TIPOLOGIJA I RAZVOJ DUVALJKI U PRAISTORIJSKOJ METALURGIJI Grobovi praistorijskih metalurga

TEHNI^KA KERAMIKA

Pojava rudarstva i metalurgije, kao i tipolo{kaklasifikacija predmeta od bakra je tema obra|enaod ve}eg broja autora.� Nalazi koji se mogu vezatiza metalur{ku delatnost spadaju u tzv. tehni~kukeramiku. To su pe}i i ognji{ta za topljenje, kalupi,posude za topljenje i livenje, kerami~ki zavr{eciduvaljki i mlaznice meha. Same duvaljke supravljene od organskog materijala (drvo, trska),kao i mehovi (koà, drvo). Od ovih alata ostajusamo njihovi kerami~ki zavr{eci. Oni sluè dasabiju vazdu{nu struju i usmere je na malupovr{inu, radi pove}anja temperature gorenja.

U na{oj literaturi se ne javlja poseban terminza ovu vrstu nalaza. Bosanski i hrvatski autorikoriste termin sopalj (B. ôvi}, A. Durman).Francuska arheologija naziva ih tuyeàs, engleskatuyere, nema~ka Düse, a ruska soplo.

INTERPRETACIJA NALAZA

U literaturi su ovi nalazi razli~ito interpreti-rani. Od levaka za livenje, malih levaka, pr{ljenakai muzi~kih instrumenata do votivnih predmeta ifalusnih idola. Mada je J. Pi~ jo{ 1899. ovakvenalaze odredio kao usta mehova, tek njihovoprepoznavanje na egipatskim grobnim reljefima(W. Kneussl) dovelo je do prihvatanja ovogmi{ljenja (Slika 1a, b). Njihova upotreba se ograni-~ava na topljenje bakra, dok pitanje prerade siroverude ranog bronzanog doba ostaje otvoreno.

I u na{oj literaturi je bilo lutanja u odre|iva-nju uloge ovih nalaza.� S. Dimitrijevi} pogre{no

rekonstruisan fragment iz Debelog brda naziva„kalup za livenje“.�

NEOLIT I ENEOLIT – METALURGIJAOKSIDA

Najranija pojava bakarnih predmeta zabeleè-na je u slojevima akerami~kog neolita prednjeAzije (8400–7500 godina p. n. e.). U Evropi sebakar javlja u kasnoj Kri{ kulturi, sredinom VImilenijuma p. n. e.� Ovi predmeti su izra|eni odprirodnog, samorodnog bakra. O rudarstvu i meta-lurgiji moèmo govoriti tek od kasnog neolita.�

Kod nas je ovaj period povezan sa tzv. Grada~komfazom vin~anske kulture (Vin~a C), kada je po~elokori{}enje rudnika bakra Rudna glava kod Bora(Karta 1). Vin~anska naselja imaju tragove preradebakarnih oksida i {ljaku.� Do sada nisu na|ene pe}iza topljenje ni topioni~arski alat, tj. nema tehni~kekeramike. Ovo je verovatno uzrokovano manjimobimom istraìvanja vin~anskih naselja. Analize supokazale da ruda iz Rudne glave nije kori{}ena zaizradu predmeta Bodrogkerestur kulture, ve} ona izBora i Majdanpeka.� U Kukuteni kulturi, isto~nomsusedu vin~anske kulture, duvaljke se javljaju ve}u fazi A 1, koja odgovara grada~koj fazi kodvin~anske kulture. U ku}i 2 na lokalitetu Vale-ni–Piatra Neamt, na|eni su in situ. Ku}a pripada Bfazi, paralelnoj sa kasnom vin~anskom kulturom.�

Posude za topljenje bakarnih oksida se javljaju uvreme kasne Bodrogkerestur, Boleraz, Lasinja–Ba-laton kulture, sa posudama od kamena, i u ranojbadenskoj kulturi, kao i u B fazi Kukuteni kulture.

79

ARHEOLOGIJA

�� UDC: 903:669

TIPOLOGIJA I RAZVOJ DUVALJKI U PRAISTORIJSKOJ

METALURGIJI

Grobovi praistorijskih metalurga

��

��

��

��

�� !�!� "#�� $%&'$()*

Ranoeneolitske kulture jo{ nemaju potrebu zakori{}enjem duvaljki. Njihova pojava je uzrokova-na prelaskom na kori{}enje dubljih slojeva rudi{ta.Kasna Kocofeni i kostola~ka kultura imaju ve}razvijenu metalurgiju sulfidnih ruda.� Vu~edolskakultura u svojoj klasi~noj fazi (Vu~edol B) poznajedvodelne kalupe, kako pokazuju nalazi iz Vinko-vaca. Metalurgija sulfida se u ovo vreme pro{irilau kulturama koje su posedovale leì{ta rude (nalaziz Zlote).�� Rudarstvo neolita i eneolita se zasniva-lo na eksploataciji oksidnih ruda. Oksidne rude sulako dostupne i jasno uo~ljive, zbog boje rudi{ta,koja se lako uo~avala i razlikovala od okoline.Oksidi nastaju prirodnom oksidacijom povr{inskihslojeva sulfidnih rudi{ta (kuprit, malakonit) ili dej-stvom vode, kada nastaju karbonati (malahit, azu-rit). Za preradu ovakvih ruda potreban je ugljenik,kori{}en u obliku drvenog uglja, i pe} za topljenje.Na dnu pe}i (ognji{ta) ostaje metal, dok primese,koje su lak{e, plivaju iznad. Ovako dobijen, ~istbakar se topi u posudama i lije u kalupe.

BRONZANO DOBA – METALURGIJASULFIDA

Ve} u eneolitskom periodu je do{lo do krize usnabdevanju sirovinama, jer su povr{inske naslagebrzo iscrpene. Sulfidna rudi{ta su bogatija, analaze se na ve}oj dubini. Sulfidne rude sadrèsumpor, a ~esto i druge sastojke (arsenik, gvo`|e,antimon, olovo). Zbog ovoga, sulfidna ruda se nijevi{e mogla topiti jednostavnim zagrevanjem kaooksidi. Prvo se morala isprìti da se oslobodisumpor. Ovo je traìlo veliku koli~inu vazduha, ape} nije pogodna za novi na~in prerade. Ruda sezagrevala na otvorenom ognji{tu ili u pe}i saprimenom duvaljki i mehova, kako bi se postiglosnabdevanje vazduhom. Proces je izazivao prvoprelazak sulfidnih minerala u oksid (prènje) uzizdvajanje sumpordioksida, koji u reakciji sa ba-karnim sulfidom formira bakar. Ako ruda sadrìgvo`|e, proces prènja ima ulogu uklanjanja gvo-`|a u obliku {ljake.

80

RAD MUZEJA VOJVODINE 46 ARHEOLOGIJA

Karta 1.��

��

�� !�� "� #�� $%%&� �� $'

Ne~isto}a istopljene sulfidne rude uvela jebronzu, prirodno legiranog bakra. Pojava grobovasa liva~kim priborom pokazuje i socijalno izdva-janje livaca u ovo vreme. Eksploatacija sulfidnihrudi{ta je dovela do pomeranja metalur{kih centaraka zapadu karpatskog luka i ka alpskom pojasu(Karta 2).�� Ova migracija je uzrokovala i stvaranjekasnovu~edolskog kulturnog kompleksa. U vu~e-dolskoj kulturi se javljaju i prvi kerami~ki zavr{eciduvaljki u ju`noslovenskim zemljama. Vu~edolskakultura u klasi~noj fazi (Vinkovci–Hotel, Ljubljan-sko barje) i kasnoj fazi (Varvara, Debelo brdo,Gradina Zecovi) pokazuje tehni~ku superiornostmasovnom proizvodnjom oru|a i oru`ja (Slike2–5).�� Nalazi duvaljki su iz naselja, do sada nisuna|eni grobovi metalurga.

Rano bronzano doba ima iste tipolo{ke oblikeduvaljki. Na nalazi{tu Zok–Varhe| otkrivene sudve povr{ine sa ostacima metalur{ke aktivnosti,vinkova~ke kulture�� (Slika 6). D. Miller poprimercima unjeti~ke kulture odre|uje dva tipaduvaljki: tip A – ve}ih dimenzija, za grube radovei tip B – manjih dimenzija, za specijalne tehnike.��

I. Bona daje tipologiju za srednje bronzano dobaMa|arske. Deli ih po izgledu na pet tipova:

A – duì ili kra}i primerci suènih krajeva,blago zaobljenog oblika zarubljene kupe, gornjideo ukra{en urezima.

B – sli~nog oblika, sa glatkim gornjim delom.C – na oba kraja imaju blago levkasto

pro{irenje.D – na jednom kraju levkasto pro{irenje, na

drugom zaobljavanje.E – sli~ne tipu D, sa rupicama na {irem,

levkastom obodu.Navodi nalaze iz Bogojeva u Ba~koj, koje

sme{ta u tipove A i B, a pripisuje grupi Gerjen(Slika 7).��

Krajem ranog bronzanog doba dolazi dozastoja u razvoju autohtone metalurgije, koja sezasnivala na leguri bakar/arsenik. Ovaj zastoj seobja{njava te{ko}ama u snabdevanju kalajem isavladavanju nove tehnologije.��

Nalazi tehni~ke keramike u srednjem bronza-nom dobu postaju retki, a nema vi{e grobova sa

81

TIPOLOGIJA I RAZVOJ DUVALJKI ... JOVAN KOLEDIN

Karta 2!�� ( �� )�� #�� $%&&� �� *'

liva~kim priborom. Primerak iz kulture Vitenberg,datiran u Br C, tipolo{ki je nepromenjen u odnosuna raniji period.�� Ostave ne sadrè tehni~ku kera-miku. Jedna „duvaljka meha“ se nalazi u materija-lu iz radionice datirane u horizont ostava Br C2.�

Krajem bronzanog doba dolazi do procvatametalur{ke delatnosti na Balkanu i Karpatskojkotlini. Kerami~ki zavr{etak je ve}ih dimenzija inije deo duvaljke, nego meha, kako pokazuju sli~niprimerci kakvi se koriste u Egiptu (Slika 8).�

[oljasti usadnik iz Donje Austrije, sa rupicama zapri~vr{}ivanje meha (Slika 9), pripisuje se kulturipolja sa urnama (Ha A2–B1).

STARIJE GVOZDENO DOBA

Kerami~ki zavr{eci mehova u starijem gvo-zdenom dobu su jo{ ve}ih dimenzija od tipova izbronzanog doba. Zadràn je u osnovi koni~an oblikusadnika meha. Vrh je kolenasto povijen, radiboljeg vrtloènja vazduha. U ju`noslovenskoj lite-raturi pominju se nalazi u Dolenjskoj (Slovenija),severozapadnoj Bosni, ali nisu objavljeni.�� Deoliva~kog pribora iz nekropole kod Sanskog Mosta(Slika 10), kao i primerci iz Poda kod Bugojna,��

predstavljaju varijantu karakteristi~nu za Srednje-bosansku grupu, i to njenu IV i V fazu (550–350 p.n. e.). Modelovani su u vidu vrata i glave konja. B.ôvi} je ovaj oblik tuma~io nekim kultom veza-nim za metalurgiju.�� Proizvodnja gvo`|a na Bal-kanu po~inje najkasnije od VIII veka p. n. e.��

Konjske protome na ustima mehova su mo`da uvezi sa kultovima vezanim za proizvodnju gvo`|a?Postoje i kolenasti zavr{eci bez ikakvih ukrasa ijedna podvrsta ukra{ena plasti~nim, {tipanimtrakama (Slike 11–12). Ovakva vrsta ukrasa jetipi~na za starije gvozdeno doba.�� Protiv autohto-nog balkanskog porekla konjskih protoma govorenalazi sa ovakvim predstavama i van Balkanskogpoluostrva (u Panoniji Sv. Petar Ludbre{ki), kao inalazi iz isto~ne Nema~ke (Slike 13–14).��

Jedini nalaz ovoga tipa na teritoriji Srbije jekolenasti zavr{etak meha sa lokaliteta Feudvar kodMo{orina. Na|en je u sloju naselja Bosutskekulture, datiranom u kasnu fazu (550–350 p. n. e.),a predmet je odre|en kao „instrument od gline“��

(Slika 15). Ovim je posvedo~ena i metalur{kadelatnost u Bosutskoj kulturi, mada je te{ko ocenitivrstu i obim ove aktivnosti, na sada{njem stepenuistraènosti i publikovanja gra|e.

Ovakav tip zavr{etka meha povezuje se saupotrebom novih vrsta mehova, proizvodnju ve}egobima, kao i za proizvodnju gvo`|a. Kori{}en je ukulturama sa kraja bronzanog doba (Ha A1–B1).Interesantan je nalaz sa teritorije Monteoru kulture,koji mo`da ukazuje na raniju pojavu kolenastihmlaznica isto~no od Karpata. Naàlost, predmetnije opisan, kao ni okolnosti nalaza. Datiran je sakeramikom u Br. A1 – br B (Monteoru I c3–IIa).��

Zavisno od okolnosti nalaza, postoje razli~iterekonstrukcije na~ina upotrebe kerami~kih zavr{e-taka, uglavnom sa istim osnovnim karakteristi-kama� (Slike 16a, b; 17). Kerami~ki zavr{etak nakraju meha je okrenut uìm otvorom kolena kadole. Ispod je posuda ili dno pe}i u kojoj jeme{avina rude i drvenog uglja. Neki primerci suna|eni u grobovima, svedo~e}i o izdvojenoj klasimetalurga (kova~a) u ovim zajednicama, a takavpoloàj je posvedo~en u etnolo{koj ostav{tinibrojnih naroda.

GROBOVI PREISTORIJSKIHMETALURGA

Sa razvojem rudarstva i metalurgije tokomrazvijenog i kasnog eneolita, dolazi do izdvajanjajednog sloja, povezanog sa ovom delatno{}u. Oovome postoji obimna literatura, na koju upu}uje-mo preko dela M. Elijadea.� Izdvojenost livaca ikova~a u zajednicama, tj. naseljima, je dosta te{kodokazati, zbog nedovoljnog stepena istraènostisamih naselja ovog perioda. Kada se i istraùju, toje uglavnom sonda`no, zna~i parcijalno. Ostacisame proizvodnje, kakvi su {ljaka, pe}i i tehni~kakeramika, pokazuju da je u eneolitu i u ranombronzanom dobu ovaj vid delatnosti vezan za samonaselje i da nema izdvajanja „metalur{kog centra“,ni ve}e proizvodnje.

Prvi metalur{ki centar, kao i po~etak masov-ne, serijske proizvodnje u na{im krajevima, vezanje za vu~edolsku kulturu. To se najbolje vidi porezultatima istraìvanja R. [mita, koji je u potpu-nosti istraìo vu~edolski Gradac, akropolu velikognaselja. Na planu nalazi{ta se jasno vidi odvojenostovog prostora, nagla{ena velikim dvostrukim ro-vom i zemljanim bedemom. Vu~edolskoj kulturipripada velika zgrada (15,5 x 9,5 m), sa osnovomsli~noj gr~kim megaronima. [mit je ovu ku}u,obnavljanu dva puta, nazvao „megaron livacabakra“. Nju je odredio kao centar ~itavog naselja.��

82


Na Gracu su na|eni brojni nalazi tehni~kekeramike, kao i pe}i, {to izdvaja ovaj deo naseljakao centar i to kao centar cele kulture.��

U grobnici „bra~nog para“, me|u brojnimdarovima nema ni~ega {to bi povezali sa meta-lurgijom. Neobi~no velik broj posuda i potpuninedostatak tehni~ke keramike, govori da je svojistaknuti poloàj ovaj par dugovao ne~emu dru-gom, a ne liva~kom zanatu. Problemati~no jetuma~enje kerami~kog predmeta koji je dràomu{karac u desnoj ruci. Odre|en je kao „ustako`ne ~uturice“. Nema crteà ni preseka predmeta,tako da se samo na osnovu fotografije ne moèdati druga~ije tuma~enje.��

Kako je Gradac istraèn u potpunosti, moè sesa sigurno{}u tvrditi da ovde nije bilo grobovametalurga. Ostaje dodu{e mogu}nost da je grobovabilo na delu koji je odnet klizanjem lesa uDunav.��

Na vu~edolskom nalazi{tu svih 18 grobovavu~edolske kulture su skeletni, zgr~enci sa prilozi-ma. Broj stanovnika se procenjuje na 1000–1500,{to zna~i da je velika ve}ina sahranjivana vannaselja.��

U dvojnom grobu 3 iz 1990. godine na|en jeglineni kalup za livenje dleta, u rubu jame rano-klasi~ne (B1) faze.��

Na primeru Vu~edola vidi se jasno socijalnoraslojavanje i ra{~lanjivanje naselja, sa pojavomakropole, na kojoj izdvojeno rade pojedinci upu}e-ni u tajne topioni~arskog zanata, {to je moralo bitipra}eno i odre|enom ritualnom praksom.

U ovo vreme sli~ne pojave je najlak{e pratitiu arheolo{kim kulturama koje vezujemo za tzv.indoevropsku seobu.�� Zbog niskog stepena istra-ènosti u na{im krajevima, treba obratiti ve}upa`nju na rezultate istraìvanja seobe nosilacakulture grobova sa okerom u oblasti severno odCrnog mora.

Badenska, kostola~ka i vu~edolska kulturanisu do sada dale grobove metalurga, {to je uzro-kovano sasvim sigurno malim brojem otkrivenihgrobova. Okrenu}emo se zato oblastima koje zbogdobre istraènosti imaju ovakve grobove. Grobovimetalurga se prilozima jasno izdvajaju od ostalihpripadnika zajednice. Prilozi u grobovima su alatkevezane za posao topljenja i livenja.

83


Karta 3"�� )�� #�� $+'

Naro~ito se brojno{}u (40 grobova) isti~eoblast ju`ne Rusije i Ukrajine. Grobovi su izvremena kasnog eneolita (kraj IV milenijuma p. n.e.), pa do srednjeg bronzanog doba (po~etak IImilenijuma p. n. e.). Nosioci rane metalurgije uovoj oblasti su Katakombna i Jamnaja kultura.��

Iz prve faze prerade bakarnih ruda i po~etkarudarstva nema izdvojenih grobova rudara–meta-lurga. Ovo je period uticaja metalurgije Tripoljekulture.�

Druga faza razvoja na prostoru izme|u Dnje-pra, Volge i severnog Kavkaza je vreme jakoguticaja kavkaskog metalur{kog reona. Isti oblici sukarakteristi~ni i za Katakombnu i za Jamnaja kul-turu.� Katakombna kultura ima najvi{e grobovalivaca u odnosu na druge kulture (isto~ne Evrope),{to V. S. Bo~karev tuma~i nepostojanjem profesio-nalne izdvojenosti pokojnika u drugim kultura-ma,�� (ili se ona ne manifestuje u grobnom ritualu).

Ovde donosimo nekoliko grobnih celina kojepokazuju ra{iren obi~aj polaganja alata uz pokojni-ke. Izbor je uslovljen ograni~enim pristupom lite-raturi, naro~ito sovjetskoj.

Najstariji je ukop iz kurgana 3 (Slika 18) nanekropoli Veselaja Ro{~a I u okolini Stavropolja.Ukop mu{karca i tri deteta, svi posuti okerom.Kalupi, posude za livenje i kameni kova~ki alat sutipi~ne alatke metalurga ovog perioda. Uz ~a{u idve zdele priloèna je i tzv. kadionica–zdela na~etiri noge.�� Prvobitno je grob datiran u drugu~etvrtinu II milenijuma p. n. e;�� danas se kata-kombna kultura datira u period 2450–1900. godinep. n. e. (C��), s tim da ranija faza ima zgr~ence, akasnija skelete u opruènom poloàju.�� Grobovi iznekropole Kalinovka (Slike 19–20), pripisane Sru-bna kulturi, iz druge ~etvrtine II milenijuma p. n.e. istovremeni su sa starijom fazom katakombnekulture.�� Mla|oj fazi pripadaju grobovi iz MalajeTernovke (Slika 21)�� i Vasilevke (Slika 22).��

Grob 21 iz Volosovo–Danilovke (kulture Fatyano-vo),�� i grob 64 nekropole Sopka II su datirani uXVIII–XVII vek p. n. e.�

Ne{to bliì na{oj zemlji je grob 280 iznekropole Ni`na My{la,� koja pripada predklasi-~nom horizontu Otomani kulture (Ko{tani grupi), uoblasti slova~kih Rudnih planina (Slika 23). Maj-storski alat je predstavljen kamenim ~eki}em,duvaljkom i dvodelnim kalupom. Autor navodigrobove livaca u kulturama sa razvijenom meta-lurgijom (Ma|arovce, Unjetice) i to grob 50 iz

unjeti~ke nekropole Matu{kovo, sa ~etiri duvaljke igrob 15 iz Környe, sa tri duvaljke. Liva~ki stale`je naro~ito zastupljen u grobovima unjeti~ke kultu-re, jedne od najproduktivnijih zajednica ranogbronzanog doba. Grob iz Erfurt–Gisperslebena��

ima dve duvaljke (Slika 24), a posebno mesto imagrob kod Sachenburga,�� otkriven 1819. Oko ske-leta je bilo „oko 300 duvaljki“. Ma~ tipa Sögeldatira grob u horizont Sögel–Bühl, u Br. A3.

Srednje bronzano doba je znatno siroma{nijenalazima tehni~ke keramike i sa malo grobova kojise mogu pripisati metalurzima. A. Jockenhövelnavodi dvadesetak grobova luì~ke kulture. Jedanod njih je grob iz Bojadle, sa jednom kolenastomduvaljkom.��

Na teritoriji biv{e SFRJ je otkriven samojedan grob metalurga. Na nekropoli kod SanskogMosta, grob (?)98: na sloju drvenog uglja i pepela,u jamu bez ostataka skeleta su poloène dveglinene cevi, kolenasta mlaznica meha, posuda zalivenje i kalup od pe{~ara. B. ôvi} nalaz tuma~ikao spali{te ukopano na posve}enom prostoru,datirano u vreme 500–350. godine p. n. e. ipripisano grupi Donja Dolina – Sanski Most.��

O grobovima metalurga bosutske kulture nemoè se ni{ta re}i, usled malog broja otkrivenihgrobova.��

Sremska grupa zapadnobalkanskog komple-ksa, sa ne{to vi{e grobnih celina, nema grobove satehni~kom keramikom i alatom. Ve}ina ovih celinane poti~e sa arheolo{kih istraìvanja.��

Budu}a istraìvanja i publikovanje obra|enogmaterijala }e svakako pojasniti sliku o metalur{kojdelatnosti na na{em tlu. Ovo se odnosi prvenstvenona istraìvanje kasnovin~anske i vu~edolske kul-ture. Po~etak gvozdenog doba predstavlja novtehnolo{ki pomak, slabo vidljiv u dosada{njimistraìvanjima kod nas, koja ne daju realnu sliku orazvoju preistorijske metalurgije. Ovo je skromanprilog daljem prou~avanju metalurgije i poznava-nju razvoja tehni~ke keramike na na{em tlu.

Sa pove}anjem broja otkrivenih grobova, ve-rovatno }e se i na na{oj teritoriji otkriti grobovimetalurga. Prvenstveno se moè o~ekivati ovakvootkri}e u sklopu vu~edolske kulture ili nekeranobronzanodobne manifestacije, dok je za kasni-je periode to te{ko i predvideti.

84


� B. Jovanovi}, PJZ III, 27–54; MAA 10,1985–1986, Skoplje 1989, 47–53; D. [ljivar –D. Jacanovi} – Veliko Laole „Belovode“,Glasnik SAD: 11 (1996), 185–189, 12 (1996)55–59, 13 (1997) 115–124; Ancient Miningand Metallurgy in South–East Europe–int.Symposium Donji Milanovac, May 10–25 1990,Bor–Beograd 1995; E. Pernicka 1990, 21–129;J. Petrasch 1986, 33–83; M. Kuna 1981, 13–82;H. Hodges–Artifacts, London 1964; I. Ecsedy1990, 209–231.

� C. Roden 1988, 62–82; B. ôvi} 1976, o. c. 107,110; 1978, o. c. 26.

� S. Dimitrijevi} 1979, 267–341. T. XLIII, 7–10.Uporedi sa B. ôvi} 1976, o. c. T. III, 5.

� E. Pernicka, o. c.T. 4–5.� „Fafos“ kod Kosovske Mitrovice, B. Jovanovi}

1984, 14; B. Jovanovi} 1990 (1995), 29–35;Divostin.

� I. Ecsedy, o. c. 221; D. [ljivar–D. Jacanovi}1997, o. c. 124: Nalaz dela kerami~kog kalupaza livenje masivnih dleta. Povr{inski nalaz;D. Antonovi} 2003, 27–45.

� Ancient Mining… o. c. 143–149.� D. Monah 1997, 90–91, T. 84–85, T. 125, 4–6,

T. 128, T. 165, 1–5. I. Ecsedy 1990, o. c. 221; 1999, T. 12, 2

(in situ, na podnici ku}e 2 u naselju Ceta�uia,Valeni–Piatra Neamt), T. 67, 1–4, 6.

� P. Roman 1987, Nalaz iz naselja III perioda Bo-arta, T. 39, 15, 192, 194. Predmet tuma~i kaopr{ljenak vretena; A. Durman 1997, 7–14; M.Novotná 1961, T. X, 1. Nalaz iz jame IV. Nepominje se u tekstu. Naselje lokalne, zavr{nefaze badenske kulture, Tren~in–ciglana Pollák.

�� B. Jovanovi} 1989, 49–50; A. Durman, KatalogVu~edol, 32–33; T. Dziekónski 1962, 31–56.

�� B. Jovanovi} 1989, o. c. 50.�� A. Durman, OA 8, Zagreb 1983; B. ôvi} 1976,

105–117; B. ôvi} 1984, 111–146�� I. Ecsedy 1990, o. c. 228, T. 8.�� D. W. Müller 1982, 120.�� I. Bona 1975, 256. Nalaz iz Bogojeva je objavljen

u Slov. Arch. XXXVI–1, 1988, sl. 1, 2(H–J. Hundt).

�� B. ôvi} – PJZ IV, Sarajevo 1983, 812.

�� N. Chidiosan 1980, T. 23, 37. U monografijiN. Borofke o ovoj kulturi (N. Borofka, o. c.1994, T. 78, 4–5; T. 86, 12; tipolo{ka tabla 7,40–43) se javljaju jo{ neke varijante.Najzanimljivija su dva primerka sa nalazi{taGherla–Petri� (T. 7, 43), ~iji uì, bikoni~ni vr-hovi imaju ubu{ene kanale. Ovaj tip nije ~vr{}edatiran. U kulturi Otomani (T. Bader 1978, T.XXXV, 30–31; T. Kovacs 1984, T. LXX, 5);u kulturi Nyirség – N. Kalicz 1984, 114; i ukulturi Hatvan – N. Kalicz, ibid. T. LVII, 15.

� A. Mozsolics 1973, o. c. T. 111, 9. Ostavana mestu proizvodnje, iz Benczúrfalva.

� F. Hampl 1953, o. c.65, 46–72.�� S. Gabrovec, PJZ V, 94. Breznik u Beloj krajini,

bez detaljnijeg opisa.�� B. ôvi} 1984, o. c. 139; 1987, o. c. sl. 28, 23.

Na|ena su dva primerka u Podu kod Bugojna.Grob 98 iz Sanskog Mosta: jama sa ugljenisa-nim drvetom i liva~kim priborom; F. Fiala1899, 30–32; B. ôvi} 1987, o. c. 274, 280,datira ovaj nalaz u period 500–350 g. p.n.e.

�� B. ôvi} 1987, o. c. 520.�� B. ôvi}, ibid. 274.�� E. Patek, o. c. T. CXVIII, 1. Fragment iz Környe,

datiran u HaA2–HaB; T. XVII, 8. Fragment izSághegy; T. Kovács 1977, sl. 15, 8. Környe, fra-gmentovana (?). Duìna 26 cm, pre~nik 12,7 cm.

�� D. Kaufmann – O. Marschall 1975, 20; D. Kauf-mann 1978, 170–173 (slu~ajan nalaz sa ostaci-ma bakarnog oksida na uèm otvoru); Velem: J.Dechelette 1910, sl. 56, 1–2; E. Petek 1968,159, M. [imek 1979, 115; M. [imek 1990, 94(„uì dio je stiliziran u obliku konjske glave snazna~enim u{ima i grivom“). (D. Kaufmann –O. Marschall: slu~ajan nalaz iz Polebena,„glineni rog“ koji autori datiraju u kraj neolita).

�� Muzej Vojvodine, Stalna postavka, Novi Sad1997, 65–66. Datirana je u kasnu fazu ranoggvozdenog doba (550–300 g. p. n. e.). Neukra-{ena kolenasta duvaljka. Nalazi neukra{enihzavr{etaka meha su poznati iz naselja u Rip~u(A. Stip~evi} 1962, 157), spaljenog groba izLöbsala u Saksoniji i Öpitzer Berga u Tiringiji(A. Pietzch 1971, 46, sl. 10–11).

�� A. Oancea V. Drambocianu 1977, sl. 4, 2.

85


NAPOMENE

� H. Hodges, o.c. sl. 8, 1–4. Pe} iz Taltica, sa dvameha (Arch. Aktuell, o. c. sl. 48 BV, 55 1990,o. c. sl. 10–11. (rekonstrukcija nalaza izFort–Harrouarda u Francuskoj) i nalaza izBelenberga kod Ulma, naselja kasnog bronzanogdoba (dve kolenaste duvaljke i fragmenataposude za topljenje, u jami sa drvenim ugljem,o. c. 267); T. Dziekonski, o. c. sl. 7, A–C.Shema razvoja od duvaljki ka mehovima.Velike kerami~ke duvaljke povijenog vrha bibile zavr{eci mehova (c varijanta). Za duvaljke,grobnica Rehmirea u Tebi: J. GardnerWilkinson, o. c. sl. 405; L. Wooley, o. c. sl.28–29; A. Durman, katalog Vu~edol, 37.

� M. Elijade, o. c. 1983. O mitovima, obredima isimbolima vezanim za rudarstvo i metalurgiju,kako ih vidi istori~ar religija.

�� R. R. Schmidt, o. c. Pe}i: 22–23, megaron: 21,26, sl. 12, 18. Dvostruki grob 3 i 4, „grobnicabra~nog para“, 41–43, sl. 24–26.

�� S. Forenbaher, o. c. 23.�� R. R. Schmidt, o. c. 203, T. 43, 3. U grobu 50 u

Matu{kovu, pojavljuje se tip sa pro{irenombazom, koji bi mogao biti i stariji od unjeti~kekulture.

�� S. Forenbaher, o. c. 18.�� Ibid. 20, 22�� M. Hoti 1993. 183.�� N. Tasi}, 1983, 15–39.�� Lj. êrnych, 2003, 28–30.� Ibid. 32.� Ibid. 30–31.�� V. L. Deràvin – B. G. Tihonov, o. c. 257.�� Ibid. 257. Nisam, naàlost, do{ao do ovde

citiranog rada V. S. Bo~kareva o grobovimalivaca iz bronzanog doba. Rad je objavljen uknjizi: Problem� arheologii, Moskva 1978.

�� Pojava kupa na krstastoj nozi ukra{enih vrpcom uvreme Vu~edola B1, kao stepski uticaj. KatalogVu~edol, 23

�� E. Kaiser – A. G. Ple{ivenko, o. c. 204.�� V. P. [ilov, o. c. 13, 30, 34, sl. 2–5.�� A. I. Kub�{ev – I. T. êrn�kov, o. c. 45–47.�� E. Kaiser – A. G. Ple{ivenko, o. c. 204. U grobu

iz Vasilevke su o~uvani ostaci drvene futrole ukojoj su bile alatke (o. c.138).

��poha bronz� lesno� polos� SSSR (red. B. A.

R�bakov), 1987, 70–71, G. 34� Ibid. 88, T. 47. I ovde je alat nagomilan na

jednom mestu, {to indicira postojanje neke„futrole“.

� L. Olexa, o. c. 270. Autor i grob 133 navodi kaoliva~ki, jer sadrì dvodelni kalup za iglu (ili{ilo), uz jedno se~ivo od opsidijana, jedno odro`naca i sedam rascepljenih kljova vepra. Mislida su o{te}ene kori{}enjem pri rukovanjukamenim kokilama (kao kle{ta).

�� D. W. Müller, o. c. 118, sl. 5.�� Ibid. 118, sl. 7. Grob ispod humke. Ma~, bode`,

tri kamene strelice. Dve kamene alatke i oko300 duvaljki, od kojih je o~uvano 89.

�� A. Jockenhövel, o. c. 293, 295–296. Ovde vidisliku 12, 3. Pripadala bi tipu sa „konjskim“protomama.

�� F. Fiala, o. c. 30–32. A. Stip~evi}, o. c. 114–115.A. Jockenhövel, o. c. 296. B. ôvi}, 1976b,175; 1987, 280.

�� Gomolava, grobnica I (1954) sa 32 skeleta, grob-nica II (1971) sa 78 skeleta. Vidi N. Tasi}: AIXIII, 1972, 32; RVM 21–22, 1973, 103–123.Vrdnik „Pe}ine“, skeletni grob otkriven 1969(P. Medovi} 1985, 5–8). Basarabi faza nema ot-krivenih grobova (P. Medovi}, o. c. 1990, 29).

�� D. Popovi}, o. c. 1981, 38.

86


AA Acta Austriaca (Wien)

Acta praehist. et Arch. Acta praehistorica etArchaeologica (Berlin)

AMM Acta Musei Moraviae(Brno)

AJA American Journal ofArchaeology (New York)

AtSB Arbeits-undforschungsberichte zurSächsischenBodendenkmalpflege(Berlin)

Arch. aktuell Archäologie aktuell inFreistaat Sachsen (Dresden)

Arch. Pol. Archaeologia Polona(Warszawa)

Arch. Polski Archeologia Polski(Warszawa)

AF Ausgrabungen und Funde(Berlin)

AV Arheolo{ki Vestnik(Ljubljana)

BMV Bodendenkmalpflee inMecklenburg-Vorpommern(Lübstorf)

BRGK Bericht der Römisch-Ger-manischen Komission(Berlin)

BV Bayerische Vorgeschicht-ablätter (München)

EA Eurasia Antiqua (Mainz)

EAZ Ethnographisch-Archäolo-gische Zeitschrift (Berlin)

GCBI Godi{njak Centra zaBalkanolo{ka Ispitivanja(Sarajevo)

GMK Glasnik Muzeja Kosova(Pri{tina)

Glasnik SAD Glasnik Srpskog Arheolo-{kog Dru{tva (Beograd)

GZM Glasnik Zemaljskog Muzeja(Sarajevo)

IBK Innsbrucker Beiträge zurKulturwissenschaft(Innsbruck)

JPMÉ A Janus Pannonius MúzeumÉvkönyve (Pécs)

Jahrb. RGZM Jahrbuch des Römisch-Ger-manischen ZentralmuseumsMainz (Mainz)

Jschr. Halle Jahresschrift für mittel-deutsche Vorgeschichte(Halle)

MAA Macedoniae Acta Archaeo-logica (Skopje)

MIA Materijali IsledovaniaArheologiji (Moskva)

OA Opuscula Archaeologica(Zagreb)

Pam. Arch. Památky Archeologické(Praha)

PAS Prähistorische Archäologiein Südosteuropa (Berlin)

PJZ Praistorija JugoslovenskihZemalja (Sarajevo)

PZ Praehistorische Zeitschrift(Berlin)

PZbor. Podravski Zbornik(Koprivnica)

SCIVA Studii �i Cercetari de IstorieVeche �i Arheologie(Bucure�ti)

Sl. Arch. Slovenská Archeológia(Bratislava)

Spraw. Arch. Sprawozdania Archeolo-giczne (Kraków)

WMBH Wissenschaftliche Mit-theilungen aus Bosnien undder Herzegovina (Wien)

SA Sovetska� arheologi�

(Moskva)

Zbornik SNMA Zbornik Slovenské NárodnéMúzeum – Archeológia(Bratislava)

87


SKRA]ENICE

LITERATURA

Antonovi} D., 2002.Copper processing in Vin~a. Starinar LII,Beograd, 27–45.

Ambs R. – Wischenbart P. 1990.Metallverarbeitng in einer spätbronzezeitlichenHöhensiedlung bei Bellenberg (Schwaben), BV55 (1990), 257–271.

Armbruster B., 1993.Ethnoarchäologische Unterscuchungen zumMetalhandwerk-Bergbau, Gelbguss undGoldschmiedtechniken als Analogien zuprähistorischer Metallerarbeitung, EAZ 34/2.Berlin (1993), 284–310.

Bader T., 1978.Epoca bronzului in nordvestul Transilvanei,Bucure�ti (1978).

Barield L. H. – Fagani L., 1972.Bemerkungen zum späten neolithikum und zumbeginn der Bronzezeit in Norditalien, MusaicaXII. Bratislava (1972), 45–63.

Bartík J., 1995.Metallgusstätigkeit in der Siedlung aus derBronzezeit in Veselé, Zbornik Sl.N.M. ALXXXIX, Bratislava (1995), 25–47.

Bergmann F. – Pernicka E. – Schmitt-Strecker S.,1990 (1995)Searching for the ore sources of eneolithic andEarly Bronze Age copper artefacts from Serbia,Donji Milanovac 1990, Beograd 1995, 143–149.

Bóna I., 1975.Die Mittlere Bronzezeit Ungarns und ihresüdöstliche beziehungen, Budapest (1975).

Boroffka N., 1994.Die Wietenberg-kultur, UPA Band 19, 1–2,Berlin (1994).

Chiddo�an N., 1980.Contributii la istoria Tracilor din nord-vestulRomâníei, Oradea (1980).

Cuços S., 1999.Faza Cucuteni B. Piatra-Neam�.

Coblenz W., 1963.Die Ausgrabungen auf dem Burgwall inNieder-Neudorf, AfSB Band 11/12, Berlin(1963), 9–59.

êrnych Lj., 2003.Spektralanalyse und Metallverarbeitung in denfrüh-und mittelbronzezeitlichen Kulturen der

ukrainischen Steppe als Forschungsproblem. EA9, 27–62.

ôvi} B., 1976.

Metalur{ka djelatnost vu~edolske grupe u Bosni,GCBI XIII (11), Sarajevo (1976), 105–117.

ôvi} B., 1976 b.

Od Butmira do Ilira, Sarajevo.

ôvi} B., 1978.

Velika gradina u Varvari – I dio, GZM, n.s.sveska XXXII/1977, Sarajevo (1978).

ôvi} B., 1983.

Prelazna zona, Glasina~ka kulturna grupa,Srednjobosanska kulturna grupa, PJZ IV,Sarajevo (1983), 390–457.

ôvi} B., 1984.

Praistorijsko rudarstvo i metalurgija u Bosni iHercegovini, GCBI XII/20, Sarajevo (1984),111–146.

ôvi} B., 1987.

Grupa Donja Dolina – Sanski Most,Srednjobosanska grupa PJZ V, Sarajevo (1987),481–528.

Dechelette J., 1910.

Manuel DÁrcheologie, II, Paris.

Deràvin V. L.–Tihonov B. G., 1981.

Po�rebenie li�e��ika ��ohi sredne�bronz� na S�avro�ol�e, SA 1981 – 3,

252–258.

Dimitrijevi} S., 1979.

Vu~edolska kultura i vu~edolski kulturnikompleks, PJZ III, Sarajevo, 1979.

Durman A., 1997.

Tin in Southeastern Europe? OA 21, Zagreb(1997), 7–14.

Durman A., 1983.

Metalurgija vu~edolskog kulturnog kompleksa,OA 8, Zagreb (1983).

Durman A., 1988.

Vu~edol, tre}e tisu}lje}e p.n.e. Zagreb (1988).

Dziekónski T., 1962.

Kupfermetallurgie in der Siedlung der BemaltenBandkeramik-Kultur in Zlota, Kreis Sandomierz,und ein Versuch die Herkunft des dortverarbeiteten Rohstoffes festzustellen, Arch. Pol.V, Wroclav-Warszawa-Kraków (1962), 31–56.

88


Ecsedy I., 1982.Excavations at Zók-Várhegy (1977–1982),Preliminary report, JPME XXVII,Pécs (1982), 59–105.

Ecsedy I., 1990.On the early development of prehistoricmetallurgy in Southern Transdanubia,GCBI XXVIII (26), Sarajevo (1990),209–231.

Eibner I., 1982.Kupferhüttung- das vorstadium fürgiesserheihütten der urzeit,Arch. Polski XXVII, Warszawa (1982),299–313.

Elijade M., 1983.Kova~i i alkemi~ari, Zagreb.

R�bakov B. A. (Red.)

�oha bronz� lesno� �olos� SSSR,Moskva 1987.

Falkenstein F., 1998.Feudvar II, PAS Band 14, Kiel (1998).

Fiala F., 1899.Das Flachgräberfeld und die prähistorischeansiedlung in Sanski Most, WMBH, VI. BandWien (1899), 1–68.

Forenbaher S., 1995.Vu~edol: graditeljstvo i veli~ina vu~edolskefaze naselja. OA 19, 17–25.

Gabrovec S., 1983.Jugoisto~noalpska regija, PJZ IV, Sarajevo(1983), 21–52.

Gabrovec S., 1987.Dolenjska grupa, PJZ V, Sarajevo (1987),29–120.

Gardiner Wilkinson J., 1988.The Ancient Egyptians, vol. I, London.

Hampl F., 1953.Urzeitlicher Kupfererzbergbau im südostlichenNiederöstereich, A.A., heft 13, Wien(1953), 46–72.

H nsel B. – Medovi} P., 1991.Vorbericht über yugoslawisch-deutschenAusgrabungen in der Siedlung vonFeudvar bei Mo{orin (Gem. Titel,Vojvodina) von 1986–1990, BRGK 72,Frankfurt a.M. (1991).

Hodges H., 1964.Artifacts, London (1964).

Hoti M., 1993.

Vu~edol – Streimov vinograd: magijski rituali dvojni grob vu~edolske kulture.OA 17, 183–205.

Hundt H. J., 1988.

Einige bemerkungen zu den älterbrozezeitlichenTondüsen, Sl. Arch. XXXVI-1, Bratislava(1988), 99–104.

Jockenhövel A., 1983.

Bemerkungen zur verbreitung derälterbrozezeitli hen Tondüsen in Mitteleuropa,Frühbronzezeitliche befestigte Siedlungen inMitteleuropa, Kraków 1983, Warszawa (1985),196–205.

Jockenhövel A., 1982.

Zeugnisse der primären metallurgie in Gräbernder bronze-und altereisenzeit Mitteleuropas,Arch. Polski XXVII, Warszawa (1982),293–301.

Jovanovi} B., 1979.

PJZ III, Sarajevo (1979).

Jovanovi} B., 1984.

Bakarni minerali sa naselja vin~anske grupe„Fafos“ kod Titove Mitrovice,GMK XIII–XIV, Pri{tina (1984), 13–15.

Jovanovi} B., 1985–1986.

Arheometalurgija i hronologija eneolitskihkultura centralnog i ju`nog Balkana, MAA 10,Skopje (1986), 47–53.

Jovanovi} B. – Mini} D. – Mrkobrad D., 1989.

Spomenici starog rudarstva i metalurgije naRudniku II, Glasnik SAD 5,Beograd (1989), 33–40.

Jovanovi} B., 1998.

Technological Significance of Hoards fromRudna Glava, the Copper Mine of Vin~a Cultu-re, Strinar XLIX, Beograd (1998), 179–183.

Kaiser E. – Ple{ivenko A. G. 2000.

Die bronzezeitliche Grabsitten im unterenDnepregebiet, EA 6, Mainz-Berlin (2000),125–207.

Kalicz N., 1984.

Die Nyirség-Kultur, u: Kulturen derfrühbronzezeit das Karpatenbeckens undNordbalkans, Beograd (1984), 110–123.

Kalicz N., l984

Die Hatvan–Kultur, u: Kulturen... Beograd,191–216.

89


Kaufman D. – O. Marschall, 1975.Ein Kultgegenstand mit Gesichtsdarstellung ausder Bernburger Gruppe von Polleberg, Kr.Eisleben, AF 20-1, Berlin (1975), 17–20.

Kaufman D., 1978.Kultgegenstand oder Blasebalgdüse? AF 23-4,Berlin (1978), 170–20.

Kovacs T., 1977.The Bronze Age in Hungary, Budapest (1977).

Kovacs T., 1984.Füzesabony Kultur, Kulturen der frühbr. zeit,Beograd (1984), 235–248.

Kneussl W. 1969Die ältebronzezeitlichen Funde aus derTischoferhöle. IBK. Sonderh. 29, 39–136.

Kub�{ev A. I. – êrn�kov I. T., 1985.

K �robleme su�es�vovani vesovo� sis�em�u �lemen bronzovo�o veka s�e�e� Vos�o~no�Evro�. SA 1985 – 1, 39–54.

Kuna M., 1981.Zur neolitischen und äneolitischenKupferverarbeitung im Gebiet Jugoslawiens,GCBI XIX(17), Sarajevo (1981), 13–82.

Lozuk J., 1995.A problem of the Baden Group metallurgy atthe site of Salo{–Donja Vrba near SlavonskiBrod, Ancient minning and metallurgy insoutheast Europe, Bor–Beograd (1995), 55–58.

Lutz J.–Matuschik I.–Pernicka E.–Rassmann K., 1998.Die früheste Metallfunde in Mecklenburg –Vorpommern im Lichte neuer Metallanalysen,BMV 45, Lübstorf, 41–67.

Medovi} P., 1985.Skeletni grob starijeg gvozdenog doba salokaliteta Pe}ine u Vrdniku, RVM 29, 5–8.

Medovi} P., 1990.Starije gvozdeno doba u srpskom Podunavlju,Katalog „Gospodari srebra“, Beograd, 23–31.

Monah D., 1997.Plastica antropomorfa a culturiiCucuteni-Tripolie. Piatra-Neam�.

Mozsolics A., 1973.Bronze- und Goldfunde des Karpatenbeckensdepothorizonte von Forró und Opályi, Budapest(1973).

Mrkobrad D. – Durli} P. Es., 1995.Arheometalur{ka istraìvanja na Prauriji,Glasnik SAD 10, Beograd (1995), 79–88.

Muhly J. D., 1985.

Sources of Tin and the beginnings of bronzemetallurgy, AJA vol. 89-2, New York (1985),275–291.

Müller D. W., 1982.

Die späte Aunjetitzer Kultur des Saalgebietesim Spannungsfeld des Südostens Europas, Jschr.Halle 65 (1982), 107–127.

Novotna M., 1961.

Der Horizont von Bo{aca-Kostolac im mitlerenWaagtal. Musaica XII(I), Bratislava, 21–34.

Novotna M. – Novotn� B., 1984.

Kulturen der Frühbr. zeit (Beograd, 1984).

Oancea A. – Drâmbocianu V., 1977.

New discoveries from the Bronze Age, Buzâucounty. About the chronology of the Monteoruculture, SCIVA 28-4, Bucure�ti (1977),509–529.

Olexa L., 1987.

Gräber von metallgissern in Ni`ná My{åa, Arch.Rozhl. XXXIX-3, Praha (1987), 255–257.

Patek E., 1968.

Die Urnenfelderkultur in Transdanubien,Budapest.

Pernicka E., 1990.

Gewinnung und verbreitung der Metalle inPrähistorischer Zeit, JRGZM 37-1, Mainz(1990), 21–129.

Petrasch J., 1986.

Typologie und Funktion neolitischer Öfenin Mittel-und Südosteuropa, Acta Praehist.et Arch. 18, Berlin (1986), 33-83.

Pi~ J. L., 1899

Staroìtnosti zeme êske, Bd. 1, Praha, 1.

Pietzch A., 1971.

Bronzeschmelzstätten auf der Heidenschanzein Dresden-Coschütz, AfSb Band 19, Berlin(1971), 35–69.

Pleslova E., 1977.

Die Entstehung der Metallurgie auf demBalkan, im Karpatenbecken und im Mitteleuro-pa, unter besonderer Berücksichtigung derKupferproduktion im ostalpenländischenZentrum (kultur-ökonomische Interpretation)Pam. Arch. LXVIII-73, Praha (1977), 56–73.

Popovi} D., 1981.

Keramika starijeg gvozdenog doba u Sremu,Beograd.

90


Popovi} D., 1997.

Istraìvawa lokaliteta „Pe}ine“ uVrdniku, RVM 39, 7–40.

Rageth J., 1974.Der Lago di Ledro im Trentino und seine Bezie-hungen zu den alpinen und mitteleuropäischenKulturen, BRGK 55, Mainz (1974), 73–259.

Roden C., 1988.Blasrohrdüsen, Der Anschnitt 40, Bochum(1988).

Roman P., 1977.Die Coþofeni Kultur. PZ 52, Heft 2, 189–198.

Rothenberg B. – Shaw T. C., 1975.Chalcolithic and Early Bronze Age IV coppermining and smelting in the Timna Valley(Israel), Bor–Beograd (1995), 281–294.

Sala{ M., 1985.Metallurgische Erzugung auf der bronzezeit-lichen Höhensiedlung bei Blu~ina, AMM LXX,Brno (1985), 37–56.

Simon K., 1990.Höhensiedlungen der älteren Bronzezeit imElbsaalegebiet, Jschr. Halle/Saale 73, Halle(1990), 287–330.

Schmidt R. R., 1945.Die Burg Vu~edol, Zagreb.

Stip~evi} A., 1962.Oru|a za rad kod Ilira. Diadora 2, Zadar,135–172.

Stip~evi} A., 1989Iliri, Zagreb.

Stuchlíkova J., 1987.Neue Ausgrabungen auf den Siedlungen derVeterov-Gruppe in Südmahren, Arch.Pozhl.XXXIX-1, Praha (1987), 10–17.

Tasi} N., 1972.An Early Iron Age Collective Tomb atGomolava. AI XIII, Beograd, 22–39.

Tasi} N., 1973.

Nalazi gvozdenog doba na Gomolavi. RVM

21–22, Novi Sad, 99-123.

Tasi} N., 1983.Jugoslovensko Podunavlje od indoevropskeseobe do prodora Skita. Novi Sad–Beograd.

[ilov V. P., 1959.

O drevne� me�allur�ii i me�alloobra-bo�ke v Ni`nem Povol`�e, MIA SSSR

60–1, Moskva (1959), (11–38). Kalinovski�kur�ann� mo�il�nik, (ibid.) 323–523.

[imek M., 1979.

Sv. Petar Ludbre{ki – nalaz metalur{keradionice, PZbor. 79, Koprivnica (1979),106–119.

[imek M., 1990.

O izradi prethistorijskih glinenih kalupa (naprimjeru nalaza iz Svetog Petra Ludbre{kog),Arheolo{ka istraìvanja u Podravini i kalni-~ko-bilogorskoj regiji, Koprivnica 1986 –Zagreb (1990), 93–99.

[i{ka S., 1972.

Zu Beziehungen des nördlichen Theissgebietesund Südpolens im Jung neolithikum und älterenAneolithikum, Musaica XII, Bratislava (1972),13–21.

[ljivar D. – Jacanovi} D., 1996.

Veliko Laole „Belovode“ naselje vin~anskegrupe, Glasnik SAD 11, Beograd (1996),185–189.


Veliko Laole „Belovode“ naselje vin~anskegrupe, Glasnik SAD 12, Beograd (1996),55–59.


Veliko Laole „Belovode“ naselje vin~anske gru-pe, Glasnik SAD 13, Beograd (1997), 115–124.


Veliko Laole „Belovode“ istraìvanja u 1997,Glasnik SAD 14, Beograd (1998), 73–77.

[ljivar D. – Kuzmanovi}-Cvetkovi} J., 2001.

Plo~nik kod Prokuplja – istraìvanja u 2000.godini, Bilten XXII skup{tine SAD, Kru{evac(2001) 18.

Tylecote R. F., 1962.

Metallurgy in Archaeology, London (1962).

Velu{~ik A. – Greif T., 1998.

Talnik in livarski kalup iz Maharskega prekopana Ljubljanskem barju, AV 49, Ljubljana(1998), 31–53.

Woolley L., 1963.

Po~eci civilizacije, Historija ~ovje~anstva I,knjiga 2 (London 1963), Zagreb 1966.

Zápotock� M., 1982.

Lovosice a oblast êské brány, Arch.rozhl.XXXIV–4, Praha (1982), 361–405.

91


Slika 1a Sakkara – grobnica Tiine, reljef

L.Wooley 1966, sl. 28 a

1b Sakkara – grobnica Mereruke, reljef

L. Wooley, o.c. sl. 28 b

Slika 2a Nastavak za duvalju (Sopalj), kasnavu~edolska kultura Ljubljansko Barje.

Visina 4,4 cm, donji pre~nik 3,6 cm

Vu~edol – katalog, br. 205, str. 161

2b Sopalj, klasi~na vu~edolska kultura,Vinkovci–Hotel – Visina 7 cm

Vu~edol – katalog, br. 206, str. 161

Slika 3 Varvara – Velika gradina

B. ôvi} 1977, T. XV, 5

Slika 4 Debelo brdo

B. ôvi} 1976, T. III, 5–6

Slika 5 Gradina Zecovi kod Prijedora

B. ôvi} 1976, T. I, 3–5

Slika 6 Zók–Várhegy

I. Ecsedy 1990, fig. 8

Slika 7 Bogojevo

H–J. Hundt 1988, sl. 1

Slika 8 Teba – grobnica Rehmirea, reljef

L. Wooley, o. c. sl. 29

Slika 9 Prein a. d. Rax

F. Hampl 1953, sl. 4, T. II, 1

Slika 10 Sanski Most – grob 98

Duìna 24 cm, pre~nik usadnika meha 8,4cm, pre~nik otvora mlaznice 2,7 cm

F. Fiala 1899, sl. 104

Slika 11 Környe, duìna 26 cm, pre~nik 12,7 cm

T. Kovács 1977, sl. 15, 8

Slika 12 Velem st. Veit (1–2); Bojadla (3) – duìna22–24 cm, pre~nik mlaznice 3 cm, pre~nikotvora za meh 6,7 cm

J. Dechelette 1910, sl. 56

Slika 13 Polleben – slu~ajan nalaz

Duìna 17 cm, pre~nik otvora mlaznice2,7 cm, otvor za meh 6,1 cm

D. Kaufmann – O. Marschall 1975, sl. 2

Slika 14 Calbe a. d. Saale – slu~ajan nalaz

D. Kaufmann 1978, sl. 1

Slika 15 Feudvar

Muzej Vojvodine – katalog, str. 65–66

Slika 16 Taltitz

K. Simon 1992, sl. 48

16a Upotreba meha sa jednom i dve mlaznice

T. Dziekónski 1962, sl. 6

Slika 17 Rekonstrukcija C. Rodena, nalaz izFort–Harrouard.

R. Ambs, o. c. sl. 10

Slika 18 Plan i prilozi iz groba 3 u kurganu 3,nekropola Veselaja Ro{~a I.

V. L. Deràvin – B. G. Tihonov, o. c.sl. 1–5.

Slika 19 Plan i profil groba 13 u kurganu 55.Nekropola Kalinovka.V. P. [ilov, o. c. sl. 34

Slika 20 Plan i profil groba 42 u kurganu 8,Kalinovka.Ibid. sl. 13.

Slika 21 Osnova i presek groba 7 iz kurgana 2nekropole Malaja Ternovka.A. I. Kubû{ev – I. T. êrnÿkov,

o. c. sl. 2Slika 22 Osnova i profil groba 20 u kurganu 1,

nekropole Vasilevka.E. Kaiser – A. G. Ple{ivenko, o. c. sl. 9.

Slika 23 Prilozi i alat iz groba 280.Ibid. sl. 4 i 6.

Slika 24 Plan i prilozi iz groba. Erfurt–Gispersleben.D. W. Müller, o. c. sl. 5.

92


KATALOG

93


Slika 1a. �Slika 3. �

Slika 2. �

Slika 5. � Slika 4. �

Slika 1b. �

94


Slika 7.

Slika 6. �

Slika 8. �

Slika 9. �

Slika 11. �

95


Slika 12. �

Slika 13. �

� Slika 10.

� Slika 14.

96


Slika 15.

97


� Slika 17.

Slika 16b. �

Slika 18. �

Slika 16a. �

Slika 19. �

98


Slika 20. �

Slika 21. �

Slika 24. �

Slika 22. �

99


Slika 23.

100

Jovan Koledin

THE DEVELOPMENT OF THE TYPOLOGY ANDTHE PRE-HISTORIC METALLURGY – THE TOMBS OF PRE-HISTORIC

METALLURGISTS

The work is dealing with one segment of technical ceramics, blowers - jets of bellow. Its role is tocompress the stream of air and to direct it on the small surface, increasing the temperature. Thismetallurgy tool Englishmen call tuyer, Germans düse, and Russians soplo. Bosnian and Croatian authorcalls it sopalj. In our close surrounding, the earliest samples were found in A1 phase of Kukuteni culture(the time of Vin~a C). Its application is expanding with the refining of sulfide copper ore. The classicphase of Vu~edol culture has the first samples on South Slavic territory. During the time of early andmiddle Bronze Age, the blowers had the same characteristics. At the end of Bronze Age the metallurgyproduction increased. The dimensions grow, and ceramical ending became a part of bellow. The conicbody has been kept, and the top is bended. The only finding of this kind is undecorated sample fromFeudvar near Mo{orin. It was found in the layer of settlement of the late phase of the Bosut culture.

It is interesting that with the development of metallurgy it can be followed the separation of onesocial layer which was dealing with this kind of production. They were buried with their tools. The mostthumbs from the early phase of metallurgy were founded on the territory of Ukraine and Russia, as a partof Jamnaja and Katakomb culture. Few examples given here are showing that the tool was mostly carriedin a special case, and that it was placed as a supplement next to the artisan. The thumbs of the late BronzeAge also have these supplements, in cultures with strong production. One burial with technical ceramicshas been found on the territory of our country, on necropolis Sanski Most. It is not clear whether it is athumb or the remains of ritual on necropolis. In the future, with the increase of number of examinedthumbs the appearance of similar graves can be expected on this territory, mostly as a part of Vin~a,Vu~edol and Bosut culture.


Documents

TIPOLOGIJA I RAZVOJ DUVALJKI U PRAISTORIJSKOJ METALURGIJI Grobovi praistorijskih metalurga