Tko će biti novicdn-kastela.r.worldssl.net/ostalo/n/PORTAL_7.pdf · sezone biti u potpunosti zaustav-ljeni ili barem svedeni na najma-nju moguću mjeru. Naime, kako ovog ljeta ne

str. 3

str. 2-3

?

Petak16. svibnja 2008. Broj: 7 Cijena: 7 kn ISSN: 1846-7431

Razgovor:

Marica Tadin

“Duša i srce Zaninovića”

Kultura:17 nagrada mladim kaštelanskim glazbenicimaSport: Mažoretkinje

“pokorile” Sinj

Tko će biti novi čelnik kaštelanskog turizma?

Tko će biti novi čelnik kaštelanskog turizma?

Zdravlje na prodajuAzbestoza - naša svakodnevnica

Raskrinkani pljačkaši splitske

pošteOd Kaštela

do Srbije, igrale se

delije

Raskrinkani pljačkaši splitske

pošteOd Kaštela

do Srbije, igrale se

delije

2 PORTAL > www.kastela.org AKTUALNOSTI

IMPRESSUM

Portal – Kaštelanske novine - www.kastela.org; Nakladnik Fikro d.o.o. , Lapotići 11, 21214 Kaštela; Uredništvo: 00385-98-813-162; Fax: 021/262-540; [email protected]; Glavni urednik Josip Krokar;

Pomoćnik urednika Renata Dobrić; Zamjenici urednika Joško Grgin, Jelena Tadin; Grafički urednik Mario Cvetković; Novinari Ivana Sušac, Mrđana Čagalj, Goran Glavina, Ana Tadin Burul; Fotografija Mario Gucek-Andromak; Voditeljica ureda i marketing Mirjana Jurašin; Web administratori Kuzma Topić, Zvjezdana Topić.

SADRŽAJ:AKTUALNOSTI

KRONIKA 92

KULTURA

SPORT

ZANIMLJIVOSTI

ZDRAVLJE

INTERVJU

GUŠTANCA

KAŠTELANSKI ĐIR

NAJAVE DOGAĐAJA

HOROSKOP

SKANDI, SUDOKU

OGLASI, SERVIS INFO

ZABAVA, VRIJEME, TEČAJNA LISTA

2

23

24

31

36

37

38

30

40

41

42

43

44

47

Aktualnosti

„Portal možete kupiti na svim prodajnim mjestima u Kaštelima te u Splitu kod Prime(SD), Solinu, u centru kod mosta i u Trogiru kod pošte.Broj 8. izlazi 30.05. 2008.“

Čelnik kaštelanske HVIDRA-e, predsjednik županijske Udruge nogometnih sudaca te sportski direktor NK Vala Jozo Certa, nje-gov 18-godišnji sin, brat Ivan Certa, njihov prijatelj i vlasnik tamošnjeg automat kluba Ivica Sunara, te poznati splitski redar i bivši policajac Leo Paurević, pri-vedeni su 10. svibnja u opsežnoj akciji splitske policije koja sumnja da imaju veze s pljačkom pošte koja se dogodila 15. ožujka 2008. u Splitu prilikom koje je otuđeno 15 milijuna kuna, javlja Slobodna Dalmacija.

Prema informacijama braći Certa određeno je 24-satno zadr-žavanje na policiji, dok su Sunara i Paurević pušteni.

Neslužbene informacije govo-re kako je Jozo Certa policiji po-

stao sumnjiv zbog čestih odlaza-ka na Pale, te stalne komunikacije s jednom tamošnjom djevojkom. Također, signal s njegovog mobi-tela lociran je u blizini Dugopolja baš u trenutku kada je pronađen džip kojeg su pljačkaši ukrali u Sarajevu.

Pljačkaši iz BiH i Srbije Izravni počinitelji pljačke, a ri-

ječ je o pet državljana Srbije, nisu dostupni. Oni su odmah nakon pljačke pobjegli preko državne granice i skrivaju se u Srbiji - re-kao je ravnatelj policije Marijan Benko na izvanrednoj konfe-renciji za novinare u Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj u povodu uhićenja osumnjičenih za pljačku pošte.

Pljačku su operativno izvršili kriminalci iz Srbije i BiH, i to po

zamisli domaćih kriminalaca, izvi-jestili su čelnici policije i Uskoka na tiskovnoj konferenciji. Za or-ganiziranje i logističku podršku ostavili su im nagradu od 15 po-sto, kažu ravnatelj policije Marijan Benko i šef Uskoka Dino Cvitan.

Milijun i pol kuna od pljačke policija je pronašla skriveno u kanti “jupola” u tunelu splitske bolnice 30 metara ispod zemlje!

Skrivao ga je 50-godišnji ko-tlovničar Emil Cokarić, dugogo-dišnji zaposlenik splitske bolnice. Osim njega, sutra će u Istražni centar splitskog Županijskog suda biti privedeno još pet osoba, među kojima ima i državljana Sr-bije i BiH.

- S tim uhićenjima ova akcija ne završava sve dok svi krivci za jednu od najvećih pljački u našoj

Jozo Certa, kojeg je policija na istragu privela tek oko 15 sati, osumnjičen je da je nakon pljačke na Sućidru počiniteljima danima donosio hranu, za njih u blizini Trogira iznajmio kuću i naposljetku zapalio džip s kojim ih je prevozio kako ga se ne bi dovelo u vezu s njim.

Šef kaštelanske HVIDRA-e povezan sa srpskom mafijom?

Šef kaštelanske HVIDRA-e povezan sa srpskom mafijom?

POLICIJA OTKRILA POČINITELJE PLJAČKE SPLITSKE POŠTEPOLICIJA OTKRILA POČINITELJE PLJAČKE SPLITSKE POŠTE

16.05.2008. < PORTAL 3AKTUALNOSTI

zemlji ne budu privedeni - rekao je ravnatelj USKOK-a Dinko Cvitan koji je, zajedno s Ravna-teljstvom policije i Sigurnosno-obavještajnom agencijom (SOA), sudjelovao u otkrivanju po-činitelja. Na konferenciji za novinare rečeno je da novac koji je pronađen na tržnici Arizona u distriktu Brčko također potječe iz pljačke pošte.

Novi epilog priče Istražnom sucu Županijskoga suda u Spli-

tu, u ponedjeljak 12. svibnja oko 11,00 sati pri-vedeno je šest osoba, pet muškaraca i jedan žena, osumnjičenih da su pomagali u pljački više od 15 milijuna kuna polovicom ožujka, iz Hrvatskih pošta u Splitu Posljednje nesluž-bene informacije iz splitske policije o čelni-ku kaštelanske HVIDRA-e Jozi Certi, govore kako nije jasno je li ga policija dovodi u vezu s pljačkom. Certa je bio priveden u policiju, ali nije među šestero privedenih istražnom sucu.Samo razbojstvo počinila je skupina iz Srbije, koja je uspjela pobjeći.

Prema pisanju Glasa Dalmacije, u ponedje-ljak 12. svibnja oko 18,00 sati dežurni istražni suci Županijskog suda u Splitu Stanko Grba-vac i Neven Cambi odredili su jednomjesečni pritvor na Bilicama sedmorici osumnjičenih za sudjelovanje u velikoj pljački pošte na Kopilici u ožujku ove godine kada je ukradeno oko 15 milijuna kuna. Donijeto je rješenje o provođe-nju istrage.

Kako doznajemo, privedenog zaštitara Borisa Marušića, se tereti da je odao pljačkaši-ma raspored prostorija, smjena i broj zaštitara, djelatnica pošte 46-godišnja Vesna Vuco, se sumnjiči da je dala informaciju o količini nov-ca. U pljačku su, sumnjalo se otpočetka, bili uključeni “insideri”, zaštitari i službenica pošte. Osim nje logističar za pljačku pošte na Ravnim Njivama bio je i Hršun.

Posao je, naime, obavljen vrlo elegantno i precizno, u samo pola sata, ni petsto metara od Prve policijske postaje?! Pljačkaši su znali raspored prostorija, pozicije zaštitara, pa i tre-nutak kada će biti otvoren sef radi brojenja novca!

Inspektori su otkrili kako je uz ovo bio i u

stalnom kontaktu s glavnim izvršiteljem. Uz to je u nekoliko navrata bio na Palama i vodio razgovore sa osobom koja je u Brčkom poku-šala u mjenjačnici razmijeniti kune ukradene u splitskoj pošti. Sve je to policiju navelo na trag da je Certa ipak bio umiješan u veliku pljačku.

U utorak, 13. svibnja kontaktirali smo gla-snogovornicu PSUD Marinu Kraljević Gudelj te je pitali, jesu li Josip Certa i njegov brat još u pritvoru ali glasnogovornica nam nije mogla dati taj odgovor.

Aktualnosti

Tisak Vox d.o.o. ZadarDistribucija Slobodna Dalmacija, Tisak d.d., Tim Press Dvotjednik, Izlazi petkom.

MARKETING

Kontakt: 00385 98 9666 945

E-mail: [email protected]

www.kastela.org/marketing

INTERNET

Portal grada Kaštela

www.kastela.org

- Riječ je o jednoj od najorganiziranijih kriminalnih skupina koje su dje-lovale na području naše zemlje. Kriminalci iz naše zemlje udružili su se s kriminalcima iz BiH i Srbije te organizirali u kriminalnu skupinu gdje je svatko imao svoju zadaću - rekao je Benko.

Policija u vezu s pljačkom Pošte dovodi i Jozu Certu (42), čelnika kaštelanske HVI-DR-e i predsjednika županijske Udruge nogometnih sudaca, kojeg su u subotu ujutro priveli na krim-obradu. Policiji je Certa postao sumnjiv kada je lociran nje-gov mobitel u blizini Dugopolja u nepo-srednoj blizini Klisa, i to u trenutku kada su razbojnici zapalili Jeep Grand Cheero-ke kojim su pobjegli nakon pljačke po-šte. Certa je odlučno negirao bilo kakvu povezanost s pljačkom tvrdeći da mu sve pokušava smjestiti jedan načelnik iz PU splitsko-dalmatinske.

Uz Certu priveden je i njegov brat Ivan koji je zadržan na krim-obradi. Bili su još privedeni Certin 18-godišnji sin, Leo Pa-urević, veliki Certin prijatelj, i Ivan Sunara koji su nakon obavijesnog razgovora pu-šteni na slobodu. Zbog pokušaja ubojstva Joze Certe prije godinu i pol dana ispred splitske bolnice na šest je godina zatvora osuđen Vicko Rožić.

Uz Certu priveden njegov sin i brat Ivan, a odao ga signal sa mobitela

Natječaj završen, čekaju se rezultati

25.travnja u Narodnim novinama objavljen je natječaj za novog direktora ili direktoricu Turističke zajednice Grada Kaštela. Prema tekstu natječaja tražila se osoba sa završenim sveučilišnim ili struč-nim studijem društvenog smjera ili ge-ografije, sa tri godine iskustva u turizmu te poznavanjem jednog stranog jezika. S obzirom da je natječaj za mjesto prvog čovjeka turizma u gradu već zaključen, ostaje nam pričekati rezultate istog u nadi da će novi/a čelnik/ca biti osoba adekvat-na traženom i vrlo odgovornom radnom mjestu.

Komentari uzbunili javnostNakon što je Internet varijanta Portala

došla do podataka o objavi ovog natječa-ja, te istog objavila na svojim stranicama, burne su bile reakcije građana koji su u velikom broju komentirali netransparen-tnost postupka biranja čelne osobe kašte-lanskog turizma. Mišljenja smo da se svi natječaji od važnosti za naš grad trebaju objaviti i u lokalnim medijima kako bi bili dostupni svim našim građanima. Takvi natječaji trebali bi biti objavljeni na služ-benim stranicama Grada Kaštela te u me-dijima poput Portala ili Radio Kaštela, a na taj način sigurno bi se povećala kvantiteta ali i kvaliteta prijavljenih osoba.

Tko će biti prvi čovjek turizma u Kaštelima?


Piše: R.D.

Radovi na izgradnji komunal-ne infrastrukture koji se uspore-do sa radovima na Eko projektu Kaštelanski zaljev već treću go-dinu za redom izvode na glavnoj kaštelanskoj prometnici trebali bi tijekom nadolazeće turističke sezone biti u potpunosti zaustav-ljeni ili barem svedeni na najma-nju moguću mjeru.

Naime, kako ovog ljeta ne bi dolazilo do velikih prometnih gužvi i zastoja na Cesti dr. Franje Tuđmana, kojom u srcu turističke

sezone prometuje veliki broj vo-zila, i kako turiste u Kaštelima ne bi iznenadila situacija nalik lanj-skoj, kaštelanska Gradska uprava zauzela je stav prema kojemu će svi građevinski radovi, pa tako i oni koje obavlja Agencija EKO-Kaštelanski zaljev, morati biti za-vršeni do 15. lipnja.

Sve gotovo do sredine lipnja

Ova odluka donesena je u skladu sa odredbom Hrvatske vlade prema kojoj se tijekom tu-rističke sezone ne smiju izvoditi

radovi na javnim površinama, a odluci se pridružila i Županijska uprava za ceste koja je izvođači-ma također dozvolila radove do polovice lipnja, nakon čega bi svi započeti i nedovršeni radovi tre-bali biti obustavljeni do jeseni.

Što se tiče radova na kaštelan-skoj obali, iz Eko agencije sazna-jemo kako se završetak radova na plaži Gabine u Kaštel Štafiliću može očekivati već polovicom ovog mjeseca, dok će se radovi u Kaštel Novome protegnuti do polovice lipnja. Osim toga, do 15. lipnja trebali bi biti završeni radovi i na nekoliko stotina me-tara dugoj dionici od lukšićke osnovne škole prema hotelu Palace, gdje su radovi prema pla-niranim rokovima već trebali biti okončani, ali su, kao i u nemalom broju slučajeva do sada “zapeli zbog nepredviđenih okolnosti na terenu”.

Ipak, možda malo radova pored Poljoprivredne

Ipak, iako je donesena odluka prema kojoj bi svi radovi tijekom ljeta trebali biti zaustavljeni, sa-znajemo kako Eko agencija vrši pregovore sa Županijskom upra-

vom za ceste, a u čijoj nadležno-sti se nalazi i Cesta dr. Franje Tuđ-mana, kako bi im se tijekom ljeta dozvolilo izvođenje radova na manjoj dionici ceste pored Poljo-privredne škole, kako bi planirani radovi na Eko sustavu bili dovrše-ni premna određenim rokovima.

Prema svemu sudeći, Kašte-lani i prolaznici kroz Kaštela ovo ljeto ipak će se moći diviti kašte-lanskim prirodnim ljepotama i kulturno povijesnim spomenici-ma, a ne samo bagerima i sema-forima koji su posljednje tri godi-ne neizostavan dio kaštelanske svakodnevnice.

RADOVI SE OBUSTAVLJAJU – SEMAFORI U SKLADIŠTA

Ljeto bez zastoja na cesti?


Piše: R.D. Vozni park splitske prijevo-

zničke tvrtke Promet bogatiji je za četrdeset novih autobusa poznatih marki MAN, Mercedes-benz i Isuzu, čija cijena sa leasin-gom iznosi oko 13 milijuna eura.

Pola Split, pola ostali Inače, Grad Split financirao

je polovinu spomenutog iznosa, dok su ostatak iznosa osigurali ostali gradovi i općine Splitsko-dalmatinske županije na kojima prometuju Prometove autobu-sne linije. Među gradovima koji su sudjelovali u kupnji novih au-tobusa kao devetpostotni vlasnik Prometa našao se i Grad Kaštela, koji je prema odluci Gradskog

vijeća i Gradskog po-glavarstva su-

djelovao u kupnji pet no-

vih autobusa koji će uskoro po-četi prometovati kroz Kaštela.

Kao što smo već ranije pisali, Grad Kaštela je za potrebe jav-nog gradskog prijevoza putnika na području Kaštela kupio četiri zglobna i jedan solo gradski vi-sokopodni autobus, za čiju će se kupnju sredstva u sveukupnom iznosu od 11 000 000 kuna osigu-rati iz proračuna u vremenskom periodu od sedam godina.

Sedam godina otplaćivanja

Prema riječima Ivana Čaglja, člana Gradskog poglavarstva Gra-da Kaštela novokupljeni autobu-si, kojima će se uvelike povećati kvaliteta prijevoza i standard živ-ljenja građana, kaštelanskim uli-cama počet će prometovati od-mah nakon registracije, što znači vrlo skoro. Osim toga, svi novi au-

tobusi

vrlo su dobro opremljeni, a bitno je naglasiti i da su klimatizirani, te imaju i zaštitnu kabinu kako bi vozači bili neometani i zaštićeni prilikom vožnje.

Očekuje se i kako će autobu-si kroz Grad prometovati češće nego do sada, a kaštelanska Gradska uprava vrši pregovore sa Hrvatskim cestama i Prometom u svezi organiziranja dviju novih gradskih autobusnih linija, koje bi bile uspostavljene na dionici od Solina do Kaštel Gomilice.

Nove linije, nova okretištaUskoro bi trebalo biti izgrađe-

no i novo okretište za liniju broj 2 koja prometuje do Kaštel Sućur-ca i liniju br. 38 koja prometuje do Resnika.

- Otpisom dvadeset starih au-tobusa i kupnjom četrdeset no-vih autobusa starost voznog par-ka Prometa spuštena je na razinu

ispod deset godina, te se već sada u tom po-

gledu možemo

mjeriti sa najboljim gradovima u Europi, rekao je prilikom promotivne vožnje di-rektor „Prometa“ Igor Vitić, koji se ujedno zahvalio svim načelnicima općina i gradona-čelnicima, bez čije suradnje ova nabav- ka ne bi mogla biti

ostvarena.

PET NOVIH AUTOBUSA

Klimatizirani autobusi uskoro na kaštelanskim ulicama

Stara 37-ma

Novi autobusi


Piše: J.G.

Nakon napisa u dnevnom ti-sku o ekocidu na području Neha-ja, proveli smo istraživanje među tamošnjim građanima glede nji-hova razmišljanja o spornom na-sipanju mula uz Nehajski potok. Razgovarali smo s brojnim znati-željnicima koje smo tamo zatekli, a isto tako, odgovore smo potra-žili i od mjerodavnih, odnosno Mjesnog odbora Kaštel Štafilić te Grada Kaštela.

Tijek događanja Kaštelanski turistički poduzet-

nik Marin Jerić u vrijeme praznika rada angažirao je kamione i rad-nike kako bi žalom i kamenjem nasuli dio plaže tzv. Nehaj 2 tik uz zid potoka koji se tamo nalazi. Nakon pritužbi dvoje (?) mješta-na na teren je izašla građevinska inspekcija koja je naredila prekid svih radova, a inspektorica gđa. Nevena Grubišić 6. svibnja izdala je poziv nepoznatoj osobi – inve-stitoru, te ga kao takvog izvjesila na tamošnjem ugostiteljskom objektu uz zabranu skidanja

poziva s objekta. Na samom na-sipu postavljena je traka koja ga omeđuje s jedne strane te znak o zabrani ulaska na gradilište i za-branu daljnjih radova.

Reakcija Mjesnog odbora Kaštel Štafilić

Iz našeg razgovora sa gosp. Nenadom Pera, predsjednikom

Mjesnog odbora Kaštel Štafilić, doznajemo da je na sastanku MO sazvanom isključivo zbog ovog slučaja, donesena odluka u kojoj se osuđuje uzurpiranje pomor-skog dobra od strane investitora te da MO Kaštel Štafilić ne može pristati na bilo kakove radove na području istog MO bez njihove prethodne suglasnosti sa istim.

Mještani uz Jerića Reakcije mještana koji su u

velikom broju pohrlili na “mjesto zločina” izlikom su pozitivne i po-državaju Jerića. Govoreći o nasi-panju kao o očajničkom činu za spašavanje plaže, zateknuti mje-štani nisu se libili prozivati nad-ležne institucije koje godinama na istom dijelu plaže bagerima premještaju žalo s jednog dijela na drugi, pitajući se imaju li oni potrebite dozvole za nasipanje pomorskog dobra. Po njihovim riječima, Jerić je samo napravio ono što su mjerodavni odavno trebali napraviti.

“Mi se ne čudimo ničemu. Ovo što se radilo u Nehaju je bilo ne-ophodno. Svako veće jugo je uni-štavalo plažu i ponovo je trebalo

dovoziti novo žalo i to 30 do 40 kamiona. Ovim se nije naruša-valo pomorsko dobro, nego se štitilo postojeće stanje. Jedina je zamjerka što se napravilo ne-spretno, bez potrebne dokumen-tacije! Za isto je najodgovorniji MO koji nije uvidio potrebe mje-štana i rijetkih turista,” kazao nam je jedan od mještana.

Navode se i neki drugi pozitiv-ni primjeri Jerićeva angažmana poput čišćenja iste plaže kada je došlo do izlijevanja ulja u Splitu a proširilo se na gotovo čitava Kaštela, te njegovo zaustavljanje radova na iskopu šetnice prema Resniku do kojih je trebalo doći pred turističku sezonu. Nadalje mještani navode primjere be-spravnog nasipanja pomorskog dobra na predjelu Dračić kao i obećanje sanacije borova na istom području do koje ni do da-nas nije došlo.

Stav Grada “Bilo kakvo nezakonito nasipa-

nje i mijenjanje izgleda obale bez prethodno izdanih dozvola od strane nadležnih službi Grad Ka-štela ne podržava“, riječi su Ivana

Čaglja, pročelnika za gospodar-stvo i zaštitu okoliša.

“Odmah nakon što smo sazna-li za ovaj slučaj na teren su izišli djelatnici komunalnog redarstva Grada koji su zabranili daljnje radove koji nisu u skladu sa za-konom. Inače, Grad je u fazi ure-đenja ovog prostora, na kojemu se kao i svaku godinu do sada trebalo izvršiti nasipanje plaže novim žalom, pa su svi zahtjevi za mijenjanjem izgleda plaže tre-bali biti upućeni gradskoj službi. Nitko nema pravo nasipati po-morsko dobro na svoju ruku, a završnu riječ ipak ima građevin-ska inspekcija, koja će odlučiti da li će se prostor vratiti u prvobitno stanje ili će se iznaći neko drugo rješenje”, stav je Gradske uprave.

Zaključak Ma koliko netko mislio da se

radi o dobrom potezu i ma koliko nekome dosadilo čekati na insti-tucije da odrade svoj dio posla, poštivanje zakona i pravne drža-ve jedini je način i put do pros-periteta. Upravo iz tih razloga ne možemo pozitivno ocijeniti Jeri-ćevo nasipanje, jer bez obzira na

“spašavanje” plaže zakon i red se treba poštivati. Ako institucije ne rade svoj posao i za takove pro-bleme postoje legalni putevi, od upozoravanja na probleme do mogućnosti biranja nekih drugih i možda sposobnijih. Zar to i nije bit demokracije? Isto tako, retori-ka tipa – kad mogu to raditi drugi, zašto ne bi to mogao i ja? – ni u ovom primjeru kao ni u onim pri-jašnjim, a i eventualnim budućim, nikako ne drži vodu.

KOME TREBA DOZVOLA, A KOME NE? Osvrt na nasip u NehajuOsvrt na nasip u Nehaju


Piše: R.D.

Gradsko poglavarstvo Grada Kaštela donijelo je na svojoj 48. sjednici održanoj u četvrtak 08. svibnja 2008. godine zaključak prema kojemu će se u svezi slu-čaja preostalog zida porušene vinarije uz kulu Cipicco u Kaštel Novom od nadležne građevinske inspekcije zatražiti donošenje hit-nih mjera, odnosno, prema stavu Grada, građevinska inspekcija bi od investitora trebala zatražiti što hitnije rušenje već urušenog i polusrušenog zida nekadašnje vinarije.

Bivša vinarija nije kulturno dobro

Naime, budući da je iz očito-vanja Konzervatorskog odjela u Trogiru vidljivo kako preostali dio zida u dužini od 34 metra i u visini od 4,3 metra sam po sebi ne predstavlja kulturno dobro, te se isti može ukloniti, Uprav-ni odjel za prostorno uređenje, imovinsko-pravne poslove i gra-diteljstvo Grada Kaštela odlučio je uputiti ovakav dopis građevin-skoj inspekciji kako bi se otkloni-la opasnost za život i zdravlje lju-di, drugih građevina i stabilnosti tla na okolnom zemljištu.

Prema očitovanju dr. sc. Rado-vana Buzančića iz Konzervator-skog odjela u Trogiru, investitor

“Cipicco” d.o.o. iz Zagreba uputio je Konzervatorskom odjelu za-htjev za utvrđivanje uvjeta za nastavak radova na kuli Cipicco, na što je investitoru odgovore-no kako Konzervatorski odjel ne

može utvrditi uvjete za “nastavak realizacije započete rekonstruk-cije” izvan upravnog postupka.

Novi upravni postupak Naime, s obzirom da je uprav-

ni postupak u ovom slučaju dovršen rješenjem Ministarstva kulture iz ožujka 2007. godine, investitoru je rečeno kako treba pokrenuti novi upravni postupak u kojem će Ministarstvo dati svo-je mišljenje, ali isključivo vezano uz samu kulu Cipicco.

Što se tiče porušenog dijela čitavog sklopa (nekadašnje vina-rija), Konzervatorski odjel donio je zaključak kako preostali dio dotrajalog zida sam po sebi ne predstavlja kulturno dobro, pa se u tom slučaju može i ukloniti. Pored toga, rečeno je i kako je ovaj objekt nemoguće vratiti u prvobitno stanje, a trenutačna si-tuacija se može riješiti isključivo prostorno-planskom dokumen-tacijom koja se mora donijeti u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Pazi šta radiš! Ipak, ukoliko se pristupi ukla-

njanju preostalog dijela zida koji se direktno naslanja na kulu Cipicco, a koja je po rješenju Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture Split zaštićeni spomenik, rušenje i uklanjanje potrebno je izvesti na način pri kojemu neće doći do oštećenja spomenika, odnosno same kule Cippicco, stav je Ministarstva kul-ture Upravnog odjela za zaštitu kulturne baštine Konzervator-skog odjela u Trogiru.

SLIJEDI RUŠENJE PREOSTALOG ZIDA

Opet Cipicco!

Foto: 14.04.2007.


Piše: R.D. Ministarstvo zaštite okoliša,

prostornog uređenja i gradi-teljstva, zajedno s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učin-kovitost, ove godine će započeti projekt potpune sanacije pro-stora bivše tvornice Jugovinil u Kaštel Sućurcu.

Naime, budući da je što brže i učinkovitije zbrinjavanje opa-snog otpada koji predstavlja stalnu potencijalnu opasnost za okoliš i zdravlje ljudi i od dr-žavnog interesa, Fond je u te svrhe odobrio sredstva u visini od 43 milijuna kuna, što će biti utrošeno za sanaciju dvije točke visokog rizika, a jedna od njih je upravo odlagalište šljake koji se nalazi na području bivše tvorni-ce “Jugovinil”, dok je druga točka

“ Salonit” u Vranjicu.Fond za zaštitu okoliša i ener-

getsku učinkovitost odobrio je za sanaciju kaštelanskog odla-gališta šljake 21 milijun kuna, a prema neslužbenim informacija-ma, ostatak sredstava za sanaciju ovog prostora, koji bi trebao biti u potpunosti saniran kroz dvi-je godine, trebala bi podmiriti tvrtka Kemokompleks vlasnika Envera Moralića, koja je sadašnji vlasnik spomenutog prostora.

Ministarstvo će uskoro ras-pisati natječaj za sanaciju od-lagališta šljake u Kaštelanskom zaljevu, a Program sanacije za

lokaciju bivše tvornice Jugovinil izradila je Agencija za posebni otpad (APO), kojoj je u prosincu 2006. godine od strane Vlade RH povjeren projekt izrade nacrta Prijedloga strategije održivog razvitka RH.

Moguće strategije sanacije prema APO-u

APO je u predanom nacrtu Programa sanacije razmotrio i vrednovao moguće strategije sanacije. Naime, kako kažu APO-ovi stručnjaci, sa pepelom i šlja-kom na ovoj kaštelanskoj lokaciji je, uz današnje tehničke moguć-nosti, teoretski moguće učiniti sljedeće: otkopati sav materijal i baciti ga negdje u hrvatsko more; dovesti veliku količinu ze-mlje ili kakvog drugog materijala

i dobro ga promiješati s materi-jalom na lokaciji da se koncen-tracija smanji ispod razina koje zahtijevaju intervenciju, a mo-guće je i prekriti cijelu lokaciju sa zemljom adekvatne debljine (pola ili više metara) kako bi se zračenje smanjilo na razinu ka-kva je i drugdje u Kaštelima.

Sljedeća mogućnost je pomi-ješati materijal s posebnim aditi-vima i cementom (imobilizacija) kako bi se dobila krutina iz koje

uran i radij ne mogu procjeđiva-njem ili kako drugačije u okoliš, a jedna od mogućnosti jest i se-pariranje materijala s povišenom koncentracijom aktivnosti na lokaciji te onaj iznad definirane granice odložiti u posebno gra-đenu deponiju na nekoj poseb-no odabranoj lokaciji negdje u Hrvatskoj.

Osim navedenog, jedna od mogućnosti je i separiranje ma-terijala s povišenom koncentra-cijom aktivnosti na lokaciji, pri čemu bi se onaj iznad definirane granice odložio u posebno gra-đenu deponiju na samoj lokaciji.

Dvadesetak hektara naslaga pepela i šljake

Prema izvještaju Agencije, u Kaštel Sućurcu se uz samo more i danas nalaze deseci tisuća tona pepela i šljake, odnosno ostata-ka rada energane koja je koristi-la ugljen poglavito iz domaćih i bosanskih rudnika. Taj je ugljen s kraških podloga sadržao natpro-sječne koncentracije urana i radi-ja, zbog čijeg su neselektivnog korištenja koje je trajalo deset-ljećima, izgaranjem nastali osta-ci, koji su danas razasuti cijelom lokacijom, a na više su mjesta i u izravnom doticaju s morem, te imaju povišenu ili znatno poviše-

nu koncentraciju i urana i radija.Uz neuređene naslage pepela

i šljake na prostoru koji obuhva-ća dvadesetak hektara, na samoj se lokaciji nalazi i deponija pepe-la i šljake izgrađena 1973. godi-ne kada je prostor oko tvornice očišćen od do tada prikupljenih produkata izgaranja koji su po-tom selekcionirani i pohranjeni izvan tadašnjeg tvorničkog kru-ga, na njegovom samom rubu, u neposrednoj blizini današnje Marine Giričić. Deponija je sa svim onodobnim dozvolama i suglasnostima, od građevinske do uporabne uređena tako da sustavom inženjerskih barijera priječi ispiranje, procjeđivanje i

USKORO SANACIJA PROSTORA BIVŠE TVORNICE JUGOVINIL

Sanira se šljaka

Kako kažu u APO-u, pepeo i šljaka na lokaciji bivše tvor-nice Jugovinil, nisu radioaktivni otpad nego su materijal s povišenom koncen-tracijom prirodne radioaktivnosti

Za sanaciju kaštelanskog odlagališta šljake odobreno je 21 milijun kuna, a prema neslužbenim informacijama, ostatak sredstava za sanaciju ovog prostora trebala bi podmiriti tvrtka Kemokompleks vlasnika Envera Moralića


Izvor: Poslovni dnevnik

Inicijativa predsjednika Hr-vatske udruge sindikata Ozrena Matijaševića da se umjesto ste-čaja za Adriachem raspiše još jedan natječaj, ali bez uvjeta nastavka djelatnosti, čini se, na-išla je na plodno tlo u Vladi Ive Sanadera. Za nedavnog podu-zetničkog skupa u Splitu premi-jer Sanader se i osobno susreo s predstavnicima kaštelanskih gradskih vlasti i razgovarao s njima upravo o Adriachemu i njegovoj sudbini nakon još jed-nog neuspjelog pokušaja priva-tizacije.

Navodno mu je prezentirano kako je u Poglavarstvo stizalo više upita domaćih i inozemnih investitora zainteresiranih za Adriachem, no koji za razliku od poduzetnika Envera Moralića nisu obećavali da će i preuzeti zaposlene u poduzeću i nasta-viti dosadašnju djelatnost proi-zvodnje PVC proizvoda. Prema neslužbenim informacijama iz kaštelanskih izvora, za preuzi-manje Adriachema zainteresira-ni su švedski proizvođač namje-štaja Ikea, čiji su predstavnici već razgledali teren u Kaštelama na kojemu je smještena nekad uspješna kaštelanska tvornica.

Ikea bi u Kaštelima otvorila regionalni prodajni centar, ali ne bi pokretala proizvodnju. Osim Šveđana, za Adriachem su zain-teresirani i Izraelci u čijem je vla-sništvu poljska grupacija Global Trade Centre, koji je u Hrvatskoj već investirao kroz trgovačke centre Avenue Mall, a Adria-chem bi bio potencijalna nova lokacija za srednju Dalmaciju. Osim njih, interes kako tvrde u kaštelanskim krugovima, ima i splitski trgovac Željko Kerum, te navodno i trgovački lanac Konzum Ivice Todorića. Potvrdu njihovih interesa nismo uspjeli dobiti. U svakom slučaju, prvi neslužbeni iskazani interes ula-

gača obećavajući je za eventual-ni novi natječaj, koji bi bio šesti u posljednjih nekoliko godina, a čak četvrti pod posebnim uvjeti-ma, za jednu kunu.

Odobri li takav prijedlog Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju, a ponuđači zain-teresirani za otvaranje trgovine, to će im biti omogućeno. Uvjet je zbrinjavanje zaposlenih, bilo da ih se angažira u novoj djelat-nosti ili pak davanjem otpremni-na. U Adriachemu je zaposleno 247 radnika, a uglavnom je riječ o zaposlenicima s duljim stažem, što znači da će zbrinjavanje biti priličan financijski izdatak. Osim toga potencijalni bi kupac tre-bao podmiriti i obveze prema radnicima i vjerovnicima, Od ponuđača se traži da se obvežu podmiriti sve dospjele obveze Adriachema prema zaposlenici-ma, koje su prema podacima iz posljednjeg natječaja iznosile oko 18,5 milijuna kuna.

Kupac bi trebao podmiriti i Adriachemove obveze prema ostalim vjerovnicima, koje su dosegnule 42 milijuna kuna, dok bi za obveze prema državi, ostane li u tom dijelu nepromije-njen tekst iz prethodnih poziva za kupnju, mogli tražiti popust. Te su obveze i najviše, prije pola godine iznosile su 50 milijuna kuna. Potkraj rujna prošle godi-ne ukupna aktiva Adriachema, inače, iznosila je 202 milijuna kuna, a ukupne obveze bile su veće od 110 milijuna kuna. Taj gubitaš inače svoju temeljnu djelatnost obavlja s minimalnim kapacitetima, a tvrtka godina-ma posluje s gubicima, proi-zvodnja se odvija s minimalnim kapacitetom od tek pet posto, a tvrtka preživljava zahvaljujući pozajmicama HFP-a. Zbog takve situacije, a nakon što su se suoči-li s potpunom nezainteresirano-šću investitora, sindikati više i ne uvjetuju nastavak proizvodnje.

Ikea, Kerum i Todorić žele zemljište Adriachema

migraciju odloženog materijala, a postojeći sustav barijera funk-cionira još i danas.

Međutim, kažu u APO-u, na-kon sanacije provedene 1973. nastavljeno je s korištenjem ugljena s povišenom koncentra-cijom radionuklida pa je s ostaci-ma izgaranja prekriven veći dio lokacije budući da su rabljeni za nasipavanja zbog pomicanje obalne crte i izravnavanje tere-na.

Prema današnjem gledištu, ne radi se o radioaktivnom otpadu

Prema današnjim gledanji-ma na materijale s povišenim koncentracijama prirodnih ra-dionuklida nastalim u različitim tehnološkim postupcima koji

nisu dio nuklearnog gorivnog ciklusa, od proizvodnje nafte i plina, preko fosfatne industrije do izgaranja ugljena, bez obzira na razinu koncentracije radionu-klida u tim materijalima, ne radi se o radioaktivnom otpadu, niti se s takvim materijalom postupa kao s radioaktivnim otpadom.

Dakle, kako kažu u APO-u, pepeo i šljaka na lokaciji bivše tvornice Jugovinil, nisu radio-aktivni otpad nego su materijal s povišenom koncentracijom prirodne radioaktivnosti. S ob-zirom da granica po kojoj bi se odlučivalo nije uređena hrvat-skim propisima za orijentaciju su u predanom Programu po-služile preporuke Međunarodne agencije za nuklearnu energiju i direktive EU.

Uz samo more i danas se nalaze deseci tisuća tona pepela i šljake, odnosno ostaci rada ener-gane koja je koristila ugljen, a koji je sadržavao natprosječne koncentracije urana i radija, zbog čijeg su neselektivnog korištenja, izgaranjem nastali ostaci, koji su danas razasuti cijelom lokacijom, a na više su mjesta i u izravnom doticaju s morem


Piše: R. D. Iako su Zeleni Hrvatske po-

taknuti sve češćim pritužbama stanovnika Kaštel Sućurca, a posebno građana koji žive u bli-zini Željezare prije tjedan dana najavili štrajk i prosvjed ispred sućuračke tvornice željeza, ipak su najprije odlučili uputiti pismo Upravi u svezi hitnog sastanka sa odgovornima u tvornici.

Naime, brojni stanovnici Kaštel Sućurca koji žive u bli-zini Željezare, a koji su zbog svakodnevne nepodnošljive buke, svakodnevnog prašenja i zagađivanja crvenim, bijelim i crnim dimom zabrinuti za svoje zdravlje, odlučili su na lice mje-sta pozvati televizijske kamere, potpisati peticiju i obratiti se Odjelu za gospodarstvo i zaštitu okoliša Grada Kaštela, Inspek-ciji Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, Zelenima Hrvatske i svima ostalima koji bi im u ovom slučaju mogli biti od pomoći.

Povremeno “žučljivi pregovori”

Tako je na sam Praznik rada 01. svibnja pregovarački tim Zelenih Dalmacije, Zelenih Hr-vatske i predstavnik građana, na čelu sa D. Luketin, L. Rumorom i A. Delićem, a uz sudjelovanje stanovnika najbližih kuća oko tvornice, sa Upravom Željezare obavio otvorene i kako Zeleni kažu, povremeno “žučljive pre-govore”.

Kako Zeleni Hrvatske navode u svom izvještaju sa sastanka sa Upravom Zlomrexa, oni su i prije aktivno sudjelovali u pre-tvorbi tvornice i vršili pritisak na Vladu, odnosno na Fond za pri-vatizaciju o potrebi uključivanja najrigoroznijih EU ekostandar-da u dokapitalizaciju tvrtke, pri čemu su isključivali svaki poček kojeg su tražili poljski investitori. Osim toga, Zeleni su u tu svrhu započeli ozbiljne pripreme za prosvjed kojeg su najavili u me-dijima ne budu li njihovi zahtjevi ispunjeni.

Novi elaborat umjesto “pasje kućice”

Prema riječima Dalme Luketin, pr-vosvibanjski sa-stanak Zelenih sa Upravom Željezare trebao je otkriti i de-finirati sve kritične točke zahtje-va i njihovu dinamiku uvođenja, a kao najveće iznenađenje ističe se novi elaborat, jer je prethod-ni odbijen. Naime, prethodni elaborat koji je nazvan „pasja kućica“ i kojega su predstavili bivši vlasnici Željezare, odbijen je kao neracionalan, i rečeno je kako je potrebno obaviti njego-vu analizu.

Na sastanku su Zeleni od strane Uprave Željezare upozna-ti s problemima u tvornici koji se rješavaju i koji se planiraju rješavati, a kao jedan od prvih problema na čijem se rješavanju radi spominje se kvaliteta starog željeza i nova klasifikacija ma-terijala bez korištenja plastike i gume, a navodi se i kupljena linija strojeva za preradu brda troske od 40.000 tona, što je opasna supstancija, a koju su sa-dašnji vlasnici dobili zajedno sa tvornicom.

Do kraja srpnja 80% čišći zrak

U svezi rješavanja problema koji se tiču boje dima i njego-vog utjecaja na okoliš navode se dvije faze otprašivanja, odnosno do kraja sedmog mjeseca bit će

gotova prva brza faza koja će rezultirati 80% čišćim zrakom, a do kraja veljače 2009. godine trebala bi biti postignuta 100%-tna čistoća zraka.

Kao jedan od sljedećih pro-blema koji će Uprava rješavati navodi se buka u tvornici, pri čemu će se ići na osiguranje zdravlja radnika i šire okolice tvornice, odnosno pokušat će se uvažavati “dobrosusjedski mir.” Uskoro bi i u svezi štednje vode trebale biti uvedene nove mjere, odnosno uvest će se kontrola otpadnih voda, a doći će i do be-toniranja u svezi zaštite platoa Željezare, kako ne bi došlo do onečišćavanja tla.

Prihvaćeni zahtjevi Zelenih

Kako nam je rečeno od stra-ne pregovarača koji su zastupali stanovnike, tijekom sastanka Uprava Željezare je zatražila ra-zumijevanje i prihvatila sve za-htjeve Zelenih koji su se temeljili na upoznavanju pregovarača sa svim investicijskim fazama i sa fazama hitne zaštite uposlenika, te sa fazama na intervencijama zbog smanjenja buke.

Zeleni su pozvani i na obilazak tvornice u doba kada u istoj nije

ZELENI HRVATSKE NA SASTANKU S UPRAVOM ZLOMREXA

Ne vjeruj Željezari ni kada

darove nosi


Piše: R.D.

Cemex i Dalmacijacement će od početka, pa do sredine svibnja 2008. godine zausta-viti proizvodni proces u tvornici 10. kolovoz kako bi u potpunosti završili izgradnju filtra na hladnjaku klinkera, nakon čega će u rad biti pušten novi, tehnološki napredniji i viso-ko učinkovitiji vrećasti filtar, čija je investicija vrijedna 25 milijuna kuna.

Prema obavijesti dobivenoj od strane Cemexove glasnogovornice Žanine Žigo, iz-gradnjom novog vrećastog filtra na hladnja-ku klinkera u tvornici 10. kolovoz zaokružena je investicija Programa sanacije zraka vrijed-na oko 300 milijuna kuna.

Osim toga, kako saznajemo od strane Uprave tvornice cementa, novi filtar će u potpunosti zamijeniti postojeći sustav mul-ticiklona te smanjiti emisiju praškastih tvari na manje od 20 mg/Nm3, što je daleko ispod dopuštene emisije od 50 mg/Nm3 koja je usklađena s obveza-ma prema Europskoj uniji. Efikasnost ova-kvog tipa vrećastog filtra je 99,99%.

Inače, Cemex i D a l m a c i j a c e m e n t vrećasti su filtar na hladnjaku klinkera izgradili u tvornici Sv. Kajo još 2006. godi-ne, dok je u tvornici Sv. Juraj isti pušten u rad u 2007. Uz pomoć novih vrećastih filte-

ra tvrtka će zadovoljiti sve visoke hrvatske i europske zakonske standarde kada je riječ o emisiji praškastih tvari.

Rušenje starih objekata kroz 2009. godinu

Pored projekata vezanih uz zaštitu okoliša, tvrtka do kraja 2009. godine planira i dodat-nu investiciju vrijednu oko 20 milijuna kuna, koja će obuhvatiti rušenje starih i nekorište-nih objekata, čime se dobiva ukupno 11.000 m2 u sve tri tvornice, koje će se moći pre-tvoriti u uređene, zelene površine, od čega 7.000 m2 otpada na prostor unutar tvornice 10. kolovoz.

Osim toga, u suradnji s Hrvatskim voda-ma započet je i proces izrade projekta za ure-đenje desne strane obale rijeke Jadro gdje se dijelom prostire i tvornica 10. kolovoz, a dovršenje projekta planira se za kraj 2008. godine.

ZAOKRUŽENA INVESTICIJA PROGRAMA SANACIJE ZRAKA

Novi filter u Cemex Dalmacijacementu

“Ova investicija vrijedna oko 25 milijuna kuna zaokru-

žit će provedbu Programa sanacije utjecaja na zrak,

započetu 2000. godine, vrijednu oko 300 milijuna

kuna.“

Novi filter u Cemex Dalmacijacementu

bila najveća radna aktivnost, a tom prili-kom su snimili sve tehničke nedostatke i nedostatak mjera zaštita na radu. Zeleni Hrvatske ovom prilikom zatražili su osi-guranje detektora štetnih emisija plinova i čestica (SO2,NO3NH3,H2SO4,CO2CH4…

,teški metali,benzeni, dioksini i furani) oko elekrolučne peći i u tvornici.

Kako je rečeno Zelenima od strane Uprave Željezare, “novac za ekološke standarde je osiguran, a ostaju samo ugovoreni rokovi isporuke filtera koji tra-že vrijeme.”

Prosvjed odgođen, Poljacima nova šansa za uvođenje reda

Po završetku sastanka, Zeleni su izra-zili zadovoljstvo planom i početkom pro-vođenja radova radi zaštite ljudi i okoliša, te navode kako su zasad odustali od pro-svjeda jer smatraju kako ipak treba dati šansu novim vlasnicima, jer je uprava tek tri mjeseca u tvornici, a posla ima na pre-tek.

Ipak, napominju, iako su se prilikom posjeta tvornici uvjerili kako se u Želje-zari prerađuje i proizvodi čisto željezo, snimljene fotografije još uvijek pokazuju poneki gumeni proizvod.

Osim toga, u tvornici je prisutna izra-zita buka, a velika je i koncentracija praši-ne i dima koji ispunjavaju radnu okolinu, pa će zasigurno sve lijepe riječi i planove koje su čuli od Uprave Željezare uzeti “sa rezervom”.


IGH potvrdio: Napravili smo elaborat o azbestu u Vranjcu

Institut građevinarstva Hrvat-ske potvrdio je da su prije godinu dana napravili elaborat o količini azbesta u Vranjicu. No, tvrde, oni nisu bili naručitelji, nego Mini-starstvo zaštite okoliša.

Prije više od godinu dana IGH i Ministarstvo okoliša vidjeli su nalaz prema kojem je u vranjič-kom zraku tri puta veća koncen-tracija azbesta nego što je to do-pušteno, no građane nitko nije upozorio.

Glasnogovornica IGH Miro-slava Rožanković kaže da je Mi-nistarstvo zaštite okoliša naru-čilo elaborat o sanaciji Salonita i Mravinačke kave od IGH, i IGH je rezultate dostavilo. Za daljnje informacije poručila je da se tre-ba obratiti Ministarstvu jer su oni sada vlasnici tog elaborata.

Iz Ministarstva okoliša tvrde da su u javnost procurile netoč-ne informacije.

Ministarstvo okoliša: izvješće o azbestozi nije istinito!

Nakon što se u javnosti podi-gla bura zbog rezultata analize

kakvoće zraka u Vranjicu, prema kojoj je prije godinu dana tamo izmjerena količina azbesta tri puta veća od dopuštene, Mini-starstvo okoliša tvrdi da podat-ke nisu objavili jer nisu istiniti.

Ministrica Marina Matulović Dropulić rekla je da Ministar-stvo nije naručilo izvještaj o ka-kvoći zraka u Vranjicu gdje traje sanacija azbesta oko tvornice Salonit.

Kažu da je IGH samostalno od tvrtke ANT naručilo analizu. Kako su u rezultate ubrajane i čestice prašine a ne samo azbe-sta, mjerenje nije vjerodostojno pa ga nisu htjeli ni objaviti. Pra-vo mjerenje nikada nije naprav-ljeno a kada će biti, ne znaju.

Na pitanje koja je dozvoljena koncentracija azbesta u zraku, nitko iz ministarstva nije imao odgovor. Samo su rekli da je ju-čer napravljeno još jedno, isto tako nevjerodostojno mjerenje, prema kojem se u metru kub-nom nalazi 9000 čestica ‘svega i svačega’.

A samo jedna čestica azbesta dovoljna je da se oboli od azbe-stoze.

Azbestoza-polagani ubojica

REZULTATI ANALIZE ZRAKA SKRIVANI OD JAVNOSTI

I dalje ne jenjava bura zbog podjele otkaza u vranjičkom

“Salonitu”, a na vidjelo su isplivali novi dokazi o visokoj koncen-traciji azbesta u zraku u samom Vranjicu. HTV je u posjedu alar-mantnog istraživanja o količini azbestnih čestica. Naime, u trav-nju 2007. izmjerena je tri puta veća količina azbesta u zraku nego što je propisano. No to nitko od stanovnika Vranjica ni danas ne zna.

Lovro Grgić iz Udruge za za-štitu okoliša Barbarinac tvrdi da na taj način Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja direktno ugrozilo stanovništvo.

“Oni su mogli upozoriti odselite se, napravite nešto sa svojim ži-votima, ali samo su šutjeli”, tvrdi.

HTV je analizu pokazao rav-natelju Hrvatskog zavoda za toksikologiju Franji Plavšiću. On ističe kako je teško prognozirati

posljedice kad se ne zna vrijeme izloženosti.

Ministarstvo zasad negira postojanje završnog izvješća iz travnja 2007. Uz to, za Ministar-stvo je sporna i granična količi-na azbesta u zraku, opasna za zdravlje ljudi. “Kako ne postoje niti kod nas niti u inozemstvu zakonski propisi o graničnom sadržaju azbesta u prašini s obzirom na zdravlje, procjena ugroženosti atmosfere u naselju Vranjic izrađena je na temelju jednog članka objavljenog na znanstvenom savjetovanju o az-bestu”, smatraju u Ministarstvu.

Jedina analiza za koju Mi-nistarstvo u navedenom razdo-blju zna jest ona iz laboratorija

tvornice Salonit. A tvornica i laboratorij tada su bili zatvoreni. Nekadašnji voditelj laboratori-ja Salonit Paško Pirija izjavio je kako je nakon zatvaranja tvor-nice u 9. mjesecu 2006. nikakve analize u laboratoriju u Salonitu nisu rađene.

Stanovnicima Vranjica puna je kapa prebacivanja odgovor-nosti između odgovornih i nji-hove šutnje. Zanima ih jedino istina, a do nje će teško doći.

LAŽI, LAŽI, LAŽI ME – TI TO RADIŠ NAJBOLJE…

Pinokio na hrvatski način

Analizu azbesta u zraku naručio je Institut građevinarstva Hrvatske (IGH) prije počet-ka sanacije Mravinačke kave. Sve je platila država, no rezultati analize nisu javni.

Istina je, međutim, da su vrijedeći standardi Svjetske zdravstvene organizacije u slučaju Vranjica debelo preko-račeni.


Izvor: Poslovni Dnevnik

U prva četiri mjeseca ove go-dine promet u Zračnoj luci Split veći je za 11 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, što nagovještava da će do kra-ja godine ta zračna luka oboriti svoj prošlogodišnji rekord, kada je kroz nju prošlo 1,19 milijuna putnika.

“Do kraja godine očekujemo 1,26 milijuna putnika. Ožujak je oborio sve rekorde zbog uskr-snih praznika, kada je kroz tu zračnu luku prošlo 40.817 putni-ka, odnosno 36 posto više nego u ožujku prošle godine”, kazao je direktor Zračne luke Split Lukša Novak.

Povećanje prihodaPrvo tromjesečje u zračnoj

luci u Resniku bilo je bolje u od-nosu na prošlogodišnje za čak 27 posto, s ukupno 95.248 putnika, od čega ih je u međunarodnom prometu bilo 57.863. Ukupni prihod zračne luke ostvaren u prošloj godini iznosio je 177 milijuna kuna, što je u odnosu na prethodnu godinu, kada je ostvareni promet iznosio 159 milijuna kuna, povećanje od desetak posto. Ostvarena dobit iznosila je 29 milijuna kuna, dok je promet putnika povećan za 9

posto u odnosu na 2006. godi-nu. Lani je premašena rekordna 1987. godina kada je kroz Resnik prošlo 1,150.000 putnika. Zbog konstantnog povećanja prome-ta Zračna luka Split krenula je u proširenje svojih kapaciteta u što planira investirati oko 53 milijuna eura u idućih sedam godina.

Prvo je na redu proširenje sta-janke za novih 36.000 četvornih metara u što će se utrošiti oko 13 milijuna eura u iduće dvije godine. Kapacitet stajanke proši-ruje se za 20 posto. “Ispod dijela stajanke stvorit će se prostor od 11.000 četvornih metara gdje ćemo smjestiti urede”, pojasnio je Novak. Od tvrtke Kaštelanski staklenici, koja graniči s aerodro-mom, zračna luka već je lani ku-pila 4,5 hektara zamljišta za pro-širenje putničkog terminala te parkirališni prostor. U proširenje putničkog terminala zračna luka ulaže 40 milijuna eura, a dovrše-tak je planiran do 2015. godine. Proširenjem će se povećati kapa-citet putničkog terminala sa sa-dašnjih 1,3 milijuna na dva mili-juna putnika godišnje. Proširenje putničkog terminala obavit će se kroz dvije faze. Nakon prve faze, koja će biti završena do 2012. go-dine, aerodrom će moći primiti 1,6 milijuna putnika. Čak 80 po-sto ulaganja u proširenje kapaci-teta osigurat će Zračna luka Split iz vlastitih izvora, a ostatak će namiriti vlasnici - Republika Hr-vatska, Splitsko-dalmatinska žu-panija te gradovi Kaštela, Trogir i Split. “Svake godine investiramo oko 20 posto ukupnih sredstava iz dobiti i amortizacije. U prošloj godini investirali smo 40 milijuna kuna u poboljšanje infrastruktu-re, i to 25 milijuna u proširenje manevarske površine, te 15 mi-lijuna kuna u opremu i sredstva prihvata i otpreme”, naglasio je Novak.

Kongresni gosti

Usluge splitskoga aerodroma koristi 50 zrakoplovnih kompa-nija, od toga 15 low cost kom-panija. U redovnom prometu je sedam kompanija, dok je čarter kompanija 27. Jedino Croatia Airlines i Germanwings lete tije-kom cijele godine. Domaći avio-prijevoznik ujedno ima i najveći udjel u prometu putnika, slijedi Germanwings, SAS te Easy Jet. U Europi postoji 70 niskotarifnih zrakoplovnih prijevoznika koji pokrivaju oko 30 posto tržišta, dok u Hrvatskoj to iznosi svega između četiri i pet posto. Direk-tor Novak kaže da ulažu znat-

ne napore kako bi niskotarifne kompanije letjele tijekom cijele godine, no još nema dovoljno potražnje izvan sezone. “Zadar i Pula su pokazali kako još nema dovoljno interesa za izvansezon-ske letove. Očekujemo da hoteli Marjan i Split, koji se obnavljaju, dovedu u Split kongresne go-ste, što bi povećalo aviopromet tijekom zimskih mjeseci”, rekao je Novak. Prošle godine splitska Zračna luka je po broju putnika prvi put bila ispred Zračne luke Dubrovnik pa je po prometu na drugom mjestu, iza Plesa. Zagre-bačka zračna luka drži 40 posto tržišta, slijedi splitska sa 23 posto, te dubrovačka sa 22 posto.

PROMET U RESNIKU OČEKUJU DA ĆE OVE GODINE IMATI REKORDNIH 1,26 MILIJUNA PUTNIKA

Splitska zračna luka po broju putnika pretekla dubrovačku


Kaštelani su ovogodišnji Međunarodni praznik rada, 1. svibnja, po prvi put nakon 18 godina proslavili na području Gospe Stomorije i Biblijskog vrta u Kaštel Novome. Zahva-ljujući organizatorima proslave SDP-u grada Kaštela, mogli su uživati u prekrasnom ambi-jentu, petstotinjak besplatnih porcija graha s kobasicom i be-splatnom domaćem vinu.

Prema riječima Matka Kuz-manića, predsjednika kaštelan-ske organizacije SDP-a, na ovu ideju odlučili su se zbog solida-riziranja sa kaštelanskim i inim radnicima koji danas proživlja-vaju i preživljavaju tešku borbu za svoja prava, gotovo poput one kada su se u devetnaestom stoljeću borili za osmosatno radno vrijeme. Današnji radnik je nezaštićen, njegova prava su-stavno se gaze od strane poslo-davaca kojima je interes samo i isključivo profit. Nezaposlenost danas je tolika da je radnik po-stao lako zamjenjiva roba i ne usuđuje se progovoriti da ne bi izgubio i ono malo što ima, re-kao je Kuzmanić.

Podršku proslavi praznika rada u Kaštelima svojim prisu-stvom pružili su i visokopozici-oniranih SDP-ovci poput sabor-skog zastupnika Ranka Ostojića, Veljana Radojkovića i Marina Jurjevića te Željke Antunović i mnogih drugih.

GRAĐANI UŽIVALI U GRAHU, PJESMI I BIBLIJSKOM AMBIJENTU

Praznik rada

obilježen u

Kaštelima


Piše: Rudi

Na 18. planinarskom ma-ratonu Mosor 2008. u organi-zaciji Hrvatskog planinarskog društva Ante Bedalov iz Kaštel Kambelovca sudjelovao je 31 planinar. Grebenskim putem preko 7 vrhova Mosora od Klisa do Omiša prošlo je 14 planinara iz društava Scout iz Samobora, Borik iz Đurđevca, Bijele stijene iz Mrkopalja, Jelinak iz Trilja, Sv. Mihovil iz Šibenika i A. Bedalov iz Kambelovca.

Prvi jer na cilj stigao Vinko Tomaš iz planinarskog društva Borik iz Đurđevca za 6 sati i 15 minuta, nakon njega, za 6 sati i 42 minute maraton je završio Mario Limov iz društva Sv. Mi-hovil iz Šibenika, a treći je Mijo Kožić iz istog društva. Najbolja planinarka bila je Marica Mi-haljević također iz Šibenika, a najstariji planinar koji je prošao kroz cilj – 61-godišnji Vinko Bedalov iz Kaštel Kambelovca. Najbolji maratonci su dobili zlatnu medalju “Kolijevkom hr-vatske državnosti”, te Dnevnik i vodič “Kolijevke”.

SUĆURAČKI VATROGASCI PROSLAVILI DAN SVETOG FLORIJANA

Vatrogasna vježba

na zvoniku srušene

sućuračke crkvePiše: R.D.

“Mladost” iz Kaštel Sućurca započelo je u nedjelju 4. svibnja 2008. godine proslavu blagdana Svetog Florijana-zaštitnika va-trogasaca polaganjem vijenca na spomenik preminulim vatro-gascima ispred sućuračkog Va-trogasnog doma.

Oko četrdesetak vatrogasaca i vatrogaskinja u svečanim odo-rama i predvođeni hrvatskim barjakom i zastavom Svetog Florijana, svoj put prema suću-račkoj župnoj crkvi nastavili su u svečanom poretku mimoho-dom kroz Kaštel Sućurac.

Po njihovom dolasku, u žu-pnoj crkvi Svetog Jurja održana je svečana Sveta misa koju je predvodio don Senko Antuno-vić, a na kojoj se i ove godine molilo za sve žive vatrogasce, kao i za duše preminulih.

Svečanom misnom slavlju uz vatrogasce je prisustvovao i poveći broj ostalih vjernika, koji su sa zanimanjem ostali pratiti združenu vježbu DVD-a “Mla-dost” i Profesionalnih vatroga-saca brodogradilišta “Split”, sa čijim su izvođenjem vatrogasci započeli točno u podne na suću-račkoj rivi.

Nima straja dok nas oni čuvaju

Vjernim prikazom postupka spašavanja i gašenja u slučaju saobraćajne nesreće pri kojoj je jedno vozilo zapaljeno, te izvođenjem vježbe spašavanja unesrećenog sa visine, a što je vjerno prikazano penjanjem va-trogasaca na zvonik sućuračke crkve razrušene prilikom save-zničkog bombardiranja, prisutni gledatelji kući su otišli u uvjere-nju kako se nalaze u sigurnim

“vatrogasnim” rukama. O tome najbolje govore riječi

jednog postarijeg Sućuranina. “Ča je je, razumu se! A nije jin mr-sko ni penjat se po zvoniku.”

KAMBELOVČANIN VINKO BEDALOV NAJSTARIJI U CILJU

Planinarski maraton Mosor 2008.

16 PORTAL > www.kastela.org FOTOREPORTAZA

Foto: Dragan Kovač

Izvor: Kastela.hr

Hrvatsko planinarsko društvo Malačka-Donja Kaštela 03.05. je proslavio svoju svoju 11. godiš-njicu. Pred oko 150 planinara i gostiju, predsjednik društva Petar Penga pozdravio je prisutne te za-želio ugodan boravak na prijevoju Malačka. U prigodnom programu nastupila je klapa 7 Kaštela sa ne-koliko pjesama iz svog bogatog opusa.

U kapelici blaženog Alojzija Stepinca održana je misa, a nakon mise svi planinari uputili su se na spomen obilježje položiti vijenac za poginule branitelje.

Planinari su nakon ručka na-stavili svoje druženje uz pjesmu i ples.

HPD Malačka proslavilo 11 godina postojanja


Piše: R.D.

U organizaciji Društva za oču-vanje kulturne baštine Kaštela

“Bijaći” prošlog tjedna je u dvorcu Vitturi u Kaštel Lukšiću održano multimedijalno predstavljanje programsko–prostorne studije temeljene na poštivanju prirod-ne i kulturno-povijesne baštine pod nazivom “Split 22 Hrvatska” autora dipl. ing. elektrotehnike Željka Šegvića.

“Trudit i trpit i nadasve jubit”

Na samom početku događanja sve prisutne u ime organizatora pozdravio je predsjednik Društva

“Bijaći” Milivoj Novak, pri čemu je napomenuo kako je studija Želj-ka Šegvića rađena duže od dvije godine, a nastala je prvenstveno zbog dugogodišnjeg autorovog izbivanja iz Hrvatske, te iz njego-ve ljubavi prema rodnom kraju. U kolikoj mjeri je autor opčinjen krajem svoga djetinjstva, moglo se jasno uočiti gledajući slajdove sa početka prezentacije na koji-ma su se izmijenjivale prirodne i kulturne ljepote Splita, Kaštela,

okolnih gradova, otoka i Dalma-tinske zagore.

Govoreći o svom autorskom radu, odnosno o studiji nazva-noj “Split 22 Hrvatska”, Željko Šegvić upozorio je brojne prisut-ne Kaštelane na poruke koje se provlače kroz njegov multimedi-jalni rad, pa je u skladu s tim već u uvodnom dijelu prezentacije kroz riječi “Trudit i trpit i nadasve jubit” izrečena glavna misao i stav prema životu u rodnom kraju.

Dalmatinska zagora kao predgrađe Splita

U nastavku multimedijalne prezentacije Šegvić je pomoću slajdova prisutnima uspio do-čarati svu ljepotu dalmatinskih otoka koje bi u svojoj viziji mo-stovima povezao sa Splitom, a Dalmatinsku zagoru autor prema svojoj Studiji vidi kao predgrađe Splita, Trogira, Solina i Kaštela.

Posebnu pozornost autor u studiji pridaje razvitku ekološke svijesti i zaštiti zelenih površina koje nepovratno nestaju, što naglašava kroz svoju viziju eko-etno sela koja bi trebala niknuti na padinama Kozjaka.

Inače, Šegvićeva studija “Split 22 Hrvatska” buduće je autorovo viđenje prostorno-prometnog uređenja zone koja uključuje Split, Solin, Kaštela, Dalmatin-sku zagoru i srednjodalmatinske otoke, pri čemu bi tunel kroz Ko-zjak povezivao industrijsku zonu Vučevica s okolnim gradovima, a Kaštela bi sa Splitom bila poveza-na mostom ili tunelom.

Autor u budućnosti predvi-

đa i troetažnu trajektnu luku u Splitu, novu luku za kruzere, te uronjene tunele do Brača i Hvara, i to sve sa ciljem najučinkovitije prometne povezanosti, a čime bi, kako autor kaže, došlo do znat-nog podizanja kvalitete života na spomenutom prostoru.

Znanstvena fantastika za Kaštila

Brojni Kaštelani koji su nazo-čili prezentaciji studije “Split 22 Hrvatska” autorove ideje poslu-šali su sa velikim zanimanjem, ali i sa još većim čuđenjem. Naime, kako su između sebe komentira-li, “u Kaštilima nije ni brza cesta završena, Stara kaštelanske cesta je još puna rupa, kanalizacija će brzo, a ove Zvjezdane staze sa podmorskin tunelima do Hvara i Brača će za par iljad godin.....”

Kao još jedna od glavnih za-mjerki ovoj programsko–pro-stornoj studiji splitskog autora među prisutnima se moglo čuti i negodovanje što je čitava studija napravljena u korist razvoja Spli-ta, pri čemu su svi okolni gradovi i mjesta tretirani samo kao split-ska predgrađa.

PREDSTAVLJEN PROJEKT “SPLIT 22 HRVATSKA”

Studija u korist splitskog razvoja

Piše: R.D.

Predsjednik Odbora hrvat-skog dijela natječaja Cemex Building Award-a Jure Radić, pozvan je za člana međuna-rodnog žirija poznate među-narodne nagrade iz područja arhitekture i graditeljstva, koju već 16 godina zaredom organizira tvrtka Cemex, treći najveći proizvođač cementa u svijetu i od 2005. većinski vla-snik hrvatskog i kaštelanskog Dalmacijacementa.

Međunarodni žiri Cemex Building Awarda, u kojemu će ovu godinu sjediti i Jure Radić, sastavljen je od renomiranih svjetskih stručnjaka i akade-mika iz područja graditeljstva, a članovi u njemu sudjeluju volonterski i nepristrano.

Inače, Hrvatska će ove go-dine treći put sudjelovati na ovom prestižnom natjecanju, a na natječaj koji je nedavno raspisan i čiji rezultati se usko-ro očekuju mogli su se prijaviti svi hrvatski arhitekti, građevi-nari i investitori za radove i projekte koji su pušteni u rad tijekom 2007. godine.

Jure Radić u Međunarodnom odboru Cemex Building Awarda


Piše: M. Č.

U subotu 26. travnja u Varaždinu je zapo-čeo susret hrvatske katoličke mladeži pod geslom „Bijahu postoja-ni“. Nekoliko stotina mla-dih iz svih kaštelanskih župa predvođeni svojim župnicima, kapelanima i vjeroučiteljima zaputili su se u ranojutarnjim su-botnjim satima na Susret hrvatske katoličke mla-deži.

Do zadnjeg trenutka tražilo se i mjesto više u autobusu udruge mladih

„Bl. Ivan Merz – Kaštela“ koja okuplja mladež raznih kaštelanskih župa.

U pretprogramu sudjelovala su i mnoga poznata imena hrvatske glazbe: Ivana Husar, Meri Cetinić, Sanja Doležal te na koncu pje-vač koji je cijeli stadion digao na noge - Mar-ko Perković Thompson.

Nakon pretprograma slijedila je milenij-ska fotografija svih sudionika susreta.

Misno slavlje koje je započelo u 18 sati predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, a propovijedao šibenski bi-skup Ante Ivas. Uz njih tu je još bilo 15 nad/biskupa iz cijele Hrvatske, a suslavilo je i više od 350 svećenika iz svih hrvatskih nad/bisku-pija i inozemstva. U slavlju je sudjelovalo pre-ko 25.000 mladih iz cijele Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Austrije i Slovenije.

Drugog dana Susreta hrvatske katoličke mladeži, u nedjelju 27. travnja, program je za 20-tak tisuća hodočasnika iz cijele Hrvat-ske organiziran u župama Varaždinske bi-

skupije. Nakon noćenja gostujućih sudionika u sedam tisuća obitelji u 98 župa biskupije, mladi su se zajedno sa svojim domaćinima okupili na nedjeljnim misama u župnim i samostanskim crkvama. Tu su predsta-vili svoje župe, te kraje-ve iz kojih dolaze. Nakon svete mise slijedilo je ru-čak, a zatim i prigodno

druženje, pjesma, ples i igra mladih. U ranim popodnevnim satima hodočasnici su se upu-tili svojim domovima.

Svake druge godine ovi se susreti održa-vaju u različitim gradovima Hrvatske uz sve više sudionika koji na takvim susretima pro-nalaze oduševljenje za katoličku vjeru i njene vrednote.

HODOČAŠĆE MLADIH KAŠTELANA

Susret hrvatske katoličke mladeži u Varaždinu

Na stadionu sportskog centra “Sloboda” u Varaždinu u subotu 26. travnja održano je euharistijsko slavlje kao središnji događaj dvod-nevnog susreta čiji je domaćin bila Varaždinska biskupija.

Mladi iz Kaštel Novog posjetili su i Zagreb, Zagrebačku kate-dralu te se pomolili na grobu bl. Alojzija Stepinca. U večernjim satima slijedio je povratak u Kaštela uz radost da će se svi ponovno naći na Susretu hr-vatske katoličke mladeži 2010. godine u Zadru.

Piše: RudiPočele su rumenit prve trišnje po Kaštilima.

I po tradiciji u Splitu su se prve prodavale za Svetoga Duju po cijeni od 30 kuna za kilogram. Rekli bi skupo, ma isto su se kupovale jer prve su prve, domaće, kaštelanske, pa što ako još i nisu baš najzrilije. I dok guštamo u njihovom okusu ne razmišljamo puno o tome koliko su zapravo zdrave i koliko dobroga činimo na-šem organizmu dok ih jedemo.

U trišnjama, naime, ima vitamina C i B, te karotina, a bogate su i kalijem te stoga povolj-no djeluju na izlučivanje vode iz organizma. Imaju malu energetsku vrijednost te su odlič-na zamjena za obrok osobama s povećanom tjelesnom težinom. Osim toga snižavaju LDL (loš) kolesterol u krvi, što djeluje prevetivno za aterosklerozu te srčani i moždani udar. Svježe trišnje su dobre za otklanjanje fizičke i umne iscrpljenosti, može ih se koristiti i kao prirodno sredstvo za ublažavanje glavobolje i artritisa. Bogate su antioksidansima, flavanoidima, koji su prirodna protuupalna sredstva, zatim ubla-žavaju simptome alergija i astme, te jačaju ko-lagen, građevni element vezivnog tkiva.

Kisele trišnje dobre su za “podizanje” ras-položenja. U narodnoj medicini koriste se pe-teljke trišnje za čajeve koji potiču izlučivanje mokraće i izbacivanje kamenaca iz bubrega i mokraćnog mjehura. (Čaj od peteljki se pri-pravlja tako da se 1 šaka peteljki kuha u litri vode 2 minute. Pusti se da odstoji 15 minuta, ocijedi, te se pije u malim količinama tijekom cijelog dana).

U gastronomiji trišnje su poznate još od 300 god. prije nove ere. Od njih se prave tor-te, kolači, juhe, sladoledi, voćne salate, umaci i sl. Mogu se zamrznuti (nakon što se operu, uklone peteljke i koštice trebaju se pojedinač-no zamrznuti na podlozi, pa tek onda staviti u vrećicu), te konzervirati sušenjem, sa šećerom u obliku džemova i kompota ili u kombinaciji s alkoholom. Od njih se priprema i rakija treš-njevača.

I divlja trišnja koja raste samoniklo je zdra-vo voće od kojeg se koriste plod i peteljka. Dugo vremena sjemenke su se upotrebljavale za proizvodnju ulja, koje se koristilo za preven-ciju srčane kapi, a peteljke kao diuretik.

Inače, trešnja potječe iz Male Azije. Dok je na tom području rimski vojskovođa Lucul ratovao protiv kralja Mitridata, otkrio je slasti trišanja, te je na povratku oko 74. godine prije Krista odnio tisuće sadnica u Rim. Potom su Rimljani svojim legijama rasprostiranili trešnje po cijeloj Evropi.

O trišnjanSusret hrvatske katoličke mladeži u Varaždinu

HODOČAŠĆE MLADIH KAŠTELANA

O trišnjan


PRIKUPLJENO VIŠE OD 700 KUBIKA GLOMAZNOG OTPADA

Lipa su lipa moja KaštelaPiše: Rudi

Tijekom akcije prikupljanja krupnog otpada, koja se provo-di u sklopu akcije “Lipa su lipa moja Kaštela” u prethodna dva tjedna iz Grada je odvezeno više od 7oo kubika takvog ot-pada.Kako je izvjestio voditelj za javne površine Vlastitog po-gona Grada Kaštela Mate Goto-vac svakodnevno je iz 6 “baja” – velikih kontejnera za glomazni otpad koji su bili raspoređeni na različitim lokacijama najpri-je u Donjim, a pa onda u Gor-njim Kaštelima, odvoženo više od 7o kubika starih kuhinjskih

i drugih strojeva i aparata, di-jelova namještaja, raznog ma-terijala, a bilo je i trave, granja i drugog otpada.

Kamioni Vlastitog pogona krupni su otpad deponirali na Karepovac i na deponij u Rudi-nama. Akcija je uspješno pro-vedena, građani su se odazvali, no ima i onih koji nisu poštovali određene termine, pa takav ot-pad i dalje ostavljaju, najčešće uz obične kontejnere, rekao je Gotovac. Inače, Vlastiti pogon Grada Kaštela sada nastavlja rad na pripremanju javnih po-vršina za turističku sezonu; ure-đivanje plaža, parkova i ostalih zelenih površina.

U TROGIRU ODRŽANA JAVNA TRIBINA

Morski okoliš treba očistiti, zaštititi i očuvatiPiše: Dana Jurman

Uz predstavnike ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Dubravke Lulić Krivić, vice admi-rala Zdravka Karduma- Hrvatske ratne mornarice, Martina Mandi-ća- Lučke kapetanije Rijeka, doc.dr.sc. Ranka Goića- predstojnika Zavoda za elektroenergetiku pri FESB-u, mag.sc. Jerolima Ostojića, profesora emeritusa dr. Ive Gra-bovaca, Martina Bilića- Regional-nog centra za spašavanje i ukla-njanje posljedica katastrofa iz Divulja,Grozdana Kušpilica- Insti-tuta za oceanografiju i ribarstvo, Zlatka Čaljkušića- Eko Agencije, Lovre Rumore- Zeleni Hrvatske te mnogih drugih gostiju održa-

na je u organizaciji Radio Trogira i grada Trogira javna tribina pod nazivom Morski okoliš treba oči-stiti, zaštititi i očuvati.

Iako tematski vrlo raznolika i zahtjevna, tribina je pokazala da je riječ o vrlo ozbiljnom pro-blemu s kojim se susrećemo svakodnevno. Sve veća koncen-tracija stanovništva, gospodar-skih djelatnosti kao i nebriga i nepoštivanje propisa doveli su do sve većeg zagađenja našeg morskog okoliša. Kad govorimo o morskom okolišu važno je na-glasiti da u morski okoliš ne spa-da samo more, već i zrak iznad mora, organizmi u moru, obalno područje, podmorje, kao i sva ljudska dobra u tom ambijentu. Donedavno se smatralo da su

mora i oceani jedno veliko sme-tlište, koje može primiti sve ot-patke ljudskog stanovništva, no svi znamo da to nije tako. Najveći dio onečišćenja u more, dolazi upravo s kopna pa bi u očuvanju morskog okoliša trebali sudjelo-vati, ne samo institucije već i poje-dinci. Na tribini je bilo riječi o sve većim opasnostima pomorskog prometa, utjecaju otpadnih voda na stanje Jadranskog mora, me-đunarodnoj suradnji u vezi s one-čišćenjem, zaštitom i očuvanjem morskog okoliša. Aktualna tema izgradnje kanalizacijskog susta-va od Splita do Trogira izazvala je, očekivano, i najveću reakciju prisutnih. No svi su se složili da je uloga Eko i sličnih projekta važna u očuvanju morskog okoliša, kao

i u zaštiti ljudskog zdravlja. Zanimljiv dio tribine bio je i

osvrt Ranka Goića, Lovre Rumore i Jerolima Ostojića na energetsko stanje Hrvatske kao i sve veću vjerojatnost gradnje nuklearne elektrane u našoj zemlji zbog sve manjih zaliha neobnovljivih izvo-ra energije, ali i utjecaj nuklearne elektrane na okoliš.

Možemo kazati da je tribina izazvala nedovoljno zanimanje građana iako je inicijativa organi-zatora i više nego pohvalna. Or-ganizatori naglašavaju da neće stati s akcijama u zaštiti okoliša, te su za jesen najavili niz novih projekata kako bi doprinijeli ra-zvoju svijesti građana o nužnosti očuvanja i zaštite morskog oko-liša.

Barbara Rapić-najbolja učenica

“Neba na poklon” Piše: R.D.

“Star Party”-završna sveča-nost edukacijskog projekta “Nebo na poklon 2007/2008” održana je u subotu 3. svibnja 2008.godi-ne u Zagrebu, a nagradu u klasi najučenika osvojila je Bar-bara Rapić iz Osnovne škole “Prof. Filip Lukas” iz Kaštel Starog, koja je dobila vrijedan teleskop doniran od strane dipl. ing. Marka Pavića.

Ovim krajnjim do-gađajem projekta “Nebo na poklon” završen je peto-mjesečni period u kojem su učenici prijavljenih škola s posuđenim teleskopi-ma promatrali zvjez-dano nebo, te radili na zadanim istraživačkim

vježbama “4-noći”. Inače, “Nebo na poklon” je

edukacijski projekt kroz koji se učenici osnovnih škola Republike Hrvatske tijekom školske godine upoznaju sa znanstvenom me-

todom kroz astronomiju, cilj projekta je, osim populari-

zacije astronomije, obuči-ti nastavnike i učenike u radu s teleskopom.

Ovo je treća škol-ska godina u kojoj se

provodi projekt koji se odvija pod po-

kroviteljstvom i u organizaciji Mini-

starstva znano-sti, obrazovanja i športa, vodite-

ljica ovogodišnjeg projekta bila je Ana

Bedalov.


Izvor: Glas Dalmacije

Mandolina, tradicionalni in-strument, koju je prvi put primio u ruke kao četrnaestogodišnjak i koju je sam uspio naučiti svirati, tada je, kasnih osamdesetih go-dina, Kaštelaninu Anti Grganto-vu trebala poslužiti za sviranje serenada pod prozorima i “bala-turama” prelijepih kaštelanskih djevojaka.

No, u konobi “Stari mlin” u Murteru, gdje je nastupao trio čiji je bio član, ovo mu je tradi-cionalno glazbalo umnogome obilježilo život. Upoznao je tada momke iz Berekina s kojima je pokrenuo dugogodišnju glaz-benu suradnju čija se 20. obljet-nica obilježava ove godine, ali i suprugu Vjekoslavu zbog koje su serenade pod “balaturama” u potpunosti pale u zaborav.

I dok nas Berekini, bend koji se svojim veselim zvukovima i glasovima izborio za mjesto na estradnom nebu, uveseljavaju glazbom koja sobom nosi prilič-nu dozu tradicionalnoga, Ante i Vjekoslava Grgantov u svojem domu u Kaštel Lukšiću tradiciju oživljavaju proizvodeći domaće likere u unikatnim bocama.

Uistinu je zanimljivo to što rade, jer svaka njihova bočica likera od bobica kupine, limu-na i kadulje, kaštelanske trešnje, suhe smokve, rogača ili oraha,

priča svoju priču.Priču o izvornosti i tradiciji

Dalmacije; krša na kojem raste kadulja, drače u kojoj se probiru plodovi kupine, o bogatim kroš-njama kaštelanskih trešanja koje ubiru ruke spretnih težaka. Kada bismo krenuli redom, teško da bi se sve što izrađuju i dalo po-brojiti, a opet, ako bismo krenuli opisivati bočice u kojima nude sve te likere, to bi bilo nemogu-će jer svaka je bočica različita.

Grgantovi u Kaštelima, kao gotovo svi izvorni stanovni-ci ovog grada, imaju podosta poljoprivrednog zemljišta na kojem uzgajaju vinovu lozu, masline i trešnje. Brzo su, kažu, shvatili da se na zemlji ne isplati raditi ništa ako se taj proizvod ne može kvalitetno predstaviti i prodati.

Vjekoslavina zaigranost osli-kavanjem i ukrašavanjem bočica, u kojima su svoje prve “uratke” darivali prijateljima, naišla je na pohvale, pa se ova obitelj odluči-la aktivnije posvetiti proizvodnji likera. I ne samo likera, jer među njihovim proizvodima nalazi se i maslinovo ulje, prošek i rakija. Sve su to suveniri koje već neko-liko ljeta zaredom, zahvaljujući razumijevanju trogirskih vlasti, izlažu na rivi grada-spomenika. Ni njihov štand nije onakav ka-kve smo navikli viđati. Gotovo dva mjeseca obnavljali su stari

Berekin čuva receptljekovitog likera od kamilice

G(r)ad od sedam seli

Evo teme za razmišljanje: Zna-te li, dragi moji, šta se u kaštelan-skom dućanu najčešće kupuje? Pašteta, parizer, bijeli kruh, trajno mlijeko i nazovi “prirodni” sokovi. U početku se nisam baš puno obazira, ali nakon nekog vrimena me nešto štrecnilo i počeja san malo promatrat i više osluškivat.

Zamislija san se: selo je, po mišljenju nas iz prigradsko-se-oski sredin, misto di se uzgajaju kokoše, praščići, telci, sadu vrtovi. Dakle, ima tu svega: ima jaj, mesa (friškoga i suvoga), domaćega mlika, a šta se tiče sokovi - pa svugdi su uokolo i u svako doba godine: naranče, limuni, trišnje, višnje...

Kako onda? Šta je sa zdravin životon?

Usporedite, lipi moji, ova dva doručka:

Doručak br. 1: dva domaća jaja na oko s domaćom pance-tom, šalica toploga domaćega mlika, komad domaćega kuku-ruznoga kruva, a za desert čaša soka od naranče i terina trišanj oli koja mendula.

Doručak br. 2: komad biloga kruva s pašteton i nekoliko fita parizera, šalica trajnoga “Dukat” mlika, a za desert čaša “prirodno-ga” soka od, recimo, breskve.

Birajte šta van se više sviđa

E sad, uzdiše Građanin za do-ručkon br. 1, a Seljak (koji ima br. 1) uživa u doručku br. 2 i uzdiše jer mu doručak br.2 ne daje sna-gu koju triba ka što bi mu to da doručak br. 1!

Nešto se očito pobrkalo. Neg-di nešto šteka. Možda Seljak misli da će, jedući doručak br.2 postat sličniji Građaninu pa će tako, ba-ren u svojoj glavi, postat važniji, tj. “bjeliji”.

Građanin pak, žvače svoj do-ručak (isto br.2), a sanja o doruč-ku br.1, ali šta će jadan kad mu nije dostupan jer ne živi na selu.

I di je tu poanta? U pobrkanin lončićima. Svak se pritvara da je neko drugi i uporno živi u svojoj iluziji.

Budi ono šta jesi i ne srami se toga! Svaki lončić mora bit na svon pravon mistu. Barba

EPIZODA 3 – POBRKANI LONČIĆI


Berekin čuva receptljekovitog likera od kamilice

Dražen Vrdoljak rođen je 1. travnja 1951. u Splitu, gdje završava gimnaziju i studira ekonomiju. Djeluje kao glaz-beni novinar i kritičar, prvo u omladinskom (1970), a ubrzo i u dnevnome tisku (Slobodna Dalmacija, Vjesnik, Večernji list) te tjednim listovima (Nedjeljna Dalmacija, Telegram, Oko, VUS, Studio). U njima prati pop, rock, jazz i zabavnu glazbu kritičkim diskursom koji često protuslovi tadašnjem samoproklamira-nom sustavu vrijednosti na do-maćoj glazbenoj sceni.

Vrdoljakov medijski rad isto-dobno se širi na radio i televizi-ju (RTV Zagreb, 1971), gdje se u tisućama emisija, kao i u tisku, zalaže za jednake kriterije u procjenjivanju domaće i svjet-ske produkcije.

Iako mu često prigovaraju da favorizira inozemnu glazbu, o njoj nikad ne prestaje informi-rati, među ostalim i prijevodima Ilustrirane rock enciklopedije (1978) i Ilustrirane jazz enciklo-pedije (1980).

Blisko povezan s fenomeni-ma koji su 70-ih mijenjali sliku popularne glazbe bivše države i projektima izvan dnevnog no-vinarstva (produkcija prvog al-buma Buldožera 1975, te 1981. s Darkom Glavanom knjiga o Bi-jelom dugmetu pod naslovom Ništa mudro), Dražen Vrdoljak sudjeluje u organizaciji glazbe-nih manifestacija (Muzički bie-nnale, festival Jazz Fair, YURM, programi Univerzijade ‘87, Eu-rosong ‘90, Croatian Music Aid), klupskih programa u vrijeme uzleta novoga vala (GSC Kulušić i Lapidarij) i mnogih koncerata

(uključujući Rolling Stonese 1998. u Zagreb).

Bio je suradnik Leksikograf-skog zavoda Hrvatske i godiš-njaka Euro Pop Book. Od 1977. struku glazbenog pisca primje-njuje u diskografiji na desecima albuma i antologija (Zagrebač-ki jazz kvartet: 40 godina, Jazz u Hrvatskoj 1960.-1997., Pjeva Vam Ivo Robić, Zaboravljene zvijezde, Nikica Kalogjera: 50 pjesama, Zdenko Runjić: Moj galebe, 1962.-2002., Drago Di-klić: Sve moje godine, Oliver: Sve najbolje, Drago Mlinarec: Krhotine, Boško Petrović: Eth-nology, Beat na moru/Rock na moru) te tako stvara osebujnu zbirku tekstova o hrvatskoj po-pularnoj glazbi kojih je izbor pripremio za tisak.

Osobito je zaslužan za po-kretanje diskografske nagra-de Porin, jer je kao prvi tajnik Upravnog odbora (1994, 1995) svojim inicijativama pomogao da se početna ideja o hrvat-skom Grammyju razvije u 10-godišnju krovnu instituciju hr-vatske diskografije.

Dražen Vrdoljak bio je dugo-godišnji član Hrvatske glazbene unije i Hrvatskoga novinarskog društva. Dobitnik je Porina: za najbolji komentar/bilješku al-buma Soul Fingers Live in B. P. Club (1995), za najbolji kompi-lacijski album (izvan klasične glazbe) Ritam kiše (1995) te kao glazbeni producent najboljeg albuma zabavne glazbe Tedi Spalato Live in Lisinski (2001). Dobitnik je Porina za posebni doprinos hrvatskoj diskograf-skoj industriji (2003).

VELIKI GLAZBENI ZNALAC BIO JE JEDAN OD VODITELJA VEČERI DALMATINSKE PISME

Preminuo Dražen Vrdoljak

obiteljski “kar” i preuredili ga u štand, a baš je taj “kar” atrakcija na svim hrvatskim sajmovima suvenira.

- Naš prvi izložbeno-prodajni prostor otvorili smo u Vjekoslavinoj obiteljskoj kući u Betini, na otoku Murteru. Taj je naš vinski podrum uređen u et-nostilu, s malom zbirkom tradi-cionalnih alata koji su se upotre-bljavali u poljoprivredi - kazuje nam Ante.

Njihove likere kupuju uglav-nom turisti koji ih rado, kao dašak Dalmacije, nose svojim domovima.

- Kada bismo naplaćivali foto-grafije koje turisti naprave pred tim našim “karom” i proizvodima koji su na njemu izloženi, zaradi-li bismo više nego od prodaje likera. A kad bi nam ego mogao rasti od svih pohvala koje od njih čujemo, do sada bi već sigurno narastao do mjeseca - kazuju nam Grgantovi.

Njihov je štand kao svojevr-snu atrakciju prepoznala i Turi-stička zajednica Kaštela pa su s Grgantovima često u suorgani-zaciji na sajmovima suvenira.

- Svi naši likeri izrađeni su po tradicionalnim receptima koje smo pronalazili po Dalmaciji ili smo ih nasljeđivali. Mnogi su od njih i ljekoviti, pa tako i liker od kamilice, koji je jedinstven i po tomu što ga nitko osim nas ne proizvodi - kaže Ante.

Recept za ovaj liker naslije-dili su od Vjekoslavine bake Je-rine iz Murtera, gdje je kamilica, kažu, bila “alfa i omega” i gdje se i danas jako puno bere. Lje-kovite trave za travaricu najviše beru na Kornatima, a kadulju u Dalmatinskoj zagori. U njihovoj je travarici deset različitih trava i bobica, a prave je prema tradici-onalnom receptu s Pelješca, koji su kombinirali s jednim recep-tom iz Murtera.

No, kažu, najvažnija je pro-izvodnja “sirovina”, odnosno dovoljne količine rakije koja je osnova za sve likere, kao i nepre-stana edukacija. Baš se zato kod Grgantovih čitave godine nešto radi.

ZAPOSLENIK GRADSKE UPRAVE

Osim što nastupa s Bereki-nima, koji su poznati kao dobri zabavljači i koje s razlogom zovu i “kraljevima fešte”, Ante Grgan-tov svoj radni dan odrađuje u kaštelanskoj Gradskoj upravi kao stručni savjetnik za javne djelatnosti.

Vjekoslava se, osim “igri” s bočicama posvećuje i radu u Dječjim vrtićima “Kaštela”. Obo-je su pravnici i zaljubljenici u Dalmaciju.

- Zna mi se često dogoditi da s gaže odlazim direktno na posao

- kaže nam Ante.Autor: Mirjana Jurić


Piše: IS

Budite se u kući bez građe-vinske dozvole (vi i cijelo vaše naselje), umivate se u vodi iz bušotine, popijete kavu naprav-ljenu iz nekog drugog izvora (jer niste priključeni na vodovodnu

mrežu), zatim vozite satima (po izrovanoj cesti) do obližnjeg grada (jer u vašem nema radnog mjesta za vas) na posao skupa s djetetom koje ni ove godine ni-ste uspjeli upisati u vrtić u mje-stu boravka.

A možda tom cestom ne pu-

tujete na posao, možda putuje-te u susjedni grad da bi posjetili najbliže kino, kazalište ili neko drugo mjesto za malo provoda osim zagušljivih i bučnih kafića.

To je svakodnevnica (pre)veli-kog dijela Kaštelana..

U našoj anketi tražili smo da

odaberete najveći problem u Kaštelima. Pandorina kutija je otvorena i više nema smisla pita-ti koji je problem najveći, nego ima li u našem gradu mjesta za izlazak i one posljednje stvari iz nje: nade?

Anketa o problemima u Kaštelima

Rezultati

Ako ćemo o brojevima, onda je značajnije spomenuti veliki interes za ovu temu (351 glas) od samih vrednovanja problema (jer, ruku na srce, naveli smo osnovne tekovine civilizacije, ništa marginalno: posao, struja i voda, škole, vrtići, društveni život, pa ih nema smisla puno uspoređivati, svi su važni jer su nužni).

Ipak, spomenut ćemo i to: 47, 9 posto na prvo mjesto je sta-vilo problem komunalne infrastrukture (voda, struja, kanalizaci-ja, smeće), a iza toga slijede ostali problemi: nedostatak kultur-no-sportskih sadržaja (16 posto), manjak radnih mjesta ( 14, 8 posto), nedostatak turističkih sadržaja (14 posto) i problemi u obrazovnoj infrastrukturi (7, 4 posto).

16.05.2008. < PORTAL 23KRONIKA 92

Kronika 92

Piše: ATB U četvrtak, 8. svibnja oko 17 sati na Sta-

roj kaštelanskoj cesti pored pizzerije Lagu-na u Kaštel Kambelovcu dogodila se pro-metna nesreća. Do nesreće je došlo kada je prometov autobus br. 37 iz smjera Trogira iz nepoznatih razloga naglo zakočio, zbog

čega je putnica, mlađa ženska osoba pala na leđa i ozlijedila se.

Hitna pomoć je odmah stigla i djevojka je odvedena na daljnju medicinsku obra-du. Prema kazivanju očevidaca do naglog kočenja je došlo zbog navodnog izlijetanja automobila marke Golf pred autobus.

Prometna u Sućurcu

Piše: M.G.A.

U subotu 10. svibnja oko 11 sati, na Cesti Franje Tuđmana u Kaštel Sućurcu došlo je do veće pro-metne nezgode u kojoj su sudjelovala dva osobna automobila marke Mitsubishi Lancer i Volkswagen Golf 3. Doznajemo kako je vozač Mitsubishi Lance-ra izgubio kontrolu nad vozilom te skrenuo u su-protni kolnički trak frontalno se sudarivši s Golfom koji se kretao iz smjera Split-Trogir. Na sreću nitko nije ozlijeđen.

Prometna u ŠtafilićuPiše: DUZS

U subotu, 10.05.2008.god. u 06,40 sati Županijski centar 112 Split je dobio doja-vu o prometnoj nesreći u Kaštel Štafiliću, predio Nehaj, kada je došlo do sudara osobnog vozila i motorkotača. ŽC 112 Split je odmah izvijestio Hitnu medicinsku pomoć Kaštela i prometnu policiju. Dvije osobe sa motorkotača su zadobile tjele-sne ozlijede te su prevezene na daljnju obradu u KBC Split.

TRAGIČAN EPILOG POTRAGE

Nestali pronađen mrtavPiše: DUZS

Dana 28. travnja u 07:50 sati ŽC 112 Split primio je informaciju iz HGSS Split da su krenuli u potragu za nestalom oso-bom na području Kaštela. Nestanak osobe prijavila je obitelj 27. travnja u večernjim satima u II. PP Split. Na zahtjev policije DC 112 je putem operatera za mobilne mreže 6 puta izvršio lociranje mobitela nestale osobe.

Dana 29.travnja u 18 sati pripadnici HGSS-a uz pomoć pasa tragača pronaš-li su mrtvo tijelo nestalog Ante Jurića rođ.1957.g. u gustoj borovoj šumi u za-seoku Donji Tomaši na području općine Seget.Akcija izvlačenja mrtvog tijela une-srećenog završila je oko 21 sat a očevid su izvršili djelatnici PP Trogir.

JEDAN MANJE Raznesen semafor

Piše: ATB, JK U ponedjeljak 28. travnja, oko 23 sata

na Cesti dr. F. Tuđmana u K. Kambelovcu na predjelu Baletna škola nepoznati vozač, je velikom brzinom iz smjera Splita naletio na semafor i srušio ga, potom se udaljio u nepo-znatom smjeru. Semafor i signalizacija (stupi-ći i znakovi) ostali su razbacani 20-ak metara od postolja na cesti do 2 sata ujutro.

Policija je došla nedugo nakon što je semafor srušen. Na slikama se vidi da je na-pravljena poprilična šteta na semaforu. Isti je vozač, kako saznajemo, uspješno zaobišao preostale semafore na staroj kaštelanskoj cesti, i to semafor u Lukšiću, Starom, Štafili-

ću, Nehaju, Resniku, Starom Resniku i onaj na aerodromu. Dalje od aerodroma nismo istraživali.

Ozlijedila kralježnicu u 37-mi

Prometna u Sućurcu

24 PORTAL > www.kastela.org KULTURA

Kultura

R.Dobrić

Povodom Međunarodnog dana muzeja, a u organizaciji Sekcije za muzejsku pedagogi-ju i kulturnu akciju Hrvatskog muzejskoga društva, Pedagoški odjel Muzeja grada Kaštela i ove godine je na ideju Marija Klaića, profesora povijesti umjetnosti i likovnog odgoja i muzejskog pedagoga Muzeja grada Kaštela organizirao muzejsko-edukativ-nu pitalicu i nagradnu igru pod nazivom “Koja je ura?”.

Naime, nakon prošlogodiš-nje iznimno dobro prihvaćene i širom Hrvatske hvaljene muzej-sko-edukativne radionice “Kaštel u kaštelu”, čiji je idejni začetnik također bio Mario Klaić, Muzej grada Kaštela ponovno se uklju-čio u 13. muzejsku edukativnu akciju i nagradnu igru pod na-zivom “Original”, koja za cilj ima promicanje i popularizaciju mu-zeja i muzejske struke, poticanje individualnog posjeta muzejima i razvijanje kulturnih navika pr-venstveno među djecom i mladi-ma, te pridonošenje razvoju edu-kativne djelatnosti muzeja.

Promocija stalnog muzejskog postava

- Kao što je većini Kaštelana poznato, ove godine je za Dan grada Kaštela u obnovljenome zdanju renesansnoga dvorca Vitturi u Kaštel Lukšiću otvoren stalni postav Muzeja grada Ka-štela. Želja nam je da stalni mu-zejski postav razgledaju svi gra-đani grada Kaštela, a kako smo posebno zainteresirani za posje-te djece predškolske, učeničke i studentske dobi, klasičnu mu-zejsku izložbu osuvremenili smo novim načinima komuniciranja i obrazovanja, što i jest zadatak

muzejske pedagogije.

Kako su stari Kaštelani “mirili” vrime?

Ovogodišnja pedagoško kul-turna akcija, muzejsko-eduka-tivna pitalica i nagradna igra

“Koja je ura?” popraćena je kvalitetnim “kolor” materijali-ma koji za cilj imaju korisnike i posjetitelje Muzeja grada Ka-štela uputiti pozornijem razgledavanju i upo-znavanju stalnoga muzejskog posta-va, a naglasak je ovom prilikom stavljen na satove koji se nalaze izlože-ni u muzeju, a pomoću kojih su naši preci u raznim vre-menskim razdo-bljima na ka-štelanskom p o d r u č j u mjerili vrije-me.

U n u t a r stalnog mu-zejskog po-stava izloženi su satovi ure iz različitih razdoblja, ra-zličitih oblika, veličina, mate-rijala, podrijetla, proizvođača, smještaja i namjene, a neki od njih su originali, unikati, kopije, verzije, replike, imitati ili dio neke serije.

Kako bi posjetitelji kaštelan-skog muzeja uspješno riješili nagradnu muzejsko-edukativnu pitalicu “Koja je ura?”, najprije moraju temeljito proučiti i iščita-ti kataloške podatke na tiskanim

lecima.

Upoznavanje prošlosti kaštelanskog kraja na zabavan način

Osim toga, putem praćenja le-gende ili tumača koji na letku

crvenom točkom označava mjesto na kojemu se odre-đeni sat u muzeju nalazi, sudionici ove edukativne

nagradne igre teme-ljito se upoznaju

sa čitavim stal-nim muzejskim postavom i na zabavan način

uče više o prošlosti svo-ga kraja.

Projekt visoke kvalitete

Prema riječi-ma prof. Mari-

ja Klaića, ova o b r a z o v n a pitalica jest m e t o d i č k i r a z r a đ e n a

igra za uče-nike viših ra-

zreda osnovne škole, za sred-njoškolce, stu-dente i za sve

koji su željni učenja i istraži-

vanja. Svojim sa-držajima pitalica je stupnjevana od lakšega prema težemu, sve je načinjeno u okviru HNOS-a, ide-alna je u nastavi povijesti, te je u korelaciji s tehničkim odgojem, geografijom, hrvatskim jezikom, glazbenom i likovnom kulturom. Materijali čitavog projekta tiskani su od strane Muzeja grada Kašte-la u kojem se i mogu besplatno

nabaviti.Za visoku razinu kvalitete

ove kulturne i edukativne akcije uz muzejskog pedagoga Marija Klaića koji potpisuje oblikovanje, ideju, koncept i tumač pojmova, a uz podršku stručne konzultan-tice Vesne Lovrić Plantić, zaslužni su i Ante Grčić, Ivan Šuta i Sanja Acalija, koji uz Marija Klaića pot-pisuju kataloške podatke i opise predmeta sa letaka o satovima. Lekturu i korekturu ove muzej-sko-edukativne pitalice odradila je Radojka Đugum, za crteže su zaslužni Nikolina Putica i Dean Berlan, a fotografije su snimili Joško Čurković, Helena Martinac, Sanja Acalija i Mario Klaić.

Dva kruga nagradne igrePravo sudjelovanja u mu-

zejsko-edukativnoj nagradnoj igri imaju svi posjetitelji Muzeja grada Kaštela koji su točno rije-šili muzejsko-edukativnu pitalicu

“Koja je ura?”, te svi koji su kupon sa odgovorima i osobnim po-dacima, a koji se nalazi na letku (upitniku) o satovima, ubacili u kutiju za nagradnu igru koja se nalazi u kaštelanskom muzeju.

Inače, muzejsko-edukativna pitalica i nagradna igra Muzeja grada Kaštela “Koja je ura?” orga-nizirana je od 18. travnja do 18. svibnja 2008. godine, a nastavit će se i dalje do drugoga kruga izvlačenja nagrada koji će biti organiziran 18. prosinca 2008. godine.

Završnica 13. muzejsko-edu-kativne nagradne igre ”Original” koja se odvija na nivou čitave Hrvatske i u kojoj sudjeluje 59 muzejskih ustanova, održat će se u Muzeju grada Kaštela u pone-djeljak, 19. svibnja 2008. godine, kada će ujedno biti izvučeni do-bitnici vrijednih nagrada.

“Koja je ura?”- vrijeme je za posjet muzeju

MUZEJSKO-EDUKATIVNA PITALICA MUZEJA GRADA KAŠTELA

“Svrha projekta “Koja je ura?” jest kori-snika muzeja uputiti pozornijem razgle-danju i upoznavanju stalnoga muzej-skog postava Muzeja grada Kaštela.”

16.05.2008. < PORTAL 25KULTURA

Piše: I.S.

Na ovogodišnjem 33. prazni-ku cvijeća koji je bio međunarod-nog karaktera, a održavao se od 5. do 10. svibnja 2008. u Diokle-cijanovim podrumima nagrađe-ne su i dvije kaštelanske tvrtke i jedna škola.

Tvrtka „Fiori Kaštela d.o.o.“ iz Kaštel Gomilice osvojila je dvije nagrade za najbolje eksponate od egzotičnog cvijeća.

Asortiman tvrtke „Dalmaci-japlod“ iz Kaštel Kambelovca je već 4. put na ovoj manifestaciji proglašen najboljim u kategoriji vlastite proizvodnje rezanog cvi-jeća, a diplome su dobili i njihovi gerberi, ruže, anturiji uzgojeni u Kaštel Kambelovcu.

Osnovna škola „Ostrog“ iz Ka-štel Lukšića, kako saznajemo od voditeljice školskog botaničkog vrta, Lede Tomaš, nagrađena je u kategoriji „najbolji asortiman vlastite proizvodnje sadnog ma-terijala (lončanice, cvjetnice i

dendrološki materijali)“ za krea-ciju „Kamen i sukulente“.

Izvan natjecateljskog dijela, veliku pažnju posjetitelja izazva-le su kreacije cvjetnih vjenčanica Srđana Mustapića iz cvjećarnice

„Užanca“ u Kaštel Starom, kao i replika brončane jabuke iz Biblij-skog vrta koja je, iz tehničkih ra-zloga, ostala na Rivi pred ulazom u Podrume.

Inače, kako bi potakli floriste da cvijećem izraze slavu split-skog sporta, ovogodišnji splitski Praznik cvijeća održan je pod motom „Splitska cvjetna olimpi-jada“, a dojmljiv eksponat bila je cvjetna Blanka Vlašić.

Hoće li kaštelansko cvije-će bolje mirisati u svom gradu, možete provjeriti na 7. kaštelan-skom prazniku cvijeća koji će se održavati od 22. do 25. svibnja 2008. godine.

PRVE NAGRADE OŠ „OSTROG“, „DALMACIJAPLODU“ IZ KAŠTEL KAMBELOVCA I „FIORI KAŠTELA“ IZ KAŠTEL GOMILICE

Kaštelansko cvijeće na Splitskoj cvjetnoj olimpijadi

Uz izravni prijenos Hrvatske televizije, 12. srpnja, i ove godine na svečarskim desetim Večerima dalmatinske pisme u Kaštel Kam-belovcu, nastupit će – najbolji.

Naime, među brojnim pristiglim skladbama, novim obradama lipih pisama, Stručno prosudbeno vijeće izabralo je dvadeset i jednu pjesmu, odnosno 21 klapu koje će se predstaviti publici i žiriju u jedinoj ovogodišnjoj natjecateljskoj večeri VDP-a - Kašte-lanski đir.

Nakon preslušavanja velikog broja pristiglih uradaka ocjenji-vački sud je u sastavu mo. prof. Branko Starc, dipl., ing. Ante Dorić i mo. prof. Jasminko Šetka, uz umjetničkog voditelja Kaštelanskog đira prof. Vladana Vuletina, moramo priznati bio je na sto muka. Izuzetno kvalitetne skladbe u izvedbi još kvalitetnijih klapa iz svih krajeva Lijepe naše, te gostiju iz Slovenije čak i Crne Gore - pa sada VDP imaju i međunarodni karakter - pristigle su na natječaj pa je trebalo odabrati vrhunske, one koji će se i glasom i stasom, boriti na Trgu sv. Mihovila za prestižne nagrade.

Tako će i publika u gledalištu i gledatelji pred malim ekranom moći uživati u - i ne sumnjamo - izvrsnoj interpretaciji muških klapa: Vokalisti Salone iz Solina, Tragos iz Trogira, Cambi iz Kaštel Kambelovca, Sv. Juraj HRM iz Splita, Puntari iz Omiša, Braciera iz Bola na Braču, Castel Nouvo iz Herceg Novog, Grobnik iz Grobni-ka i Kolapjani iz Siska, te ženskih klapa: Luka iz Rijeka, Neverin iz Kaštel Lukšića, Putalj iz Kaštel Sućurca, Tamarin iz Vranjica, Teha sa Cresa, Ardura iz Splita, Dišpet iz Zagreba, Filip Dević–Dalmatinke iz Splita, Kolapjanke iz Siska, Kondura iz Zadra, te mješovitih klapa Cantemus iz Slovenije te Drid iz Marine.

Večer za pamćenje bit će ta srpanjska subota u Kaštel Kambe-lovcu, večer za uživanje u kvalitetnoj dalmatinskoj pismi.

DESETE VEČERI DALMATINSKE PISME - KAŠTEL KAMBELOVAC OPET MJESTO NADMETANJA VRHUNSKIH KLAPA

VDP: Pozornica najboljima

Kaštelansko cvijeće na Splitskoj cvjetnoj olimpijadi

VDP: Pozornica najboljima


Piše: ATB

U ponedjeljak, 12. svibnja u Marini kod Trogira dječji zbor Triš-njice iz Kaštel Kambelovca imao je nastup u Domu kulture. Uz Triš-njice nastupila su i djeca dječjeg vrtića iz Vinišća, a nastup je bio humanitaran.

Djeca su dala najljepši poklon nama odraslima umotan u pjesmu i ples i na trenutak nas vratili u naša djetinj-stva kada... smijati se može svatko ali nit-ko tako slatko, slatko kao dijete, dijete od glave do pete....

Na kraju tete su prisutne ponudile šarenim zamotuljci-ma papira, a u sva-kom tom zamotuljku

krila se neka dobra misao pa evo i mi ih vama poklanjamo.

Vedri su ljudi poput sunčeva sjaja, sve oko sebe ispunjavaju ra-došću i vedrinom...

Odgoj koji se temelji samo na zahtjevima i savjetima, a ne na primjerima, je slab odgoj...

Dobar smijeh je sunčev sjaj što obasjava dom.

Tako to rade Trišnjice

Piše: Rudi

Udruga Kaštelanski suveniri proteklog je tjedna predstavila radove nekoliko svojih članova na Sajmu starih zanata i rukotvo-rina na Zagrebačkom velesajmu. Pod pokroviteljstvom Obrtničke komore Splitsko-dalmatinske županije, koja im je osigurala besplatan izložbeni prostor od 2o metara kvadratnih Kaštelani su Zagrepčanima i njihovim go-stima pokazali zanimljive, origi-nalne suvenire s “okusom” sunca i mora.

Na svom karu obitelj Grgantov izložila je likere, travarice i druga autohtona kaštelaska pića, Želje-na Mornar Deman etno odjeću i svoj zlatovez, Alenka Plazonić sli-ke od školjaka, Katica Cvetković bakroreze, Nikola Čović suvenire od maslinovog drva, Gordana Višić fotografijue Kaštela, Bran-ka Svilan keramiku, Marija Bašić svoje mornariće od oblutaka, te Viktorija Ban slike s kaštelanskim

motivima, a posjetitelji su mogli i okusiti pogaču od suhih smoka-va i druge delicije Velimira Mra-tovića.

Predsjednica udruge Kašte-lanski suveniri Viktorija Ban izvje-stila je kako se nakon uspješne prezentacije u Zagrebu pripre-maju za sudjelovanje na manife-staciji Plodovi Dalmacije, koja će se u Dioklecijanovim podrumi-ma održati od 16. do 18. svibnja, te na Prazniku cvijeća u dvorcu Vitturi u Kaštel Lukšiću.

VIJESTI IZ “PODVORJA”

Sućuračkidokumenti

Piše: Dragan Delić

Iako se iz raznih razloga na izložbi ne mogu prikazati originali, važno je ipak, zbog mlađih gene¬racija, povremeno prikazati ba-rem fotografije ili fotokopije najvažnijih dokumenata iz povijesti Kaštel Sućurca.

Tako se ovom prigodom mogu vidjeti i druge isprave osim već nadaleko poznate Trpimirove povelje iz 852. u kojoj je prvi put spomenuto ime Hrvat i najstarija hrvatska župa Putalj (stari Suću-rac). Iz 1392. datira dopuštenje bana Vukčića nadbiskupu Gualdu da sazida kulu u Sućurcu. Tu je i Privilegij pape Pia VI. iz 1779. su-ćuračkoj Gospi na Hladi, koja je tada bila najglasovitije marijansko svetište na istočnoj obali Jadrana. Slijedi prvi spomen škole u Su-ćurcu 1823. zatim uspostava Hrvatske općine 1874., najstariji tele-fonski imenik iz 1912., pozivnica za svečano puštanje u rad struje i vode 1928., diplome nekih zaslužnih Sućurana i dr.

Vrijedi se prisjetiti!

Kaštelanski suveniri u Zagrebu


Veliki uspjeh mladih kaštelanskih glazbenika

Piše: R.D.

U organizaciji Gradske knjiž-nice Kaštela u petak 09. svibnja 2008. godine u dvorcu Vitturi u Kaštel Lukšiću održan je susret mladih autora Kulturnog centra

“Kalliopa” iz Našica i kaštelanskih pjesnika.

Na samom početku ovog knji-ževnog susreta koji je organiziran sa ciljem druženja i razmjenjiva-nja iskustava mladih kaštelanskih i našičkih autora, našička pjesni-kinja Katarina Kolarić-Jerković prisutnima je predstavila nedav-no osnovanu nakladničku kuću

“Kalliopa”, čiji je zadatak podrža-vati pisano stvaralaštvo mladih nepoznatih autora.

Uz nagrađivane književne radove voditeljice Kulturnog centra “Kalliopa” Katarine Kola-rić-Jerković, koje su Kaštelani po prvi put mogli čuti upravo ovom prilikom, predstavljeni su i knji-ževni uradci mladih uspješnih autora Nebojše Šimića, Lea Juke i Hrvoja Juke. Inače, Leo Juko, apsolvent studija kroatologije i sociologije na Hrvatskim studiji-ma u Zagrebu do sada je objavio tri zbirke pjesama, i to ““Oko na nebu”, “Buđenje sumraka” i “Sjena vučjeg osmjeha”; njegovom bra-

tu Hrvoju Juki izdane su zbirke “Duhovi apsurda” i “Planine vjere”, a mladi autor Nebojša Šimić iza sebe ima objavljen roman “Mač Avernuma”.

I Našičani su sa pozornošću poslušali pjesme kaštelanske au-torice Nade Jerčić, koja je do sada objavila tri zbirke pjesama, te pje-sme iz dviju objavljenih zbirki Mi-roslava Luketina Sarajčeva, koji se ovom prilikom okupljenima predstavio i sa najnovijim, njemu svojstvenim pjesmama.

Pred sam kraj ovog književ-nog susreta, prisutnima su svoje radove predstavile tri kaštelan-ske autorice, koje djeluju pri Lite-

rarnoj radionici Gradske knjižnice Kaštela. Snježana Dubravčić, Ve-sna Kovač i Ljubica Kovač ovom prilikom su po prvi put pred ve-ćom publikom iznijele u javnost svoje duhovne, ljubavne i ostale stihove,koje već duže vrijeme pišu “za sebe i za svoju dušu”.

Ni Kaštelani ni Našičani nisu krili zadovoljstvo zbog organi-zacije ovakve vrste književnog susreta, jer je, prema njihovim riječima, ovo bila jedinstvena pri-lika za upoznavanje književnih radova mladih autora sjeverne i južne Hrvatske.

GRADSKA KNJIŽNICA KAŠTELA ORGANIZIRALA LITERARNI

SUSRET MLADIH AUTORAKnjiževna večer u dvorcu Vitturi

Na 13. međunarodnom natjecanju mladih glazbenika Jadrana “Daleki akordi” koje se proteklog vikenda (9. i 10. svibnja) održalo u Splitu i Makarskoj, mladi su učenici područ-nog odjela glazbene škole „Fra Bernardin So-kol“, klaviristica Ana Pera (klasa prof. Helene Bojić) te gitaristice Marija Magdalena Grgin i Lucija Pera (klasa prof. Vicka Novaka) nagra-đeni prvim nagradama.

Osim tri prve nagrade mladi Kaštelani osvojili su na ovom natjecanju pet drugih i tri treće nagrade. Druge nagrade osvojile su klaviristice Ana Bilać (klasa prof. Helene Bojić), Petra Matetić, Marija Bešlić i Marija Čavka (kla-sa prof. Ivane Štimac) te Ivan Šćepanović (gi-tara, klasa prof. Vicka Novaka). Treće nagrade ovaj puta osvojile su Josipa Radnić (glasovir, klasa prof. Helene Bojić) te Ena Grgin i Ana Ra-dić (gitara, klasa prof. Vicka Novaka).

Osim “Dalekih akorda” tijekom travnja održano je i “46. hrvatsko natjecanje učenika i studenata glazbe i plesa” kojem su pretho-dila regionalna natjecanja u Rijeci i Šibeniku. Prvu nagradu na regionalnom natjecanju osvojila je violončelistica Ivana Biliškov (klasa prof. Bernarde Ćavar) te je time stekla pravo natjecanja na državnom natjecanju u Varaždi-nu gdje joj je prva nagrada izmakla za samo 0,54 boda.

Na regionalnim natjecanjima u Šibeni-ku i Rijeci druge nagrade osvojili su Barbara Keran (violina, klasa prof. Gabriele Lozić), Ni-

kolina Milardović (flauta, klasa prof. Mile La-pov), Đeni Đikić i Matea Lončar (flauta, klasa prof. Marije Bašić-Markotić), a treću nagradu osvojila je Ivana Bandalo (klarinet, klasa prof. Davora Lozića).

Ovakovim uspjehom mladih glazbenika može se pohvaliti malo koja škola, a započela je radom prije samo pet godina, riječi su vodi-telja POGŠ “Fra Bernardin Sokol” prof. Vladana Vuletina. A kada se u obzir uzmu uvjeti u ko-jima mladi glazbenici uče i rade, onda može-mo govoriti o Kaštelima kao pravom izvoru talenata, jer gdje će nam biti kraj kada iz Vi-tturija preselimo u vlastite prostorije primje-rene kvaliteti učenja i rada koje danas imamo, kazao je Vuletin, te dodao da će se uskoro u dvorcu Vitturi održati i svečani koncert svih nagrađenih u kojem će Kaštelani doista moći uživati!

ANA PERA, LUCIJA PERA, MARIJA MAGDALENA GRGIN I IVANA BILIŠKOV OSVOJILI PRVE NAGRADE

ANA PERA, LUCIJA PERA, MARIJA MAGDALENA GRGIN I IVANA BILIŠKOV OSVOJILI PRVE NAGRADE


iz knjige Radojke Baldić – ĐugumPrenosimo Vam mali dio rječnika kaštelanskog govora čiji je tisak inicralo Društvo za očuvanje kulturne baštine Kaštela «Bijaći».Da se ne zaboravi...

BIDUN• – kanta za polijevanje s rupičastim dodatkom na kraju cijevi kroz koju se izlijeva vodaDOLIBIT• SE – prikrast se; došuljati seGOLUZAN• – proždrljiv; lakomJUŠT• – točan; po mjeriKONTRAT• – pisani ugovorLAMPIJUN• – svjetiljka na petrolejMEKNIT• – stavit; posijatNAPOVID• – najava vjenčanja u crkviPOJATA• – stajaPRŠURA• – tavaSUSTAT• – umorit seSUPERBAST• – ohol; prepotentan

Izvor: Sucurac.info

U subotu 10. svibnja, u Trgo-vačkom centru Kaštela-Emeze-ta, otvorena je prva samostalna izložba Mirka Parčine. Pred mno-gobrojnim posjetiteljima izložbu je otvorio splitsko-dalmatinski žu-pan i saborski zastupnik mr. Ante Sanader.

Mirko Parčina rođenje 1949. godine u Kladnjicama kod Splita. Već je u osnovnoj školi pokazivao zanimanje za kiparstvo i slikarstvo. Pohađao je školu primijenjenih umjetnosti u Splitu. Premda je stjecanjem okolnosti radio razne poslove neprekidno se usavrša-vao u svom najdražem hobiju-slikarstvu. Već niz godina Mirko provodi sate i sate u svom ateljeu u Kaštel Sućurcu stvarajući nova djela. Više je puta svoje radove izlagao na skupnim izložbama, a sada je to odlučio prezentirati sa-mostalno. Uz slikarstvo, neprekid-no upražnjava i sport. Bio je aktiv-

ni športaš, majstor je judo športa 6 DAN, viši športski judo trener.

Miroslav Klarić o Mirkovu slikarstvu

Slikarstvo Mirka Parčine je suptilan vez pronicljivih i pomno odabranih tonova. Svi elementi slike su u zaigranom vrtlogu, a opet mimi, u tom vrtlogu orga-niziranog kaosa javljaju se čvrsti likovi, a opet suptilno izmodelira-ni. Vrtlog krivulja koje, kao šlag na tortu, ubacuje kako bi pojačao di-namiku gibanja. Kao judo majstor nije mogao izbjeći to neprestano gibanje što slikama daje novu dimenziju koncentriranosti na osnovne motive unutar kompozi-cije slike. Dobar spoj kiparstva na slici su plitke izbočine, aplikacije koje još više pojačavaju dinamiku dajući čvrstoću izričaju autorovih traganja. Mirko vam otvara na svojim slikama nove vidike poe-zije u slici, razigranoj mirnoći sa čvrstim porukama suptilnog.

Otvorena izložba Mirka Parčine


Izvor: Muzika.hr

Plavokosa djevojka o kojoj svi pričaju.Duffy je plavokosa djevojka koja dolazi

iz Britanije, točnije Walesa, gdje se rodila u ljeto 1984. godine. Mlada, zgodna, pla-va, a k tome još i zna pjevati - uspjeh joj je bio neminovan. Karijeru je lagano počela graditi manjim nastupima u jazz barovima, dok ju lovci na talente nisu uočili i proglasili je jednom od novih Amy Winehouse.

Ekipa koja je okupljena na “Rockferryu” je stvarno zvjezdana, a predvodi ju ex-su-

edovac Bernard Butler, koji je u posljednje vrijeme jako zaposlen na raznim projek-tima. Njegov producentski rad je solidan, uspješno je zapakirao pjevačicu u trenut-no izuzetno moderan soul pop pa je do-brim dijelom i njegova zasluga za tako brz Duffyn uspon.

“Rockferry” bi mogao postati jedan od najprodavanijih albuma u godini, Duffy nova ženska diva koja će pokoriti svijet, ali treba shvatiti da se za album mora imati 10-12 solidnih, pjesama, a ne 3-4 odlične, a ostalo propuh i prašina.

Završni dojam - moglo je biti mnogo bolje.

Film:Rolling Stones - Vječni sjaj

Izvor: Filmski.net

Koncertni dokumenarac Oskarovca Martina Scorsesea “Shine a Light” ili po hrvatski “The Rolling Stones - Vječni sjaj” svjetsku premijeru doživio je u veljači na filmskom festivalu u Berlinu.

Film prati legendarne Stonese na njihovom dvodnevnom koncertu u Beacon Theater u New Yorku, održa-nom u listopadu i studenom 2006. godine. Uz sam koncert, “Vječni sjaj” donosi i uvodni prikaz priprema za koncert, te arhivske intervjue članova benda. Oba datuma nastupa naknad-no su dodana u “A Bigger Bang” turne-ju na kojoj su se tada nalazili Stonesi, upravo radi potrebe snimanja filma. Kao posebni gosti tijekom koncerta, Micku, Keithu i ekipi na pozornici su se pridružili Jack White, Buddy Guy, te Christina Aquilera.

Ako je suditi prema kritičarima, ovo je jedan od boljih filmova koji su se ove godine našli na kinoblagajnama.

Časopis Rolling Stones kaže ‘dok gle-date ovaj izvrsno napravljen film, imate dojam kao da ste na pravom koncertu najboljeg rock benda na svijetu’.

Knjiga: Vlado VurušićSLAVEN BILIĆ Priča o nogometu i rokenrolu

Izvor: Naklada-ljevak.hr Biografiju aktualnog izbornika hrvatske

nogometne reprezentacije Slavena Bilića napisao je Vlado Vurušić, a predgovor knjizi potpisuje Miroslav Ćiro Blažević

‘Hrvatska se mijenja, a Bilić to svojim pristupom potvrđuje. On se ne razmeće hrvatstvom, ne busa se u prsa, ne drži lek-cije o moralu, ne traži vječnu zahvalnost za zasluge. Bilić predstavlja onu vrstu ljudi koji šute i rade. Onu koja polako izlazi iz sjene bučnih, bahatih i beskrupuloznih’, riječi su kojima Vurušić predstavlja hrvatskog no-gometnog izbornika u biografiji ‘Slaven Bi-lić – Priča o nogometu i rokenrolu’.

Vurušić kroz ‘priču o nogometu i roken-rolu’ slaže mozaik Slavenovog života, pišući o njegovom odrastanju u splitskoj Aljinovi-ćevoj ulici, obitelji, tadašnjem Splitu te po-četku ljubavi prema nogometu.

Otada pa do danas, Bilić je prošao temeljitu školu života i nogometa, igrao je u drugoligaškom Šibeni-ku, Hajduku, njemačkim i engleskim klubovima, ali kaže kako ga je najviše oblikovao život u Londonu.

U kaotičnim vremenima stvaranja hr-

vatske nogometne reprezentacije Bilića uo-čava Ćiro i priključuje ga postavi koja će ka-snije izazvati sveopće uzbuđenje i euforiju svojim uspjesima na Europskom prvenstvu 1998. godine: ‘Odlazak na Svjetsko prven-stvo, to je ono zbog čega igraš, treniraš k’o mazga, odričeš se i znojiš. To je naprosto to!’

, kaže Bilić, ‘Pogotovo ako ti se potrefi onakav rezultat kao nama tada u Francuskoj. I nije to samo zbog medalje, to je zbog navi-jača, atmosfere, onakvog dočeka u Zagrebu i Splitu. To je ono što te nosi…’

CD: Duffy / Rockferry

Nogometaš. Pravnik. Roker.Totalno drukčiji od drugih, od samog početka.


Guštanca

16.05.2008. < PORTAL 31SPORT

I. MNL - 21.kolo Utak. gol.razl. bodoviBRODO FECB STARA KUĆAKAŠTEL ŠTAFILIĆMNK LEĆEVICATORCIDA TRIALMIKA PUTZRADUNCB VERONAZRAČNA LUKA SPLIT KAŠTELAVRELKO D.O.O.NOVA GENERACIJAIZRADA SUVENIRA LUJ

1.2.3.4.5.6.7.8.9.

10.11.12.

58444231272726262220209

202120212019211919212119

122:31104:72103:71107:9068:8561:84

86:10157:7067:61

80:10168:10035:88

II. MNL - 20.koloV.S. KOVČOMLADEŽ HDZ-aMESNICE TANGARMARINA KAŠTELA DVD MLADOSTKOMJATE dooDVD KAŠTELADVD SOLINCB “VIRUS“FENIKS DONJI DOLAC

1.2.3.4.5.6.7.8.9.

10.11.

474638373630281910104

99:58124:6386:6582:64

109:8173:6396:8754:79

68:12745:95

53:107

Sport

Rezultati 21.kola 2. lige grada Kaštela:

M. „TANGAR“ – CB „VIRUS“ 9:2

DONJI DOLAC – FENIKS 3:3

MARINA K. –DVD KAŠTELA 6:2

KOMJATE - V. S „KOVČO“-CB „ĐIR“ 3:6

DVD MLADOST - MLADEŽ HDZ-a 4:13

Slobodna je bila ekipa DVD Solin.

Rezultati 21.kola 1. lige Grada Kaštela:

MNK LEĆEVICA – CB „VERONA“ 3:0

VRELKO D.O.O – MIKA PUTZ 3:0 B.B

ZL SPLIT – NOVA GENERACIJA 1:4

RADUN – BRODO FE 1:7

TORCIDA TRIAL – CB „STARA KUĆA“ 4:5

NAJBOLJI STRIJELCI PRVE LIGE NAKON 16.KOLA:

M. Delić MNK Lećevica 47

S. Relota CB Stara Kuća 27

A. Kušeta Vrelko d.o.o. 21

NAJBOLJI STRIJELCI DRUGE LIGE NAKON 16.KOLA SU:

M. Pleić Marina Kaštela 32Ž. Rađenović MladežHDZ 32A. Jakelić Donji Dolac 25

ODIGRANO 21. KOLO U OBJE LIGE, U NEDJELJU 18. SVIBNJA ZAVRŠAVA PRVENSTVO

Mali nogomet: 21. kolo

Piše: Goran Glavina Pretposljednje kolo prve i dru-

ge malonogometne lige grada Kaštela nije donijelo veća izne-nađenja, dok nas u posljednjem kolu očekuje borba za opstanak u prvoj ligi te za naslov prvaka druge lige.

I. MNL grada KaštelaBrodo FE je rutinski nadvi-

sio Raduna sa 7:1, u zanimljivoj utakmici Torcide Trial i CB „Stare Kuće“ pobjedu od 5:4 izborili su momci CB „Stara Kuća“, a vrlo važnu pobjedu u dvoboju sa Zračnom lukom Split Kaštela iz-borila je ekipa Nove Generacije koja je slavila sa 4:1. Vrelko d.o.o do pobjede je došao bez borbe 3:0 zbog nedolaska ekipe Mika Putz dok je utakmica Izrade su-venira „Luj“ Solin i Kaštel Štafilića odgođena.

U tijeku ovoga tjedna tre-bale bi se odigrati sve zaostale

utakmice iz prošlih kola pa bi u nedjelju definitivno trebao pasti zastor na ovogodišnju sezonu prve malonogometne lige Grada. Najzanimljiva utakmica očekuje izravne konkurente za 10 pozici-ju u ligi ekipe Vrelka d.o.o i Nove Generacije, poraženi iz te utakmi-ce ide u kvalifikacije za popunu prve lige sa drugoplasiranim iz druge lige.

Nakon posljednje utakmice u nedjelju predviđena je dodjela nagrada najuspješnijim ekipama i pojedincima za obje lige.

II. MNL grada KaštelaBorba za prvu poziciju u dru-

goj ligi koja na kraju sezone osi-gurava ulazak u prvu ligu vodi se između Vučne službe „Kovčo“- CB

„Đir“ i Mladeži HDZ-a Kaštela, oni su u ovom kolu ostvarili pobjede te tako odluku o prvaku druge lige prolongirali za posljednje kolo.

Mali nogomet: 21.kolo

32 PORTAL > www.kastela.org SPORT

Nogomet: III. liga jug

Rezultati 31. kola

Piše: Goran GlavinaVal je uvjerljivim pobjedama

kod kuće u dvobojima sa Pri-morcom 1929 i Dugopoljem uz gol razliku 8:0 uplovio u samu sredinu tablice gdje ih jedan uspjeh na gostujućem terenu može gurnuti među prvih 5 -6 momčadi na tablici treće lige jug. Posebno dojmljivo zadnjih nekoliko utakmica odigrao je Valov napadački dvojac Komar-Škorput koji su prava napast za protivničke obrane, sam Igor Škorput čak se 5 puta upisao u listu strijelaca na gore spome-nutim utakmicama. Val u sljede-ćem kolu gostuje kod dubrovač-kog GOŠK-a ( 17.05 ), zatim na svom igralištu Vukovar dočekuje susjede iz Gomilice (24.05), a za-dnje kolo ide na noge nadahnu-toj momčadi Hrvaca koja će na toj utakmici možda biti u prilici i slaviti naslov prvaka.

Jadran je pred sam kraj prvenstva počeo igrati toplo-hladno pa su tako stigli kući re-mizirati sa Dugopoljem, osladili su se tricom na gostovanju kod prilično neuvjerljive momčadi GOŠK-a iz Dubrovnika te u proš-lom kolu (10.05) kod kuće poraz priznati svojim gradskim rivali-ma momčadi GOŠK-a iz Gomi-lice. Jadranaši su malo oscilirali i u igračkom kadru pa su u po-sljednim kolima izgubili šansu da svoje dobre igre s početka proljeća „naplate“ dobrim pla-smanom na trećeligaškoj tablici. Njih do kraja očekuje gostova-nje u Hrvace, dvoboj kod kuće sa Neretvom te oproštaj od ove sezone na gostovanju kod Vele-bita u Benkovcu.

GOŠK i dalje pleše na ivici op-stanka... Poraz u derbiju začelja sa Uskokom u Klisu od 1:0 i bijeg

Klišana na +5 bodova razlike nije ih obezhrabrio pa su pobjedama kontra Konavljanina kod kuće 2:1 i u susjednom dvorištu u Sućur-cu od 2:0 ponovno vratili nadu u spas u trećeligaškom društvu. Gomiličani nemaju ni sreće sa ozljedama igrača, vrijedni igrač srednjeg reda Jerko Jelić ozbiljnje je ozlijeđen i neće nastupati do kraja prvenstva, jedan od ponaj-boljih Goškovaca ovoga proljeća Mladen Alajbeg zbog ozljede je propustio dvije utakmice vratio se na teren ali ostaje pitanje da li je do kraja zaliječen ili stisnuo zube... GOŠK-u u sljedećem kolu u Gomilicu stiže lider prvenstva momčad sinjskog Junaka, gosto-vanje ih srećom ne vodi daleko pa će skoknuti do Kaštel Staroga u goste Valu a ovu sezonu završit će pred svojim navijačima u dvo-boju sa Primorcem iz Biograda...

REZULTATI 31.KOLA:

VAL - DUGOPLJE 5:0 JADRAN (KS) - GOŠK AC 0:2 OMIŠ - VELEBIT 2:1 ZAGORA - JADRAN LP 3:1 KONAVLJANIN - HRVACE 2:1USKOK - NERETVA 3:1 JUNAK - GOŠK (DU) 2:0 PRIMORAC 1929 - ZMAJ 1:1 PRIMORAC (B) - NERETVANAC 2:0

31. kolo: ZANIMLJIVO NA VRHU ALI I NA DNU

Tablica nakon 31. kola1. JUNAK 53-21 662. HRVACE 55-23 643. ZAGORA 53-25 604. KONAVLJANIN 54-44 535. JADRAN LP(P) 42-32 486. DUGOPOLJE 38-31 477. ZMAJ 43-38 448. VELEBIT 36-29 439. VAL 53-52 4310.JADRAN(KS) 41-45 3911.PRIMORAC 1929. 33-40 3912.OMIŠ 47-51 3813.PRIMORAC(B) 38-53 3714.NERETVA 31-51 3715.GOŠK(DU) 39-54 3516.NERETVANAC 27-45 3517.USKOK 36-57 3318.GOŠK AC(KG) 28-56 31

Veterani NK-a ‘Jadran’ u KiseljakuPiše: R.D.

Veterani HNK Jadran iz Kaštel Sućurca bo-ravili su od 02. svibnja do 04. svibnja u trod-nevnom posjetu gradu pobratimu Kiseljaku, gdje su bili gosti Nogometnog kluba Kiseljak. Inače, Kiseljak je kaštelanski grad prijatelj od 1995. godine, a izaslanstva obaju gradova re-dovito se posjećuju na svim značajnijim doga-

đanjima. Sućurački nogometni veterani srdačno su

dočekani od strane predstavnika Općine Kise-ljak, koji su im osigurali smještaj na Planinar-skom domu Pogorelica.

U organizaciji bivšeg člana Predsjedniš-tva BIH profesora Ive Jovića, sadašnjeg člana Doma naroda, Sućurani su posjetili crkvu i franjevački samostan Kreševo sa knjižnicom i

muzejem, koji su od Kiseljaka udaljeni svega nekoliko kilometara.

Pred sam kraj trodnevnog druženja izme-đu veterana HNK Jadran i veterana NK Kiseljak odigrana je i prijateljska nogometna utakmica koja je završila pobjedom Sućurana.

Prema riječima sućuračkih nogometnih veterana, Kiseljačani su se iskazali srdačnim gostoprimstvom tijekom cjelokupnog borav-ka Sućurana, a sa zadovoljstvom su prihvatili i poziv za uzvratnu nogometnu utakmicu koja bi se uskoro trebala odigrati u Kaštelima.

31. kolo: ZANIMLJIVO NA VRHU ALI I NA DNU

16.05.2008. < PORTAL 33SPORT

Tablica 2. HRL - jug 07/084038353226221916111087

1. ZADAR-EVA 2. SOLIN3. KAŠTELA ADRIACHEM4. MRK TROGIR5. MANDARINKO OPUZEN6. CETINKA7. METKOVIĆ 28. ŠIBENIK 9. HRVATSKI DRAGOVOLJAC10. KOTEKS 211. KAMIČAK12. METKOVIĆ 1963

Košarka

Rukomet

Finalna utakmica međuna-rodnog košarkaškog turnira

‘Adriatic Mitteleuropa Basketball Cup 2008’ odigrala se u Trogiru, a protekla je u još jednoj nadmoći makedonskih košarkaša.

Iako se po krajnjem rezultatu ne bi reklo, mladi košarkaši iz Ka-štela pružali su veći dio utakmice dobar otpor protivniku. Čak su i dobili prvu četvrtinu, ali kako je utakmica išla prema kraju, presu-dio je umor tjelesno puno slabi-jih Kaštelana. A nisu imali ni sreće jer je puno lopti doslovno ‘iscuri-lo’ iz obruča kada je makedonska obrana već bila nadigrana. Dra-

stičniji rezultatski pad doživljen je u posljednjoj četvrtini koju je trener ‘Kaštela’ posvetio igračima koji su do tada malo igrali.

Ukupan dojam nakon turnira je odličan, a s time se slaže i tre-ner: ‘Četiri utakmice u isto toliko dana veliko je iskustvo mojim igračima. Zadovoljan sam jer je naša igra improvizacija, trenin-zi su još uvijek posvećeni samo osnovama košarke, a sa postav-ljanjem organizirane igre i po-dizanjem tjelesnih mogućnosti igrača počet ćemo završetkom škole. Drago mi je da se kroz se-riju odigranih utakmica vidi na-

predak u igri, što znači da momci imaju smisla i brzo shvaćaju ko-šarku. Nakon ljeta će ovo biti sa-svim druga momčad, pogotovo kad se kompletiramo, jer smo či-tav turnir odigrali bez dva najbr-ža i najagresivnija igrača. Nadam se da ćemo tada igrati na razini ovakvih protivnika.’

Podsjetimo se, Kaštelani su na turniru dva puta poraženi od istog protivnika, dok su pobjede ostvarili u ogledima sa zagrebač-kom ‘Cedevitom’ i susjedima iz Trogira, te su im zasluženo pripa-le srebrne medalje za osvojeno drugo mjesto.

MLAĐI KADETI - TURNIRTrogir, 04.05.2008.

KAŠTELA - GORANI BASKET STRUMICA MAKEDONIJA 25:58 Sudac: Josip Živaljić (Split) ‘Kaštela’: Topić 4, Berić, Mario

Jurić 6, Hrvoje Jurić 2, Bobetić, Lagator, Guteša, Matenda 9, M. Maleš, Marino Jurić 4.

Trener: Miljen Fištrović ‘Gorani Basket’: Stojčev 7,

Stojanov 4, Prodanov 2, Make-nadijev 4, Lazarov 4, Dejanov 13, Aleksandar 3, Poplevkipe 12, Par-tenov 11.

Trener: Igor Bačev

Srebro za mlade košarkaše

‘Kaštela’

Izvor: RK Kaštela

Zadnje kolo prvenstva bio je pravi derbi u Trogiru. Iako utakmica nije odlučivala o ni-čemu jer smo kolo prije kraja osigurali treće mjesto, utakmica je bila sve samo ne opu-štena i nezanimljiva. Bilo je to jasno od prve minute kada su Trogirani zaigrali vrlo čvrsto u obrani sa velikom željom da nas pobijede. U takvoj atmosferi i mi smo izgleda po prvi puta u drugom dijelu sezone, nakon niza lo-ših igara zaigrali kako znamo.

MRK “TROGIR” 29R.K. “K. ADRIACHEM” 29 TROGIR, ŠD “VINKO KANDIJA”.

Suci: Damir Sarajlić (Velika Gorica) i Goran Vukušić (Zagreb).

R.K. “TROGIR”: Bralić, Sesar 5, Stipičić 8, Farčić 1, M. Milat, I. Milat 1, Galiot 4, Kapa 1, Kaloper 2, Duvnjak, Bukurov, Dobričić, Franić 3, Princivali 4. Trener : Ivan Mitar.

R.K. “KAŠTELA ADRIACHEM”: D. Bu-jas, Trivić, Dražić, Jeremić, Nejašmić 4, Šipić 9, Krokar 3, Musulin 1, M. Bujas 10, Jureškin 2, Topić, Družijanić, Nenadić, Balov. Trener : Ante Jureškin.

Sredinom prvog poluvremena odvajamo se na četiri gola razlike i to vodstvo uspijeva-mo zadržati još veći dio utakmice. U drugom poluvremenu u dva navrata vodimo čak i sa po 5 golova prednosti. Međutim ipak pred kraj utakmice zahvaljujući padu koncetra-cije u napadu i izmorenosti Trogir se vraća i čak dolazi u posljednje vodstvo na utakmici (29:28). Zadnji gol postiže Matko Bujas sa 7m i utakmica završava remijem, vjerovatno i najpoštenijim ishodom utakmice u kojoj su obje ekipe pokazale veliku borbenost i želju

za pobjedom. Također smo dokazali da je konačni poredak na tablici zaslužen a i raspo-loženje pred kvalifikacije za 1B ligu je malo podignuto jer smo odigrali jednu solidnu utakmicu protiv vrlo dobre ekipe Trogira.

Potvrda 3. mjesta u zadnjem kolu

34 PORTAL > www.kastela.org SPORT

Veslanje:

Auto-moto:

Goran Rajčić osvojio 3. mjesto

Piše: Josip Berecka

Prošli vikend je na stazi pokraj Munchena održana jaka junior-ska regata na kojoj su nastupili i veslači iz Hrvatske. Osim juni-orske reprezentacije, iz Hrvatske su nastupili veslačii u klubskim posadama, pa je tako svoje po-sade imao Iktus, Croatia, Mladost, Jarun, Jelsa, Zagreb, Trešnjevka, Purger, Korana.

Juniorska reprezentacija je ovaj put bila sastavljena od 6 ri-menaša, 4 skulera (među kojima je naš Mijo Rudelj) i jedne cure u skifu. Od nastupa reprezenta-tivnih posada, koliko sam ja us-pio vidjeti, treba izdvojiti nastup Marcele Milošević u 1xJŽA koja je veslala u finalu A, dvojac bez kor-milara Jadrana iz Rijeke kojisu ve-slali u finalu C, ali momci sigurno vrijede puno više, a to pokazuje i vrijeme koje su postigli u odnosu na ostale dvojce i osim toga, prva su godina juniora i nastup našeg Rudelja koji u eliminacijama nije imao sreće sa ždrijebom pa ga je u skupini dopao Njemac koji je u

finalu A bio poslijepodne prvi, a Miju je izbacio tj. Mijo je došao na cilj kao drugi. Međutim, trku u finalu B je Mijo shvatio ozbilj-no i na kraju je završio kao prvi, mada još ima dosta prostora za napredak. Veseli i činjenica da je Mijo na kraju imao sveukupno 4 vrijeme kad se gleda A i B finale. Nastup Mije u 2xJMA sa Rubinjo-nijem iz Trešnjevke je bio loš. Od samog starta je krenulo naopako, treći zaveslaj je zapelo desno ve-slo, što ih je odmah poremetilo, kroz trku su se pokušavali uhvati-ti, što su donekle uspjeli na polo-vici trke, ali do kraja su opet imali problema sa skladnim veslanjem. Trku su završili na drugom mjestu, ali ova dva momka mogu puno kvalitetnije veslati trke.

Sljedeća kontrola juniorima je za mjesec dana u Zagrebu na međunarodnoj regati u orga-nizaciji VK Jarun. Do tada treba ozbiljno raditi jer po klubovima ima još kvalitetnih juniora koji bi se mogli ugurati među trenutne najbolje juniore.

Juniorska reprezentacija vratila

se iz Munchena

HVK Kaštela vrši upis novih članova. Upisati se mogu djevoj-čice i dječaci rođeni 1994. godi-ne i mlađi. Dođite i zaveslajte!

Upisi se vrše svaki radni danprijepodne od 8:30 - 10:00poslijepodne od 15:00 -

17:00subotom od 8:30 - 10:30Sve ostale informacije:tel. 220-755mob. 091/565-2301ili u prostorijama kluba u

K.Kambelovcu (Polantana 9.).

11. NAGRADA MALAČKE

Goran Rajčić osvojio 3. mjesto

Sportski auto klub Split od 9. do 11. svibnja na stazi Malačka u Lečevici organizirao je natjeca-nje za 11. nagradu Malačke INA MILLENNIUM Sv. Dujam 2008”; automobilističku utrku brdskim stazama za Međunarodno pr-venstvo Hrvatske, Prvenstvo Hr-vatske i Međunarodno prvenstvo Hrvatske povijesnih automobila.

U utrci sudjelovao je i Goran

Rajčić (TIM-KAŠTELA) koji je osvojio treće mjesto u kategori-ji škoda fabia, klasa 22-E1-1400. Prvo mjesto osvojio je Filip Va-ljan, drugo mjesto Robin Malina-rić, obojica iz Rijeke.

U utrci na Malačkoj sudjelo-vao je i Martin Mustapić, sa svo-jom Subaru Impreza-om, koji se trenutno nalazi na odličnom 9 mjestu u ukupnom poretku.

Goran Rajčić

Martin Mustapić

UPIS NOVIH POLAZNIKA!

11. NAGRADA MALAČKE

16.05.2008. < PORTAL 35SPORT

ODRŽAN JUDO TURNIR SV. DUJE

Domagoj Bratinčević najbolji natjecateljPiše: Rudi

Na 4. tradicionalnom judo turniru “Sveti Duje” održanom u

povodu obilježavanja Dana grada Splita u Sportskom centru Po-ljud najboljim natjecateljem proglašen je Domagoj Bratinčević iz Judo kluba Dalmacijacemant iz Kaštel Sućurca.

Na natjecanju koje je organizirala Udruga za sport i rekreaci-ju djece i mladih grada Splita i Judo savez Splitsko dalmatinske županije sudjelovalo je 8 klubova s ukupno 2o5 natjecatelja, 136 dječaka i 69 djevojčica.

Judo klub Dalmacijacement ekipni je pobjednik u kategori-jama dječaci 1998./99. godište i mlađi, te kadeti 1992./93. godi-šte. Na turniru su iz JK Dalmacijacement sudjelovala 32 judaša, a osvojili su 8 zlatnih, 11 srebrnih i 7 brončanih medalja. Zlatna odličja osvojili su Šime Županović, Domagoj Bratinčević, Petar Pavelin, Marin Vujić (2), Mateo Bralić (2) i Mate Rajčić. Srebrne medalje su osvojili Bruno Zebić, Lovre Barišić, Ivan Kapetanović, Jure Bogić, Luka Rožić, Frane Odak, Zdravko Mičić, Darko Oroš-njak, Branimir Luketin (2) i Ante Krokar, a brončane : Josip Krokar i Ivan Botić, Ante Rožić, Ivan Kapetanović, Toma Antunović (2) i Denis Orošnjak.

KAŠTELANKE OSVOJILE MEDALJE U DESET OD JEDANAEST KATEGORIJA

Mažoretkinje pokorile Sinj

Piše: Angie

Kaštelanske mažoretkinje su još jednom, na 12. državnom prvenstvu u mažoret plesu koje-mu je ove godine domaćin bio grad Sinj (od 01. do 03. svibnja), opravdale sve titule i naslove koji ih prate već dugi niz godina. Naime, naše su cure osvojile 5 zlatnih, 4 srebrne i 1 brončanu medalju.

Važno je spomenuti da su se Kaštelanke natjecale u 11 kategorija, a u 10 osvojile me-dalju. Cure koje su se natjecale u kategoriji u kojoj medalja nije osvojena, bile su 4. što je izvrsno, ako se uzme u obzir da je to nji-ma prvo natjecanje i prvi nastup pred sucima!

Kaštelanke su se, pod struč-nim vodstvom koreografkinja i ternerica Alene Rako i Ivone Bašić, opet našle na samome vrhu hrvatske mažoret elite i plasirale se na europsko prven-stvo u mažoret plesu koje će se na jesen održati u Brnu u Češkoj Republici.

Rezultati:

*mlađi juniori:

3. mjesto, solo s rekvizitima, Jelena Lovrić

2. mjesto, duet s rekvizitima, Lucija Balić i Josipa Ištuk

2. mjesto, marširajuća parad-na grupa (defile)

2. mjesto, exhibition corp (D kategorija)*kadeti:

1. mjesto, duet s rekvizitima, Tea Maleš i Mia Šantić

*juniori: 1. mjesto, solo s rekvizitima,

Mia Jerković2. mjesto, marširajuća parad-

na grupa (defile) *seniori:

1. mjesto, solo s rekvizitima, Anđela Maleš

1. mjesto, duet s rekvizitima, Jasmina Beara i Mia Jerković

1. mjesto, marširajuća parad-na grupa (defile)

Piše: Ante Parčina U nedjelju 04.05.2008. održano je natjecanje za članove Po-

morskog športskog kluba „Srdela“ iz Kaštel Staroga. Natjecatelji su odmjeravali snage u udičarenju s štapom ili tunjom i to iz bro-dica, u akvatoriju ispred Kaštel Staroga.

Sudjelovalo je 8 brodova što u juniorskoj što u seniorskoj kategoriji. Ulovi su bili iznad očekivanja, a najboljima su pripali prigodni pokloni te medalje. Na kraju natjecanja svi nazočni go-sti i učesnici počastili su se gradeladom, naravno s ulovom, gdje drugdje nego u portu u Kaštel Starom.

Natjecanje je proteklo u najboljem redu. Sunčan dan, friška spiza i naravno odlična ekipa stvorili su nezaboravan štimung. Za regularnost nastupa pobrinuo se gospodin sudac Sobin kojem ovim putem ujedno i zahvaljujemo.

IZ MORA NA GRADELE

Natjecanje u udičarenjuNatjecanje u udičarenju

IZ MORA NA GRADELE

36 PORTAL > www.kastela.org ZANIMLJIVOSTI

Zanimljivosti

Izvor: T-portal.hr

Sve duži i topliji dani u ovom proljet-nom razdoblju pravo su vrijeme da nakon zimskog sna ponovno izađete u prirodu. A što je bolje od nacionalnih parkova koje možete pronaći u doslovno svim dijelovi-ma Hrvatske.

Povratak prirodi svjetski je trend, pa je i sve više putnika koji se upuštaju u avan-ture kako bi se sjedinili s prirodom, uživali u njenim ljepotama ili jeli ekološki uzgo-jenu hranu.

Hrvatska zaštićena prirodna područja sve su popularnija u cijelom svijetu i iz go-dine u godinu posjećuje ih sve više turista. Stoga se oko nacionalnih parkova otvara-ju i nova seoska turistička domaćinstva te eko-sela, kako biste se iscrpljeni nakon cjelodnevnih aktivnosti mogli odmoriti i okrijepiti plodovima podneblja koje ste posjetili.

Gorska Hrvatska Najpoznatije zaštićeno prirodno

područje u Hrvatskoj, Plitvička jezera, desetljećima je na popisu UNESCO-ove svjetske prirodne baštine, a to je i prvi proglašeni hrvatski nacionalni park. Glav-nu atrakciju predstavlja 16 jezera pove-zanih slapovima nastalima taloženjem sedre. Teško je reći u koje su doba godine najljepša, no buđenje prirode u proljeće Plitvice čini nezaboravnim.

Za one koji osim šetnje u prirodi žele doživjeti neko ‘ekstremnije’ iskustvo pravi je izbor posjet Velebitu. Iako najveća hr-vatska planina skriva čak dva nacionalna parka - Paklenicu i Sjeverni Velebit - čita-vo je područje, duže od 150 kilometara, zaštićeno kao park prirode te svjetski re-zervat biosfere.

Sjeverni Velebit na malom prostoru nudi izrazito velik broj prirodnih atrakci-ja, a planinari ga često ističu kao dragulj među domaćim gorjima. Za otkrivanje svih divota ovog područja biti će vam po-trebno više od jednog izleta, no dobra je stvar što je turizam u okolini razvijen, pa nije teško pronaći smještaj.

Paklenica je poznata kao najznačajni-ji penjački centar, što i ne čudi podsjetimo

li se podatka da se tamo nalaze i najviši vrhunci Velebita: Vaganski vrh (1757 me-tara) i Sveto brdo (1753 metra). Zbog blizine morske obale na južnoj strani Paklenica je dobra i za kombiniranje pla-ninarenja i sportova na vodi u toplijem razdoblju. Kao i Sjeverni Velebit obiluje špiljama, jamama i ostalim krškim oblici-ma, no glavna su atrakcija ipak dva klanca koja su usječena u planinu od mora do samih vrhova.

Miris mora u planinskom se zraku može osjetiti i na Risnjaku, šumovitom području Gorskog kotara, nedaleko od Delnica. Na malom su prostoru okuplje-ne gotovo sve vrste šuma koje se mogu naći u našem podneblju te mnoge biljne i životinjske vrste. Osim najpopularnijeg stanovnika, po kojemu je i dobio ime, na Risnjaku još uvijek žive medvjedi, divoko-ze, divlje mačke, vukovi i orlovi.Zbog do-bre povezanosti s ‘civilizacijom’ mjesto je odlično za kraće izlete.

Dalmacija, Istra i Primorje Ako vam je more ipak draže od pla-

nina, proljeće je pravo vrijeme za posjet Brijunima, nacionalnom parku koji je za razliku od preostala dva morska prirod-na rezervata (Mljeta i Kornata) znatno bliže obali. Dvadeset otočića uz zapad-nu obalu Istre bez sumnje je najljepše u tom arhipelagu. Uz bogatu sredozemnu vegetaciju djelomično oblikovanu u pej-zažni park, na otočju se nalazi i safari park s egzotičnim životinjama, preseljenima u vrijeme dok je to otočje iz poznatih razlo-ga posjećivao velik broj stranih državnika, ali i zvijezda.

Nacionalni park na koji se također može doploviti je i Krka, područje uz istoimenu rijeku iznad Skradina. Na veli-čanstvenim slapovima rijeka se tamo pre-lijeva u Prukljansko jezero, a nakon toga u duboki morski zaljev. Uz vodopad Skra-dinski buk ljepotom se ističe i Roški slap, gdje je u sredini jezera na otočiću Visovac smješten srednjovjekovni samostan.

Ljubitelji planinarenja na svoje mogu doći izletima na Učku ili na sve popular-nije Biokovo čiji se obronci od omiškog zaleđa pružaju sve do ušća Neretve.

ODLAZAK U PRIRODU

Proljetnim izletima prekinite zimski san

16.05.2008. < PORTAL 37ZDRAVLJE

Izvor: T-portal.hr

Zdrav čovjek ima mnogo želja, bolestan samo jednu, narodna je poslovica koja govori mnogo. Stoga ulaganje u zdravlje ne bi trebalo biti tako teško, no ipak mnogi od nas odgađaju vjež-banje, ne paze na prehranu, ne-gativno razmišljaju i ne kreću se dovoljno. Misle da za zdrav život treba puno organizacije, vreme-na i novca, no briga za vlastito zdravlje nije tako komplicirana.

Kako biste bez puno dodatnih troškova i vremena zadržali do-bro zdravlje i formu, donosimo vam nekoliko korisnih savjeta koje nije teško slijediti.

Više se krećitePokušajte svakog dana naći

drugačiji način vježbe tako da pokrenete svoje tijelo. Ako u va-šoj zgradi postoji lift, nemojte ga koristiti već se penjite stubama. Šećite psa ili se utrkujte s djecom. Bilo koja aktivnost koja iziskuje da upotrijebite mišiće i razgiba-te svoje tijelo je korisna ne samo kao oblik vježbanja nego i kao dobar način da se oslobodite stresa. Važno je zapamtiti da to ne mora biti dvosatno vježbanje u teretani ili 45 minuta aerobi-ka. Dovoljno je nekoliko minuta vježbe i osjetit ćete učinak na zdravlje.

Smanjite unos masnoća Izbjegavajte prženu hranu,

fast food i ostalu masnu hranu poput svinjetine, slanine, salame i kobasica. Mliječni proizvodi po-put mlijeka, sira i vrhnja trebali bi

uvijek biti na vašem stolu. Postoji hrana koja sadrži masnoću, ali u manjim količinama. Orašasti plo-dovi, majoneza, margarin, maslac mogu se jesti u ograničenim koli-činama i zadovoljiti vašu potrebu za unosom masnoća.

Prestanite pušiti Znamo da se nije lako riješi-

ti najvećeg poroka modernog društva. No količina štetnih tvari koje se nalaze u duhanu jedno-stavno nas dovodi do zaključka da je zaista bolje prestati pušiti.

Smanjite stres Ovo je lakše reći nego stvarno

to i napraviti, no postoje razni načini kojima možemo smanjiti stres. Pokušajte svaki dan pola sata raditi nešto što stvarno vo-lite. Pripremite si toplu kupku, prošećite plažom ili parkom, pro-čitajte dobru knjigu ili poslušajte

svoj omiljeni CD. Razmislite hoće li stvari koje vas sada nerviraju biti važne za godinu dana.

Zaštitite se od zagađenja Ako već ne možete izbjeći da

živite u gradu zagađenom smo-

gom, pokušajte barem manje boraviti u prostorijama u kojima se puši, mjestima gdje je gust ce-stovni promet. Vježbajte na otvo-renom u vrijeme kada je zagađe-nje manje (rano ujutro ili kasnije navečer). Ukoliko imate sreće pa živite u kući s vrtom, u njemu po-sadite puno grmlja jer ono štiti od buke i prašine s prometnica.

Vežite pojas Statistika pokazuje da veziva-

njem pojasa znatno povećavamo šanse za preživljavanje i sma-njujemo rizik od ozljeda pri au-tomobilskom nesrećama. Stoga

ne isključujte sigurnosnu opciju u automobilu. Štoviše, kada je s vama netko drugi u automobilu, uvijek inzistirajte da se i vaš suvo-zač veže.

Čistite zube koncem Posljednja istraživanja poka-

zuju direktnu vezu između dugo-vječnosti i čišćenja zuba koncem. Nitko ne zna točno zašto je to tako, no znanstvenici smatra-ju da su ljudi koji koriste konac puno više zdravstveno osviješte-ni nego oni koji ga ne koriste.

Zadržite pozitivan pogled na stvari

Postoji veza između kvalitete življenja i zdravlja s pozitivnim pogledima na život. Ako pret-postavimo da onaj koji se stalno smije i pjeva ne može biti tužan i nesretan, pokušajte i vi, jer osmi-jeh nas ništa ne košta, a donosi radost.

Smanjite unos alkoholaDok posljednja istraživanja

upućuju na činjenicu da jedna čaša vina dnevno dobro utječe na zdravlje srca, sve više od toga zasigurno ima negativan učinak na naš organizam. Pretjerana konzumacija alkohola razara je-tru, bubrege i može povećati rizik od nastanka raka.

Zdravstveni savjeti kojih se morate pridržavati

38 PORTAL > www.kastela.org RAZGOVOR

R.Dobrić

Kulturno umjetničko društvo “Ante Zaninović” iz Kaštel Kambe-lovca osnovano je u rujnu 2000. godine, a od samog početka pri KUD-u djeluju folklorna grupa, mandolinski orkestar, pučki piva-či, Dječji zbor “Trišnjice”, radionica za izradu narodnih nošnji i škola za mandolinu i gitaru. Pokretači društva i veliki zaljubljenici u sve spomenute aktivnosti Društva su ing. Tonči Tadin, predsjednik umjetničkog savjeta, koreograf i voditelj folklornog ansambla i prof. Marica Tadin, predsjednica Društva i voditeljica zbora i man-dolinskog orkestra, sa kojom smo i razgovarali povodom dobivanja Skupne nagrade Grada Kaštela za 2007. godinu.

Obnovili ste mnoge kaštelanske običaje?

Konkretno, mi smo kao druš-tvo obnovili jedan lijepi običaj, a to je kolendavanje. Za početak sam pronašla staru kaštelansku koledu, zatim sam proučila i pro-našla podatke o njenom nastaja-nju, a onda su tu koledu naučili naši klapski pučki pivači. Oni su zatim dvije godine kolendavali na način da bismo se okupili, a zatim bismo se svi zajedno posje-ćivali međusobno između naših obitelji. Potom su tu istu koledu naučili naši plesači i mandolinski sastav, čiji su se članovi samoini-cijativno dogovorili za kolenda-vanje, pa tako sada svake godine baš na Božić svi zajedno kolenda-ju po kućama članova, a na kraju ih se sakupi oko tridesetak i svi na kraju kolendavanja dođu kod nas doma, gdje pjevamo stare božićne i stare dalmatinske pje-sme. Ipak, bit svega je povratak tradiciji, zajedništvo, prijateljeva-nje i zbližavanje.

Kolendavanje i ditić, a ne djetić

Osim toga, bitno je za na-glasiti kako naši pučki pivači pjevaju božićnu pjesmu “U sve vrime godišća” prema tradiciji našeg kaštelanskog kraja, od-nosno koriste se naše riječi kao Divica, a ne Djevica, ditića, a ne djetića, “mir se svitu navišća”, a ne “mir se svijetu naviješta”, što je također očuvanje naše tradi-cije i autohtonosti. Naime, ima

dosta ljudi koji uopće ne znaju što znače književne riječi ove pjesme, a to je pučka pjesma is-ključivo vezana za crkvu. Još je-dan lijepi božićni običaj bio je da se kolendare daruje sa orasima, bajamama, suvim smokvama, a kroz obnovljeni običaj kolenda-vanja mlađe generacije članova našeg društva upoznajemo i sa tradicijom kaštelanskih kolača koji se daruju kolendarima za Bo-žić, kao što su ušećerene bajame, mandulat, fritule.

Obnovili ste i kaštelansku narodnu četvorku...

Da, i to je jedan od starih ka-štelanskih plesova koji smo otrgli od zaborava. Inače, u početku o tome starome kaštelanskome plesu nismo znali ama baš ništa.. Znali smo samo da je to bio ples koji se nekada u Kaštelima ple-sao, barba Ivo Cvitić mi je prvi otpjevao melodiju, a niti smo znali glazbu, niti smo poznavali plesne korake. Barba Cvitić se samo sjećao komandi i melodije, a onda smo malo pomalo sakupi-li i ostale podatke. Vladan Vuletin je otkrio note Berketo-ve četvorke, a kada sam prvi put tu melodiju od-svirala na klaviru, sa ushićenjem sam zaklju-čila kako je to upravo ona melodija koju je barba Ivo Cvitić ot-pjevao.

Pet godina je trajalo m o j e

i Tončevo istraživanje i prouča-vanje kaštelanske narodne če-tvorke, a koje je na kraju rezul-tiralo knjigom, kako bi četvorka kao još jedan kaštelanski običaj ostala sačuvana za sve buduće generacije.

LijericaJoš jedan lijepi običaj je i svira-

nje lijerice u Kaštelima, koji sam po prvi put našla u bilježnicama Ivana Careva, pisanima na po-četku prošlog stoljeća, a što sam iskoristila za knjigu o Kaštelan-skoj narodnoj četvorci. Lijericu sam vidjela u sućuračkom Pod-vorju, dok je zbirka bila otvorena za javnost, a da je to lijerica za-ključila sam po tome što lijerica ima tri žice, a gusle samo jednu žicu. Naime, nitko nije bio svje-stan da u sućuračkom muzeju postoji lijerica, nego su svi mislili da su to gusle.

Kajdanka i CD sa pjesmama za djecu

Inače, u rujnu bi trebala jav-nosti biti predstavljena još jedna malo modernija dječja knjiga,

koja je proizišla iz dječjeg folklora, odnosno iz

zbora Trišnjice ko-jega vodim već

dugi niz godina. U nedostatku materijala dječ-jih pjesama bila

sam prisiljena p i s a t i pjesme

za djecu, jer posto-

ji podosta dječjih pje-

sama koje t e k -

stom ni glazbom uopće nisu prilagođene djeci, niti su eduka-tivne, a nisu ni melodijski prila-gođene djeci. Dosta mojih uglaz-bljenih pjesama imaju tekstove Nade Jerčić, a neki su tekstovi iz dječjih listova. Naime, kako sam pisala pjesme, tako su ih djeca automatski izvodila, i ako im se pjesma sviđala, i dalje se izvodila, pa je tako Dječji zbor do sad iz-dao tri Cd-a. Djeca moje pjesme pjevaju u školama i u vrtićima, čime i jest ispunjena sama njiho-va svrha. Na novom CD-u bit će oko dvadeset pjesama koje sam odlučila sakupiti u takozvanu kajdanku sa notnim zapisom, ilu-stracije je radila kolegica Ivančić Irena, a uz kajdanku bi išao i CD na kojemu će biti sve te pjesme i pjesme na matrici, kako bi ih tete

i učiteljice u školama mogle ko-ristiti. Knjigu sa pjesmama bi tre-bali izdati Bijaći, negdje u deveti mjesec ove godine.

Kaštelanske nošnje postale su prepoznatljiv znak KUD-a...

Kada smo osnovani u rujnu 2000-te godine imali smo veliku prepreku, naime, imali smo ve-liki broj ljudi koji su znali plesati, ali nisu imali nošnje za nastupe.

Čuvari kaštelanskih običajaRAZGOVOR SA MARICOM TADIN, PREDSJEDNICOM KUD-A “ANTE ZANINOVIĆ”

16.05.2008. < PORTAL 39RAZGOVOR

Radom u drugim kulturnim druš-tvima upoznala sam ljude koji su izrađivali nošnje koje su bile re-plike ili kopije, pa su tako i nošnje našeg KUD-a replike, a ne origi-nali, ali to su replike koje smo mi zbog plesa morali prilagoditi. U početku rada društva majke na-ših članova izradile su nošnje do čijeg izgleda smo došli posjeću-jući starije ljude koji su kući imali stare kaštelanske nošnje, te prou-čavajući stare požutjele fotografi-je na kojima su stare kaštelanske obitelji u njima slikane.

Znači, saznali smo kakvi su bili materijali, kakve su bile boje i kakvi su dezeni bili na nošnja-ma. Naime, klasična kaštelanska suknja puno je bogatija od ove koju smo mi izradili, odnosno imala je sitnije falde, što mi sebi nismo mogli priuštiti, jer bi bilo preskupo i nepraktično za ples. Znači, izradili smo kopije stare kaštelanske nošnje, a uz to su išle i izvezene marame sa kašte-lanskim zlatovezom koje su vezle majke naših članova.

Zlatovez na maramama i bertama

Međutim, bilo je ljudi koji su kući imali nošnje i marame, a nisu nam ih htjeli pokazati i nisu htjeli pomoći. Ipak, najviše nam je pomogla gospođa Lenka Ši-mera iz Kaštel Lukšića, čija je teta bila tkalja, pa tako ova gospođa kod kuće ima tri kompleta ori-

ginalnih nošnji. Ona nam je čak na originalnom platnu pokazala i kako su Kaštelanke prije faldale i plisirale suknje, što je bio jako dugotrajan i mukotrpan posao.

Nagrada za scenski izgledNajprije smo sami istraživali i

boje i kroj i vez kako bi to sve što vjernije prikazali. Koliko smo u tome uspjeli dokaz je to što smo 2003. godine odmah po prvom nastupu u izrađenim nošnjama na II festivalu novih hrvatskih ko-

reografija u Karlovcu dobili prvu nagradu za scenski izgled za ko-reografiju “Kaštelanska narodna četvorka“ Tonča Tadina, jer smo bili različiti od ostalih društava. Dosta nam je pomogla i gospo-đa Suzana Gančević koja je imala tvrtku Sunčica i donosila nam je materijale, a što se tiče veza, ima različitih bodova istog veza.

Planirate li što u svezi promocije kaštelanskog zlatoveza?

U posljednje vrijeme ima sve više žena zainteresiranih za izradu kaštelanskog zlatoveza, a kako se to ne može pokazati na brzinu, ideja je organizirati malu školu veza. Mi smo to kroz prvih pet godina društva učile kroz us-hit i euforiju, a u tom razdoblju je sašiveno preko pet kompleta nošnji, što kaštelanskih, što osta-lih, sve za potrebe društva. Važno je za spomenuti da smo obnovili i vrlički vez koji smo izrađivali na vrličkim nošnjama, međutim, kako su se sve žene koje su u po-četku sudjelovale u izradi nošnji posvetile drugim životnim obve-zama, u društvu sada brigu o noš-njama vodimo ja Sonja Buotić.

Prije same škole kaštelan-skog veza, koju ćemo održati i na inicijativu žena iz “Katarine Zrinski”, krajem svibnja održat ćemo predavanje na kojemu će biti predstavljen osvrt na izra-

du kaštelanskih nošnji, u što bi bile uključene i Željana Molnar Deman koja se bavi izradom zla-toveza kao suvenira, te Mirjana Ojdanić koja kaštelanski zlatovez stavlja na haljine. Znači, predsta-vit ćemo primjenu zlatoveza na različite načine, kao što to rade Slavonci, a na tečaju ćemo žene podučiti o motivima, bodovima i svemu ostalome u vezi zlatoveza, a što će one kasnije nadograđiva-ti i koristiti za neke svoje daljnje interese.

Cilj: svi mlađi voditelji ići će u Školu folklora pri Matici iseljenika

Inače, nedavno smo proslavili trideset godina bavljenja folklo-

rom, što je posebno važno za Tonča, koji je po struci inženjer, a ovim se poslom bavi iz čiste ljubavi. Inače, on je član Uprav-nog odbora Hrvatskih voditelja i koreografa, a završio je i Školu folklora pri Matici iseljenika, što bi u budućnosti trebali završiti i svi mlađi voditelji našeg KUD-a koji se žele profesionalno baviti ovim poslom, nakon čega bi u potpunosti preuzeli vođenje svih sekcija Društva.

Svakako, intencija nas dvoje

jest, njega kao voditelja folklora i mene kao glazbenika da poku-šamo naći stare kaštelanske obi-čaje i istražiti ih do te mjere da ih postavimo na scenu i barem ih na taj način vratimo ljudima, jer

su oni skoro u potpunosti izgu-bljeni, iako se u pravilu život nije puno ni promijenio. Naime, ljudi se još uvijek vesele, pjevaju, tu-guju i proživljavaju svoje živote u osnovi isto kao što su ih i ranije proživljavali, ali na malo drugačiji, i može se reći otuđeniji način.Mi bismo to željeli promijeniti i vra-titi kroz stare kaštelanske običaje bliskost i druženje u Kaštela, u kaštelanske domove i na kašte-lanske ulice.

Čuvari kaštelanskih običajaRAZGOVOR SA MARICOM TADIN, PREDSJEDNICOM KUD-A “ANTE ZANINOVIĆ”


Kaštelanski đir

16.05.2008. < PORTAL 41NAJAVE

16. i 17. svibnja

Najave događaja Događanja možete prijaviti na email: [email protected], SMS-om na 098 813 162ili preko kontakt forme na portalu.

PROGRAM DOGAĐANJA, KONCERATA, PARTy-A,...

Subota, 17. Svibnja, 2008Jungla, Split

CHRIS DIS (D), MIROCijena: 40 kn

Četvrtak, 22. Svibnja, 2008, 10:00

Vitturi, K. Lukšić7. KAŠTELANSKOM PRAZNIKU CVIJEćA

Održava se od 22.05 do 25. svibnja 2008. godine.

Petak, 23. Svibnja, 2008, 10:00

Stadion RK Split, SplitST ROCK FEST: LET3 + MAJKE + ST!LNESS

Cijena: 75/90 Kn

Subota, 24. Svibnja, 2008.Twiser, K. Lukšić

ZINEDIN ZIDANKoncert

četvrtak, 17.07

FESTIVAL ROCKA I MOTORAKaštel Štafilić

KONCERT – STAMPEDO I VJEŠTICE

petak, 18.07FESTIVAL ROCKA I MOTORA

Kaštel ŠtafilićKONCERT – URBAN & 4 I BOSS TWEED (New York, USA)

subota, 19.07

FESTIVAL ROCKA I MOTORAKaštel Štafilić

KONCERTI – PSIHOMODO POP, SNIF-FERSON FAMILY (Italija) I AZIL

Petak-subota, 18-19.7., 2008ETHNOAMBIENT SALONA

Gradina, Solin

Di za vikend?I.S.

Malo nas je sunce po ovom pitanju obasjalo prošli vikend, zato ovaj...a vidit ćete sami.

PETAK, 16. svibnja: U Twistera svirka sastava Sistem.

SUBOTA, 17. svibnja: U Baluna ćete moći poslušati sa-

stav Jasno i glasno, a u Twistera domaću pismu klape Dalmaci-ja.

I to je to, za ovaj vikend, oni koji su se prošli proveli lipo u Rampade, strpit će se do iduće-ga, kada...o tom za 7 dana.

42 PORTAL > www.kastela.org HOROSKOP

Horoskop Tjedni horoskop

OVAN21.03. - 20.04.

LAV23.07. - 22.08.

STRIJELAC22.11. - 21.12.

BIK21.04. - 21.05.

DJEVICA23.08. - 22.09.

JARAC22.12. - 20.01.

BLIZANCI22.05. - 21.06.

VAGA23.09. - 22.10.

VODENJAK21.01. - 18.02.

RAK22.06. - 22.07.

ŠKORPION23.10. - 21.11.

RIBE19.02. - 20.03.

LJUBAV: Većina ljubavnih događaja odvijat će se u vašu korist. Jedino što bi vas moglo zasmetati jest priličan mir koji će odjednom zavladati u vašim odnosima, pa vam neće biti jasno štos e zapravo događa. Pokušajte se opustiti i obratite pažnju na one sitne vibracije koje u vrtlogu života obično ne primjećujete.

POSAO: I dalje ste miljenik zvijezda na poslov-nom planu. Zamišljeno – napravljeno. Ako trgujete s nekretninama, ovo bi mogao biti vrlo plodan tje-dan u kom ćete sklopiti unosne poslove ili proširiti krug suradnika. Za sve Ovnove i Ovnice vrijedi da ono što sad postave, ima perspektivu da se razvija na dulje staze i u pozitivnom smjeru.

ZDRAVLJE: Polako dolazite na svoje i osjećate se sve bolje i bolje.

LJUBAV: Vaša potreba da pod svaku cijenu ne-što poduzmete, pa tako i na ljubavnom planu, bit će u potpunom neskladu s realnim mogućnostima nekog ljubavnog ostvarenja. Vjerojatno je da ćete teško odoljeti da ne organizirate ljubavne susrete ili zajedničke akcije s voljenom osobom, no učiak bi mogao biti poput kiselog krastavca.

POSAO: Teško ćete se miriti s nedostatkom izazova, iako će se stvari na poslu odvijati sasvim dobro. Štoviše, sve ono što ste započeli, nastavljat će se na više nego dobar način. No i dalje ćete nala-ziti razloga za prigovore, a vlastito nezadovoljstvo nećete znati objasniti nikakvim argumentima.

ZDRAVLJE: Naprezat ćete se bez stvarnog razlo-ga i sami sebi prozvoditi nemir, nesanicu i stres

LJUBAV: Imat ćete napokon dobar balans iz-među strasti i nježnosti, što bi vašu vezu moglo učiniti još kvalitetnijom. Vrijeme je odlično za nje-govanje onih malih životnih radosti udvoje, poput isprobavnja novih kulinarskih recepata, uživanja u zajedničkom hobiju ili sličnom. Uz sve opisano mogli biste provesti vrlo ugodan tjedan.

POSAO: Vrlo dobar poslovni period razvijat će se i dalje, no uz nešto povećanu količinu nervoze. Nećete uvijek nalaziti najbolje riječi kojim biste ko-municirali sa suradnicima, pa su mogući i nespora-zumi zbog klasičnog neazumijevnaja ili nejasnoće. Kako bi to izbjegli nastojte biti što jasniji u svom izražavanju .

ZDRAVLJE: Većinu tjedna bit ćete u zavidnoj formi i bez zdravstvenih problema.

LJUBAV: Ono što ste možda tako dugo čekali, ovih dana moglo bi se početi ostvarivati. Bit ćete veseli, prpošni, spremni na svaku vrstu suradnje, a odnos s voljenom osobom doći će u ekspanzivnu fazu. Neki bi mogli nalikovati na par koji je zalju-bljen preko ušiju.

POSAO: Ni sami ne znate otkud vam sve te ideje i zašto se sve zavrtilo kako se zavrtilo. No kako god da je, prihvaćate ovaku dobru situaciju i vozite dalje punom parom. Kad se sve smiri, imat ćete vremena za analize, a sad je vrijeme za rad. Sve što je su-stavno, organizirano, dugoročno i dobro planirano, odvijat će se vrlo skladno i razvijati lakše nego što ste očekivali.

ZDRAVLJE: Malo manje energije i malo više stresa povremeno bi vam moglo unijeti nemir u inače kvalitetne dane.

LJUBAV: Lijepe ljubavne doživljaje poremetit će prolazna nervoza sredinom tjedna. Ako svemu ne pridate prevelik značaj, nastavit ćete s obostranim uživanjima, a možete računati i na podršku voljene osobe vezanu uz vaše ideje i namjere, kako osobne, tako i druge prirode. Sklad u vezama Djevica i dalje će biti na zavidnoj razini.

POSAO: Dobro ćete se nositi s gotovo svim za-dacima koji vam ovih dana budu dolazili na dnevni red. Jedini problem bit ćete vi sami i to onda kad počete s pretjeranim analizama svog statusa u poslu, a koje vas neće odvesti baš nikamo. Vrijeme je za rad i djelovanje, jer vam je ono sad odlično aspektirano.

ZDRAVLJE: Manji problemi sa živčanim susta-vom bit će prolaznog karaktera.

LJUBAV: Ljubav cvjeta i dalje, a vi ste sve sretniji i sretniji. Sad se možete razmahati i u nježnostima, jer sve što učinite, bit će dobro pirhvaćeno. Ako ima nešto što ste odavna željeli učiniti, učinite. Pozovite voljenu osobu na neko romantično mjesto, iznena-dite je nekim darom ili događajem koji ćete sami organizirati.

POSAO: U sveopćoj ekspanzji, vi briljirate i dalje. Sad su još nestale i manje prepreke i nesporazumi koji su vas povremeno pratili, tako da ste zaista dobili krila. Uspjeh vam je nadohvat ruke, a vi ga trebate samo zgrabiti. Ne brinite za zasluge, jer ako je netko zaslužio tron na poslovnoj ljestvici, onda ste to vi.

ZDRAVLJE: Sad ste odlično, imate više energije nego prije.

LJUBAV: Možda ste previše čačkali po nekom odnosu ili problemu, pa ste iščeprkali nešto što vam se ne sviđa. Ne morate o tome na sva zvona, nego radije u tišini preispitaje stvar, pa ako treba i s partnerom zajedno. Ako uvidite da druga strana nije raspoložena za analize, nemojte forsirati, nego pređite preko svega.

POSAO: Bit ćete natprosječno vješti u obavlja-nju dva-tri posla u isto vrijeme, naravno prosječne težine i nevelikih zahtjeva (inače ih ne bi ni mogli obavljati istovremeno). Lakoća s kojom ćete ko-municirati sa suradnicima zadivit će sve oko vas, a onda i vas same. Manji stres i nemir unijet će prolaznu nervozu, no ista će vas samo potaknuti da stvari obavljate još brže i učinkovitije.

ZDRAVLJE: Vi ćete biti u vrlo dobroj formi cijeli tjedan.

LJUBAV: Iako su se stvari u vašim osobnim odnosima smirile i sve se naizgled dovelo u red, vi ćete najviše razmišljati o promjenama, bilo u samoj vezi, bilo izvan nje. Možete uvesti neke nove navike ili postići dogovor s partnerom (partnericom) oko stvari koje vas povremeno zabrinjavaju.

POSAO: Radit ćete nešto mirnijim tempom nego do nedavno. To će vam odgovarati jer ste u sebi nagomilali dosta stresa i umora. Analizirat ćete postignuto, a možda napraviti i manju stan-ku kako bi isplanirali ono što slijedi. Moguće je da promijenite način rada ili da postavite organizaciju posla na drukčiji način. Ono šte ste postavili ima izglede da se razvije na vrlo kvalitetan način.

ZDRAVLJE: Vraća vam se snaga, a vi dolazite u ravnotežu.

LJUBAV: Nije zlato sve što sja. Lako bi se mogli prevariti u procjeni jedne osobe, pa da osjetite svu silinu ljutnje ili razočaranja. Zato budite oprezni i ograničite svoja očekivanja u privatnoj sferi. Ovo se odnosi kako na one koji su još sami, tako i na one koji već jesu u vezama.

POSAO: S posla biste najradije pobjegli, no to neće biti uvijek moguće. Ono što trebate odraditi, odradite najbolje što znate, jer vam drugo ne pre-ostaje. Da sve ipak nije tako crno, pokazat će vam suradnici na poslu koji su mladi ili mlađi od vas. S njima ćete (za razliku od ostalih) surađivati odlič-no, pa se i usredotočite na njih.

ZDRAVLJE: Nemir, nesanica, stres i nervoza, bit će vaši vjerni pratitelji ovaj tjedan.

LJUBAV: Neke pretpotopne ljubavne situacije mogle bi vam se opet pojaviti u glavi. Kao znak koji ima izvrsno pamćenje, a i kvalitetnu maštu, možda ćete dopustiti da vam se sjećanja upletu u sadašnji privatni život. Takvi utjecaji na vas neće biti jasni vašoj voljenoj osobi, pa biste je mogli zbunjivati svojim ponašanjem.

POSAO: Nema rezultata bez rada. To i sami znate. Kako ste trenutno u fazi kad vas zaokupljaju različite teme, a ne direktno vezane uz posao, može se reći da će vam radni zadaci biti ne u drugom, nego možda u desetom planu. No kako je iza vas vrlo dinamičan period, može se reći i da ste zaista zaslužili kraću stanku ili odmor.

ZDRAVLJE: Nakon burnog perioda vi se polako vraćete u normalu.

LJUBAV: Nesuglasice, nerazumijevnaja ili jed-nostavno neraspoloženja u privatnim odnosima protegnut će se i na ovaj tjedan. Ne očekujte previ-še, a kako ste i sami osoba s jasno razvijenom intu-icijom, znate kako bi bilo najbolje da se primirite i održavate status quo.

POSAO: Moguće je da ćete svojom zaslugom unijeti nove stavke u ugovor pod kojim ste angaži-rani. No za sve će vam trebati dosta napora i argu-menata kako bi uspjeli. Koji put će vam se činiti da sve skupa i nema mnogo smisla, pa će biti u dvojbi da li zahtjevati ono što želite, ili ne

ZDRAVLJE: Pred vama je tjedan pun izazova kad će i vaš organizam biti osjetljiviji, pa su moguće sve vrste alergija kao reakcija na stresove oko sebe.

LJUBAV: Sreća je u malim stvarima i iskrenim riječima. Tako ćete se ponašati ovaj tjedan, a sve bi vam moglo donijeti zadovoljstvo i nježnosti koje tako volite. Dani su dobri za šetnje i kretanja kroz prirodu, pa organizirajte zajednički izlet.

POSAO: Možda ćete promijeniti radnu prostoriju preselivši se u neku drugu ili će na dnevnom redu biti adaptacija radnog prostora. Zato bi se mogla pojaviti i zbrka, a možda i poneka greška u radnom procesu. Ipak, brzo ćete sve dovesti u red i raditi bez problema dalje. Neke Ribe će i dalje više vremena provoditi na terenu nego u uredu, a ako im je posao takve prirode da se zbog njega stalno kreću ili pu-tuju, onda će ga ovih dana imati preko glave.

ZDRAVLJE: Bit ćete s malo manje energije.

16.05.2008. < PORTAL 43SKANDI, SUDOKU

Portalova Skandi

Sudoku KakuroKako se igra?

Cilj igre je ispuniti sva polja bro-jevima od 1 do 9, s time da se sva-ki broj smije pojaviti točno 9 puta. Problematika je u tome što se jedan broj smije pojaviti samo jednom u svakom retku, svakom stupcu i svakom odjeljku od 3x3 polja. Na početku igre, otkriveni su određeni brojevi, a onaj koji rješava mora ot-kriti gdje se nalaze svi ostali brojevi i kako su raspoređeni. Sudoku može imati više rješenja, ako je na počet-ku otkriveno malo brojeva. Zato se mora paziti da se greška ne načini na početku rješavanja. Jedini način rješavanja sudokua je metoda elimi-nacije, a tu se koristimo svojstvom da se jedan broj smije pojaviti samo jednom u svakom stupcu, retku i bloku. Rješavanje postaje lakše što se veći broj brojeva otkrije.

Kako se igra?

U prazna polja treba upisati broje-ve od 1 do 9. Zbroj brojeva svakog retka i stupca tre-ba biti jednak iznosu koji se nalazi sa stra-ne ili iznad. Broj može biti upisan jednom u svakom nizu.

Rješenje: Rješenje:

44 PORTAL > www.kastela.org OGLASI

Mali Oglasi

Servisne informacijeVAŽNIJI TELEFONSKI BROJEVI

Policija 92Prva pomoć 94Vatrogasci 93Autobusni kolodvor 060/327-327Jadrolinija 338-333Željeznički kolodvor 060/333-444Zračna luka Split 203-555Turistička zajednica Grada Kaštela 227-933Gradska Uprava 224-200

OSTALO

Državna uprava za spašavanje 112Međunarodne informacije 902Prijava tehničkih kvarova telefona 977Prijava kvarova mobitela 098 1550, 099 1550Opće informacije 981

CENTRI ZA POMOĆ

Hrvatska udruga za oboljele od HIV-a 01/4666-655Centar za krizna stanja i prevenciju suicida 0800-8800Centar protiv seksualnog nasilja nad ženama 01/4551-128

Centar za prevenciju ovisnosti 01/3830-066SOS telefon za žene i djecu 01/4665-222Hrabri telefon za zlostavljanu i zanemarivanu djecu 0800-0800Plavi telefon za djecu u krizi 01/4833-888Ustanova za zdravstvenu njegu u kući 01/4872-257, 01/4872-264

ZDRAVSTVENE USTANOVE

Dom zdravlja “Kaštela“ K. Sućurac 224-111Dom zdravlja “Kaštela“ K. Stari 230-334Ljekarna K. Sućurac 224-316Ljekarna K. Gomilica 220-030Ljekarna “Delonga“ K. Kambelovac 220-041Ljekarna “Delonga“ K. Stari 230-406Ljekarna Svalina 231-555

MUZEJI I GALERIJE

Muzej Grada Kaštela, K. Lukšić, Brce 1 230-677“Podvorje“, K.Sućurac, Gospojska Štrada 1a 224-221“Galerija“, K. Sućurac, Kneza Trpimira 43 091/5141-348

GRADSKA KNJIŽNICA KAŠTELA

K.Sućurac, Trg palih za domovinu 1 225-995

POSAO – Ponuda Ako ste zainteresirani za rad u kući, zarada do 200 kn/dan, javiti se od 08-20 sati. Šifra:126062. Tel. 060/523-641. Brza realizacija svih vrsta kredita, crna lista ne smeta. Tel. 098/290-971. Djevojke za rad u kuhinji, uvjeti povoljni, tražim. Šifra:157362. Tel. 060/523-641. Dvije djelatnice za rad u caff-baru u Zadru, tražim. Šifra:157459. Tel. 060/523-641. Garantirana zarada vlastitim radom u svome domu.Siguran prihod. Šifra:157483. Tel. 060/523-641. Isključivo poduzetne i samostalne osobe za vrhunski plaćen posao.Moguća zarada 5000-10 000 kn već drugi mjesec rada.Bez mudrovanja u poslu gdje je topla voda odavno izmišljena.Ozbiljnim (su)radnicima mogučnost prijave u eminentnoj kompaniji. Šifra:153936. Tel. 060/523-641. Konobaricu za rad u caffe-bar u Zagrebu, tražim. Šifra:157146. Tel. 060/523-641. Konobaricu za rad u caffe-baru, tražim. Šifra:157457. Tel. 060/523-641. Želite li izrađivat nakit po shemi, šaljem pou-zećem, nazovite. Šifra:139606. Tel. 060/523-641. TURIZAM - Ponuda Makarska, apartmane, 100 m od mora, parking

osiguran, iznajmljujem. Tel. 021/616-242, 098/971-0498. Trogir-okrug gornji, apartman za 5 osoba, klima, parking, terasa, iznajmljujem. Tel. 021/886-576. Dubrovnik-stari grad, apartmane u samom centru, klima, satelitska, iznajmljujem od 50 EURA/nočenje. Tel. 098/537-765. Zadar-posedarje, apartman, za 4 osobe, udaljenost od mora 15 m2, iznajmljujem. Tel. 023/324-649, 023/266-075. STANOVI - Ponuda Otok Brač-Milna, dva stana, 65 m2, prodajem. Tel. 098/230-152. Zagreb, trosoban stan, 65 m2, vlasništvo 1/1, etažno plinsko, I kat, šupa, blizina tramvaja, vrtiča i škole, prodajem. Tel. 091/500-4880. Zagreb-nodilova, trosoban stan, građanski stan, 90 m2, II kat, balkon, kvalitetna zgrada, prodajem. Tel. 091/335-4911. Zagreb-Šalata, četverosoban stan, luksuzan, dvoetažan stan, 216 m2, terasa, vlastiti lift, prodajem. Tel. 091/335-4911. STANOVI - Iznajmljuje Zagreb-borovje, jednosoban stan, toplana, iznajmljujem za 2000 kn mjesečno. Vlasnik u Zadru. Šifra:157445. Tel. 060/523-641. Zagreb-centar, garsonjeru, iznajmljujem. Šifra:157344. Tel. 060/523-641.

KUĆE - Ponuda Osijek-Beli manastir, kuću, na glavnoj cesti, pogodna za otvaranje obrta, cjena po dogovoru, prodajem. Tel. 099/407-2823, 099/413-7830, 099/215-1274, 098/340-693. Široki brijeg-centar, dvi kuće, s tri poslovna prostora, prodajem za 250 000 EURA. Tel. 021/547-308. Vojvodina, kod Sombora, kuću, za istu ili sličnu, ili građevinsko zemljište u hrvatskoj, mjenjam. Tel. 021/217-938, 091/556-3856. Zadar-otok Vir, kuća, 9,5 x12 m, s dva apar-tmana i stana, voda, struja, centralno, telefon, vlasništvo 1/1, prodajem za 165 000 EURA. Tel. 099/596-0060. VIKENDICE - Ponuda Zadar-Vir, manju vikendicu, prodajem. Tel. 044/570-633. APARTMANI - Ponuda otok Pag, trosoban apartman, 106 m2, uz samo more, tri sanitarna čvora, tri terase, kuhinja, dnevni boravak, opremljen i namješten, tv sat, klima, prodajem. Tel. 099/193-4067. POSLOVNI PROSTORI - Ponuda Split-koteks, poslovni prostor, 200 m2, proda-jem za 450 000 EURA. Tel. 021/547-308. ZEMLJIŠTE - Ponuda

Donja brela, dva građevinska zemljišta, 600 m2 i 700 m2, stara kuća na zemljištu, prodajem. Tel. 021/547-308. Vodice, pored Haciende, zemljište, 2272 m2, vlasništvo 1/1, prodajem. Tel. 098/882-412. ZEMLJIŠTE - Iznajmljujem Zadar-crno, zemljište cca 700 m2, uz samu ma-gistralu. Ravan teren. Pogodno za prodaju auta, građevinskog materijala ili parking za kamione, plovila i sl. iznajmljujem. Tel. 098/927-1718. OSOBNI AUTOMOBILI - Ponuda Audi a 4 2.5 tdi quatro, s line, novi model, 2002. god., srebrni metalik, veliki servis, povoljno prodajem. Tel. 098/952-1622. Buugie, 2 komada, atestiran, jedan reg. do 06/08, za 4 000 EURA, drugi u fazi sređivanja za 2 000 EURA, prodajem. Tel. 023/244-007, 098/907-2494. Ford mondeo 1.9 tdci, 2002. god., srebrni metalik, gia oprema, klimatronik, elektro-paket, 6 x airbag, prvi vlasnik, prodajem. Tel. 098/952-1622. Opel corsa 1.2 benzin, 91. god., nije registrirana, motor u jako dobrom stanju, može i za dijelove, jako povoljno, prodajem. Tel. 099/409-1488. Opel corsa 1.7 DTI, 2002. god., prodajem. Tel. 099/242-1929. WW PASSAT 1.9 TDI, karavan, highline, 2/2002.

16.05.2008. < PORTAL 45OGLASI

god., metalik srebrni, reg. do 7/08, super očuvan, povoljno prodajem. Tel. 095/800-4840. WW ŠARAN 1.9 TDI, 2/2002. god., tamno plavi metalik, 7 sjedala, dupla klima, reg. cjelu godi-nu, veliki servis, prodajem. Tel. 098/952-1622. AUTODIJELOVI I OPREMA - Potražnja Navoz za vučnu službu, 5 - 5,30 m, kupujem. Tel. 091/394-5632. PLOVILA I RIBARSTVO - Ponuda Anaser dinamo za volvo pentu, prodajem za 200 EURA. Tel. 091/786-8934. Brodski generator, 16 KW, mitsibushu, novo s garancijom, prodajem. Tel. 091/568-6352. Brodski motor fariman - nani, diesel, dva cilindra, 15 KS, za 2500 EURA, renault 7 KS za 750 EURA, grizli benzinac, 7 KS, prodajem za 450 EURA. Tel. 091/786-8934. Brodski motor volvo penta 23 KS, seadrive, s instrument tablom, prodajem za 2500 EURA. Tel. 091/786-8934. Motorna jahta, mainship, 12 m, 2x330 ma-gnum, 97. god., američka zastava, vrlo dobro stanje, na vezu u Splitu, prodajem, moguče razne kombinacije. Tel. 098/952-1622. Razne djelove za brodske motore, fariman, buk, volvo, renault, prodajem. Tel. 091/786-8934. Vanbrodski motor johnson, 35 KS d.o., proda-jem za 750 EURA. Tel. 091/786-8934. INFORMATIKA - Ponuda Printer canon pixma ip 5200, printa na cd, dvd, priključak i usb za direktnno printanje s fotoaparata, ladica za 150 listova papira, star godinu ipo, prodajem. Tel. 091/597-1616. ALATI I STROJEVI - Ponuda Grafički cilindar B2, nebiola, prodajem ili mjenjam. Tel. 091/394-5632. Motor novi Deusch, diesel, ležeći, 8 KS, 75 kg, vodeno hl., za navodnjavanje, agregat i sl., vrlo povoljno, prodajem. Tel. 095/872-0922. Motor za mini bager-brod, diesel, 15 KW, Ka-machi-janmar, 3 cilindra, 80 radnih sati, hitno i vrlo povoljno, prodajem. Tel. 095/865-5924.

HOBI, SPORT, REKREACIJA - Ponuda Vodeni nogomet, crveno-bijeli, dimenzije 22 x 12 m, malo korišten, u odličnom stanju, prodajem. Tel. 098/173-0345. KUĆNI LJUBIMCI - Ponuda Bigl, trobojne štence, s hrvatskom rodovnicom, prodajem. Tel. 091/590-1990. Dogo argentino, dvije ženkice, tri mjeseca stare, hrvatska rodovnica, prodajem. Tel. 091/254-1226. Labrador retriver, štence cjepljene, tetovirane, s rodovnicom, prodajem. Tel. 091/590-1990. Mops prekrasno leglo, domaći uzgoj, hrvatska rodovnica, prodajem. Tel. 091/254-1226. Njemačka kratkodlaka ptičarka stara 9. mj., od roditelja višestrukih int.ch u ljepoti i radu, po-tomaka Zerfa vom Derzista i Larsona, prodajem. Tel. 091/567-3602. Westi terijeri, kvalitetni štenci bez rodovnice, roditelja s rodovnicama, povoljno, prodajem. Tel. 091/916-5261. USLUGE - Ponuda Elektromagnetski miniđepni bisimulator, lječim bez tableta, reumu, išijas, visoki i niski krvni tlak, astmu, paraze faijas i trigimilis, vrtoglavi-cu. Tel. 021/547-308. Viagra, američka, engleska, francuska, tajlan-dska, španjolska, cijalisi i gelovi, orginalno pa-kiranje, kutija 4 komada, novo, američka viagra 120 miligrama, jaguar i kobra 300 kn, prodajem od 150 kn do 250 kn, besplatna dostava Zg, Hr poštom. Tel. 098/985-3733. ZDRAVLJE - Ponuda Panaceo inosani megamin ljječi oboljenje prostate i razne vrste tumora, šečernu bolest, koji zamjenjuje inzulin, parkinsonovu bolest, ajzemajerovu bolest i hemeroide. Tel. 021/547-308. PARTNERSTVO - Ponuda Bonus plus gotovinski krediti, stambeni, hipote-karni, nazovite s povjerenjem svaki dan. Tel. 098/170-1039, 091/904-6088. Braniteljski fond, 1959 bodova, prodajem za 10

000 kn. Tel. 091/193-3419. Inozemni hipotekarni krediti, brza realizacija, troškovi isključivo iz kredita, zatvaramo postoječe kredite, zvati poslije 15.00 h. Tel. 091/955-6608. Krediti do 100 000 kn, u 3 dana, bez hroka i crne liste, gotovinski krediti do 25 000 EURA, hipotekarni i stambeni do 200 000 EURA. Tel. 091/906-2686, 099/506-6576. Krediti za zaposlene i umirovljenike, bankovni, brza realizacija, bez jamaca, niska primanja, crna lista i hrok, nisu problem. Tel. 042/623-211, 091/556-8144. Kreditni centar, krediti hipotekarni, adaptacijski, nenamjenski, te povoljna linija za umirovljenike. Tel. 091/567-0662. Posredujemo pri prodaji dionica : Ina, HT, Atlantska plovidba, Dom fond, Dioki, Hoteli Korčula, Hoteli Podgora, Tankerska plovidba, Rivijera Poreč, Plava Laguna, Hoteli Maestral, Atlas, Luka Rijeka, Luka Ploče, Končar, Proficijo, Snho, Jadranska banka, Solaris, Vinoplod, Podravka, TLM i dr. Tel. 091/959-0527. POZNANSTVA - Ponuda Muškarac 41, 188/125 iz Zagreba, upoznao bi djevojku od 25 - 37 godina, bez djece, višeg rasta iznad 1.80 m, za vezu i brak. Šifra:152096. Tel. 060/523-641. Zanosna crnka, 24 god., 170/47/4, pruža usluge escorta uz maksimalnu diskreciju, mogućnost putovanja, nazovi me. Šifra:151847. Tel. 060/523-641. OSTALO - Ponuda Budučnost, kroz tarot, astrologiju i numerolo-giju, sve što vas interesira o ljubavi, braku, djeci, poslu i zdravlju. Tel. 044/531-427. Invalidska električna terenska kolica, velika i mala, prodajem. Tel. 049/468-638. Loto, tuzemni i inozemni, saznajte svoje sretne brojeve, več gotove kombinacije ili sisteme, kako i kada mogućnost dobitka. Tel. 044/531-427. Viagra, američka, engleska, francuska, tajlan-dska, španjolska, cijalisi i gelovi, orginalno pa-kiranje, kutija 4 komada, novo, američka viagra 120 miligrama, jaguar i kobra 300 kn, prodajem od 150 kn do 250 kn, besplatna dostava Zg, Hr

poštom. Tel. 092/121-8008. LAST-MINUTE oglasi Spušteni Stropovi ,Renoviranje ,Završni radovi 098 978 12 04 Interijeru Radić Uzgoj Puževa u Hrvatskoj je nova grana poljoprivrede, koja je u stadiju razvoja, otkup je organiziran, sve detalje naći će te naweb adresi http://www.uzgoj-puzeva.naruci.com/, [email protected], http://www.uzgoj-puzeva.naruci.com/ prodaju se stolovi i stolice za bastu sa kusinima koristeni jednu sezonu cjena 6,500 kn. broj mob 091/11111/95 Iznajmljujem dvosoban stan (dio kuće) na duži rok. Kuhinja, dvije sobe, kupaona, terasa, klima, sve namješteno, kolni prilaz. udaljeno od mora 100m i od autobusne stanice 200m., [email protected] Olympus E-500 s dva objektiva ZD 14-45mm + ZD 40-150mm (teleobjektiv) + original baterija + punjač + 1GB Sandisk CF + Lowepro torba = 3.200 HRK, oprema je vrlo uščuvana, bez vidlji-vih tragova korištenja. Cijena bez teleobjektiva ZD 40-150mm - 2.700 HRK. mob: 091 502 2823, 098 691 916., [email protected] Prodajem crno vino sorti Plavina i Babić, vinogorje Trtar Dva-srca Line uspješno i diskretno pronači će ti ženu za avanturu ili nešto više, 060 399 999 fix 1,69,mob.2,37 kn/min Crnka, vatrena, izazonih oblina pretvorit će tvoe snove u stvarnost NAZOVI 060 505 509 fix 3,40,mob.4,20 kn/min Pošalji vruču poruku na 66805 i izaberi vatrenu, debelu ili sisatu 3,66 kn/sms Uživajmo zajedno do kraja JAVI SE n a060 667 787 fix 6,82,mob.7,82 kn/min Promijenite svoj život riješite se problema i dile-ma i saznajte svoju sudbinu još danas Nazovite 060 606 609 fix 6,82,mob.7,82 kn/min samsung D 900i i bluetooth slusalicu,staro nekoliko dana sa garancijom ,cijena 1300,00kn mob:098317915 samsung D900i,i bluetooth slušalicu ,novo staro nekoliko dana sa garancijom cijena 1300,00kn

46 PORTAL > www.kastela.org ZANIMLJIVOSTI

JA SAM AGENT ALPHA, CRNA

MUHA. TRENIRAN KAO PRVI OD S.A.D.

ŠPIJUN-BUBA

KOLUMNA:KOLUMNA: Priče jedne crne muhe

Piše: Sunčica

Ovo je sezona kada se po uli-cama gibaju u tisućama goleme skotne mačke. To je vrsta životi-nje koju ne zanimaju vrapci, ni gušteri te goleme zvijeri obliko-vane kao teretni šleperi valjaju se i stražare kao izbacivači svog kvarta.

Povijesno bile su ljubimci vje-štica koje je ta ista povijest spa-lila.

Mačke su s generacije na ge-neraciju prenjele čarbone moći, o kojima se malo što zna te one mnogo toga besprimjetno na-prave, a da nisu optužene.

Koristeći vještičje plesove, one-se motaju oko čovje-k o v e n o g e o d b r o -javajući numero -loški krugove,

te blago mijau-kajući šaputaju uroke i kletve. Zeleno-žutim očima hipnotiziraju da bi eventualno preuze-le čovjekovo srce, kuću i cijelu ulicu. Lakše izbore nadmoć kod osjetljivijih duša, te prirodno veči broj mačaka hrani se kod žena što ih narod smatra pošandrcalima.

Jučer putujući autobusom gdje bijaše u staklu zatvorena, jedna djevojka nije mogla izbjeći dok mi nije priopćila cijelu priču njene bjede, koju vješto nadmo-ćena nije kao bijedu ni shvaćala. Vračajući se kući iz kladionice u kojoj radi, nije znala koji je dan, niti koliko je sati, satima i danima

nije spavala no koliko točno nije bila sigurna, čekala je samo kako će skinuti cipele i leći. Tako naj-prirodnije počme pričati o svojoj mački, koja se okotila na njenom krevetu.

Mačka je kotila tj. rađala ma-čiće na istom krevetu u kojem je djeva kao začarana spavala. Histerično zavijanje, tokom poro-đ a j a četvrtog mačića je dje-

vojku trglo iz sna. No bijaše od djetinjstva

okružena mačkama, nije gadljiva te

odlučna da

bešt i -ja je

neče izbaciti iz njenog kreveta, izbrojila je novorođenčad pa nastavila sanjati, uopće nepri-mjetivši da je njen kućni ljubimac malo iskorištava.

Djevojkinu dobru-ćud je samo začudilo kako ove godne se maca tako ugodno osjećala u sredini postelje na otvoreno, a prošle godine skrivala se u tmini velikog ormara gdje tek u toploj insulaciji sve odjeće konačno je dala na svijet još jednu porciju mačića.

Vjerovali ili ne, mačke su opa-sne, pa čak i za druge mačke. Ne-davno takozvana Šeherizada, po-javila se u centru Kambelovca.

Otkud je stigla se ne zna, no bila je siva i obrubljena dredloksi-ma, kao mini verzija ružnog lava. Njene crvene oči kao da su plaka-le, sve dok se nije nad njom smi-

lovalo, šamponom je okupa-lo, dredlokse ošišalo, kada

se otkrilo da je to snijeg bijela perzijska mač-

ka nije prošlo dugo da mica-maca

vlada nad cijelim centrom mista.

Sve mačke što su prije nje

k v a r t o m prele, ona je prošeta-la po friško obojanom b r o d u , kako bi im

se zeleno obojanima

fino narugala. U teretani gdje

se jačaju veliki nemilostni čovjek-

titani šarmirla je te-

na-nulu-obrijane da joj kupuju hranu. Ona maše repicom kroz kafić gdje ribari piju kavu kako bi dobila na poklon koju srdelu ili palamidu, a spava na janjećoj vuni kuće u kojoj se potukla sa domobranom-psom- i izbacila ga iz doma da bi ga sama osvojila, a to je tek početak od niza kuća u kojoj je uočena.

S tim da se u ovom gradu gnijezdi velik broj tih zooloških pojava, one su vjerovatno iz straha mještana deklarirane kao domaće životinje i nisu poslane na pritvor u zoo- vrt. Te uz velik broj kuća su preuzele sve kontej-nere, konobe, rupe, odbačene krntije, ali na higiejnskom dopri-nosu društva dok ovdje ližu šape i čiste brkove prugaste, naran-časte, sive, bijele, točkaste i crne maške, u londonskoj metropoli gdje su istrijebili ulične mačore i pse, na moći je miljarda miševa i štakora, a noću tulumare kradu smeće i skriče gradske lisice. Uz rijeku Temzu ljude napadaju ve-like riječne guske, koje vole gra-diti gnijezda u pitarima, a sjećam se jedne bakice što se bojala ići kupiti kruh, jer joj je na vratima živjela obitelj gusaka, pa je kroz prozor spuštala novce susjedima da joj kruh nabave, kako ne bi ni-slučajno pridružila suprugu koji dan ranije.

Matematički izračunato imati mačke je bolje nego nemati mač-ke, pa s tim bolje je da su čiste i nahranjene nego šugave a čak sam pod dojmom da neki ljudi misle da uz nepsovanje, i suzdr-žavanje od gađanja susjeda ri-bljim kostima- i naprotiv bacajući te kosti mačkama u svevidljivog zararađuju bodove.

Tona maškiTona maški

www.kastela.org ZABAVA, VRIJEME < PORTAL 47

20 °C / 13 °C

22 °C / 16 °C

21 °C / 16 °C

PETAK, 16.05.

SUBOTA, 17.05.

NEDJELJA, 18.05.

vjetar

--

vjetar

vjetar

DRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD

PONEDJELJAK, 19.05.19 °C / 15 °C

UTORAK, 20.05. 21 °C / 14 °C

SRIJEDA, 21.05. 21 °C / 15 °C

ČETVRTAK, 22.05. 20 °C / 14 °C

Zabava

Ide Mujo s dvije kan- �te pune riba kad ga pre-dusretne lovočuvar.

- Imaš li ti ribolovnu do-zvolu? - upita on. - Nemam, jebiga... - To će te onda skupo ko-štati, reče lovočuvar. - Neće, odvrati Mujo...jer su to moje ribe. - Kako tvoje? - začudi se lovočuvar. - Lijepo - odgovori Mujo. - Ja ih svako jutro done-sem ovdje na jezero da se malo naplivaju i kada ih zovnem one skoče na-zad u moje kante i ja ih nosim kući. - Nemoguće - odgovori lovočuvar, to još nisam vi-dio i vjerovat ću ti ako mi to primjerom dokažeš. - Dobro - kaže Mujo, i krene prema jezeru, iz-vrne kante, a ribe veselo otplove. Nakon kraće stanke reče lovočuvar:- “Onda”? Što “onda”?, odgovori Mujo. - Pa hoćeš li ih zvati? - Zvati koga?... - Pa ribe..., nastavi lovo-čuvar. - Kakve ribe?...

Duhovnik iz malog �zagorskog sela je bio ve-liki ljubitelj ptica pa ih je pažljivo čuvao u kolibi iza crkve.

Jedno nedeljno jutro je

po uobičajnom ophodu između peradi opazio da je nestao njegov naj-ljepši ptič i kako je pret-postavio da ga je morao ukrasti netko tik pred misu, odlučio je ispitati svoje vjernike. - “Ko ima tiča?!” Ustali su svi muški. - “Ne, nisam mislil tako. Je ko videl tiča?” Ustale su sve ženske. - “Ne, ne, također nisam ni tako mislil. Je ko videl tiča, koji mu ne pripada?” Ustala je polovica ženski. - “Neeee, ne i ne, mislil sam da li je ko videl MOJE-GA tiča?” Ustali su ministranti, dva duhovnika i koza. - “Neee, mislil sam da li tko sada...ima tiča u ru-kama ? Ustala je cura u zadnjoj klupi i rekla dečku: - “Sam ti rekla da bu videl...”

- Kad životinje opo- �našaju ljude to je basna.

- A kad ljudi oponašaju životinje to je Bosna!

- Šta radi bosanac �kad završi medicinski fa-kultet?

- Prebacuje skelu na ekonomski!

Radila se emisija o �prosječnom danu hrvat-skog seljaka. Došla TV ekipa na selo i zamolili Štefa da opiše svoj dan.

Kaže on: - Ustanem u 5 sati popijem jednu rakiju, odem na ispašu, vratim se s ispaše pa onda popi-jem još jednu rakiju, onda odem kod Jože pa popije-mo svak po dvije rakije… Producent je nezadovo-ljan i upozori ga da je to TV emisija pa neka ne spominje toliko alkohol, umjesto toga neka kaže da čita knjige. Štef će ponovo: - Usta-nem u 5 sati pročitam jed-nu knjigu, odem na ispašu vratim se pročitam drugu knjigu, odem kod Jože pa pročitamo svak po dvije knjige, onda odemo u seosku knjižnicu i čitamo dok god se ne zatvori ili dok nas ne izbace, a kad zatvore ili nas izbace onda odemo kod Jure jer on ima tiskaru.

Vicevi

Tečajna listaPrimjenjuje se od 14.05. 2008.

EURAUDCADCZKDKKHUFJPYNOKSKKSEKCHFGBPUSDBAMPLN

11111

100100

11111111

7,22004,30004,50000,26600,95002,70004,42000,90600,21200,76004,43008,90004,63003,66002,0500

7,27004,48004,70000,30000,98003,00004,62000,94000,23800,79004,52009,20004,70003,75002,2000

Tečajna lista mjenjačnice HIMA, mjenjačnice kod policijske postaje u Kaštel Gomilici.

VREMENSKA PROGNOZA

16.05.’08.-23.05.’08.

Documents

Tko će biti novicdn-kastela.r.worldssl.net/ostalo/n/PORTAL_7.pdf · sezone biti u potpunosti zaustav-ljeni ili barem svedeni na najma-nju moguću mjeru. Naime, kako ovog ljeta ne