T.K. - D.M

SEEbiz.eu - regionalni poslovni portalDatum i vrijeme preuzimanja: 16.03.2015. - 02:17:29

AFERE

Dossier Karamarko: Sve afere jurinika na vrh HDZ-a

Autor/izvor: Domagoj Margeti

Datum objave: 13.05.2012. - 18:06:00

KOLUMNA - Nakon najnovijih Karamarkovih izjava kako je USKOK odbacio kaznenu prijavu protiv njega u Sluaju Soboli,

neslubeno mi je ipak potvreno kako USKOK nastavlja dravnoodvjetnike obrade u Sluaju Soboli, te kako nije istinita

informacija da su odbacili kaznenu prijavu u Sluaju Soboli.

Dakle, Karamarko lae, a USKOK nastavlja istragu. Nakon ove neslubene potvrde, zatraio sam i slubeno oitovanje USKOK-a, odnosno,

zatraio sam od USKOK-a izriiti demantij informacije da se u Sluaju Soboli nastavlja istraga protiv Tomislava Karamarka.

Tomislav Karamarko javno je ustvrdio kako je DORH, tj. USKOK u odnosu na poslovanje poduzea koje se povezuje s njim, tvrtke Soboli

d.o.o. s pojedinim dravnim poduzeima odbacio sve kaznene prijave i kako se ne provodi nikakva obrada u tom predmetu. Moete li izriito

demantirati da DORH i USKOK i dalje provode obradu u predmetu Soboli i moete li izriito demantirati da postoji takav spis u DORH-u tj.

USKOK-u? Moete li izriito demantirati da DORH i USKOK u predmetu Soboli provode istraivanja i u odnosu na Tomislava Karamarka?

Je li tona informacija da DORH i USKOK nisu odbacili kz prijavu Partnerstva za drutveni razvoj protiv Tomislava Karamarka u odnosu na

poslovanje tvrtke Soboli?, pitanja su koja sam uputio USKOK-u.

Iz USKOK-a, meutim, nisu demantirali niti jednu od ovih informacija, nego su se pozvali na zakonske odredbe koje ograniavaju pruanje

ovakvih informacija medijima. Pametnome dosta! Ako USKOK nije demantirao kako su otvorili predmet Sluaja Soboli i kako se u tom

sluaju pod istragom, odnosno, dravnoodvjetnikim istraivanjima nalazi i kandidat za efa oporbe Tomislav Karamarko, znai da su te

informacije vjerodostojne, pa sam na taj nain dobio i slubenu potvrdu neslubenih informacija o Sluaju Soboli.

Ponukan ovim najnovijim Karamarkovim laima, odluio sam napraviti ovaj ekskluzivni pregled svih Karamarkovih afera, koji na neki nain

predstavlja alternativni, novinarski, kriminalni dosje Tomislava Karamarka i otkriva tko je zapravo kandidat za predsjednika Hrvatske

demokratske zajednice. Ukratko, ovjek koji bi trebao biti u zatvoru, juria na vlast uz podrku svih svojih kriminalnih, mafijakih,

sumnjivih zakulisnih, paraobavjetajnih veza.

Dokumenti, tako, dokazuju Karamarkovu umijeanost u gotovo sve velike korupcijske i kriminalne afere: vezu s Petraevom mafijom i

vercom ljudi, Aferu Hypo, Sluaj Levar, Aferu HAC, Aferu Podravka, Aferu Hrvatska pota, Sluaj Soboli, Sluaj Pukani, veze s

albanskom mafijom, Aferu putovnice, kao i zatitu pripadnika kriminalne organizacije koju je kontrolirao Tuta Naletili.

Dosje Karamarko, tako, izgleda kao kronika tranzicijskog organiziranog kriminala i korupcije u Hrvatskoj.

Sluaj prvi: Izvjee operativca Protuobavjetajne agencije Damira Smolia

Sredinom 2000.-ih godina, operativac Protuobavjetajne agencije uputio je dravnom vrhu, predsjedniku Republike, Premijeru i drugim

visokim dravnim dunosnicima, dvije operativne informacije naslovljene: Damir Lonari v.d. ravnatelj Obavjetajne agencije, saznanja

dostavlja se i Damir Lonari, dopuna saznanja, u kojima Smoli otkriva najosjetljivije detalje o organiziranom kriminalu u obavjetajnoj

zajednici Hrvatske. U predstavci, Damir Smoli vrlo ozbiljno tereti Tomislava Karamarka za kriminalne aktivnosti i otkriva njegove

kriminalne veze s Hrvojem Petraem i organiziranim kriminalom vezanim uz krijumarenje ljudi i roba preko zrane luke Pleso u Zagrebu.

page 1 / 11


Odlaskom Karamarka s mjesta naelnika PU zagrebake, Damir Lonari je umirovljen, ali je u cilju nastavljanja posla organiziranog

kriminala, iji je lan sada definitivno postao, postavljen na mjesto efa sigurnosti na najvanijem mjestu za nastavak najprljavije rabote

ilegalnog prebacivanja ljudi, a to je aerodrom Pleso. Damir Lonari sada sa jo veim arom nastavlja svoj prljavi posao, a sustav je sam

dotjerao u red jo ranije postavljajui odane policajce na sva kljuna mjesta na aerodromu. Josip Lonari, Hrvoje Petra, Tomislav

Karamarko i Damir Lonari ire svoj posao do nesluenih granica tako daj e sve vei broj ilegalno prebaenih ljudi u zemlje Zapadne

Europe. Damir Lonari sudjeluje u organizaciji ovog posla od 1995. do 2001., kada je postavljen za ravnatelja HIS-a, navodi operativac

POA-e Damir Smoli u svojim operativnim informacijama.

Navodi iz Smolievih operativnih informacija nikada nisu do kraja istraeni, a nadlene institucije cijeli su sluaj, jednostavno, zatakale.

Sluaj drugi: Afera Hypo, ugovori tvrtke Soboli s Hypo Grupom

Nedavno mi je jedan bivi lan Uprave Hypo Leasinga iz Hrvatske ispriao kako su za sve poslove raznih sigurnosnih provjera i dobivanja

informacija, po nalogu Uprave Hypo Grupe, u Hypo Leasingu uvijek angairali upravo Karamarkovu tvrtku Soboli.

Bio je to nalog Uprave. Kada smo trebali nekakve provjere i informacije, uvijek smo takve informacije traili od tvrtke Soboli. Od Sobolija

bi dobivali informacije na papirima bez memoranduma, a vrlo esto se radilo o povjerljivim informacijama do kojih je Soboli dolazio preko

Karamarka iz SOA-e i MUP-a, ispriao mi je moj sugovornik.

S druge, pak, strane, i obavjetajno izvjee o Aferi Hypo iz 2007. godine otkriva kako su Karamarko i njegova tvrtka Soboli radili za Hypo

Grupu. tovie, iz tog je strogo povjerljivog dokumenta razvidno kako je Karamarko najvjerojatnije zloupotrebljavao svoju poziciju u SOA-i

i sigurnosnom sustavu kako bi za Hypo Grupu s jedne strane pribavljao povjerljive informacije dravnih slubi, a s druge strane

onemoguavao istrage i postupanja nadlenih dravnih institucija prema Hypo Grupi i njenim pedstavnicima u Hrvatskoj.

Tako obavjetajno izvjee Soboli d.o.o. i HAAB, od 23. svibnja 2007. godine, otkriva detalje ovih Karamarkovih operacija i potvruje ne

samo njegovu izravnu umijeanost u Aferu Hypo, nego i njegovu ulogu u prikrivanju organiziranog kriminala i pranja novca preko Hypo

Alpe Adria Banke.

Od studenog 2006. godine Soboli je HAAB-u dostavio 8 izvjea i 4 tzv. posebna izvjea Istovjetne izvjetaje Soboli radi za

Zagrebaku banku, RBA i jo neke.

U uvodnom dijelu prvog izvjea Soboli navodi da e provjeravati informacije prema lanovima Uprave i openito informacije vezane za

pojedine pripadnike podzemlja a u odnosu na HAAB.

Ono to je zabrinjavajue je da je HAAB pristao da Soboli pie svoja izvjea s memorandumom HAAB-a to je vrlo delikatno za HAAB,

obzirom na teme koje se obrauju u tekstu Iz toga proizlazi kao da je HAAB sam provjeravao i pisao izvjea a ne onaj s kojim imaju

ugovor.

Vrlo je izvjesno je da HAAB zbog takvog memoranduma moe imati i kaznene neugodnosti jer se bavi onim za to nije ovlaten, stoji u

ovom obavjetajnom izvjeu.

Potrebno je istaknuti da je Soboli mogao doi u SOA, OA, VOA, MUP, pravosue i dravnom odvjetnitvu do kvalitetnih informacija koje

su bitne za strateko postavljanje HAAB-a, navodi se u obavjetajnom izvjeu o poslovima Sobolija i Hypo Grupe, iz svibnja 2007.

godine.

I u zakljunoj operativnoj obavjetajnoj informaciji o poslovanju Hypo Grupe, od 30. srpnja 2007. Godine, naglaava se kako je Tomislav

Karamarko imao sva saznanja o organiziranom kriminalu u Hypo banci, iz ega jasno proizlazi kako je zbog poslova svoje tvrtke Soboli s

Hypo Grupom, zloupotrijebio svoj poloaj i ovlasti kako bi prikrivao Aferu Hypo i onemoguavao postupanje nadlenih dravnih institucija

u tom sluaju.

Veina informacija iz ovog analitikog pregleda poznata je DORH-u i SOA-i (Tomislav Karamarko, a neke od njih su predmet

kriminalistike obrade koje jo traju, stoji u zakljucima obavjetajnog izvjea iz srpnja 2007. godine.

I iz obavjetajnog izvjea o Kreimiru Stareviu i Hypo Grupi, od 27. srpnja 2007. godine, spominje se detalje o poslovima koje je Soboli

obavljao za Hypo Grupu, a to je s njima prema tom izvjeu ugovorio upravo tadanji lan Uprave Hypo banke u Hrvatskoj, Kreimir

Starevi.

Uz pomo eljka Tomljenovia povezao se (Kreimir Starevi, op.a.) sa tvrtkom Soboli d.o.o. (vlasnik T. Karamarko i Pavlovi) te

dogovorio da mu prikupljaju poslovne informacije o HAAB-u iz pravosua, dravnog odvjetnitva, policije, tajnih slubi, te komentare i

pripreme akcija prema HAAB-u. Ujedno je dogovorio da mu prikupljaju informacije o pojedincima iz HAAB-a, navodi se u izvjeu od

27.7.2007. godine.

page 2 / 11


Iz ovoga je sasvim razvidno kako je Karamarko u svojim poslovima za Hypo Grupu, preko tvrtke Soboli, zapravo zloupotrebljavao svoju

poziciju u obavjetajnim slubama, te je omoguio Hypo Grupi pristup osjetljivim obavjetajnim informacijama, koje je po zakonu bio

obvezan uvati.

Sluaj trei: Zaustavljanje istrage u Hypo leasingu

Nakon to je zadarska policija u rujnu 2009. godine pokrenula istragu o leasing prijevarama preko Auto kue Zadar, u kojoj je uhien i

pritvoren Ante Kurtovi, dok su pod istragom bili i Dejan Pupovac i Niko Lisica, naelnik zadarske kriminalistike policije Antun

Novoselovi naao se na udaru zadarskog kriminalnog podzemlja.

Kurtovia, Pupovca i Lisicu teretilo se radi veeg broja kaznenih djela prijevare prilikom prodaje automobila, vozila i stanova.

Kriminalistika policija je tijekom kriminalistike obrade utvrdila postojanje osnovane sumnje da su dvojica poinitelja u dobi 33 i 32 godine

u svojstvu odgovornih osoba Autokue Zadar, a na poticaj 29-godinjaka i uz pomo 36- godinjaka, sainili lane poslovne isprave.

S ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi svom poduzeu, te su osobe prevarile dvije leasing kue otetivi ih za vie od milijun

kuna, tvrdili su iz policije nakon pokretanja istrage.

Iako Novoselovi pokretanjem istrage u predmetu leasing prijevara preko Auto kue Zadar, vjerojatno nije niti slutio do kuda see ta Afera

leasing, vrlo brzo naao se pod pritiscima kako istraga u Sluaju Leasing ne bi otila predaleko.

Tonije, kako istraga u Auto kui Zadar kriminalistiku obradu ne bi odvela na trag meusobnih poslovno financijsko bankarsko kriminalnih

veza pripadnika zadarske mafije, visokih dunosnika HDZ-a i Vlade Jadranke Kosor, te samog vrha Hypo Alpe Adria Banke, preko koje je

godinama zadarsko kriminalno podzemlje, uz posredovanje politikih veza u vrhu vlasti, pralo prljavi mafijaki novac.

Upravo je Novoselovi pokrenuo istragu u Sluaju leasing, iji je trag vodio prema Hypo Alpe Adria Banci i njezinim vezama s pranjem

novca za zadarski kriminalni milje, ali je u tajnosti provodio i kriminalistiku obradu nad nekim poslovima Hrvatskih autocesta, nad

poslovima s Konstruktorom, u sluajevima Gaenica, Kalmetina, zatim u sluaju previsokih cijena burobrana i vjetrobrana.

U tim je sluajevima u kriminalistikoj obradi, kako je svojevremeno tvrdio moj izvor prikupio dovoljno operativnih podataka o sumnjivim i

mogue nezakonitim poslovima ministra Boidara Kalmete i njegovog zadarskog pobonika Zdravka Livakovia.

Nakon to je tijekom kriminalistike obrade, po nalogu Novoselovia, zadarska kriminalistika policija navodno prikupila dovoljno podataka

o Kalmeti i Livakoviu, moj izvor blizak bivem naelniku Novoseloviu navodi kako su daljnju kriminalistiku obradu protiv Kalmete i

Livakovia obustavio upravo tadanji ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko, koji Novoseloviu nije htio odobriti nastavak

kriminalistike obrade u ovom sluaju.

Kap koja je prelila au, meutim, bio je upravo Sluaj leasing, kojeg je Novoselovi pokrenuo, nakon to mu je zabranjena daljnja

kriminalistika obrada Kalmete i Livakovia i njihovih poslova s HAC-om, a za kojeg su u MUP-u i Dravnom odvjetnitvu jednako tako

strahovali da zbog veze leasing prijevara u Auto kui Zadar s Hypo Alpe Adria Bankom i drugim leasing prijevarama unutar same Hypo

Grupe, i ta istraga ne bi otila izvan kontrole, ime bi se mogue razotkrile veze pripadnika kriminalnog podzemlja, vladajuih politikih

struktura i vrha HDZ-a i Hypo Alpe Adria Banke.

Dobro upueni u MUP-u tvrde kako je upravo nakon pokretanja istrage u Sluaju leasing, na najvioj razini dogovoreno da Antun

Novoselovi mora otii s mjesta naelnika zadarske kriminalistike policije, jer je istragom u Sluaju leasing, koji je navodno vodio i prema

nekim zadarskim sucima, kao primjerice sucu Borisu Babiu, koji je preko inkriminirane leasing kue i preko jednog od osumnjienika Ante

Kurtovia kupio brod u vrijednosti od 120 tisua eura, kojeg, pak, nije prijavio u svojoj imovinskoj kartici, iako je kao sudac to bio obvezan,

ali i prema drugim osobama iz kriminalnog miljea koje uivaju politiku zatitu HDZ-a, ili pak zatitu policije i Dravnog odvjetnitva pod

pritiskom HDZ-ovih politikih struktura.

Sluaj leasing, da je istraga i kriminalistika obrada ostala u rukama Novoselovia, mogao je otii predaleko, jer umijeanih u Sluaj leasing

je previe; dva suca zadarskog suda do grla u tome davali su preporuke i uzimali postotak, razni "uglednici" takoer, kao i neki policijski

slubenici, tvrdio je svojevremeno moj izvor.

U poetku je istraga dobro napredovala, meutim kada je kriminalistika obrada dola u fazu da je trebalo ii na korumpirane suce i ostale

face, Karamarko je blokirao daljnje Novoselovievo postupanje, a i sam Novoselovi je cijelo vrijeme bio na udaru medija pod kontrolom

Rene Sinovia, kojeg se smatra usko povezanim s kriminalnim miljeom umijeanim u Sluaj leasing, tvrdi moj sugovornik iz zadarske

policije.

Poanta cijele ove prie je da je veina trgovine ila preko Hypo lesasinga, da je tu upletena cijela Hypo, sudac upanijskog suda u Zadru

page 3 / 11


Boris Babi od Kurtovia je kupio brod za 120 tisua eura i za to nema pokrie na imovinskoj kartici.

Zadarska policija imala je u jednom trenutku spremne papire za njegovu prijavu za koruptivno djelo, ali cijeli je sluaj stopirao ministar

Karamarko.

I upanijski dravni odvjetnik Ivan Galovi sasvim sigurno ima neke veze sa svim time.

Sluaj je odavno trebao preuzeti USKOK, ali nije, jer navodno Karamarko i Galovi to dre na razini zadarskog tuiteljstva kako velike ribe

ne bi pale.

Inae, i Babi, a i Galovi koji je 20 godina na toj funkciji slizani su sa zadarskim uglednicima, kao to su Reno Sinovi, Grga Zrili i

ostali.

Obojica dre po ladicama nebrojeno mnogo prijava i tako nekima daju status nedodirljivih.

Zato se postavlja pitanje: zato USKOK nije preuzeo istragu obzirom na razmjer djela, umijeanost elnih ljudi Autokue Zadar i igraa iz

Hypo banke?

Zato nije ila ve pripremljena prijava Babiu i zato je samo maknut iz istrage u tom djelu?

Koga sve Galovi osim sebe titi?, pitao se moj sugovornik iz MUP-a, nakon to je smijenjen tadanji naelnik zadarske kriminalistike

policije.

Meutim, upravo se u injenici da je Sluaj leasing vrlo usko povezan s Aferom Hypo, krije i razlog pojaanoj nervozi kod pripadnika

zadarskog kriminalnog miljea, nakon pokretanja Sluaja leasing.

Naime, i Autokua Zadar, ali i primjerice Reno Sinovi i njegova poduzea trgovinu vozilima na leasing obavljali su preko Hypo Leasinga,

odnosno preko Hypo Alpe Adria Grupe, preko koje je kriminalno podzemlje dio operacija novca obavljalo financijskim operacijama preko

leasinga brodica.

Taj dio poslova u Hypo Grupi u Hrvatskoj u tajnosti je vodio i koordinirao izvjesni Adolf Regenfelder zvani Adi, koji je bio zaduen da kod

Hypo Alpe Adria Banke dogovara leasing ugovore pod posebnim uvjetima, a to se, navodno, posebno odnosilo na ugovore kojima su

izvoene leasing prijevare, zbog ega je Regenfelder prije nekog vremena napustio Hrvatsku, te je formalno udaljen s poslova u Hypo Alpe

Adria Banci d.d. Zagreb.

Karamarko je, dakle, i u ovom sluaju odigrao prljavu ulogu, a nakon smjene Antuna Novoselovia, bivi je ministar na njegovo mjesto

imenovao provjerenog HDZ-ovog ovjeka - Gapara Begonju, a prikrivanje u Sluaju Hypo leasing je nastavljeno.

Sluaj etvrti: Veza Karamarko Petra

Vie je dokaza vrlo bliske povezanosti mafijakog bossa Hrvoja Petraa i biveg ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka. Prvi je

dokaz ve citirano obavjetajno izvjee operativca POA-e Damira Smolia.

Drugi, ne manje bitan dokaz je injenica da je Karamarko svojevremeno, poetkom 1990.-ih godina, bio podstanar i Petraevom stanu, due

od godinu dana, za to Petraevima nije plaao nikakvu stanarinu, nego iskljuivo raune za reije. U tom trenutku Tomislav Karamarko bio

je naelnik Policijske uprave zagrebake, dakle iste one policijske uprave koja je trebala istraivati Hrvoja Petraa zbog njegovih kriminalnih

poslova. Kao i u sluaju Smolievih obavjetajnih izvjea i u sluaju Petraevog stana, poveznica je bio Damir Lonari, koji je navodno u

posredovao u Petraevom davanju stana Karamarku.

Ova informacija nije nebitna, obzirom na kasnije kriminalistiko obavjetajne obrade koje su MUP, SOA i USKOk provodili nad Petraem.

Jedad od sluajeva je i istraga protiv Petraeve kriminalne organizacije zbog meunarodnog krijumarenja cigareta, koju je USKOK

pokrenuo 2001. godine. Kako je u to vrijeme upravo Karamarko bio ef svih obavjetajnih slubi kao ef Ureda za nacionalnu sigurnost

(UNS, od 2000. do 2002. godine), mogao je zakulisnim obavjetajnim kanalima tako preusmjeravati ovu istragu, te je na kraju dolo do

obustavljanja ove kriminalistike i obavjetajne obrade nad Petraem i njegovom organizacijom.

Postavlja se, dakle, loginim pitanje, je li Tomislav Karamarko, prvo omoguio bijeg iz zemlje svojem prijatelju Hrvoju Petrau, a potom i

onemoguavao istragu protiv njega u sluaju meunarodnog krijumarenja cigareta. Iz vrha tadanjeg USKOK-a doznao sam kako su

prilikom Petraevog bijega iz zemlje tada u USKOK-u dobili slubenu informaciju kako je upravo Damir Lonari Petrau prenio

Karamarkove informacije da bi Petra mogao biti uhien, te ako bude uhien da bi mogao biti procesuiran i za sluaj verca cigareta, nakon

kojih Lonarievih informacija je Petra i pobjegao iz zemlje.

page 4 / 11


Sluaj peti: Ubojstvo Milana Levara

U trenutku ubojstva Milana Levara u Gospiu, Tomislav Karamarko je, takoer, bio ef Ureda za nacionalnu sigurnost, ali i bliski prijatelj

tadanjeg predsjednika Republike Stjepana Mesia. Sve do svoje smrti, Pajo imi, nekada bliski prijatelj i suborac Milana Levara, prilikom

naih susreta u Gospiu uvijek bi mi ponavljao kako su upravo Mesi i Karamarko odgovorni za Levarovo ubojstvo, te kako upravo

Karamarko onemoguava istragu prema pravim izvriteljima ubojstva.

injenica je, bez obzira na ono to mi je godinama ponavljao (i ne samo meni) Pajo imi, kako za Karamarkovog dugogodinjeg obnaanja

dunosti efa UNS-a, POA-e, a potom i SOA-e, te na kraju i ministra unutarnjih poslova Sluaj Levar nije zakljuen, a Levarovi ubojice nisu

otkriveni i procesuirani.

Odgovornost za to svakako lei upravo na Tomislavu Karamarku, iji obavjetajni i policijski aparat nije razrijeio ovaj sluaj punih

jedanaest godina. imi je, pak, smatrao kako Mesi i Karamarko u tom sluaju, zapravo, tite svog prijatelja, koji je prema imievim

rijeima povezan sa ubojstvom Milana Levara. Radi se o Milanu Mili Mrli, koji je 1990.-ih bio ne samo bliski Mesiev i degoricijin

suradnik, nego i pripadnik hrvatskih sigurnosno obavjetajnih slubi. Navodno je upravo Mrla bio zaduen za Levara, kako mi je to

godinama tvrdio pokojni Pajo imi.

Naalost, iako sam i osobno nekoliko puta intervenirao preko nekih aktivista za ljudska prava da se imia o toj njegovoj prii i slubeno o

toj njegovoj prii i slubeno saslua u DORH-u i kriminalistikoj policiji, do toga nikada nije dolo. Nakon imieve smrti, gotovo da vie

nije bilo ivih svjedoka koji bi mogli Milu Mrlu povezati sa Sluajem Levar.

Sluaj esti: Veza s EPH, Ninoslavom Paviem i Miroslavom Kutlom

Osim to je u kratkom vremenu kada nije bio na dravnim obavjetajno policijskim dunostima, nego na elu svoje tvrtke Soboli d.o.o., radio

na sigurnosnim poslovima za Europapress holding Ninoslava Pavia, obavjetajno izvjee od 2. svibnja 2007. godine vrlo detaljno opisuje i

kako je Tomislav Karamarko, sa pozicije efa obavjetajnih slubi posredovao u mirenju Ninoslava Pavia i Miroslava Kutle, odnosno kod

njihovog dogovora o tomu kako e, koliko i kada svojih dugova prema Kutli vratiti medijski tajkun Pavi.

U tim dogovorima Pavia i Kutle, prema ovom obavjetajnom dokumentu iz 2007. godine, presudna je bila uloga upravo Tomislava

Karamarka.

Prije prodaje HAAC (Hypo Alpe Adria Consultants, op.a.) kada su Miroslav Kutle i I. Paali saznali da bi Pavi bio jedan od kupaca,

Kutle je poeo prijetiti Paviu da eli naplatiti od njega dug u iznosu od 40 milijuna eura. Nakon to se Pavi poalio Mesiu, T. Karamarko

je preuzeo obvezu od Mesia da organizira sastanak Kutle i Pavia.

Na sastanku je Kutle traio povrat cijelog duga, a kompromisno su dogovorili da bi Pavi to vraao kroz mjesene rate od 700.000 eura.

Kutle je to prihvatio no nakon druge rate Pavi je rekao da to ne moe izdrati jer ulazi u investicije. Iza toga je napravljen novi ortaki

ugovor Pavi Kutle Paali oko suvlasnitva u HAAC-u. Nakon toga Pavi je osigurao od I. Todoria posudbu za uee u kupovini

HAAC-a, stoji u izvjeu iz svibnja 2007. godine.

Sluaj sedmi: Soboli d.o.o., izgradnja obavjetajnog podzemlja

Mnogi danas smatraju da je Sluaj Soboli, zapravo, drugi Sluaj Fimi media, samo moda u biti puno ozbiljniji, obzirom da se radi o sprezi

organiziranog kriminala, obavjetajnog podzemlja, vlasti, policije i obavjetajno sigurnosnih slubi; tonije o sprezi koja je omogua

Tomislavu Karamarku da u vrlo kratko vrijeme postane jedan od najmonijih ljudi u dravi. Najmoniji meu najkorumpiranijima, kako to

esto ponavljam.

Pria o tvrtki Soboli je, u biti, pria o obavjetajnom podzemlju, o formi legalizacije djelovanja obavjetajnog i policijskog podzemlja kroz

tvrtku koja se zapravo neovlateno bavi obavjetajnim poslovima. Osnivanjem tvrtke Soboli, Karamarko je zapravo poeo ustrojavati i

graditi svoju osobnu, privatnu paraobavjetajnu slubu, iji su servis pod Karamarkovim utjecajem, esto bile one legalne obavjetajno

sigurnosne slube, ali i policija.

Soboli je, tako, u bilo koje vrijeme i za bilo kojeg klijenta, zahvaljujui Karamarkovoj moi i ovlastima, mogao pristupiti bilo kojim

podacima ranije POA-e, kasnije SOA-e, MUP-a, policije, drugih obavjetajnih slubi, te podacima Interpola, ali i podacima koje je

Karamarko primao u redovitoj razmjeni s Dravnim odvjetnitvom ili USKOK-om o njihovim aktivnostima.

Kroz godine Karamarkovog utjecaja u obavjetajnim slubama i MUP-u, Soboli je postao sinonim za obavjetajno podzemlje i primjer kako

obavjetajni monici u jednoj tranzicijskoj zemlji, mogu zloupotrebljavajui svoj poloaj i ovlasti izgraditi naoigled javnosti moan i

nedodirljiv paraobavjetajni aparat, koji e im po potrebi sluiti kao infrastruktura njihovog odravanja na pozicijama moi.

Sluaj osmi: Afera HAC

page 5 / 11


O dokazima i dokumentima koji povezuju Tomislava Karamarka s Aferom HAC i izvlaenjem novca iz Hrvatskih autocesta ve sam pisao

na stranicama SEEbiz-a. Njegova tvrtka Soboli, kao i tvrtka ker Ippon Security dvije su tvrtke koje su se nale meu onima koje su u

HAC-u bile povlatene pri dobivanju viemilijunskih poslova.

Nedavno je tako Tomislav Karamarko na novinarsko pitanje odgovorio kako je USKOK odbacio kaznenu prijavu protiv njega u Sluaju

Soboli. Meutim, sada je nesporno kako je Karamarko lagao.

Podsjetimo, kako sam ranije pisao na SEEbiz-u, USKOK je iz HAC-a izuzeo svu dokumentaciju koja se odnosi na poslove HAC-a s

Karamarkovim Sobolijem. Oito je kako se radi o dogovoru pojedinih medija s Karamarkom, a prema nekim informacijama Karamarkov

stranaki izborni stoer bio je iroke ruke i kod financijskih donacija pojedinim medijima. Takav oblik korupcije, naravno, uvijek je teko

dokazati, ali injenica je kako u medijima nema informacija protiv Karamarka, a posebno ne informacija o USKOK-ovom Sluaju Soboli u

kojem je Tomislav Karamarko jedan od glavnih osumnjienika.

Prema dokumentaciji u posjedu USKOK-a, u Sluaju Soboli Karamarko je navodno posredovao kod ugovaranja poslova HAC-a s tvrtkom

Soboli u ukupnoj vrijednosti od 5 milijuna 868 tisua 330 kuna, a kljuni dokumenti u spisu su, kako doznajem, zapisnici sa sastanka Uprave

HAC-a, na kojem su donesene odluke o ugovaranju poslova sa poduzeem Soboli d.o.o., a koji dokumenti jasno ukazuju na postojanje

sukoba interesa u sluaju dodjeljivanja poslova za HAC upravo poduzeu iji je osniva i suvlasnik ministar unutarnjih poslova Tomislav

Karamarko.

Prema navedenom dokumentu u veljai 2010. godine, HAC je s Karamarkovom tvrtkom potpisao ak dva ugovora.

Prvi se odnosi na odabir ponude za izradu glavnih projekata integriranih sustava tehnike zatite na objektima od posebnog znaaja

(sukladno elaboratima o procjeni ugroenosti), izrada glavnih projekata sustava panoramskog vide onadzora u postojei sustav tehnike

zatite naplatnih postaja i izrada glavnih projekata integracije sustava panoramskog video nadzora u postojei sustav tehnike zatite

naplatnih postaja Hrvatskih autocesta.

Za ovaj je posao prihvaena ponuda upravo Karamarkove tvrtke Soboli d.o.o., u vrijednosti ugovora od milijun 875 tisua kuna, bez PDV-a,

a o emu svjedoi i sadraj Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda, pod brojem 45212-150-6/2/2010, pod evidencijskim brojem

518.B.II.JV.600/09, od 2. veljae 2010. godine.

Istovremeno sa Karamarkovim Sobolijem skopljen je i ugovor za poslove izrade glavnih projekata za glavni operativni centar i glavnih

projekata integracije sustava sigurnosti na autocestama u nadlenosti Hrvatskih autocesta.

Ugovor je, kako to potvruje sadraj dokumenta, potpisan na iznos od 2 milijuna 896 tisua kuna, bez PDV-a, to potvruje i sadraj

Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda, pod brojem 45212-150-1490/4/09/2010, pod evidencijskim brojem 462.B.I.JV.500/09, od 12. veljae

2010. godine.

Ukupna vrijednost samo navedena dva ugovora koje je HAC potpisao s Karamarkovom tvrtkom Soboli d.o.o. u veljai ove godine iznosi,

dakle, ak 4 milijuna 771 tisuu kuna, bez PDV-a, a kada se tom iznosu pribroji PDV u iznosu od milijun 97 tisua 330 kuna, ukupna

vrijednost HAC-ovih ugovora s Karamarkovom tvrtkom, iz veljae 2010. godine, iznosi ak 5 milijuna 868 tisua 330 kuna.

Iako su navedena dva ugovora izmeu HAC-a i Karamarkovog Sobolija ugovorena nakon provedenog postupka javne nabave i raspisanih

natjeaja, nesporno je kako se radi o sukobu interesa i moguoj korupciji.

Sluaj deveti: Afera Podravka

I u Sluaju Podravka, Soboli se naao pod povealom USKOK-a, zbog sumnjivih transakcija kojima je iz Podravke Karamarkovom Soboliju

transferirano oko tri i pol milijuna kuna, o emu sam takoer nedavno vrlo detaljno pisao na SEEbizu.

Glavni trag u tom dijelu istrage u Sluaju Soboli je dokument iz financijske knjigovodstvene dokumentacije Podravke d.d., koji dokazuje

kako su uhieni menaderi Podravke ak i neposredno prije uhienja isplaivali pozamane financijske iznose poduzeu Soboli d.o.o.

Dokument dokazuje kako se u Aferi Podravka tadanji ministar Karamarko otvoreno naao u sukobu interesa, a financijsko poslovna

povezanost Karamarkove tvrtke s Podravkom otvara i pitanje njegove moebitne umijeanosti u Aferu Podravka.

Knjigovodstvena dokumentacija koju su istraitelji pokuali prikriti dokazuje kako su uhieni menaderi Podravke od sijenja do prosinca

2009. godine odobravali redovite gotovinske isplate na raune Karamarkovog poduzea Soboli d.o.o.

Financijski transferi Karamarkovom poduzeu u knjigovodstvu su prikazani kao plaanje konzultantskih usluga, usluga strunog nadzora, te

drugih neidentificiranih poslova koje je Karamarkova tvrtka obavljala za Podravku d.d.

page 6 / 11


Sluaj deseti: Hrvatska pota

U meuvremenu pojavili su se i novi dokazi o povezanosti tvrtke Soboli s korupcijom i kriminalom u Hrvatskoj poti u vrijeme HDZ-oe

Uprave HP-a, na ijem se elu donedavno nalazio Robert Juki.

Prema tvrdnjama svjedoka i tajnoj dokumentaciji HP-a koju posjedujem razvidno je kako je, navodno, posredovanjem upravo Tomislava

Karamarka, Uprava HP-a sa tvrtkom Sokol Mari ugovorila viemilijunske poslove za sustav videonadzora u Hrvatskoj poti.

Upueni insajderi iz Hrvatske pote tvrde mi kako su ti ugovori Sokol Maria s Hrvatskom potom, zapravo paravan za tvrtku Soboli, koja

je, navodno kao podizvoa ovih radova, zapravo primala te viemilijunske iznose.

Sokol Mari, tako je posluio samo kao maska iza koje su se, prema izjavama insajdera, skrivali mutni poslovi Sobolija s Hrvatskom potom.

Upravo ti viemilijunski poslovi osigurali su Robertu Jukiu i drugima nedodirljivost od istraga zbog korupcije i kriminala, a zatitu im je

zbog Sobolijevih poslova s Hrvatskom potom osiguravao upravo Tomislav Karamarko, tvrdi moj izvor u Hrvatskoj poti.

Sluaj jedanaesti: Ubojstvo Ivane Hodak

Danas nitko ne vjeruje u slubenu verziju Sluaja Hodak, odnosno ubojstva odvjetnike vjebenice Ivane Hodak. Meutim, nekoliko je stvari

izvjesno.

Prvo, kao posljedica ubojstva Ivane Hodak, zbog politike odgovornosti za opu sigurnost smijenjeni su tadanja ministrica pravosua,

ministar unutarnjih poslova i ravnatelj policije. Meutim, istovremeno nije smijenjen i ef obavjetajne slube SOA-e, koji je itekako bio u

lancu odgovornih za sigurnost u tom trenutku.

Drugo, od ubojstva Ivane Hodak, ma koliko to grubo zvualo najvie je profitirao upravo Tomislav Karamarko. na krilima tog sluaja

imenovan je ministrom unutarnjih poslova, ime je na neko vrijeme postao dunosnikom koji je kontrolirao praktiki cjelokupni sustav

sigurnosti u dravi, od policije, sustava unutarnjih poslova, do obavjetajnih slubi.

Izborom za ministra unutarnjih poslova, Tomislav Karamarko doao je na apsolutnu poziciju moi i postao najmoniji meu

najkorumpiranijima.

Sluaj ubojstva Ivane Hodak, nakon toga obiljeile su brojne kontroverze, manipulacije dokazima i montiranje slubene verzije, u koju

javnost, bez obzira na pravomonu presudu upanijskog suda u Zagrebu, nikada nije do kraja povjerovala.

Ovaj e sluaj, meutim, ostati vaan upravo po tomu to je omoguio streloviti uspon Tomislava Karamarka u vrh drave i na jednu od

kljunih pozicija moi.

Sluaj dvanaesti: Ubojstvo Ive Pukania

U sluaju Pukani, ako i zanemarimo sve druge Karamarkove manipulacije i krivotvorine, najbitnija ostaje injenica: Tomislav Karamarko

znao je prije Pukanievog ubojstva da e nakladnik Nacionala biti ubijen.

Obavjetajno izvjee POA-e (kasnije SOA) iz 2005. godine, koje mi je svojevremeno ustupio bivi operativac te slube Zoran Kotnik, a

koje se odnosi na operativna saznanja o kasnije ubijenom mafijau Lulzimu Krasniqiju, dokazuje izvan svake sumnje kako je Tomislav

Karamarko skoro dvije i pol godine prije ubojstva Ive Pukania znao da e taj novinar biti ubijen.

Ovaj strogo povjerljivi dokument dokazuje kako je Tomislav Karamarko, kasnije ravnatelj Sigurnosno obavjetajne agencije (SOA), a danas

ministar unutarnjih poslova, jo 2005. godine detaljno obavijeten o planu kriminalnog podzemlja za likvidaciju Ive Pukania, kao i o

sudionicima u planu Pukanievog ubojstva.

Kao ef SOA-e, te kasnije kao ministar unutarnjih poslova, tijekom istrage Pukanievog ubojstva, Karamarko je zatajio svoja saznanja o

ovom operativnom izvjeu, a informacije iz ovog dokumenta potvruju povezanost kriminalnog klana Osmani s Pukanievim ubojstvom.

Ovaj smo dokument jo u svibnju 2005. godine, sa naim detaljnim operativnim saznanjima, dostavili na njegovo traenje ravnatelju POA-e

Tomislavu Karamarku.

Karamarko je bio upoznat sa svim naim obavjetajnim saznanjima o planu ubojstva Ive Pukania, kao i o pripadnicima kriminalnog

podzemlja organizacijski povezanima s planom ubojstva.

Umjesto da nam dopusti daljnji operativni rad po ovom predmetu, u svezi informacija koje su iznesene u ovom izvjeu koje posjedujete,

ravnatelj Karamarko nam je zabranio daljnji rad po ovom pitanju, a sva smo naa izvjea, dokumente, operativna saznanja, slubene

page 7 / 11


zabiljeke i slubene informacije morali predati uredu ravnatelja, drugim rijeima osobno Tomislavu Karamarku, ispriao mi je

svojevremeno Kotnik, kada mi je donio ovaj dokument.

Dokument kojeg posjedujem dokazuje kako je bivi ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko imao operativna saznanja policije i

obavjetajnih sluba o planovima pripadnika kriminalnog podzemlja za ubojstvo Ive Pukania, te kako je na temelju podataka iz ovog

izvjea Karamarko imao saznanja i o kriminalnim grupama i klanovima koji stoje iza plana Pukanievog ubojstva.

Osim toga, postojanje ovog izvjea dokazuje kako je nakon Pukanievog ubojstva Tomislav Karamarko zatajio postojanje ovog i drugih

dokumenata koji su kljuni za rasvjetljavanje svih okolnosti ubojstva Ive Pukania, kao i za otkrivanje svih sudionika u naruivanju,

planiranju i izvrenju ubojstva, ime je Karamarko nesporno djelovao na nain da je pomogao u prikrivanju stvarnih naruitelja ubojstva,

odnosno prikrivanjem podataka kojima je raspolagao kao ravnatelj SOA-e, Karamarko je pomogao prikriti kriminalne grupe i organizacije

koje povezuju naruitelje sa izvriteljima Pukanievog ubojstva.

Ovaj dokument u meuvremenu je postao i dokaz u sudskom postupku pred Opinskim kaznenim sudom u Zagrebu, u predmetu

Karamarkove tube za klevetu protiv mene, kao i u nekim drugim predmetima.

Iz ovog dokumenta proizlazi da je Karamarko znao da e Pukani biti ubijen ali nije poduzeo nita kako bi to sprijeio, nego je cijeli sluaj

zatakavao. Postojanje ovog dokumenta, zapravo, dokazuje kako je Tomislav Karamarko na ovaj ili onaj nain, iz ovih ili onih razloga,

pomaga pri izvrenju kaznenog djela u ovom sluaju, kako to jasno definira zakon, rekao sam u svojem iskazu pred sucem Draenom

Kevriem na jednom od roita, kada sam objanjavao vanost ovog dokumenta u dokaznom postupku u predmetu Karamarko protiv

Margetia.

Sluaj trinaesti: Karamarkova tvrtka ilegalno prislukivala oporbu u kampanji 2011.

Nita manje skandalozno od ranije nabrojenih sluajeva nije ni sluaj HDZ-ovog tajnog angairanja tvrtke Soboli za ilegalno prislukivanje

oporbe u predizbornoj kampanji za parlamentarne izbore krajem 2011. godine.

Kako mi je sredinom 2011. godine ispriao izvora unutar Karamarkove tvrtke Soboli d.o.o., ta je tvrtka s Hrvatskom demokratskom

zajednicom sklopila posao temeljem kojeg je Soboli za HDZ tijekom predizborne kampanje odraivao prljave paraobavjetajne poslove

ilegalnog pijuniranja oporbenih stranaka, s posebnim fokusom na SDP i njegove elne ljude.

Ukratko, kako mi je tada ispriao pouzdan izvor iz Sobolija, HDZ je Karamarkovoj tvrtki platio protuzakonito pijuniranje oporbenih

stranaka, kako bi prljavim dosjeima vodio negativnu predizbornu kampanju.

Traimo sve, od osobnih financijskih i poslovnih detalja o poslovima elnika SDP-a do fondova iz kojih se financira SDP i druge oporbene

stranke. Posebno nas zanimaju crni fondovi, naglasio je za Necenzurirano.com na sugovornik.

Prema detaljima iz razgovora s mojim izvorom iz Sobolija na poslovima pijuniranja oporbenih stranaka bilo je zaposleno ak dvadesetak

ljudi, te vanjski suradnici koji na temelju posebnih ugovora rade za tvrtku Soboli d.o.o., kao posebni savjetnici i istraitelji.

Uglavnom se radilo o ljudima iz policijskog i obavjetajnog miljea, odnosno bivim pripadnicima specijalaca iz Lukog, bivim djelatnicima

MUP-a, SOA-e i umirovljenim pripadnicima sustava policije.

Soboli u analitikoj obradi podataka koristi software kojeg inae koristi MUP, pa pretpostavljam da smo taj program dobili od MUP-a uz

pomo odreenih osoba, rekao mi je tada ovaj suradnik Sobolija.

Izvor mi je pritom potvrdio kako su Soboliju u ovim pijunskim poslovima za HDZ omogueni pristupi odreenim podacima iz MUP-a i

SOA-e, kako bi mogli raditi na formiranju dosjea o pojedinim elnicima oporbe i vienijim dunosnicima oporbenih stranaka, kao i onim

osobama za koje se procjenjuje da bi nakon izbora mogli sudjelovati u formiranju Vlade.

S druge strane; sama injenica da je vrh tada vladajue stranke angairao tvrtku svojeg ministra policije kako bi obavljali ilegalne, prljave,

pijunske poslove pijuniranja oporbe u predizbornoj kampanji, te izrade prljavih dosjea o elnicima oporbe i oporbenim strankama, kako bi

se iste tijekom kampanje ciljano moglo diskreditirati; predstavlja prvorazredni HDZ-ov pijunski skandal, po teini ravan amerikoj aferi

Watergate iz vremena predsjednika Nixona.

Projektom pijuniranja oporbe koordinirao je u tom trenutku osobno direktor Sobolija Ante olji, nekadanji djelatnik MUP-a, pripadnik

specijalaca iz Lukog, kojeg se ve dovodilo u vezu s paraobavjetajnim podzemljem.

Sluaj etrnaesti: Veze s albanskim podzemljem i OVK

Kako su mi svojevremeno ispriali novinari koje je upanijsko dravno odvjetnitvo u Zagrebu sasluavalo u istrazi na HRT-u, istraitelji su

page 8 / 11


novinare ispitivali i o vezama Tomislava Karamarka s albanskim podzemljem, tonije s najviim oficirima nekadanje Oslobodilake vojske

Kosova (OVK).

To bi dodue moglo objasniti i zbog ega je Karamarko godinama skrivao SOA-in Dosje Krasniqi. Novinari HRT-a, tako su na upanijskom

dravnom odvjetnitvu svjedoili o tomu, a kako mi je to ispriao jedan od sasluavanih novinara, kako su tijekom ratnih sukoba na Kosovu

izmeu Vojske Srbije i tzv. OVK, upravo preko Tomislava Karamarka mogli stupiti u kontakt s bilo kojim, pa i najviim dunosnicima

OVK, u bilo koje vrijeme. Bilo je dovoljno obratiti se Karamarku i rei koga trebamo i on bi nam osigurao taj kontakt, tvrdio je jedan

sasluavani kolega.

Kako je upravo Lulzim Krasniqi bio jedan od glavnih logistiara OVK u Hrvatskoj, u kontekstu ovih iskaza potpuno je razumljivo, a kako mi

je to priao i bivi operativac SOA-e Zoran Kotnik, da je upravo Karamarko u SOA-i prikrivao sve dosjee i operativne informacije koje su se

odnosile na Krasniqija i njegove kriminalne aktivnosti.

Osim toga, upravo mi je Kotnik vrlo detaljno godinama govorio o Karamarkovim vezama s kriminalnim klanom Osmani. Kotnik je, naime,

bio operativac koji je u SOA-i radio na najveem broju operativnih obrada nad Osmanijevima i njihovim kriminalnim aktivnostima. Prema

njegovim rijeima, u jednom trenutku upravo mu je Tomislav Karamarko zabranio daljnje obrade u odnosu na klan Osmani, o emu sam

zadnjih godina esto pisao, a to Karamarko nikada nije slubeno demantirao.

Jedna od informacija koju mi je Kotnik dao je i informacija o zapoljavanju sina Agima ekua u SOA-i.

Kotnik mi je tada tvrdio kako je po nalogu Tomislava Karamarka, najstariji sin biveg kosovskog premijera Agima ekua, Albert eku

primljen u SOA-u, bez uobiajene procedure prijema novih djelatnika, tonije bez provedene sigurnosne provjere.

Albert eku ve zbog krim dosjea svojeg oca, biveg kosovskog premijera Agima ekua, ne bi mogao proi nau standardnu i obvezno

propisanu sigurnosnu provjeru.

Prema operativnim saznanjima o Agimu eku, koja u SOA-i imamo, vezano uz njegovu povezanost s kriminalnim klanovima na Balkanu,

posebno sa klanom Osmani u krijumarenju heroina, oruja, ljudi, i cigareta, mladi eku ne bi mogao dobiti zeleno svjetlo za primanje u

SOA-u, ispriao mi je svojevremeno moj izvor.

Albert eku primljen je u SOA-u mimo zakonske procedure po izriitom nalogu Tomislava Karamarka i Milijana Brkia, i zato se nije niti

moglo inzistirati na standardnoj sigurnosnoj procjeni, tvrdio je moj sugovornik iz SOA-e.

Na sigurnosnoj procjeni mladi eku ne bi proao i zbog injenice da mu je otac bio pod istragom stranih sigurnosno obavjetajnih sluba

zbog veza s organiziranim kriminalom, o emu postoje slubeni, strogo povjerljivi dokumenti, ispriao mi je Kotnik.

Podsjetimo, strogo povjerljiva analiza njemakog BND-a, od 22. veljae 2005. godine, dokazuje kako je BND jo 2005. godine raspolagao

detaljnim saznanjima o reorganizaciji balkanskog kriminalnog podzemlja prema kriminalnom projektu klana Osmani.

tovie, njemaki je BND istragom o klanu Osmani, utvrdio veze kriminalnog klana Osmani sa dananjim politikim vodstvom Kosova, a

pod istragom BND-a zbog kriminalnih veza s klanom Osmani i meunarodnim krijumarenjem heroina balkanskom rutom, nali su se i bivi

i sadanji premijer Kosova Agim eku i Haim Tai.

Informacija o primanju Alberta ekua u djelatnu slubu u Sigurnosno obavjetajnoj agenciji tim je zanimljivija.

Sluaj petnaesti: Sluaj ine Zekana i zatita pripadnika mafije pod kontrolom Tute Naletilia

Dokument Protuobavjetajne agencije (POA), pravne prethodnice dananje Sigurnosno obavjetajne agencije (SOA), od 14. oujka 2005.

godine, klasa P0420-SS001, urbroj 639-20-01240-05/23399, klasificiran kao slubena tajna tajno, kojeg je potpisao osobno tadanji

ravnatelj POA-e Tomislav Karamarko, dokazuje kako je izvjesni ino Zekan, inae prijavljen za ratni zloin pred Tuilatvom BiH, bio pod

obradom POA-e, te kako je POA raspolagala operativnim informacijama o Zekanu.

Usprkos tome, POA je oito prikrivala podatke o Zekanu, pa isti nikada nije kazneno procesuiran niti zbog sumnji na organizirani kriminal,

niti zbog sumnji na poinjenje ratnog zloina protiv civilnog stanovnitva. Sluaj Zekan tako otvara pitanje organiziranog skrivanja dosjea i

dokaza o ratnim zloinima i njihovim poiniteljima od strane Protuobavjetajne agencije i tadanjeg ravnatelja Tomislava Karamarka,

kasnijeg ministra unutarnjih poslova.

U ije ime i za iji raun je Karamarko u POA-i skrivao Dosje Zekan?

Prema kaznenoj prijavi Tuilatvu Bosne i Hercegovine, Odjelu I, Posebnom odjelu za ratne zloine, Timu 5, zaduenom za Zapadnu

Hercegovinu i dolinu Neretve, od 16. oujka 2011. godine, inu Zekana tereti se za kaznena djela ratnog zloina, zloina protiv ovjenosti,

page 9 / 11


iz lanka 172., stavak 1a, Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine.

Navedenom prijavom Zekana se tereti da je dana 7. oujka 1996. godine u Mostaru, kao pripadnik paravojne formacije Kanjenika bojna

dobio nalog jednog od njenih zapovjednika, Vinka Martinovia tele, kojem je prijavljeni bio tjelohranitelj, da donese pitolj marke

Browing, koji pitolj mu je nepoznato vrijeme prije toga Vinko Martinovi tela dao na koritenje, te da donese priguiva, to je sve

prijavljeni uinio, i predao pitolj i priguiva Vinku Martinoviu teli, koji mu je nakon toga rekao da treba ii odraditi jednu enu, tj.

ubiti jednu enu, to je prijavljeni pristao.

U nastavku kaznene prijave Zekana se tereti kako je kritinog dana u ulici Zrinskih i Frankopana 18/1, tada: Ulici Mire Popare, u 21.30 sati,

u stanu Jasmine uki, u pratnji Vinka Martinovia tele, Dragana Raspudia Guje i Vladi Kree, ranije ime Azem Kajan, uao u stan

Jasmine uki, nakon to je ista, na poziv Dragan Raspudia Guje ista vrata otvorila, nakon ega je po nalogu Vinka Martinovia tele

zajedno sa Vladi Kreom pregledao je li rtva sama u stanu, pa nakon to su utvrdili da je rtva sama u stanu je Dragan Raspudi Guja iz

navedenog pitolja opalio hitac u rtvu, a kada je ista, usprkos tome to je bila pogoena, ostala iva, Vinko Martinovi tela je uzeo taj

pitolj i opalio drugi hitac i trei hitac u rtvu, na to je prijavljeni otiao do ulaznih vrata paziti da netko ne naie. Nakon to je rtva

etvrtim pucnjem ubijena, Vinko Martinovi tela je naredio prijavljenom i Draganu Raspudiu Guji da iznesu tijelo, i bace ga u jamu

pokraj Ljubukog (jama: Piljak), radi ega je prijavljeni omotao tijelo u deku koju je naao u stanu.

Iz dokumenta Protuobavjetajne agencije (POA), klasificiranog kao slubena tajna-tajno, klasa P0420-SS001, urbroj

639-20-01240-05/23399, kojeg je tadanji ravnatelj POA-e Tomislav Karamarko, 14. oujka 2005. godine uputio Opinskom sudu u

Zagrebu, u predmetu pod brojem X-Pn-2740/03, a na temelju zahtjeva Suda od 16. prosinca 2004. godine, jasno proizlazi kako je o

Zekanovim kriminalnim aktivnostima POA, odnosno ranije SZUP imao odreena operativna saznanja, kao i formiran dosje, meutim

razvidno je kako se po tim saznanjima nikada nije dalje postupalo.

Temeljem traenja iz vaeg dopisa, obavjetavamo vas da je predmetna osoba (ino Zekan, op.a.) tijekom preoteklog razdoblja

predstavljala interes i svojevrsnu obradu od strane tadanjeg SZUP-a, zbog postojanja indicija o ukljuenosti u poslove koji su bili iz

zakonskog djelokruga iste Slube. Navedeni podaci su sadrani u dokumentima klasificiranim odgovarajuim stupnjem tajnosti sukladno

emu ukazujemo na potrebu raspolaganja istina po posebnoj zakonskoj proceduri, stoji u dopisu Tomislava Karamarka Opinskom sudu u

Zagrebu.

Drugim rijeima, iako je Karamarko imao saznanja o Zekanovim i ratnim zloinima njegovih suradnika, kao i o njihovim vezama s

organiziranim kriminalnim podzemljem, POA i Tomislav Karamarko nisu poduzeli potrebne mjere i radnje kako bi se Zekana i njemu sline

procesuiralo.

Naprotiv, razvidno je kako se pod krinkom dravne tajne prikrivalo ne samo ratne zloine, nego i organizirani kriminal.

Odnosno, iz Karamarkovog dopisa Sudu jasno je kako je POA esto imala operativna saznanja i dokumente o odreenim poiniteljima kako

kaznenih djela u podruju organiziranog kriminala, tako i ratnih zloina.

No, takvi su dokumenti klasificirani kao dravna tajna ime se zapravo iz odreenih razloga pod krinkom dravne tajne i nacionalne

sigurnosti prikrivalo ne samo ratne zloine nego i njihove poinitelje.

Zbog ega usprkos dokumentima i saznanjima POA-e o zloinima i kriminalnim aktivnostima ine Zekana isti do danas u Hrvatskoj nije

kazneno procesuiran?

Na to pitanje mora odgovoriti jedna jedina osoba Tomislav Karamarko, ovjek koji je kao ef POA-e pod krinkom dravne tajne skrivao

dosje Zekan, a moda i brojne druge sline dosjee.

tovie, dodatnu sumnju bude i tvrdnje kako je nakon 2005. godine, supruga ine Zekana, navodno, bila zaposlena u MUP-u, tonije u

Policijskoj postaji Zaprei i to ni manje ni vie nego kao slubenik na izdavanju dozvola za noenje i dranje oruja, pa se postavlja dodatno

pitanje kako je ista mogla proi sigurnosnu provjeru za to radno mjesto, obzirom na kriminalni dosje njezinog supruga.

Sluaj putovnice: Rada Cvetkovi davala mi je informacije o Karamarkovoj povezanosti s izdavanjem hrvatskih putovnica

pripadnicima kriminalnog miljea

Prije nego to je uhiena u operaciji hrvatske policije kodnog naziva Mrea, djelatnica zagrebake policijske uprave, inae dobro upoznata

s detaljima oko izdavanja hrvatskih putovnica pripadnicima balkanskog kriminalnog miljea, vrlo mi je detaljno govorila i otkrivala

informacije o ovim poslovima.

Upravo mi je Rada Cvetkovi davala informacije o Karamarkovoj povezanosti s izdavanjem putovnica pripadnicima organiziranog

kriminalnog podzemlja, a svjedoila mi je kako je u velikom broju sluajeva kada su djelatnici policije bili prisiljeni izdati putovnice

sumnjivim osobama, ili osobama sa sumnjivim identitetima, intervencija za izdavanje dokumenata dolazila upravo od Tomislava Karamarka,

page 10 / 11


koji je bio na takvim dunostima da je i kao ef SOA-e i kasnije kao ministar MUP-a mogao izdati nalog da se pojedinoj osobi izdaju

hrvatski dokumenti.

Praktiki sve informacije koje mi je tijekom vremena davala Rada Cvetkovi u potpunosti su se poklapale s informacijama koje mi je o tome

davao Zoran Kotnik, danas umirovljeni djelatnik SOA-e.

Koliko je meni poznato, do danas je izdano oko tisuu originalnih putovnica, ali sa lanim identitetima, koje su zavrile kod pripadnika

kriminalnog miljea.

Osim toga, kriminalcima je uz posredovanje slube izdano oko pedeset diplomatskih putovnica sa lanim identitetima, tvrdio mi je Kotnik

tijekom naih razgovora.

Postojali su tajni punktovi preko kojih su pripadnici kriminalnog miljea dolazili do lanih dokumenata, odnosno postojale su osobe, bliske

vrhu slube, koje su sluile kao posrednici izmeu pripadnika kriminalnog podzemlja i pripadnika obavjetajnih slubi, preko kojih su se

izdavali takvi dokumenti.

Jedan od takvih punktova bio je i kod izvjesne I.H., iz Zagreba, inae bliske prijateljice Tomislava Karamarka, zakljuuje na sugovornik.

Svi ovi sluajevi, zapravo, su nalije prie o Tomislavu Karamarku. To je mrana strana njegovog uspona u vrh centara obavjetajne i

politike moi u ovoj dravi.

U trenutku kada je hrvatsko pravosue HDZ optunicom u Sluaju Fimi media jasno definiralo kao zloinaku organizaciju, odnosno

kriminalnu organizaciju, Karamarkov pokuaj da preuzme ulogu efa mafije i nije tako nelogian. Izaberu li HDZ-ovi delegati na skorim

unutarstranakim izborima za predsjednika stranke upravo Tomislava Karamarka, bit e to jasna poruka: HDZ ostaje mafijaka, zloinaka

organizacija, a mijenja se jedino ef mafije.

Ba kao i na unutarstranakim izborima na kojima je ef HDZ-a umjesto Ivia Paalia postao Ivo Sanader.

page 11 / 11

Documents

T.K. - D.M