina koji su u njihovoj nad-ležnos . Kako bi ministarstva, druga državna jela, općine, gradovi i županije znali što mora obuhvaća izobrazba za čelnike ins tucija iz njihove nadležnos , Prijedlogom uredbe je predviđeno da ministar fi nan-cija utvrdi programe izobrazbe (kao i sadržaj potvr-de o pohađanju izobrazbe). Isto tako, Ministarstvo fi nancija će svakako svima zainteresiranima stavi na raspolaganje sve materijale i prezentacije kojima će se koris u provođenju izobrazbe ministara, čelnika drugih državnih jela, općinskih načelnika, gradona-čelnika i župana.

6. Zaključno Važno je ima na umu kako obveza davanja Izjave po-stoji i da je prilikom davanja Izjave važno bi objek -van. Isto tako, ne očekuje se da svi obveznici nemaju uočenih slabos i nepravilnos . Dapače, vrlo je vjero-jatno da će većina obveznika i nadalje dava Izjavu na obrascu 1b, tj. da će ima određenih nepravilnos , osobito s obzirom na nove zahtjeve u skladu s kojima na davanje odgovarajuće Izjave na obrascu 1.a ili 1.b utjecaj imaju nalozi i preporuke koje je utvrdio Držav-ni ured za reviziju ili vanjska revizija iz ranijih godina koji još nisu provedeni, odnosno raspoložive informa-cije, kao što su, primjerice, postupci pred nadležnim jelima i druga saznanja.

Podsjeća se kako su Zakonom o fi skalnoj odgovor-nos predviđene novčane kazne u iznosu od 5.000,00 do 25.000,00 kuna za slučajeve kada čelnik ne sasta-vi i ne dostavi Izjavu. Usto, predviđeno je pokretanje prekršajnog postupka za situaciju u kojoj, prilikom provjere sadržaja Izjave, Ministarstvo fi nancija, nad-ležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave utvrde kako je dokumentacija na temelju koje je dana Izjava nevjerodostojna. Dru-gim riječima, ako prilikom provjere sadržaja dostav-ljenih Izjava, nadležno ministarstvo ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrdi da obve-znik prilikom davanja Izjave, odnosno prilikom odgo-varanja na pitanja iz Upitnika nije davao odgovore u skladu s propisanim zakonodavnim okvirom, takvo postupanje temelj je za pokretanje prekršajnog po-stupka pro v čelnika.

38

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

1. UvodJedinstveni portal Porezne uprave (dalje u tekstu: JPPU) predstavlja skup elektroničkih usluga pomoću kojih porezni obveznici mogu ispunjava svoje zakon-ske obveze te ostvariva svoja prava. U sklopu elektro-ničkih usluga odvija se sigurna razmjena elektroničkih dokumenata između poreznih obveznika i nadležne ispostave Porezne uprave (dalje u tekstu: PU).

Jedinstveni portal Porezne uprave omogućava kori-štenje velikim brojem e-usluga poreznim obveznici-ma – poduzetnicima (fi zičkim osobama koje obavljaju obrtničku djelatnost i djelatnost slobodnih zanimanja te pravnim osobama), a sustavom e-usluga koriste se i građani prema takozvanom načelu One-Stop-Shop. Spomenuto načelo ima za cilj omogući korisnicima e-usluga jednostavno i pravodobno izvršavanje odre-đenih poreznih obveza i radnji, uporabom servisa i potpunih usluga na jednom mjestu, u bilo koje vri-jeme.

Elektroničkim uslugama PU-a može se pristupi s bilo kojeg računala s internetskom vezom i to otvaranjem jednog od preglednika – Internet Explorer, Mozilla Fi-refox, Google Chrome.

Putem JPPU-a porezni obveznici i ovlaštenici pore-znog obveznika mogu pristupi pojedinim uslugama, i to:

• upravlja podacima poreznog obveznika• pregledava porezne i druge podatke u knjigovod-

stvenoj evidenciji PU-a• popunjava , potpisiva i podnosi elektroničke

obrasce i elektroničke zahtjeve• zaprima akte, obavijes i informacije elektronič-

kim putem• traži povrat poreza te preknjiženje pogrešno i

više uplaćenih sredstava• traži povezivanje nepovezanih uplata za vrste pri-

hoda vezanih uz JOPPD-ove• ostvariva elektroničku komunikaciju s PU-om radi

ispunjenja poreznih obveza.

Za korištenje JPPU-om, PU je izdao korisničke upute, a elektronička verzija objavljena je na mrežnim stra-nicama PU: h ps://e-porezna.porezna-uprava.hr i h p://www.porezna-uprava.hr.

2. Kako posta korisnik JPPU-a? Za pristup sustavu JPPU-a i korištenju e-uslugama, porezni obveznik mora posjedova elektroničku vjerodajnicu. Budući da su građanima i poduzetni-cima dostupne različite e-usluge, postoje i različi zahtjevi za elektroničke vjerodajnice radi korištenja elektroničkim uslugama, a ovisno o pu poreznog obveznika.

Radi toga, JPPU ima dva ulaza:

a) ulaz za građaneb) ulaz i registraciju za poslovne korisnike.

Nove elektroničke usluge Porezne uprave Mirjana Mahović Komljenović *

Radi bržeg i jednostavnijeg izvršavanja poreznih obveza putem interneta, svim poreznim obveznicima koji obavljaju gospodarsku djelatnost te građanima omogućeno je korištenje elektroničkim uslugama Porezne uprave u sklopu Jedinstvenog portala Porezne uprave, a koje se odnose na elektroničku predaju digitalnih obrazaca, dohvat statusa poslanih obrazaca te uvid u knjigovodstvenu poreznu kar cu. Nadograđeni sustav elektroničkih usluga PU-a koji podrazumijeva usluge ePorezna i usluge e-Građani, od sredine lipnja 2019. godine omogućuje dostavu obrazaca i zahtjeva vjerodajnicom sigurnosne razine 3. To su porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost i porez na dohodak utvrđuju u paušalnoj svo , građani iznajmljivači stanova, soba i postelja putnicima i turis ma i organizatori kampova te građani koji ostvaruju razne vrste dohotka i obvezni su dostavlja Jedinstveni obrazac poreza, prireza i doprinosa (JOPPD) i obrazac INO-DOH. Nadalje, od rujna 2019. godine korisnicima sustava ePorezna omogućeno je plaćanje poreza, doprinosa i drugih javnih davanja putem barkoda, a dostupna je i nova kategorija usluge Porezni ak koji Porezna upra-va dostavlja u korisnički pre nac ePorezne.

* Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, dipl. oec, Ministarstvo fi -nancija – Porezna uprava, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

39

UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI

2.1. Ulaz za građane

Građani mogu posta korisnici sustava JPPU prijavom putem Nacionalnog iden fi kacijskog i auten fi kacij-skog sustava (NIAS) koji podržava različite razine vje-rodajnica koje su potrebne za prijavu u sustav.

Za pristup JPPU-u, građani se mogu koris sljedećim elektroničkim vjerodajnicama:

• vjerodajnice sigurnosne razine 2 (npr. eGrađani, ePa-ss, ePošta, AAI@EduHr, korisničko ime i lozinka) – a iste omogućuju pristup ograničenom skupu usluga

• vjerodajnice sigurnosne razine 3 (npr. mToken za e-Građane, Fina So cer fi kat, token / m-to-ken uređaji banaka koje su povezane sa sustavom e-Građani) – koje omogućuju pristup svim usluga-ma dostupnim građanima, osim onima koje zah -jevaju napredni elektronički potpis

• vjerodajnice sigurnosne razine 4 (npr. elektro-nička osobna iskaznica, FinaCert RDC cer fi kat na pametnoj kar ci) – koje omogućuju pristup svim uslugama dostupnim građanima.

Među m, ako se porezni obveznik već koris susta-vom eGrađani, tada se može odmah koris dostu-pnim elektroničkim uslugama preko JPPU-a bez do-datne registracije.

Prema tome, građani se mogu koris elektroničkim uslugama PU-a upotrebom elektroničkih vjerodajnica sigurnosne razine 2, 3 ili 4.

Slika 1. Lista prihvatljivih vjerodajnica za pristup elektro-ničkim uslugama

Izdavatelj vjerodajniceNačin

prijaveSigurnosna

razina

Osobni cer fi kat

4 Prijava

Token aplikacija

3 Prijava

Korisničko ime i lozinka

2 Prijava


2 Prijava

Osobni cer fi kat

3 Prijava

Token uređaj / aplikacija

3 Prijava


2 Prijava

Osobni cer fi kat

3 Prijava


3 Prijava

mToken aplikacija / čitač kar ce

3 Prijava

mToken / čitač kar ce / token

3 Prijava

SMS jednokratni pin

3 Prijava

Osobni cer fi kat

4 Prijava


3 Prijava


2 Prijava

mToken aplikacija / Display kar ca

3

Za potvrdu auten fi kacije potrebno je odabra pove-znicu Prijava koja se nalazi ispred željenog izdavatelja vjerodajnice i načina prijave. Ponuđeni popis sadrži listu prihvatljivih vjerodajnica koje ispunjavaju mini-malnu razinu sigurnos za pristup e-usluzi na koju se korisnik želi prijavi .

2.2. Ulaz za poslovne korisnike

U sklopu JPPU-a odabirom opcije Ulaz za poslovne korisnike, poduzetnicima se nudi izbornik u kojem je moguće odabra :

• ulaz• registraciju.

Odabirom opcije Ulaz, od korisnika se traži prijava oda-branim cer fi katom te unosom PIN-a za digitalni cer- fi kat, nakon čega poslovni korisnik ulazi u aplikaciju.

Ako za poreznog obveznika postoje nepročitane po-ruke, prije prikaza početne stranice poslovni korisnik odabire prozor radi otvaranja sadržaja poruka.

Među m, prije prvog korištenja sustavom i ulaza u korisnički portal, poslovni korisnik treba se registrira- . Korisnik elektroničkih usluga PU-a za poreznog ob-

veznika može bi osoba ovlaštena za zastupanje po-slovnog subjekta (direktor, vlasnik obrta, član uprave) ili opunomoćenik kojeg je ovlas o porezni obveznik (npr. knjigovodstveni servis).

40


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

Za korištenje elektroničkim uslugama PU-a poslovni korisnici dužni su ispuni određene uvjete i to:

• posjedova čip-kar cu (engl. Smart Card) ili drugi medij za cer fi kate (USB-token i sl.) FINA-e ili po-slovnih banaka koji sadrže digitalne cer fi kate koje je izdao FINA-in Registar digitalnih cer fi kata (FINA RDC), a mogu se rabi cer fi ka na elektroničkoj osobnoj iskaznici

• posjedova čitača čip-kar ce (ako su cer fi ka po-hranjeni na čip-kar ci)

• instalira potrebne so verske komponente za či-tač čip-kar ce, USB-token ili dr. prema navodima proizvođača

• posjedova računalo barem minimalno preporu-čene konfi guracije kako bi se obavila registracija za korištenje elektroničkim uslugama JPPU-a.

2.3. Dodjeljivanje ovlaštenja poreznim obveznicima

Radi korištenja elektroničkim uslugama PU-a, po-slovni korisnici moraju se registrira , a postupkom registracije dobivaju se odgovarajuća ovlaštenja po-trebna za korištenje uslugom. Sustav ePorezna ima vlas registar ovlaštenja gdje je zapisano koja osoba ima koje ovlaštenje.

Ovlaštenja se mogu dodijeli na dva načina.

1) Registracija elektroničkim putem koja je dostupna za poreznog obveznika odnosno osobu ovlaštenu za zastupanje poslovnog subjekta, a koja posjedu-je digitalni cer fi kat za elektroničko potpisivanje obrazaca i zahtjeva.

Ako je porezni obveznik odgovorna osoba u poslov-nom subjektu (direktor društva, vlasnik obrta, član uprave) i posjeduje digitalni cer fi kat izdan od FI-NA-e ili poslovnih banaka (na čip-kar ci ili USB-u), postupak dodjeljivanja ovlaštenja korisnik može obavi sam elektronički putem modula Upravljanje ovlaštenjima. Na početnoj stranici JPPU-a → Ulaz za poslovne korisnike, odabire se gumb Registracija te dostupni digitalni cer fi kat na računalu, nakon čega porezni obveznik putem aplikacije popunjava, potpi-suje i šalje zahtjev za elektroničkim poslovanjem. Za kratko vrijeme, a nakon obavljene autorizacije (sustav u nadležnom obrtnom ili trgovačkom registru provje-rava status osobe i njegov OIB) poreznom obvezniku dodjeljuje se ovlaštenje i prikazuje potvrda o uspješ-noj registraciji.

Putem iste elektroničke usluge Upravljanje ovlašte-njima porezni obveznici mogu pregledava i doda nova ovlaštenja, sami zatraži ukidanje dodijeljenog ovlaštenja, kao i izmijeni period danih ovlaštenja odabirom polja vrijedi od odnosno vrijedi do. Nada-

lje, porezni obveznik može i odjavi korištenje elek-troničkom uslugom popunjavanjem obrasca Izjava o odjavi korištenja sustavom ePorezna – JPPU, čime će presta registracija u sustavu ePorezna – JPPU.

2) Registracija putem punomoći kada se ovlas za rad dodjeljuju opunomoćeniku poreznog obvezni-ka.

Ako porezni obveznik kao odgovorna osoba u poslov-nom subjektu nema potrebno sredstvo za auten fi ka-ciju i ne želi ima digitalni cer fi kat, može ovlas po-srednika odnosno opunomoći drugu osobu (najčešće je to zaposlenik, knjigovodstveni servis ili bilo koji dru-gi nositelj digitalnog cer fi kata), da u njegovo ime u poreznom postupku poduzima radnje koje se odnose na izradu, digitalno potpisivanje i slanje elektroničkih obrazaca i zahtjeva u PU. Ako knjigovodstveni servis zastupa više poslovnih subjekata, treba posjedova ovlaštenja za svakog poreznog obveznika.

Obrazac punomoći objavljen je na početnoj stranici JPPU-a → Ulaz za poslovne subjekte, koji se popunja-va odabirom gumba Registracija gdje je dalje potreb-no odabra Punomoć.

Porezni obveznik koji je uporabom obrasca punomo-ći ovlas o knjigovodstveni servis da u njegovo ime u poreznom postupku poduzima radnje koji se odno-se na korištenje elektroničkim uslugama PU-a, može opozva punomoć odabirom gumba Izjave o opozivu punomoći.

Obrazac punomoći može se popuni putem mrežnog obrasca dostupnog na stranicama PU-a: h ps://e-po-rezna.porezna-uprava.hr/Registracija.aspx.

3. Podnošenje obrazaca i zahtjeva elektroničkim putem

Usluge podnošenja obrazaca i zahtjeva elektroničkim putem omogućavaju poduzetnicima i građanima da putem e-usluge podnose PU-u različite vrste zahtjeva koji su se ranije podnosili putem pošte ili predavali osobno u nadležnoj ispostavi. Potpisivanje obrazaca i zahtjeva putem JPPU-a obavlja se elektroničkim pot-pisom, u koju se svrhu upotrebljavaju digitalni cer -fi ka izdani od FINA-e ili cer fi ka na elektroničkoj osobnoj iskaznici Agencije za komercijalnu djelatnost (AKD) koji korisniku mogu bi izdani na čip-kar ci ili USB-u. Digitalni cer fi kat je potvrda u elektroničkom obliku koja predstavlja elektronički iden tet u elek-troničkim transakcijama te omogućava sigurnu i po-vjerljivu komunikaciju internetom.

Prema navedenom, FINA i AKD su cer fi cirani pruža-telji usluga cer fi ciranja u RH koji su registrirani kod Ministarstva gospodarstva.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

41


Za nabavu digitalnog FINA-inog cer fi kata potrebno je preda zahtjev. FINA izdaje sljedeće digitalne cer- fi kate:

a) Cer fi ka za poslovne subjekte poslovni cer -fi ka koji mogu bi na kripto-uređaju namijenjeni pristupu i radu na elektroničkim servisima, za fi -skalizaciju, za pristup sustavu Carinske uprave, za e-nabavu, za udaljeni e-potpis (ePotpis u oblaku), za e-pečat, za auten kaciju i elektronički potpis

b) Cer fi ka za fi zičke osobe / građane osobni cer fi ka namijenjeni su pristupu i radu na elek-troničkim servisima

c) Cer fi ka za jela državne uprave TDU cer -fi kati koji mogu bi na kripto-uređaju, za udaljeni e-potpis (ePotpis u oblaku) te za e- pečat.

Među m, neke poslovne banke, primjerice, RBA, Sla- nska banka, OTP banka, PBZ banka i ZABA na svojim čip-kar cama ili drugim medijima za pohranu cer fi -kata, pored cer fi kata banke nude i opciju dodatnih cer fi kata FINA-e, a koji se tada mogu iskoris i za elektroničke usluge PU-a.

Cer fi kat AKD – dobiva podnositelj zahtjeva koji je Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) podnio za-htjev za izdavanje osobne iskaznice s elektroničkim nosačem podataka (eOI), na kojem su pohranjeni iden fi kacijski i potpisni cer fi kat, s rokom važenja od pet godina.

Podnositelj zahtjeva s AKD-om sklapa ugovor o pru-žanju usluga cer fi ciranja kojim su regulirana prava i obveze ugovornih strana sukladno odredbama Za-kona o osobnoj iskaznici. Nakon preuzimanja elektro-ničke osobne iskaznice i dobivenog PIN-a, potrebno je izvrši registraciju prema uputama MUP-a.

Nastavno se daje prikaz vrste zahtjeva koje poduzet-nici i građani PU-u mogu podnosi putem JPPU-a.

Tablica 1. Vrste zahtjeva koji se dostavljaju putem JPPU-a

Red. br.

Vrsta zahtjeva

1. Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a – obrazac P-PDV2. Prijava u registar poreznih obveznika – obrazac RPO3. Zahtjev za izdavanje porezne potvrde4. Zahtjev za izmjenom podataka u registru poreznih obveznika

(e-mail, tel., faks)5. Zahtjev za povrat doprinosa iznad najviše osnovice6. Zahtjev za ovjeru porezno – knjigovodstvene kar ce

(primjerice, za potrebe kredita)7. Zahtjev za promjenu načina oporezivanja (s dohotka na dobit, s

dohotka na paušal i obrnuto)8. Zahtjev za zastaru9. Zahtjev za prigovor i žalbu

10. Zahtjev za upravni ugovor11. Prijedlog za sklapanje porezne nagodbe12. Izdavanje i izmjena porezne kar ce – obrasca PK

4. Porezna uprava u sklopu sustava e-Građani

Radi sigurne i napredne elektroničke komunikacije građana i javne uprave te povećanja transparentno-s javnog sektora u pružanju javnih usluga, Vlada RH pokrenula je projekt usluga e-Građani. Sustav e-Gra-đani čine:

• Središnji državni portal koji predstavlja javni dio sustava

• Osobni korisnički pre nac• Nacionalni iden fi kacijski i auten fi kacijski sustav.

U sklopu sustava e-Građani i Ministarstvo fi nancija – PU sudjeluje tako da nudi određene usluge. Tre-nutno je u sklopu sustava e-Građani poreznim obve-znicima dostupno šest e-usluga PU-a.

1. Osobni korisnički pre nac je glavna usluga susta-va e-Građani koja omogućava izravan pristup elek-troničkim uslugama javne uprave i primanje osob-nih elektroničkih poruka javne uprave. U osobnom korisničkom pre ncu koji služi kao poštanski san-dučić, korisniku su od strane PU-a dostupne infor-macije o godišnjoj prijavi poreza za dohodak.

2. Moj OIB je usluga putem koje građani mogu na sigu-ran način pregledava svoje osobne podatke iz Evi-dencije o osobnim iden fi kacijskim brojevima, koji se stalno ažuriraju s novim podacima o osobama.

3. Porezno – knjigovodstvena kar ca – ePKK je elek-tronička usluga koja svim poreznim obveznicima omogućuje jednostavan i siguran dohvat podataka iz njihovih porezno – knjigovodstvenih kar ca. Po-rezno – knjigovodstvena kar ca sadrži podatke o zaduženjima, upla i obračunu kamata za poreze, doprinose i druga javna davanja koje utvrđuje i na-plaćuje PU te podatke prema osnovi posebnih pore-za i PDV-a plaćenog pri uvozu koji su u nadležnos Carinske uprave, a koje PU preuzima na uvid iz ca-rinskih evidencija i evidentno pra . Porezno – knji-govodstvena kar ca pokazuje stanje na određeni datum, a sadrži sve promjene u tekućoj godini.

4. JOPPD – uvid u obrasce po stjecatelju / osigura-niku koja omogućuje uvid u podatke iz JOPPD-a za korisnika usluge. Uvid u JOPPD prikazuje popis podnositelja i JOPPD-a za odabrano razdoblje te detaljan uvid u podatke sa strane A i B navedenog obrasca.

5. Obrazac ZPP-DOH (za priznavanje prava u poseb-nom postupku) je elektronička usluga koja omogu-ćuje predavanje obrasca na temelju čega se provodi poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak. Porezni obveznici na koje se primjenju-je poseban postupak za koje PU ne raspolaže po-dacima bitnim za utvrđivanje prava na umanjenje dohotka te podacima o uvećanju osobnog odbitka

42


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

za plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu ili dana darovanja, imaju mogućnost do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu podnije nadležnoj ispostavi PU-a obrazac za pri-znavanjem prava u posebnom postupku, za što su obvezni priloži vjerodostojne isprave kojim se dokazuje korištenje navedenim olakšicama. Na is način podnošenjem obrasca ZPP-DOH mogu po-stupi i porezni obveznici koji žele preraspodijeli- dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže

obitelji i/ili djecu te nasljednici koji podnose godiš-nju poreznu prijavu u ime umrle osobe.

6. Obrazac INO-DOH – Izvješće o inozemnom do-hotku rezidenata i tuzemnom neoporezivom do-hotku nerezidenata, porezu na dohodak i prirezu. Elektronička usluga obrazac INO-DOH omogućuje poreznom obvezniku predaju podataka o ostvare-nom primitku i plaćenom porezu u inozemstvu.

5. Dostavljanje obrazaca i podnošenje zahtjeva

Korištenje JPPU-om predstavlja stratešku odrednicu razvoja PU-a te zadovoljava visoke standarde sigur-nos u prijenosu podataka, radi čega se elektroničke usluge kon nuirano nadograđuju i proširuju s novim uslugama. Tako je od početka lipnja 2019. godine poreznim obveznicima u sklopu sustava ePorezna – JPPU omogućena dostava obrazaca i zahtjeva upora-bom niže razine vjerodajnica i to bez plaćanja uprav-nih pristojbi na zahtjeve.

Naime, obrasce i zahtjeve s vjerodajnica sigurnosne razine 3 mogu dostavlja porezni obveznici koji do-hodak i porez na dohodak utvrđuju u paušalnoj svo te građani iznajmljivači stanova, soba i postelja putni-cima i turis ma. Vjerodajnicama sigurnosne razine 3 smatraju se postojeći tokeni / m-tokeni internetskog bankarstva prizna na lis vjerodajnica NIAS-a.

Slijedom navedenog, elektroničku dostavu obrazaca i zahtjeva s nižom razinom vjerodajnica mogu obavi niže navedeni.

1. Porezni obveznici koji plaćaju paušalni porez na dohodak

Ako nisu obveznici PDV-a te ako im ukupni godišnji primici u poreznom razdoblju nisu veći od 300.000,00 kn, fi zičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost obrta te poljoprivrede i šumarstva mogu izabra pla-ćanje paušalnog poreza na dohodak i prireza. Prema evidenciji o ostvarenom prometu iz obrasca KPR, porezni obveznik ili nositelj zajedničke djelatnos obvezan je najkasnije 15 dana po isteku kalendarske godine podnije nadležnoj ispostavi PU-a izvješće o paušalnom dohotku od samostalnih djelatnos te

uplaćenom paušalnom porezu i prirezu poreza na do-hodak na obrascu PO-SD.

To znači da će za 2019. godinu obrazac PO-SD moći podnije elektroničkim putem nadležnoj ispostavi PU-a, najkasnije do 15. siječnja 2020. godine.

Nadalje, paušalis ma je omogućena elektronička dostava i drugih obrazaca i to: za plaćanje turis čke članarine (obrazac TZ), za plaćanje spomeničke rente (obrazac SR), za izvješće o isplaćenim plaćama i dru-gim primicima na koje je ispla telj obvezan obraču-na doprinose i porez na dohodak i prirez i uplaćiva ih u ime poreznog obveznika te podnije JOPPD.

Elektroničkim putem paušalis ma omogućena je do-stava: zahtjeva za preknjiženjem pogrešno uplaćenih javnih prihoda s jednog na drugi račun te unutar istog uplatnog računa, a na različitu brojčanu oznaku vrste prihoda, zahtjev za izdavanje potvrde o stanju duga, zahtjeve za izdavanje obrasca PK.

2. Građani iznajmljivači stanova, soba i postelja put-nicima i turis ma

Građani iznajmljivači stanova, soba i postelja putni-cima i turis ma i organizatori kampova i/ili kamp od-morišta te smještajnih jedinica u objek ma za robin-zonski smještaj, koji su ishodili rješenje o odobrenju za pružanje ugos teljskih usluga u domaćinstvu od Ureda državne uprave te plaćaju paušalni porez na dohodak prema broju kreveta, mogu se, osim nepo-srednog iznajmljivanja svojih smještajnih kapaciteta putnicima i turis ma, koris i načinom posrednog iznajmljivanja soba, postelja, apartmana i kuća za odmor preko agencije koja se javlja kao posrednik. U tom slučaju agencija od iznajmljivača naplaćuje ugo-vorenu svotu provizije. Vrlo često privatni se iznaj-mljivač koris i uslugama oglašavanja, npr. putem web-stranice Booking.com, a za što im je ispostavljen račun s napomenom VAT subject to reverse charge.

Radi suradnje s poreznim obveznicima iz EU-a (put-ničke agencije, pla orme za oglašavanje i sl.), građani iznajmljivači moraju se 15 dana prije početka primanja usluge registrira za potrebe PDV-a te zatraži PDV iden fi kacijski broj, na primljenu uslugu obračuna hr-vatski PDV prema stopi od 25 %, te podnije obrazac PDV i obrazac PDV-S za ona obračunska razdoblja u ko-jima je usluga primljena. Obrazac PDV i obrazac PDV-S predaju se elektroničkim putem, za što je potrebno posjedova digitalni cer fi kat koji je izdala FINA.

Među m, radi nove elektroničke usluge, od početka lip-nja 2019. godine obrasci PDV i PDV-S mogu se elektro-nički predava i putem elektroničke osobne iskaznice.

Prema tome, građani iznajmljivači koji surađuju s po-reznim obveznicima iz EU-a i koji posjeduju elektro-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

43


ničku osobnu iskaznicu, mogu se tom osobnom iska-znicom koris za elektroničko podnošenje obrazaca PDV i PDV-S.

Nadalje, prema odredbama Zakona o članarinama u turis čkim zajednicama, iznajmljivač je i obveznik pla-ćanja članarine turis čkim zajednicama. Članarina se obračunava na temelju evidencije o prometu pri čemu je iznajmljivač dužan do kraja veljače za prethodnu go-dinu nadležnoj ispostavi PU-a na obrascu TZ preda prijavu turis čke članarine koja se također može pre-da elektronički putem elektroničke osobne iskaznice.

3. Građani koji ostvaruju razne vrste dohotka

Elektroničkim dostavljanjem obrazaca s vjerodajni-cama sigurnosne razine 3 mogu se koris i građani koji ostvaruju razne vrste dohotka u ili iz inozemstva za koje su obvezni sami obračuna i upla poreze i doprinose te dostavi JOPPD, ili podnije obrazac INO-DOH, kao i godišnje prijave poreza na dohodak na obrascima DOH (primjerice, članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi) te ZPP-DOH za priznavanje prava u posebnom postupku.

Porezna uprava poziva porezne obveznike da se ko-riste novim elektroničkim uslugama ePorezne te na jednostavan način ispunjavaju svoje zakonske obveze te ostvaruju svoja prava.

Nastavno se daje prikaz novih usluga ePorezna – JPPU kojima se može koris od početka lipnja 2019. godine.

Slika 2. Pristup sustavu ePorezna – JPPU putem vjerodaj-nica sigurnosne razine 3

5.1. Usluga e-Novorođenče

Elektroničke usluge PU-a nadograđene su novim načinom zaprimanja zahtjeva za upis promjena na obrascu PK pod nazivom e-Novorođenče.

Naime, roditelji putem usluge e-Novorođenče mogu zatraži uvećanje osobnog odbitka upisom novo rođenog djeteta na postojeći obrazac PK. Me-đu m, osobni odbitak za novorođeno dijete može se i raspodijeli između oba roditelja tako da zbroj postotaka podjele osobnog odbitka kod oba uzdrža-vatelja iznosi 100 %, u kojem slučaju oba roditelja kao uzdržavatelji novorođenog djeteta trebaju dostavi zahtjev PU-u za upis promjena na obrascu PK.

Po zaprimanju zahtjeva putem usluge e-Novorođen-če za prijavu djeteta na poreznoj kar ci, izmijenjeni obrazac porezne kar ce, PU će podnositelju zahtjeva dostavi na jedan od načina:

• ako su roditelji i poslodavac korisnici usluge ePore-zna zapis će se u elektroničkom obliku dostavi u korisnički pre nac ePorezne roditelja i poslodav-cu u roku od tri dana

• ako je samo roditelj korisnik usluge ePorezna, a po-slodavac nije zapis u elektroničkom obliku do-stavit će se u korisnički pre nac ePorezne roditelja u roku od tri dana, u kojem slučaju je roditelj dužan dostavi obrazac PK svom poslodavcu

• ako je poslodavac korisnik ePorezne, a roditelj nije zapis u elektroničkom obliku dostavit će se u ko-

risnički pre nac ePorezna poslodavca u roku od tri dana. U tom slučaju roditelj koji nije korisnik usluge ePorezna i nema otvoren korisnički pre nac može kod svog poslodavca provjeri je li dostavljen izmi-jenjeni obrazac PK

• ako ni roditelj ni poslodavac nisu korisnici ePore-zne izmijenjeni obrazac PK ispisuje se u obliku elektroničkog zapisa i dostavlja roditelju poštom u roku od tri dana, a najkasnije u roku od 10 dana, pri čemu roditelj ima obvezu dostavi obrazac PK svom poslodavcu.

U slučaju potrebe izmjene podataka, ispravaka, pro-vjere statusa zahtjeva ili drugih informacija u vezi upisa promjena na obrascu PK, roditelj je dužan kon-tak ra nadležnu ispostavu PU-a prema svom prebi-valištu ili uobičajenom boravištu.

5.2. Nova aplikacija za predaju obrasca MPC

Porezna uprava je 30. srpnja 2019. godine na svojim mrežnim stranicama upu la obavijest stranim auto-busnim prijevoznicima koji obavljaju međunarodni cestovni prijevoz putnika na području RH, o novoj aplikaciji za predaju obrasca MPC – prijave usluga međunarodnog cestovnog prijevoza putnika.

44


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

Prema danoj obavijes , obavještavaju se strani pore-zni obveznici koji obavljaju povremeni međunarodni cestovni prijevoz putnika da osim podnošenja obras-ca MPC putem posebne adrese elektroničke pošte, imaju mogućnost podnošenja obrasca i putem apli-kacije za elektroničku predaju obrasca MPC, čije su korisničke upute i pristup aplikaciji objavljene na stra-nicama PU-a. Nova aplikacija omogućava unos poda-taka o relaciji puta na području RH, slanje obrasca te zaprimanje obrasca u sustav PU-a.

6. Plaćanje poreznih obveza putem barkoda

Sustavom ePorezna – JPPU poreznim obveznicima je od početka rujna 2019. godine omogućena nova uslu-ga → plaćanje poreza, doprinosa i drugih javnih dava-nja putem barkoda. Putem usluge ePorezna porezni obveznici na jednostavan i brz način mogu podmiri-va svoje porezne obveze, čije je utvrđivanje i napla-ta u nadležnos PU-a.

Za plaćanje poreznih obveza potrebno je odabra funkcionalnost Porezno – knjigovodstvena kar ca, gdje se nakon odabira usluge Stanje na dan otvara elektronička porezna kar ca ePKK prema vrstama prihoda. Za svaku vrstu prihoda moguće je generi-ra podatke za uplatu s barkodom, uz mogućnost izmjene svote uplate.

Plaćanje poreznih obveza korištenjem barkoda omo-gućeno je i za vrste prihoda na kojima nisu eviden -rana zaduženja, tako da se odabirom vrste prihoda i svote uplate generiraju podaci za uplatu s barkodom. Navedeni generirani podaci za uplatu s barkodom mogu se izlista ili spremi u formatu PDF.

Porezna uprava na svojim mrežnim stranicama pozi-va porezne obveznike na korištenje navedenim uslu-gama kako bi se vrlo jednostavno obavilo plaćanje poreznih obveza.

7. Nova usluga korisničkog pre nca – porezni ak

U okviru elektroničke usluge JPPU – Upravljanje po-dacima poreznog obveznika nalazi se i usluga Kori-snički pre nac → koja služi kao poštanski sandučić za dostavu poruka i poreznih akata koje šalje Porezna uprava. Korisnički pre nac ima dvije kategorije: Uvid u poruke i Uvid u porezne akte.

Poruke koje se dostavljaju dijele se na informa vne i na obvezujuće, koje korisnici moraju prvo pročita ako se žele nastavi koris elektroničkim usluga-ma. Isto tako, obavijest o porukama šalje se i u osob-ni korisnički pre nac (OKP) koji korisnici imaju ako se koriste sustavom eGrađani.

Dostavljene poruke koje šalje Porezna uprava mogu sadržava i privitak koji korisnici mogu preuze i pre-gledava . Dostava akta u korisnički pre nac smatra se uručenjem akta te je za porezne obveznike koji su korisnici e-usluga elektronička dostava obvezna. Ako ak sadrže napredni elektronički potpis, imaju snagu službene isprave.

Iznimno, kategorije poreznih obveznika Građani i Fi-zičke osobe koji su u RPO upisani s razlogom upisa 15 (što znači da mogu obrasce PDV-a dostavlja u papir-natom obliku) imaju mogućnost odabira pristaju li na elektroničku dostavu akata.

Nova kategorija usluge Porezni ak dostupna je od sredine rujna 2019. godine za korisnike sustava ePo-rezna – JPPU u postojećem Korisničkom pre ncu.

Dostavom poreznog akta od strane PU-a u korisnički pre nac ePorezne smatra se da je dostava obavljena danom zapisa na poslužitelju kada je korisnik ili ovla-štenik preuzeo porezni akt. Prema tome, sustav bi-lježi podatak tko je i kada od korisnika ili ovlaštenika prvi preuzeo porezni akt.

Naime, porezni obveznik ima mogućnost ovlas drugu osobu da u njegovo ime u poreznom postupku poduzima radnje koje se odnose na korištenje elek-troničkim uslugama Porezne uprave te može putem aplikacije ePorezna – JPPU u modulu administracije dodijeli ovlaštenja drugoj osobi.

Ako se porezni akt ne preuzme u roku od sedam dana, smatrat će se da je dostava obavljena iste-kom roka od sedam dana od dana kada je porezni akt pris gao u korisnički pre nac.

Među m, kako se ne bi trebao kon nuirano pra korisnički pre nac za svaku izvršenu dostavu pore-znog akta, korisnik ili ovlaštenik će zaprimi poruku na adresu elektroničke pošte.

Zbog važnos nove elektroničke usluge i dostavlja-nja poreznih akata u Korisnički pre nac, Ministarstvo fi nancija je na svojim mrežnim stranicama 19. rujna 2019. godine objavilo obavijest kojom se pozivaju po-rezni obveznici na ažuriranje svojih ovlaštenja za uvi-de u pojedine kategorije Korisničkog pre nca, iz koje obavijes se navodi dio:

Poradi važnos praćenja zaprimanja poreznih akata unutar usluge Administracija – upravljanje ovlašte-njima, omogućena je dodjela ovlaštenja za Korisnič-ki pre nac posebno za Uvid u porezne akte te poseb-no za Uvid u poruke. Svim postojećim korisnicima i ovlaštenicima koji su imali ovlaštenja za Korisnički pre nac ista su proširena za obje kategorije usluga Uvid u porezne akte i Uvid u poruke.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

45


Porezna uprava poziva porezne obveznike ako sma-traju potrebnim da ažuriraju svoja ovlaštenja za uvi-de u pojedine navedene kategorije Korisničkog pre- nca. Ovlaštenja mogu dodijeli i ažurira građani,

zakonski zastupnici u poslovnim subjek ma te ostali ovlaštenici s postojećim ovlaštenjem unutar usluge Administracija – upravljanje ovlaštenjima bez dodat-nih troškova, papira ili osobnog dolaska u ispostavu Porezne uprave. Prijavu u sustav ePorezna moguće je izvrši bilo kojom vjerodajnicom NIAS-a, uključujući osobne i poslovne cer fi kate.

8. ZaključakElektroničke usluge Porezne uprave podrazumijevaju uslugu ePorezna i uslugu e-Građani. Za pristup elek-troničkim uslugama PU-a korisnik se može koris vjerodajnicama sigurnosne razine 2, 3, ili 4. Elektro-ničke usluge PU-a poreznim obveznicima olakšavaju izvršavanje poreznih obveza putem interneta. Da bi se mogli koris elektroničkim uslugama, poslovni korisnici moraju se registrira , a postupkom registra-cije dobivaju se ovlaštenja potrebna za korištenje po-jedinim uslugama. Elektroničke usluge PU-a omogu-ćuju elektroničku predaju digitalnih obrazaca, dohvat statusa poslanih obrazaca te uvid u knjigovodstvenu poreznu kar cu. Potpisivanje obrazaca i zahtjeva u aplikaciji ePorezna – JPPU izvršava se elektroničkim potpisom.

Svim korisnicima sustava ePorezna – JPPU omoguće-no je plaćanje poreza, doprinosa i drugih javnih dava-nja, čije je utvrđivanje i naplata u nadležnos PU-a, putem barkoda – usluge dostupne unutar funkcional-nos porezno – knjigovodstvene kar ce. U postoje-ćem Korisničkom pre ncu dostupna je i nova katego-rija usluge Porezni ak , pri čemu se dostava smatra obavljenom danom zapisa na poslužitelju kada je ko-risnik ili ovlaštenik elektronički preuzeo porezni akt.

Elektroničke usluge PU-a nadograđene su i s novim načinom zaprimanja zahtjeva za upis promjena na obrascu PK pod nazivom e-Novorođenče.

SEMINARI I RADIONICE- JAVNA NABAVA -

* detaljnije o programu i prijavi na www.tim4pin.hr

Program izobrazbe u području javne nabave (50 sati)

11. – 15. studenog, Zagreb

Redovito sudjelovanje u Programu izobrazbe preduvjet je za pristupanje ispitu pred

Ministarstvom gospodarstva i dobivanje certifi kata stručnosti za pripremu i provođenje

postupaka javne nabave.

Trajanje izobrazbe: 50 nastavnih sati koji se provodi prema „PROGRAMU IZOBRAZBE U PODRUČJU JAVNE NABAVE“ propisanom

Pravilnikom o izobrazbi u području javne nabave (NN, br. 120/17)

Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrdu o pohađanju Programa izobrazbe.

46

PRAVO UDK 347.9 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

1. Stupanje na snagu i početak primjeneZakon o parničnom postupku (NN, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 98/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 70/19; da-lje u tekstu: ZPP) Republika Hrvatska preuzela je iz biv-še države. Zadnja njegova promjena stupila je na snagu 1. rujna 2019. godine. Njeno je donošenje obrazloženo potrebom da se otklone u primjeni uočeni problemi, da se ubrza postupak, smanje troškovi i rasterete sudovi. Promjene koje trebaju ostvari te ciljeve su opsežne, a Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (dalje u tekstu: ZOIDZPP) unosi u hrvatski pravni sustav i ogledni postupak kao potpuno novi in-s tut, dosad nepoznat u hrvatskom pravnom sustavu.

Iako je od trenutka donošenja do stupanja na snagu prošlo i više od mjesec dana, s obzirom na promjene koje donosi i s obzirom na to da je donesen usred sezone go-dišnjih odmora, pitanje je koliko se svi koji ZOIDZPP tre-baju primijeni s gnu pripremi za njegovu primjenu.

Pravna teorija kaže da svatko ima pravo da mu se sudi prema stanju propisa koji je bio na snazi kad se dogodio događaj koji je predmet spora. To se pravilo primjenjuje u prvom redu na materijalno – pravne propise, one ko-jima je svrha i cilj uredi suš nu nekog odnosa. No pro-pisi koji uređuju postupak trebali bi se primijeni na sve sporove o kojima se odlučuje u trenutku njihova stupanja na snagu. U teoriji. U praksi, kao što je vidljivo i na ovom primjeru, u prijelaznim i završnim odredbama ZOIDZPP-a nabraja različite uvjete primjene pojedinih odredbi.

Osim jednog članka spomenutog u 1. stavku, a koji će se primijeni i na postupke pokrenute prije stupanja na snagu ZOIDZPP-a, članak 117. utvrđuje da će se postup-ci pokrenu prije stupanja na snagu ZOIDZPP-a dovrši kao da te posljednje izmjene nije ni bilo. No u sljede-

ćem stavku nabrajaju se iznimke od tog pravila, odno-sno članci koji će se primjenjiva u svim postupcima, a postoji i poseban skup izmjena koje će se primjenjiva u postupcima u kojima do stupanja na snagu ZOIDZPP-a nije održano pripremno ročište, ili je održano pripre-mno ročište, ali nije zaključen prethodni postupak. Tu je i poseban skup pravila koji će se primjenjiva na sve postupke u jeku u kojima do stupanja na snagu ZO-IDZPP-a nije donesena prvostupanjska odluka. Pritom će se odredbe o reviziji primjenjiva na sve postupke u jeku u kojima do stupanja na snagu izmjena i dopuna

nije donesena drugostupanjska odluka.

Iako se radi o zakonu koji u svom radu primjenjuju sudovi u kojima rade ljudi kojima je osnova posla poznava propis koji trebaju primijeni , slijedi da sudovi trebaju primjenji-va najmanje če ri inačice ZPP-a. Ako se tome nadoda da u ovom trenutku sude i u postupcima koji su pokrenu pri-je izmjene iz 2013. godine, to znači da je inačica propisa po kojima se sudovi i stranke moraju ponaša i više od če ri. Dakle, sudovi primjenjuju različita pravila u različi m spo-rovima. I sve to radi veće pravne sigurnos građana jer to je cilj koji navedeno pravno načelo treba ostvari .

U materijalima prijedloga zakona koji Vlada RH dostav-lja Hrvatskom saboru potreba razlikovanja čak če ri ra-zličita načina primjene ne obrazlaže se ni na koji način. Za pretpostavi je da se odgovor na to pitanje smatra samorazumljivim, s obzirom na izraženo načelo. No pi-tanje je što više doprinosi pravnoj sigurnos građana: to da se na njih ne primjenjuju izmjene i dopune koje su stupile na snagu kad je njihov spor već bio pokrenut ili to da je jako teško, ako ne i nemoguće, pra je li sud uopće primijenio odgovarajuća pravila.

2. Što se promijenilo?Inkvizicijsko načelo prema kojem su sudovi upravljali postupkom, što se očitovalo u tome da su po službenoj dužnos donosili odluke koje se odnose na dokazivanje pa su, primjerice, mogli strankama naloži da pridone-

Što donosi izmjena Zakona o parničnom postupku?Gordana Muraja *

Najvažniji postupak za ostvarivanje prava u građanskim stvarima uređen je Zakonom o parničnom postup-ku. Primjenom njegovih pravila sudovi odlučuju o sporovima o osnovnim pravima i obvezama čovjeka i gra-đanina, o osobnim i obiteljskim odnosima te u radnim, trgovačkim, imovinskim i drugim građanskopravnim sporovima. Nedavna izmjena Zakona o parničnom postupku unijela je prilične novos u provedbu postupka, odnosno prava i obveze stranaka i suda.

* Mag. iur. Gordana Muraja, odvjetnik, Odvjetnički ured MURAJA, odvjetnik.muraja.com

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

47

UDK 347.9 PRAVO

su određene dokaze, odavno je napušteno. Parnični po-stupak osmišljen je tako da održava stav da nije uloga suda od stranke traži podnošenje dokaza ili poduzima-nje radnji potrebnih da bi se tužba dokazala ili osporila, nego je uloga suda ocijeni ono što je stranka sama, od svoje volje, sudu predočila, onemogući stranku u zloupotrebi njenih procesnih ovlaštenja i nakon prove-denog postupka odluku donije na temelju onoga što su stranke predložile i dokazale. Primijenjena rješenja u sve većoj mjeri odražavaju načelo da se svaka stra-na mora sama brinu o (is)korištenju svojih procesnih prava, što postupak sve više čini ovisnim o stručnom znanju osobe koja stranku zastupa.

Jedan od većih problema, na čije su rješavanje usmjere-ne sve izmjene, je rasterećenje sudova, s čim je jesno povezano i trajanje pojedinih postupaka. Iako su u po-sljednjih nekoliko godina napravljeni prilični pomaci, hr-vatski sudovi i dalje su zatrpani predme ma pa se na rje-šavanje pojedinih sporova čeka i desetljećima. Zbog toga je velik broj izmjena ZPP-a usmjeren na doradu i precizi-ranje uvjeta za primjenu postojećih rješenja, a koje bi tre-bale doves do ubrzanja postupka. I veće su promjene, kao promjena uvjeta za dopuštenost revizije ili uvođenje oglednog postupka, mo virane is m razlozima.

Ovaj tekst daje općeni prikaz najvećih promjena jer njegov okvir ne omogućuje prikaz svih detalja te opšir-ne zakonske promjene.

3. Promjena nadležnos trgovačkih i općinskih sudova

Trgovački sudovi dosad su bili nadležni za sve sporove u kojima su stranke pravne osobe, što je dovodilo do toga da se pred njima vode i gospodarski beznačajni pred-me kao što su sporovi radi naknade za opskrbu pitkom vodom, plinom, toplinskom i električnom energijom; naknade za održavanje čistoće; naknade iz pretplatnič-kog ugovora javnih komunikacijskih usluga; naknade za korištenje općekorisnim funkcijama šuma; naknade za pristojbu Hrvatske radiotelevizije; naknade za parkira-nje te regresne zahtjeve iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. Svi su sporovi izmjenom članka 34. ZPP-a sada u nadležnos općinskih sudova, bez obzira na to tko su stranke takvog spora.

4. Korištenje elektroničkim sredstvima Među najvažnijim su izmjene kojima se strankama i pra-vosuđu omogućuje korištenje tekovinama informa čke (re)evolucije. U posljednjih nekoliko godina svjedočimo sve većoj upotrebi elektroničkih sredstava za komuni-kaciju sa sudovima, uvid u stanje predmeta te preuzi-manje sudskih odluka i drugih dokumenata. Podloga za te promjene stvorena je prethodnim izmjenama ZPP-a, a razrada i primjena elektroničkih sustava dovodi do spoznaja da propisi u nekim dijelovima ipak ne daju do-

voljno precizne podloge za promjene. Tako je člankom 106.a sada utvrđeno da se podnesak može podnije u elektroničkom obliku te propisani uvje koje on mora zadovoljava (kvalifi cirani elektronički potpis, zabilje-žen dan predaje i slično).

Osim toga su državna jela, državno odvjetništvo, odvjet-nici, javni bilježnici, sudski vještaci, sudski procjenitelji, sud-ski tumači, stečajni upravitelji, povjerenici te pravne osobe dobili dužnost podneske uvijek podnosi u elektroničkom obliku. Članak 118. Prijelaznih i završnih odredbi propisuje da su sve pravne osobe u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ZOIDZPP-a dužne putem ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa zatraži pristup informa-cijskom sustavu elektroničke komunikacije sa sudovima. Iz navedene odredbe slijedi da za osiguravanje mogućnos elektroničke komunikacije nije važno ima li pravna osoba spor u jeku. Ministar nadležan za poslove pravosuđa tek treba donije pravilnik kojim će uredi pretpostavke za podnošenje podnesaka i dostavu u elektroničkom obliku, ali i odluku o ispunjavanju uvjeta za elektroničku komu-nikaciju za općinske sudove, a nakon što se za to ispune uvje na svim općinskim sudovima.

Na odgovarajući način izmijenjene su i odredbe glave 11. koje uređuju dostavu pismena i razmatranje spisa (od članka 133. do 150.). Stranke koje su obvezne koris se elektroničkom dostavom moraju se koris elektronič-kim poštanskim pre ncem te u roku od 15 dana preuze dostavljeno pismeno i potvrdi njegov primitak. No i ako to ne učine, smatrat će se da je dostava obavljena.

Daljnji korak u korištenju novim tehnologijama je i no-vost uređena člankom 115. da sud može odluči da se ročište održi na daljinu, uz korištenje odgovarajućim audiovizualnim uređajima, ili da se na taj način izvede pojedini dokaz. To je velik korak koji ima velik potencijal za smanjenje troškova strankama.

5. Afi rmiranje mirenja kao načina rješavanja sporova

Zakon o parničnom postupku je i dosad sadržavao odredbe koje su sudu omogućavale da strankama pred-loži rješavanje spora mirenjem pri sudu ili izvan suda. Izmjenama i dopunama članaka od 186.d do 186.g do-datno je razrađen postupak mirenja

Sud je dosad strankama mogao predloži rješavanje spora mirenjem, što može i dalje, ali sad ih na mirenje rješenjem može i upu . U ovom je članku uređeno mi-renje koje se provodi na sudu, pred izmiriteljem kojeg određuje predsjednik suda s liste izmiritelja. Izmiritelj ne može sudjelova u postupku mirenja u parničnom postupku koji mu je dodijeljen, odnosno ako je proveo mirenje ne može ni u kojem svojstvu sudjelova u vo-đenju spora.

Ako su obje stranke dionička društva ili pravne osobe kojima je većinski član Republika Hrvatska ili jedinica

48

PRAVO UDK 347.9 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

lokalne i područne (regionalne) samouprave, sud će po primitku odgovora na tužbu upu stranke da u roku od osam dana pokrenu postupak mirenja.

Velika novost u postupku mirenja je odredba da stranka koja je upućena pokrenu postupak mirenja, a sastanku radi pokušaja mirenja nije pristupila, gubi pravo traži naknadu daljnjih troškova postupka pred sudom prvog stupnja.

Za mirenje izvan suda stranke moraju da suglasni pri-jedlog, a sud će tada zasta s postupkom radi pokušaja mirnog rješenja spora. Stranke koje pos gnu nagodbu u postupku mirenja na temelju te nagodbe mogu zaključi- i sudsku nagodbu.

6. Produljenje rokovaJedna od važnijih novos koja će nesumnjivo utjeca na unaprjeđenje prava stranaka je i produljenje rokova s osam na 15 dana, kao i zakonsko utvrđenje da u raz-doblju od 1. do 15. 8. ne teku rokovi za žalbu.

U brojnim predme ma stranka izabire angažira pu-nomoćnika tek kad od suda primi nepovoljnu odluku pa je, iako se možda na prvi pogled čini malim i beznačaj-nim, to veliki pomak koji će jako unaprijedi situaciju u kojoj punomoćnik ima svega osam (nekada i manje) dana za pripremu žalbe. Također, uvažena je i činjeni-ca da je strankama teže ostvari pravo na žalbu ako je u jeku sezona godišnjih odmora, odnosno da se i pu-nomoćnici u nekom razdoblju trebaju odmori .

7. RevizijaRevizija je izvanredni pravni lijek kojim Vrhovni sud Re-publike Hrvatske (dalje u tekstu: VSRH) osigurava je-dinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana, ostvarujući na taj način svoju ustavnu zadaću. Pravne mogućnos za izjavljivanje revizije sustavno se sužavaju već dugi niz godina, što je rezultat i toga što je, prema nekim podacima, VSRH zapravo zatrpan predme ma u kojima stranke traže preispi vanje drugostupanjskih presuda. Nije do kraja jasno govori li taj podatak o kva-lite sudovanja ili o upornos koju neke stranke poka-zuju u nastojanju da uspiju u sporu.

U svakom slučaju, od 1. rujna 2019. revizija je postupak u dva stadija: stranke je mogu podnije samo ako im VSRH to prethodno dopus ili ako im je izričito dopuštena za-konom. Prijedlog za dopuštenje revizije stranka podno-si u roku od 30 dana od dana primitka drugostupanjske presude, a u prijedlogu mora naves određeno pravno pitanje zbog kojeg predlaže da se dopus revizija i razlo-ge zbog kojih je ono važno za osiguranje jedinstvene pri-mjene prava i ravnopravnos svih u njegovoj primjeni. O dopuštenos revizije odlučuje vijeće od pet sudaca VSRH rješenjem pro v kojeg nije dopušten pravni lijek.

Razlog zbog kojeg je revizija dopuštena mora bi prav-no pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene

prava i ravnopravnos svih u njegovoj primjeni, odno-sno pravno pitanje važno za razvoj prava kroz sudsku praksu, a osobito se mora radi o pravnom pitanju o kojem odluka suda drugog stupnja odstupa od prakse revizijskog suda, ili o pravnom pitanju o kojem nema prakse revizijskog suda, pogotovo ako sudska praksa viših sudova nije jedinstvena, ili o pravnom pitanju o kojem sudska praksa revizijskog suda nije jedinstvena, ili o pravnom pitanju o kojem je revizijski sud već zau-zeo shvaćanje i presuda drugostupanjskog suda temelji se na tom shvaćanju, ali bi uvažavajući razloge iznese-ne jekom prethodnog prvostupanjskog i žalbenog po-stupka zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumi-ma te odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske, Eu-ropskog suda za ljudska prava ili Suda Europske unije – trebalo preispita sudsku praksu.

U tom dvostupanjskom postupku stranka može podnije reviziju tek nakon što vijeće petorice sudaca VSRH zauzme stajalište da je riječ o pitanju važnom za osiguranje jedin-stvene primjene prava i ravnopravnos svih u njegovoj primjeni, odnosno za razvoj prava kroz sudsku praksu.

Revizija je izričito dopuštena ZPP-om, odnosno stranke mogu podnije reviziju pro v presude donesene u dru-gom stupnju i bez dopuštenja VSRH u sporu o postoja-nju ugovora o radu, odnosno prestanku radnog odnosa ili radi utvrđenja postojanja radnog odnosa, o utvrđi-vanju majčinstva ili očinstva, u povodu tužbi za zaš tu od diskriminacije te u povodu tužbi radi objave ispravka informacije.

8. Ogledni postupakProvedba oglednog postupka trebala bi doves do br-žeg rješavanja sličnih sporova koji su već pokrenu ili se u kraćem razdoblju očekuje njihovo pokretanje, a čije rješenje zavisi o istom pravnom pitanju koje je važno za osiguravanje jedinstvene primjene prava i ravnoprav-nos svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Budući da ogledni postupak dosad nije postojao u hrvatskom zakonodavstvu, odredbe koje ga uređuju dodane su u tekst ZPP-a kao glava 32.b, a ure-đuju ga članci od 502.i do 502.n.

Ogledni postupak započinje na prvostupanjskom sudu na kojem je uočeno da je podnesen veći broj tužbi u sličnim sporovima, ili se zbog pozna h razloga u kra-ćem razdoblju očekuje njihovo pokretanje. Nakon odr-žavanja pripremnog ročišta sudac će zatraži sazivanje sjednice sudskog odjela. Iako to nije baš tako izričito propisano, suci na sjednici sudskog odjela očito trebaju donije odluku radi li se o predmetu / predme ma koji ispunjavaju postavljeni uvjet da njihovo rješenje zavisi o istom pravnom pitanju koje je važno za osiguravanje jedinstvene primjene prava. Kod utvrđivanja prijedloga za VSRH prvostupanjski sud mora naznači pravno pi-tanje o kojem predlaže zauzimanje pravnog shvaćanja

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

49

UDK 347.9 PRAVO

te izloži razloge zbog kojih smatra da je ono važno za jedinstvenu primjenu prava.

Za m se prijedlog za rješenje spornog pitanja zajedno sa spisom predmeta dostavlja VSRH radi zauzimanja pravnog shvaćanja o tom pitanju, a prijedlog se odmah i objavljuje na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Nažalost, ZOIDZPP ne precizira tko će prijedlog objavi : sud koji je upu o prijedlog ili VSRH, no iz toga što je rečenica o objavi iza rečenice koja određuje da se pri-jedlog dostavlja VSRH možda se može zaključi da pri-jedlog objavljuje VSRH.

Nakon primitka prijedloga, predsjednik VSRH zatražit će od predsjednika svih prvostupanjskih sudova da ga u roku od 15 dana obavijeste jesu li i u kojem broju pred njiho-vim sudovima pokrenu sporovi koji sadrže naznačeno pravno pitanje. Vijeće VSRH sastavljeno od pet sudaca u roku od 30 dana odlučuje o dopuštenos prijedloga, što znači da odlučuje o tome jesu li ispunjene pretpostavke da bi postavljeni zahtjev uopće bio predmet razmatranja. Ako se prijedlog odbija, rješenje se objavljuje na e-ogla-snoj ploči, a prvostupanjski sud nastavlja s postupkom i provodi ga u skladu s odredbama ZPP-a.

Ako vijeće VSRH prijedlog nije odbilo, odnosno ako je prijedlog dopušten, rješenje se objavljuje na e-oglasnoj ploči. Nakon objave na e-oglasnoj ploči, u skladu s član-kom 213. stavak 1. točka 3. ZPP-a, prvostupanjski sudo-vi koji vode predmete na koje se može primijeni odlu-ka donose odluku o prekidu postupka i čekaju odluku VSRH. U roku od 45 dana od dana objave rješenja kojim je prijedlog dopušten, stranke i umješači u postupku za koji je zatražena odluka u oglednom sporu mogu VSRH upu očitovanje, odnosno svoje viđenje načina rješa-vanja pravnog pitanja radi kojeg se postupak vodi.

U daljnjem roku od 90 dana od objave rješenja na e-ogla-snoj ploči vijeće od pet sudaca VSRH odlučuje o pitanju važnom za jedinstvenu primjenu prava i svoju odluku u obliku rješenja objavljuje na e-oglasnoj ploči.

Nakon donošenja i objave rješenja kojim je utvrđeno pravno shvaćanje VSRH, prvostupanjski sudovi nastav-ljaju prekinute postupke, a u nastavljenim postupcima vezani su izraženim pravnim shvaćanjem. Rješenjem kojim utvrđuju nastavak postupka stranke će istovre-meno bi i obaviještene o zauzetom pravnom shvaća-nju. U nastavku postupka sudovi će nastoja da stranke nagodbom ili na drugi nesporni način dovrše postupak.

Prekid prvostupanjskog postupka uzrokuje prestanak -jeka svih rokova, a od objave da je VSRH podnesen pri-jedlog za zauzimanje pravnog shvaćanja do objave okon-čanja oglednog postupka stranke ne mogu slobodno raspolaga zahtjevom u odnosu na koji je prijedlog pod-nesen. To, drugim riječima, znači da stranke ne mogu ni povući ni prizna tužbeni zahtjev, sklopi sudsku nagod-bu i na druge načine iskoris svoja procesna ovlaštenja.

Također, od objave prijedloga do objave rješenja ko-

jim se okončava ogledni postupak zastaje zastarijeva-nje prava na podnošenje zahtjeva u odnosu na koji je podnesen prijedlog za rješavanje pitanja važnog za je-dinstvenu primjenu prava u pravnim stvarima u kojima odluka ovisi o rješavanju istog pravnog pitanja. Zastoj zastare ima takav učinak da zastara od nastupanja odre-đenog uvjeta ne teče1. Vrijeme isteklo prije nastupanja zastoja uračunava se u rok zastare i kod izračuna je li nastupila zastara zbraja se s vremenom isteklim nakon što su se ispunili uvje za prekid zastoja.2

Iako nema određenog roka u kojem sud mora odredi datum održavanja pripremnog ročišta, a ni roka u kojem se mora održa sjednica sudskog odjela, kad se zbroje svi rokovi utvrđeni ZPP-om, od trenutka kad je predsjednik VSRH od predsjednika prvostupanjskih sudova zatražio podatak o broju sporova do objave rješenja s pravnim shvaćanjem, iznose 135 dana, odnosno približno 4,5 mjeseca. U teoriji zaista izgleda kao da bi utvrđivanje pravnog shvaćanja koje obvezuje prvostupanjske sudove omogućilo brže rješavanje sporova jer bi VSRH raspravio pravnu podlogu i svojom odlukom prvostupanjskim su-dovima zapravo dao uputu o načinu rješavanja sporova.

Ipak, treba vidje kako će se taj ins tut primijeni u praksi i koja će pitanja u njegovoj primjeni bi sporna. Isto tako će bi zanimljivo vidje odnos između tužbe za zaš tu ko-lek vnih interesa i prava i oglednog spora. Prema članku 502.c ZPP-a, u posebnim parnicama za naknadu štete ili isplatu, stranke se mogu poziva na pravno utvrđenje iz presude kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev iz tužbe za za-š tu kolek vnih interesa i prava, a sud koji vodi postupak u tom je slučaju vezan za ta utvrđenja u parnici.

Budući da odredbe o oglednom postupku ne sadrže ograničenja odnosno da nije predviđeno da se ogled-ni postupak ne može provodi u predme ma kod kojih je već donesena presuda za zaš tu kolek vnih interesa i prava, a kojom je sud također utvrdio pravno shvaća-nje za veliki broj predmeta, slijedi da se i za te predmete može od VSRH zatraži zauzimanje pravnog shvaćanja važnog za jedinstvenu primjenu prava. Pritom je i kod odlučivanja o tužbi za zaš tu kolek vnih interesa i prava rješavajući u revizijskim predme ma ključnu ulogu odi-grao VSRH. S obzirom na to da se pred hrvatskim sudovi-ma u ovom trenutku nalazi veći broj tužbi pro v banaka za koje je presudom donesenom u postupku zaš te ko-lek vnih prava potrošača utvrđeno da su ugovaranjem kredita u švicarskim francima povrijedile prava potroša-ča, odgovor na to pitanje bi ubrzo mogao bi dostupan.

1 Zastoj zastare uređen je člankom 238. Zakona o obveznim odno-sima.2 Za razliku od prekida zastare koji dovodi do toga da se rok za za-staru računa od radnje koja je dovela do prekida te zastara počinje teći iznova, odnosno vrijeme koje je proteklo prije prekida ne računa se u zakonom određeni rok za zastaru, kako je utvrđeno člankom 245. Zakona o obveznim odnosima.

50

PRAVO UDK 347.9 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

1. Dokazi i dokazivanjeImenica dokaz izvedena je iz staroslavenske riječi ka-za , a iz nje je nastao i glagol dokaza . Dokaz je čin-jenica ili argument kojem je cilj utvrdi is nu u vezi s nekom činjenicom ili proces prosudbe čega; test. Dokaza znači činjenicama utvrdi is nitost, izves dokaz iz činjenica i njihovih veza.1

U pravu je dokaz izvor saznanja o činjenicama koje se u postupku utvrđuju. Samo, primjerice, jer navede-nim ni približno nije iscrpljeno nabrajanje onoga što može bi dokaz, dokaz može bi isprava (javna ili pri-vatna), video i audiosnimka, iskaz (svjedoka, vještaka, službene osobe), neposredno opažanje službene oso-be koja vodi postupak (očevid, rekonstrukcija) i svako drugo sredstvo kojim se može utvrdi postojanje od-nosno nepostojanje određene činjenice.

Dokazivanje je postupak u kojem jelo koje vodi postupak saznaje o postojanju dokaza, postupak ko-jim se utvrđuju / izvode dokazi, odnosno provedba radnji koje trebaju doves do toga da se pojedini dokazi utvrde. Primjerice, kad nadležno jelo provodi dokazni postupak saslušanjem svjedoka, to znači da iskaz svjedoka nakon slušanja zapisuje. Zapisnik koji je nadležno jelo sastavilo prilikom saslušanja svje-doka potvrđuje da je proveden dokazni postupak, a u isto vrijeme tekst zapisnika je i dokaz o saznanjima koja je svjedok iskazao o pojedinim činjenicama.

Pravnici često govore o tome da se u postupku doka-zivanja utvrđuju pravno relevantne činjenice. To znači da se utvrđuju samo one činjenice koje utječu na od-nos o kojem se radi, odnosno o kojem se vodi spor. Jer uz svaki odnos i spor pojavljuju se i činjenice koje strankama mogu bi važne, ali nemaju nikakav utje-caj na pravni odnos koji između stranaka postoji.

Indicije su činjenice koje samo posredno upućuju na to da postoje neke druge činjenice i na temelju kojih će tek primjenom pravila iskustva, ili, mnogo

* Mag. iur. Gordana Muraja, odvjetnik, Odvjetnički ured MURAJA, odvjetnik.muraja.com1 Prema h p://hjp.znanje.hr/.

rjeđe, pravnih pravila o pravnim predmnjevama bi moguće zaključi o postojanju tzv. neposredno rele-vantnih činjenica, činjenica uz čije postojanje pravna norma izravno veže nastupanje pravne posljedice čije se priznanje, izravno ili posredno, traži u konkretnom postupku2.

Za indicijama se poseže ako o činjenicama nema izra-vnih dokaza pa se zaključci o postojanju ili neposto-janju pojedinih činjenica donose na temelju posred-nih dokaza, odnosno indicija. Logika dokazom naziva postupak zaključivanja koji jamči neku postavku3, a m se načelom u pravu koris upravo na indicijama.

Možda najbolja ilustracija zaključivanja na temelju in-dicija skriva se u narodnoj izreci gdje ima dima, ima i vatre. Dakle, vatra se ne vidi, ali se vidi dim. Iskus-tvo govori da dim ne nastaje sam od sebe, nego da je uvijek posljedica gorenja. Tako se iz indicije da je bilo zadimljeno može doći do zaključka da je negdje gorjelo.

Teret dokaza je pravna dužnost stranke da dokaže neku činjenicu. Na kome je teret dokaza utvrđuje se na temelju zakona. Postupak se pokreće na zahtjev osobe koja želi ostvari neko pravo ili osobe koja iz-vršava dužnost, što se odnosi na sve službene osobe kojima je posao da pokreću odgovarajuće postupke, primjerice, državno odvjetništvo.

Teret dokaza je u pravilu na tužitelju, odnosno oso-bi koja pokreće postupak. Budući da se postupak pokreće radi ostvarivanja cilja koji se može pos ći jedino u provedenom postupku, istovremeno s pod-nošenjem prijedloga za provedbu postupka (tužbe, prijave, optužnice i slično) osoba koja pokreće postu-pak mora predloži dokaze kojima dokazuje tvrdnje koje je u tom prijedlogu iznijela, a u postupku izne-sene tvrdnje mora i dokaza . U pojedinim postupci-ma teret dokaza može bi i na osobi pro v koje se pokreće postupak. Primjerice, na temelju članka 20.

2 M. Dika, O predmetu uviđaja i uviđaju u parničnom postupku; Zbornik Pravnog fakulteta Rijeka (1991) v. 31, br. 1, Suppl., 1 – 21 (2010.).3 Prema h p://www.enciklopedija.hr/.

Dokazi i osiguranje dokazaGordana Muraja *

Uz sve pravne odnose i postupke neizostavno se vežu pojmovi dokaza i dokazivanja. Pravo o dokazima go-vori kao o izvoru saznanja o činjenicama koje se utvrđuju u postupku. Rješavanje pravnih poslova povezano je s dokazima i dokazivanjem pa su uz dokaze vezani mnogi pojmovi. Nekima od njih bavi se ovaj članak.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

51

UDK 347.9 PRAVO

Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN, br. 85/08 i 112/12) osoba koja tvrdi da je povrijeđeno njeno pra-vo na jednako postupanje dužna je učini vjerojatnim da je došlo do diskriminacije, a teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije je na pro vnoj stranci. Ako stranka na kojoj je teret dokaza nije u postupku doka-zala postojanje činjenice na koju se poziva, smatra se da činjenica ne postoji.

2. Osiguranje dokazaU parničnom postupku, u skladu s člankom 272. Zako-na o parničnom postupku (dalje u tekstu: ZPP), osigu-ranje dokaza provodi se u situacijama u kojima postoji opravdana bojazan da se neki dokaz neće moći izves ili da će njegovo kasnije izvođenje bi otežano i može se predloži jekom, a i prije pokretanja parnice. Iako je upotrijebljen primjer uređenja iz glave 19. ZPP-a, pa se ta defi nicija odnosi na parnične postupke, osi-guranje dokaza kao logički pojam zapravo označava sve one situacije u kojima je neophodno osigura dokaz o postojanju određene činjenice.

Svaka osoba koja želi osiguranje dokaza do kojeg ne može doći bez pomoći nadležnih jela može se obra- sudu ili drugom jelu koje vodi postupak jer osi-

guranje dokaza poznaju parnični, upravni i kazneni postupak. Na obrazloženi prijedlog osobe koja traži osiguranje dokaza u svakom od takvih postupaka provest će ga nadležno jelo.

Osiguranje dokaza, ili barem indicija, neophodno je i u svakodnevnom životu svakoj osobi koja razmišlja o mogućim pravnim posljedicama pojedinih situaci-ja. Mnogo je situacija u kojima upravo od osiguranja dokaza zavisi hoće li osoba uopće moći ostvari svoja prava.

Možda je najvažnije naglasi da osoba koja želi ost-vari svoja prava u prvom redu treba vodi računa o tome da se dovede u situaciju u kojoj raspolaže doka-zima. Jer ono što je prepušteno drugoj strani, strani prema kojoj je zahtjev uperen, jako je teško, a često i nemoguće ishodi .

Primjerice, razgovori sa službom za korisnike pruža-telja različi h usluga u pravilu se snimaju, što korisnik doznaje na početku razgovora jer je obveza pružatel-ja usluge korisnika na početku razgovora obavijes da će razgovor bi (ili da može bi ) sniman. Pružatelji usluga pozivaju korisnike na korištenje is m m ka-nalom komunikacije za ulaganje prigovora na račun. I tako korisnik nazove, razgovara sa službom za koris-nike, ulaže prigovor, agent službe daje mu određena obećanja ili, čak, tvrdi da je problem riješen. Koris-nik pritom ne dobiva potvrdu da je uložio prigovor. U slučaju spora zbog neplaćenog računa to znači da

korisnik ne može dokaza da je prigovor uložen. Ako je čuo da se razgovor snima, korisnik je u uvjerenju da pružatelj usluge ima i snimku. U sporovima oko neplaćenih računa često se čuje tvrdnja da druga strana raspolaže svim potrebnim podacima. No što to dužniku znači ako nema načina dokaza da druga strana zaista raspolaže određenim podacima? U teo-riji, pružatelj usluge ima načina utvrdi je li korisnik zvao, osobito ako snima sve razgovore. No snimke se čuvaju određeno (kratko) vrijeme pa se pružatelj usluge u odgovarajućem postupku u svakom tre-nutku može pozva na to da snimka više ne postoji. S obzirom na to da korisnik nema pisanu potvrdu, on ne može dokaza da je prigovarao na račun. Ako je pritom pla o nesporni dio, sud zauzme stajalište da je plaćanjem dijela računa korisnik priznao cijeli dug te na kraju tog postupka presudi u korist tužitelja, a korisnik mora pla cijeli račun, zajedno s onim izno-som koji je, navodno, osporavao. Iako je razgovor sa službom za korisnike postao redovan način rješavan-ja prigovora, treba ima na umu da pružatelj usluge općim uvje ma poslovanja u pravilu utvrđuje rok u kojem se može prigovara na račun. Ako problem u tom roku nije riješen i ako nema dokaza da je riješen, korisnik koji želi dokaza da je uložio prigovor mora pisani prigovor upu preporučenom pošiljkom, s povratnicom. Jedino tako je dokaz o upućenom pri-govoru u njegovim rukama.

Takve su situacije sve češće jer se različite potrebe sve češće zadovoljavaju korištenjem tehnologija koje korisniku ne samo da ne daju, nego često čak i uniš-tavaju dokaze / indicije. Primjerice, mrežne stranice u nekom trenutku prikazuju određeni sadržaj, npr.traže suglasnost za kolačiće. Onog trenutka kad koris-nik da suglasnost, stranica se mijenja. U teoriji, is m m postavkama može se pristupi na drugačiji način,

no nije rijetka pojava da drugi put pristup istom sa-držaju pokaže kako se uopće ne radi o istom sadržaju. Također, korisnici interneta znaju da se stanje mrežne stranice može promijeni u hipu, jednostavnim obna-vljanjem (refresh) stranice, odnosno učitavanjem no-vog sadržaja. Da je na nekoj stranici postojao određe-ni sadržaj može se dokaziva slikom ekrana i onda kad tog sadržaja na stranicama više nema. Sama slika ekrana je jelu koje vodi postupak indicija koja uka-zuje na to da je određeni sadržaj vjerojatno bio na ekranu u trenutku kad je slika ekrana snimljena. Čak i ako jelo koje vodi postupak na temelju slike ekrana ne može smatra kako je dokazano da je određeni sadržaj bio prikazan, slika ekrana onome tko je pre-dlaže kao dokaz olakšava oblikovanje zahtjeva da se od pro vne strane zatraži sasvim konkretan podatak. Za razliku od toga, jednom kad nema ni slike ekrana,

52

PRAVO UDK 347.9 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

sve ostaje na tvrdnjama koje onaj tko ih iznosi često ne može ni ar kulira , a kamoli dokaza .

Sljedeći primjer iz prakse nije vezan uz tehnologiju. Osoba tvrdi da je godinama nastupala na sceni te da joj nastupi nisu plaćeni. No ta osoba nema eviden-ciju nastupa, datuma, vremena, naziva predstava u kojima je nastupala, nijedan podatak koji bi na bilo koji način omogućio da se na temelju njenih navoda upu zahtjev, u ovom slučaju sudu, da od određene pravne osobe zatraži evidencije za navedene datume kako bi se utvrdilo je li ta pravna osoba zaista duž-na ispla autorski honorar za nastupe. Naravno da druga strana o svemu tome ima podatke, ali na upit same stranke odgovara da nema nikakvih dugovanja. S druge strane, na nalog suda za podacima za točno određene datume druga strana imala bi obvezu da sasvim konkretne podatke koji bi onda pokazali je li točan navod o nastupima i neisplaćenim honorarima. Ako podataka nema, umjetniku preostaje da se pomi-ri s m kako nije osigurao indicije koje bi omogućile traženje konkretnih dokaza u sudskom postupku.

Iako se ugovor može zaključi i usmeno, najviše zbog poreznih propisa i svih pravila koje moraju pra pra-vne osobe, nekad se čini da su mogućnos za nefor-malno zaključivanje poslova sve manje. Unatoč tome, u praksi su brojne situacije u kojima stranke – jednako pravne kao i fi zičke osobe – nisu poduzele ni one na-jjednostavnije mjere koje mogu osigura podatke

i dokaze neophodne za pokretanje odgovarajućih postupaka. Fizičke osobe posuđuju velike svote nov-ca, a da pritom nisu od druge strane zatražile nikak-vu priznanicu da je novac posuđen. Obično se radi o prijateljima, članovima obitelji, ljudima od povjerenja. No to ponašanje nije ograničeno na fi zičke osobe. I u pravnim osobama rade ljudi koji znaju zanemari sve evidencije (prema načelu čemu formaliziranje?) i svu papirologiju pa ne osigura , primjerice, dokaze da je serviser odnio dio stroja, da je neka osoba napravila štetu na određenom predmetu i slično.

Ne treba zaboravi ni na mogućnos suvremenih tehnologija koje danas malo tko ne nosi sa sobom. Danas je zapis o pojedinim situacijama moguće jed-nostavno osigura fotografi ranjem, pa i videozapi-som. Također, ne treba zaboravi na prikupljanje po-trebnih podataka kad se neka situacija odigrala pred očima više ljudi. Prikupljanje podataka svjedoka koji su je vidjeli, a i privola za svjedočenje o određenom događaju obvezni je dio za osiguranje mogućnos da se određenog svjedoka pozove na svjedočenje pred nadležnim jelima i najviše uspijeva upravo u tre-nutku događanja.

Tako se i opet pokazuje da je najvažniji ljudski faktor i svijest da za pojedine situacije dokaze, ili barem in-dicije, treba osigura u pravom trenutku jer se i na dokaze može primijeni ona narodna: željezo se kuje dok je vruće.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

53

UDK 659.4 JAVNA UPRAVA

1. UvodGovoreći o odnosima s javnošću, se pojmovi najče-šće povezuju s odnosima s medijima jer je to najvidlji-viji oblik komunikacije određene ins tucije s ciljanom publikom. Velik dio rada službenika za odnose s jav-nošću uključuje povezivanje i uspostavljanje dobrih odnosa s medijima, stoga se od svakog službenika zaduženog za taj posao, između ostalog, očekuje do-bro poznavanje medijskog okruženja. Pritom je isku-stvo rada u medijima prednost jer, zna kako medij-ski razmišlja , to jest kako stvara atrak van sadržaj u primjerenim rokovima koje određuje svakodnevni medijski ritam, dovodi do boljeg razumijevanja i su-radnje dviju struka koje su međusobno isprepletene i zapravo ovise jedna o drugoj.

Upravo su mediji važan komunikacijski kanal u jav-noj upravi jer se tako osigurava da informacija dopre do što većeg broja građana koji bi s njom trebali bi upozna . Obveza je jela javne uprave informira javnost o svom radu (NN, br. 81/13), a mediji svojim velikim dosegom u tome imaju jednako veliku ulogu. U stvaranju sadržaja koji će se komunicira treba bi iznimno pažljiv. Na primjer, poruke moraju bi medij-ski atrak vne, uobličene u kratke i jasne izjave koje se lako pamte i jednako tako lako prenose, no ako je po-ruka izrečena u pogrešnom kontekstu, sve može poći po zlu. Moć medija je i uokvirivanje, odnosno dava-nje interpretacijskog okvira unutar kojeg će publika iščitava određenu poruku. Tako se neka rečenica na papiru može čini sasvim korektna, no stavljena u kontekst, na primjer, nedavnih događanja ili mjesta na kojem se izgovara, može pos ći sasvim suprotan učinak. Zbog toga službenik za odnose s medijima u svakom trenu treba zna koje su teme trenutno u fo-kusu na lokalnoj i nacionalnoj razini.

Kao primjer može posluži situacija u kojoj su se pre-nosili pozi vni podaci o zaposlenos , ali jednako tako i nezaposlenos , no podaci o padu nezaposlenos podudarali su se s podacima o odlascima u Njemač-ku koji su objavljeni nedugo nakon što je sadržaj o pozi vnim pokazateljima objavljen na društvenim mrežama. Iako to nije u potpunos točno, ispalo je da je pad nezaposlenos isključivo izravna posljedi-ca iseljavanja u Njemačku. Zato je, kako bi se sma-njila vjerojatnost da se dogodi pogreška uzrokovana kontekstom, potrebno bi u jeku s događanjima i informacijama koje pris žu jekom dana i stavi se u medijske cipele.

2. Kako uspostavi dobre odnose s medijima?

Službenik za odnose s javnošću mora zna koji novina-ri prate određena područja, odnosno koji su novinari pravi sugovornici za pojedine informacije iz područja, primjerice, obrazovanja ili zdravstva. To je početna toč-ka iz koje se kreću razvija odnosi s medijima u jelu javne uprave. Bilo bi dobro osobno upozna novinare s kojima se surađuje i uspostavi kako formalni, tako i neformalni kontakt što će doprinije kvalitetnijoj ko-munikaciji. Medijski ritam ne mari za radno vrijeme, stoga osoba koja se bavi odnosima s medijima treba bi na raspolaganju i predstavlja poveznicu između vodstva, odnosno čelnika ins tucije, i novinara. Iako je dobro i poželjno da se i sami čelnici upoznaju s novina-rima koji prate njihov rad te razmijene kontakte, najče-šće su službenici za odnose s medijima ili glasnogovor-nici (u jelima javne vlas u kojima je sistema zacijom radnih mjesta tako određeno) prva adresa na koju će novinari usmjeri svoj upit.

U odnosima s medijima jako je važno bi korektan, kako službenik za odnose s javnošću prema novinaru, tako i novinar prema službeniku. Takav odnos iznimno je vidljiv i koristan u kriznim situacijama. Na primjer, kada prve informacije još nisu poznate, novinare se može zamoli za strpljenje, uz obećanje da će sazna- sve što trebaju čim to okolnos budu dopuštale, a

Odnosi s medijimaMateja Jalušić *

Vlatka Šelimber **

U članku autorice predstavljaju neka osnovna opća pravila i iskustvene spoznaje o vrlo važnom pitanju od-nosa s javnošću proračunskih i neprofi tnih subjekata.

* Mateja Jalušić, mag. nov., savjetnica u Hrvatskoj zajednici županija.** Vlatka Šelimber, mag. nov., savjetnica u Uredu predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Služba za odnose s javnošću.

54

JAVNA UPRAVA UDK 659.4 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

takav dogovor onda valja ispoštova . Novinarima se, također, neke informacije mogu da off the record ili s embargom za objavu, a od njih se tada očekuje da se, u duhu korektnos i suradnje, toga i drže. Su-radnja i razumijevanje, kao i pozi van stav, dobra su osnova za izgradnju kvalitetnih odnosa s medijima na što se nadovezuju dostupnost i brzina, dvije karakte-ris ke koje su u istraživanju o odnosima s medijima u lokalnoj i regionalnoj samoupravi u Hrvatskoj novina-ri naveli kao najvažnije u komunikaciji s osobama koje se bave odnosima s medijima.

3. Što svaki PR-ovac treba ima na umu u odnosima s medijima?

3.1. Ljubaznost i susretljivost

Službenik za odnose s javnošću osoba je koja poznaje ins tuciju iznutra, čega su novinari svjesni. Čak i kada je do najsitnijeg detalja upoznata s radom uprave, nijedna agencija nema vjerodostojnost koju imaju službenici, odnosno predstavnici određene ins tuci-je. Lijepa riječ i željezna vrata otvara, kaže poznata izreka, zato pristup službenika za odnose s javnošću prema medijima treba bi ljubazan, susretljiv i prija-teljski raspoložen. Na primjer, prije održavanja same konferencije za medije dobro je javi se novinarima, provjeri je li sve u redu te upozna nove kolege koji inače ne prate rad određene ins tucije ili su tek zapo-čeli s m poslom. Kod odnosa s medijima ne treba za-nemari ni snimatelje, tonske snimatelje i fotografe jer i njima su potrebni određeni uvje kako bi mogli odradi svoj dio posla.

3.2. Rokovi

Jedno od najvažnijih pravila novinarstva je poštova-nje rokova. Ako se odgovor novinaru pošalje sa za-kašnjenjem, on neće bi uključen u priču na kojoj novinar radi, a izostankom očitovanja ins tucije po-stoji mogućnost da će cijela priča shva drugačije od onoga kako jest. Ako pak novinari pošalju pitanje na koje ne dobiju odgovor, mogu reći ili napisa da se jelo javne uprave oglušilo na njihov upit. Također,

ako je za pripremu odgovora potrebno više vremena nego što je određeno novinarskim rokom, poželjno je o tome obavijes novinara kako bi se odredio novi rok. Dakle, rokove treba poštova , pri čemu i novina-ri trebaju bi prilagodljivi.

3.3. Organiziranost

Preporučuje se organizira listu medija u bazu poda-taka s odvojenim stupcima za naziv medija, osobu za kontakt, radno mjesto unutar medijske kuće, adresu e-pošte i broj telefona. Osim toga, dobro je kontakte organizira prema vrs medija ( skani, on-line, radio

i televizija), područjima (zdravstvo, obrazovanje, opći, poli čki, poljoprivredni) i djelokrugu (lokalni i nacio-nalni). Takve kategorizacije pomoći će da informacije dolaze do novinara koji su za njih i zainteresirani, a potrebno je redovito osvježava medijsku listu i bi upoznat s promjenama u medijskom okruženju kako bi se znalo tko je prava osoba kojoj se treba obra .

3.4. Dostupnost kontakata

Svaka kvalitetna internetska stranica trebala bi ima dostupne informacije koje mogu posluži medijima prilikom prvog susreta s nekim jelom javne uprave kao što su: imena, e-mail i telefonske brojeve osoba zaduženih za komuniciranje s medijima, kratak odlo-mak o ins tuciji i ključnim osobama, kao i njihove fo-tografi je u visokoj rezoluciji, mul medijski sadržaj koji se slobodno može preuzima i upotrebljava . Važno je da vizualni iden tet internetske stranice bude do-bro osmišljen, sadržaj logično organiziran, a ključne informacije što dostupnije i vidljivije.

4. Ala u odnosima s medijimaPriopćenje za medije može se pripremi i posla na medijsku listu u slučajevima kada se posredstvom medija želi obavijes javnost o nekom događaju ili pruži određena informacija. S druge strane, u istom se obliku mogu pripremi i reakcije ili deman ji kada se određene informacije, već dostupne u javnom pro-storu, žele dopuni , objasni ili opovrgnu .

Izjave za medije najpogodnije su za elektroničke me-dije i društvene mreže jer pružaju sliku i zvuk. One se u današnje doba mogu izravno prenosi na televiziji i internetskim portalima ili društvenim mrežama, a dobar su izbor kada je potrebno da više informa-cija o nekom događaju ili temi, kao i kod reagiranja, osobito kada se tražena informacija može utjelovi u pojedinoj osobi kao njezinom izvoru. Izjave za medi-je najčešće podrazumijevaju upravo to – izjavu koju osoba daje na određenu temu, uz nekoliko novinar-skih pitanja, u reprezenta vnom prostoru ili na nekoj drugoj lokaciji. Komunikacijski stručnjaci pritom su važan faktor jer njihova je zadaća okupi novinare, moderira izjavu i pitanja, kao i procijeni u kojem je trenutku izjava završena. Izjave moraju bi sažete i osoba koja govori ne smije o ći previše u širinu jer bi se mogao izgubi osnovni kontekst.

Poziv za medije šalje se u trenutku kada se najavlju-je događanje, poput konferencije za medije, okruglog stola, panel-rasprave, stručne konferencije, službenog posjeta drugim državama ili pak posjeta i obilazaka značajnih proizvođača, objekata, poduzetnika. U pozi-vu za medije ne smiju se izostavi najvažnije informa-cije – tko će, kada i gdje bi , kao i što će tamo radi .

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

55

UDK 659.4 JAVNA UPRAVA

Poziv za medije može se dopuni dodatnim informa-cijama o samom događaju, odnosno da određeni kontekst. Ako se ne radi o hitnim ili kriznim situacijama koje zah jevaju što ažurniju reakciju jela javne vlas , pozivi se u pravilu šalju minimalno pet dana prije sa-mog događanja. Ovisno o zainteresiranos medija za rad jela javne uprave, nakon slanja poziva za medije poželjno je kontak ra novinare kako bi se provjerilo koji će mediji bi prisutni na događanju.

Konferencije za medije glavni su komunikacijski alat u odnosima s medijima i sazivaju se u slučaju važnih informacija i događanja. One predstavljaju pravi dvo-smjeran oblik komunikacije s novinarima koji mogu postavlja pitanja. Trajanje konferencije za medi-je može se oduži , ovisno o tema ci i zanimanju za temu, no ponovno se tu is če uloga komunikacijskog stručnjaka kao moderatora koji usmjerava jek kon-ferencije. Preporučljivo je da trajanje konferencije za medije ne bude duže od 45 minuta te da nema više od tri govornika kako bi ostalo dovoljno vremena za pitanja novinara. Govornicima na konferenciji korisno je prethodno da nekoliko potencijalnih provoka v-nih novinarskih pitanja kako bi unaprijed imali spre-mne odgovore. Službeniku za odnose s medijima to može posluži kao test koji će pokaza koliko zapravo poznaje novinare s kojima surađuje te što je trenut-no u fokusu javnos (ono što pitaju novinari u svo-jim glavama propituju i građani). Dobro je pripremi i novinarsku mapu (tzv. press kit) koju novinari mogu uze na kraju konferencije. Osnovni elemen koje bi novinarska mapa trebala sadržava su imena i funkci-je osoba koje su govorile, dodatne informacije o temi konferencije te informacije o kontaktu i imena osoba za kontakt. Konferencije za medije idealna su prilika za širenje liste medija, stoga bi trebalo zaduži jednu osobu iz službe za odnose s javnošću koja će od sva-kog predstavnika medija uze podatke.

U korištenju m komunikacijskim ala ma valja bi razborit jer nije potrebno najavljiva ili priopćava apsolutno svaki događaj, kao ni saziva konferenci-ju za medije ako informacija koja se želi priopći nije dovoljno jaka.

Uz te, moglo bi se reći tradicionalne alate odnosa s medijima, savjetuje se uključi i društvene mreže. Tijelo javne uprave ili čelnik jela vrlo jasno i lako, doslovno u nekoliko rečenica, mogu posla želje-nu poruku koju će mediji preuze i uobliči u vijest. Zahvaljujući komentarima korisnika na društvenim mrežama, u vrlo se kratkom vremenu jednostavno mogu dobi povratne informacije o stavu građana po pitanju tema koje su komunicirane. Prednos on-line komunikacije svakako treba ima u vidu i mudro je upotrijebi .

5. Organizacija medijskog događanjaSvaki službenik za odnose s javnošću u svom će se radu susres s organiziranjem medijskog događanja, kao što su razne tematske konferencije, okrugli stolovi, fes vali ili predstavljanja projekata sufi nanciranih iz fondova Eu-ropske unije. Ovisno o složenos realizacije događanja, potrebno je okupi stručni m u kojem će blisko surađi-va službenici nadležni za protokol i odnose s medijima, iako se u praksi često događa da je u pojedinim jelima javne uprave ista osoba zadužena za oba područja.

Protokol će odredi kojim će se putem kreta uzvanici, gdje će koji od njih sjedi te koje su sve prostorije na raspolaganju za korištenje jekom događanja. Službe-nici za odnose s medijima s m moraju bi upozna kako bi mogli što bolje odredi gdje će bi postavljene kamere, u kojem će trenutku ući u konferencijsku dvo-ranu i gdje će bi smješteni fotografi (kako ne bi snima-teljima ulazili u kadar), kao i u kojoj će prostoriji novi-nari moći boravi i obavlja svoje zadatke. Razmišlja treba i o mjestu na kojem će se kasnije održa izjave za medije, ako će ih bi , kako bi se ono moglo tehnič-ki pripremi i opremi brendiranim sadržajem poput bannera. Službenik za odnose s medijima mora misli , između ostalog, kako će izgleda kadar jekom izjava.

Nakon dobro odrađene pripreme te razrađenog pro-grama i satnice događanja, šalje se poziv za medije koji mora sadržava kontakt osobe koja će se brinu o prijavama novinara i akredi ra ih.

Na samom mjestu događanja službenik za odnose s medijima mora bi dobro upoznat s programom i njegovim mogućim izmjenama kako bi novinarima mogao prenije sve za njih važne informacije.

6. ZaključakObveza je jela javne uprave informira javnost o svom radu, a mediji svojim velikim dosegom u tome imaju i jednako veliku ulogu. Bez obzira na zakonsku obavezu po pitanju transparentnos , otvorenos i javnos rada, svaki čelnik jela javne vlas treba zna osnove upravljanja odnosima s medijima. Svaki odnos podrazumijeva najmanje dvije strane koje su, na neki način, ovisne jedna o drugoj, a svaki pad povjerenja i nepoštovanja dogovora taj će odnos naruši . Što se više radi na tom odnosu, on će bi kvalitetniji i bolji. Povjerenje, dobre namjere i poštovanje osnovne su paradigme kvalitetnog odnosa medija i jela javne vlas . Novinare na vrijeme treba informira o tome što se planira radi , kakav će to utjecaj i koris ima za zajednicu te zašto se to uopće radi. Ne treba zabo-ravi da, ne pronađu li informaciju kod onoga tko im je treba da , potražit će je negdje drugdje što može uzrokova krizne situacije. Upravo zbog toga, odnosi s medijima trebaju bi proak vni, a ne reak vni.

56

JAVNA NABAVA UDK 347.7 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

Pro v navedenog Rješenja Državne komisije žalitelj / tužitelj P. d. o. o. pokrenuo je upravni spor pod-nošenjem upravne tužbe Visokom upravnom sudu RH (dalje u tekstu: VUS). Visoki upravni sud je 10. travnja 2019. donio presudu, posl. br. UsII-185/19-7, kojom je poniš o navedeno Rješenje Državne komisije i Odluku o odabiru naručitelja kojom je odabrana ponuda ponuditelja C. H. d. d.

Nakon Presude VUS-a, naručitelj nije provodio novi postupak pregleda i ocjene ponuda, već je 12. lip-nja 2019. donio Odluku o poništenju postupka jav-ne nabave, na koju je žalbu, dana 24. lipnja 2019., Državnoj komisiji izjavio žalitelj P. d. o. o., kojom osporava zakonitost Odluke o poništenju.

(…) Žalitelj u žalbi u bitnom navodi kako okolnos koje naručitelj navodi u Odluci o poništenju nisu valjana osnova za postupanje sukladno članku 298. stavku 1. t. 2. ZJN-a 2016 (okolnos na koje se po-ziva naručitelj ne predstavljaju okolnos zbog kojih bi došlo do sadržajno bitno drukčije obavijes o nadmetanju ili dokumentacije o nabavi da su bile poznate prije jer se ne radi o novonastalim okol-nos ma za koje naručitelj nije ni znao ni mogao zna u fazi pripreme i objave postupka).

Državna komisija utvrdila je da je naručitelj u Od-luci o poništenju naveo da okolnost kako je izvršen značajan dio ugovora o javnoj nabavi (845.824,73 kn bez PDV-a, tj. cca 17,3 %) onemogućuje ponovni pregled i ocjenu ponuda, te da je za preostali dio radova potrebno izradi bitno različitu dokumen-taciju o nabavi. S obzirom na to da su radovi izve-deni i ne mogu se ponovno izvodi , a samim m ni pla , moralo bi doći do izmjene cijene ponude, a koja je zabranjena člankom 280. stavkom 8. ZJN-a 2016, koji propisuje da se nakon isteka roka za do-

Praksa Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabavePraksa DKOM-a *

Dionici u sustavu javne nabave, osim poznavanja zakonodavnog okvira, moraju bi upozna s praksom Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (dalje u tekstu: DKOM) kao jela nadležnog za rje-šavanje o žalbama u vezi s postupcima sklapanja ugovora o javnoj nabavi, okvirnih sporazuma i projektnih natječaja na koje se primjenjuje Zakon o javnoj nabavi. Upravo praksom DKOM-a često se dolazi do odgo-vora na pitanja kako postupi u pojedinoj situaciji pa se u ovoj rubrici obrađuju aktualne odluke DKOM-a1 te se daje prikaz najvažnijih stavova.

* Pripremio: Ante Loboja, dipl. iur., Ministarstvo gospodarstva, po-duzetništva i obrta.1 Sve odluke DKOM-a dostupne su na www.dkom.hr.

Postupanje naručitelja prema presudi Visokog upravnog suda RH, kojom je poništeno Rješenje Državne komisije i Odluka o odabiru naručitelja.

Državna komisija odbila je kao neosnovanu žalbu pro v Odluke o poništenju postupka javne na-bave, koju je naručitelj donio postupajući prema Presudi Visokog upravnog suda RH, kojom je po-ništena odluka Državne komisije o odbijanju žal-be žalitelja na Odluku o odabiru naručitelja.

Rješenje: UP/II-034-02/19-01/598, od 31. srpnja 2019.

Naručitelj, Općina, objavio je 10. kolovoza 2018. u EOJN-u RH poziv na nadmetanje s dokumentacijom o nabavi u otvorenom postupku, broj objave: 2018/S 0F2-0021947, za predmet: izgradnja prometnice od Državne ceste D113 do pretovarne stanice Brač. Dr-žavna komisija je 26. studenog 2018., postupajući prema žalbi C. H. d. d. na Odluku o odabiru ponude ponuditelja P. d. o. o., donijela Rješenje, Klasa: UP/II-034-02/18-01/876, kojim je poniš la Odluku o oda-biru ponude ponuditelja P. d. o. o. i vra la predmet naručitelju na ponovno odlučivanje.

Postupajući prema Rješenju Državne komisije, na-ručitelj je proveo novi postupak pregleda i ocjene ponuda te je 10. prosinca 2018. donio Odluku o odabiru ponude ponuditelja (žalitelja) C. H. d. d. Na novu Odluku žalbu je Državnoj komisiji 20. pro-sinca 2018. izjavio žalitelj P. d. o. o., koju je Državna komisija 5. veljače 2019. odbila kao neosnovanu (Rješenje, Klasa: UP/II-034-02/18-01/1122).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

57

UDK 347.7 JAVNA NABAVA

stavu ponuda, ponuda ili konačna ponuda ne smije mijenja .

Dakle, u međuvremenu se činjenično stanje na terenu promijenilo budući da je prema ugovoru dio radova već izveden pa za taj predmet nabave (radova) naručitelj više nema potrebu za is m op-segom radova – ne može ni donije novu Odluku o odabiru u ovom predmetu nabave jer se mora mijenja opseg radova, a posljedično i cijena ponu-da, što je suprotno ZJN-u 2016, stoga je postupak javne nabave opravdano poništen. Slijedom svega navedenog, žalbeni navod je neosnovan.

Podjela predmeta nabave na grupe.

Državna komisija ocijenila je da je naručitelj zako-nito odredio predmet nabave, a žalitelj žalbenim navodom nije dokazao osnovanost svojih tvrd-nji o otežanom pristupu predmetnom postupku nabave jer ponuditelji ins tutom zajedničke po-nude imaju mogućnost sudjelovanja u postupku javne nabave.

Rješenje: UP/II-034-02/17-01/731, od 6. prosinca 2017.

(…) Žalitelj u žalbi osporava način određivanja predmeta nabave u dokumentaciji o nabavi odno-sno činjenicu da predmet nabave nije podijeljen na grupe. Navodi da nije točno obrazloženje naručite-lja da predmet nabave čini funkcionalnu cjelinu jer se nabavlja vozilo ekipe za očevide s forenzičkom opremom koji je po svojoj vrs različit i ne pred-stavlja nikakvu cjelinu. Vezivanjem različite vrste robe u jedinstveni predmet nabave naručitelj ote-žava pristup postupku javne nabave.

Državna komisija utvrdila je kako je u t. 11. doku-mentacije o nabavi navedeno da predmet nabave nije podijeljen na grupe jer predstavlja funkcional-nu cjelinu.

Prema odredbi članka 203. ZJN-a 2016, javni naru-čitelj određuje predmet nabave na način da pred-stavlja tehničku, tehnološku, oblikovnu, funkcio-nalnu ili drugu objek vno odredivu cjelinu. Članak 204. stavak 1. i 2. ZJN-a 2016, propisuje da javni na-ručitelj može podijeli predmet nabave na grupe na temelju objek vnih kriterija, primjerice, prema vrs , svojstvima, namjeni, mjestu ili vremenu ispu-njenja. Ako javni naručitelj u postupku javne naba-ve velike vrijednos nije podijelio predmet nabave na grupe, obvezan je u dokumentaciji o nabavi te

u izvješću o javnoj nabavi naznači glavne razloge za takvu odluku.

Državna komisija navodi da je izrada dokumentaci-je o nabavi i opis predmeta nabave zadaća naruči-telja, uz obvezno poštovanje načela javne nabave. Naručitelj može podijeli predmet nabave na te-melju objek vnih kriterija, ali nije obvezan. Naru-čiteljeva je obveza u postupku javne nabave velike vrijednos naves glavne razloge zašto nije podi-jelio predmet nabave na grupe, a u konkretnom slučaju naručitelj se pozvao na funkcionalnu cjeli-nu. Još is če kako ne nalazi osnove za zaključak da je naručitelj opisanim postupanjem otežao pristup gospodarskim subjek ma postupku javne nabave, posebice imajući u vidu da ponuditelji ins tutom zajedničke ponude imaju mogućnost sudjelovanja u postupku javne nabave.

Državna komisija ocjenjuje da je naručitelj zakonito odredio predmet nabave. Žalbenim navodom žali-telj nije osporio zakonitost predmeta nabave i nije u žalbenom postupku dokazao osnovanost svojih tvrdnji o otežanom pristupu predmetnom postup-ku javne nabave. Žalbeni navod je neosnovan.

Stručno povjerenstvo naručitelja preispitalo je osnovanost označavanja poslovnom tajnom te utvrdilo da ponuditelj nije smio označi određe-ne dokaze tajnima.

Stručno povjerenstvo naručitelja je, sukladno Zaključku o pravnom shvaćanju Državne komi-sije, preispitalo osnovanost označavanja poslov-nom tajnom te odlučilo o objavljivanju određe-nih dokumenata iz ponude ponuditelja: dokaza sposobnos drugih gospodarskih subjekata koje je ponuditelj svojim internim aktom označio poslovnom tajnom; dokaza sposobnos koji su javnog karaktera te dokaza sposobnos koji su javno objavljeni na internetskoj stranici ponudi-telja.

Rješenje: UP/II-034-02/18-01/1008, od 23. siječ-nja 2019.

(…) Žalitelj u žalbi na Odluku o odabiru u bitnom na-vodi da je žalitelj uz ponudu dostavio i odluku o di-jelovima ponude koji predstavljaju poslovnu tajnu društva, a koji se odnose na reference i stručnjake, dok je naručitelj, uz Odluku o odabiru i Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda, u EOJN-u RH objavio sve reference u odgovorima koje je dostavio i označio taj dokument poslovnom tajnom.

58


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

Državna komisija utvrdila je da je naručitelj u Za-pisniku o pregledu i ocjeni ponuda naveo kako je sukladno Zaključku o pravnom shvaćanju Državne komisije Stručno povjerenstvo naručitelja preispi-talo osnovanost označavanja poslovnom tajnom u dvjema ponudama te utvrdilo da je označavanje poslovnom tajnom samo djelomice ispravno. Dio dokumenata koji je ispravno označen poslovnom tajnom neće bi javno objavljen i neće bi dan na uvid drugim ponuditeljima. Dio ponude označen poslovnom tajnom bit će objavljen, a to se odnosi na: dokaze sposobnos drugih gospodarskih subje-kata, dokaze sposobnos koji su javnog karaktera (jer su nastali sklapanjem ugovora s javnim naruči-teljima) te dokaze sposobnos ili dijelove is h koji su javno objavljeni na internetskoj stranici ponu-ditelja.

Državna komisija ocijenila je da, s obzirom na to da su sva pojašnjenja i dopune ponude sastavni dio Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda te ih je naručitelj dužan javno objavi , proizlazi da se radi o podacima koje ponuditelj nije smio označi taj-nima, sukladno članku 52. stavku 3. ZJN-a 2016. Također, kako žalitelj nije dostavio dokaz o tome u kojim dijelovima je naručitelj propus o izbrisa / zatamni dijelove koji predstavljaju poslovnu taj-nu, is nije postupio sukladno članku 403. stavku 2. ZJN-a 2016 koji propisuje da je žalitelj obvezan dokaza postojanje postupovnih pretpostavki za izjavljivanje žalbe, kao i povrede postupka ili ma-terijalnog prava koje su istaknute u žalbi. Stoga je žalbeni navod ocijenjen kao neosnovan.

Dakle, na opisani način je naručitelju dana moguć-nost da u fazi pregleda i ocjene ponuda postupka javne nabave iz postupka isključi onog gospodar-skog subjekta za kojeg je dokazao da je kriv za po-činjenje profesionalnog propusta koji dovodi u pi-tanje njegov integritet. Predmetna odredba ZJN-a 2016 ni na koji način ne daje mogućnost naručitelju da određene propuste u izvršenju ugovora a priori, samom činjenicom postojanja takvog propusta ili produljenja rokova, tumači na teret druge ugovor-ne strane. Kvalifi kacija produljenja roka izvršenja radova, kao profesionalnog propusta na strani po-nuditelja (izvođača radova) pro vna je ugovornom pravu, a posebice članku 4. te članku 254. stavku 1. t. 3. ZJN-a 2016. Žalbeni navod žalitelja je osnovan.

SEMINARI I RADIONICE- JAVNA NABAVA -


Planiranje javne nabave za 2020. godi-nu, Registar ugovora i okvirnih spora-zuma, Objava u EOJN, Fiskalna odgo-

vornost naručitelja

17. listopada, Zagreb

Izvršenje, izmjene i raskid ugovora o javnoj nabavi; Jamstva – pojašnjenje,

upotpunjavanje i naplata


Program izobrazbe u području javne nabave (50 sati)


TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

59


1. UvodZakon o javnoj nabavi (NN, br. 120/16; dalje u tekstu: ZJN 2016), u članku 3. t. 3. donosi defi niciju pojma dokumentacija o nabavi. To je bilo koji dokument koji je izradio naručitelj ili na koji naručitelj upućuje, a u kojemu se opisuju ili određuju elemen nabave ili postupka, uključujući poziv na nadmetanje, tehničke specifi kacije, opisnu dokumentaciju, predložene uvje-te ugovora, formate dokumenata koje podnose natje-catelji ili ponuditelji, informacije o općim primjenjivim obvezama te svu dodatnu dokumentaciju.

Sadržaj dokumentacije o nabavi detaljno je propisan u Pravilniku o dokumentaciji o nabavi te ponudi u po-stupcima javne nabave (NN, br. 65/17; dalje u tekstu: Pravilnik). U sadržaj dokumentacije o nabavi ulaze i podaci o predmetu nabave te tehničke specifi kaci-je kojima se utvrđuju tražene karakteris ke radova, robe ili usluga koje se nabavljaju u postupku javne nabave.

2. Opis predmeta nabaveČlankom 205. ZJN-a 2016 propisano je da se predmet nabave mora opisa na jasan, nedvojben, potpun i neutralan način koji osigurava usporedivost ponuda u pogledu uvjeta i zahtjeva koje je javni naručitelj po-stavio. Opis predmeta nabave ne smije pogodova određenom gospodarskom subjektu. Opis predme-ta nabave sadrži tehničke specifi kacije te se, ako je potrebno, nadopunjava nacr ma, projektnom doku-mentacijom, crtežima, modelima, uzorcima i sl.

U opisu predmeta nabave navode se sve okolnos koje su značajne za izvršenje ugovora, a me i za izra-du ponude (npr. mjesto izvršenja, rokovi izvršenja, posebni zahtjevi u pogledu načina izvršenja predme-ta nabave i slično). Kod funkcionalnog opisa predme-ta nabave mora bi prepoznatljiva svrha predmeta nabave i zahtjevi koji se postavljaju za predmet naba-ve u tehničkom, gospodarskom, oblikovnom i funkci-onalnom pogledu.

3. Tehničke specifi kacije predmeta nabaveTehničkim specifi kacijama utvrđuju se tražene karak-teris ke radova, robe ili usluga koje se nabavljaju. One svim gospodarskim subjek ma moraju omogu-ći jednak pristup postupku javne nabave i ne smi-ju ima učinak stvaranja neopravdanih prepreka za otvaranje javne nabave tržišnom natjecanju. Javni naručitelj obvezan je tehničke specifi kacije odredi u dokumentaciji o nabavi.

Člankom 209. ZJN-a 2016 propisano je kako se teh-ničke specifi kacije formuliraju. U tom smislu, tehnič-ke specifi kacije se mogu odredi , primjerice, u obliku izvedbenih ili funkcionalnih zahtjeva koji mogu uklju-čiva karakteris ke koje se odnose na zaš tu okoliša, pod uvjetom da su parametri dovoljno precizni kako bi ponuditelji mogli odredi predmet nabave, a javni naručitelji dodijeli ugovor ili upućivanjem na tehnič-ke specifi kacije, uvažavanjem sljedećeg redoslijeda prioriteta: na nacionalne norme kojima su prihva-ćene europske norme, europska tehnička odobre-nja, zajedničke tehničke specifi kacije, međunarodne norme, druge tehničke referentne sustave koje su utvrdila europska normizacijska jela, ili ako bilo koji od prethodnih ne postoji, na nacionalne norme, na-

Kriteriji za ocjenu jednakovrijednos predmeta nabaveAnte Loboja *

Autor u članku primjerima iz prakse Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (dalje u tekstu: Državna komisija) obrađuje pitanje određivanja kriterija mjerodavnih za ocjenu jednakovrijednos pred-meta nabave u dokumentaciji o nabavi, u slučaju kada naručitelj opisuje predmet nabave upućivanjem na određenu marku ili izvor, ili određeni proces s obilježjima proizvoda ili usluga koje pruža određeni gospodar-ski subjekt, ili na zaš tne znakove, patente, pove ili određeno podrijetlo i sl.

* Ante Loboja, voditelj je Službe za stručnu pomoć u Upravi za poli- ku javne nabave Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.

60


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

cionalna tehnička odobrenja ili nacionalne tehničke specifi kacije koje se odnose na projek ranje, izračun i izvođenje radova te uporabu robe, pri čemu svako upućivanje mora bi popraćeno izrazom ili jednako-vrijedno i sl.

4. Upućivanje na marku, zaš tni znak, patent i sl.

Člankom 210. ZJN-a 2016 propisano je da tehničke specifi kacije ne smiju upućiva na određenu marku ili izvor, ili određeni proces s obilježjima proizvoda ili usluga koje pruža određeni gospodarski subjekt, ili na zaš tne znakove, patente, pove ili određeno podri-jetlo ili proizvodnju ako bi to imalo učinak pogodova-nja ili isključenja određenih gospodarskih subjekata ili određenih proizvoda, osim ako je to opravdano pred-metom nabave.

Takvo upućivanje iznimno je dopušteno ako se pred-met nabave ne može dovoljno precizno i razumljivo opisa sukladno članku 209. ZJN-a 2016 (u obliku izvedbenih ili funkcionalnih zahtjeva; upućivanjem na tehničke specifi kacije kao što su nacionalne norme i sl.), pri čemu takva uputa mora bi popraćena izra-zom ili jednakovrijedno i sl.

Ako javni naručitelj opisuje predmet nabave odnosno ako tehničke specifi kacije upućuju na određenu mar-ku ili izvor, ili određeni proces s obilježjima proizvoda ili usluga koje pruža određeni gospodarski subjekt, ili na zaš tne znakove, patente, pove i sl., on je ob-vezan u dokumentaciji o nabavi naves kriterije mjerodavne za ocjenu jednakovrijednos predmeta nabave.

Također, člankom 2. stavkom 2. t. 2. Pravilnika, vezano uz sadržaj dokumentacije o nabavi, uz ostale podatke propisano je da podaci o predmetu nabave sadrže kriterije za ocjenu jednakovrijednos predme-ta nabave, ako se upućuje na marku, izvor, patent itd.

U primjeru iz prakse naručitelja koji slijedi naručitelj je u troškovniku koji čini sastavni dio dokumentacije o nabavi upu o na određenu marku i p proizvoda koje nabavlja, uz navođenje dodatka ili jednakovri-jedno. Kriteriji jednakovrijednos predmeta nabave navedeni su tako da je određeno kako ponuđeni jed-nakovrijedni proizvod mora zadovolji tražene mini-malne karakteris ke proizvoda navedene u Tehničkoj specifi kaciji ili ima bolje tehničke karakteris ke od traženih minimalnih karakteris ka.

Primjer iz prakse: Otvoreni postupak, broj objave u EOJN RH: 2018/S 0F2-0015428, za predmet: izgrad-nja područnog odjeljenja R. selo, naručitelj je u t. 2.6. dokumentacije o nabavi Kriteriji mjerodavni za

ocjenu jednakovrijednos predmeta nabave, naveo sljedeće:

Ako gospodarski subjekt nudi jednakovrijedan proi-zvod, mora na za to predviđenim praznim mjes ma troškovnika, prema odgovarajućim stavkama, naves podatke o proizvodu i pu odgovarajućeg proizvoda koji nudi te, ako se to traži, i ostale podatke koji se odnose na taj proizvod. Gospodarski subjekt koji nudi jednakovrijedan proizvod u troškovniku dužan je u ponudi priloži dokument proizvoda na hrvatskom jeziku iz kojeg su vidljive sve tražene tehničke karak-teris ke i izgled proizvoda koji se nudi, uz navod pro-izvođača.

Taj dokaz mogu bi tehničke specifi kacije i tehnički li-stovi proizvođača, katalozi, izvješće o tes ranju od -jela za ocjenu sukladnos ili potvrda koju izdaje takvo jelo kao dokazno sredstvo sukladnos sa zahtjevima

ili kriterijima utvrđenim u tehničkim specifi kacijama. Dokazi jednakovrijednos daju se u svrhu ocjene ima-ju li ponuđeni proizvodi tražene karakteris ke proi-zvoda navedene u tehničkoj specifi kaciji te u projek-tnoj dokumentaciji.

Ponuđeni jednakovrijedan proizvod mora za-dovoljiti tražene minimalne karakteristike pro-izvoda navedene u Tehničkoj specifikaciji vrtića ili imati bolje tehničke karakteristike od traženih minimalnih karakteristika. Ako gospodarski su-bjekt ostavi prazna mjesta na kojima se opisuju jednakovrijedni proizvodi, smatrat će se da je nu-dio proizvode navedene u stavkama Tehničke spe-cifikacije vrtića.

5. Dokazi o jednakovrijednos ponuđenog predmeta nabave

Člankom 291. stavkom 1. t. 4. ZJN-a 2016 propisano je da javni naručitelj provodi pregled i ocjenu ponuda te, između ostalog, provjerava ispunjenje zahtjeva i uvjeta vezanih uz predmet nabave i tehničke speci-fi kacije.

U primjeru iz prakse Državne komisije, koji slijedi u nastavku, naručitelj je u dokumentaciji o nabavi pro-pisao da je ponuditelj koji nudi opremu različitog pa i proizvođača od onog koji je naveden kao ogledni p / proizvođač, odnosno jednakovrijednu opremu,

obvezan dostavi kataloge i prospekte ponuđene opreme, radi dokazivanja jednakovrijednos ponu-đene opreme, a žalitelj u žalbi navodi da su takvim traženjem diskriminirani ponuditelji koji nude jedna-kovrijedan proizvod, odnosno da su dovedeni u ne-povoljniji položaj od onih koji nude ogledni p proi-zvoda, naveden u troškovniku, kao sastavnom dijelu dokumentacije o nabavi.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

61


Primjer iz prakse: Naručitelj, HEP Proizvodnja d. o. o., objavio je 27. prosinca 2018. u EOJN-u RH poziv na nadmetanje s dokumentacijom o nabavi, u otvorenom postupku, broj: 2018/S 0F5-0036524, za predmet: re-konstrukcija sustava vlas te potrošnje GHE Senj.1

Na sadržaj dokumentacije o nabavi žalbu je Državnoj komisiji izjavio žalitelj Ramić – Trade d. o. o. Žalitelj u žalbi osporava zakonitost dijela dokumentacije o nabavi. Između ostalog is če da su sporni kriteri-ji za ocjenu jednakovrijednos predmeta nabave pa smatra da je došlo do diskriminacije me što je pro-pisano da se u ponudi dostavljaju katalozi, no samo kao dokaz jednakovrijednos ponuđene opreme. Navodi da iz takvih odredbi dokumentacije o nabavi proizlazi da samo oni ponuditelji koji nude jednako-vrijedan proizvod moraju uz ponudu dostavi i kata-loge kojima dokazuju jednakovrijednost ponuđene opreme, stoga smatra da je takvim traženjem naru-čitelj diskriminirao te ponuditelje, odnosno doveo ih u nepovoljniji položaj od onih koji nude ogledni p proizvoda. Naručitelj u odgovoru na žalbu osporava navode žalitelja.

Državna komisija utvrdila je da su t. 2.4. dokumentaci-je o nabavi propisani kriteriji za ocjenu jednakovrijed-nos predmeta nabave te je propisano da su defi nirani u listama tehničkih podataka i tehničkoj specifi kaciji, a koji su sastavni dio dokumentacije o nabavi. Propisano je da se katalozi i prospek ponuđene opreme moraju ponudi za dokazivanje jednakovrijednos ponuđene opreme (ako je oprema različitog pa i proizvođača od onog koji je naveden kao ogledni p / proizvođač u upitnim listama tehničkih podataka koji su sastavni dio dokumentacije o nabavi).

Odredbom članka 210. stavka 1. ZJN-a 2016 propisa-no je da tehničke specifi kacije ne smiju upućiva na određenu marku ili izvor, ili određeni proces s obiljež-jima proizvoda ili usluga koje pruža određeni gospo-darski subjekt, ili na zaš tne znakove, patente, pove ili određeno podrijetlo ili proizvodnju ako bi to imalo učinak pogodovanja ili isključenja određenih gospo-darskih subjekata ili određenih proizvoda, osim ako je to opravdano predmetom nabave. Stavkom 2. tog članka propisano je da je takvo upućivanje iznimno dopušteno ako se predmet nabave ne može dovolj-no precizno i razumljivo opisa sukladno članku 209. ZJN-a 2016, pri čemu takva uputa mora bi popraće-na izrazom ili jednakovrijedno. Stavkom 3. propisano je da je u slučaju iz stavka 2. javni naručitelj obvezan u dokumentaciji o nabavi naves kriterije mjerodavne za ocjenu jednakovrijednos predmeta nabave.

1 Rješenje Državne komisije, Klasa: UP/II-034-02/19-01/18, od 20. ožujka 2019.

Državna komisija ocijenila je da naručitelj, prilikom izrade dokumentacije o nabavi, nije postupio pro- vno ni odredbi članka 210. stavka 1. ZJN-a 2016 ni

temeljnim načelima javne nabave jer upravo navede-na zakonska odredba propisuje da u slučaju nuđenja opreme, za koju ponuditelj smatra da je jednakovri-jedna onoj na koju u specifi kaciji upućuje naručitelj, naručitelj mora raspolaga dokazima iz kojih će ned-vojbeno utvrdi tu jednakovrijednost, stoga je u do-kumentaciji o nabavi i propisao dostavu dokaza (kata-loga) u tu svrhu. Slijedom navedenog, žalbeni navod žalitelja je neosnovan.

6. Jednakovrijednost ponuđenog proizvoda – teret dokaza

U primjeru iz prakse Državne komisije u nastav-ku žalitelj navodi da je odabrani ponuditelj ponudio jednakovrijedne proizvode koji se u odnosu na tražene tehničkom specifi kacijom razlikuju u dimen-zijama. Državna komisija ocijenila je kako nije dovolj-no da žalitelj samo ukazuje na razliku u dimenzijama ponuđenih proizvoda u odnosu na tražene karakteri-s ke, već je prema pravilima o teretu dokazivanja iz članka 403. ZJN-a 2016 dužan dokaza da ponuđeni proizvodi nisu jednakovrijedni, što je propus o uči-ni . Naime, sporne razlike u dimenzijama ponuđenih proizvoda same za sebe nisu dokaz da se ne radi o jednakovrijednom proizvodu.

Primjer iz prakse: Naručitelj, Zavod za hitnu medi-cinu Istarske županije, objavio je 23. travnja 2018. u EOJN-u RH poziv na nadmetanje s dokumentacijom o nabavi, u otvorenom postupku s ciljem sklapanja okvirnog sporazuma s jednim gospodarskim subjek-tom, broj: 2018/S 0F2-00100373, za predmet: nabava medicinskog potrošnog materijala (po grupama).2

Na Odluku o odabiru za 1. grupu predmeta nabave, žalbu je 28. lipnja 2018. Državnoj komisiji izjavio ža-litelj Medicpro d. o. o., u kojoj osporava zakonitost dijela dokumentacije o nabavi. Žalitelj između ostalog osporava valjanost ponuda odabranog ponuditelja i drugorangiranog ponuditelja. Navodi da odabrani po-nuditelj za 1. grupu predmeta nabave nije ponudio proizvode tražene tehničkom specifi kacijom za stav-ke troškovnika 10. i 11., već navodno jednakovrijedne proizvode. Navodi da je iz dostavljenih popratnih do-kumenata ponuđenih proizvoda i kataloga proizvođa-ča razvidno da se ponuđeni proizvodi, u odnosu na tražene, razlikuju u dimenzijama. Zaključno navodi da odabrani ponuditelj nije postupio sukladno do-

2 Rješenje Državne komisije, Klasa: UP/II-034-02/18-01/529, od 23. kolovoza 2018.

62


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

kumentaciji o nabavi te je naručitelj njegovu ponudu trebao odbi . Prilaže izvadak iz kataloga za proizvode Telic.

U odgovoru na žalbu naručitelj navodi da dokumen-tacijom o nabavi nije tražena dostava kataloga te da nije jasno, na temelju uvida u katalog ponude, zašto žalitelj tvrdi da ponuđeni proizvodi ne udovoljavaju traženom. Navodi da je odabrani ponuditelj popunio troškovnik sukladno zahtjevima iz dokumentacije o nabavi, odnosno da je za stavku 10. troškovnika naveo da nudi proizvod naziva SX-36, Telic, a za stav-ku 11. troškovnika proizvod naziva SX-30, Telic. Na-ručitelj navodi da je odabrani ponuditelj dostavio valjanu ponudu te da je njegova odgovornost kao naručitelja, prilikom isporuke robe od strane odabra-nog ponuditelja, kontrolira je li izvršenje ugovora o javnoj nabavi sukladno uvje ma iz dokumentacije o nabavi i odabrane ponude.

Odabrani ponuditelj u očitovanju jekom žalbenog postupka navodi da su proizvodi koje je ponudio za stavke 10. i 11. troškovnika u potpunos jednakovri-jedni što se če namjene, vrste materijala, vrste gela i ljepljive površine elektroda te da se sukladno t. 2.6. dokumentacije o nabavi ne primjenjuju kriteriji za ocjenu jednakovrijednos .

Među strankama je sporno je li odabrani ponuditelj ponudio jednakovrijedne proizvode u pogledu di-menzija proizvoda.

Državna komisija je uvidom u dokumentaciju o naba-vi utvrdila da je naručitelj u troškovniku, za 1. grupu predmeta nabave, propisao da za stavku 10. nabavlja elektrode EKG za jednokratnu uporabu H92 SG 48-57x34 mm adult, kao Kendall, Arbo, 3M ili jednakovri-jedne, a za stavku 11. elektrode EKG za jednokratnu uporabu H92 Sg 30x24 mm, Pediatric, kao Kendall, Arbo, 3M ili jednakovrijedne.

Nadalje, uvidom u dokumentaciju o nabavi utvrđeno je da je naručitelj t. 2.6. dokumentacije o nabavi pro-pisao da se ne primjenjuju kriteriji za ocjenu jednako-vrijednos . Naručitelj nije u dokumentaciji o nabavi propisao obvezu dostave kataloga, prospekata i sl., u svrhu dokazivanja da ponuđeni proizvod udovoljava traženim tehničkim karakteris kama iz troškovnika.

Državna komisija is če da kod ocjene žalbenog na-voda ponajprije treba ukaza na to da je naručitelj sukladno odredbama ZJN-a 2016 slobodan opisa predmet nabave prema svojim potrebama, ali na ja-san, potpun i neutralan način koji osigurava usporedi-vost ponuda u pogledu uvjeta i zahtjeva koje je javni naručitelj postavio.

Među m, naručitelj je obvezan tehničke specifi kaci-je formulira na jedan od načina propisanih čl. 209.

ZJN-a 2016, a upućivanje iz čl. 210. stavak 1. ZJN-a 2016 iznimno je dopušteno ako se predmet nabave ne može dovoljno precizno i razumljivo opisa su-kladno članku 209. ZJN-a 2016, pri čemu takva uputa mora bi popraćena izrazom ili jednakovrijedno. U tom slučaju javni naručitelj obvezan je u dokumen-taciji o nabavi naves kriterije mjerodavne za ocjenu jednakovrijednos predmeta nabave. Nadalje, član-kom 211. st. 2. ZJN-a 2016 propisano je da ako se javni naručitelj koris mogućnos upućivanja na spe-cifi kacije iz članka 209. točke 2. ZJN-a 2016, ne smije odbi ponudu zbog toga što ponuđeni radovi, roba ili usluge nisu u skladu s tehničkim specifi kacijama na koje je upu o ako ponuditelj u ponudi na zadovo-ljavajući način javnom naručitelju dokaže, bilo kojim prikladnim sredstvom, da rješenja koja predlaže na jednakovrijedan način zadovoljavaju zahtjeve defi ni-rane tehničkim specifi kacijama.

U konkretnom slučaju, naručitelj je u dokumentaciji o nabavi odredio tehničke specifi kacije sukladno čl. 210. st. 1. ZJN-a 2016, odnosno upućivanjem na odre-đenu marku (kao Kendall, Arbo) popraćeno izrazom ili jednakovrijedno, ali bez određivanja kriterija mje-rodavnih za ocjenu jednakovrijednos predmeta na-bave odnosno navodeći da se ne primjenjuju kriteriji za ocjenu jednakovrijednos (t. 2.6. dokumentacije o nabavi). Odabrani ponuditelj u očitovanju jekom žalbenog postupka navodi da su njegovi proizvodi jednakovrijedni traženim u pogledu namjene, vrste materijala, vrste gela i ljepljive površine elektroda, a naručitelj u odgovoru na žalbu navodi da je ponudi-telj dostavio valjanu ponudu.

Stoga u opisanim okolnos ma nije dovoljno da žali-telj samo dokazuje i ukazuje na razliku u dimenzijama ponuđenih proizvoda u odnosu na tražene karakteri-s ke, već je prema pravilima o teretu dokazivanja iz članka 403. ZJN-a 2016 žalitelj bio dužan dokaza da ponuđeni proizvodi nisu jednakovrijedni, što je pro-pus o učini . Naime, sporne razlike u dimenzijama ponuđenih proizvoda same za sebe nisu dokaz da se ne radi o jednakovrijednom proizvodu. Slijedom na-vedenog, žalbeni navod žalitelja je neosnovan.

7. Neažurni dokazi o jednakovrijednos nuđenog proizvoda

U sljedećem primjeru iz prakse Državne komisije odabrani ponuditelj je za određene stavke troškov-nika ponudio jednakovrijedne proizvode, ali u ponudi nije dostavio dokaze jednakovrijednos pa ponuda odabranog ponuditelja u tom dijelu nije sukladna za-htjevima i uvje ma iz dokumentacije o nabavi.

Naručitelj je propisao da ako gospodarski subjekt nudi jednakovrijedni proizvod, mora, na za to predviđenim

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

63


mjes ma troškovnika, prema odgovarajućim stavka-ma naves podatke o proizvodu i pu proizvoda koji nudi te, ako se to traži, ostale podatke koji se odno-se na taj proizvod. Također, gospodarski subjekt koji nudi jednakovrijedni proizvod u troškovniku dužan je u ponudi priloži određeni dokument uz proizvod (na hrvatskom jeziku) iz kojeg su vidljive sve tražene teh-ničke karakteris ke i izgled proizvoda koji se nudi, uz navod proizvođača.

Primjer iz prakse: Naručitelj, Grad Rovinj, objavio je 13. lipnja 2018. u EOJN-u RH poziv na nadmetanje s dokumentacijom o nabavi, u otvorenom postupku, broj objave: 2018/S 0F2-0015428, za predmet: izgrad-nja područnog odjeljenja Rovinjsko selo.3

Na Odluku o odabiru žalbu je 24. kolovoza 2018. Dr-žavnoj komisiji izjavio žalitelj Titan constructa d. o. o., u kojoj osporava postupanje naručitelja u postupku pregleda i ocjene ponuda. Žalitelj između ostalog na-vodi da je odabrani ponuditelj za određene stavke ponudio jednakovrijedne proizvode za koje nije, su-kladno t. 2.6. dokumentacije o nabavi, dostavio ate-ste i dokaze jednakovrijednos . Kao primjer navodi stavke: 2., 3., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 15., 16., 18., 19., 20., 21., 22., 28. iz troškovnika za građevin-sko – zanatske radove, pod VIII, Al. Bravarija, traženi su proizvodi proizvođača Schuco ili jednakovrijedni te da je odabrani ponuditelj ponudio proizvode proizvo-đača Feal, a da nije dostavio nikakve dokaze jednako-vrijednos .

U odgovoru na žalbu naručitelj ne osporava navod ža-litelja da nisu dostavljeni dokazi jednakovrijednos te navodi da te dokaze nije ni tražio jer je iz prijašnjih po-stupaka nabave utvrdio jednakovrijednost proizvoda Schuco i Feal, stoga nije ponovno zatražio ponuditelja dostavu traženih dokaza jednakovrijednos . Navodi da je iz Izvještaja o ispi vanju br. 2160-021/13, od 2. lipnja 2013. Ins tuta IGH d. d., laboratorija za građe-vinsku fi ziku iz Zagreba, za proizvod Feal Termo 85 S+, te kataloga proizvoda koji je odabrani ponuditelj po-nudio kao jednakovrijedan traženom Schuco AWS 90 i opisa sustava AWS/ADS 90 traženog troškovnikom, koje prilaže, razvidno da ponuđeni proizvod Feal za-dovoljava uvjete veličine, dimenzije, komora i deblji-ne stakla, a da su pokazatelji zrakopropusnos , vodo-nepropusnos , otpornos na udar vjetra te koefi ci-jen prolaza topline jednaki ili čak i bolji od traženog proizvoda. Uz odgovor također prilaže izjave glavnog projektanta o jednakovrijednos nuđenih proizvoda na projektu izgradnje područnog vr ća Neven od 10. i 14. kolovoza 2018.

3 Rješenje Državne komisije: Klasa: UP/II-034-02/18-01/731, od 16. listopada 2018.

Državna komisija utvrdila je da su kriteriji mjerodavni za ocjenu jednakovrijednos određeni t. 2.6. doku-mentacije o nabavi, koja propisuje da ako gospodarski subjekt nudi jednakovrijedni proizvod, mora, na za to predviđenim mjes ma troškovnika, prema odgova-rajućim stavkama naves podatke o proizvodu i pu odgovarajućeg proizvoda koji nudi te, ako se to traži, ostale podatke koji se odnose na taj proizvod. Gos-podarski subjekt koji nudi jednakovrijedni proizvod u troškovniku dužan je u ponudi priloži dokument proizvoda na hrvatskom jeziku, iz kojeg su vidljive sve tražene tehničke karakteris ke i izgled proizvoda koji se nudi, uz navod proizvođača. Taj dokaz mogu bi tehničke specifi kacije i tehnički listovi proizvođa-ča, katalozi, izvješće o tes ranju od jela za ocjenu sukladnos sa zahtjevima ili kriterijima utvrđenim u tehničkim specifi kacijama.

Dokazi jednakovrijednos daju se u svrhu ocjene imaju li ponuđeni proizvodi tražene karakteris ke proizvoda navedene u tehničkoj specifi kaciji te u pro-jektnoj dokumentaciji. Ponuđeni jednakovrijedni proizvod mora zadovolji tražene minimalne ka-rakteris ke proizvoda navedene u tehničkoj speci-fi kaciji vr ća ili ima bolje tehničke karakteris ke od traženih minimalnih karakteris ka. Ako gospodarski subjekt ostavi prazna mjesta na kojima se opisuju jednakovrijedni proizvodi, smatrat će se da je nudio proizvode navedene u stavkama tehničke specifi ka-cije vr ća.

Uvidom u troškovnik koji se odnosi na građevinsko – zanatske radove, utvrđeno je da je u dijelu VIII, Al., Bravarija, troškovnika za stavke 2., 3., 5., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 16., 19., 20., 21. za koje je, među ostalim, traženi proizvod pa kao Schuco AWS90 ili jednako-vrijedan, odabrani ponuditelj ponudio jednakovrijed-ni proizvod pa Sistem Feal 85 S plus, proizvođača Feal, za stavke 18. i 22., za koje je tražen proizvod pa kao Schuco ili jednakovrijedan, odabrani ponu-

ditelj ponudio jednakovrijedni proizvod pa Sistem Feal, proizvođača Feal, za stavku 16 za koju je tražen proizvod pa Schuco, odabrani ponuditelj ponudio jednakovrijedni proizvod pa Sistem Feal za interi-jere, te za stavku 28, za koju je tražen proizvod pa Schuco, odabrani ponuditelj ponudio jednakovrijedni proizvod pa Sistem Feal 85, proizvođača Feal.

Budući da je odabrani ponuditelj za navedene stavke ponudio jednakovrijedne proizvode, a da u ponudi nije sukladno t. 2.6. dokumentacije o nabavi dostavio dokaze jednakovrijednos , što među strankama nije sporno, ponuda odabranog ponuditelja u tom dijelu nije sukladna zahtjevima i uvje ma iz dokumenta-cije o nabavi. Naime, u konkretnom slučaju, radi se o dokazima jednakovrijednos koji su trebali bi

64


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

dostavljeni u ponudi, a ne o ažuriranim popratnim dokumentima iz članka 263. ZJN-a 2016, koje naru-čitelj nije dužan zatraži ako ih već posjeduje. Prema tome, naručitelj nije odabranu ponudu pregledao na temelju zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije o na-bavi, čime je povrijedio odredbu članka 290. stavka 1. ZJN-a 2016. Slijedom navedenog, žalbeni navod žalitelja u tom dijelu je osnovan.

U odnosu na stavke 6. i 15. troškovnika, Državna ko-misija utvrdila je da, suprotno navodu žalitelja, za stavku 6., u dijelu u kojem je tražen proizvod pa kao Schuco AWS90, odabrani ponuditelj nije ponudio jed-nakovrijedni proizvod, a za stavku 15. nije tražen pro-izvod pa kao Schuco, i odabrani ponuditelj nije po-nudio proizvod jednakovrijedan traženom. Slijedom navedenog, žalbeni navod žalitelja u tom dijelu, koji se odnosi na stavke 6. i 15. troškovnika, nije osnovan.

8. ZaključnoTehničke specifi kacije predmeta nabave ne smiju upućiva na određenu marku ili izvor ili na zaš tne znakove, patente, pove ili određeno podrijetlo ili proizvodnju i sl., osim ako je to opravdano predme-tom nabave. Takvo upućivanje članka iznimno je do-pušteno ako se predmet nabave ne može dovoljno precizno i razumljivo opisa na drugi način, pri čemu takva uputa mora bi popraćena izrazom ili jednako-vrijedno.

Ako na takav način opisuje predmet nabave odno-sno određivanje tehničkih specifi kacija, naručitelj je obvezan u dokumentaciji o nabavi naves kriterije mjerodavne za ocjenu jednakovrijednos predmeta nabave.

S druge strane, ponuditelj koji nudi takav jednakovri-jedni proizvod mora u ponudi dostavi dokaze o jed-nakovrijednos ponuđenog jednakovrijednog proi-zvoda (tehnički listovi proizvođača, katalozi, izvješće o tes ranju od jela za ocjenu sukladnos i sl.) jer je teret dokaza o jednakovrijednos ponuđenog proi-zvoda na ponuditelju.

SEMINARI I RADIONICE- FINANCIJE I

RAČUNOVODSTVO -


Interak vna radionica

Primjena e-računa kod proračuna i proračunskih korisnika


Iz programa izdvajamo:

1. Ključne značajke primjene e-računa

2. Aktualnos u primjeni e-računa kod proračuna i proračunskih korisnika

3. Pitanja i odgovori

Materijal: Prezentacije predavača, radni materijal, TIM4PIN magazin

Mjesto održavanja: Hotel Pala ce

Naknada za sudjelovanje: 590,00 kn za jednog sudionika; 440,00 kn za svakog sljedećeg sudionika iz iste ins tucije (*uključen PDV, materijal i kava u pauzi)

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

65

UDK 332.1 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

1. UvodProjek fi nancirani iz EU-a zah jevaju strateško – programsku usmjerenost, što znači da bi trebali do-prinosi ostvarivanju strateških ciljeva defi niranih na razini lokalne jedinice, županije, države i Europske unije. Strateški ciljevi Unije na državu članicu preno-se se preko strateških i sektorskih dokumenata, a za korištenje fondovima EU-a države članice pripremaju partnerske sporazume i opera vne programe. Iz ope-ra vnih programa proizlaze natječaji koji imaju svoje opće i specifi čne ciljeve. Prilikom prijave na natječaj korisnici moraju vodi računa o ciljevima defi niranim natječajem i pazi da njihovi projek u konačnici do-prinose unaprijed defi niranim ciljevima. Zakonodavni okvir EU-a i RH, kao i opći i specifi čni ciljevi defi nirani su Uputama za prijavitelje koje su sastavni dio natje-čajne dokumentacije u okviru pojedinog natječaja.

Da bi se određeni projekt fi nancirao sredstvima Eu-ropske unije, ponajprije mora zadovolji set unapri-jed defi niranih kriterija prihvatljivos i kriterija oda-bira odnosno kvalitete projekta. Projekt može bi prihvatljiv za fi nanciranje, a da u konačnici ne bude odabran jer nije dovoljno kvalitetan. Kriteriji prihvat-ljivos i kriteriji odabira defi nirani su pojedinim na-tječajem, odnosno opera vnim programom. Dodat-no, korisnici sredstava odnosno pravne osobe koje potpisuju Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava obvezuju se proves niz ak vnos kojima će ispuni ciljeve defi nirane ugovorom, natječajem te u konač-nici opera vnim programom. Provedbom ak vnos nastaje niz troškova koji ovisno o kapacite ma i zna-nju korisnika mogu ponekad bi i neprihvatljivi za fi -nanciranje. Činjenica da je trošak nastao u kontekstu

provedbe projekata EU-a i osiguranja revizorskog tra-ga nije dovoljna. Osnovni uvjet da bi troškovi usluga, roba i radova kao i svi ostali troškovi bili prihvatljivi za fi nanciranje na teret projekta izravna je povezanost s projektom i nužnost za njegovu provedbu.

Osnovna prihvatljivost troškova defi nirana je uredba-ma Europske komisije za svaki pojedini fond. Dodatna pravila povezana s prihvatljivos troškova navedena su u programima / programskim dokumen ma te de-taljnije razrađena u pravilnicima, natječajima i uputa-ma namijenjenim prijaviteljima / korisnicima za svaki pojedini program. Prilikom pripreme projekta i kasni-je, jekom njegove provedbe potrebno je primjenji-va odredbe i upute iz navedenih dokumenata, tako olakša planiranje i praćenje proračuna te izbjeći mogućnost nastanka neprihvatljivih troškova. Na sva ostala pitanja koja se ču prihvatljivos troškova, a koja nisu regulirana regula vom EU-a, primjenjuje se nacionalno zakonodavstvo.

Za odobrene opera vne programe Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. i Učinkovi ljudski potencijali 2014. – 2020. nadležna ministarstva (upravljačka -jela) donijela su pravilnike o prihvatljivos izdataka, i to:

• Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a: Pravilnik o prihvatljivos izdataka (NN, br. 143/14) za projekte opera vnog programa Konkurentnost i kohezija

• Ministarstvo rada i mirovinskog sustava: Pravilnik o prihvatljivos izdataka u okviru Europskog soci-jalnog fonda (NN, br. 149/2014) za projekte opera- vnog programa Učinkovi ljudski potencijali.

Program ruralnog razvoja RH vrlo općenito navodi prihvatljive troškove svake pojedine mjere, a detaljni-

Dokumen ranje troškova u provedbi projekata EU-aKris na Kosor *

Sustav provedbe programa i projekata EU-a temelji se na osnovnim procesima, a to su: planiranje, izvršava-nje, računovodstveno praćenje i kontrola. Pojam revizorskog traga povezan je s provedbom projekta, neovi-sno o području djelovanja i svrsi koja se želi pos ći, te izvoru fi nanciranja iz kojeg se pribavljaju sredstva za njegovu realizaciju. Pojam revizorskog traga podrazumijeva postojanje sustavnog eviden ranja i arhiviranja sve dokumentacije nastale jekom provedbe projekta i omogućuje revidiranje svih nastalih troškova i potvr-du provedenih, mjerljivih ciljeva projekta odnosno provedenih ak vnos . Autorica u članku daje pregled svih kategorija troškova i načina dokumen ranja prema pojedinoj kategoriji troška.

* Kris na Kosor, Zagreb.

66

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK 332.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

ja razrada prihvatljivih ak vnos i troškova potrebnih za njihovo ostvarenje može se naći u pravilnicima / natječajima koja raspisuje upravljačko / provedbeno jelo.

Uprava za ribarstvo – upravljačko jelo za Opera vni program za pomorstvo i ribarstvo RH za programsko razdoblje 2014. – 2020., prihvatljive i neprihvatljive troškove na razini mjere propisuje pravilnicima.

Prilikom pripreme proračuna projekta, troškove u okviru određene kategorije troška potrebno je pove-za s ak vnos ma navedenim u prijavnom obrascu, što olakšava planiranje proračuna i kasnije praće-nje trošenja projektnih sredstava jekom provedbe projekta. Takav pristup predstavlja kvalitetan alat za sigurnu i realnu pripremu te za kasnije namjensko praćenje trošenja sredstava projekta. Dodatno se osigurava transparentnost izrade proračuna te pru-ža jasan revizorski trag bilo u fazi izrade proračuna bilo u fazi ugovaranja (kada nadležna jela u sustavu upravljanja i provedbe programa EU-a mogu zatraži dodatna pojašnjenja ako sumnjaju u realnost prikaza-nih troškova u proračunu projekta i njihovih iznosa).

Opći uvje prihvatljivos troškova defi nirani su natje-čajnom i programskom dokumentacijom. Osim kod pojednostavljenih metoda obračuna troškova gdje se troškovi priznaju na temelju procijenjenih ili povi-jesnih podataka, prihvatljivi su samo stvarno nastali troškovi koji zadovoljavaju sljedeće kriterije:

• nastali su jekom provedbe projekta (kako je na-značeno u ugovoru) uz izuzeće troškova u vezi sa završnim izvješćima, verifi kacijom troškova i vred-novanjem projekta (koji su prihvatljivi i nakon raz-doblja implementacije projekta). U nekim progra-mima prihvatljivi su i troškovi pripreme projekta i drugi pripremni troškovi nastali prije početka pro-vedbe

• predviđeni su proračunom (ili njegovim izmjenama)• nužni su za provedbu ak vnos • stvarni su i provjerljivi (potkrijepljeni su izvornim

dokumen ma), mogu se vidje iz poslovnih knji-ga korisnika i određeni su u skladu s važećim ra-čunovodstvenim standardima države korisnika te su, u skladu s uobičajenom računovodstvenom praksom, registrirani u trenutku nastanka (datum isporuke ili datum izdavanja računa), a ne kada su zaista plaćeni (datum isplate gotovine)

• opravdani su i u skladu s načelima dobrog fi nancij-skog upravljanja, osobito u pogledu ekonomičnos i učinkovitos .

Jedan od općih uvjeta prihvatljivos je da je doku-ment provjerljiv, odnosno da se nastali trošak može potkrijepi odgovarajućom dokumentacijom.

Da bi se zadovoljili kriteriji prihvatljivos , korisnici sredstava EU-a dužni su u skladu s najboljom prak-som, uobičajenim procedurama i obvezama defi nira-nim ugovorom vodi odgovarajuće računovodstvo. Sustav vođenja treba omogući jasno i jednostavno povezivanje između: ak vnos i pratećeg dokumenta (ugovora, računa, narudžbenice, bankovnog izvoda), stavke u računovodstvu korisnika i stavke proračuna u okviru kategorije troška.

Osim navedenih općih uvjeta prihvatljivos , pravilni-cima su defi nirani i sljedeći uvje koji se primjenjuju kumula vno:

• usklađenost s pravilima o državnim potporama, prema članku 107. UFEU-a ili pravilima potpora de minimis, ako je primjenjivo

• usklađenost s primjenjivim pravilima javne nabave• usklađenost s primjenjivim poreznim i socijalnim

zakonodavstvom• usklađenost s odredbama članka 65. stavka 11.

Uredbe (EU) br. 1303/2013., koje se odnose na za-branu dvostrukog fi nanciranja iz drugog fi nancij-skog instrumenta Europske unije

• provedba na fi nancijskom području – ne primjenju-je se u slučajevima koje odobri Upravljačko jelo, u slučajevima ak vnos prioriteta tehničke pomoći ili promo vnih ak vnos

• usklađenost s pravilima o trajnos operacija (pro-jekata) iz članka 71. Uredbe (EU) br. 1303/2013.

2. Kategorije prihvatljivih troškovaPrihvatljivi troškovi mogu se podijeli na izravne i ne-izravne troškove. Izravni troškovi su oni troškovi koji doprinose ostvarenju jednog ili više ciljeva projekta i povezani su projektnim ak vnos ma dok su neizrav-ni troškovi oni koji nastaju u okviru projekta, ali nisu izravno povezani s ak vnos ma projekta odnosno ci-ljevima. Izravne troškove moguće je podijeli u dvije potkategorije troškova: 1. izravni troškovi osoblja i 2. ostali izravni troškovi.

Pružatelji usluga, isporučitelji, izvođači radova mora-ju bi odabrani procedurom nabave i sukladno Zako-nu o javnoj nabavi ili pravilima za subjekte koji nisu obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi (NOJN). Cjelokupni postupak nabave mora bi adekvatno do-kumen ran.

Kategorije troškova koje mogu nasta u provedbi projekata fi nanciranih iz fondova EU-a su:

• troškovi osoblja• putni troškovi (troškovi prijevoza, dnevnica i smje-

štaja)• troškovi vanjskih usluga• troškovi opreme

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

67


• ulaganja u infrastrukturu• neizravni troškovi.

2.1. Troškovi osoblja

Ljudski resursi na projektu članovi su projektnog ma koji su sklopili ugovor o radnom odnosu (ugo-

vor o radu) na projektu ili su već zaposleni u ins tuciji koja je nositelj projekta te raspoređeni na određeno mjesto unutar projektnog ma za vrijeme perioda provedbe projekta. Ako je osoba raspoređena na projekt, potrebno je defi nira u kojem postotku rada odnosno broju sa . Troškovi osoblja podrazumijevaju troškove ili novozaposlenih osoba koje su zaposlene isključivo radi provedbe projekta ili postojećih zapo-slenika koji su raspoređeni na neku od pozicija u okvi-ru projektnog ma za vrijeme provedbe projekta. Ta kategorija troška odnosi se samo na zaposlenike prijavitelja i njegovih partnera koji su angažirani na projektu, uključujući tehničko osoblje (npr. voditelj projekta, koordinator projekta, stručnjak za nabavu itd.) i administra vno osoblje (npr. fi nancijski struč-njak, asistent na projektu itd.).

Važno je napomenu da Troškovi vanjskih surad-nika (različi h stručnjaka koji se podugovaraju) ne spadaju u kategoriju troškova osoblja, već ulaze u kategoriju troška Troškovi vanjskih usluga u vezi s ak vnos ma na kojima će bi angažirani.

Troškovi plaća osoblja nacionalnih uprava u mjeri u kojoj su povezani s troškovima ak vnos koje odgo-varajuće javno jelo ne bi obavljalo da nije pokrenut predmetni projekt mogu bi prihvatljivi u skladu s člankom 126. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012. Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o fi nancijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vije-ća (EZ, Euratom) br. 1605/2002.

U okviru te kategorije troška, ukupan trošak poslodav-ca (korisnika koji provodi projekt EU-a) može se prika-za (vidljivo iz ugovora) na jedan od sljedećih načina:

• u punom radnom vremenu• u nepunom radnom vremenu s nepromjenjivim

postotkom odrađenog vremena u mjesec dana• u nepunom radnom vremenu s fl eksibilnim brojem

sa odrađenih u mjesec dana• na satnoj osnovi.

U navedenim slučajevima prikazani troškovi osoblja mogu se nadoknadi 1:

• na temelju stvarnih troškova (dokazanih dokumen-tom o zaposlenju, platnim listama i dokazima o ispla )

1 Ovisno o tome što je propisano natječajnom dokumentacijom.

• na temelju pojednostavljenih metoda obračuna troškova2

• kao paušalni iznos3.Za obračun i prikazivanje troškova osoblja najčešće se

primjenjuju sljedeća pravila:• izračun plaće temelji se na stvarnom trošku poje-

dinog zaposlenika (bruto 2 plaća koja uključuje sva davanja poslodavca u skladu s nacionalnim zako-nodavstvom, uključujući sve pripadajuće poreze i prireze, doprinose iz plaće, dodatke na plaću koji proizlaze iz zakona, propisa i/ili internih akata or-ganizacija / ins tucija, a dodjeljuju se na temelju radnog odnosa) koji je stvarno uključen u ak vno-s projekta

• izračun se temelji na udjelu rada, odnosno satnici koja proizlazi iz stvarnih troškova osoblja u određe-nom razdoblju (adekvatnost troškova).

Za osoblje koje ne radi puno radno vrijeme ( jekom provedbe projekta) potrebno je naznači postotak vremena provedenog na projektu (u pojašnjenju je potrebno naglasi je li osoba zaposlenik ins tucije / organizacije prijavitelja / partnera ili će tek bi zapo-slena za potrebe provedbe projekta).

Primjerice, ako projekt traje 24 mjeseca, a mje-sečni iznos bruto 2 plaće voditelja projekta iznosi 15.000,00 kn, trošak rada voditelja projekta koji radi na projektu pola radnog vremena izračunava se na sljedeći način: 24 mjeseca x 50 % x jedinična cijena, tj. 12 mjeseci (broj jedinica) x jedinična cije-na (bruto 2 plaća).

Ako natječajna dokumentacija dopušta primjenu metode pojednostavljenih troškova, onda obračun utroška rada može izgleda ovako. Jedan takav pri-mjer4 je izračun troškova osoblja na temelju stan-dardne veličine za troškove osoblja i u konkretnom primjeru Upute za prijavitelje defi niraju sljedeće: Troškovi osoblja Prijavitelja i (ako je primjenjivo) Par-tnera, kao troškova provedbe projekta pod uvjetom da su izračuna primjenom fi ksnih stopa na način da se zadnji godišnji dokumen rani bruto iznos troškova plaća osoblja podijeli s 1.720 sa *. Tijekom provedbe projekta, izračun se prema potrebi ažurira prema no-vim podacima o godišnjem iznosu bruto plaće. Godiš-nji bruto iznos plaće obuhvaća bruto plaću (uključujući obvezne doprinose iz plaće, porez i prirez) te obvezne doprinose na plaću.

2 Kako je utvrđeno u članku 67. stavku 1. točkama (b) do (d) Uredbe (EU) br. 1303/2013.3 U skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1299/2013.4 Upute za prijavitelje, Poziv na dostavu projektnih prijedloga Pro-micanje održivog korištenja prirodne baš ne u nacionalnim parkovi-ma i parkovima prirode (referentni broj: KK.06.1.2.01).

68

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK 332.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

Projekt traje 24 mjeseca i procijenjeno je da će voditelj projekta odradi ukupno 2.200 sa , a po-sljednji dokumen rani godišnji iznos bruto 2 plaće voditelja projekta iznosi 140.000,00 kn. Trošak sata rada voditelja projekta izračunava se na sljedeći na-čin: godišnji iznos bruto 2 plaće / 1720 sa , pri čemu se dobije da je trošak sata 81,39 kn i u konačnici da ukupni trošak za 2.200 sa iznosi 179 suća kuna.

U okviru te kategorije troška, kada se potražuju stvar-no nastali troškovi, dokumen raju se:

• platne liste (s jasno istaknu m bruto 2 i neto izno-sima) za sve članove projektnog ma za sve mjese-ce provedbe

• tablice radnih sa (engl. mesheets) za članove projektnog ma koji ne rade 100 % na projektu. U nekim programima EU-a osobe koje rade 100 % ne popunjavaju i ne dostavljaju tablice radnih sa , dok u drugima dostavljaju. Ovisno o tome, potrebno je prilagodi se programskim zahtjevima, popunjava svu potrebnu dokumentaciju i pravilno je odlaga ;

• ugovori te dodaci ugovora za sve članove projek-tnog ma ili rješenja o raspoređivanju / odluke o preraspodjeli

• dokazi o ispla plaća i upla poreza, prireza i dopri-nosa (bankovni izvod) i dr.

Pri pripremi tablica radnih sa (u slučajevima kada ta-blice radnih sa treba pripremi svaki član projektnog ma i minimalno moraju sadržava sljedeće podatke):

• naziv korisnika• broj i naziv ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava• mjesec i godinu za koje se evidencija ispunjava• broj sa / dana u mjesecu koje je zaposlenik radio

na projektu• projektnu ak vnost / element projekta na koji se

rad odnosi• opis odrađenih zadataka za pojedinu ak vnost u

konkretnom mjesecu• ime i potpis zaposlenika i nadređene osobe.

Najčešće pogreške koje korisnici čine u okviru te ka-tegorije troška su:

• korisnik nema arhiviranu popratnu dokumentaciju za tu kategoriju troška i nije ju dostavio nadležnom jelu u svrhu pravdanja prihvatljivos troškova

• korisnik nije popunjavao tablice radnih sa (iako je prema programskim pravilima to trebao)

• korisnik je nepotpuno i/ili netočno popunjavao tablicu radnih sa (nedostaju osnovni podaci, nema datuma i potpisa i sl.). Isto se događa kada se tablica radnih sa popunjava retrogradno (npr. prije same izrade izvješća, a za nekoliko mjeseci unatrag što je najčešća pogreška);

• sa rada iz tablice radnih sa nisu usklađeni s oni-ma koji su navedeni u platnoj lis (npr. korisnik je

naveo da je radio na projektu, a iz platne liste vidlji-vo je da je cijeli mjesec bio na godišnjem odmoru).

2.2. Putni troškovi (troškovi prijevoza, dnevnica i smještaja)

Troškovi prijevoza, dnevnica i smještaja odnose se na troškove putovanja zaposlenika, partnera i sudionika na projektu. Svako putovanje mora bi jasno oprav-dano projektnim ak vnos ma i nužno za uspješnu provedbu projekta.

U okviru te kategorije troška dokumen raju se:

• putni nalozi / računi / Izvještaj o službenom putu • dokazi o ostvarenom noćenju (račun za smještaj)• dokazi o plaćanju (bankovni izvod)• dokazi o ostvarenom putovanju (računi za cestari-

nu, tunelarinu, parkiranje, gorivo)• ukrcajna propusnica (avion) + račun• karte (vlak, autobus, avion)• evidencije upotrebe službenog vozila (Car log)• dokazi o sudjelovanju (npr. potpisna lista, bilješke)

i/ili izvješće s puta i dr. • ako je nužno da putovanje bude povezano s pro-

jektnim ak vnos ma, korisnik mora priloži odgo-varajući dokument iz kojeg je to vidljivo (program edukacije, konferencije i sl.).

Najčešće pogreške pri dokumen ranju te kategorije troška su5:

• dokumentacija u okviru putnog naloga nije potpuna• korisnik nema dokaza o ispla europske dnevnice

per diem• korisnik je isplaćivao dnevnice prema nacionalnom

zakonodavstvu i povrh dnevnica ispla o je i trošak lo-kalnog prijevoza (iako je prema nacionalnom zakono-davstvu trošak lokalnog prijevoza sadržan u dnevnici)

• korisnik je na službenom putu proveo više dana nego što je predviđeno projektom (za svrhu projek-ta) i za to je ispla o dnevnice i/ili dnevnice per diem

• udaljenost između sjedišta i odredišta putovanja znatno je manja nego što je korisnik naveo u put-nom nalogu / računu te je ispla o znatno veću na-knadu (a bez dodatnog objašnjenja) itd.

2.3. Troškovi vanjskih usluga

Troškovi vanjskih usluga značajna su kategorija troška proračuna te ih je moguće grupira prema ak vnos -ma (npr. skanje brošura), ili prema događajima (npr. organizacija seminara), ili pak prema vrstama troška (npr. trošak dizajna, trošak skanja / fotokopiranja, trošak najma konferencijske dvorane i opreme i sl.) u

5 Male ć, I. i suradnici, MOJ EU PROJEKT – Priručnik za pripremu i provedbu projekata, TIM4PIN, Zagreb, 2018.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

69


zajedničku skupnu stavku. Ovaj proračunski dio najče-šće je (uz kategorije troška Troškovi opreme i Ulaganja u infrastrukturu) temelj samog projekta jer prikazuje specifi čne troškove u vezi s pojedinim ključnim projek-tnim ak vnos ma i uključuje troškove kao što su:

• troškovi publikacija – priprema i skanje projektnih brošura, letaka, knjiga, rezultata istraživanja, studija

• troškovi organiziranja događaja (npr. sastanaka, konferencija, radionica i seminara) koji su neposred-no povezani s projektnim ciljem, a mogu uključiva- najam prostora i opreme, prijevode, materijale /

prospekte, troškove konzumacije hrane i pića i sl.• troškovi promocije, komunikacije i informiranja • troškovi revizije i troškovi provođenja vrednovanja • troškovi osposobljavanja • troškovi sudjelovanja u događanjima (npr. naknada

za sudjelovanje na konferenciji)• troškovi podugovaranja raznih vanjskih stručnjaka

(trenera)• usluge pravnog savjetovanja i bilježničke usluge,

usluge tehničkih i fi nancijskih stručnjaka, ostale sa-vjetodavne i računovodstvene usluge

• putni troškovi i troškovi smještaja za vanjske stručnjake• troškovi ostalih posebnih stručnih znanja i usluga

te ostali troškovi nužni za provođenje projektnih ak vnos radi ostvarenja ciljeva projekta.

U okviru te kategorije troška dokumen ra se:

• cjelokupna dokumentacija provedenog postupka nabave usluga

• ugovori sa stručnjacima, uključujući sve dodatke ugovoru (+ tablice radnih sa stručnjaka ako je stručnjak angažiran po danu)

• računi• dokazi o plaćanju (bankovni izvod)• potpisne liste / fotografi je s događanja• po jedan primjerak svake publikacije (letak, brošura) • primjeri novinskih članaka o projektu.

Najčešće pogreške pri dokumen ranju te kategorije troška su:

• stručnjak angažiran po danu nije ispunjavao tablice radnih sa i ne postoji odgovarajući dokument iz kojeg je vidljivo što je angažirani stručnjak radio za vrijeme projekta (izvješće o izvršenim uslugama)

• korisnik nije poš vao pravila vidljivos .

2.4. Troškovi opreme i ulaganja u infrastrukturu

Troškovi povezani s nabavom opreme prihvatljivi su kada je oprema isporučena i instalirana jekom pro-vedbe projekta, a za radove kada je građevina ili njen dio izgrađen (prihvatljivi su i troškovi iskazani privre-menim obračunskim situacijama). U pravilu, prihvat-ljiv trošak su i predujmovi koji se plaćaju dobavljači-

ma / izvođačima radova ako su u skladu s ugovorima koje su sklopili s korisnikom.

U troškove opreme spada: uredska oprema (ako je po-vezana s projektnim ak vnos ma, što znači da opre-manje konferencijske dvorane ne može bi prihvatljiv trošak ako je cilj projekta proširenje kapaciteta i naba-va specifi čne opreme), IT hardverska i so verska opre-ma, laboratorijska oprema, strojevi i instrumen , ala i/ili uređaji, vozila, ostala posebna oprema potrebna za provođenje projektnih ak vnos .

U okviru h kategorija troškova dokumen ra se:

• cjelokupna dokumentacija provedenog postupka nabave roba, radova

• ugovori, narudžbenice• otpremnice (za opremu) kao dokaz da je oprema

dostavljena• računi, situacije (privremene, okončane)• dokazi o plaćanju (bankovni izvod)• dokazi o izvršenim radovima• fotografi je opreme, mjesta radova• dokazi o poš vanju vidljivos na mjestu radova itd.

Najčešće pogreške pri dokumen ranju te kategorije troška su:

• korisnik nije proveo javnu nabavu ili nije proveo odgovarajući postupak nabave

• korisnik je proveo odgovarajući postupak nabave, ali je sam postupak započeo prije početka proved-be projekta, što u konačnici trošak čini neprihvat-ljivim za fi nanciranje jer je korisnik započeo s ak v-nos ma projekta prije službenog početka projekta koji je naveden u posebnom dijelu Ugovora o do-djeli bespovratnih sredstava

• korisnik nema odgovarajuću dokumentaciju kojom se dokazuje da je oprema preuzeta (otpremnice, zapisnik i sl.)

• isporučena usluga nije u skladu sa zahtjevima / kri-terijima postupka nabave

• isporučena roba / oprema nije adekvatno označena.

2.5. Neizravni troškovi

Za ovu kategoriju troška korisnik najčešće ne mora dostavlja dokaznu dokumentaciju iako se natječa-jem može propisa i drugačije. Najčešće se neizravni troškovi izračunavaju u postotku od kategorije troško-va osoblja ili su fi ksno defi nirani. Ako obveza dostave kompletne dokumentacije koja dokazuje nastanak h troškova nije izričito navedena, korisnik sredstava EU-a trebao bi zadovolji osnove: da je trošak nastao za po-trebe provedbe projektnih ak vnos , da su sredstva namjenski trošena, da postoji dokumentacija koja op-ravdava prihvatljivost h troškova i koja je dostupna u projektnoj arhivi (u zasebnom registratoru).

70

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 352 094 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

1. UvodSabor Republike Hrvatske donio je na 12. sjednici održanoj 28. lipnja 2019. godine novi Zakon o voda-ma, Zakon o vodnim uslugama i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fi nanciranju vodnog gospodar-stva. Zakoni su objavljeni u Narodnim novinama broj 66. od 10. srpnja 2019. godine i stupili su na snagu osmog dana od objave u Narodnim novinama, tj. 18. srpnja 2019. godine.

Osnovna promjena koju donose navedeni zakoni je nova sistema zacija pravnih cjelina koja se odnosi na izdvajanje regulacije pravne materije vodnih usluga iz Zakona o vodama (NN, br. 66/19; dalje u tekstu: ZOV) u poseban zakon, tj. Zakon o vodnim uslugama (NN, br. 66/19; dalje u tekstu: ZOVU) kojim se ure-đuju ins tucionalni okvir za pružanje vodnih usluga, cijena vodnih usluga, pravni položaj i održivo poslo-vanje isporučitelja vodnih usluga, djelovanje Vijeća za vodne usluge te druga pitanja povezana s pružanjem vodnih usluga. Nadalje, Zakon o izmjenama i dopuna-ma Zakona o fi nanciranju vodnog gospodarstva (NN, br. 66/19; dalje u tekstu: ZIDZFVG) donosi drugačiju pravnu regulaciju naknade za razvoj koja se može odredi uz cijenu vodnih usluga.

Osim toga, iz navedenih zakona proizlaze značajne promjene u organizaciji vodno – komunalnog sektora i djelokrugu jedinica lokalne samouprave (dalje u tek-stu: JLS) u upravljanju vodnim uslugama prema eu-ropskom modelu upravljanja vodnim uslugama. Kao najznačajnije promjene u odnosu na dosadašnji način upravljanja vodnim uslugama treba istaknu :

• formiranje uslužnih područja• objedinjavanje javnih isporučitelja vodnih usluga

na uslužnom području u jedinstvenog javnog ispo-ručitelja

• određivanje cijene vodnih usluga prema javnom isporučitelju

• određivanje naknade za razvoj u cijeni vodnih uslu-ga prema javnom isporučitelju.

2. Defi nicija pojmova i opći interesZakon o vodnim uslugama određuje vodne usluge kao usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje.

Javna vodoopskrba je djelatnost zahvaćanja podze-mnih i površinskih voda u svrhu ljudske potrošnje i njihova kondicioniranja te isporuka do krajnjeg kori-snika vodne usluge, ili do drugog isporučitelja vodnih usluga, ili do javne slavine putem građevina za javnu vodoopskrbu te upravljanje m građevinama, kao i pokretna isporuka vode za ljudsku potrošnju (auto-cisternom, vodonoscem ili na drugi način), kad je to određeno m Zakonom ili zakonom kojim se uređuje način upravljanja razvojem hrvatskih otoka.

Javna odvodnja je djelatnost skupljanja komunalnih otpadnih voda, njihova pročišćavanja i ispuštanja u prirodni prijamnik putem građevina za javnu odvod-nju te upravljanje m građevinama; javna odvodnja je i djelatnost pražnjenja i odvoza komunalnih otpadnih voda iz individualnih sustava odvodnje, što uključuje i pražnjenje i odvoz mulja iz malih sanitarnih uređaja; javna odvodnja ne uključuje pročišćavanje komunal-nih otpadnih voda ako uređaj za pročišćavanje komu-nalnih otpadnih voda nije u funkcionalnoj uporabi, a uključuje pročišćavanje ako je kolektor sustava javne odvodnje priključen na uređaj za pročišćavanje indu-strijskih otpadnih voda.1

Vodne usluge određene su kao djelatnos od općeg interesa te se obavljaju kao javna služba i od inte-resa su za sve JLS-ove na uslužnom području (me-đukomunalne djelatnos ) i za Republiku Hrvatsku. U tom smislu, JLS-ovi su dužni osigura pružanje

1 Točke 4., 5. i 20. članka 3. ZOVU-a.

Novi zakoni u vodno – komunalnom gospodarstvuDesanka Sarvan *

Novi zakoni donose značajne promjene u organizaciji vodno – komunalnog sektora i djelokrugu jedinica lokalne samouprave u upravljanju vodnim uslugama prema europskom modelu upravljanja vodnim usluga-ma. Detaljnije autorica obrazlaže u sljedećem članku.

* Dr. sc. Desanka Sarvan, Istarska županija, Pula.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

71

UDK 352 094 LOKALNA SAMOUPRAVA

vodnih usluga na uslužnom području suosnivanjem javnih isporučitelja vodnih usluga, ostvarivanjem članskih odnosno dioničarskih prava i obveza u jav-nim isporučiteljima vodnih usluga i na drugi način u skladu sa ZOVU-om i posebnim zakonima. Članska odnosno dioničarska prava u javnim isporučiteljima vodnih usluga ostvaruju se u korist građana i pravnih osoba koji se koriste vodnim uslugama, dok se vla-snička prava nad komunalnim vodnim građevinama ostvaruju u korist građana i pravnih osoba koji se ko-riste vodnim uslugama.2

3. NačelaZakon o vodnim uslugama nabraja načela pružanja vodnih usluga. To su sljedeća načela:

• vodne usluge pružaju se pod nediskriminacijskim i socijalno priuš vim uvje ma

• djelatnos vodnih usluga obavljaju se trajno, učin-kovito, ekonomično i svrhovito

• djelatnos vodnih usluga obavljaju se tako da se osigura njihov održivi razvitak i stalno povećanje kakvoće vodnih usluga

• komunalne vodne građevine održavaju se trajno u stanju funkcionalne ispravnos

• cijene vodnih usluga određuju se prema načelu povrata troškova od vodnih usluga kako je uređe-no zakonom kojim se uređuje fi nanciranje vodnog gospodarstva u granicama ekonomske učinkovito-s te načelima pravičnos , zaš te od monopola i socijalne priuš vos cijene vode (sustavom među-sobnih subvencija ne može se koris za socijalne po caje, osim kad je m Zakonom drukčije uređe-no)

• cijena vodne usluge određuje se, u pravilu, u jedna-kim visinama na uslužnom području

• troškovi upravljanja komunalnim vodnim građe-vinama, uključujući održavanje komunalnih vodnih građevina, i troškovi poslovanja javnog isporučite-lja vodnih usluga fi nanciraju se iz cijene vodne us-luge

• fi nanciranje gradnje komunalnih vodnih građevi-na uređuje se zakonom kojim se uređuje fi nancira-nje vodnog gospodarstva

• javnost mora bi upoznata s bitnim informacijama o pružanju vodnih usluga.3

4. Uslužno područjeVodne usluge pružaju se na uslužnim područjima. Uslužno područje uspostavlja se na jednom ili više postojećih vodoopskrbnih područja te više aglome-

2 Članak 4. ZOVU-a.3 Članak 5. ZOVU-a.

racija.4 Postojeće vodoopskrbno područje (postojeća vodoopskrbna zona) je područje pružanja vodne us-luge javne vodoopskrbe u trenutku stupanja na snagu ZOVU-a.5

Uslužno područje uspostavlja se radi:

• osiguranja povrata troškova od vodnih usluga kako je defi nirano zakonom kojim se uređuje fi nancira-nje vodnog gospodarstva putem socijalno priuš -ve cijene vode

• uspostave javnog isporučitelja vodnih usluga spo-sobnog za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost proved-be obveza iz Ugovora o pristupanju na način odre-đen ZOVU-om

• poslovne samoodrživos , fi nancijske stabilnos i visokog stupnja učinkovitos javnih isporučitelja vodnih usluga.

Uslužno područje uspostavlja se na postojećim vo-doopskrbnim područjima na kojim se isporučuje voda za ljudsku potrošnju od najmanje dva milijuna kubnih metara godišnje s mogućim odstupanjem od –10 %.6

Iznimno, uslužno područje može se uspostavi na području pružanja usluge uspostavljenom prije stu-panja na snagu ZOVU-a, na kojem postojeći javni isporučitelj vodnih usluga, koji nije društvo preuzi-matelj, isporučuje više od 800.000 m3, a manje od 1.000.000 m3 vode za ljudsku potrošnju godišnje pod sljedećim pretpostavkama:

• da cijena vode, što uključuje cijenu vodnih usluga, naknadu za razvoj, naknadu za korištenje vodama i naknadu za zaš tu voda, u godini koja prethodi godini donošenja uredbe o uslužnim područjima, ne prelazi 1,50 % neto raspoloživog godišnjeg do-hotka kućanstva

• da nakon provedbe višegodišnjeg programa grad-nje na tom uslužnom području cijena vode, što uključuje cijenu vodnih usluga, naknadu za razvoj, naknadu za korištenje vodama i naknadu za zaš tu voda, ne bude veća od 3 % neto raspoloživog go-dišnjeg dohotka kućanstva.7

4 Članak 6. ZOVU-a.5 Točka 10. stavka 1. članka 3. ZOVU-a. Treba napomenu kako je Zakonom o vodama (NN, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14 i 46/18 ) na jednak način bilo propisano formiranje uslužnih područja te da je Vlada Republike Hrvatske donijela Uredbu o uslužnim po-dručjima (NN, br. 67/14) kojom je formirano 20 uslužnih područja, ali nije proveden postupak objedinjavanja javnih isporučitelja na m uslužnim područjima.6 Stavak 1. i 2. članka 7. ZOVU-a.7 Stavak 3. članka 104. ZOVU-a.

72


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

Značajno je da uslužno područje mora obuhva sve sustave javne vodoopskrbe, sve sustave javne odvodnje i sve aglomeracije. Granica uslužnog po-dručja ne može presijeca ni granicu aglomeracije (osim kad je aglomeracija presječena državnom gra-nicom) ni granicu vodoopskrbnog područja.

U trenutku početka pružanja vodnih usluga prema novom javnom isporučitelju vodnih usluga na usluž-nom području, sukladno odredbama ZOVU-a, više postojećih vodoopskrbnih područja postaju jedno vodoopskrbno područje.

Vlada Republike Hrvatske uredbom o uslužnim po-dručjima uspostavlja uslužna područja i određuje njihove granice. Ta se uredba donosi nakon savjeto-vanja s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i javnim isporučiteljima vodnih uslu-ga,8 a rok za donošenje navedene uredbe je tri mje-seca od dana stupanja na snagu ZOVU-a, tj. do 18. listopada 2019. godine.

5. Jedan isporučitelj na uslužnom području

Novi ZOVU propisuje temeljno pravilo da se vodne usluge na uslužnom području pružaju putem jednog javnog isporučitelja vodnih usluga. Iznimno, vodnu uslugu na uslužnom području mogu obavlja i kon-cesionari pražnjenja i odvoza komunalnih otpadnih voda iz individualnih sustava odvodnje. Jedinice lo-kalne samouprave i postojeći javni isporučitelji vod-nih usluga na uslužnom području dužni su, svatko u okvirima svojih nadležnos , osigura da se navedeno pravilo provede u skladu sa ZOVU-om.9

Javni isporučitelj vodnih usluga je društvo kapitala kojem su jedini osnivači JLS-ovi na uslužnom područ-ju. Iznimno, osnivač javnog isporučitelja može bi i pravna osoba čiji je jedini osnivač JLS.10

6. Obveza pripajanja postojećih javnih isporučitelja

Prema temeljnom pravilu da se vodne usluge na uslužnom području pružaju putem jednog javnog is-poručitelja vodnih usluga, svi postojeći javni isporu-čitelji vodnih usluga na uslužnom području dužni su se pripoji javnom isporučitelju vodnih usluga koji je društvo kapitala, a koje je određeno uredbom o uslužnim područjima kao društvo preuzimatelj, a društvo preuzimatelj je dužno prihva pripajanje u

8 Stavak 3., 4., 5. i 6. članka 7. ZOVU-a.9 Članak 8. ZOVU-a.10 Članak 12. ZOVU-a.

roku od šest mjeseci od dana od stupanja na snagu navedene uredbe.

Kao društvo preuzimatelj odredit će se javni isporu-čitelj vodnih usluga:

• koji je na uslužnom području imao najveći ukupni prihod prema osnovi cijene vodnih usluga, cijene isporuke vode drugom isporučitelju vodnih usluga i naknade za razvoj u tri godine koje prethode godini stupanja na snagu uredbe o uslužnim područjima ili

• javni isporučitelj vodnih usluga koji je na uslužnom području u posljednje tri godine koje prethode godini stupanja na snagu uredbe o uslužnim po-dručjima isporučio najveću količinu vode za ljud-sku potrošnju korisnicima vodnih usluga i drugim isporučiteljima vodnih usluga (primarno društvo preuzimatelj)

• ako se započeto pripajanje primarnom društvu preuzimatelju ocijeni neizglednim u rokovima pro-pisanim uredbom, pripajanje će se proves prema drugom javnom isporučitelju vodnih usluga (supsi-dijarno društvo preuzimatelj) koji se određuje uredbom o uslužnim područjima.

Poslovni udjeli odnosno dionice u društvu preuzi-matelju određuju se prema stanju kapitala i rezervi društva preuzimatelja i društava koja se pripajaju na dan 31. prosinca 2018., a za pravne osobe postojeće javne isporučitelje vodnih usluga na uslužnom po-dručju koji nisu društva kapitala, kao i pravne osobe za provedbu vodno – komunalnih projekata koji nisu društva kapitala prema iskazanoj poziciji kapitala i re-zerve u bilanci na dan 31. prosinca 2018., osim kad je ZOVU-om drukčije određeno.

Pripajanje se provodi s brojem zaposlenika koji ne može bi veći od broja zaposlenih na dan 31. prosin-ca 2018. godine, a troškove pripajanja društava kapi-tala snosi društvo preuzimatelj.11

6.1. Privremeno uređenje pripajanja

Zakonom o vodnim uslugama propisan je postupak privremenog uređenja pripajanja ako se pripajanje javnih isporučitelja vodnih usluga na uslužnom po-dručju ne provede u roku propisanom ZOVU-om i nije izgledno da će bi provedeno u naknadnom ra-zumnom roku zbog toga što:

• uprave javnih isporučitelja vodnih usluga nisu se usuglasile o sadržaju ugovora o pripajanju i/ili

• skupš ne javnih isporučitelja vodnih usluga nisu donijele odluke o pripajanju, na osnovi nacrta ugo-vora o pripajanju o kojima su se usuglasile uprave javnih isporučitelja vodnih usluga.

11 Članak 88. ZOVU-a.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

73


Postupak se pokreće na zahtjev javnih isporučitelja vodnih usluga s uslužnog područja koji imaju najma-nje većinu iz članka 92. stavka 3. ZOVU-a.12 U nave-denom slučaju Ministarstvo može privremenom mjerom uredi sadržaj ugovora o pripajanju u od-nosu na podnositelje zahtjeva, a u skladu sa sadrža-jem propisanim zakonom kojim se uređuju trgovačka društva te odredi naknadni rok za donošenje odluka o pripajanju. U tom slučaju privremena mjera zamje-njuje ugovor o pripajanju.

Ako skupš ne javnih isporučitelja vodnih usluga s uslužnog područja koji imaju najmanje većinu iz član-ka 92. stavka 3. ZOVU-a u naknadnom roku odre-đenom privremenom mjerom ne donesu odluke o pripajanju u skladu s privremenom mjerom, Mini-starstvo je ovlašteno, po službenoj dužnos , drugom privremenom mjerom zamijeni odluke o pripaja-nju javnih isporučitelja vodnih usluga s uslužnog po-dručja koji imaju najmanje većinu iz članka 92. stavka 3. ZOVU-a. Ta privremena mjera ima sadržaj odluke o pripajanju propisan zakonom kojim se uređuju trgo-vačka društva.

Prijavu za upis u sudski registar podnosi društvo pre-uzimatelj u roku određenom zakonom kojim se ure-đuje sudski registar, a ako ono to ne učini, prijavu može podnije Ministarstvo.

Na temelju privremene mjere i odluka o pripajanju odnosno privremenih mjera trgovački sud će donije rješenje o upisu pripajanja i izvrši upis pripajanja u sudski registar. Nezadovoljna strana ima pravo pobi-ja privremene mjere pred trgovačkim sudom.

Privremene mjere ostaju na snazi dok stranke ne pos gnu drukčiji ugovor o pripajanju i dok se on ne potvrdi odlukama o pripajanju, ili dok o tome sud ne donese drukčiju pravomoćnu odluku, ili dok se ne steknu drugi uvje za brisanje u sudskom registru u skladu sa zakonom kojim se uređuje sudski regi-star.13

12 Prema stavku 3. članka 92. ZOVU-a smatra se da većina postoje-ćih javnih isporučitelja vodnih usluga na uslužnom području postoji:• ako društvo preuzimatelj i pripojena društva čine običnu većinu broja postojećih javnih isporučitelja vodnih usluga na uslužnom po-dručju ili• ako društvo preuzimatelj i pripojena društva isporučuju najmanje 51 % vode za ljudsku potrošnju na uslužnom području; ako društvo preuzimatelj samo isporučuje najmanje 51 % vode za ljudsku po-trošnju na uslužnom području, većina postoji kada se društvu preu-zimatelju pripoji najmanje jedan postojeći javni isporučitelj vodnih usluga na uslužnom području, gdje je to primjenjivo.13 Članak 91. ZOVU-a.

6.2. Mjere za neprovedbu pravila o jednom isporučitelju na uslužnom području

Mjere za neprovedbu pravila o jednom isporučitelju na uslužnom području obuhvaćaju:

• uskratu fi nanciranja• ukidanje akta o ispunjenju posebnih uvjeta za

obavljanje djelatnos javne vodoopskrbe i javne odvodnje, i prijenos korištenja gospodarskom cjeli-nom za pružanje vodnih usluga

• zabranu obavljanja djelatnos nezakoni m isporu-čiteljima

• pripajanje pravnih osoba za provedbu vodno – ko-munalnih projekata.14

7. Cijena vodnih uslugaNovi ZOVU donosi značajne promjene u postupku određivanja cijene vodnih usluga. Dok je odredbom članka 207. Zakona o vodama (NN, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14 i 46/18) bilo propisano da su-glasnost na odluku o cijeni vodnih usluga daju gra-donačelnici, odnosno općinski načelnici iz JLS-ova na vodoopskrbnom području, odnosno području aglomeracije (s m da suglasnost ne smije bi uvje-tovana), prema ZOVU odluku o cijeni vodnih usluga donosi skupš na javnog isporučitelja uz prethodno provedeno javno savjetovanje.

7.1. Struktura cijene vodnih usluga

Sredstva cijene vodnih usluga prihod su isporučitelja vodnih usluga, a obveznik plaćanja je korisnik vodnih usluga. Cijena vodne usluge sastoji se od fi ksnog i va-rijabilnog dijela.

Fiksni dio cijene vodne usluge plaća se u fi ksnom iznosu i mora pokri fi ksne troškove pružanja vodnih usluga propisane uredbom o metodologiji za određi-vanje cijene vodnih usluga.

Osnovica varijabilnog dijela cijene vodne usluge jav-ne vodoopskrbe je količina (kubni metar) vode ispo-ručene korisnicima. Osnovica varijabilnog dijela ci-jene vodne usluge javne odvodnje i/ili pročišćavanja otpadnih voda, osim cijene vodnih usluga pražnjenja i odvoza komunalnih otpadnih voda iz individualnih sustava odvodnje, je količina (kubni metar) ispuštene otpadne vode. Količina ispuštene otpadne vode utvr-đuje se onako kako se prema zakonu kojim se uređu-je fi nanciranje vodnog gospodarstva ona utvrđuje za potrebe obračuna naknade za zaš tu voda.15

14 Članci od 93. do 96. ZOVU-a.15 Članak 42. ZOVU-a.

74


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

7.2. Uredba o metodologiji za određivanje cijene vodnih usluga

Vlada Republike Hrvatske uredbom propisuje meto-dologiju za određivanje cijene vodnih usluga. Tom se uredbom propisuju:

• vrste troškova koji se naknađuju iz cijene vodnih usluga

• postupak javnog savjetovanja o nacrtu odluke o ci-jeni vodnih usluga

• primjena pravila o jednakoj visini cijene na usluž-nom području, kao i iznimke od tog pravila

• najniža količina isporučene vode nužna za osnovne potrebe kućanstva

• dopušteni oblici međusobnih subvencija iz cijene vodne usluge između različi h kategorija korisnika vodnih usluga

• način obračuna isporuke vodne usluge• način obračuna cijene vodnih usluga prema isporu-

ci u prethodnim razdobljima (prethodna potrošnja) ili prema procijenjenim količinama

• nedopušteni načini ili drugi dopušteni načini odre-đivanja cijene vodnih usluga.16

7.3. Odluka o cijeni vodnih usluga

Visinu cijene vodnih usluga (dalje u tekstu: tarifa vod-ne usluge) odlukom određuje isporučitelj vodnih usluga, a donosi se za razdoblje važenja poslovnog plana isporučitelja vodnih usluga.17

Odluka o cijeni vodnih usluga sadrži:

• područje pružanja vodne usluge• vrstu vodne usluge• tarifu vodne usluge• način obračuna i plaćanja cijene vodne usluge• odredbu o tome koja se javna davanja obračunava-

ju i naplaćuju uz cijenu vodne usluge• cijenu vodne usluge pražnjenja otpadnih voda iz

individualnih sustava odvodnje neovisno o tome pruža li ih javni isporučitelj vodne usluge nepo-sredno ili ih pruža koncesionar.18

Odluka o cijeni vodnih usluga donosi se kao opći akt s općim učinkom na korisnike vodnih usluga, a ako se jekom važenja ugovora o isporuci vodnih usluga donese nova ili izmijeni važeća odluka o cijeni vodnih usluga, koja je propisno objavljena, ugovor o isporuci vodnih usluga ostaje na snazi pod novim ili izmijenje-nim odredbama odluke o cijeni vodnih usluga.19

16 Stavak 5. članka 43. ZOVU-a.17 Stavak 1. članka 43. ZOVU-a.18 Stavak 3. članka 43. ZOVU-a.19 Stavak 4. članka 43. ZOVU-a.

7.4. Način donošenja odluke o cijeni vodnih usluga u isporučitelju vodnih usluga

Isporučitelj vodnih usluga dužan je u roku određe-nom uredbom o metodologiji izračuna cijene vodnih usluga donije odluku o cijeni vodnih usluga, odno-sno uskladi odluku o cijeni vodnih usluga s pravnim učinkom na sve korisnike vodnih usluga koji su u obu-hvatu izmjena i dopuna, kad god cijena vodne usluge nije sukladna navedenoj uredbi.

Isporučitelj vodnih usluga dužan je proves prethod-no javno savjetovanje od najmanje 30 dana o nacrtu odluke o cijeni vodnih usluga, a odluku o cijeni vod-nih usluga donosi skupš na javnog isporučitelja vod-nih usluga, na prijedlog direktora javnog isporučitelja vodnih usluga, u roku od 40 dana od dana podnošenja prijedloga. Ne postupi li skupš na javnog isporučite-lja sukladno navedenom, direktor javnog isporučitelja vodnih usluga dužan je u roku od daljnjih 30 dana upu- is prijedlog Vijeću za vodne usluge radi donošenja

privremene odluke o cijeni vodnih usluga.20

7.5. Objava i dostava odluke o cijeni vodnih usluga

Isporučitelj vodnih usluga dužan je objavi odluku o cijeni vodnih usluga u službenom listu jedinice po-dručne (regionalne) samouprave i u jednom lokal-nom mediju, mora je objavi i na svojoj mrežnoj stranici te je putem te stranice drža dostupnom javnos cijelo vrijeme njezina važenja.

Isporučitelji vodnih usluga dužni su Vijeću za vodne usluge dostavi odluku o cijeni vodnih usluga i podat-ke o troškovima svog poslovanja u roku od pet dana od objave odluke o cijeni vodnih usluga u službenom listu jedinice područne (regionalne) samouprave.21

8. Naknada za razvojZakon o izmjenama i dopunama Zakona o fi nancira-nju vodnog gospodarstva donosi značajne novine u odnosu na postupak određivanja naknade za razvoj koja se plaća uz cijenu vodne usluge. Dosadašnjim Zakonom o fi nanciranju vodnog gospodarstva (NN, br. 153/09, 90/11, 56/13, 154/14, 119/15, 120/16 i 127/17) bilo je propisano da predstavničko jelo JLS-a može odredi da se uz cijenu javne vodoopskr-be i cijenu javne odvodnje plaća i naknada za razvoj. Iznimno, predstavničko jelo JL(R)S-a moglo je uve-s naknadu za razvoj kada su radi zaš te izvorišta u zonama sanitarne zaš te bila potrebna povećana ulaganja u komunalne vodne građevine, te je moglo,

20 Članak 45. ZOVU-a.21 Stavci 1., 2. i 3. članka 46. ZOVU-a.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

75


sukladno uredbi o uslužnim područjima, uves na-knadu za razvoj na uslužnom području kada je to bilo potrebno radi ravnomjerne izgradnje komunalnih vodnih građevina.

Prema ZIDZFVG, odluku o naknadi za razvoj više ne donosi predstavničko jelo JLS-a, odnosno predstav-ničko jelo JL(R)S-a već javni isporučitelj. Prema točki 4. stavka 1. članka 23. članku ZOVU-a, odluku o na-knadi za razvoj donosi skupš na javnog isporučitelja. Naime, javni isporučitelj vodnih usluga može svojom odlukom odredi da se uz cijenu vodne usluge javne vodoopskrbe, odnosno uz cijenu vodne usluge javne odvodnje plaća i naknada za razvoj koja se donosi za razdoblje važenja plana gradnje komunalnih vodnih građevina. Javni isporučitelj vodne usluge ne smije obračunava i naplaćiva naknadu za razvoj pro vno odredbama odluke o naknadi za razvoj. Odlukom o naknadi za razvoj određuje se visina naknade za ra-zvoj u kunama po kubnom metru osnovice.

Javni isporučitelj vodne usluge objavljuje odluku o na-knadi za razvoj u Narodnim novinama te je tu odluku dužan dostavi Vijeću za vodne usluge u roku od pet dana od dana donošenja.22

Prihodi od naknade za razvoj rabe se za fi nanciranje gradnje komunalnih vodnih građevina sukladno pla-nu gradnje komunalnih vodnih građevina odnosno za fi nanciranje otplate zajmova i kredita za gradnju komunalnih vodnih građevina sukladno fi nancijskom planu javnog isporučitelja vodnih usluga, koji se do-nose u skladu sa ZOVU-om.23

Naknada za razvoj može se uves u jednakoj visini ili u različi m visinama na uslužnom području.

Naknada za razvoj u različi m visinama na uslužnom području uvodi se uz prethodnu tehno-ekonomsku analizu. Javni isporučitelj vodnih usluga dužan je uve-s naknadu za razvoj u različi m visinama na usluž-nom području ako jedan ili više JLS-ova iskaže takvu inicija vu, obrazloženu u pisanom obliku.

Naknada za razvoj u različi m visinama na uslužnom području uvodi se s dvije sastavnice – zajednički dio naknade za razvoj i posebni dio naknade za razvoj.

Zajednički dio naknade za razvoj je dio naknade koji se plaća na cijelom uslužnom području, a prihodi od nje rabe se za dijelove sustava javne vodoopskrbe i/ili sustava javne odvodnje koji služe korisnicima vod-nih usluga na cijelom uslužnom području ili njegovu pretežitom dijelu ili se rabe za dijelove sustava javne vodoopskrbe i/ili sustava javne odvodnje koji služe is-

22 Članak 7. ZIDZFVG, izmijenjeni članak 52. ZFVG.23 Članak 9. ZIDZFVG, izmijenjeni članak 57. ZFVG.

ključivo korisnicima vodnih usluga na području odre-đenog JLS-a, ako se s tog područja ne mogu osigura dostatni prihodi za te namjene.

Posebni dio naknade za razvoj je dio naknade koji se plaća na području JLS-a, a prihodi od JLS-a rabe se za dijelove sustava javne vodoopskrbe i/ili sustava javne odvodnje koji služe isključivo korisnicima vodnih uslu-ga na području tog JLS-a.

Prihod od naknade za razvoj uvedene u jednakoj visi-ni na uslužnom području i prihod od zajedničkog dije-la naknade za razvoj upotrebljava se sukladno planu gradnje komunalnih vodnih građevina vodeći se na-čelom prvenstva u potrebama i solidarnos .

Način određivanja visine naknade za razvoj, njezin obračun i plaćanje propisuju se uredbom o metodo-logiji za određivanje cijena vodnih usluga iz ZOVU-a.24

9. Djelokrug Vijeća za vodne uslugeVijeće za vodne usluge je neovisno i nadzorno držav-no jelo, osnovano radi osiguranja zakonitos u po-dručju određivanja cijene vodnih usluga iz ZOVU-a, naknade za razvoj i drugih pitanja iz zakonom odre-đenog djelokruga.25

Vijeće za vodne usluge:

1. nadzire zakonitost odluke o cijeni vodnih usluga2. nadzire zakonitost odluke o naknadi za razvoj3. nadzire zakonitost određivanja cijena posebnih is-

poruka vode iz članaka od 47. do 54. ZOVU-a4. vodi zbirku podataka o cijeni vodnih usluga i na-

knadi za razvoj te ih objavljuje5. inicira donošenje propisa iz uredbe o regulatornom

računovodstvu, uredbe o vrednovanju učinkovito-s poslovanja isporučitelja vodnih usluga, uredbe o metodologiji za određivanje cijene vodnih usluga i uredbe o Vijeću za vodne usluge

6. obavlja i druge poslove određene ZOVU-om i zako-nom kojim se uređuje fi nanciranje vodnog gospo-darstva.26

U postupcima iz svog djelokruga Vijeće za vodne us-luge ovlašteno je:

1. naredi donositeljima akata koji su predmet nad-zora da usklade akte sa zakonom i na temelju tog zakona donesenim provedbenim propisima

2. donije odluku o obustavi od primjene nezakonite odluke o cijeni vodnih usluga odnosno nezakonite odluke o naknadi za razvoj

24 Članak 10. ZIDZFVG, izmijenjeni članak 58. ZFVG.25 Stavak 1. članka 65. ZOVU-a.26 Članak 67. ZOVU-a.

76


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

3. donije odluku o obustavi od primjene bilo kojeg nezakonitog akta na temelju čega se naplaćuje ci-jena vodnih usluga odnosno akta kojim se neza-konito naplaćuje naknada za razvoj

4. donije privremenu odluku o cijeni vodne usluge i privremenu odluku o cijeni vodne usluge javne vodoopskrbe drugom isporučitelju vodne usluge, na zahtjev javnog isporučitelja vodnih usluga ili po službenoj dužnos

5. donije privremenu odluku o naknadi za razvoj na zahtjev javnog isporučitelja vodnih usluga ili po službenoj dužnos

6. izda prethodnu suglasnost na odluku o cijeni posebnih isporuka vode iz članka 47. stavka 4. i članka 52. stavaka 4. i 6. ZOVU-a

7. donije odluku o privremenoj mjeri kojom će odredi cijenu posebnih isporuka vode u slučaju iz članka 51. stavka 4. i članka 53. stavka 4. ZO-VU-a

8. donije odluku o privremenoj mjeri kojom obu-stavlja od izvršenja ugovor iz članka 11. stavka 5. ZOVU-a

9. da stručna mišljenja i objašnjenja odredbi ZO-VU-a, zakona kojim se uređuju vode i zakona ko-jim se uređuje fi nanciranje vodnog gospodarstva i njihovih provedbenih propisa, u granicama svog djelokruga, savjetova isporučitelje vodnih uslu-ga o primjeni propisa iz svog djelokruga

10. zatraži i dobi isprave i podatke od isporučitelja vodnih usluga, jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave, jela državne uprave i drugih jela državne vlas , izvrši očevid, provodi vje-

štačenja, kao i obavlja druge radnje u postupku nadzora i upravnog rješavanja u skladu sa svrhom izvršenja nadležnos iz svog djelokruga

11. podnosi optužne prijedloge i donosi prekršajne naloge za prekršaje odredbi ZOVU-a čiju primjenu nadzire Vijeće za vodne usluge

12. izvršava druge javne ovlas propisane ZOVU-om.

Za vrijeme važenja privremene odluke o cijeni vod-nih usluga isporučitelju vodnih usluga prestaje pravo zah jeva ispunjenje obveza na naplatu vodne uslu-ge od korisnika vodnih usluga ili jedinice lokalne sa-mouprave, osim u visini cijene vodne usluge utvrđe-ne privremenom odlukom o cijeni vodne usluge.

Za vrijeme važenja privremene odluke o naknadi za razvoj isporučitelju vodnih usluga prestaje pravo za-h jevanja ispunjenja obveza na naplatu naknade za

razvoj, osim u visini naknade za razvoj utvrđene pri-vremenom odlukom o naknadi za razvoj.

Za vrijeme važenja privremene odluke o cijeni vodnih usluga i privremene odluke o naknadi za razvoj, odlu-ka o cijeni vodnih usluga i odluka o naknadi za razvoj može se donije samo uz prethodnu suglasnost Vije-ća za vodne usluge.

Odluke iz stavka 1. točaka 2., 3., 4., 7. i 8. članka 67. ZOVU-a objavljuju se u službenom listu jedinice po-dručne (regionalne) samouprave, a odluka iz stavka 1. točke 5. članka 67. ZOVU-a objavljuje se u Narodnim novinama.27

10. RokoviZa neposrednu provedbu odredbi ZOVU-a potrebno je donije niz podzakonskih akata. Prema članku 110. ZOVU-a, Vlada Republike Hrvatske donijet će:

1. uredbu o uslužnim područjima iz članka 7. stavka 6. i uredbu o posebnim uvje ma za obavljanje djelat-nos vodnih usluga iz članka 16. stavka 8. ZOVU-a u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ZOVU-a

2. uredbu o Vijeću za vodne usluge iz članka 74. stav-ka 3. ZOVU-a u roku od tri mjeseca od dana stu-panja na snagu uredbe o uslužnim područjima iz članka 7. stavka 6. ZOVU-a

3. uredbu o regulatornom računovodstvu iz članka 31., uredbu o vrednovanju učinkovitos poslovanja isporučitelja vodnih usluga iz članka 35. stavka 3. i uredbu o metodologiji za određivanje cijene vod-nih usluga iz članka 43. stavka 5. ZOVU-a u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu uredbe o uslužnim područjima.28

U tom smislu, provedba ZOVU-a ovisit će o pravovre-menom donošenju podzakonskih akata kojima će se pobliže uredi osnivanje uslužnih područja i društva preuzimatelja kako bi započeo proces objedinjavanja javnih isporučitelja na uslužnim područjima kao po-četak procesa ins tucionalne prilagodbe odredbama ZOVU-a.

27 Članak 68. ZOVU-a.28 Članak 110. ZOVU-a.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

77


1. UvodU predstavničkom jelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donose se glavne odlu-ke koje se ču funkcioniranja, organizacije i razvoja konkretne lokalne jedinice. Predstavničko jelo kao kolegijalno jelo djeluje i funkcionira putem sjednica te je njihovo sazivanje i održavanje ključno kako bi se kreirala lokalna poli ka i donosili opći ak .

Prvi među jednakim u predstavničkom jelu je pred-sjednik predstavničkog jela koji predstavlja to jelo te, kao najvažnije, saziva sjednice. U praksi su mogu-će situacije u kojima je predstavničko jelo razriješilo predsjednika, nije izabralo novog pa se postavlja pi-tanje tko u nastaloj situaciji može sazva sjednicu te može li se sjednica uopće održa bez predsjednika. Također, moguća je situacija da predsjedniku pred-stavničkog jela prestane mandat člana predstav-ničkog jela čime mu automatski prestaje i funkcija predsjednika. Tko saziva sjednicu u takvoj situaciji?

2. Izbor i razrješenje predsjednika predstavničkog jela

Izbor predsjednika ključan je za rad predstavničkog jela. U skladu s čl. 32. Zakona o lokalnoj i područ-

noj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 – pročišćeni tekst, 137/15 – ispravak i 123/17; dalje u tekstu: ZLP(R)S) predstavničko jelo smatra se kons tuiranim izborom predsjednika na prvoj sjedni-

ci na kojoj je prisutna većina članova predstavničkog jela. Isto je propisano i Zakonom o lokalnim izbo-

rima (NN, br. 144/12 i 121/16). Sukladno čl. 87. tog Zakona, predstavničko jelo jedinice smatra se kon-s tuiranim izborom predsjednika sukladno odredba-ma posebnog zakona, tj. ZLP(R)S-a. Na temelju čl. 34. ZLP(R)S-a predsjednik se bira većinom glasova svih članova predstavničkog jela.

Na sjednicama predstavničkog jela glasuje se javno, osim ako predstavničko jelo ne odluči da se, u skla-du s poslovnikom ili drugim općim aktom, o nekom pitanju glasuje tajno (čl. 37. st. 3. ZPR(R)S-a). Dakle, javno glasovanje na sjednicama predstavničkog jela je pravilo, što znači da se i o izboru predsjednika (kao i o razrješenju) glasuje javno. Među m, ako u skladu s poslovničkim odredbama bude podnesen prijedlog da se glasuje tajno te is prijedlog bude i prihvaćen potrebnom većinom glasova, nema zapreke da se provede tajno glasovanje. Za donošenje odluka pred-stavničkog jela pa tako i odluke o izboru ili razrješe-nju predsjednika predstavničkog jela, kao i odluke o načinu glasovanja o izboru ili razrješenju, bitno je da je predstavničko jelo svoju volju o konkretnom pitanju izrazilo potrebnom većinom glasova u skladu sa zakonom.

U okviru ovlas izbora predsjednika, predstavničko jelo, naravno, ima ovlast razrješenja predsjednika

prije isteka mandata predstavničkog jela. Zakon po-sebno ne uređuje mogućnost razrješenja predsjedni-ka i ne propisuje moguće razloge za razrješenje. Pre-ma logici stvari razrješenje je moguće u slučaju kada predsjednik više ne uživa povjerenje potrebne veći-

Predsjednik lokalnog predstavničkog jela – izbor, ovlas i prestanak dužnos Katarina Serdar *

Predstavničko jelo općine, grada i županije predstavlja predsjednik tog predstavničkog jela. Predsjednika biraju članovi predstavničkog jela većinom glasova te ga isto tako tom većinom mogu i razriješi . Glavna ovlast predsjednika je da saziva sjednice i rukovodi radom predstavničkog jela. U situaciji kada predsjednik bude razriješen, postavlja se pitanje tko može sazva sjednicu i može li se sjednica predstavničkog jela uop-će održa bez predsjednika. U nastavku se pokušava odgovori na navedena pitanja, no, uvodno, ukratko o izboru vijećnika na funkciju predsjednika, ovlas ma predsjednika te razrješenju predsjednika, kao i drugim mogućim načinima prestanka obavljanja dužnos predsjednika.

* Katarina Serdar dipl. iur. , Zagreb.

78


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

ne članova predstavničkog jela. Poslovnicima se u pravilu propisuje tko može inicira postupak razrješe-nja. To je najčešće 1/3 članova predstavničkog jela i eventualno određeno radno jelo predstavničkog -jela (mandatno povjerenstvo i sl.). Također, propisuje se rok u kojem je prijedlog za razrješenje potrebno uvrs na dnevni red sjednice (15, 30 i sl. dana otkad je prijedlog zaprimljen u stručnim službama jedinice).

2.1. Prestanak mandata po sili zakona

Osim razrješenjem, dužnost predsjednika predstav-ničkog jela može presta i na temelju same činje-nice prestanka mandata člana predstavničkog jela. Sukladno čl. 80. Zakona o lokalnim izborima, članu predstavničkog jela mandat prestaje u sljedećim slučajevima:

• ako podnese ostavku, danom dostave pisane ostavke sukladno pravilima o dostavi propisanim Zakonom o općem upravnom postupku

• ako je pravomoćnom sudskom odlukom potpuno lišen poslovne sposobnos , danom pravomoćnos sudske odluke

• ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci, danom pravomoćnos sudske presu-de

• ako mu prestane prebivalište s područja jedinice, danom prestanka prebivališta

• ako mu prestane hrvatsko državljanstvo, danom prestanka državljanstva sukladno odredbama za-kona kojim se uređuje hrvatsko državljanstvo

• smrću.

Nesporno je da prestankom mandata člana predstav-ničkog jela iz nekog od navedenih razloga presta-ju istovremeno sva prava i obveze koje proizlaze ne samo iz obnašanja vijećničke dužnos , nego i dužno-s predsjednika. U okviru mogućih načina prestan-ka mandata vijećnika, a posljedično tome i dužnos predsjednika, treba posebno ukaza na situaciju pod-nošenja ostavke. Tu je, naime, potrebno razlikova dvije situacije: situaciju kada vijećnik podnese ostav-ku samo na dužnos predsjednika predstavničkog -jela (što znači da mu ne prestaje i dužnost člana pred-stavničkog jela) te situaciju kada podnese ostavku na vijećničku dužnost (u kojem slučaju mu prestaje dužnost vijećnika te slijedom toga i dužnost predsjed-nika).

Odredbom čl. 91. st. 1. podstavak 3. ZLP(R)S-a pro-pisano je da predsjednicima i ostalim izabranim duž-nosnicima predstavničkog jela prava na temelju obavljanja dužnos prestaju danom kada predstav-ničko jelo utvrdi činjenicu podnošenja ostavke na dužnost, a najkasnije 30. dan od dana podnošenja

ostavke. Iz navedene zakonske odredbe proizlazi da u slučaju ostavke predsjednika predstavničkog jela predstavničko jelo treba utvrdi činjenicu podnoše-nja ostavke. Nesporno je da odluka predstavničkog jela kojom se utvrđuje predmetno ima deklaratorni

karakte r. Ostavka je osobni čin kojim pojedinac izra-žava svoju volju da više ne želi obnaša dužnost na koju je izabran, no podnošenjem nastupaju poslje-dice utvrđene zakonom, odnosno nastupaju pravni učinci koji iz ostavke proizlaze.

Dakle, kod podnošenja ostavke na dužnost pred-sjednika iz istaknute zakonske odredbe proizlazi da predstavničko jelo treba konsta ra činjenicu kako je predsjednik podnio ostavku te danom utvrđenja navedenog predsjedniku prestaju prava koja ostva-ruje na temelju obnašanja te dužnos . Navedeno je potrebno izvrši u roku od 30 dana od dana podno-šenja ostavke. Ako predstavničko jelo ne bi utvrdi-lo činjenicu podnošenja ostavke u navedenom roku, predsjedniku predstavničkog jela, prema samom za-konu, istekom 30. dana od podnošenja ostavke pre-staju prava na temelju obavljanja dužnos . Zbog mo-gućih dvojbi u praksi, treba naglasi da iz s pulacije predmetne zakonske odredbe jasno proizlazi kako se danom konsta ranja činjenice podnošenja ostavke na dužnost predsjednika smatra dan kada predstav-ničko jelo tu činjenicu utvrdi, tj. konsta ra na sjed-nici predstavničkog jela, a ne dan kada je ostavka zaprimljena u jedinici.

Nadalje, kao što je već rečeno, kod podnošenja ostav-ke moguće je da je predsjednik predstavničkog je-la podnio ostavku na vijećničku dužnost. U praksi se predsjednici predstavničkih jela izjašnjavaju da podnose ostavku i na dužnost vijećnika i na dužnost predsjednika, poneki samo na dužnost vijećnika, no ishod je is – prestanak mandata člana predstavnič-kog jela, a na temelju toga, posljedično, i prestanak dužnos predsjednika. Dakle, samim činom podnoše-nja ostavke na dužnost vijećnika istovremeno presta-je i dužnost predsjednika predstavničkog jela ako se radi o osobi koja obnaša obje dužnos . U tom slučaju, prestankom mandata člana predstavničkog jela pre-staju sva prava i obveze koje proizlaze iz obnašanja navedene dužnos .

3. Izbor potpredsjednikaNa temelju čl. 34. ZLP(R)S-a, pored predsjednika predstavničko jelo ima i do dva potpredsjednika koji se, također, biraju većinom glasova svih članova predstavničkog jela.

Zakonom je propisano da ako predstavničko jelo ima dva potpredsjednika, oni se u pravilu biraju tako da se jedan potpredsjednik bira iz reda predstavnič-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

79


ke većine, a drugi iz reda predstavničke manjine, na njihov prijedlog (čl. 34. st. 2. ZLP(R)S-a). Nužno je na-glasi da je predmetna zakonska odredba instruk v-nog karaktera. Naime, izričaj u pravilu sadržan u toj odredbi znači da predviđeni način izbora dva pot-predsjednika (iz pozicije i opozicije) nije obvezujući. S obzirom na instruk vno značenje predmetne odred-be, izbor potpredsjednika stvar je odluke konkretnog predstavničkog jela, odnosno njegovih članova te je za pitanje zakonitos izbora bitno da su kandida predloženi u skladu s općim ak ma jedinice te, kao najvažnije, da su potpredsjednici izabrani zakonom propisanom većinom glasova.

Isto tako, treba napomenu da, iako nije nepoznata praksa da se o izboru dva potpredsjednika ponekad glasuje u tzv. paketu, tj. da se jednom odlukom izabe-ru dva potpredsjednika, takvo postupanje i nije naja-dekvatnije rješenje. Ako su potpredsjednici izabrani na takav način potrebnom većinom glasova, me je svakako izražena volja većine članova predstavničkog jela. Među m, vijećnicima bi trebalo omogući gla-

sovanje za svakog predloženog kandidata pojedinač-no, čime bi jasnije bila izražena volja članova pred-stavničkog jela. Nije nužno da oba potpredsjednika budu izabrana jednakim brojem glasova, bitno je da su izabrani potrebnim brojem glasova.

4. Način obnašanja dužnos predsjednika i potpredsjednika

U skladu s čl. 31. ZLP(R)S-a, član predstavničkog jela, pa tako i predsjednik i potpredsjednik predstavnič-kog jela, dužnost obavlja počasno i za to ne pri-ma plaću.1 No na temelju istog članka Zakona, član predstavničkog jela ima pravo na naknadu u skladu s odlukom predstavničkog jela. Predstavničko jelo ovlašteno je donije odluku kojom će se odredi da članovi predstavničkog jela imaju pravo na nakna-du, istom odlukom utvrdi na koji način i kako će se ostvari pravo na naknadu te koliki je iznos rečene naknade. Uobičajena je praksa da se iznos naknade za predsjednika i potpredsjednike određuje u nešto većom iznosu u odnosu na naknade za ostale članove predstavničkog jela. Navedeno je razumljivo s obzi-rom na veće ovlas predsjednika te potpredsjednika koji ga zamjenjuju, a me i više posla vezano za sazi-vanje, vođenje sjednica i dr.

S prestankom obnašanja dužnos predsjednika pre-staju i prava, pa tako i pravo na naknadu koje pro-

1 Na temelju čl. 5. st. 5. Zakona o Gradu Zagrebu (NN, br. 62/01, 125/08, 36/09 i 119/14), predsjednik Gradske skupš ne i jedan od potpredsjednika mogu svoju dužnost obnaša profesionalno, ako Gradska skupš na tako odluči.

izlazi iz činjenice obnašanja te dužnos . Stoga je bit-no jasno utvrdi prestanak dužnos (razrješenjem, ostavkom ili iz nekog drugog razloga). U tom smislu, prava na temelju obavljanja dužnos predsjednika ne bi mogla presta izborom novog predsjednika već činom prestanka dužnos predsjednika, neovisno iz kojeg razloga mu je ta dužnost prestala.

Dakle, predsjedniku (i potpredsjedniku) predstav-ničkog jela prava na temelju obavljanja dužnos prestaju:

• istekom mandata• danom donošenja odluke o razrješenju od dužno-

s kada ga je predstavničko jelo razriješilo prije isteka mandata

• danom kada predstavničko jelo utvrdi činjenicu podnošenja ostavke na dužnost, a najkasnije 30. dana od dana podnošenja ostavke

• danom imenovanja povjerenika Vlade Republi-ke Hrvatske za obavljanje poslova iz nadležnos predstavničkog jela, kada su nastupile zakonom predviđene okolnos za imenovanje tog povjere-nika.

5. Ovlas predsjednika i potpredsjednika Predstavničko jelo je kolegijalno jelo tako da se njegov rad odvija na sjednicama. Radom predstav-ničkog jela upravlja i to jelo predstavlja njegov predsjednik. Na temelju čl. 34. st. 2. ZLP(R)S-a, pred-sjednik predstavničkog jela saziva sjednice tog jela, predsjeda sjednicama i predstavlja predstavničko -jelo. Predsjednik predstavničkog jela saziva sjednice predstavničkog jela po potrebi, a najmanje jednom u tri mjeseca. Ostala prava i dužnos predsjednika i potpredsjednika predstavničkog jela utvrđuju se poslovnikom predstavničkog jela.

Poslovnikom pojedinog predstavničkog jela tako se u pravilu, pored ovlas da predstavlja predstavničko jelo, saziva sjednice i njima predsjeda, propisuje i da

predsjednik:

• predlaže dnevni red sjednica • upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u

propisani postupak• održava red na sjednicama• brine se o postupku donošenja odluka i općih

akata• brine se o primjeni poslovnika o radu predstav-

ničkog jela• usklađuje rad radnih jela predstavničkog jela• potpisuje odluke i akte koje donosi predstavničko

jelo• brine se o suradnji predstavničkog jela s izvrš-

nim jelom

80


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

• brine se o zaš prava vijećnika• određuje predstavnike predstavničkog jela u

svečanim i drugim prigodama itd.

Što se če uloge potpredsjednika, on pomaže u radu predsjedniku predstavničkog jela. Predsjednik može određene poslove iz svog djelokruga povjeri pot-predsjedniku. Pri obavljanju povjerenih poslova pot-predsjednik je dužan pridržava se predsjednikovih uputa. Također, nesporno je da predsjednika, kada je spriječen ili odsutan, zamjenjuje potpredsjednik. Ako predsjednik ima dva potpredsjednika, onda određuje koji će ga potpredsjednik zamijeni . Nema zapreke da se poslovnikom propiše pravilo koje će se primi-jeni u slučaju da predsjednik nije odredio koji će ga potpredsjednik zamijeni . To može bi , primjerice, pravilo da će ga u tom slučaju zamijeni potpredsjed-nik koji je izabran iz reda predstavničke pozicije, od-nosno većine.

6. Rad predstavničkog jela bez predsjednika

6.1. Sazivanje sjednice

Postavlja se pitanje tko će sazva sjednicu predstav-ničkog jela u slučaju kada je predsjednik razriješen ili je podnio ostavku te nema osobe ovlaštene za sazi-vanje? Činjenica je da situacija u kojoj je predstavnič-ko jelo ostalo bez predsjednika ne bi trebala znači da ono ne može dalje valjano radi , donosi odluke i izabra novog predsjednika sve dok ima potreban broj članova za valjano odlučivanje i donošenje od-luka, dakle, dok postoji kvorum. U takvom slučaju nema nikakve zapreke da sjednicu sazove predsjed-nik predstavničkog jelo. Upravo u tome je i smisao te dužnos – ne samo da potpredsjednik pomaže predsjedniku u obavljanju dužnos , nego i da u slu-čaju odsutnos predsjednika (u ovom primjeru je to slučaj prestanka dužnos predsjednika) privremeno izvršava dužnos iz djelokruga predsjednika – sazove sjednicu predstavničkog jela.

Među m, treba vodi računa o tome da se radi o si-tuaciji koja predstavlja iznimku od pravila da sjednice predstavničkog jela saziva predsjednik tog jela. Na-ime, tako se osigurava da ne dođe do blokade rada predstavničkog jela. Zakonom o lokalnoj i područ-noj (regionalnoj) samoupravi propisano je da će Vla-da Republike Hrvatske raspus predstavničko jelo ako ne može donosi odluke iz svog djelokruga dulje od tri mjeseca. Ako postoji kvorum i volja potrebne većine članova predstavničkog jela za rad, nema razloga da se rad predstavničkog jela onemogući samo me što je predsjedniku prestala dužnost. No budući da se radi o iznimnoj situaciji, potrebno je što prije izabra novog predsjednika. Iznimna situacija ni-

kako ne smije preras u trajnu situaciju te treba što kraće traja .

U okviru ovlas sazivanja sjednica, predsjednik je sazvanu sjednicu ovlašten eventualno i odgodi . U praksi se događa da kad je jedna od točki dnevnog reda razrješenje predsjednika predstavničkog jela, predsjednik sjednicu s takvim dnevnim redom poku-šava odgodi .

Poslovnicima se propisuje u kojim situacijama dolazi do odgode sjednice. U pravilu se radi o slučajevima kada se utvrdi da nema kvoruma na sjednici. Tako se najčešće propisuje da ako predsjednik na počet-ku sjednice utvrdi kako nije prisutan potreban broj vijećnika, odgađa sjednicu za određeni sat istog dana ili za drugi određeni dan i sat. Isto tako, sjednicu će predsjednik prekinu ako za njezina trajanja utvrdi da nije prisutan potreban broj vijećnika te zakaza na-stavak sjednice za određeni sat istog dana ili za drugi određeni dan i sat. Kada dođe do odgode sjednice, potrebno je o odgodi sjednice i o nastavku prekinute sjednice zakazanom za drugi dan i sat pisanim putem obavijes odsutne vijećnike. Isto se u pravilo, tako-đer, propisuje poslovnicima kojima se obično i odre-đuje u kojem roku treba održa odgođenu sjednicu (primjerice, najkasnije u roku od osam dana od dana odgode sjednice i sl.). Takve situacije nisu dvojbene, među m, poslovnici ujedno određuju da, pored na-vedenog, predsjednik predstavničkog jela može od-godi sazvanu sjednicu ako za to postoje opravdani razlozi. Stvar je tumačenja što se smatra opravdanim razlogom.

Nije sporno da je predsjednik ovlašten sazva sjed-nice, no ta ovlast ne daje predsjedniku pravo da sprječava i onemogućava rad predstavničkog jela. Ovlast sazivanja i predsjedanja sjednicama ne može bi predmetom eventualne zloupotrebe na način da se predstavničko jelo onemogući u svojem radu pa čak i kada se predlaže odlučivanje o razrješenju pred-sjednika. Za odgodu moraju postoja prihvatljivi ra-zlozi koji se mogu opravda (primjerice, situacija koja onemogućava održavanje sjednice u prostorijama u kojima se one obično održavaju, neka izvanredna si-tuacija na području jedinice i sl.).

6.2. Predsjedanje i rukovođenje sjednicom

U praksi su se znale događa situacije da, iako je pred-sjednik uredno sazvao sjednicu, iz određenih razloga na nju nije došao ili je jekom sjednice istu napus o. Što učini u takvoj situaciji? Može li se sjednica tada održa , odnosno nastavi i tko će njom predsjeda ? U pravilu takve situacije nisu predviđene poslovnici-ma i općim ak ma jedinice. Stoga je takve situacije, kada su se dogodile, znao u konačnici rješava čak i

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

81


sud. Tako je Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj Odluci broj: U-III/1612/2006 od 4. srpnja 2007. godi-ne (NN, br. 87/07) ocjenjujući upravo situaciju u kojoj je predstavničko jelo održalo sjednicu bez predsjed-nika utvrdio sljedeće: (...) ostvarivanje prava na lo-kalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, odnosno rad predstavničkog jela ne mogu bi onemogućeni činjenicom da poslovnikom određena situacija nije uređena (u konkretnom slučaju nisu propisane pravne posljedice opravdanog, odnosno neopravdanog izo-stanka predsjednika i potpredsjednika predstavničkog jela sa sjednice).

Dakle, ako na sazvanu sjednicu nije došao predsjednik ili ju je napus o bez razloga, nema zapreke da pred-sjedanje i rukovođenje radom predstavničkog jela preuzme potpredsjednik. Ako nema ni potpredsjed-nika, a postoji kvorum i želja potrebne većine člano-va predstavničkog jela da se sjednica održi, članovi mogu između sebe odabra osobu koja će predsje-da sjednicom. Ono što je bitno u slučaju da je došlo do prekida sjednice te je pored predsjednika i pot-predsjednika sjednicu napus o i određeni dio vijeć-nika, jest da svi vijećnici moraju bi obaviješteni da će se održa nastavak sjednice. Da bi taj nastavak bio zakonit, iako na njemu sudjeluje samo dio vijećnika (i to najmanje onoliko koliko je potrebno da bi postojao kvorum) te nastavkom ne predsjeda ni predsjednik, ni eventualno potpredsjednik, već vijećnik kojeg su između sebe izabrali vijećnici, potrebno je da svi vi-jećnici nedvojbeno imaju saznanje da će se nastavak održa . Dakle, kada predsjednik (i potpredsjednik) napuste sjednicu ili je bez opravdanog razloga preki-nu, ona grupa vijećnika koja smatra da nema osnove za prekid, sve u toj prilici prisutne vijećnike mora ja-sno obavijes da će se sjednica ipak održa . U pro- vnom, takva sjednica, odnosno njezin nastavak mo-

gao bi se poniš jer nisu svi vijećnici imali saznanja o održavanju sjednice, čime je povrijeđeno njihovo temeljno pravo za sudjelovanjem u radu i odlučivanju predstavničkog jela za čije članove su izabrani. Ta-kav stav zauzelo je i potvrdilo jelo državne uprave u svojim odlukama kojim su poništene sjednice ili dije-lovi sjednica na kojima nisu sudjelovali članovi pred-stavničkog jela zato što na njih nisu bili pozvani.2

2 Npr. odluke Kl. 023-01/08-01/34, Ur.br. 515-11-05-08-32 od 1. prosinca 2008. godine, Kl. 023-01/18-01/159, Ur. br. 515-05-02-02/2-18-10 od 16. listopada 2018. itd.

U slučaju da sjednicom nije predsjedao predsjednik, postavlja se pitanje potpisivanja akata koje je pred-stavničko jelo donijelo na toj sjednici. Pravilo je da akte nakon njihova donošenja potpisuje predsjednik predstavničkog jela. No ako predsjednik nije pred-sjedao sjednicom, akte potpisuje ona osoba koja je predsjedala sjednicom – potpredsjednik predstavnič-kog jela ili vijećnik kojeg su vijećnici izabrali da vodi sjednicu budući da predsjednik i potpredsjednik nisu bili prisutni. Te su izuzetne situacije moguće pa akte tada, naravno, neće potpisa predsjednik jer na sjed-nici nije bio prisutan – činjenica koja slijedom svega navedenog ne može doves u pitanje ni samu sjedni-cu ni akte donesene na njoj ako se postupilo u skladu sa zakonom i općim ak ma jedinice.

7. Umjesto zaključkaUloga i značaj predsjednika predstavničkog jela su neupitni. To je osoba koja predstavlja predstavničko jelo, saziva sjednice i njima predsjeda. Slučaj u ko-

jem je predsjedniku prestala dužnost (razrješenjem, podnošenjem ostavke, prestankom vijećničkog man-data i sl.) predstavlja izvanrednu situaciju jer nastu-paju okolnos u kojima nema osobe ovlaštene za sazivanje sjednice i njezino vođenje. No takva izvan-redna situacija ne smije bi razlog zbog kojeg bi rad predstavničkog jela bio blokiran. Isto tako, ovla-s sazivanja i predsjedanja sjednicom ne mogu bi predmetom zloupotrebe. Predsjednik nikako ne bi smio sprječava i onemogućava rad predstavničkog jela, te predstavničko jelo ne može bi u blokadi

zbog (ne)postupanja predsjednika, kao i činjenice da određene situacije nisu ni predviđene, ni regulirane poslovnikom i drugim općim ak ma jedinice.

Dakle, sjednica predstavničkog jela može se održa bez predsjednika, no sjednicu prethodno mora ured-no sazva ovlaštena osoba – u prvom redu predsjed-nik, tek iznimno potpredsjednik. Na sjednici koja se održava bez predsjednika mora bezuvjetno postoja kvorum i potrebna većina članova predstavničkog -jela nužna za zakonit rad i zakonito odlučivanje. No takva situacija je izuzetak. Ona omogućava da se održi kon nuitet rada predstavničkog jela, no ako je predsjedniku prestala dužnost (iz bilo kojeg razlo-ga), predstavničko jelo mora što prije izabra novog predsjednika kako bi to jelo uredno i u skladu sa zakonom i općim ak ma jedinice izvršavalo poslove povjerene zakonom.

82

ŠKOLSTVO UDK 37.014 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

1. Napredovanje odgojno – obrazovnih radnika

Učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji (dalje u tekstu: odgojno – obrazovni radnici) koji imaju od-govarajuću razinu i vrstu obrazovanja te potrebne pe-dagoške kompetencije propisane zakonom i drugim propisima, moći će napredova u sljedeća zvanja:

● mentor● savjetnik● izvrstan savjetnik

1.1. Uvje za napredovanje

1.1.2. MentorU zvanje mentora moći će napredova odgojno – obrazovni radnik koji uz odgovarajuću razinu i vrstu obrazovanja, ispunjava sljedeće opće uvjete:

● položen stručni ispit● najmanje pet godina rada u obavljanju poslova uči-

telja, nastavnika, odgajatelja, ravnatelja ili struč-nog suradnika u školskim ustanovama

● kon nuirani profesionalni razvoj1 u trajanju od naj-manje 100 sa u posljednjih pet godina

● izvršene sve obveze vezane uz zvanje, osim u sluča-ju prvog napredovanja.

* Bernard Iljazović, Zagreb.1 Profesionalni razvoj je kon nuirana ak vnost koja uključuje razli-čite procese kao što su edukacija (on-line ili uživo), praksa, primanje i davanje povratnih informacija pri čemu odgojno – obrazovni rad-nici preuzimaju odgovornos za vlas to učenje i cjeloživotni razvoj kompetencija.

Uz navedene opće uvjete mentora, morat će ispunja-va i sljedeće uvjete izvrsnos :

● usvojenost ishoda učenja defi niranih Okvirom na-cionalnog standarda kvalifi kacija za učitelje u os-novnim i srednjim školama2, a koje će provjerava Stručno povjerenstvo uvidom u stručno pedagoški rad

● najmanje 20 bodova prikupljenih iz minimalno tri kategorije, među kojima je obvezna kategorija Unaprjeđivanje rada škole.

1.1.2. SavjetnikU zvanje savjetnika moći će napredova odgojno – obrazovni radnik koji uz odgovarajuću razinu i vrstu obrazovanja, ispunjava sljedeće opće uvjete:

● položen stručni ispit● najmanje 10 godina rada u obavljanju poslova uči-


● kon nuirani profesionalni razvoj u trajanju od naj-manje 150 sa u posljednjih pet godina

● najmanje pet godina provedenih u zvanju mentora● izvršene sve obveze vezane uz zvanje.

2 Okvir nacionalnog standarda kvalifi kacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama je krovni dokument za razvoj učiteljske profe-sije u Hrvatskoj. Sadrži skupove ishoda učenja organizirane prema glavnim kompetencijama nužnim za kvalitetno obavljanje ključnih poslova i ak vnos u svakodnevnom radu odgojno – obrazovnih radnika, te za njihov profesionalni razvoj i služi kao alat za provjeru složenih kompetencija u postupku napredovanja jekom karijere za učitelje, nastavnike, stručne suradnike i ravnatelje. Dostupan je na mrežnoj stranici Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje h p://nvoo.hr/?page_id=391.

Nova pravila za napredovanje odgojno – obrazovnih radnikaBernard Iljazović *

Odgojno – obrazovni radnici u obrazovno – nastavnom procesu imaju značajnu ulogu koja se često zanema-ruje i pri čemu se nerijetko događa da se adekvatno ne s muliraju i materijalno ne nagrađuju za svoj dopri-nos. Kako bi se ispravili nedostaci, bilo je potrebno izvrši određene norma vne zahvate u tom području i to donošenjem novog Pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u os-novnim i srednjim školama te učeničkim domovima, kojim se utvrđuju razine i odgovarajuća zvanja učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima te uvje i način njihova napredovanja u zvanja. Novi pravilnik objavljen je u Narodnim novinama br. 68/2019 i stupio je na snagu te će shodno tome u nastavku teksta bi predstavljen.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

83

UDK 37.014 ŠKOLSTVO

Uz navedene opće uvjete, morat će ispunjava i slje-deće uvjete izvrsnos :

● usvojenost ishoda učenja defi niranih Okvirom na-cionalnog standarda kvalifi kacija za učitelje u os-novnim i srednjim školama, a koje će provjerava Stručno povjerenstvo uvidom u stručno pedagoški rad

● najmanje 40 bodova prikupljenih iz minimalno če- ri kategorije, među kojima je obvezna kategorija

Unaprjeđivanje rada škole.

1.1.3. Izvrstan savjetnikU zvanje izvrsnog savjetnika moći će napredova od-gojno – obrazovni radnik koji uz odgovarajuću razinu i vrstu obrazovanja ispunjava sljedeće opće uvjete:

● položen stručni ispit● najmanje 15 godina rada u obavljanju poslova uči-


● kon nuirani profesionalni razvoj u trajanju od naj-manje 200 sa u posljednjih pet godina

● najmanje pet godina provedenih u zvanju savjetnika● izvršene sve obveze vezane uz zvanje.

Uz navedene opće uvjete, morat će ispunjava i slje-deće uvjete izvrsnos :

● usvojenost ishoda učenja defi niranih Okvirom na-cionalnog standarda kvalifi kacija za učitelje u os-novnim i srednjim školama, a koje će provjerava Stručno povjerenstvo uvidom u stručno – peda-goški rad

● najmanje 60 bodova prikupljenih iz minimalno pet kategorija, među kojima su obvezne kategorije Unaprjeđivanje rada škole i Unaprjeđivanje susta-va obrazovanja.

No iako je namjera Pravilnika po canje napredova-nja odgojno – obrazovnih radnika koja će utjeca ne samo na povećanje njihovih profesionalnih kom-petencija, nego i na povećanje njihovih materijalnih primanja, nedostatak se očituje u tome da će se zbog prevelikih pragova bodovanja previše fokusira na skupljanje bodova koji će bi potrebni za napredova-nje na bilo kojoj razini kako bi zadržali svoje statuse, a čime će se u zadnji plan stavlja kvaliteta nastavnog procesa, što nije sama svrha Pravilnika.

Problemi koje se mogu javlja u praksi su da se za svako fi nanciranje profesionalnog i stručnog usavrša-vanja treba zatraži dozvola ravnatelja škole. U tom pogledu ravnatelji će se naći u nezavidnoj situaciji jer će s jedne strane za odgojno – obrazovne radnike koji su mentori / savjetnici, a kojima treba određeni broj sa / bodova za usavršavanje htje odobri ta usa-vršavanja, a s druge strane će zakinu druge odgoj-

no – obrazovne radnike koji na taj način neće uspje prikupi dovoljan broj bodova u dužem vremenskom razdoblju. Isto tako, s obzirom na to da će profesio-nalni razvoj zah jeva i duže fi zičko izbivanje iz škol-skih ustanova, pitanje je koliko će tako moći pos ći potreban balans između održavanja kvalitete nasta-ve i pohađanja različi h seminara, konferencija… koji omogućuju profesionalni razvoj, a o čemu će u krajnjoj liniji odlučiva ravnatelji. Jedan od načina rješavanja te problema ke je defi niranje s koliko broja sa nastave odgojno – obrazovni radnik može izosta radi profe-sionalnog razvoja. Također, zbog povećanog broja sa rada za stjecanje dodatnih bodova za napredovanje može se dogodi da se prekorači zakonski broj pro-pisanih sa čime se dovodi u pitanje zaš ta radničkih prava, u ovom slučaju odgojno – obrazovnih radnika.

Kod stjecanja uvjeta za stručno usavršavanje i napre-dovanje mogući su izazovi u mogućnos ma svakog odgojno – obrazovnog radnika za ostvarenjem profe-sionalnog razvoja. Naime, s obzirom na npr. različite fi nancijske mogućnos škola, neće svi ima priliku za napredovanjem jer nisu iste mogućnos škole u veli-kim urbanim sredinama i ruralnim područjima, a čime se zapravo onemogućuje jednaki pristup svim odgoj-no – obrazovnim radnicima. Kako će steći potrebne uvjete od najmanje 100 sa kon nuiranog profesio-nalnog razvoja ako zbog fi nancijske naravi ne može pohađa stručne seminare, konferencije itd.?

2. Kriteriji vrednovanja stručno – pedagoškog rada

Vrednovanje dijela stručno – pedagoškog rada odgoj-no – obrazovnog radnika za ispunjavanje uvjeta izvr-snos bodovat će se prema kriterijima podijeljenim u kategorije. Naime, vrednovat će se sve ak vnos neovisno o tome u kojem je području, odnosno pred-metu ista ostvarena. No svaka ak vnost moći će se vrednova samo jednom. U nastavku teksta u tablici će bi prikazane kategorije ak vnos te stupanj nji-hovog bodovanja.

Kategorije ak vnos BodoviOrganizacija i/ili provedba natjecanja te mentorstvo učenicima, studen- ma i pripravnicima

Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. na žu-panijskoj razini uz dodatan bod po učeniku za osvojeno jedno od prva tri mjesta (po učeniku ili natjecateljskoj ekipi)

1

Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. na međužupanijskoj ili državnoj razini, uz dodatan bod po učeniku za osvoje-no jedno od prva tri mjesta (po učeniku ili natjecateljskoj ekipi)

2

Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. na međunarodnoj razini uz dodatan bod po učeniku za osvojeno jedno od prva tri mjesta (po učeniku ili natjecateljskoj ekipi). U istoj školskoj godini svaki učenik ili ekipa boduje se samo jedanput prema najboljem uspjehu.

3

Sudjelovanje u radu povjerenstava za organizaciju i/ili provedbu natjeca-nja, smotre i sl. za učenike, na školskoj razini (po događanju)

1

Sudjelovanje u radu povjerenstava za organizaciju i/ili provedbu natjeca-nja, smotre i sl. za učenike, na županijskoj ili državnoj razini (po događanju)

2

84


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

Kategorije ak vnos BodoviSudjelovanje u radu povjerenstava za organizaciju i/ili provedbu natjeca-nja, smotre i sl. za učenike, na međunarodnoj razini (po događanju)

3

Sudjelovanje u radnim skupinama za izradu zadataka za natjecanja, smo-tre, nacionalne ispite ili državnu maturu (po ispitu)

2

Sudjelovanje u radnim skupinama za evaluaciju za nacionalne ispite ili dr-žavnu maturu (po ispitnom roku i predmetu)

1

Mentorstvo studen ma učiteljskih i nastavničkih studija (po godini) 2Mentorstvo pripravniku do stručnog ispita (po pripravniku) 3Predavanja, radionice i edukacijePredavanje, radionica ili ogledni sat na školskoj razini (po broju održanih, međusobno različi h, uživo ili on-line; do dva suautora)

1

Predavanje, radionica ili ogledni sat na županijskoj razini (po broju održa-nih, međusobno različi h, uživo ili on-line, uz pozi vnu evaluaciju od stra-ne sudionika; do dva suautora)

2

Predavanje, radionica ili ogledni sat na međužupanijskoj / regionalnoj ili državnoj razini (po broju održanih, međusobno različi h, uživo ili on-line, uz pozi vnu evaluaciju od strane sudionika; do dva suautora)

3

Predavanje ili radionica na međunarodnoj razini (po broju održanih, uživo i on-line; uz pozi vnu evaluaciju od strane sudionika; do dva suautora)

4

Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inova vnih metoda poučava-nja (primjerice, u Edutoriju, na obrazovnim portalima, školskim mrežnim stranicama, knjigama, zbornicima i brošurama) ako nije vrednovano u ka-tegoriji STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI (po primjeru)

3

Sudjelovanje na međunarodnim radionicama izvan Republike Hrvatske (strukturirani tečajevi, promatranje rada ( job shadowing), podučavanje u inozemnim ustanovama (teaching assignment); zajedničke ak vnos uče-nja i podučavanja (short-term joint staff training events)) po broju radioni-ca ili ak vnos mobilnos .1 bod za strukturirane tečajeve s potvrdom o sudjelovanju2 boda za promatranje rada ( job shadowing) s potvrdom o sudjelovanju3 boda za podučavanje u inozemnim ustanovama (teaching assign-ment); zajedničke ak vnos učenja i podučavanja (short-term joint staff training events) uz potvrdu o uspješnos

1 – 3

Sudjelovanje u edukaciji na državnoj razini (po broju edukacija, međusob-no različi h, uživo ili on-line)od 5 do 10 sa = 1 bodod 11 do 20 sa = 2 bodaod 21 do 30 sa = 3 bodaviše od 40 sa = 4 boda

1 – 4

Vođenje ili mentoriranje edukacije na državnoj razini (po broju edukacija, međusobno različi h, uživo ili on-line, uz pozi vnu evaluaciju od strane sudionika)od 5 do 10 sa = 3 bodaod 11 do 20 sa = 4 bodaod 21 do 30 sa = 5 bodovaviše od 40 sa = 6 bodova

3 – 6

Sudjelovanje u edukaciji na međunarodnoj razini (po broju edukacija, me-đusobno različi h, uživo ili on-line)od 5 do 10 sa = 2 bodaod 11 do 20 sa = 3 bodaod 21 do 30 sa = 4 bodaviše od 40 sa = 5 bodova

2 – 5

Vođenje ili mentoriranje edukacije na međunarodnoj razini (po broju edu-kacija, međusobno različi h, uživo ili on-line, uz pozi vnu evaluaciju od strane sudionika)od 5 do 10 sa = 4 bodaod 11 do 20 sa = 5 bodaod 21 do 30 sa = 6 bodaviše od 40 sa = 7 bodova

4 – 7

Rad u stručnim vijećima, udrugama i sl.Vođenje stručnog vijeća na školskoj razini (po šk. godini) uz minimalno 3 održana sastanka stručnog vijeća godišnje te minimalno jedno održano predavanje ili radionicu godišnje

1

Vođenje stručnog vijeća na županijskoj razini (po šk. godini) uz minimalno 3 održana sastanka stručnog vijeća te minimalno jedno održano predava-nje ili radionicu godišnje

2

Kategorije ak vnos BodoviDoprinos struci radom u strukovnim udrugama koje po ču, razvijaju i una-prjeđuju struku (po godini)

1

Vođenje stručne udruge povezane s obrazovanjem na lokalnoj ili županij-skoj razini (po godini)

1

Vođenje stručne udruge povezane s obrazovanjem regionalnoj ili državnoj razini (po godini)

2

Vođenje stručnog društva, kluba ili sekcije na školskoj ili županijskoj razini (po godini)

1

Vođenje stručnog društva, kluba ili sekcije na međužupanijskoj / regional-noj ili državnoj razini (po godini)

2

Neposredan odgojno – obrazovni rad s učenicima s teškoćama ili s darovi- m učenicima izvan školske ustanove odnosno u organizaciji ustanova ili

udruga civilnog društva koje provode ak vnos u području odgoja i obra-zovanja djece i mladih (po godini)

3

Stručni članci, nastavni materijali i obrazovni sadržajiObjavljivanje stručnog ili znanstvenog članka u skanoj ili on-line publi-kaciji u Republici Hrvatskoj (do tri suautora; po broju objavljenih radova)

2

Objavljivanje stručnog ili znanstvenog članka u skanoj ili on-line publika-ciji izvan Republike Hrvatske (do tri suautora; po broju objavljenih radova)

3

Pisanje recenzije udžbenika, stručnih knjiga, priručnika ili članaka (po bro-ju)

2

Sudjelovanje u radu stručnih povjerenstava koje imenuje ministar nadle-žan za obrazovanje, a radi procjene usklađenos udžbenika sukladno pro-pisima kojima je uređeno odobravanje udžbenika (po udžbeniku)

2

Prijevod udžbenika, stručne literature, računalnog obrazovnog programa i sl.

3

Autorstvo i suautorstvo stručnih knjiga, obrazovnih računalnih programa, priručnika i digitalnih obrazovnih sadržaja za barem 10 nastavnih sa , on-line edukacija u minimalnom trajanju od 20 sa (do tri suautora; po broju objavljenih publikacija)

6

Autorstvo i suautorstvo stručnih knjiga, obrazovnih računalnih progra-ma, priručnika, digitalnih obrazovnih sadržaja za barem 10 nastavnih sa , on-line edukacija u minimalnom trajanju od 20 sa (više od tri suautora; po broju objavljenih publikacija)

3

Autorstvo i suautorstvo recenziranih i/ili odobrenih digitalnih obrazovnih sadržaja na temelju Zakona o udžbenicima (po broju)

6

Autorstvo i suautorstvo on-line edukacija u minimalnom trajanju od 10 sa (po broju)

5

Objavljivanje oglednih primjera prilagodbi metoda, sadržaja, ak vnos i sl. za učenike s poteškoćama (po broju objavljenih radova)

2

Objavljivanje oglednih primjera prilagodbi metoda, sadržaja, ak vnos i sl. za darovite učenike (po broju objavljenih radova)

2

Izrada i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja (po broju objavljenih sadržaja):obrazovni sadržaj za do 10 nastavnih sa = 2 bodaobrazovni sadržaj za od 10 do 20 nastavnih sa = 4 bodaobrazovni sadržaj za veći dio nekog nastavnog predmeta, odnosno cijelu školsku godinu = 6 bodova

2

Projek Priprema i pisanje projekta na državnoj razini (po projektu)2 boda ako je projekt prihvaćen

1 – 2

Priprema i pisanje projekta na međunarodnoj razini (po projektu)3 boda ako je projekt prihvaćen

2 – 3

Vođenje ili koordiniranje projekta na školskoj razini (po projektu) 1Vođenje ili koordiniranje projekta u trajanju od najmanje godinu dana na školskoj razini (po projektu)

2

Vođenje ili koordiniranje projekta u trajanju od najmanje godinu dana na državnoj razini (po projektu)

4

Vođenje ili koordiniranje jednogodišnjeg projekta na međunarodnoj razini (po projektu)

5

Vođenje ili koordiniranje višegodišnjeg projekta na međunarodnoj razini (po projektu)

6

Sudjelovanje i doprinos realizaciji rezultata projekta na školskoj razini (po projektu)

1

Sudjelovanje i doprinos realizaciji rezultata projekta na državnoj razini (po projektu)

2

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

85


Kategorije ak vnos BodoviSudjelovanje i doprinos realizaciji rezultata projekta na međunarodnoj razini (po projektu)

3

Unaprjeđenje rada školeSudjelovanje u samovrednovanju ili vanjskom vrednovanju škole (po godini) 1Rad u školskom mu za kvalitetu / rad u Povjerenstvu za kvalitetu (po godini) 1Vođenje školskog ma za kvalitetu / rad Koordinatora samovrednovanja (po godini)

2

Uređivanje školske mrežne stranice, školskog lista ili školske stranice na društvenim mrežama (po godini i po publikaciji)

1

Pripremanje i organizacija javnog događanja u školi (po događanju) 1Pripremanje i organizacija javnog događanja vezanog uz obrazovanje na županijskoj ili državnoj razini (po događanju)

2

Vođenje ili koordiniranje javnog događaja vezanog uz obrazovanje na dr-žavnoj razini (po događaju)

3

Ak vno sudjelovanje u izvođenju programa za vanjske sudionike u regio-nalnom centru kompetentnos (po godini)

1

Vođenje regionalnog centra kompetentnos (po godini) 3Administriranje školskih pla ormi za e-učenje (po e-pla ormi i po godini) 1Rad na unapređenju sustava obrazovanjaRad u povjerenstvima, radnim skupinama ili mentorskim movima u koje ih je imenovalo Ministarstvo znanos i obrazovanja ili za rad u Povjeren-stvu za polaganje stručnih ispita (po godini)

1

Sudjelovanje u provođenju obrazovnog istraživanja na školskoj ili županij-skoj razini (po broju)

1

Sudjelovanje u provođenju obrazovnog istraživanja na međužupanijskoj, državnoj ili međunarodnoj razini (po broju)

2

Sudjelovanje u eksperimentalnom programu u skladu sa Zakonom o odgo-ju i obrazovanju (po šk. godini)

4

Pripremanje i provođenje obrazovnog istraživanja na školskoj ili županij-skoj razini, uz objavu rada (po broju)

2

Pripremanje i provođenje obrazovnog istraživanja na međužupanijskoj ili državnoj razini, uz objavu rada (po broju)

3

Pripremanje i provođenje obrazovnog istraživanja na međunarodnoj razi-ni, uz objavu rada (po broju)

4

Sudjelovanje u radnim skupinama, povjerenstvima i sl. za izradu strateš-kih, zakonodavnih, kurikulskih i sl. dokumenata na državnoj razini (po sku-pni i po godini)

3

Kategorije ak vnos za vrednovanje bilo je potreb-no preciznije obrazloži , na primjer, da odgovor na pitanja kako će se provjerava ak vnost Uspješnost rada u školskom mu za kvalitetu, što je to uređivanje mrežne stranice ili kako će se mjeri kvaliteta i količina posla. Razlike u stupnju bodovanja između ak vnos pisanja udžbenika, znanstvenih članaka, provođenje edukacija za učitelje i ak vnos koje uključuju sam nastavni proces i rad s učenicima visoko su izražene, a što ne bi trebalo bi svrha novog Pravilnika. Naime, učitelji trebaju napredova kako bi podigli stupanj stručnos i kvalitete rada na jednu veću razinu, ali pritom je ipak njihov primarni cilj rad s učenicima za koji bi trebali bi i adekvatno materijalno nagrađeni, a ne samo skuplja bodove za napredovanje.

Bodovanje se najvećim dijelom usmjerava prema učiteljima i nastavnicima zaposlenim u predmetnoj nastavi osnovne škole i četverogodišnjim strukov-nim školama i gimnazijama, a izrazito malo na struč-ne suradnike, odgajatelje i ravnatelje u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima te nastav-nike zaposlene u trogodišnjim strukovnim školama na općeobrazovnim predme ma. Također, izostavili

su se i odgojno – obrazovni radnici koji se nalaze u posebnim ustanovama i koje predaju općeobrazovne predmete, a fi nanciraju se iz sredstava državnog pro-računa.

3. Postupak napredovanja u zvanje3.1. Povjerenstvo za napredovanje

Na temelju Javnog poziva imenovat će se Povjeren-stvo za napredovanje (dalje u tekstu: Povjerenstvo) koje će bi sastavljeno od predsjednika i osam člano-va na rok od tri godine.

Članovi Povjerenstva morat će bi iz reda učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja ili osoba izabranih u znanstveno – nastavno, umjetničko – na-stavno, znanstveno ili nastavno zvanje.

No treba napomenu da član Povjerenstva neće moći jekom svog mandata u Povjerenstvu bi kandidat za

napredovanje.

3.2. Pokretanje postupka za napredovanje

Postupak za napredovanje u zvanje pokretat će se na zahtjev odgojno – obrazovnog radnika koji će se podnosi agenciji nadležnoj za obrazovanje (dalje u tekstu: Agencija) od 1. rujna do 1. ožujka za tekuću školsku godinu.

Nakon zaprimanja zahtjeva, nadležna agencija utvrdit će je li zahtjev potpun, odnosno je li sva potrebna do-kumentacija za utvrđivanje ispunjenos općih uvjeta za napredovanje pohranjena u Zajedničkom upisniku školskih ustanova u elektroničkom obliku (e-Ma ci), Registru zaposlenih u javnom sektoru i Sustavu za praćenje profesionalnog razvoja. U slučaju nepotpu-nog zahtjeva, agencija će od odgojno – obrazovnog radnika zatraži da zahtjev dopuni u roku od osam dana od dana zaprimanja dopisa kojim se traži dopu-na dokumentacije, tako da dokumentaciju koja nije sadržana u predmetnim registrima dostavi u elek-troničkom ili papirnatom obliku. Ako u tom roku ne bude dopunjen zahtjev, tada će se zahtjev odbaci .

Isto tako, ako se utvrdi da opći uvje za napredova-nje u zvanje nisu ispunjeni, tada će ravnatelj Agencije donije odluku o odbijanju zahtjeva.

U konačnici, ako su ispunjeni opći uvje za napredo-vanje, Agencija će dostavi zahtjev i dokumentaciju Povjerenstvu. Potom će predsjednik Povjerenstva u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva za napredovanje u zvanje i relevantne dokumentacije imenova tročlano stručno povjerenstvo za odgojno – obrazovnog radnika čiji je zahtjev zaprimljen.

Dva člana stručnog povjerenstva imenovat će pred-sjednik Povjerenstva s Popisa koji se formira na te-

86


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

melju otvorenog javnog poziva, a koji je objavljen na mrežnim stranicama Ministarstva nadležnog za obra-zovanje, na koji mogu bi uvršteni odgojno – obra-zovni radnici koji su stekli najmanje 11 godina rada u obavljanju poslova učitelja, nastavnika, ravnatelja ili stručnog suradnika u školskim ustanovama. Naj-manje jedan član povjerenstva mora bi sustručnjak kandidata, a članovi povjerenstva iz reda odgojno – obrazovnih radnika moraju bi izabrani najmanje u zvanje savjetnika. Dok će trećeg člana stručnog povjerenstva, koji je stručan za područje, odnosno predmet za koji se napredovanje ostvaruje, predsjed-nik Povjerenstva imenova na prijedlog Agencije iz reda zaposlenika Agencije.

Treba istaknu da članovi stručnog povjerenstva neće moći bi ni radnici školske ustanove u kojoj je zaposlen odgojno – obrazovni radnik koji je u postup-ku napredovanja, ni osobe koje su s odgojno – obra-zovnim radnikom u bračnoj ili izvanbračnoj vezi, srod-nici po krvi u uspravnoj lozi, posvojitelj i posvojenik ili srodnici u pobočnoj lozi do drugog stupnja.

Iznimno, u slučaju kada je potrebno razmotri napre-dovanja odgojno – obrazovnog radnika iz dva ili više nastavnih predmeta, tada će stručno povjerenstvo moći ima pet članova.

Stručno povjerenstvo razmotrit će zaprimljeni zahtjev i dokumentaciju te izvrši uvid u stručno – pedagoški rad odgojno – obrazovnog radnika radi utvrđivanja ispunjenos uvjeta izvrsnos , uzimajući u obzir sva pos gnuća odgojno – obrazovnog radnika neovisno o tome u kojem području odnosno predmetu su ta pos gnuća ostvarena.

Uvid u stručno – pedagoški rad obuhvaćat će sljedeće radnje:

● praćenje rada odgojno – obrazovnog radnika je-kom dva sata njegovog neposrednog rada s učeni-cima ili rada s odgojno – obrazovnim radnicima

● razgovor s odgojno – obrazovnim radnikom● razgovor s ravnateljem i/ili stručnim suradnikom

odgojno – obrazovnog radnika koji je u postupku napredovanja

● utvrđivanje potrebnih bodova sukladno kriterijima propisanim člankom 8. ovog Pravilnika na temelju po-dataka iz Sustava za praćenje profesionalnog razvoja

● utvrđivanje usvojenos ishoda učenja sukladno Okviru nacionalnog standarda kvalifi kacija za uči-telje u osnovnim i srednjim školama.

Na temelju dokumentacije i obavljenog uvida u struč-no – pedagoški rad odgojno – obrazovnog radnika, stručno povjerenstvo će u roku od 30 dana od dana imenovanja donije stručno mišljenje koje će dosta-vi Povjerenstvu i odgojno – obrazovnom radniku.

Odgojno – obrazovni radnik bit će dužan očitova se na stručno mišljenje te ga u roku od osam dana od dana zaprimanja dostavi Povjerenstvu.

3.3. Donošenje odluke o napredovanju

Povjerenstvo za napredovanje u roku od 15 dana od isteka roka za očitovanja donijet će mišljenje o na-predovanju odgojno – obrazovnog radnika koje će dostavi Ministarstvu i Agenciji. Potom će ravnatelj Agencije u roku od 30 dana od dana zaprimanja mi-šljenja te po primitku odobrenja od strane Ministar-stva donije odluku o napredovanju odgojno –obra-zovnog radnika u zvanje, odnosno odluku o odbijanju zahtjeva za napredovanje.

Podaci o napredovanju odgojno – obrazovnog radni-ka u zvanje upisat će se u Zajednički upisnik školskih ustanova u elektroničkom obliku (e-Ma ca).

Odgojno – obrazovni radnik prava i obveze koje pro-izlaze iz napredovanja u zvanje ostvarivat će od dana donošenja odluke do isteka roka od pet godina na koji je izabran u zvanje.

3.3.1. Trajanje zvanjaOdgojno – obrazovni radnici birat će se u zvanje men-tora, savjetnika odnosno izvrsnog savjetnika na rok od pet godina, a navedena zvanja neće bi vezana uz njihovo radno mjesto.

Iznimno, u slučaju opravdane duže odsutnos s rada, rok na koji je odgojno – obrazovni radnik izabran u zvanje moći će se produži ovisno o trajanju oprav-dane odsutnos . Odgojno – obrazovni radnik bit će dužan u roku od 10 dana od dana nastanka navedene okolnos , a u jeku trajanja napredovanja u zvanje, podnije zahtjev Agenciji za produženje tog roka. Uz zahtjev će bi potrebno priloži dokumentaciju na osnovi koje će se utvrdi opravdana odsutnost s rada. O predmetnom zahtjevu odlučivat će ravnatelj Agencije.

Odgojno – obrazovni radnici koji su tri puta zaredom izabrani u zvanje izvrsnog savjetnika to zvanje će stje-ca trajno, a oni koji imaju više od 35 godina rada u obrazovanju stečeno zvanje zadržavat će trajno.

3.3.2. Obnavljanje napredovanja u zvanjeOdgojno – obrazovnom radniku imenovanom u zva-nje koji najkasnije 120 dana prije isteka vremena na koje je izabran u zvanje Agenciji podnese zahtjev za obnavljanje napredovanja u izabrano zvanje, zahtjev za obnavljanje napredovanja za niže zvanje odnosno zahtjev za napredovanje u više zvanje, postupak po-novnog izbora u zvanje bit će okončan do isteka roka na koji je prethodno imenovan u zvanje.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

87


Treba napomenu da odgojno – obrazovni radnik koji je napredovao u zvanje sukladno pravilima predmet-nog Pravilnika stječe pravo i obvezu na rad dijelom radnog vremena za potrebe Ministarstva.

No potonju odredbu potrebno je preciznije defi ni-ra s obzirom na to da je sporno njezino značenje. Naime, odgojno – obrazovni radnici zaposleni su na temelju ugovora o radu koji su sklopili sa školskom ustanovom. Stoga se tu postavlja pitanje na temelju koje osnove će radi za potrebe Ministarstva, kako će to radi s obzirom na njihove propisane tjedne radne obveze u školskim ustanovama, koja će to bi prava i obveze, tko će određiva koliko sa je potrebno pro-ves u nastavi, a koliko u savjetodavnom radu.

3.3.3. Dužnos odgojno - obrazovnih radnika vezanih uz napredovanje

Odgojno – obrazovni radnik koji je napredovao u zva-nje mentora za vrijeme trajanja zvanja bit će dužan:

● najmanje tri sata godišnje educira kolege, stu-dente učiteljskih ili nastavničkih studija, dijeli pri-mjere dobre prakse, pruža kolegijalnu podršku na školskoj, međuškolskoj, županijskoj, regionalnoj, državnoj ili međunarodnoj razini (uživo ili on-line)

● sudjelova na e-Savjetovanjima o dokumen ma iz područja obrazovanja

● sudjelova u najmanje jednom projektu na škol-skoj, županijskoj, državnoj ili međunarodnoj razini godišnje

● objavi najmanje jedan javno i besplatno dostupan digitalni obrazovni sadržaj ili stručni članak

● prihva mentorstvo pripravnicima i studen ma ako to od njega bude zatraženo.

Odgojno – obrazovni radnik koji je napredovao u zva-nje savjetnika za vrijeme trajanja zvanja bit će dužan:

● najmanje pet sa godišnje educira kolege, stu-dente učiteljskih ili nastavničkih studija, dijeli pri-mjere dobre prakse, pruža kolegijalnu podršku na školskoj, međuškolskoj, županijskoj, regionalnoj, državnoj ili međunarodnoj razini (uživo ili on-line)

● sudjelova na e-Savjetovanjima o dokumen ma iz područja obrazovanja


● objavi najmanje dva javno i besplatno dostupna digitalna obrazovna sadržaja ili stručna članka


Odgojno – obrazovni radnik koji je napredovao u zvanje izvrsnog savjetnika dužan je za vrijeme trajanja zvanja:

● najmanje sedam sa godišnje educira kolege, studente učiteljskih ili nastavničkih studija, dijeli primjere dobre prakse, pruža kolegijalnu podrš-ku na školskoj, međuškolskoj, županijskoj, regio-nalnoj, državnoj ili međunarodnoj razini (uživo ili on-line)

● sudjelova na e-savjetovanjima o dokumen ma iz područja obrazovanja


● objavi najmanje tri javno i besplatno dostupna di-gitalna obrazovna sadržaja ili stručna članka


4. Prijelazna rješenjaOdgojno – obrazovni radnici koji su prema ranije va-žećim propisima napredovali u zvanje mentora, od-nosno zvanje savjetnika zadržavat će stečeno zvanje do isteka roka na koji su izabrani.

Odgojno – obrazovni radnik koji je započeo postupak napredovanja prije stupanja na snagu novog Pravilni-ka imat će pravo prekinu postupak propisan starim Pravilnikom o napredovanju učitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu (NN, br. 89/95, 148/99 i 20/05) i preda zahtjev za napredovanje prema pra-vilima novog Pravilnika.

U roku od tri godine od donošenja novog Pravilnika odgojno – obrazovni radnik koji je najmanje dva puta napredovao u zvanje savjetnika prema ranijim propi-sima, moći će se prijavi za stjecanje zvanja izvrstan savjetnik i prije isteka roka od pet godina od imeno-vanja u zvanje savjetnika. Odgojno – obrazovni rad-nici koji su napredovali u zvanje savjetnika najmanje če ri puta imat će mogućnost zadržavanja tog zvanja trajno.

Postupci radi napredovanja u zvanje osoba koje obavljaju dužnost ravnatelja školskih ustanova kao i postupci za napredovanje učitelja, nastavnika i struč-nih suradnika u zvanje izvrsnog savjetnika, započet će nakon stupanja na snagu Uredbe o nazivima radnih mjesta i koefi cijen ma složenos poslova u javnim službama kojom se propisuju koefi cijen složenos poslova za navedena radna mjesta.

Iznimno, ako iz redova ravnatelja nije moguće oda-bra dovoljan broj osoba koje imaju najmanje zvanje savjetnika, tada će se odabra osobe koje imaju naj-manje 15 godina radnog iskustva na poslovima rav-natelja školskih ustanova te jekom posljednjih pet godina imaju ostvarenih najmanje 20 bodova.

88

PAMETNI GRADOVI UDK 336.13 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

1. Uvod• Koliko nas košta javni projekt? • Kako će projekt utjeca na proračun? • Zašto nam proračunski troškovi bujaju u godinama

uporabe? • Imamo raspoloživa sredstva u proračunu, ali kako

proves društvu potreban projekt koji neće utjeca- na zaduživanje?

• Kojim redoslijedom isporučiva projekte s m da nam se maksimiziraju proračunski prihodi i minimi-ziraju rashodi?

• Ispla li nam se više nabavi projekt na tradiciona-lan ili alterna van način?

• Je li naš projekt profi tabilan, likvidan i ispla v te interesantan inves torima i kreditorima?

• Kako procijeni ukupne životne troškove projekta i koja je uopće struktura h troškova?

• Kako nam različi izvori fi nanciranja utječu na vri-jednost za novac, likvidnost, fi skalni kapacitet i, općenito, na sposobnost preuzimanja dugoročnih obveza projekta?

• Bi li nam proračunski rashodi bili manji kada bismo izvršitelju odobrili dugoročni kredit u vrijednos od 10 %, 20 % ili 40 %?

• Kolika bi nam fi nancijska potpora trebala da nam se minimiziraju plaćanja iz proračuna?

• Koliko bismo svake godine trebali plaća iz prora-čuna ako bismo išli na model ESCO ili JPP i kako usporedi ta plaćanja s plaćanjima prema tradicio-nalnom modelu?

• Potrošili smo značajna sredstva za izvedbeni pro-jekt i utvrdili da si takvu inves ciju ne možemo pri-uš .

Sve su to pitanja koja si javni, osobito lokalni, javni menadžment postavlja prilikom pripreme svakog, ka-pitalom i procedurom zahtjevnijeg javnog projekta. Odgovori nisu jednostavni jer za odgovore na brojna postavljena pitanja treba poznava i poslovanje jav-nih jela koja primjenjuju pravila proračunskog ra-čunovodstva i poslovanje poduzeća koja primjenjuju pravila računovodstva trgovačkih društava, ali i treba raspolaga s različi m programskim rješenjima – ala- ma za fi nancijsko modeliranje. Tu su i različi pore-

zni tretmani, pravila poslovnih i javnih fi nancija i slič-no. Posljedica suočavanja s takvom kompleksnošću

Financijsko modeliranje u javnom sektoru (predstavljanje programa 4budget)Damir Juričić *

Proces pripreme javnih projekata složen je proces kojim dominiraju najrazliči ji rizici kojima m koji pripre-ma projekt nastoji učinkovito upravlja u svrhu provedbe projekta unutar planiranog budžeta i roka izgrad-nje, isporuke javnih usluga unutar okvira planiranih standarda te u svrhu pos zanja i očuvanja vrijednos za novac u ukupnom životnom vijeku javnog projekta. Kako već prolazi vrijeme kada se u fazi pripreme pro-jekta usmjeravalo isključivo na kapitalne troškove i dolazi vrijeme kada kriterij tzv. koštanja javnog projekta postaje ekvivalentan vrijednos ukupnih životnih troškova, postupak pripreme projekta i procjene različi h učinaka, ekonomskih i fi nancijskih, postaje još složeniji. Sada se u jednadžbu pripreme projekta, pored ka-pitalnih troškova, uključuju i troškovi održavanja i zamjene istrošenih materijala, energenata, osiguranja, cijelog niza rizika, troškova povezanih s različi m izvorima fi nanciranja, uključuju se kapitalne pomoći (fi -nancijske potpore), fi nancijski instrumen te brojni drugi parametri čija promjena u fazi uporabe u odnosu na fazu pripreme i planiranja može značajno promijeni utjecaj javnog projekta na, na primjer, proračunske rashode, sta s čki tretman obveza prema izvorima fi nanciranja i slično. To znači da se u postupke pamet-nog i učinkovitog upravljanja pripremom projekata uključuju i različite metode simulacija te se rađa jedna nova vješ na, tj. disciplina poput fi nancijskog modeliranja u javnom sektoru. U svakom slučaju, javnom me-nadžmentu trebaju pouzdani ala kojima će moći prevlada opisanu složenost te postupak pripreme javnog projekta učini ekonomičnim i pouzdanim.

* Dr. sc. Damir Juričić, Sveučilište u Rijeci, Centar za podršku pamet-nim i održivim gradovima, [email protected].

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

89

UDK 336.13 PAMETNI GRADOVI

je ona najgora – odustajanje od sustavnog planiranja javnih projekata, usmjeravanje na kapitalne troškove. Kapitalni troškovi samo su (manji) dio ukupnih život-nih troškova pa zanemarivanje svih ostalih troškova u fazi uporabe najčešće rezul ra suzdržavanjem od redovitog održavanja građevine. Suzdržavanje od re-dovnog održavanja građevine je najskuplje. Troškovi se umnažaju zbog ubrzanog propadanja, a taj se teret prebacuje na buduće generacije korisnika i poreznih obveznika.

2. Financijsko modeliranje u javnom sektoru

Financijsko modeliranje, općenito, je skup postupaka vezanih uz planiranje budućeg poslovanja određenog poslovnog sustava (grada, poduzeća, udruge…) uz ko-rištenje, najčešće, tabličnim kalkulatorima kao što su Excel, Libre Offi ce1 ili pak posebnim programima za specijalne namjene. Ta projekcija poslovanja temelji se na pretpostavkama poslovanja u budućnos čije se vrijednos obično procjenjuju na temelju povije-snih analiza dosadašnjeg poslovanja u kombinaciji s procjenom kretanja pojedinih parametara u buduć-nos . Projekcija poslovanja iskazuje se najčešće po-sredstvom fi nancijskih izvješća: izvještajem o prihodi-ma i rashodima (P-RAS) kod javnog sektora i računom dobi i gubitka kod privatnog te projekcijom bilanci stanja i izvještajem o novčanim jekovima. Također, dobra projekcija uključuje i razne izvedene kalkulacije poput stopi povrata, sadašnjih vrijednos , fi nancijske održivos , pregleda strukture i vrijednos ukupnih životnih troškova, koefi cijenata pokrića duga i slično.

Problem kompleksnos sustavnog planiranja i pripre-me javnih projekata nije prisutan samo u Hrvatskoj. Radi se o internacionalnom izazovu. Suočavanje jav-nog menadžmenta, vlasnika javnih projekata s m preprekama prepoznali su brojni subjek kako u jav-nom tako i u privatnom sektoru. Ukupne ak vnos vezane za fi nancijsko modeliranje u javnom sektoru mogu se, najopćeni je, podijeli u dvije skupine:

1. ak vnos vezane uz planiranje proračuna i utjeca-ja različi h parametara na proračunske prihode, rashode, likvidnost, fi skalni kapacitet, strukture prihoda i rashoda

2. ak vnos vezane uz planiranje javnih inves cija i njihov utjecaj na proračun i sta s čki tretman.

Prva grupa ak vnos vezana je uz fi nancijsko mo-deliranje samog proračuna, proračunskih prihoda i rashoda. Druga grupa ak vnos usmjerava se de-taljnije na obilježja samog javnog projekta i njegovog

1 h ps://www.libreoffi ce.org/discover/libreoffi ce/.

utjecaja na proračunske prihode i rashode. Također, s obzirom na tu podjelu, specijalizirali su se i razni proi-zvođači računalnih programa čija rješenja u značajnoj mjeri mogu pomoći javnom menadžmentu u plani-ranju i simulacijama, procjeni utjecaja različi h rizika na proračun, odlučivanju o najprimjerenijem modelu nabave javnog projekta, izračunu vrijednos za novac na temelju usporedbe različi h tehničko – tehnološ-kih opcija projekta, ali i usporedbe različi h modela nabave kao što su tradicionalni (proračunski) model, model energetske usluge, model javno – privatnog partnerstva ili pak koncesije. Informacije o računal-nim programima raspoloživih pojedinim zemljama mogu se pronaći na internetu, a u ovom tekstu nešto će se više prostora posve novom računalnom pro-gramu za planiranje i procjenu utjecaja javnih inves -cija na proračun javnog naručitelja koji se može pri-mjenjiva u zemljama koje primjenjuju proračunsko računovodstvo i računovodstvo trgovačkih društava onako kako je to uređeno u Republici Hrvatskoj. Radi se o programskom rješenju 4budget2.

3. Osnovna obilježja sustava 4budgetProgram 4budget specijaliziran je za profesionalnu procjenu utjecaja javnih inves cija na proračun jav-nog naručitelja. Dakle, konačni rezultat sustava je informacija o plaćanjima iz proračuna potrebna za namirenje nedostajućih prihoda projekta kako bi se, uz prihode od krajnjih korisnika ako takvi postoje, na-mirili ukupni životni troškovi. Naravno, to je konačni rezultat koji se želi dobi , a prethodi složena i sustav-na analiza različi h pretpostavki vezanih uz kapitalne troškove, dinamiku izgradnje, vremenske planove, opera vne prihode i troškove i slično. Sustav se sa-stoji od pet modula dizajniranih u skladu sa zakonito-s ma različi h modela nabave javnog projekta:

• Modul 1 – TMN – modul u kojem se planiraju po-slovni učinci projekata koji se nabavljaju prema tra-dicionalnom (proračunskom) modelu nabave

• Modul 2 – JPP – modul u kojem se planiraju učinci projekta koji se nabavljaju prema modelu javno – privatnog partnerstva

• Modul 3 – ESCO – modul u okviru kojeg se planira-ju učinci poslovanja projekata nabavljenih prema modelu energetske usluge ili tzv. modela ESCO

• Modul 4 – KCS – modul za procjenu učinaka u slu-čajevima kada se upotrebljava model koncesije

• Modul 5 – VzN – modul za izračun vrijednos za novac.

Moduli od 1 do 4 imaju istu osnovnu strukturu koju određuju tri lista izrađena u tabličnom kalkulatoru Libre

2 www.4budget.eu.

90


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

Offi ce: poslovni model, pretpostavke i rezulta . U listu poslovni model opisan je poslovni model modela za koji se provodi procjena učinka projekta na proračun. Po-slovni model predstavljen je organizacijom subjekata u projektu s osnovnim jekovima prava i obveza te fi nan-ciranja i sufi nanciranja kao što je to prikazano na slici 1.

U listu pretpostavke defi nirane su sve važne pretpo-stavke budućeg poslovanja projekta poput kapitalnih troškova i dinamike izgradnje, vremenski plan pro-vedbe i planiranja, opera vnih prihoda i troškova, ra-zliči h mogućnos izvora fi nanciranja, troškova rada,

domaće i kapitalne pomoći (fi nancijske potpore) EU-a, naknada JPP-a, naknada za energetsku uslugu te fi ksnih i varijabilnih komponen naknada za koncesi-ju, poreznih i diskontnih stopa, stope infl acije i slično. Neke od pretpostavki prikazane su na slici 2.

U listu rezulta nalaze se tablice pomoću kojih se prezen ra buduće poslovanje projekta. To su, prije svega, projekcije računa prihoda i rashoda (P-RAS) i računa dobi i gubitka (ovisno o modulu), projekcije bilanci stanja i izvještaja o novčanim jekovima. Neke tablice s rezulta ma prikazane su na slici 3.

Slika 1. Ilustracija lista poslovni model sustava 4budget

Izvor: 4budget, modul TMN i modul JPP

Slika 2. Ilustracija lista pretpostavke sustava 4budget

Izvor: 4budget, različi moduli

KAPITALNA POMOĆ (FINANCIJSKA POTPORA)

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

91


Pored prezentacije budućeg poslovanja projekta po-sredstvom standardnih fi nancijskih izvještaja tu su i tablice kojima se opisuje vrijednost nabave ovisno o modelu nabave. Naime, osnovica vrijednos nabave različita je kod modela nabave koji se rabe u modu-lima. Tako je vrijednost nabave kod tradicionalnog modela jednaka kapitalnoj vrijednos projekta, kod energetske usluge zbroju svih naknada koje će naru-čitelj energetske usluge pla pružatelju, kod modela javno – privatnog partnerstva to je sadašnja vrijed-nost naknada JPP-a u ugovornom razdoblju, a kod koncesije vrijednost ukupnih prihoda koje će konce-sionar ostvari od prodaje usluga krajnjim korisni-cima. Nadalje, tu su i tablice u kojima se prezen ra vrijednost i sinte čka struktura ukupnih životnih troš-kova te tablice pomoću kojih se automatski računaju fi nancijske stope povrata i neto sadašnjih vrijednos (projekta, vlas h izvora fi nanciranja te nacionalnog kapitala). Naravno, neke su vrijednos iz tablica pri-kazane i grafi čki, poput strukture ukupnih životnih troškova i plaćanja iz proračuna.

Slika 4. Grafi čki prikazi u listu rezulta


Slika 3. Ilustracija lista rezulta


SADAŠNJA VRIJEDNOST UKUPNIH ŽIVOTNIH TROŠKOVA (bez prihoda)

92


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

U svrhu procjene ispla vos projekta koji se nabavlja prema tradicionalnom modelu, tj. sposobnos pod-mirivanja obveza prema nadređenim izvorima fi nan-ciranja ili ukupnim izvorima fi nanciranja, priređene su i tablice za izračun koefi cijenata pokrića duga. Na kraju ovog lista prezen rana je detaljna struktura s vrijednos ma ukupnih životnih troškova projekta s njihovim sadašnjim vrijednos ma.

Pe modul namijenjen je za izračun vrijednos za novac. Naime, radi se o kvan ta vnoj vrijednos za novac u okviru kojeg postupka se uspoređuju ukupni životni troškovi različi h opcija nabave. Usporedba je prikazana na slici 5.

Slika 5. Princip izračuna vrijednos za novac

Izvor: 4budget, modul VzN

Velika prednost sustava 4budget je pomoćni modul pomoću kojeg se olakšava izračun vrijednos za no-vac. Vrijednost za novac proizlazi iz usporedbe uku-pnih životnih troškova različi h tehničko – tehnološ-kih opcija u okviru jedne nabave, odnosno, usporedbe ukupnih životnih troškova različi h modela nabave.

4. Automa zacija procesa i jednostavnost izračuna

Ono što predstavlja posebno vrijedno obilježje ovog računalnog programa je njegov visok stupanj auto-ma zacije procesa i transakcija što ga čini izuzetno jednostavnim za korištenje. Naime, ta jednostavnost prije svega proizlazi iz činjenice da korisnik komuni-cira samo s listom pretpostavke. U njemu unosi sve važne parametre projekta na vrlo intui van način poput početnog i završnog datuma faza gradnje i ho-

rizonta planiranja, odnosno, završetka ugovora kod alterna vnih modela nabave. Tu se uočavaju prvi učinci automa zacije koji olakšavaju i skraćuju daljnji postupak defi niranja pretpostavki poslovanja projek-ta. Naime, na temelju h datuma u tablici kapitalnih troškova automatski se postavljaju godine na koje se faza izgradnje odnosi te broj dana u konkretnoj go-dini izgradnje. Također, u sljedećoj tablici opera v-nih prihoda i troškova u zaglavlju tablice postavljaju se godine koje se odnose na fazu uporabe s točnim kalendarskim brojem dana u toj godini. To značajno pojednostavljuje planiranje dinamike izgradnje i ope-ra vnog rezultata.

Drugo važno obilježje automa zacije je usklađenost dinamike ulaganja s dinamikom trošenja (povlačenja) pojedine vrste izvora fi nanciranja. Naime, poznato je da se u praksi fi nanciranja izvori razlikuju po njiho-voj staros , tj. prioritetu u otpla . Tako, na primjer, dužnički izvori (kredi ) komercijalnih banaka uvijek su najstariji (senior), nadređeni ostalim izvorima fi -nanciranja. Najmlađi izvor fi nanciranja je vlasnički izvor (tzv. equity). U programu 4budget, u svim mo-dulima, dinamika ulaganja usklađena je s dinamikom korištenja izvorima fi nanciranja tako da se najprije iskoris najmlađi izvor (vlasničko ulaganje, vlasnički izvor, upisani kapital), potom podređeni izvor kredit-nog inves tora (privatnog partnera, pružatelja ener-getske usluge ili koncesionara), potom zajam naruči-telja (javnog partnera, naručitelja energetske usluge ili koncedenta) te robnog zajma i, najposlije, komer-cijalnog kredita. Ovdje je interesantno da je predvi-đen zajam naručitelja koji on odobrava izvršitelju za fi nanciranje (manjeg) dijela kapitalnih troškova. To je svakako novost u Hrvatskoj, ali vrlo poznata i učestala praksa u razvijenim zemljama.

Treće obilježje automa zacije je amor zacija imovine i izvora fi nanciranja, obračun jednokratne naknade, interkalarne kamate i redovite kamate. Dužnički izvo-ri fi nanciranja amor ziraju se s obzirom na početne i završne datume otplate, a slijede stvaran broj dana u godini.

Nadalje, automa zacija vezana za isplatu kapitalne pomoći (fi nancijske potpore) i plaćanja naknada za raspoloživost ili naplate naknade za koncesiju tako-đer doprinosi jednostavnos korištenja programom. Upisana vrijednost fi nancijske potpore automatski se isplaćuje jedan dan nakon datuma završetka faze građenja. Budući da je nakana isplaćene fi nancijske potpore umanji izvore fi nanciranja, iz vrijednos isplaćene fi nancijske potpore izvori fi nanciranja se umanjuju redoslijedom staros : prvo se umanjuje komercijalni (nadređeni) kredit, ako je fi nancijska potpora veća od glavnice nadređenog kredita ispla-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

93


ćuje se robni zajam, potom zajam naručitelj pa po-dređeni kredit i na kraju, ako je fi nancijska potpora veća od svih navedenih izvora fi nanciranja, vlasnički izvori. Naravno, računovodstvena evidencija provodi se sukladno pravilima: vrijednost fi nancijske potpore u računu dobi i gubitka (kod alterna vnih modela nabave) razgraničava se na rok trajanja ugovora dok se u bilanci stanja eviden raju pasivna vremenska razgraničenja umanjujući tako početnu vrijednost fi -nancijske potpore za iznos razgraničenih prihoda.

5. Područje primjene programa 4budgetSustav 4budget prije svega je namijenjen javnim na-ručiteljima (općine, gradovi, županije, ministarstva) u postupcima pripreme proračuna, pripreme projek-ta, procjene utjecaja projekta na proračun, strateš-kog planiranja te, općenito, fi nancijskog modeliranja u vezi s proračunom i javnim projek ma. Također, s obzirom na mogućnost planiranja i procjene učinaka različi h modela nabave, 4budget se može iskoris i za izračun vrijednos za novac, kategorije posebno istaknute u Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske. Također, sustavom se mogu koris i svi oni poduzetnici koji se javljaju na javne natječaje kako bi, na temelju po-dataka iz DoN-a i informacija o očekivanom vlas tom poslovanju, izračunali vrijednost naknade JPP-a, na-knade za koncesiju, vrijednost koncesije, naknadu za energetsku uslugu te profi t, kao osnovnog mo vato-ra javljanja na natječaj. Sustavom se mogu koris i studen u postupcima provjera različi h teorija iz javnih i poslovnih fi nancija. Najposlije, svi oni koji žele procijeni učinke različi h poslovnih odluka na vir-tualnom poslovanju prije njegove stvarne primjene. Greške na sustavu 4budget neusporedivo su je inije nego u stvarnom poslovanju.

6. ZaključakFinancijsko modeliranje u javnom sektoru vješ na je koja u posljednje vrijeme sve više dobiva na značaju. U razvijenim zemljama, vješ na fi nancijskog modeli-ranja neizbježna je u postupcima pripreme proračuna i procjene utjecaja javnih inves cija na proračun. Za uspješno fi nancijsko modeliranje potrebni su složeni ala koji sa sustavom 4budget postaju dostupni i jav-nom menadžmentu u Republici Hrvatskoj.

SEMINARI I RADIONICE

- U NAJAVI -


Škola računovodstva proračuna i proračunskih korisnika


Ovladajte računovodstvenim pravilima, upotpunite svoje znanje,

razmijenite iskustva i potražite odgovore na vaše poslovne dileme!

Kome je škola namijenjena?

Računovođama i fi nancijskim djelatnicima proračunskih subjekata, čelnicima na operativnim razinama, internim revizorima i kontrolorima te ostalima zainteresiranima.

Trajanje škole: 3 dana od 9.30 do 16.30h; u trajanju od 8 školskih sati dnevno/24 školska sata ukupno.

Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usavršavanja.

94

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina1

RB. Vrsta isplate Neoporezivi primiciI. Naknade1. Prijevozni troškovi na službenom putovanju u visini stvarnih troškova

2. Troškovi noćenja na službenom putovanjuu visini stvarnih troškova

bez ograničenja kategorije hotela

3. Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)

u visini stvarnih troškova prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne

prijevozne karte javnog prijevoza

4. Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe

do 2,00 kn po prijeđenom kilometru

II. Dnevnice, terenski dodatak i naknada za odvojeni život

1.

Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sa dnevno i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu

do 200,00 kn2 (do 140,00 kn ako je osiguran jedan obrok

do 80,00 kn ako su osigurana dva obroka)

2.Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sa , a manje od 12 sa dnevno

do 100,00 kuna(do 70,00 kn ako je

osiguran jedan obrokdo 40,00 kn ako su

osigurana dva obroka)

3.

Dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koje traje više od 12 sa dnevno i dnevnica za rad na terenu u inozemstvu

do iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog

proračuna (Odluka Vlade RH, NN, br. 8/06)

4.Dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koje traje više od 8 sa , a manje od 12 sa dnevno

do 50% iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog

proračuna

5.

Dnevnice za službena putovanja per diem koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnos poslodavca

do propisanog iznosa(objavljeno na www.

m4pin.hr)

6. Pomorski dodatak do 250,00 kn

7. Pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe do 400,00 kn

8. Naknada za odvojeni život do 1.750,00 kn mjesečno

III. Otpremnine i darovi1. Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) do 8.000,00 kn

2.

Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza ugovora o radu prema Zakonu o radu (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

do 6.500,00 kn

3.Otpremnine zbog ozljede na radu i profesionalne boles (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

do 8.000,00 kn

4.Dar djetetu do 15 godina staros (koje je do 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina staros )

do 600,00 kn godišnje

5. Dar u naravi do 600,00 kn godišnje

6. Godišnja prigodna nagrada (božićnica, naknade za godišnji odmor i sl.) do 2.500,00 kn godišnje

7.Nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.)

do 5.000,00 kn godišnje

8.

Naknade za podmirivanje troškova ugos teljskih, turis čkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika prema propisima ministarstva nadležnog za turizam

do 2.500,00 kuna godišnje3

9. Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika

do 5.000,00 kuna godišnje4

10.

Troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije

do 12.000,00 kuna godišnje pod uvjetom da računi o obavljenim

uslugama prehrane glase na poslodavca i da su

podmireni bezgotovinskim putem. Neoporezivi

primitak priznaje se za mjesec u kojem je usluga

prehrane obavljena5

11.

Troškovi smještaja radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije

do visine stvarnih izdataka podmirenih

bezgotovinskim putem. Neoporezivi primitak

priznaje se za mjesec u kojem je usluga smještaja

obavljena6

12.

Naknade za troškove redovne skrbi djece radnika isplaćene na račun radnika temeljem vjerodostojne dokumentacije ustanova predškolskog odgoja te drugih pravnih ili fi zičkih osoba koje temeljem posebnih propisa i odluka nadležnog jela skrbe o djetetu predškolske dobi

do visine stvarnih izdataka7

1 Čl. 7., st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 10/17, 128/17, 106/18 i 1/19 i 80/19).2 Čl. 7., st. 13. Pravilnika o porezu na dohodak: Ako je na službenom putovanju odnosno radu na terenu, na teret poslodavca, osiguran jedan obrok (ručak ili večera) neoporezivi iznos dnevnice koji se isplaćuje u novcu umanjuje se za 30 % odnosno za 60 % ako su osigurana dva obroka (ručak i večera). Doručak koji je uračunat u cijenu noćenja smatra se troškom noćenja i ne smatra se osiguranom prehranom. Smatrat će se da je osobi prehrana osigurana i ako je osiguran obrok (ručak i/ili večera):– u cijeni ko zacije za prisustvovanja seminarima, stručnim savjetovanjima i slično– u cijeni karte za putovanje brodom– u cijeni zrakoplovne putničke karte, zbog prekida putovanja ili– iz sredstava reprezentacije poslodavca.3 Čl. 7. st. 2. t. 33. Pravilnika o porezu na dohodak4 Čl. 7. st. 2. t. 34. Pravilnika o porezu na dohodak5 Čl. 7. st. 2. t. 35. Pravilnika o porezu na dohodak6 Čl. 7. st. 2. t. 36. Pravilnika o porezu na dohodak7 Čl. 7. st. 2. t. 37. Pravilnika o porezu na dohodak.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

95

TIM4PIN INFO

IV. Potpore1. Zbog invalidnos zaposlenika do 2.500,00 kn godišnje

2.U slučaju smr zaposlenika (osim potpora koje poslodavci isplaćuju djeci radnika – one su neoporezive u ukupnom iznosu)

do 7.500,00 kn

3.

Jednokratne potpore koje djeci u slučaju smr roditelja isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju svojih općih akata te pravne i fi zičke osobe

u ukupnom iznosu isplate

4.

Jednokratne potpore u slučaju smr člana uže obitelji radnika (bračnog druga, roditelja, roditelja bračnog druga, djece, drugih predaka i potomaka u izravnoj liniji, posvojene i udomljene djece i djece na skrbi te punoljetne osobe kojoj je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu)

do 3.000,00 kn

5.

Potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana. Razdoblje bolovanja duže od 90 dana ne mora se odnosi na jednu kalendarsku godinu

do 2.500,00 kn godišnje

6. Potpora za novorođenče8 do 10.000,00 kn

7. Djeci poginulih boraca Domovinskog rata9 do visine određene po posebnim propisima

8.

Darovanje za zdravstvene potrebe (opera vne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala te troškove prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove)10

u visini stvarnih izdataka za tu namjenu

9.

Udžbenici, radne bilježnice i bilježnice koje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave daju učenicima osnovnih i srednjih škola na redovitom školovanju odnosno novčane naknade koje isplaćuju za te svrhe na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima h jedinica11

10.

Formalni i neformalni programi obrazovanja nezaposlenih osoba i drugih socijalno ugroženih skupina koje bez naplate organiziraju pravne i/ili fi zičke osobe, a koji se fi nanciraju iz državnog proračuna i/ili proračuna lokalne i područne (regionalne) samouprave i/ili iz fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova12

11. Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja13

500,00 kn mjesečno, odnosno 6.000,00 kn

godišnje

12.

Potpora djetetu umrlog ili bivšeg radnika, kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnos ,za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja14

1.750,00 mjesečno

13.

Sredstva koja se fi zičkim osobama dodjeljuju iz fondova i programa EU po jelima akredi ranim15 u skladu s pravilima EU, za provedbu ak vnos mobilnos u okviru programa i fondova Europske unije, a u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja za pokriće izdataka prijevoznih troškova, prehrane i smještaja te za realizaciju projektnih ak vnos koje prijavljuju fi zičke osobe (izdaci za najam prostora, osiguranje, opremu i materijale i drugo), a u skladu s fi nancijskom uredbom Europske komisije

ukupan iznos primitaka16

14.

Sredstva za pokriće troškova školovanja, usavršavanja i znanstvenih istraživanja, neovisno isplaćuje li navedene primitke poslodavac ili drugi ispla telj, ako se primici ne ostvaruju u okvirima provedbe ak vnos mobilnos te pod uvjetom da se ne smatraju izvorom dohotka, na temelju vjerodostojnih isprava (ugovor, izvješće, račun i drugo)17

najviše u visini propisanih u skladu s posebnim

propisima prema kojima se programi provode

15.

Naknade za pokriće izdataka prijevoznih troškova, prehrane, smještaja i drugih prihvatljivih troškova propisanih pravilima i propisima jela Europske unije, koje se isplaćuju dugoročnim i kratkoročnim stručnjacima u skladu s međunarodnim ugovorom za vrijeme rada na projektu fi nanciranom od strane Europske unije za provedbu programa tehničke pomoći Europske unije pod uvjetom da su osigurane vjerodostojne isprave (ugovor, izvješće, obračun i dr.)18

najviše u visini propisanoj pravilima i propisima jela Europske unije

prema kojima se projek provode

V. Nagrade zaposlenicima

1.

Za navršenih:• 10 godina radnog staža• 15 godina radnog staža• 20 godina radnog staža• 25 godina radnog staža• 30 godina radnog staža• 35 godina radnog staža• 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina

do 1.500,00 kndo 2.000,00 kndo 2.500,00 kndo 3.000,00 kndo 3.500,00 kndo 4.000,00 kndo 5.000,00 kn

VI. S pendije

1. S pendije (učenicima srednjih škola i redovnim studen ma) 1.750,00 kn mjesečno

2.S pendija koja se dodjeljuje studen ma za izvrsna pos gnuća, a koje se dodjeljuju temeljem javnih natječaja

4.000,00 kn mjesečno

8 Sukladno članku 7. stavku 2. r.br.25.9 Sukladno čl. 8., st. 2., t. 1.a Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 115/16 i 106/18), samo na temelju posebnih propisa.10 Sukladno čl. 8., st. 1., t. 4 Zakona o porezu na dohodak, svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije.11 Sukladno čl. 8., st. 1., t. 10. Zakona o porezu na dohodak.12 Sukladno čl. 8., st. 1., t. 11. Zakona o porezu na dohodak.13 Sukladno čl. 9., st. 1., t. 18. Zakona o porezu na dohodak poslo-davac može upla u korist svojeg radnika uz njegov pristanak ne-oporezivo do 500,00 kn mjesečno.

14 Sukladno čl. 7., st. 2. r.br.17. Pravilnika o porezu na dohodak.15 Agencija za mobilnost i programe EU.16 Sukladno čl. 5., st. 12. Pravilnika o porezu na dohodak.17 Sukladno čl. 5., st. 13. Pravilnika o porezu na dohodak.18 Sukladno čl. 5., st. 14. Pravilnika o porezu na dohodak.

96

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

3.

S pendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge ins tucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom s pendiranja

u ukupnom iznosu isplate

VII. S pendije, nagrade i naknade sportašima

1.

Sportske s pendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje

1.750,00 kn mjesečno

2. Naknade sportašima amaterima, prema posebnim propisima 1.750,00 kn mjesečno

3. Nagrade za sportska ostvarenja19 20.000,00 kn godišnjeVIII. Primici učenika i studenata

1.

Primici po posebnim propisima učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga

15.000,00 kn godišnje

2. Nagrade učenicima za vrijeme prak čnog rada 1.750,00 kn mjesečno

1.1. Isplate zaposlenicima

Iznose naknada, potpora i nagrada iz tablice 1. poslo-davac može ispla neoporezivo samo zaposlenicima, bez obveze obračuna poreza i doprinosa. Ako ispla -telj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagrada veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na doho-dak i prirez (čl. 21. Zakona o porezu na dohodak).

Oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se voda te topli i hladni napitci (osim napitaka koji u sebi sadrže alkohol), a koje poslodavac na svoj teret omogućuje radnicima za vrijeme radnog vremena20.

1.2. Isplate osobama koje nisu u radnom odnosu

Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom.

Iznimka su neprofi tne organizacije i proračunski ko-risnici. Osobama koje nisu u radnom odnosu nepro-fi tne organizacije i proračunski korisnici mogu neopo-rezivo isplaćiva :

● Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obav-ljaju poslove za potrebe h organizacija i ako do trenutka isplate navedenih primitaka u istom pore-znom razdoblju nisu ostvarile dohodak po osnovi nesamostalnog rada ili drugi dohodak u neprofi t-nim organizacijama uz naknadu, a do propisanog iznosa, prema članku 9., stavku 1., točki 11. Zakona

19 Pravilnik o mjerilima za dodjelu nagrada sportašima za sportska ostvarenja (NN, br. 46/14 i 9/17).20 Članak 7. stavak 41. Pravilnika o porezu na dohodak.

o porezu na dohodak i članku 6., stavcima7. i 8. Pra-vilnika o porezu na dohodak.

● Troškove noćenja i prijevoza na službenom putovanju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvjetom da račun za noćenje i prijevoz glase na neprofi tnu orga-nizaciju ili proračunskog korisnika, prema članku 9., stavku 1., točki 12. Zakona o porezu na dohodak.

● Naknade za korištenje privatnog automobila u služ-bene svrhe do 2,00 kune po prijeđenom kilometru koje se isplaćuju osobama s invaliditetom koje, u skladu s propisom kojim je uređen znak pristupač-nos u trenutku odlaska na službeni put, imaju pra-vo na znak pristupačnos .

2. Naknade korisnika državnog proračuna2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora

i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna

Temeljem članka 23. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu (NN, br. 113/18), osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa (tzv. proračun-ska osnovica) u 2019. godini iznosi 3.326,00 kn.

2.2. Materijalna prava prema kolek vnim ugovorima za državne i javne službenike i namještenike

Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2019. godini

Materijalno pravo Državni službenici i namještenici*

Službenici i namještenici u

javnim službama**

Dnevnica za službeni put u zemlji 200,00 kn 200,00 kn

Terenska dnevnica 170,00 kn 170,00 knOsnovica za isplatu jubilarne nagrade 1.800,00 kn 1.800,00 kn

Regres za korištenje godišnjeg odmora*** 1.250,00 kn 1.250,00 kn

Godišnja nagrada za božićne blagdane

(božićnica)***1.250,00 kn 1.250,00 kn

Dar djetetu u prigodi dana sv. Nikole*** 500,00 kn 500,00 kn

Naknada za odvojeni život od obitelji**** 1.000,00 kn

* Članak 109. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namje-štenike (NN, br. 112/17 i 12/18 i 2/19): Ugovorne strane su sugla-sne, ako Vlada sa sindika ma javnih službi, ugovori materijalna pra-va povoljnije od ugovorenih za državne službenike i namještenike, jednako će se primijeni i na državne službenike i namještenike.** Temeljni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 128/17 i 47/18). *** O visini regresa, božićnice i dara djeci Vlada RH i sindika javnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, s me da ako se dogovor ne pos gne, regres iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade i sindikata.**** Naknada za odvojeni život za službenike i namještenike u javnim službama uredit će se granskim kolek vnim ugovorima.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

97

TIM4PIN INFO

2.3. Jubilarna nagradaTablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada u 2019. godini prema

kolek vnim ugovorima

Godine neprekidne službe/rada u državnim jelima

i jedinicama lokalne i područne (regionalne)

samouprave

Osnovica u državnim i

javnim službama: 1.800,00 kn*

Neoporezivi iznosi

jubilarnih nagrada

1 2 3

5 1.800,00 kn Oporezivo u cijelos

10 2.250,00 kn 1.500,00 kn15 2.700,00 kn 2.000,00 kn20 3.150,00 kn 2.500,00 kn25 3.600,00 kn 3.000,00 kn30 4.500,00 kn 3.500,00 kn35 5.400,00 kn 4.000,00 kn40 7.200,00 kn 5.000,00 kn45 9.000,00 kn 5.000,00 kn

* Za državne službenike i namještenike sukladno članku 56. Kolek v-nog ugovora za državne službenike i namještenike, a za službenike i namještenike u javnim službama sukladno članku 68. Temeljnog ko-lek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.

2.4. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno pu-tovanje u zemlji i visini naknada za državne dužno-snike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnici-ma i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se izno-si naknada prikazani u tablici 4.

Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorom

Vrsta naknade IznosDnevnice za službeni put u zemlji 150,00 kn dnevno

Troškovi noćenja prema priloženom računu

Naknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

Terenski dodatak 150,00 kn dnevnoNaknada za odvojeni život od obitelji 1.000,00 mjesečno

Naknada za odvojeni život kada je osiguran smještaj na teret proračuna 500,00 kn mjesečno

2.5. Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se fi nanciraju iz sred-stava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skladu s člankom 7., stavkom 2., točkama 21. i 22. Pravilni-ka o porezu na dohodak propisan je neoporezivi iznos dnevnica za službeni put u inozemstvo (visina dnev-nica po državama objavljena je na www. m4pin.hr).

Sukladno članku 7. stavcima 18. i 19. Pravilnika o po-rezu na dohodak21, ako se za službeno putovanje u inozemstvo koris zračni prijevoz, inozemna dnevni-ca se obračunava dva sata prije vremena predviđe-nog polijetanja zrakoplova iz posljednje zračne luke u Republici Hrvatskoj do vremena dolaska zrakoplova u prvu zračnu luku u Republici Hrvatskoj. Ako se za službeno putovanje u inozemstvo koris brod, dnev-nica se obračunava od sata polaska broda iz posljed-njeg pristaništa u Republici Hrvatskoj do sata povrat-ka broda u prvo pristanište u Republici Hrvatskoj. Za svako zadržavanje odnosno proputovanje kroz stranu državu koje traje duže od 12 sa obračunava se dnev-nica za tu stranu državu, a svako zadržavanje u stra-noj državi kraće od 12 sa , obračunava se u vrijeme provedeno u idućoj državi u kojoj se provelo više od 12 sa . Ako je ukupno na putovanju osoba provela više od osam, odnosno više od 12 sa , a u inozem-stvu manje od osam sa , tada se isplaćuje pripadaju-ća tuzemna dnevnica uzevši u obzir ukupan broj sa provedenih na putovanju u tuzemstvu i inozemstvu.

3. Plaće3.1. Osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka22

Od 1. siječnja 2017. osnovni osobni odbitak i dijelovi osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i djecu te invalidnost / tjelesno oštećenje izračunavaju se primjenom propisanih koefi cijenata na osnovicu osobnog odbitka koja iznosi 2.500,00 kuna. Osnovni osobni odbitak iznosi 3.800,00 kuna (koefi cijent 1,5 osnovice osobnog odbitka).2323

Tablica 5. Uvećanje osobnog odbitka za uzdržavane čla-nove uže obitelji i djecu te invalidnost/tjelesno oštećenje

R.br.

Osnova za uvećanje osnovnog osobnog odbitka Koefi cijent Mjesečni

iznos1. Uzdržavani članovi uže obitelji18 0,7 1.750,002. Prvo uzdržavano dijete 0,7 1.750,003. Drugo uzdržavano dijete 1,0 2.500,004. Treće uzdržavano dijete 1,4 3.500,005. Četvrto uzdržavano dijete 1,9 4.750,006. Peto uzdržavano dijete 2,5 6.250,00

21 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na doho-dak (NN, br. 128/17).22 Članak 14. Zakona o porezu na dohodak.23 Sukladno članku 14. stavku od 1. siječnja 2019. uzdržavanim čla-novima uže obitelji smatraju se bračni drug, roditelji poreznog ob-veznika, maćehe odnosno očusi koje punoljetno pastorče uzdržava, djeca nakon prvog zaposlenja te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu, dok se dje-com smatraju djeca koju roditelji, maćehe odnosno očusi, posvojite-lji, udomitelji i skrbnici uzdržavaju. Djecom se smatraju i djeca nakon završetka redovnog školovanja do prvog zapošljavanja.

98

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

7. Šesto uzdržavano dijete 3,2 8.000,008. Sedmo uzdržavano dijete 4,0 10.000,009. Osmo uzdržavano dijete 4,9 12.250,00

10. Deveto uzdržavano dijete 5,9 14.750,0011. Za svako daljnje uzdržavano dijete koefi cijent osnovnoga

osobnog odbitka progresivno se uvećava se za 1,1 … više u odnosu prema koefi cijentu za prethodno dijete

12. Invalidnost poreznog obveznika, sva-kog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta

0,4 1.000,00

13. Invalidnost utvrđena po jednoj osno-vi 100 % i/ili korištenje, na temelju posebnih propisa, prava na doplatak za pomoć i njegu poreznog obvezni-ka odnosno prava na osobnu invalid-ninu, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta. Korištenje uvećanja osnovnog osob-nog odbitka po ovoj osnovi isključuje korištenje uvećanja osnovnog osob-nog odbitka iz r. br. 12.

1,5 3.750,00

3.2. Utvrđivanje predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada24

Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se od porezne osnovice koju čini iznos svih primitaka od nesamostalnog rada ostva-renih jekom jednog mjeseca, umanjen za uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka ili dopri-nose za mirovinska osiguranja i za iznos mjesečnog osobnog odbitka, a na temelju porezne kar ce.

Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se po stopi od 24 % od mjesečne porezne osnovice do visine 30.000,00 kuna te po stopi od 36 % na poreznu osnovicu iznad 30.000,00 kuna25.

3.3. Doprinosi

3.3.1. Osnovice za obračun doprinosa u 2019. godiniDoprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaćenoj plaći, koja ne može bi manja od minimalne plaće. Pre-ma Uredbi o visini minimalne plaće (NN, br. 109/18), minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2019. godine iznosi 3.750,00 kn bruto.

Najniža mjesečna osnovica26

Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada

24 Članak 24. Zakona o porezu na dohodak.25 Ostaje proširenje poreznog razreda za primjenu stope od 24% u godišnjem obračunu poreza, ako osnovica ostvarenog drugog do-hotka ne prelazi iznos od 12.500,00 kn.26 Prosječni iznos mjesečne plaće (bruto) isplaćene po jednom zapo-slenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u razdoblju siječanj

doprinose treba obračuna na iznos najniže mjesečne osnovice, koja za 2019. godinu iznosi 3.210,24 kn27.

Najviša mjesečna osnovica

Najviša mjesečna osnovica iznosi 50.688,00 kn. Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osnovice ne obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup), ali samo kod obračunavanja mjesečne plaće za određeni mjesec. Kod isplate bonusa, nakna-da, nagrada i otpremnina, doprinos za mirovinsko osi-guranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan bruto iznos isplate.

Najviša godišnja osnovica

Najviša godišnja osnovica iznosi 608.256,00kn i pri-mjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osigura-nje za I. stup.

3.3.2. Stope doprinosa iz plaće i na plaćuSukladno članku 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima28 (NN, br. 106/18), obveznim osiguranjima smatraju se:

1. obvezno mirovinsko osiguranje na temelju genera-cijske solidarnos ,

2. obvezno mirovinsko osiguranje za starost na teme-lju individualne kapitalizirane štednje,

3. obvezno zdravstveno osiguranje i obvezno zdrav-stveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profe-sionalne boles .

Tablica 6. Doprinosi iz plaće i na plaću

Doprinosi iz plaće

Stope za redovnu

plaću 2018.

Stope za redovnu

plaću 2019.

Stope za minimalnu

plaću 2018.

Stope za minimalnu

plaću 2019.

● Za mirovinsko osiguranje 20 % 20 % 20 % 20 %● I. stup 15 % 15 % 15 % 15 %● II. stup 5 % 5 % 5 % 5 %

Doprinosi na plaću

Stope za redovnu

plaću 2018.

Stope za redovnu

plaću 2019.

Stope za minimalnu

plaću 2018.

Stope za minimalnu

plaću 2019.

● Za zdravstveno osiguranje 15 % 16,5 % 7,5 % 8,25 %● Za zaš tu zdravlja na radu 0,5 % - 0,25 % -● Za zapošljavanje 1,7 % - 0,85 % -

– kolovoz prethodne godine, koju objavljuje Državni zavod za sta -s ku, pomnožen s koefi cijentom 0,38.27 Sukladno Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2019. godinu (NN, br. 1/19).28 Zakon o izmjenama Zakona o doprinosima primjenjuje se počevši od obračuna plaće za siječanj 2019. Plaća za prosinac 2018. koja se isplaćuje u siječnju 2019. ne obračunava se po odredbama ovoga Zakona.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

99

TIM4PIN INFO

Sukladno članku 12. Zakona o minimalnoj plaći (NN 118/18) za radnike za koje je poslodavac do stupanja na snagu ovoga Zakona ostvarivao pravo na umanjenu osnovicu sukladno članku 2. stavku 4. Zakona o minimal-noj plaći (NN, br. 39/13. i 130/17.) mjesečna osnovica za obračun doprinosa na osnovicu prema plaći utvrđena prema propisima kojima su uređeni doprinosi za obve-zna osiguranja umanjuje se za razdoblje od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2019. za 50 % te za razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. za 25 %.

Od 1. siječnja 2015. poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika, ako nemaju 3% zaposlenih osoba koje se prema posebnim propisima smatraju osobama s invaliditetom29, plaćaju posebnu novčanu naknadu čija se osnovica utvrđuje kao umnožak broja osoba s invaliditetom, koje je obveznik bio dužan zaposli i iznosa minimalne plaće za razdoblje za koje se obveza odnosi, a visina naknade obračunava se po stopi od 30%30. Za 2019. mjesečna naknada iznosi 1.125,00 kn po osobi koja nedostaje do propisane kvote.

Poslodavac je obvezan na plaće radnika, kojima se staž računa s povećanim trajanjem, upla i poveća-ni doprinos za mirovinsko osiguranje na bruto plaću radnika, prema stopama prikazanim u tablici 7.

Tablica 7. Staž osiguranja s povećanim trajanjem31

Za 12 mj. staža priznaje se

Ukupna stopa doprinosa

Stope doprinosa za radnike u I.

stupu

Stope doprinosa za radnike u II.

stupu14 mjeseci 4,86 % 3,61 % 1,25 %15 mjeseci 7,84 % 5,83 % 2,01 %16 mjeseci 11,28 % 8,39 % 2,89 %18 mjeseci 17,58 % 13,07 % 4,51 %

3.3.3. Posebni doprinos za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu plaćaju poslodavci i ispla telji drugog do-hotka (čl. 188. Zakona o doprinosima, NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14, 115/16 i 106/18) za vrijeme izaslanja, služ-benog boravka ili službenog puta u inozemstvu. Do-prinos se ne plaća za službena putovanja, boravak ili izaslanje u:

29 Osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integra- vnih i zaš tnih radionica.

30 Članak 10. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13, 152/14 i 39/18).31 Sukladno čl. 13., st. 1., t. 3., te čl. 17, st. 1., t. 2. Zakona o doprino-sima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14, 115/16 i 106/18).

● Države članice Europske unije (od 1.7.2013.)● Države s kojima je međunarodnim ugovorom o

socijalnom osiguranju uređeno pitanje korištenja zdravstvene zaš te u inozemstvu (Bosna i Herce-govina, Crna Gora, Makedonija, Srbija, Turska - od 19.12.2013.)

● Države članice Europskog gospodarskog prostora (Norveška, Island i Lihtenštajn – od 12.04.2014.)

● Švicarsku konfederaciju (od 01.01.2017.)

Tablica 8. Osnovica i stopa za obračun posebnog doprinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu za cijeli mjesec32

Osnovica za obračun doprinosa u 2019. godini28 3.210,24Stopa 20 %Iznos doprinosa 642,05

Tablica 9. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalen-darskih dana u mjesecu za uplatu posebnog do-prinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu33

Broj dana u mjesecu28 30 31

Dnevna osnovica u kn 114,65 107,01 103,56Dnevna obveza u kn 22,93 21,40 20,71

Obveza uplate ovog doprinosa je do 15. dana u mje-secu za prethodni mjesec, na račun

Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje

HR6510010051550100001

poziv na broj: HR68 8508 – OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Ako radnik boravi u inozemstvu dulje od 30 dana neprekidno (radi obrazovanja, stručnog usavršavanja i sl.), tada se poseban doprinos za zdravstveno osigu-ranje plaća po stopi od 10 % na ugovorenu plaću u zemlji za jednake ili slične poslove u zemlji.

3.3.4. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaćuPrema Zakonu o doprinosima (NN, br. 84/08 do 106/18):

a) Poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje, uz uvjet da radnik u trenutku zaposle-nja nema eviden ran mirovinski staž, oslobođeni su 1 godinu plaćanja doprinosa na plaću (čl. 20., st. 2. i 3. Zakona).

b) Poslodavci su oslobođeni do 5 godina plaćanja doprinosa na osnovicu, ako su 1. siječnja 2015.

32 Sukladno čl. 14., st. 3. Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 26/14, 30/14, 41/14, 143/14, 115/16 i 106/18): Iznimno od odredbe stavka 1. točke 2. ovoga članka, za osiguranu osobu koja boravi u inozemstvu na služ-benom putu, posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu obračunava se po stopi od 20 %.33 Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2019. godinu (NN, br. 1/19).

100

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

ili kasnije sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme s osobom koja u trenutku sklapanja tog ugovora ima manje od 30 godina života uz uvjet da radnik nije prethodno bio zaposlen kod tog po-slodavca na neodređeno vrijeme(čl. 20., st. 4. i 5. i čl. 7. t. 54. Zakona).

3.4. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2019. godinu

Tablica 10. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2019.

Bruto osnovica Propis

Državni službenici i namještenici

do 31. prosinca

2018.5.421,54 kn Kolek vni ugovor za državne

službenike i namještenike (NN 112/17 i 12/18)Dodatak I. Kolek vnom ugovoru za državne službenike i namještenike, sklopljen 21. prosinca 2018. (NN, br. 1/19)

od 1. siječnja do 31.

kolovoza 2019.

5.584,19 knOd 1. rujna

2019.5.695,87 kn

Javne službe

do 31. prosinca

2018.5.421,54 kn

Temeljni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 128/17 i 47/18)

Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama (NN, br. 1/19)

od 1. siječnja do 31.

kolovoza 2019.

5.584,19 knOd 1. rujna

2019.5.695,87 kn

Državni dužnosnici 3.890,00 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 151/14), primjenjuje se počevši s plaćom za prosinac 2014., koja je isplaćena u siječnju 2015. godine.

Suci i drugi nositelji pravosudnih dužnos

4.443,958 kndo 28.

veljače 2019.

Zakon o izmjenama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN 147/14)Zakon o izmjeni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN 16/19)

4.710,595 kn od 1. ožujka

2019.

3.5. Minimalna plaća

Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u punom radnom vremenu. Uredbom o visini mini-malne plaće (NN, br. 109/18) utvrđena je minimal-na plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. u visini od 3.750,00kn. Primjenjuje se od 1. siječnja 2019. za plaću koja će se uobičajeno isplaći-va u veljači 2019.

Tablica 11. Iznos minimalne plaće

Razdoblje

Bruto iznos minimalne

plaće za puno radno vrijeme

Objavljeno u NN, br.

od 1.6.2011. do 31.5.2012. 2.814,00 58/11 i 60/11 – ispr.od 1.6.2012. do 31.5.2013. 2.814,00 60/12

od 1.6.2013. do 31.12.2013. 2.984,78 51/13od 1.1.2014. do 31.12.2014. 3.017,61 156/13od 1.1.2015. do 31.12.2015. 3.029,55 151/14od 1.1.2016. do 31.12.2016. 3.120,00 140/15od 1.1.2017. do 31.12.2017. 3.276,00 115/16od 1.1.2018. do 31.12.2018. 3.439,80 122/17od 1.1.2019. do 31.12.2019. 3.750,00 109/18

3.6. Koefi cijen za preračunavanje neto plaće u bruto plaću bez utjecaja osobnog odbitka

Tablica 12. Pregled koefi cijenata za preračunavanje neto pla-će u bruto plaću bez utjecaja osobnog odbitka

Stopa prireza

Doprinos za mirovinsko osiguranje = 20 %Stopa poreza

24 % 36 %0,00 1,644737 1,9531251,00 1,649947 1,9641732,00 1,655191 1,9753483,00 1,660468 1,9866504,00 1,665778 1,9980825,00 1,671123 2,0096466,00 1,676502 2,0213456,25 1,677852 2,0242916,50 1,679205 2,0272467,00 1,681916 2,0331827,50 1,684636 2,0391528,00 1,687365 2,0451579,00 1,692849 2,057275

10,00 1,698370 2,06953612,00 1,709519 2,09450413,00 1,715148 2,10721514,00 1,720815 2,12008115,00 1,726519 2,13310618,00 1,743862 2,173157

4. Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnos za rad

Za prva 42 kalendarska dana bolovanja, odnosno sedam dana za invalida rada, naknadu isplaćuje po-slodavac na svoj teret u visini utvrđenoj kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, uz obvezu obračunavanja i plaćanja doprinosa iz plaće i na plaću, te poreza na dohodak i prireza. Sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13 i 137/13), Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13, 152/14 i 59/17) u tablici 13., dan je pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja i ispla teljima, kada

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

101

TIM4PIN INFO

su zadovoljeni uvje prethodnog osiguranja, a ispla-ćuju se na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osi-guranje i državnog proračuna.

Tablica 13. Pregled osnovica i naknada po vrstama bolova-nja na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i državnog proračuna34

RB Privremena nesposobnost za rad

Isplaćuje/na teret

Osnovica za naknadu Visina naknade

kod isplata prema

stupcu 4

Isplaćene barem dvije ili više plaća

Isplaćena jedna ili

ni jedna plaća

1 2 3 4 5 61. Privremena

nesposobnost za rad zbog boles – od 43. dana, odnosno od 8. dana za invalide rada

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna plaća isplaćena posljednjih 6 mj. prije mjeseca odlaska na bolovanje

Najmanje 831,50 kn

70 %/ 80 %/ od osnovice, ne više od 4.257,28

2. Njega oboljelog supružnika ili djeteta starijeg od tri godine – od prvog dana



Najmanje 831,50 kn

70 % / 80 % /od osnovice, ne više od 4.257,28

3. Za njegu oboljelog djeteta do tri godine života – od prvog dana



Najmanje 831,50 kn

100 % od osnovice, ne više od 4.257,28

4. Privremena nesposobnost za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne boles – od prvog dana



Najmanje 831,50 kn

100 % od osnovice, bez ograničenja

5. Kada je radnik određen za pra telja bolesnika



Najmanje 831,50 kn


6. Izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze, nesposoban za rad zbog transplantacije organa u korist druge osobe – od prvog dana



Najmanje 831,50 kn


7. Komplikacije u vezi s trudnoćom i porođajem – od prvog dana

Isplaćuje HZZO na svoj teret


Najmanje 831,50 kn


8. Rodiljni dopust*, do 6 mjeseci djetetova života – od prvog dana

Isplaćuje HZZO na svoj teret


Najniža osnovica: 2.328,20

100 % od osnovice, bez ograničenja

9.

Roditeljski dopust:od 6 mjeseci do 1 godine

Isplaćuje HZZO na teret proračuna


Najmanje 2.328,20 kn

100 % osnovice, ali ne više od 120 % proračunske osnovice = 3.991,00

34 Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2019. godinu (NN, br. 1/19.)

10. Roditeljski dopust:Od 12 mjeseci do 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijeteOd 1. godine do iskorištenos (30 mjeseci)



Najmanje 2.328,20 kn

Ne više od 70% proračunske osnovice = 2.328,20

11.

Stanka za dojenje djeteta


- -

Od osnovice 3.326,00 kn ovisno o broju sa korištenja stanke

12. Prenatalni pregled(slobodan dan)

Poslodavac na svoj teret

Redovna plaća 100 %

*Prema čl. 24., st. 7. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13, 152/14 i 59/17), zaposleni ili samozaposleni roditelj, koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidi-ma u posljednje dvije godine, za vrijeme korištenja rodiljnog dopu-sta ima pravo na naknadu, koja od 1. srpnja 2017. iznosi 2.328,20 kn (70 % proračunske osnovice). Ranijom odredbom bio je propisan postotak 50% proračunske osnovice.

Naknada na teret HZZO-a isplaćuje se u visini od:

70 % – za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja.

80 % – od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci.

50 % zadnje isplaćene naknade plaće – nakon isteka 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do tri godine.

Zaposlenicima koji su na neprekidnom bolovanju duljem od 18 mjeseci zbog liječenja zloćudnih bo-lesti i u drugim slučajevima iz članka 52., stavka 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN,br. 80/13 i 137/13), naknada plaće neće se uma-njiva na 50 %.

Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje – najmanje devet mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (čl. 56. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju). Ako nije ispu-njen uvjet: 25 % proračunske osnovice (831,50 kn) za sve vrijeme trajanja bolovanja.

5. Drugi dohodakDrugi dohodak je razlika između svakog pojedinačnog primitka, što se ne smatra primitkom od nesamostal-nog rada (plaća i mirovina), od samostalne djelatno-s , od imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osi-guranja i propisanih izdataka.

Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak ispla telji drugog dohotka su obvezni obračuna i pla doprinose na sve primitke koje isplaćuju nakon 1. siječnja 2017., bez obzira na koje se razdoblje pri-mici odnose.

102

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

5.1. Izdaci koji se priznaju pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka

• Svota što je iz primitka uplaćena za obvezne doprinose. • Paušalni izdatak u visini od 30 % primitka od:

a) Autorske naknade što je isplaćena prema Zako-nu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN, br. 167/03, 79/07, 80/11, 125/11, 141/13, 127/14, 62/17 i 96/18).

b) Primitka za profesionalnu djelatnost novinara, umjetnika i sportaša, koji su osigurani po toj os-novi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju Porezne uprave.

c) Primitka nerezidenta za obavljanje umjetničke, ar s čke, zabavne, sportske, književne i likovne djelatnos , djelatnos u svezi s skom, radiom, televizijom i zabavnim priredbama.

• Dodatni paušalni izdatak u visini od 25% primitka za umjetničke naknade.

Kod isplate drugog dohotka ne priznaje se osobni od-bitak.

Obveznici koji ostvaruju drugi dohodak ne moraju vodi poslovne knjige i evidencije, osim kad se prijave u Regi-star poreznih obveznika s namjerom da dohodak utvr-đuju kako je propisano za samostalne djelatnos , kao razliku između poslovnih primitaka i izdataka na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga i evidencija.

5.2. Stope doprinosa iz i na drugi dohodakTablica 14. Stope doprinosa iz i na drugi dohodak, porez i

prirez

R.br. Opis Ugovor

o djeluUgovor o djelu – umirovljenik

Autorska naknada

Naknada umjetnicima

1. Primitak 2. Paušalni izdatak 0% 0% 30% 55%

3. Osnovica za doprinos (1 – 2)

4. Doprinos za MO (3 x stopa) 10% 10% 10% 10%

4.a MO I. stup 7,5% 10% 7,5% 7,5%4.b MO II. Stup 2,5% 0% 2,5% 2,5%

5.Dohodak /porezna osnovica(1 – 2 – 4)

6. Porez i prirez (6.a + 6.b)

6.a (5 x stopa) 24% 24% 24% 24%

6.b prirez prema odluci (6.a x stopa)

7. Neto primitak (1 – 4 – 6)

8. Doprinos za ZO(3 x stopa) 7,5% 7,5% 7,5% 7,5%

9. Trošak ispla telja (1+8)

Od 2017. godine obračun poreza i prireza na drugi dohodak nije konačan. Primici od drugog dohotka u posebnom postupku pribrajaju se ostvarenom dohot-ku od nesamostalnog rada (plaći/mirovini) i dohotku od samostalne djelatnos te se, temeljem h vrsta primitaka, utvrđuje godišnja porezna osnovica. Od 2019. porezna stopa od 24% primjenjuje se na godiš-nju poreznu osnovicu do visine od 360.000,00 kuna, a porezna stopa od 36% na godišnju poreznu osnovicu iznad 360.000,00 kuna35. Među m, primitak po os-novi drugog dohotka do visine od 12.500,00 kuna go-dišnje (peterostruki iznos osnovice osobnog odbitka) oporezuje se samo godišnjom stopom od 24%.

Sukladno članku 24. stavku 5. Zakona o porezu na do-hodak, predujam poreza na dohodak od nesamostal-nog rada i mirovine umanjuje se za 50% umirovljenici-ma po osnovi ostvarenog dohotka od mirovine, kao i poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenos prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema poseb-nom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara.

Tablica 15. Pregled koefi cijenata za preračunavanje neto iznosa u bruto iznos drugog dohotka

Stopa prireza

Ugovor o djelu

Autorske naknade izdatak 30%

Umjetničke naknadeIzdatak 55%

0% 1,46198830 1,28402671 1,165772911% 1,46661973 1,28652443 1,167095382% 1,47128060 1,28903189 1,168420863% 1,47597119 1,29154914 1,169749354% 1,48069178 1,29407624 1,171080865% 1,48544266 1,29661325 1,172415416% 1,49022413 1,29916022 1,173753007% 1,49503648 1,30171723 1,17509365

7,5% 1,49745433 1,30299950 1,175765138% 1,49988001 1,30428431 1,176437379% 1,50475503 1,30686155 1,17778416

10% 1,50966184 1,30944898 1,1791340412% 1,51957209 1,31465472 1,1818431113% 1,52457617 1,31727314 1,1832023114% 1,52961331 1,31990201 1,1845646515% 1,53468386 1,32254140 1,1859301218% 1,55009921 1,33052327 1,19004551

35 Članak 19. stavak 1. Zakona o porezu na dohodak.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

103

TIM4PIN INFO

Tablica 16. Pregled uplatnih računa i poziva na broj za do-prinose, poreza i prireza na drugi dohodak

DoprinosiBroj i naziv uplatnog

računa/IBAN konstrukcija računa

Poziv na broj primatelja

Doprinos za zdravstveno osiguranja

HR6510010051550100001Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

HR688540-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos

HR1210010051863000160 Državni proračun RH

HR688176-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR761001005170003601Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR68 2291-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

Porez i prirezRačun grada/općine prema prebivalištu primatelja dohotka

Poziv na broj primatelja

Za sve vrste isplate drugog dohotka

Prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2019. godini (NN, br. 12/19 i 61/19)

HR 681945-OIB ispla telja poreza – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

6. Primici izuze od ovrhe

Članak 172. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 – Odluka Ustavnoga suda RH i 73/17) uređuje izuzimanja od ovrhe. Odredbama navedenog članka propisano je da su od ovrhe izuzeta:

● Primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnos i naknade štete za izgu-bljeno uzdržavanje, zbog smr davatelja uzdržavanja.

● Primanja po osnovi naknade, zbog tjelesnoga ošte-ćenja prema propisima o invalidskom osiguranju.

● Primanja po osnovi socijalne skrbi.● Primanja po osnovi privremene nezaposlenos .● Primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako po-

sebnim propisom nije drugačije određeno.● Primanja po osnovi s pendije i pomoći učenicima i

studen ma.● Naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po os-

novi zakonskog uzdržavanja, te za tražbine nakna-de štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika.

● Primanja po osnovi odličja i priznanja.● Rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako

posebnim propisom nije drugačije određeno.

● Utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na poseban račun kod banke.

● Naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primici-ma po osnovi nesamostalnog rada.

● Dar za djecu do 15. godine života i potpore za no-vorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamo-stalnog rada.

● Naknada za saniranje posljedica štete od katastro-fa i elementarnih nepogoda.

● Potpore zbog invalidnos radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smr radnika i smr člana uže obitelji rad-nika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada.

• Ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.

Primitke izuzete od ovrhe po posebnim propisima provjeri u članku Izuzimanja i ograničenja u ovr-si u br. 4/2015 te članku Ovrha na plaći i novčanoj naknadi u br. 11/2015 TIM4PIN magazina na www. m4pin.hr.

Izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (NN, br. 73/17) promijenjen je dio plaće koji je zaš ćen od ovrhe u slučaju kad je netoplaća ovršenika manja od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj i to u slu-čaju naplate tražbine po osnovi uzdržavanja djeteta te po drugoj osnovi.

Tablica 17. Iznos plaće, koji je zaš ćen u ovršnom postup-ku nad plaćom (članak 173. Ovršnog zakona) od 3.8.2017.

Naplata tražbine po osnovi:- zakonskog uzdržavanja,-naknade štete nastale

zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka

radne sposobnos i -naknade štete za izgubljeno

uzdržavanje zbog smr davatelja uzdržavanja

Naplata tražbine po

drugoj osnovi

Naplata tražbine

po osnovi uzdržavanja

djeteta

Iznos izuzet od ovrhe, ako je neto plaća ovršenika jednaka ili veća od 6.237,00 kn¹ (st.1.)

½ prosječne neto plaće u RH = 3.118,50 kn

⅔ prosječne neto plaće u RH = 4.158,00 kn

¼ prosječne neto plaće u RH = 1.559,25 kn

Iznos izuzet od ovrhe, ako je neto plaća ovršenika manja od 6.237,00 kn (st.2)

½ neto plaće ovršenika 3/4 plaće ovršenika, ali ne više od ⅔ prosječne neto plaće u RH

¼ neto plaće ovršenika

¹ Prosječna neto plaća u pravnim osobama u RH za razdoblje sije-čanj – kolovoz 2018. (NN, br. 98/18).

104

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

0/20

19.

7. Financijske obavijes Tablica 18. Stope zateznih kamata od 11. rujna 1996. do 29.

lipnja 2013.

Razdoblje Subjek Godišnja

stopaPropis

11. 9. 1996. – 30. 6. 2002.

Svi subjek 18 %

Uredba o visini stope zatezne kamate (NN, br. 76/96)

1. 7. 2002. – 31. 12. 2007.

15 %Uredba o visini stope zatezne

kamate (NN, br. 72/02. i 153/04)

1. 1. 2008. – 30. 6. 2011.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

17 %¹Zakon o obveznim odnosima

(NN, br. 35/05 i 41/08) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 1/08,

75/08, 1/09, 76/09, 82/10 i 1/11)Ostali odnosi 14 %

1. 7. 2011. – 29. 6. 2013.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

15 %²Zakon o obveznim odnosima

(NN, br. 35/05, 41/08 i 125/11.) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br.

74/11, 11/12, 1/13 i 83/13)Ostali odnosi 12 %

¹ U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 21 % godišnje.

² U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 18 % godišnje.

Tablica 19. Stope zateznih kamata od 30. lipnja 2013.

Razdoblje

Subjek

Propis

Ugovorni odnosi između trgovaca(poduzetnika)

međusobnoUgovorni odnosi između trgovca (poduzetnika) i

osoba javnog prava kada je osoba javnog prava (grad, općina, županija, RH i dr.) dužnik novčane obveze

Ugovorni odnosi Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog

prava vjerovnik novčane obveze

Ostali odnosiPotrošački ugovori (dužnici su

građani kao potrošači)Trgovci kada sklapaju ugovore

izvan svoje gospodarske djelatnos

Građanskopravni ugovori između građana međusobno

Izvanugovorni odnosi30.6. – 31.12.2013. 12,40% 15% 12% NN 83/13

1.1. – 30.6.2014. 12,35% 15% 12% NN 1/141.7. – 31.12.2014. 12,29% 15% 12% NN 80/141.1. – 30.6.2015. 12,14% 15% 12% NN 1/151.7. – 31.7.2015. 12,13% 15% 12% NN 73/15

1.8. – 31.12.2015. 10,14% 10,14% 8,14% NN 85/151.1. – 30.6.2016. 10,05% 10,05% 8,05% NN 140/15

1.7. – 31.12.2016. 9,88% 9,88% 7,88% NN 60/161.1. – 30.6.2017. 9,68% 9,68% 7,68% NN 1/17

1.7. – 31.12.2017. 9,41% 9,41 7,41% NN 64/170.1. – 30.6.2018. 9,09% 9,09% 7,09% NN 1/18

1.7. – 31.12.2018. 8,82% 8,82% 6,82% NN 59/181.1. – 30.6.2019. 8,54% 8,54% 6,54% NN 1/191.7.-31.12.2019. 8,30% 8,30% 6,30% NN 64/19.

Tablica 20. Prosječna plaća po zaposlenom u pravnim oso-bama RH

Tromjesečno razdobljeIznos u kunama

MjesecIznos u kunama

GodinaIznos u kunama

bruto neto bruto neto bruto netoXI/2017.-I/2018. 8.265 6.117 I/2018 8.361 6.189 2008. 7.544 5.178XII/2017.-II/2018. 8.229 6.097 II/2018 8.274 6.128 2009. 7.711 5.311I/2018.-III/2018. 8.367 6.190 III/2018 8.467 6.253 2010. 7.679 5.443II/2018.-IV/2018. 8.387 6.200 IV/2018 8.420 6.220 2011. 7.796 5.441III/2018.-V/2018. 8.501 6.275 V/2018 8.616 6.352 2012. 7.875 5.478IV/2018.-VI/2018. 8.515 6.283 VI/2018 8.508 6.276 2013. 7.939 5.515V/2018.-VII/2018. 8.515 6.278 VII/2018 8.420 6.208 2014. 7.953 5.533VI/2018.-VIII/2018. 8.479 6.249 VIII/2018 8.508 6.264 2015. 8.055 5.711VII/2018.-IX/2018. 8.430 6.222 IX/2018 8.361 6.195 2016. 7.752 5.685VIII/2018.-X/2018. 8.455 6.247 X/2018 8.495 6.281 2017. 8.055 5.985IX/2018.-XI/2018. 8.439 6.248 XI/2018 8.462 6.267 2018. 8.448 6.242X/2018.-XII/2018. 8.475 6.270 XII/2018 8.469 6.262XI/2018.-I/2019. 8.534 6.310 I/2019 8.670 6.400XII/2018.-II/2019. 8.645 6.369 II/2019 8.595 6.344I/2018.-III./2019. 8.698 6.411 III/2019 8.778 6.464II/2019.-IV./2019. 8.719 6.422 IV/2019 8.733 6.434III/2019.-V./2019. 8.768 6.458 V/2019 8.794 6.476IV/2019.-VI./2019. 8.775 6.460 VI/2019 8.798 6.470V/2019.-VII/2019. 8.741 6.420 VII/2019. 8.778 6.455

8. Ostale informacijeTablica 21. Otpremnine prema poreznim propisima i prema

Zakonu o radu

RBPrestanak ugovora o

radu

Pravo na otpremninu

Pravo na otpremninu prema Zakonu o radu; NN, br. 93/14 i 127/17 (čl. 126.) – nakon 2

godine neprekidnog rada

Mogućnost neoporezive isplate

1.Poslovno

uvjetovani otkaz

Pravo radnika na

otpremninu određuje se kolek vnim ugovorom, ugovorom

o radu, pravilnikom

o radu, internim ak ma

poslodavca te Zakonom

o radu

Najmanje: Otpremnina za svaku navršenu godinu rada = 1/3 prosječne bruto plaće ostvarene u posljednja tri mjeseca prije prekida radnog odnosa.Najviše: Prosječna bruto plaća ostvarena u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa x 6.

Do visine 6.500,00 kn za svaku navršenu godinu neprekidnog rada kod istog poslodavca (čl. 7., st. 2., r.br.15. Pravilnika o porezu na dohodak)

2.Osobno

uvjetovani otkaz

3.

Osobno uvjetovani otkaz zbog

ozljede na radu ili

profesionalne boles

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne boles , te nakon završenog liječenja ne bude vraćen na posao pravo na otpremninu ostvaruje u najmanje dvostrukoj svo od svote koja bi mu inače pripadala (čl. 42. Zakona o radu; NN, br. 93/14 i 127/17)

Do visine 8.000,00 kn za svaku navršenu godinu

rada kod tog poslodavca (čl. 7., st. 2., r.br. 16.

Pravilnika o porezu na dohodak)

4. Odlazak u mirovinu

Najviše 8.000,00 kn (čl. 7., st. 2., r.br. 14. Pravilnika o porezu na dohodak)

5.

Sporazumni prestanak ugovora o

radu

Svota koja se isplaćuje u cijelos podliježe plaćanju poreza i doprinosa (kao dohodak od nesamostalnog rada)

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 10/2019.

105

TIM4PIN INFO

Tablica 22. Pregled radnih sa po mjesecima u 2019. godini

Siječanj 184 Srpanj 184Veljača 160 Kolovoz 176Ožujak 168 Rujan 168Travanj 176 Listopad 184Svibanj 184 Studeni 168Lipanj 160 Prosinac 176

Ukupan broj radnih sa u 2019. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sa vrijedi za 40 satni radni tjedan, u ko-jem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana.

Tablica 23. Oznake izvješća na obrascu JOPPD za dane u li-stopadu 2019.

Datum u mjesecu

Oznaka Obrasca JOPPD

Datum u mjesecu


Datum u mjesecu


1. 19274 12. 19285 23. 192962. 19275 13. 19286 24. 192973. 19276 14. 19287 25. 192984. 19277 15. 19288 26. 192995. 19278 16. 19289 27. 193006. 19279 17. 19290 28. 193017. 19280 18. 19291 29. 193028. 19281 19. 19292 30. 193039. 19282 20. 19293 31. 19304

10. 19283 21. 1929411. 19284 22. 19295

Tablica 24. Blagdani i neradni dani u listopadu 2019.

8. listopad, utorak Dan nezavisnos

Tablica 25. Rokovi za podnošenje fi nancijskih izvještaja u listopadu 2019. godine za proračune, proračun-ske i izvanproračunske korisnike

Obveznik Financijski izvještaji Rok predaje Predaja

proračunski korisnici državnog

proračuna

• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (Obrazac: PR-RAS)

• Izvještaj o obvezama (Obrazac: OBVEZE)

do 10. listopada

2019.

FINA-i (Obrazac: PR-RAS i Obrazac: OBVEZE)

nadležnom razdjelu

Razdjeli državnog

proračuna

• Konsolidirani Izvještaj o obvezama (Obrazac: OBVEZE)

do 15. listopada

2019. FINA-i

proračunski korisnici

proračuna jedinica lokalne

i područne (regionalne) samouprave


do 10. listopada

2019.

FINA-i (Obrazac: PR-RAS)

nadležnoj jedinici

jedinice lokalne i

područne (regionalne) samouprave



• Bilješke

do 10. listopada

2019.


izvanprora-čunski kori-

snici državnog proračuna



• Bilješke

do 21. listopada

2019.


izvanproračun-ski korisnici proračuna

jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave


do 21. listopada

2019.

FINA-i (Obrazac: PR-RAS)

Tablica 26. Rokovi za podnošenje poreznih izvještaja u li-stopadu 2019. godine za proračune, proračun-ske korisnike, izvanproračunske korisnike i ne-profi tne organizacije

Obrasci Rok predaje

Obrazac JOPPD• na dan isplate primitka ili sljedeći dan• u roku od 8 dana od primitka dohotka

iz inozemstvaPDV za mjesečne obveznike do 21. listopada za rujanPrijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU (PDV-S)

do 21. listopada za rujan

Tablica 27. Novi ekonomsko-fi nancijski propisi

Naziv propisa Narodne novine, br.:

Stupanje na snagu

Uredba o izmjenama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koefi cijen ma složenos poslova u javnim službama

79/19 24.8.19.

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak 80/19 1.9.19.

Odluka o kriterijima i načinu fi nanciranja troškova javnog prijevoza redovi h učenika srednjih škola za školsku godinu 2019./2020.

81/19 31.8.19.

Odluka o općinskim porezima Općine Otok 87/19 1.10.19.

Tablica 28. Nove stope prireza u 2019. godini

Grad/općina Dosadašnja stopa

Nova stopa

Datum primjene

Narodne novine, br.

Veliki Bukovec 5% 10% 1.1.19. 110/1810% 5% 1.4.19. 17/19

Mali Bukovec 5% 10% 1.1.19. 111/18Dubravica 7% 10% 1.1.19. 115/18Radoboj 0% 8% 1.1.19. 118/18

Sveta Nedelja 6% 0% 1.1.19. 120/18Trnovec

Bartolovečki3% 7% 1.2.19. 3/19

Bjelovar 12% 9% 1.5.19. 35/19Štefanje 8% 0% 1.6.19. 52/19Ogulin 10% 5% 1.7.19. 56/19

Ilok 5% 0% 1.7.19. 58/19Općina Otok 10% 5% 1.10.19. 87/19

TIM4PIN MAGAZIN

Godišnja pretplata Polugodišnja pretplata

NAŠA IZDANJA

gle

UKUPNO

KONTAKT TELEFON

OIB

E POŠTA

DATUM

NAZIV IZDANJA

NAPOMENA:

“ model “00” IBAN Svrha uplate Kupnja _____________________________________________

Aktualna izdanjaNarudžbenica za pretplatu na časopis, kao i za navedena izdanja nalazi se na posljednjoj stranici časopisa.


Teme: Porez na dohodak, Porez na dodanu vrijednost, Porez na dobit, Opći porezni zakon – izmjene i dopune, Ppopis mišljenja i uputa Ministarstva fi nancija, Načini isplata fi zičkih osoba.



CBA - analiza troškova i koristi





Teme: Novi Zakon o javnoj nabavi s kazalom pojmova, Stručna mi-šljenja autora i usporedba s pret-hodnom zakonskom regulativnom.




Teme: Priprema projektnih prijedloga, Upute za ispunjavanje aplikacijskog obrasca, Provedba projekta, Primjeri dobre prakse.



Aktualna izdanja

Moj EU projekt – priručnik za pripremu i provedbu EU projekta

Teme: Sveobuhvatno izdanje za uspješno korištenje EU fondova.

Autori: Ivana Maletić, Kristina Ko-sor, Katarina Ivanković Knežević, Zvonimir Savić, Saša Bukovac, Davorka Žagar, Nada Zrinušić, Božana Bešlić, Mladenka Karačić, Tea Japunčić


Vodič za dobro upravljanje u javnom i neprofi tnom sektoru

Teme: Jedinstvena publikacija koja na drugačiji i vrlo praktičan način opisuje fi nancijsko upravljanje i sustav unutarnjih kontrola u praksi.

Autori: Ivana Jakir Bajo, Ivana Maletić, Danijela Stepić



Teme: Porez na dohodak, porez na dodanu vrijednost, porez na dobit, Opći porezni zakon - izmje-ne i dopune; PRILOG: Popis mi-šljenja i uputa Ministarstva fi nan-cija, načini isplata fi zičkih osoba.



Računovodstvo proračunskih i neprofi tnih organizacija

Teme: Udžbenik za sustavno sagledavanje i računovodstveno praćenje poslovanja proračunskih i neprofi tnih organizacija. Teorijske postavke sustava s primjerima knjiženja.

Autori: Davor Vašiček, Vesna Vašiček

Izdanje: Rijeka, 2016.


Teme: Novi Zakon o javnoj nabavi s kazalom pojmova, stručna mišljenja autora i usporedba s prethodnom zakonskom regulativnom.



Računski plan proračuna 2017.

Teme: Računski plan proračuna i Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu (pročišćeni tekst - NN, br. 12/14, 115/15, 87/16).

Autori: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje



Teme: Priprema projektnih prijedloga, upute za ispunjavanje aplikacijskog obrasca, provedba projekta, primjeri dobre prakse.



POREZNI PRIRUČNIK Prikaz novog Zakona

Računovodstvo

Prikaz novog Zakona Prikaz novog Zakona

Računski plan Priprema, pozor, CBA - analiza troškova i koristi




Računovodstvo CBA - analiza troškova i CBA - analiza troškova i CBA - analiza troškova i

Moj EU projekt POREZNI PRIRUČNIK POREZNI PRIRUČNIK Moj EU projekt Vodič za dobro Moj EU projekt

PLANIRANJE LOKALNIH PRORAČUNA

Novine u vodnom gospodarstvu

Knjiženje školskih udžbenika

Modeliranje pametnog financiranja javnih projekata

NA

KL

AD

NIK

- t

im4

pin

Uli

ca

kn

ez

a T

rpim

ira

15

, 10

00

0 Z

ag

reb

| c

en

tar@

tim

4p

in.h

rT

ISK

AN

ICA

- p

oš

tari

na

pla

će

na

u H

P-u

d.d

. u

so

rtir

nic

i 10

20

0 Z

ag

reb

BROJ 10.listopad 2019.

10

TIM

4PIN

MA

GA

ZIN

• li

stop

ad •

201

9.

Želite naučiti kako obračunati doprinose i porez, što je PK kartica, što osobni odbitak? Želite saznati kako voditi evidencije radnog vreme-na, što je plaća u naravi, kako obračunati naknade za godišnji ili bolovanje? Sve to naučite na primjerima iz prakse u našoj LC Školi.

Program: • Zakonska regulativa koja uređuje pravo na plaću od

nesamostalnog rada • Evidencija radnog vremena i obračuni plaće od

nesamostalnog rada (primjeri) • Obračuni plaće od nesamostalnog rada (primjeri) • Drugi dohodak te obračuni (primjeri) • Završni test


OBRAČUN PLAĆE I DRUGOG DOHOTKA ZA POČETNIKE3 DANA: 21. - 23. listopada 2019. u LC edukativnom centru Zagreb

3 DANA: 28. - 30. listopada 2019. u LC edukativnom centru Zagreb

Za sve dodatne informacije obratite nam se na [email protected] ili [email protected]

Naučite osnove proračunskog planiranja, knjiženje osnovnih proračunskih procesa i pripremu � nancij-skih izvještaja i saznajte sve o sustavu proračunskih klasi� kacija.Idealno za računovođe početnike u proračunskom računovodstvu, ali i za pročelnike koji žele znati više o evidencijama u proračunskom računovodstvu na operativnoj razini.

Program: • Predstavljanje normativnog okvira • Evidencije u proračunskom računovodstvu • Financijski izvještaji u sustavu proračunskog

računovodstva


NOVO u LC edukacijskom programu

OSNOVE PRORAČUNSKOG RAČUNOVODSTVA

Documents

TIM4PIN MAGAZIN • listopad • 2019. · 2020. 1. 8. · Petričko, Hrvoje Vargić, Ivana Soža ... Loboja, Zoran Vuić, Ivan Palčić, Zvonimir Jukić, Biljana Lerman, Nikolina