Što je novi koronavirus? - Internet – Opća bolnica Zabok i ... · Web view2020/03/16 · Prema osobama koje imaju znakove bolesti pri ulasku u Hrvatsku, postupa se na drugi način,

TELEFONSKO I E-MAIL SAVJETOVANJE

Novi koronavirus (SARS-CoV-2) i bolest koju uzrokuje (COVID-19)

Interna uporaba

Sadržaj

Što je novi koronavirus?

Rizična područja

Postupci nakon putovanja

Procjena rizika za putovanja

Simptomi

Sumnja na bolest koju uzrokuje novi koronavirus/definicija slučaja

Postupci nakon pojave simptoma

Kontakti oboljelih

Kada posumnjati na bolest koju uzrokuje novi koronavirus?

Mjere zaštite u Hrvatskoj

Mjere zaštite – građani

Mjere zaštite – putnici

Zaštitne maske

Dezinfekcija površina

Osjetljivost virusa/koronavirusa na UV

Karantena

Rizici za pisma i pakete/poštanske pošiljke

Naputak za mjere zaštite u zdravstvenim ustanovama/za bolesnike i osobe u pratnji

Općenite upute za poslodavce i radnike

Postupci i mjere zaštite u nezdravstvenim radnim kolektivima - Postupci i mjere zaštite u nezdravstvenim radnim kolektivima

Postupci i mjere zaštite u hotelima (hotelijerstvu)/turističkom sektoru

Postupci i mjere zaštite za graničnu policiju/ graničnu sanitarnu inspekciju

Postupci i mjere u zatvorskom sustavu

Postupci i mjere zaštite u obrazovnom sustavu

Studenti - Sveučilište

Preporuka postupanja u odgojno-obrazovnim ustanovama (dječjim vrtićima, školama i đačkim domovima)

Sportska natjecanja - mišljenje

Preporuka postupanja u ustanovama socijalne skrbi

Je li strah od zaraznih bolesti opravdan?

Postupci djelatnici lučke kapetanije

Poveznice na sve postupke objavljene na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Prilog 1 Postupanje zdravstvenih djelatnika u slučaju postavljanja sumnje na COVID-19, bolest uzrokovanu novi koronavirusom (SARS—CoV-2)

Prilog 2 zdravstveni nadzor - Postupanje s osobama koje su u zadnjih 14 dana prije ulaska u Hrvatsku boravile na području zahvaćenom epidemijom COVID-19, bolesti koju izaziva novi koronavirus (SARX-CoV-2): zdravstveni nadzor nad osobama bez simptoma/znakova bolesti i postupak s osobom koja pokazuje simptome/znakove bolesti i njezinim kontaktima

Prilog 3 Preporuke i upute za hotele

Prilog 4 Brojevi telefona

Prilog 5 Tumačenje protokola

Uputa za korištenje priručnika:

Prvo treba pročitati Prilog 2 zdravstveni nadzor - Postupanje s osobama koje su u zadnjih 14 dana prije ulaska u Hrvatsku boravile na području zahvaćenom epidemijom COVID-19, bolesti koju izaziva novi koronavirus (SARX-CoV-2): zdravstveni nadzor nad osobama bez simptoma/znakova bolesti i postupak s osobom koja pokazuje simptome/znakove bolesti i njezinim kontaktima


-> radi edukacije i informiranja o osnovnim pravilima i protokolu postupanja, kategorijama osoba koje se podvrgavaju nadzoru i kriterijima postavljanja rizika i stupnjevanja razina rizika

Što je novi koronavirus?

Novi soj koronavirusa koji prije nije bio otkriven kod ljudi pojavio se i otkriven je u Kini krajem 2019. godine i privremeno je nazvan 2019-nCoV. Bolest koju uzrokuje sada je nazvana COVID-19 (skraćeno od COronaVIrus Disease-19), a virus koji ju uzrokuje iz iste je

porodice kao i virus koji uzrokuje SARS te je nazvan SARS-CoV-2 (skraćeno od engl. severe acute respiratory syndrome coronavirus 2, teški akutni respiratorni sindrom).

Dana 31. prosinca 2019. kineske vlasti su objavile da je zabilježeno grupiranje oboljelih od upale pluća u gradu Wuhan, Hubei provincija u Kini. Oboljeli su razvili simptome povišene temperature, kašlja i otežanog disanja s infiltratima obostrano na plućima. Prema podacima prvi slučaj razvio je simptome 8. prosinca 2019. godine. Prvi bolesnici epidemiološki se povezuju s boravkom na gradskoj tržnici Huanan Seafood Wholesale Market, veleprodajnom tržnicom morskih i drugih živih životinja. Kao uzročnik početkom siječnja identificiran je novi koronavirus (2019-nCoV).

Sažeto o COVID-19

COVID-19 je zarazna bolest uzrokovana novootkrivenim koronavirusom nazvanim SARS CoV 2. I virus i bolest su bili nepoznati sve do izbijanja epidemije u gradu Wuhan, u Kini, u prosincu 2019. godine.

Najčešći simptomi bolesti COVID-19 su: Povišena tjelesna temperatura Umor Kašalj

Simptomi bolesti COVID-19 su obično blagi i počinju postepeno. Većina oboljelih (oko 80%) se oporavi bez ikakve posebne terapije.

Starije osobe te osobe s kroničnim bolestima (poput visokog krvnog tlaka, šećerne bolesti, srčanih tegoba) imaju veću vjerojatnost razviti teži oblik bolesti.

Bolest se širi kapljično s osobe na osobu, kada zaražena osoba kašlje ili kiše u blizini druge zdrave osobe. Osobe koje imaju povišenu tjelesnu temperaturu, kašlju te otežano dišu trebaju kontaktirati nadležnog liječnika (telefonom).

Službene preporuke nalaze se na: https://civilna-zastita.gov.hr/vijesti/koronavirus-i-mjere-prevencije/2194 https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/koronavirus-najnoviji-podatci/ https://zdravlje.gov.hr/corona-virus-i-mjereprevencije/4952?fbclid=IwAR0pJft6FArldBcV2BFGjBKMu5Go_5NnhHl1QNOagu2wAEq4mNYY46MYbI

Rizična područja

Zemljopisnu raspodjelu potvrđenih slučajeva po danima i globalno i po zemljama možete naći na stranicama ECC-a koje se svakodnevno ažuriraju na ovoj poveznici:https://www.ecdc.europa.eu/en/geographical-distribution-2019-ncov-cases

S obzirom na to da se situacija može brzo mijenjati, Hrvatski zavod za javno zdravstvo svakodnevno oko 15 sati objavljuje najnovije informacije vezano uz bolest uzrokovanu novim koronavirusom i mjere zaštite na stranici www.hzjz.hr.

https://www.hzjz.hr/medunarodna-istrazivanja/koronavirus-najnoviji-podatci/

https://www.ecdc.europa.eu/en/geographical-distribution-2019-ncov-cases

Svjetska zdravstvena organizacija ne preporučuje ograničenja u međunarodnom prometu ljudi i robe.

Situacija u Italiji , 22.2.2020. https://www.ansa.it/canale_saluteebenessere/notizie/sanita/2020/02/22/coronavirus_34366fe5-668c-4eaf-ba39-cd92e1d412b0.html

https://www.ansa.it/canale_saluteebenessere/notizie/sanita/2020/02/22/coronavirus_34366fe5-668c-4eaf-ba39-cd92e1d412b0.html

https://www.ansa.it/canale_saluteebenessere/notizie/sanita/2020/02/22/coronavirus_34366fe5-668c-4eaf-ba39-cd92e1d412b0.html

https://www.ecdc.europa.eu/en/geographical-distribution-2019-ncov-cases


http://www.hzjz.hr/

Postupci nakon putovanja

Za osobe koje su doputovale iz rizičnih/područja zahvaćenih epidemijom provodi se zdravstveni nadzor epidemiološke službe.

Osobe koje dolaze iz tih zemalja/područja, povrgavaju se zdravstvenom nadzoru pri ulaku u Hrvatsku ako su zdrave. Opseg i vrsta zdravstvenog nadzora ovise prvenstveno o vrsti i načinu boravka u Hrvatskoj. Bolesne osobe iz zahvaćenih područja upućuju se u bolnicu na dijagnostičku obradu i liječenje.

Zdravstveni nadzor se sastoji od javljanja zdravstvenog stanja teritorijalno nadležnom epidemiologu (telefonski) na temelju rješenja graničnog sanitarnog inspektora o podvrgavanju zdravstvenom nadzoru.

Ukoliko ste putovali u zahvaćeno područje i nemate simptome bolesti, molimo da informacije koje vas zanimaju zatražite od nadležnih dežurnih epidemiologa. Brojeve telefona možete naći na stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo: www.hzjz.hr

ZDRAVSTVENI NADZOR

Osobe koje su bile bliski kontakt s laboratorijski potvrđenim slučajem COVID-19 bolesti također imaju obvezu biti u samoizolaciju u trajanju od 14 dana, o čemu će ih uputiti epidemiolog.

Osobe koje su bile u područjima zahvaćenim sa široko rasprostranjenom i lokalnom transmisijom koronavirusne bolesti prema popisu zemalja Svjetske zdravstvene organizacije u dnevnim izvještajima (praktički sve europske zemlje su uključene s vrlo malo izuzetaka) ili su bile u bliskom kontaktu s potvrđenim slučajem bolesti COVID-19 bolesti trebaju biti 14 dana u samoizolaciji/kućnoj karanteni (strani državljani u organiziranoj karanteni).

U samoizolaciju/kućnu karantenu stavljaju se osobe koje su bile izložene koronavirusnoj bolesti, te mogu u slijedećih 2- 14 dana oboliti. Osoba koja oboli od COVID-19je zarazna od samog početka bolesti, u vrijeme kada su simptomi blagi, a može biti zarazna i 1-2 dana prije početka bolesti. Svrha kućne karantene/samoizolacije je da u slučaju bolesti osoba ima minimalni proj kontakata u vrijeme zaraznosti, a što je cilj za smanjenje širenja bolesti u populaciji.

Ako osobe koje su u karanteni odnosno samoizolaciji razviju znakove akutne

dišne bolesti trebaju ostati kod kuće i nazvati telefonom liječnika kako bi se dogovorile potrebne pretrage i liječenje

OSOBE BEZ SIMPTOMA – IZLOŽENE RIZIKU

Za osobe bez simptoma bolesti koji ispunjavaju epidemiološke kriterije provodi se aktivni zdravstveni nadzor (javljanje teritorijalno nadležnom epidemiologu) kroz 14 dana uz samoizolaciju kod kuće na temelju rješenja graničnog sanitarnog inspektora radi praćenja pojave simptoma respiratorne bolesti i to za:

o osobe koje su kontakti oboljeloga (bliski ili površni) od koronavirusa (potvrđena infekcija, započinje već i kod postavljanja sumnje na infekciju)

o osobe koje su unazad 14 dana boravile u zahvaćenim području

Postupci provjeravanja putnika koji ulaze u Hrvatsku definirani su na način da se osigura najveća moguća zaštita zdravlja stanovništva i putnika uz minimalno ometanje međunarodnog prometa.

Za osobe koje su bliski kontakt oboljeloga od koronavirusa (izloženost visokog rizika) predviđen je aktivni zdravstveni nadzor (svakodnevno mjerenje temperature i javljanje teritorijalno nadležnom epidemiologu) kroz 14 dana uz samoizolaciju kod kuće.

Nadzor u samoizolaciji kod kuće.

Ako je nužan izlazak iz kuće, koristiti kiruršku masku i što kraće boraviti izvan kuće. Izbjegavati javni prijevoz i sva okupljanja s većim brojem ljudi. Ukućani ne trebaju biti u

samoizolaciji. Osoba prati svoje zdravstveno stanje i u slučaju pojave simptoma odmah se javiti telefonom nadležnom epidemiologu

U bliskih kontakata osobe s potvrđenom COVID-19 koji nemaju nikakve znakove bolesti rutinski se ne provodi testiranje na novi koronavirus. Razlog tome je što negativni nalaz testiranja u takvoj simptomatskoj fazi ne isključuje infekciju. Stoga se testiranje na SARS-CoV-2 provodi samo u slučaju postavljene sumnje na COVID-19 tj. kada se zadovolje klinički i epidemiološki kriteriji bolesti.

Dolazak iz zahvaćenih područja ili površan kontakt s oboljelim (sve što ne obuhvaća bliski kontakt)

Za osobe koje su unazad 14 dana boravile u zahvaćenom području provodi se aktivni zdravstveni nadzor (javljanje zdravstvenog stanja teritorijalno nadležnom epidemiologu prema adresi stanovanja) u samoizolaciji na temelju rješenja graničnog sanitarnog inspektora o podvrgavanju zdravstvenom nadzoru. Nadzor traje 14 dana od napuštanja zahvaćenog područja sa uspostavljenom ili lokaliziranom transmisijom novog koronavirusa.


Ako je nužan izlazak iz kuće, koristiti kiruršku masku i što kraće boraviti izvan kuće. Izbjegavati javni prijevoz i sva okupljanja s većim brojem ljudi. Ukućani ne trebaju biti u samoizolaciji. Osoba prati svoje zdravstveno stanje i u slučaju pojave simptoma odmah se javiti telefonom nadležnom epidemiologu

Procjena rizika za putovanja

US CDC has issued the following travel guidance related to COVID-19:

China Level 3, Avoid Nonessential Travel last updated February 22;

Japan Level 2, Practice Enhanced Precautions last updated February 22;

South Korea Level 2, Practice Enhanced Precautions issued February 22;

Hong Kong Level 1, Practice Usual Precautions issued February 19.

Svjetska zdravstvena organizacija i dalje ne preporučuje ograničenja u međunarodnom prometu ljudi i robe.

Simptomi

Najčešće zabilježeni simptomi su oni slični gripi (povišena tjelesna temperatura, kašalj, otežano disanje, šmrcanje, opća slabost, bolovi u mišićima, umor). U težim slučajevima javlja se teška upala pluća, sindrom akutnog otežanog disanja, sepsa i septički šok koji mogu uzrokovati smrt pacijenta. Osobe koje boluju od kroničnih bolesti podložnije su težim oboljenjima. Nema cjepiva niti posebno liječenje za ovu bolest. Liječenje je suportivno - liječe se simptomi (npr. povišena temperatura), po potrebi pruža njega tako da se daje pomoćna terapija i praćenje, npr. terapija kisikom, infuzija i antiviralni lijekovi, pomaže funkcija disanja, rada bubrega i sl., što može biti vrlo učinkovito kod zaraženih osoba.

Inkubacija: Prema raspoloživim podacima, inkubacija COVID-19 iznosi 2 do 14 dana, s medijanom 5-6 dana.

Sumnja na bolest koju uzrokuje novi koronavirus/definicija slučaja

Osobe sa simptomima akutne respiratorne infekcije (nagli početak barem jednog od slijedećih simptoma: povišena tjelesna temperatura, kašalj, grlobolja, kratak dah) uz ispunjene epidemiološke kriterije (putovanje u zahvaćena područja).

Postavljanje sumnje na COVID-19:

epidemiološki kriteriji za postavljanje sumnje na COVID—19

unazad 14 dana boravak u zemljama/područjima s sa široko rasprostranjenom i lokalnom transmisijomđ

kontakt s osobom koja je vjerojatan (sumnja na COVID-19) i potvrđen slučaj

Sumnja na infekciju COVID-19 postavlja se u slučaju kad su zadovoljeni sljedeći kriteriji:

1) Pacijent pokazuje znakove i simptome akutne respiratorne infekcije (nagli početak barem jednog od slijedećeg: kašalj, povišena tjelesna temperatura, kratkoća daha) i nije moguće objasniti simptome drugom etiologijom i putovao je ili boravio u zemlji/području s lokalnom ili raširenom transmisijom* bolesti unazad 14 dana prije početka bolesti.

Ili

2) Pacijent s bilo kojim simptomima respiratorne bolesti koji je unazad 14 dana od početka simptoma bio u bliskom kontaktu1 s bolesnikom koji je klasificiran kao vjerojatan ili potvrđeni slučaj COVID-19.

Ili

3) Pacijent s teškom akutnom respiratornom infekcijom– povišena tjelesna temperatura i barem jedan od znakova respiratorne bolesti (tj. kašalj, kratak dah) koja zahtijeva hospitalizaciju, a koja se ne može objasniti drugom etiologijom.

1 Bliski kontakt uključuje sljedeće:

- Dijeljenje zajedničkog kućanstva s oboljelim od COVID-19- Izravan tjelesni kontakt s oboljelim od COVID-19 (npr. rukovanje)- Nezaštićen izravan kontakt s infektivnim izlučevinama oboljelog od COVID-19

(dodirivanje korištenih maramica golom rukom ili npr. ako se bolesnik iskašlje u osobu)

- Kontakt licem u lice s COVID-19 bolesnikom na udaljenosti manjoj od dva metra u trajanju duljem od 15 minuta

- Boravak u zatvorenom prostoru (npr. učionica, soba za sastanke, čekaonica u zdravstvenoj ustanovi itd.) s COVID-19 bolesnikom u trajanju duljem od 15 minuta na udaljenosti manjoj od dva metra

- Zdravstveni radnik ili druga osoba koja pruža izravnu njegu oboljelom od COVID-19 ili laboratorijsko osoblje koje rukuje s uzorcima oboljelog bez korištenja preporučene osobne zaštitne opreme (OZO) ili ukoliko je došlo do propusta u korištenju OZO

- Kontakt u zrakoplovu ili drugom prijevoznom sredstvu s bolesnikom dva mjesta ispred, iza, ili sa strane ili na udaljenosti manjoj od jedan metar; suputnici ili osobe koje skrbe o bolesniku tijekom putovanja; osoblje koje je posluživalo u dijelu zrakoplova u kojem sjedi bolesnik (ako težina kliničke slike ili kretanje bolesnika upućuje na izloženost većeg broja putnika, bliskim kontakima se mogu smatrati putnnici cijelog odjeljka ili cijelog zrakoplova).

* Zahvaćenim područjima kod kojih treba postaviti sumnju na koronavirusnu bolest smatraju se države za koje Svjetska zdravstvena organizacija navodi da imaju lokalnu ili raširenu transmisiju bolesti, a prema objavama u dnevnim izvještajima Coronavirus disease (COVID-2019) situation reports, koji se mogu naći na ovoj poveznici: https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/situation-reports

Kriteriji služe kao preporuka/vodič za daljnju obradu i postupanje. Oboljele treba procjenjivati od slučaja do slučaja, jer klinička slika i epidemiološka anamneza mogu odstupati ili biti nejasni.

Postupci nakon pojave simptoma

Osobe sa simptomima akutne respiratorne infekcije (nagli početak barem jednog od slijedećih simptoma: povišena tjelesna temperatura, kašalj, grlobolja, kratak dah) uz ispunjene epidemiološke kriterije (putovanje u zahvaćena područja). kod kojih zdravstveni djelatnik postavi sumnju na infekciju virusom SARS-CoV-2 (COVID-19), hospitaliziraju se uz primjenu mjera izolacije, dijagnostike i liječenja.

Ukoliko ste bili u bliskom kontaktu s potvrđenim slučajem bolesti koju uzrokuje novi koronavirus - COVID-19 bolesti, imate povišenu tjelesnu temperaturu i simptome od strane gornjeg dišnog sustava (nagli početak barem jednog od sljedećih simptoma: kašalj, grlobolja, kratak dah), možete za daljnje informacije kontaktirati na brojeve telefona:

091/4012-784

091/4012-790

Kontakti oboljelih

Prema kontaktima oboljelih provode se mjere a) aktivan zdravstveni nadzor u trajanju od 14 dana za osobe bez simptoma b) izolacija, dijagnostika i liječenje u osoba sa simptomima (povišena tjelesna temperatura, kašalj, kratak dah)

Kada posumnjati na bolest koju uzrokuje novi korona virus?

nagli početak barem jednog od sljedećih simptoma: kašalj, grlobolja, kratak dah

Važno je naglasiti da pojava navedenih simptoma može samo upućivati da se među ostalim zdravstvenim teškoćama može eventualno raditi i o novom koronavirusu (SARS-CoV-2), ako je osoba doputovala iz područja zahvaćenog epidemijom koje je prema trenutnim podacima (25.2.2020.) kontinentalna Kina, Južna Koreja pokrajine Lombardija i Veneto u Italiji ili bila u kontaktu sa oboljelom osobom sa sumnjom na ili potvrđenom zarazom sa SARS-CoV-2 (COVID-19).

Mjere zaštite u Hrvatskoj

Novosti vezane uz koronavirus i preporuke vodećih međunarodnih zdravstvenih organizacija:

Odlukom Kriznog stožera Ministarstva zdravstva provodi se zdravstveni nadzor nad putnicima koji su doputovali iz zahvaćenih područja, dijagnostika i liječenje oboljelih te

obrada bliskih kontakata oboljelih radi pravovremenog liječenja i sprječavanja širenja infekcije.

1. Za osobe bez simptoma bolesti, a koje ispunjavaju epidemiološke kriterije, provodi se aktivni zdravstveni nadzor (javljanje zdravstvenog stanja teritorijalno nadležnom epidemiologu prema adresi stanovanja) kroz 14 dana uz samoizolaciju kod kuće na temelju rješenja graničnog sanitarnog inspektora radi praćenja pojave simptoma respiratorne bolesti. Aktivni zdravstveni nadzor provodi se za:

osobe koje su bliski kontakti oboljeloga od COVID-19 bolesti (potvrđena infekcija, započinje već i kod postavljanja sumnje na infekciju)

osobe koje su unazad 14 dana boravile u zahvaćenom području

Postupci provjeravanja putnika koji ulaze u Hrvatsku definirani su na način da se osigura najveća moguća zaštita zdravlja stanovništva i putnika uz minimalno ometanje međunarodnog prometa. Nadzor traje 14 dana od napuštanja zahvaćenog područja sa uspostavljenom ili lokaliziranom transmisijom novog koronavirusa.

U bliskih kontakata osobe s potvrđenom COVID-19 koji nemaju nikakve znakove bolesti rutinski se ne provodi testiranje na novi koronavirus. Razlog tome je što negativni nalaz testiranja u takvoj asimptomatskoj fazi ne isključuje infekciju. Stoga se testiranje na SARS-CoV-2 provodi samo u slučaju postavljene sumnje na COVID-19 tj. kada se zadovolje klinički i epidemiološki kriteriji bolesti.

2. Osobe sa simptomima akutne respiratorne infekcije (nagli početak barem jednog od slijedećih simptoma: povišena tjelesna temperatura, kašalj, grlobolja, kratak dah) uz ispunjene epidemiološke kriterije, kod kojih zdravstveni djelatnik postavi sumnju na infekciju virusom SARS-CoV-2 (COVID-19), hospitaliziraju se uz primjenu mjera izolacije, dijagnostike i liječenja.

Osobe sa simptomima bolesti mogu doći u bolnicu samo uz prethodan dogovor liječnika s nadležnom bolnicom nakon što je liječnik postavio sumnju na COVID-19.

OPĆE HIGIJENSKE MJERE Najučinkovitije mjere za suzbijanje epidemije su i najjednostavnije, stoga molimo da, uporno i strpljivo, ponavljate Vašim pacijentima.

U vrijeme epidemije potrebno je: održavati higijenu ruku (učestalije prati ruke, izbjegavati rukovanje) izbjegavati dodirivanje očiju, nosa i usta kašljati ili kihati u savinuti lakat ili papirnatu maramicu (potom maramicu odmah baciti u smeće) održavati higijenu prostora (redovito provjetravanje pet do šest puta dnevno, ili po izlasku osobe s respiratornim simptomima iz prostorije) izbjegavati prostore gdje boravi veći broj ljudi ako imate simptome respiratorne bolesti prije odlaska u zdravstvenu ustanovu javiti se obiteljskom liječniku

Mjere zaštite – građani

Preporuke opće mjere zaštite:

redovito perite ruke sapunom i vodom ili koristite dezinficijens na bazi alkohola kada kašljete i kišete prekrijte usta i nos papirnatom maramicom i poslije ju odbacite

u koš za otpad te operite ruke izbjegavajte bliski kontakt s osobama koji imaju simptome infekcije dišnih putova,

imaju povišenu temperaturu i kašlju

Tijekom prethodnih epidemija zbog drugog koronavirusa (Respiratorni sindrom Bliskog Istoka (MERS)) i teški akutni respiratorni sindrom (SARS), prijenos s čovjeka na čovjeka dogodio se putem kapljica, kontakta i materijala na kojima se može prenijeti virus, sugerirajući da način prijenosa COVID-19 može biti slični. Osnovni principi za smanjenje općeg rizika od prijenosa akutnih respiratornih infekcija uključuju sljedeće:

Izbjegavajte bliski kontakt s osobama koje pate od akutnih respiratornih infekcija. Često pranje ruku, posebno nakon izravnog kontakta sa bolesnim ljudima ili

njihovom okolinom. Izbjegavanje nezaštićenog kontakta s domaćim ili divljim životinjama. Osobe sa simptomima akutne respiratorne infekcije trebale bi prakticirati

slijedeću zaštitu: održavati udaljenost kada kašlju, prekrivati kašalj i kihanje jednokratnim tkivima ili odjećom i oprati ruke.

Unutar zdravstvenih ustanova potrebno je poboljšati standardne prakse prevencije i kontrole infekcija u bolnicama, posebno u hitnim odjeljenjima.

NOVE MJERE

https://civilna-zastita.gov.hr/vijesti/priopcenje-za-medije-stozera-civilne-zastite-republike-hrvatske-od-15-ozujka-2020-u-10-30-sati/2258

1. Mjere vezane za međunarodni promet ljudi- Strože mjere, više zemalja na popisu zahvaćenih područja (vidi protokol za nadzor

prilog 2)2. Mjere vezane za odgodu ili ograničavanje organiziranih skupova

Preporučuje se do daljnjega odgoditi sve skupove i organizirana okupljanja na kojima sudjeluje više od 100 ljudi. Preporuka je da se javne priredbe sportskog ili zabavnog sadržaja ne održavaju (noćni klubovi, koncerti i sl.)Preporučuje se održavanje sportskih natjecanja bez gledatelja.

Ponavljamo upute za građane:

1. Svi građani koji imaju simptome prehlade, a nisu bili u područjima koja su u većoj mjeri zahvaćena novim koronavirusom unazad 14 dana ne trebaju se javljati liječnicima-epidemiolozima, već mogu kontaktirati svog liječnika obiteljske medicine telefonom.

2. Osobe koje su unazad 14 dana boravile u područjima koja su u većoj mjeri zahvaćena novim koronavirusom, a ne kašlju, nemaju povišenu temperaturu ili druge znakove prehlade, moraju se javiti nadležnom liječniku-epidemiologu čiji broj mogu dobiti preko županijskih centara 112.

3. Osobe koje su boravile unutar 14 dana u područjima koja su u većoj mjeri zahvaćena novim koronavirusom, a koje kašlju i imaju povišenu temperaturu i druge znakove prehlade, imaju obvezu javiti se telefonom svom nadležnom liječniku obiteljske medicine radi daljnjih uputa.

Sve informacije vezane uz novi koronavirus pratite na web stranicama i društvenim mrežama:

• https://vlada.gov.hr/koronavirus• https://zdravlje.gov.hr/corona-virus-i-mjere-prevencije/4952• https://www.hzjz.hr/medunarodna-istrazivanja/koronavirus-najnoviji-podatci/ • https://civilna-zastita.gov.hr/• https://twitter.com/RavnateljstvoCZ• https://www.facebook.com/Ravnateljstvo-civilne-za%C5%A1tite-MUP-RH-112341947028373/https://civilna-zastita.gov.hr/vijesti/priopcenje-za-medije-stozera-civilne-zastite-republike-hrvatske-od-13-ozujka-2020-2255/2255

Mjere zaštite – putnici

Ako boravite u Kini ili općenito putujete izvan Hrvatske:

izbjegavajte tržnice i mjesta gdje se drže žive ili mrtve životinje; izbjegavajte doticaj sa životinjama, njihovim izlučevinama ili izmetom. gdje god putujete, pridržavajte se općih pravila o higijeni ruku i hrane.

Svjetska zdravstvena organizacija nema specifične zdravstvene preporuke za putnike, osim već opisanih: u slučaju pojave simptoma koji asociraju na respiratornu bolest tijekom ili nakon putovanja, putnici trebaju potražiti zdravstvenu pomoć i dati podatke o svojem kretanju koje je prethodilo pojavi simptoma.

Ako se simptomi jave tijekom boravka u avionu, najvažnije je obavijestiti stjuardesu/stjuarda, koji će postupati prema unificiranim pravilima aviokompanija.

Zaštitne maske

Zdrave osobe u svakodnevnom životu ne trebaju nositi zaštitnu masku. Masku trebaju nositi oboljeli da ne šire zarazu, neki kronični bolesnici kojima će to preporučiti liječnik te zdravstveni radnici koji skrbe o oboljelima.

Medicinske maske ili kirurške maske namijenjene su ponajprije zdravstvenom osoblju koje obavlja neki medicinski zahvat na pacijentu, a kako bi spriječile širenje bakterija iz usta i nosa osobe koja nosi masku - dakle, prijenos sa zdravstvenog stručnjaka na bolesnika - te kako bi se spriječilo prskanje iz rane.

Maske se u Aziji sve češće koriste kao zaštita od zagađenog zraka, iako se tada koriste posebne maske s filtrom za zrak. Posljednjih godina sve se češće mogu vidjeti i na ulicama Indije, Tajlanda, Indonezije i Malezije zbog sve veće prisutnosti smoga.

Postoji nekoliko vrsta zaštitnih maski koje se razlikuju sposobnošću zaštite. Obične, jednokratne kirurške maske namijenjene su zaštiti pacijenta od aerosola iz daha osobe koja obavlja zahvat te istodobno zaštiti usta i nosa osobe koja nosi masku. Najčešće su troslojne, izrađene od celuloze, polipropilena i poliestera. Kvaliteta maske određuje se standardom, odnosno na našem tržištu europskom normom EN koja određuje djelotvornost filtracije bakterija u oba smjera maske (iznutra prema van i obrnuto).

Za zaštitu od bakterija, virusa, spora i gljivica, od lebdećih čestica smoga i prašine ili od dima koriste se maske sa zaštitnim filtrom. Često ih nazivaju respiratornim maskama i ovisno o sposobnosti zadržavanja čestica nose oznaku: EN 149 i podoznake FFP1 (zadržava 80% čestica), FFP2 (94% čestica) ili FFP3 (98 % čestica). No kako je pod tim maskama disanje ipak malo otežano, starije osobe, bolesnici s kroničnim dišnim bolestima, bolestima srca i trudnice prije primjene maske trebali bi se savjetovati s liječnikom o pravilnom nošenju takve maske. Kako bi maska bila učinkovita, važno je njezino pravilno stavljanje i skidanje. Medicinsko osoblje ima vrlo preciznu proceduru stavljanja i skidanja maske koja se mora apsolutno poštovati kako bi njezina primjena bila učinkovita. U svakodnevnom životu ta je procedura ipak pojednostavljena. Najprije treba biti siguran koja strana maske je vanjska, a koja unutarnja. Ruke treba dobro oprati prije stavljanja maske i zatim uhvatiti masku za vezice, postaviti je na lice tako da prekriva nos i usta te pričvrstiti vezice (ili ih staviti oko uha) tako da maska bude što više uz lice. Pri skidanju treba paziti na to da se ne dodiruje vanjski sloj maske pa je opet najbolje to učiniti tako da se maska drži za vezice. Kad se maska navlaži od disanja, treba je zamijeniti jer vlaga omogućuje dodatno lijepljenje čestica. Jednokratne maske namijenjene su za jedno nošenje pa se jednom korištena maska treba baciti (po mogućnosti u posebnu vrećicu koja se veže prije odlaganja u smeće), a ruke nakon njezina skidanja odmah dobro oprati. Osim toga, treba imati na umu da maske često daju lažnu sigurnost te da, kao i inače, treba što je više moguće izbjegavati dodirivanje lica rukama.

U vrijeme sezone gripe ili aktualne zaraze novim koronavirusom stav je stručnjaka da maske neće uvijek spriječiti zarazu. Nošenje maske se ponajprije preporučuje osobama koje su zaražene kako bi se širenje zaraze zbog kihanja i kašljanja djelomice spriječilo. Zdrave osobe ne trebaju nositi masku upravo zato što im daje lažni osjećaj sigurnosti pa ljudi zaboravljaju ili zanemaruju opće higijenske mjere: temeljito prati ruke, ne dodirivati lice, posebno usta i nos rukama te koliko je moguće izbjegavati zaražene osobe i općenito mjesta na kojima se okuplja velik broj ljudi. U svakodnevnom nošenju često se zanemaruje pravilno skidanje i stavljanje, a nerijetko se ista maska nosi cijeli dan ili nekoliko dana, što nema smisla jer to pogoduje širenju zaraze.

Dezinfekcija površina

Profesionalna dezinfekcija:

Dezinfekcija površina u javnim površinama (kina, dvorane) – aerosolizacija s dezinficijensom na bazi glutaraldehida 4% (provode Zavodi za javno zdravstvo, propisuje/preporučuje epidemiolog;

Dezinfekcija u prijevoznim sredstvima (avioni, autobusi i vlakovi, brodovi, avioni- imamo SOP-ove od Zdravstvene ekologije)

Za (ne medicinske) površine koristimo smjernice ECDC

https://www.ecdc.europa.eu/en/publications-data/interim-guidance-environmental-cleaning-non-healthcare-facilities-exposed-2019

Odgovor za upit građana -. Kako da dezinficira u kućanstvu nakon boravka/kontakta oboljelog površine u kući:

Za čišćenje površina bilo koje sredstvo koje ima biocidne aktivne tvari (npr. Didecildimetilamonij-klorida), dakle tvari na bazi klora i amonijaka, a koje treba upotrebljavati prema uputi – obavezno uz korištenje zaštite (rukavice, maska kod osjetljivijih osoba). Biocidne tvari djeluju: baktericidno (djelovanje ostvareno ostavljanjem sredstva cca. 5 min), fungicidno /sredstvo mora djelovati cca. 15 min, te virucidno (najčešće za virus influence tipa A i virus Herpes simplex uz djelovanje od barem 5 min).

Osjetljivost virusa/koronavirusa na UV

Prema dosadašnjim spoznajama, UV zrake valnih dužina 200-280 nm imaju germicidni učinak. Učinak varira ovisno o vrsti mikroorganizama, a isto tako i o uvjetima u okolišu poput temperature i relativne vlažnosti. Preporučeno vrijeme izlaganja UV svjetlu je najmanje 30 minuta ili duže ako je temperatura ispod 20°C ili iznad 40°C i relativna vlažnost prelazi 60%.

SARS-CoV-2 je ovijeni virus s pozitivnom jednolančanom RNA, kao i ostali koronavirusi, uključujući i SARS i MERS. Budući da je za SARS-CoV dokazana osjetljivost na UVC zrake te toplinu, može se pretpostaviti da će djelovati i na SARS-CoV-2. Međutim, zasad nema istraživanja koja su dokazala učinak UV zraka na viruse unutar kapljica.

Nakon UV zračenja u trajanju od 60 minuta smanjuje se infektivnost SARS koronavirusa u kulturi na nedetektabilnu razinu.

Primjena takve metode mora biti u skladu s preporukama zaštite od UV zračenja (izlaganje kože i sluznica).



Literatura:

Duan, S.-M., Zhao, X.-S., Wen, R.-F., Huang, J.-J., Pi, G.-H., Zhang, S.-X., Han, J., Bi, S.-L., Ruan, L., Dong, X.-P., and SARS Research Team, 2003. Stability of SARS coronavirus in human specimens and environment and its sensitivity to heating and UV irradiation. Biomed Environ. Sci 16, 246–255.

Darnell, M. E. R., Subbarao, K., Feinstone, S. M., & Taylor, D. R. (2004). Inactivation of the coronavirus that induces severe acute respiratory syndrome, SARS-CoV. Journal of Virological Methods, 121(1), 85–91. doi:10.1016/j.jviromet.2004.06.006

https://www.ledinside.com/news/2020/2/uvled_coronavirus

Karantena

I. IZOLACIJA

A: Kućna izolacija

- za sve POTVRĐENE ili VJEROJATNE slučajeve čije medicinsko stanje NE ZAHTIJEVA BOLNIČKO LIJEČENJE

Minimalni kriteriji za kućnu izolaciju:

1) Infrastruktura

a) Valjani telefon

b) Struja

c) Grijanje

https://www.ledinside.com/news/2020/2/uvled_coronavirus

d) Pitka voda

e) Kupaonica s valjanim umivaonikom

f) Sustav kanalizacije (može i septička jama)

2) Smještaj za oboljelog

a) Osigurati odvojenu sobu za oboljelog

b) Osigurati jednostavan pristup u kupaonicu, a ukoliko u kući postoji više funkcionalnih kupaonica, osigurati jednu kupaonicu samo za oboljelog

3) Skrb za oboljelog

a) Osigurati osobu koja će skrbiti o oboljelom, koja NEMA kroničnih bolesti i nije u visokom riziku od obolijevanja

b) Osigurati pripremu hrane

c) Osigurati pranje rublja

d) Osigurati sredstva za higijenu te osobnu zaštitu: maske, maramice, sredstva za osobnu higijenu

e) Osigurati odgovarajuću dezinfekciju

f) Osigurati odgovarajuće odlaganje otpada – posebna vrećica koja se zatvara i tek onda odlaže u kućni otpad

B: Izolacijska jedinica u zajednici

Za sve osobe koje ne mogu biti izolirane kod kuće ili u bolničkoj izolaciji, treba osigurati izolacijsku jedinicu u zajednici. Kao izolacijska jedinica u zajednici mogu poslužiti zdravstvene ustanove, škole, starački domovi, studentski domovi, hoteli, a ukoliko je potrebno moguće je napraviti i privremene smještaje poput kampova, kontejner naselja i sl.

1) Osnovni uvjeti za izolacijsku jedinicu u zajednici

a) Da ispunjava sve kriterije javne ustanove

b) Valjani telefon

c) Struja

d) Sustav grijanja, hlađenja i ventilacije

e) Pitka voda

f) Kupaonica s valjanim umivaonikom

g) Sustav kanalizacije i za smještaj otpada

h) Sobe za smještaj oboljelih

2) Ventilacijske jedinice

a) Osigurati sobe sa zasebnim sustavom ventilacije (soba iz koje zrak ne cirkulira u druge dijelove ustanove)

b) Ukoliko gore navedeno nije moguće osigurati, potrebno je osigurati ventilaciju koja neće recirkulirati iz soba osoba u karanteni, a protok zraka će se osigurati iz soba osoblja jednosmjerno prema sobama osoba u izolaciji

3) Pristupni putevi

a) Osigurati da izolacijska jedinica bude u blizini bolnice

b) Osigurati parkiralište

c) Osigurati jednostavan pristup za dostavu hrane, medicinskih i ostalih pripravaka

d) Osigurati pristup za invalide

e) Po mogućnosti osigurati izolirani pristup za oboljele

4) Posebne jedinice

a) Prostor za administraciju

b) Prostor za medicinsko osoblje

c) Prostor za otpad i nečisto rublje

d) Prostor za pranje nečistog rublja (bilo na lokaciji ili izvan nje)

e) Prostor za pripremu hrane (bilo na lokaciji ili izvan nje)

Dodatak:

Kao prioritet pri odabiru IZOLACIJSKE JEDINICE U ZAJEDNICI, naglasak je na sljedećim karakteristikama:

● Odvojene sobe za oboljele ili prostor u kojem se oboljeli mogu izolirati

● Sobe sa zasebnim ventilacijskim sustavom, bez cirkulacije zraka u druge dijelove ustanove

● S kontrolom pristupa kako u samu jedinicu tako i u svaku zasebnu sobu

● Dostupnost pitke vode, kupaonice s tuševima

● Prostor za pregled oboljelih, liječenje i praćenje

● S kapacitetom za osiguranje osnovnih potreba oboljelih

● Sobe i hodnici koji su prilagođeni dezinfekciji

● S prostorom za osoblje

● S prostorom za odlaganje infektivnog otpada

● S prostorom za prikupljanje nečiste posteljine i rublja

● S jednostavnim pristupom za oboljele i svu potrebnu dostavu

Dodatne karakteristike:

● Prostor za osoblje

● Odgovarajuća ventilacija

● Mogućnost primjene odgovarajućih mjera suzbijanja infekcije

● Dostupnost servisima za hranu i druge potrepštine

● Mogućnost osiguranja okoline koja će poticati socijalno i psihičko blagostanje oboljelih

● Osigurati kontrolu pristupa i ulaza

● Mogućnost osiguranja medicinske skrbi, uključno i hitne procedure

● Mogućnost praćenja zdravstvenog stanja osoblja

II. KARANTENE

A: Kućna karantena

Osigurati edukativni materijal o samoj bolesti i o važnosti karantene

● Pristup vodi, struji, grijanje/hlađenje, osiguran prostor za otpad

● Osnovne potrepštine (hrana, sredstva za osobnu higijenu, mogućnost pranja nečistog rublja)

● Osigurati dovoljnu količinu lijekova (ukoliko se radi o kroničnom bolesniku)

● Pristup telefonu (kako bi osoba bila dostupna medicinskom osoblju i dr.)

● Pristup medicinskom osoblju

● Pristup hrani

● Osigurati toplomjer, sredstva za skidanje temperature, brojeve telefona na koje će se javljati svakodnevno zdravstveno stanje osobe u karanteni

● Osigurati psihološku podršku osobi u karanteni

B: Karantena u jedinici u zajednici

Za sve one za koje se ne može osigurati kućna karantena (npr. putnici) ili za one čiji smještaj ne zadovoljava uvjete za kućnu karantenu potrebno je osigurati organiziranu karantenu u jedinici u zajednici.

● Odvojene sobe i kupaonice za svakog kontakta

● Osigurati dostavu hrane i svih drugih potrepština

● Osigurati osoblje za praćenje zdravstvenog stanja kontakata, dnevno mjerenje temperature i praćenje respiratornih simptoma

● Osigurati transport za osobe koje razviju simptome

● Osigurati telefon i druge načine na koje ih se može kontaktirati (od strane zdravstvenog osoblja, kako bi svakodnevno javili zdravstveno stanje, za komunikaciju s obitelji)

● Osigurati odlaganje otpada (nema posebnih mjera za odlaganje otpada kontakata u karanteni, sve dok osoba nema nikakvih simptoma bolesti)

Osiguranje sve potrebne logistike, osoblje za skrb i sl. – nadležna je županija koja organizira karantenu može angažirati medicinsku sestru ili liječnika u mirovini, npr.

Psihološka pomoć osobama oboljelim od COVID-19 i osobama u zdravstvenom nadzoru/samoizolaciji: sustav socijalne skrbi osigurao stručnjake iz obiteljskog centra za psihosocijalno savjetovanje i podršku osobama koje se nalaze u samoizolaciji- telefon za pružanje psihosocijalne podrške svaki radni dan i vikendom 8-20h: 099/5270126 i 099/5270127 (u slučaju potrebe pomoć u upućivanju psihijatru, centar za krizna stanja.

Izvor: https://www.cdc.gov/sars/guidance/d-quarantine/app3.html

Rizici za pisma i pakete/poštanske pošiljke

Predstavljaju li poštanske pošiljke iz Kine opasnost po pitanju novog koronavirusa SARS-CoV-2?

Koronavirusi ne preživljavaju dugo vremena na predmetima kao što su pisma i paketi, te poštanske pošiljke ne predstavljaju rizik za prijenos virusa.

Naputak za mjere zaštite u zdravstvenim ustanovama/za bolesnike i osobe u pratnji

Naputak za zdravstvene ustanove namijenjen bolesnicima i osobama u pratnji

S ciljem zaštite bolesnika i sukladno strategiji prevencije mogućeg širenja virusa COVID-19, lijepo molimo bolesnike, kao i osobe u pratnji, da poduzmu sljedeće osobne mjere zaštite širenja zaraznih bolesti koje se prenose kapljičnim putem:

ako patite od simptoma (znakova) infekcije dišnog sustava kao što su kašalj, grlobolja i kratak dah te povišena tjelesna temperatura, molimo da do daljnjega odgodite (otkažete i ne dođete na dogovoreni termin) tzv. hladni program, odnosno medicinske postupke koji nisu hitni a nisu vezani uz ove navedene simptome; sa svakim bolesnikom će se naknadno dogovoriti najbolje rješenje prilagođeno individualnim potrebama i dijagnozi

https://www.cdc.gov/sars/guidance/d-quarantine/app3.html

redovito perite ruke sapunom i vodom ili koristite dezinficijens na bazi alkohola kada kašljete i kišete prekrijte usta i nos papirnatom maramicom i poslije ju odbacite

u koš za otpad te operite ruke izbjegavajte bliski kontakt s osobama koje imaju simptome infekcije dišnih putova,

imaju povišenu temperaturu i kašlju koliko god je moguće smanjite vrijeme boravka u punim čekaonicama na način da

pričekate svoj red vani na otvorenom. Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Općenite upute za poslodavce i radnike

Sumnja na bolest kod radnika

Ukoliko osoba ima sumnju da je bila u kontaktu sa izvorom koronavirusa te počne pokazivati znakove bolesti dišnog sustava (kašalj, teškoće disanja ili visoku temperaturu), o tome mora obavijestiti stručnjaka zaštite na radu kod poslodavca ili drugu odgovornu osobu poslodavca radi poduzimanja mjera zaštite zdravlja ostalih zaposlenika kod poslodavca te potražiti liječničku pomoć na način da obavijesti svog liječnika obiteljske medicine, dežurnog epidemiologa u nadležnom zavodu za javno zdravstvo ili nadležnu bolnicu te otiđe na pregled prema dogovoru sa liječnikom kako se ne bi zaraza širila dalje. Kod sumnje na bolest radnika uzrokovanu koronavirusom, stručnjak zaštite na radu ili druga odgovorna osoba poslodavca odmah mora kontaktirati nadležnog epidemiologa prema tablici u ovom naputku.

Postupanje s oboljelima i njihovim kontaktima

Oboljelima koji dolaze iz zahvaćenih područja neophodna je hospitalizacija i mora ih se tretirati kao zaražene osobe dok se zaraza ne isključi mikrobiološkom obradom.

Za zdrave osobe koje su bile u bliskom kontaktu s oboljelim od koronavirusa predviđena je samoizolacija kod kuće uz aktivni zdravstveni nadzor (svakodnevno mjerenje temperature i javljanje teritorijalno nadležnom epidemiologu) kroz 14 dana. Ukoliko nije moguće organizirati samoizolaciju kod kuće, neophodan je boravak u organiziranoj karanteni. To je za sada najbliža bolnica u kojoj je organizirana karantena.

Radnicima koji su u samoizolaciji kao i osobama na liječenju, izostanak s radnog mjesta tretira se kao privremena nesposobnost za rad (bolovanje).

Opće mjere zaštite

U svrhu čim uspješnije prevencije zaraze na radnim mjestima potrebno je:

održavati udaljenost od najmanje jednog metra na otvorenom i dva metra u zatvorenom prostoru između ljudi u razgovoru te prilikom socijalnih interakcija,

izbjegavati bliski kontakt sa svima koji pokazuju simptome respiratornih bolesti poput kašlja i kihanja

pridržavati se higijenskih mjera, posebice ako rad zahtijeva kontinuirani kontakt sa drugim osobama tijekom pretežitog dijela ili tijekom cijelog radnog vremena:

- češće pranje ruku koje obuhvaća pranje sapunom i vodom kroz 20 sekundi uz obaveznu uporabu higijenskog gela na kraju pranja ruku,

- u situacijama kada nije moguće pranje ruku, održavati higijenu uporabom higijenskog gela koji sadrži 70% alkohola

- prekrivanje usta i nosa prilikom kašljanja i kihanja kako bi dlanovi ostali čiste (na taj način se sprječava daljnje širenje i kontaminacija) ili kašljanje u papirnatu maramicu koju je odmah potom potrebno baciti u zatvoreni koš za smeće te nakon toga oprati ruke,

u slučaju lošeg osjećanja, temperature ili kašlja ne dolaziti na posao već se javiti nadležnom liječniku obiteljske medicine.

Stoga je iznimno važno da rukama koje nisu čiste ne dirate lice ili trljate oči.

Specifične mjere zaštite

Povratak radnika s puta iz zahvaćenih područja, postupanje sa zdravima

Odlukom Kriznog stožera Ministarstva zdravstva provodi se zdravstveni nadzor nad putnicima koji dolaze iz područja u kojima su žarišta infekcije.

Osobe koje dolaze iz područja u kojima je žarište infekcije (Kina, Južna Koreja, Italija _ Veneto i Lombardia i dr.) i koje su zdrave, stavljaju se pod zdravstveni nadzor (javljanje zdravstvenog stanja teritorijalno nadležnom epidemiologu) u samoizolaciji na temelju rješenja graničnog sanitarnog inspektora o podvrgavanju zdravstvenom nadzoru.

Osobe koje su bile u kontaktu s njima (članovi obitelji i poslovni osobni kontakti s osobama koje su došle iz područja u kojima je žarište infekcije) mogu se kretati bez ograničenja u školu i na posao.

Osobama koje su zdrave, u RH dolaze poslovno ili turistički i ne mogu se staviti u samoizolaciju, kretanje se ne može ograničiti sve dok ne razviju simptome bolesti. Na temelju rješenja graničnog sanitarnog inspektora moraju se svakodnevno javljati nadležnom epidemiologu.

Do daljnjeg se ne preporuča odlazak stanovništva na bilo kakva putovanja u navedena rizična područja.

Postupci i mjere zaštite u nezdravstvenim radnim kolektivima - Postupci i mjere zaštite u nezdravstvenim radnim kolektivima

Najvažnija mjera je obavijestiti i educirati zaposlenike o samoj bolesti i preporukama/općim mjerama zaštite. Važno je ukazati na potrebu osiguravanja I odvijanja normalnih aktivnosti. Odlaženje na bolovanje osoba bez simptoma šalje pogrešnu poruku, a takva vrsta ponašanja može dovesti do ozbiljnog kolapsa sustava koji bi trebali suportirati zdravstvene djelatnike, oboljele i članove njihovih obitelji. Trenutačna snaga virusa ne govori u prilog širenju panike. Poslodavci, u koliko su to u mogućnosti, trebali bi osigurati uvjete rada koji podrazumijevaju dostatne količine sapuna i jednokratnih ubrusa u sanitarnim čvorovima, redovito čišćenje prostorija dezinficijensima, te organizirati normalno funkcioniranje poslovnih procesa.

UPUTA ZA POSLODAVCE I RADNIKE VEZANO UZ nCoV BOLESTI (COVID-19)

sukladno uputama Verzije 10, od 26.2.2020.

objavljenim na mrežnoj stranici HZJZ

Put prijenosa bolesti i simptomi

Vrlo vjerojatno se bolest prenosi tijekom bliskog kontakta, kapljičnim putem (izravan kontakt s izlučevinama bolesnika) i inhalatorno (udisanjem aerosola koji nastaje pri medicinskim zahvatima u zdravstvenim ustanovama). Nije poznato u kojoj mjeri postoji mogućnost prijenosa zaraze fekalno-oralnim putem (unos kroz probavni sustav prljavim rukama, zagađenom hranom ili vodom), spolnim putem ili putem krvi. Najčešće zabilježeni simptomi su povišena tjelesna temperatura, kašalj, otežano disanje, bolovi u mišićima te umor i opća slabost.

Bliski kontakt uključuje sljedeće:

- Izravan fizički kontakt s oboljelim

Boravak u blizini oboljeloga na udaljenosti manjoj od 1 metar u trajanju duljem od 15 minuta

Izloženost u zdravstvenoj ustanovi, uključujući direktnu skrb za oboljele od COVID-19, rad sa zdravstvenim radnicima zaraženim s novim koronavirusom, posjet bolesnicima ili boravak u istom bliskom okruženju s oboljelim od COVID-19 bez korištenja osobne zaštitne opreme

Rad u neposrednoj blizini ili dijeljenje istog zatvorenog prostora (kao što su učionice, poslovni uredi, čekaonice, dvorane za sastanke i drugi zatvoreni prostori) s oboljelim od COVID-19 na udaljenosti manjoj od dva metra u trajanju duljem od 15 minuta

- Putovanje zajedno s oboljelim od COVID-19 u bilo kojem prijevoznom sredstvu

- Dijeljenje istog kućanstva s oboljelim od COVID-19

Zahvaćena područja

Prema ECDC-u zahvaćena područja sa uspostavljenom ili lokaliziranom transmisijom novog koronavirusa (SARS-CoV-2) su: područjima Sa lokalnom transmisijom bolesti, prema

objavama Svjetske zdravstvene organizacije u dnevnim izvještajima Coronavirus disease (COVID-2019) situation reports, koji se mogu naći na ovoj poveznici: https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/situation-reports

Sumnja na bolest kod radnika

Ukoliko osoba ima sumnju da je bila u kontaktu sa izvorom koronavirusa te počne pokazivati znakove bolesti dišnog sustava (kašalj, teškoće disanja ili visoku temperaturu), o tome mora obavijestiti stručnjaka zaštite na radu kod poslodavca ili drugu odgovornu osobu poslodavca radi poduzimanja mjera zaštite zdravlja ostalih zaposlenika kod poslodavca te potražiti liječničku pomoć na način da obavijesti svog liječnika obiteljske medicine, dežurnog epidemiologa u nadležnom zavodu za javno zdravstvo ili nadležnu bolnicu te otiđe na pregled prema dogovoru sa liječnikom kako se ne bi zaraza širila dalje. Kod sumnje na bolest radnika uzrokovanu koronavirusom, stručnjak zaštite na radu ili druga odgovorna osoba poslodavca odmah mora kontaktirati nadležnog epidemiologa prema tablici u ovom letku.

Postupanje s oboljelima i njihovim kontaktima

Oboljelima koji dolaze iz zahvaćenih područja neophodna je hospitalizacija i mora ih se tretirati kao zaražene osobe dok se zaraza ne isključi mikrobiološkom obradom.

Za zdrave osobe koje su bliski kontakt oboljeloga od koronavirusa predviđena je samoizolacija kod kuće uz aktivni zdravstveni nadzor (mjerenje temperature, praćenje simptoma i ako se pojave javljanje teritorijalno nadležnom epidemiologu) kroz 14 dana. Ukoliko nije moguće organizirati samoizolaciju kod kuće, neophodan je boravak u organiziranoj karanteni. To je za sada najbliža bolnica u kojoj je organizirana karantena.

Radnicima koji su u samoizolaciji kao i osobama na liječenju, izostanak s radnog mjesta tretira se kao privremena nesposobnost za rad (bolovanje) – na temelju rješenja sanitarnog inspektora ili epidemiologa.


U svrhu čim uspješnije prevencije zaraze na radnim mjestima potrebno je:

održavati udaljenost od najmanje jednog metra između ljudi u razgovoru te prilikom socijalnih interakcija,

izbjegavati bliski kontakt sa svima koji pokazuju simptome respiratornih bolesti poput kašlja i kihanja

pridržavati se higijenskih mjera, posebice ako rad zahtijeva kontinuirani kontakt sa drugim osobama tijekom pretežitog dijela ili tijekom cijelog radnog vremena:- češće pranje ruku koje obuhvaća pranje sapunom i vodom kroz 20 sekundi uz

obaveznu uporabu higijenskog gela na kraju pranja ruku, - u situacijama kada nije moguće pranje ruku, održavati higijenu uporabom

higijenskog gela koji sadrži 70% alkohola - prekrivanje usta i nosa prilikom kašljanja i kihanja kako bi dlanovi ostali čiste (na

taj način se sprječava daljnje širenje i kontaminacija) ili kašljanje u papirnatu maramicu koju je odmah potom potrebno baciti u zatvoreni koš za smeće te nakon toga oprati ruke,

u slučaju lošeg osjećanja, temperature ili kašlja ne dolaziti na posao već se javiti nadležnom liječniku obiteljske medicine.

Stoga je iznimno važno da s rukama koje nisu čiste ne dirate lice ili trljate oči.


Povratak radnika s puta iz zahvaćenih područja, postupanje sa zdravima

Odlukom Kriznog stožera Ministarstva zdravstva provodi se zdravstveni nadzor nad putnicima koji dolaze iz Kine.

Osobe koje dolaze iz područja u kojima je žarište infekcije (Kina, Južna Koreja, Italija _ Veneto i Lombardia i dr.) i koje su zdrave, stavljaju se pod zdravstveni nadzor (javljanje zdravstvenog stanja teritorijalno nadležnom epidemiologu) u samoizolaciji na temelju rješenja graničnog sanitarnog inspektora o podvrgavanju zdravstvenom nadzoru.

Osobe koje su bile u kontaktu s njima (članovi obitelji i poslovni osobni kontakti s osobama koje su došle iz područja u kojima je žarište infekcije) mogu se kretati bez ograničenja u školu i na posao

Osobama koje su zdrave, u RH dolaze poslovno ili turistički i ne mogu se staviti u samoizolaciju, kretanje im se ne može ograničiti sve dok ne razviju simptome bolesti. Na temelju rješenja graničnog sanitarnog inspektora moraju javljati zdravstveno stanje nadležnom epidemiologu.

Do daljnjeg se ne preporuča odlazak stanovništva na bilo kakva putovanja u navedena rizična područja.

Napomena

Ove preporuke mogu se promijeniti u skladu s epidemiološkom situacijom!

Ažurirani podaci vezano uz koronavirus, kao i mjere zaštite zdravlja pučanstva svakodnevno se objavljuju na internetskim stranicama Ministarstva zdravstva, HZJZ-a i ECDC-a:

https://zdravstvo.gov.hr/koronavirus-i-mjere-prevencije/4952


https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/pitanja-i-odgovori-o-novom-koronavirusu-2019-ncov/

Informacije na engleskom jeziku dostupne su na mrežnoj stranici https://zdravstvo.gov.hr/istaknute-teme/koronavirus-i-mjere-prevencije/questions-and-answers-on-novel-coronavirus-2019-ncov/5019

te na mrežnoj stranici ECDC-a i http://bit.ly/2019nCoV


U svim objektima u hotelijerskom i turističkom sektoru važno je provoditi i poštivati opće mjere sprječavanje prijenosa infekcija. Svi djelatnici mogu se štiti poštivanjem općih mjera sprječavanja prijenosa infekcija.

U cijelom hotelu važno je osigurati adekvatni i pravilno funkcionirajući sustav ventilacije. Dostupnost tekuće vode i sapuna u svrhu poštivanja osnovnih higijenskih normi mora biti osigurana.

U hotelu osigurajte laku dostupnost odgovarajućeg potrošnog materijala za sprječavanje infekcija:

• sapun, voda ili alkoholna otopina za dezinfekciju ruku

• toplomjeri

• papirnate maramice

• kirurške maske

• jednokratne rukavice

• vreće za smeće

• tekućine za površinsku dezinfekciju

Turisti, dok god ne pokazuju simptome, nisu prijetnja. Postupanja su adekvatna kao i u razdoblju sezonske gripe. Pojačati treba dezinfekciju zajedničkih prostorija, soba i sanitarnih čvorova, te postaviti obavijest o pripremljenosti hotela na pojavu simptoma u gostiju kojima ih mole da u sumnji kontaktiraju djelatnika hotela koji će:

• Obavijestiti nadležnog liječnika/epidemiologa

• Osigurati izolaciju osobe

• Omogućiti osobi sa simptomima sav potreban komfor: dostavu hrane, lijekova i tekućina, te pružanje zdravstvene skrbi na lokaciji ili u najbližem centru.

Uz takve obavijesti osjećati će se sigurnije i djelatnici i gosti. Informiranje osoblja i opskrba zaštitnim materijalom doprinose organiziranim i mirnim postupcima, čime se sprječavaju situacije širenja panike. Pravilno planiranje, zajedno s učinkovitom prevencijom i informiranjem, osigurat će zdravlje posjetitelja i osoblja, ali i pravilno funkcioniranje objekta.

U ovom trenutku nema ograničenja na rad i primanje gostiju u hotele.

INFORMACIJE O ZDRAVSTVENOM NADZORU

Hrvatska je 3. veljače 2020. uvela zdravstveni nadzor nad osobama koje dolaze iz područja zahvaćenih epidemijom, a koje su unazad 14 dana boravile u zahvaćenom području.

Zdravstveni nadzor obuhvaća javljanje o zdravstvenom stanju putnika nadležnom epidemiologu (telefonom, a ponekad i izravnim kontaktom) prema mjestu boravka u Hrvatskoj. Kontakti nadležnih epidemiologa, prema županiji, nalazi se na idućem linku: https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/epidemija-pneumonije-povezana-s-novim-koronavirusom-kina/

Stranim osobama (koje nemaju sumnju na infekciju) nema potrebe ograničiti kretanje unutar Hrvatske i prema daljnjim odredištima. Svjetska zdravstvena organizacija i dalje ne preporučuje ograničenja u međunarodnom prometu ljudi i robe.

POSTUPAK U SLUČAJU SUMNJE NA SLUČAJ ZARAZE NOVIM KORONA VIRUSOM

U slučaju uočavanja značajki infekcije korona virusom kod posjetitelja hotela, vrijedi sljedeće:

Zdravstveni voditelj hotela ili drugi djelatnik odmah treba kontaktirati nadležnog epidemiologa (prema županiji) kako bi prijavio sumnjivi slučaj i primio upute o potrebnim postupcima.

Detaljnije upute vidi Prilog 3

Postupci i mjere zaštite za graničnu policiju/ graničnu sanitarnu inspekciju

Hrvatski zavod za javno zdravstvo Zagreb, 02. 03. 2020.

Specifične mjere zaštite vezano uz nCoV bolesti (COVID-19)

Najvažnija mjera je obavijestiti i educirati zaposlenike o samoj bolesti i preporukama/općim mjerama zaštite.

Poslodavci bi trebali osigurati uvjete rada koji podrazumijevaju dostatne količine sapuna i jednokratnih ubrusa u sanitarnim čvorovima, ili alternativno dezinficijensa za ruke, zaštitne opreme, redovito čišćenje prostorija dezinficijensima, te organizirati normalno funkcioniranje poslovnih procesa.


https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/epidemija-pneumonije-povezana-s-novim-koronavirusom-kina/

https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/epidemija-pneumonije-povezana-s-novim-koronavirusom-kina/

U radnim prostorima važno je provoditi i poštivati opće mjere sprječavanje prijenosa infekcija. Svi djelatnici mogu se štititi poštivanjem općih mjera sprječavanja prijenosa infekcija.

Važno je osigurati dostupnost tekuće vode i sapuna u svrhu poštivanja osnovnih higijenskih normi.

Uz navedeno potrebno je sve djelatnike podsjećati na pridržavanje preporuka općih mjera zaštite od respiratornih infekcija:

• redovito perite ruke sapunom i vodom te sušenje ruku jednokratnim ručnicima ili koristite dezinficijens na bazi alkohola

• kada kašljete i kišete prekrijte usta i nos papirnatom maramicom i poslije ju odbacite u koš za otpad te operite ruke• izbjegavajte bliski kontakt s osobama koji imaju simptome infekcije dišnih putova, imaju povišenu temperaturu, grlobolju, kratak dah i kašlju.


Dok je kontakt samo iz kabine kroz staklo, jedini potencijalni rizik je rukovanje dokumentima.

Za smanjenje tog rizika, preporučujemo korištenje jednokratnih PVC rukavica, koje ne trebaju biti sterilne/kirurške, te da pri ruci imaju neko dezinfekcijsko sredstvo za dezinficirati ruke. Preporučujemo da nakon pregleda dokumenata osoba koje dolaze iz zahvaćenih područja promijene rukavice, operu ruke (ili dezinficiraju) i nadalje koriste nove rukavice.

Kod postavljanja sumnje na bolest/ako osoba kaže da se loše osjeća (temperatura, kašalj, teško disanje) pa je potrebno pristupiti i direktno komunicirati s osobom, potrebno je koristiti jednokratne PVC rukavice (koje ne trebaju biti sterilne/kirurške), zaštitnu masku za nos i usta (idealno bi bilo nabaviti takozvane FFP2 maske, koje bolje štite dišni sustav od kirurških maski), zaštitne naočale (da se bolesnik ne iskašlje u oči službeniku). Ako je moguće, koristiti jednokratne pregače, da se osoba pod sumnjom ne iskašlje na uniformu.

Preporuke za korištenje osobnih zaštitnih sredstava za djelatnike

U kabini gdje službenik sjedi treba biti dostupno:- jednokratne PVC rukavice- dezinfekcijsko sredstvo- jednokratne zaštitne maske za nos i usta (po mogućnosti FFP2)- jednokratne kirurške maske (za putnike u kojih se postavi sumnja)- zaštitne naočale- jednokratne pregače

Jednokratne PVC rukavice i dezinfekcijsko sredstvo koristi stalno, a ostalu opremu ako izlazi iz kabine i dolazi u direktan kontakt s osobom pod sumnjom.

Osobi pod sumnjom daje se kirurška maska da ju nosi (ako mu zdravstveno stanje dozvoljava, tj. ako mu ne otežava disanje značajno) i odvaja ga od ostalih putnika u zasebnu prostoriju (izolira ga) i zatvara vrata prostorije do dolaska graničnog sanitarnog inspektora.

U situacijama, kad je komunikacija cijelo vrijeme izravna, bilo bi dobro kontinuirano koristiti PVC rukavice za jednokratnu upotrebu i često ih mijenjati uz pranje ili dezinfekciju ruku, a kad se posumnja na bolest kod putnika, upotrijebiti zaštitnu opremu (jednokratne maske za nos i usta, zaštitne naočale i po mogućnosti jednokratne pregače).

Ako znate unaprijed da putnici dolaze iz područja zahvaćenih epidemijom, preporučljivo je da službenici cijelo vrijeme koriste rukavice, maske i zaštitne naočale.

Za bacanje/odlaganje korištene zaštitne opreme (jednokratne PVC rukavice, jednokratne pregače i maske za nos i usta) treba osigurati zatvorene kante za otpad, po mogućnosti na otvaranje bez kontakta rukom (na njih staviti naljepnice „Infektivni otpad“) i organizirati sigurno odvoženje otpada (kao infektivnog otpada). Zaštitne naočale nakon upotrebe treba oprati tekućom vodom i deterdžentom za posuđe te staviti da se osuše.

Poželjno bi bilo da svaki službenik ima svoje zaštitne naočale.

S obzirom na epidemiološku situaciju, situacija se brzo može mijenjati, pa se i ove preporuke mogu promijeniti, stoga pratite mrežne stranice HZJZ-a (www.hzjz.hr) i Ministarstva zdravstva (www.zdravlje.gov.hr) na kojima se svakodnevno objavljuju ažurirani podatci vezano uz koronavirus, kao i mjere prevencije: https://zdravstvo.gov.hr/koronavirus-i-mjere-prevencije/4952https://www.hzjz.hr/medunarodna-istrazivanja/koronavirus-najnoviji-podatci/https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/pitanja-i-odgovori-o-novom-koronavirusu-2019-ncov/

U prilogu dodatne informacije o novom koronavirusu (SARS-CoV-2) i bolesti koju uzrokuje (COVID-19)

OSNOVNE INFORMACIJE O NOVOM KORONAVIRUSU (SARS-CoV2) I BOLESTI KOJU UZROKUJE COVID-19

1. Što je novi COVID-2019? Što je SARS—CoV-2?Novi koronavirus koji se pojavio 2019. godine nazvan je SARS—CoV-2, otkriven je u Kini krajem 2019. Radi se o novom soju koronavirusa koji prije nije bio otkriven kod ljudi. Bolest uzrokovana tim virusom naziva se COVID-2019.

2. Odakle potječu koronavirusi?Koronavirusi su virusi koji cirkuliraju među životinjama no neki od njih mogu prijeći na ljude. Nakon što prijeđu sa životinje na čovjeka mogu se prenositi među ljudima.

Velik broj životinja su nositelji koronavirusa. Na primjer, koronavirus bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS-CoV) potječe od deva dok SARS potječe od cibetke, životinje iz reda zvijeri srodnih mačkama.

3. Može li se ovaj virus usporediti sa SARS-om ili sezonskom gripom?Novi koronavirus otkriven u Kini genetski je usko povezan s virusom SARS iz 2003. i ta dva virusa imaju slične karakteristike, iako su podaci o ovom virusu još uvijek nepotpuni.

SARS se pojavio krajem 2002. godine Kini. U razdoblju od osam mjeseci 33 države su prijavile više od 8000 slučajeva zaraze virusom SARS-a. Tada je od SARS-a umrla jedna od deset zaraženih osoba.

Trenutno dostupne informacije nisu dovoljne da bi se sa sigurnošću moglo reći koliko je smrtonosan 2019-nCoV. Ipak, preliminarni nalazi ukazuju da je on manje smrtonosan od SARS-CoV.

Iako se nCoV i virusi gripe prenose s osobe na osobu i mogu imati slične simptome, ta dva virusa su vrlo različita te se stoga i ponašaju drugačije. Još je prerano donositi zaključke o načinu širenja 2019-nCoV. Ipak, preliminarni podaci ukazuju da se 2019-nCoV prenosi kao SARS.

4. Kako se virus prenosi? Koliko lako se on širi?Iako virus potječe od životinja, on se sada širi s osobe na osobu (prijenos s čovjeka na čovjeka). Trenutno dostupni epidemiološki podaci nisu dovoljni za utvrđivanje lakoće i uspješnosti širenja virusa među ljudima. Izgleda da se virus uglavnom prenosi kapljičnim putem pri kihanju i kašljanju.

Trenutno se procjenjuje da vrijeme inkubacije 2019-nCoV (vrijeme između izlaganja virusu i pojave simptoma) traje između dva i 12 dana. Iako su ljudi najzarazniji kada imaju simptome nalik gripi, postoje naznake da neki ljudi mogu prenijeti virus bez da imaju simptome ili prije nego se oni pojave. Ukoliko se ovaj podatak potvrdi, to će otežati rano otkrivanje zaraze 2019-nCoV. To nije neuobičajeno kod virusnih infekcija, kao što se vidi iz primjera ospica, ali za ovaj novi virus nema jasnih dokaza da se bolest može prenijeti prije pojave simptoma.

Ako se ljudi zaraženi 2019-nCoV testiraju i na vrijeme dijagnosticiraju te se provedu stroge mjere kontrole zaraze, vjerojatnost uspješnog prijenosa s čovjeka na čovjeka među europskim stanovništvom je niska. Sustavna provedba mjera za prevenciju i kontrolu pokazala se učinkovitom u kontroli SARS-CoV i MERS-CoV virusa.

MEDICINSKE INFORMACIJE

1. Koji su simptomi zaraze 2019-nCoV?Koliko je poznato, virus može uzrokovati blage simptome slične gripi poput:

povišene tjelesne temperature

kašlja otežanog disanja bolova u mišićima umora

U težim slučajevima javlja se teška upala pluća, sindrom akutnog otežanog disanja, sepsa i septički šok koji mogu uzrokovati smrt pacijenta. Osobe koje boluju od kroničnih bolesti podložnije su težim oboljenjima.

2. Jesu li neki ljudi pod većim rizikom od drugih?Općenito djeca, starije osobe i osobe s kroničnim bolestima (poput povišenog tlaka, srčanih bolesti, dijabetesa, poremećaja jetre i bolesti dišnih puteva) imaju veći rizik razvoja težih simptoma zaraznih bolesti. S obzirom da se radi o novoj bolesti te su dostupni podaci nepotpuni, još ne znamo koje skupine ljudi imaju teži ishod zaraze COVID-19.

3. Postoji li liječenje bolesti uzrokovane SARS—CoV-2?Ne postoji posebno liječenje za ovu bolest. Pristup liječenju pacijenata s infekcijama vezanim uz koronaviruse je liječenje kliničkih simptoma (npr. povišene temperature).

Pružanje njege (npr. pomoćna terapija i praćenje – terapija kisikom, infuzija i antiviralni lijekovi) može biti vrlo učinkovito kod zaraženih osoba.

4. Gdje se mogu testirati?Ako vaš liječnik smatra da se trebate testirati na SARS—CoV-2, uputit će vas u daljnji postupak. Trenutno se dijagnostika provodi samo u Klinici za infektivne bolesti u Zagrebu.

PREVENCIJA

Što učiniti ako sam bio u bliskom doticaju s osobom oboljelom od COVID-19?

Osoba koja je tijekom zadnjih 14 dana bila u bliskom kontaktu s oboljelim od COVID-19 bit će stavljena pod aktivni nadzor u samoizolaciji. To znači da će osoba biti u samoizolaciji doma, mjeriti tjelesnu temperaturu jednom dnevno te javiti zdravstveno stanje nadležnim epidemiologom. Ako osoba pod zdravstvenim nadzorom razvije znakove respiratorne bolesti, epidemiolog koji provodi nadzor postupit će u skladu sa sumnjom na COVID-19 (dogovara se transport u bolnicu radi dijagnostike i liječenja), a kontakti se stavljaju pod zdravstveni nadzor. Ako osoba po završetku zdravstvenog nadzora ne razvije simptome respiratorne bolesti, epidemiolog šalje obavijest o završetku zdravstvenog nadzora nadležnim ustanovama.

Koja su pravila za dezinfekciju/pranje ruku?

Pranje ruku sapunom i vodom ključni su za sprječavanje infekcije. Ruke treba prati često i temeljito sapunom i toplom vodom najmanje 20 sekundi. Kada sapun i voda nisu dostupni možete koristiti dezinficijens koji sadrži najmanje 60 % alkohola. Virus ulazi u tijelo kroz oči, nos i usta. Stoga nemojte dirati lice (oči, nos i usta) nemojte dirati neopranim rukama.

Jesu li kirurške maske učinkovita zaštita protiv SARS—CoV-2?

Kirurške maske sprječavaju širenje infekcije s bolesnih ljudi na druge. Kirurške maske su manje učinkovite u zaštiti ljudi koji nisu zaraženi. Za uobičajeni socijalni kontakt s oboljelim dovoljna je kirurška maska i održavanje udaljenosti najmanje jedan metar od bolesnika. Zdravstvenim djelatnicima koji su u doticaju s pacijentima za koje se sumnja ili je potvrđen SARS—CoV-2 savjetuje se korištenje kirurške maske ili maske veće razine filtriranja (FFP2), a kod zahvata gdje se stvara aerosol FFP3 maske.

Postoji li cjepivo protiv SARS—CoV-2?

Trenutno ne postoji cjepivo protiv koronavirusa, pa tako ni protiv SARS—CoV-2. Zato je važno spriječiti infekciju ili njeno daljnje širenje.

Štiti li me ovogodišnje cjepivo protiv gripe od SARS—CoV-2?

Virus gripe i SARS—CoV-2 su vrlo različiti i cjepivo protiv sezonske gripe ne štiti od bolesti uzrokovane virusom SARS—CoV-2.

Međutim, sezona gripe u Europi još traje, a cjepivo protiv gripe je najbolja dostupna zaštita od sezonske gripe.

Postupci i mjere u zatvorskom sustavu

Preporuke za upravitelje/ice kaznenih tijela:

1. Organizirati ispis letka „Psihologija straha od zaraznih bolesti/koronavirusa“ te isti podijeliti svim službenicima i namještenicima kaznenih tijela;

2. Osigurati pojačane mjere higijene (osoba i prostora, s naglaskom na higijeni ruku) kao i održavanje čistoće u kaznenim tijelima te osigurati dovoljnu količinu higijenskih potrepština

3. Intenzivirati savjetodavnu suradnju s mjesno nadležnim zavodima za javno zdravstvo (popis zavoda nalazi se u letku) te sukladno organizacijskim mogućnostima i potrebi održati i preventivne sastanke na predmetnu temu te dogovoriti hodograme postupanja za vaše kazneno tijelo;

Postupci i mjere zaštite u obrazovnom sustavu

Studenti - Sveučilište

Dolazak stranih studenata i studenti koji su bili u područjima zahvaćenim epidemijom

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Zagreb, 27. 02. 2020. 15h

revidirana verzija sukladno aktualnoj epidemiološkoj situaciji

Preporuka postupanja u sveučilištima i veleučilištima vezano uz studente koji pohađaju nastavu na studijama u Hrvatskoj ili borave u organiziranom

smještaju

Specifične mjere zaštite vezano uz nCoV bolesti (COVID-19):


Od 24. veljače za studente koje su unazad 14 dana boravili u Kini, Hong Kongu, Japanu, Iranu, Singapuru, Južnoj Koreji te doputovali u Hrvatsku iz talijanskih pokrajina Lombardija, Veneto, Emilia Romagna i Pijemont provodi se u trajanju od 14 dana od napuštanja zahvaćenih područja:

aktivan zdravstveni nadzor (javljanje zdravstvenog stanja teritorijalno nadležnom epidemiologu prema adresi stanovanja/boravka)

samoizolacija na temelju rješenja graničnog sanitarnog inspektora o podvrgavanju zdravstvenom nadzoru radi praćenja pojave simptoma respiratorne bolesti.

Nadalje, oni koji su iz navedenih država i pokrajina u Italiji doputovali prije 24. veljače a sveukupno unutar 14 dana, te su razvili respiratorne simptome, nikako ne smiju ići u kolektiv (na nastavu i druge sadržaje) te se odmah trebaju javiti svom izabranom liječniku.

Definicija zahvaćenog područja: Kina, Hong Kong, talijanske pokrajine Lombardija, Veneto, Emilia Romagna i Pijemont, Japan, Iran, Singapur, Južna Koreja.

1. Aktivan zdravstveni nadzor nad zdravim studentima koji dolaze iz zahvaćenih područja, a koji u anamnezi ne navode bliski kontakt s oboljelima: UVIJEK JE U SAMOIZOLACIJI kod kuće ili u studentskom domu (organiziranom smještaju) pri čemu ovi studenti mogu živjeti s drugim osobama (mogu primjerice dijeliti studentsku sobu s drugim studentima).

2. Aktivan zdravstveni nadzor nad zdravim studentima (bez znakova bolesti) koji dolaze iz zahvaćenih područja a koji su bili u bliskim kontaktima s oboljelima: UVIJEK JE U SAMOIZOLACIJI kod kuće ili u Studentskom domu (organiziranom smještaju), ali pri tome trebaju živjeti sami. Dakle, u studenskom domu je neophodno, kada god je moguće, organizirati da takav student boravi sam u sobi te da ne dijeli sobu s drugim studentom. Studentski dom također treba organizirati da student jede u svojoj sobi, a ne u zajedničkom prostoru s drugima, te da ne koristi zajedničke prostorije poput sanitarnih čvorova. Ako ne

žive sami ili nikako nije moguće organizirati da sam boravi u studentskoj sobi, neophodan je boravak u ORGANIZIRANOJ KARANTENI.

3. Studente koje dolaze iz zahvaćenih područja a imaju neki od respiratornih simptoma (nagli početak barem jednog od sljedećih simptoma: povišena tjelesna temperatura, kašalj i kratak dah) neophodno je tretirati kao zaražene osobe dok se ne isključi zaraza mikrobiološkom obradom, što znači da je neophodna hospitalizacija.

Studenti kod kojih se provodi aktivan zdravstveni nadzor u samoizolaciji (točka 1. i 2.) ne pohađaju nastavu za vrijeme trajanja ove mjere zaštite.

S obzirom na epidemiološku situaciju, situacija se brzo može mijenjati, pa se i ove preporuke mogu promijeniti, stoga pratite mrežne stranice HZJZ-a (www.hzjz.hr) i Ministarstva zdravstva na kojima se svakodnevno objavljuju ažurirani podatci vezano uz koronavirus, kao i mjere prevencije:




Opće mjere zaštite:

Uz navedeno, neophodno je u organiziranom smještaju studenta, na kampusima, studentskim domovima kao i u prostorima gdje se odvija nastava, sanitarnim čvorovima te u prostorima gdje je organizirana prehrana osigurati:

mogućnost pranja ruku sa sapunom i tekućom vodom te sušenje ruku jednokratnim ručnicima ili korištenje dezinficijensa na bazi alkohola

izostanak s nastave nastavnom osoblju i studentima koji imaju simptome infekcije dišnih putova, imaju povišenu temperaturu, grlobolju, kratak dah i kašlju

redovito a najmanje dva puta dnevno provjetravanje prostorija poticanje boravka na otvorenom kada god to vremenske prilike dozvoljavaju.

Studente, kao i ostale građane, neophodno je podsjećati na pridržavanje preporuka općih mjera zaštite:

redovito perite ruke sapunom i vodom ili koristite dezinficijens na bazi alkohola

kada kašljete i kišete prekrijte usta i nos papirnatom maramicom i poslije ju odbacite u koš za otpad te operite ruke

izbjegavajte bliski kontakt s osobama koji imaju simptome infekcije dišnih putova, imaju povišenu temperaturu, grlobolju, kratak dah i kašlju.

Preporuka postupanja u odgojno-obrazovnim ustanovama (dječjim vrtićima, školama i đačkim domovima)

https://mzo.gov.hr/vijesti/preporuka-postupanja-u-odgojno-obrazovnim-ustanovama-specificne-mjere-zastite-vezano-uz-ncov-bolesti-covid-19/3545


Zagreb, 27.02.2020., 15h

revidirana verzija sukladno aktualnoj epidemiološkoj situaciji

Preporuka postupanja u odgojno-obrazovnim ustanovama

(dječjim vrtićima, školama i đačkim domovima)



Od 24. veljače za osobe koje su unazad 14 dana boravile u Kini, Hong Kongu, Japanu, Iranu, Singapuru, Južnoj Koreji te doputovali u Hrvatsku iz talijanskih pokrajina Lombardija, Veneto, Emilia Romagna i Pijemont provodi se u trajanju od 14 dana od napuštanja zahvaćenih područja:



Nadalje, oni koji su iz navedenih pokrajina u Italiji doputovali prije 24. veljače a sveukupno unutar 14 dana, te su razvili respiratorne simptome, nikako ne smiju ići u odgojno-obrazovne ustanove te se odmah trebaju javiti svom izabranom liječniku.


1. Aktivan zdravstveni nadzor nad zdravom djecom i učenicima koji dolaze iz zahvaćenih područja a koji u anamnezi ne navode bliski kontakt s oboljelima: UVIJEK JE U SAMOIZOLACIJI kod kuće ili u đačkom domu (organiziranom smještaju) pri čemu ova djeca i učenici mogu živjeti s drugim osobama (mogu primjerice dijeliti sobu u đačkom domu s drugim djetetom).



2. Aktivan zdravstveni nadzor nad zdravim djetetom/učenikom (bez znakova bolesti) koji dolaze iz zahvaćenih područja a koji su bili u bliskim kontaktima s oboljelima: UVIJEK JE U SAMOIZOLACIJI kod kuće ili u đačkom domu (organiziranom smještaju), ali pri tome trebaju živjeti sami. Dakle, u đačkom domu je neophodno, kada god je moguće, organizirati da takav učenik boravi sam u sobi te da ne dijeli sobu s drugim učenicima. Đački dom također treba organizirati da takav učenik jede u svojoj sobi, a ne u zajedničkom prostoru s drugima, te da ne koristi zajedničke prostorije poput sanitarnih čvorova. Ako ne žive sami ili nikako nije moguće organizirati da sam boravi u sobi u đačkom domu, neophodan je boravak u ORGANIZIRANOJ KARANTENI.

3. Djecu i učenike koje dolaze iz zahvaćenih područja a imaju neki od respiratornih simptoma (nagli početak barem jednog od sljedećih simptoma: povišena tjelesna temperatura, kašalj i kratak dah) neophodno je tretirati kao zaražene osobe dok se zaraza ne isključi mikrobiološkom obradom, što znači da je neophodna hospitalizacija u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi.

Djeca i učenici kod kojih se provodi aktivan zdravstveni nadzor u samoizolaciji (točka 1. i 2.) ne pohađaju odgojno-obrazovne ustanove za vrijeme trajanja ove mjere zaštite, jer samoizolacija podrazumijeva boravak u kući odnosno u sobi đačkog doma (napuštanje kuće odnosno sobe đačkog doma moguće samo u slučaju prijeke potrebe).

Do daljnjega je preporučljivo odgoditi sve organizirane odlaske djece i učenika u zahvaćena područja, kao i organizirane susrete (primjerice sportska natjecanja) s djecom i učenicima koja dolaze iz zahvaćenih područja.

Putovanja i organiziranja druženja unutar Hrvatske za djecu i učenike i nadalje su moguća, uz uvjet da u navedenom ne sudjeluju djeca s respiratornim simptomima te uz poticanje boravka na otvorenom.

S obzirom na epidemiološku situaciju, situacija se brzo može mijenjati, pa se i ove preporuke mogu promijeniti, stoga pratite mrežne stranice HZJZ-a (www.hzjz.hr) i Ministarstva zdravstva na kojima se svakodnevno objavljuju ažurirani podatci vezano uz koronavirus, kao i mjere prevencije:





Neophodno je u organiziranom smještaju i boravku učenika, u svim odgojno-obrazovnim ustanovama, u svim prostorima gdje se odvija nastava i boravak djece, sanitarnim čvorovima te u prostorima gdje je organizirana prehrana osigurati:


nedolazak u školu i predškolsku ustanovu osoblju, učenicima, djeci i osobama u pratnji koji imaju simptome infekcije dišnih putova, odnosno koji imaju najmanje jedan od sljedećih simptoma: povišena tjelesna temperatura, kašalj, grlobolja i kratak dah; sva ostala djeca i učenici uobičajeno pohađaju odgojno-obrazovne ustanove te sve školske i izvannastavne aktivnosti

redovito a najmanje dva puta dnevno provjetravanje prostorija poticanje boravka na otvorenom kada god to vremenske prilike dozvoljavaju.

Djecu i učenike, kao i ostale građane, neophodno je podsjećati na pridržavanje preporuka općih mjera zaštite:



izbjegavajte bliski kontakt s osobama koji imaju simptome infekcije dišnih putova, odnosno koji imaju najmanje jedan od sljedećih simptoma: povišena tjelesna temperatura, kašalj, grlobolja i kratak dah.

Sportska natjecanja - mišljenje

Mišljenje o organiziranim natjecanjima djece:


Zagreb, 26.02.2020., 15h

Hrvatski školski sportski savez

PREDMET: Preporuka za organizatore natjecanja:

Državnih prvenstava u badmintonu i košarci u Zadru 2.-10. ožujka 2020.

ISF Svjetskog školskog sportskog prvenstva u košarci u Zadru za mlađe od 15 god. od 15-22. ožujka 2020.

- mišljenje, daje se

Trenutna situacije:

Od 24. veljače, za osobe koje su unazad 14 dana boravile u Kini, Hong Kongu, Japanu, Iranu, Singapuru, Južnoj Koreji te doputovali u Hrvatsku iz talijanskih pokrajina Lombardija, Veneto, Emilia Romagna i Pijemont provodi se u trajanju od 14 dana od napuštanja zahvaćenih područja:

aktivni zdravstveni nadzor (javljanje zdravstvenog stanja teritorijalno nadležnom epidemiologu prema adresi stanovanja/boravka)

u samoizolaciji na temelju rješenja graničnog sanitarnog inspektora o podvrgavanju zdravstvenom nadzoru radi praćenja pojave simptoma respiratorne bolesti.

Osobe koje dolazi iz zahvaćenih područja a imaju neki od respiratornih simptoma (nagli početak barem jednog od sljedećih simptoma: povišena tjelesna temperatura, kašalj i kratak dah) neophodno je tretirati kao zaražene osobe dok se zaraza ne isključi mikrobiološkom obradom, što znači da je neophodna hospitalizacija u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi.

- Definicija zahvaćenog područja: Kina, Hong Kong, , Japan, Iran, Singapur i Južna Koreja te talijanske pokrajine Lombardija, Veneto, Emilia Romagna i Piedmont.

Mišljenje o organiziranim natjecanjima djece:

Do daljnjega je preporučljivo odgoditi sve organizirane odlaske djece i učenika u zahvaćena područja, kao i organizirane susrete (primjerice sportska natjecanja) s djecom i učenicima koja dolaze iz zahvaćenih područja.

Putovanja i organiziranja druženja unutar Hrvatske za djecu i učenike i nadalje su moguća, uz uvjet da u navedenom ne sudjeluju djeca kao niti odrasle osobe u svojstvu natjecatelja ili organizatora ako imaju respiratorne simptome (jedan ili više simptoma: povišena tjelesna temperatura, kašalj, grlobolja i kratak dah). U organiziranju ovakvih događanja neophodno je poticanje boravka na otvorenom i dosljedno primjenjivanje općih mjera zaštite od širenja zaraznih bolesti.

No situacija se brzo može mijenjati s obzirom na epidemiološku situaciju, te se ove preporuke mogu promijeniti, stoga molim pratite web stranice HZJZ-a (www.hzjz.hr) i Ministarstva zdravstva na kojima se svakodnevno objavljuju ažurirani podaci vezano uz koronavirus, kao i mjere prevencije:





Neophodno je u organiziranom smještaju i boravku učenika, u svim prostorima gdje borave djeca/natjecatelji i organizatori, sanitarnim čvorovima te u prostorima gdje je organizirana prehrana, osigurati:

mogućnost pranja ruku sa sapunom i tekućom vodom te sušenje ruku jednokratnim ručnicima ili korištenje dezinficijensa na bazi alkohola.

Djecu i učenike kao i ostale građane neophodno je podsjećati na pridržavanje preporuka općih mjera zaštite:



izbjegavajte bliski kontakt s osobama koji imaju simptome infekcije dišnih putova, odnosno koji imaju najmanje jedan od sljedećih simptoma: povišena tjelesna temperatura, kašalj, grlobolja i kratak dah



Zagreb, 27.02.2020., 14.30 h

Prva verzija




Od 24. veljače za osobe koje su unazad 14 dana boravile u Kini, Hong Kongu, Japanu, Iranu, Singapuru, Južnoj Koreji te doputovali u Hrvatsku iz talijanskih pokrajina Lombardija, Veneto, Emilia Romagna i Pijemont provodi se u trajanju od 14 dana od napuštanja zahvaćenih područja:



Nadalje, oni koji su iz navedenih pokrajina u Italiji doputovali prije 24. veljače a sveukupno unutar 14 dana, te su razvili respiratorne simptome odmah osigurati liječnička pomoć (izabrani liječnik, epidemiolog ili drugi liječnik u kontaktu s ustanovom).


1. Aktivan zdravstveni nadzor nad osobama u skrbi (štićenik) koji dolaze iz zahvaćenih područja a koji u anamnezi ne navode bliski kontakt s oboljelima: UVIJEK JE U SAMOIZOLACIJI u ustanovi pri čemu ove osobe u skrbi mogu dijeliti sobu drugim osobama ali ne mogu napuštati sobi i koristi zajedničke prostorije.

2. Aktivan zdravstveni nadzor nad osobama u skrbi (štićenik) bez znakova bolesti koji dolaze iz zahvaćenih područja a koji su bili u bliskim kontaktima s oboljelima: UVIJEK JE U SAMOIZOLACIJI u ustanovi ali pri tome trebaju živjeti sami odnosno ne dijeliti sobu s drugim osobama niti napuštati sobu te ne trebaju koristiti zajedničke prostorije. Dakle, u ustanovama je neophodno, kada god je moguće, organizirati da takav štićenik boravi sam u sobi te organizirati da takav štićenik jede u svojoj sobi a ne u zajedničkom prostoru s drugima, te da ne koristi zajedničke prostorije poput sanitarnih čvorova. Iznimno te jedino ako u ustanovi nikako nije moguće organizirati da štićenik živi/boravi sam u sobi, neophodan je boravak u ORGANIZIRANOJ KARANTENI.

3. Štićenici koje dolazi iz zahvaćenih područja a imaju neki od respiratornih simptoma (nagli početak barem jednog od sljedećih simptoma: povišena tjelesna temperatura, kašalj i kratak dah) neophodno je tretirati kao zaražene osobe dok se zaraza ne isključi mikrobiološkom obradom, što znači da je neophodna hospitalizacija u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi.

Do daljnjega je neophodno odgoditi sve organizirane odlaske štićenika u zahvaćena područja, kao i susrete s osobama koje dolaze iz zahvaćenih područja.

Putovanja i organiziranja druženja unutar Hrvatske za štićenike i nadalje su moguća, uz uvjet da u navedenom ne sudjeluju štićenici s respiratornim simptomima te uz poticanje boravka na otvorenom.

S obzirom na epidemiološku situaciju, situacija se brzo može mijenjati, pa se i ove preporuke mogu promijeniti, stoga pratite mrežne stranice HZJZ-a (www.hzjz.hr) i Ministarstva zdravstva na kojima se svakodnevno objavljuju ažurirani podaci vezano uz koronavirus, kao i mjere prevencije:





Neophodno je u ustanovama, u svakom obliku organiziranog smještaja i boravka štićenika, u svim prostorima gdje borave sami ili grupno, sanitarnim čvorovima te u prostorima gdje je organizirana prehrana osigurati:


nedolazak u ustanove svih osoba (djelatnika ustanove i osobe koje iz poslovnih razloga posjećuju ustanovu) koji imaju simptome infekcije dišnih putova, odnosno koji imaju najmanje jedan od sljedećih simptoma: povišena tjelesna temperatura, grlobolja, kašalj i kratak dah

pružanje odgovarajuće liječničke pomoći svim štićenicima koji iskazuju znakove infekcije dišnih putova i drugih zaraznih bolesti uz zaštitu ostalih štićenika od širenja zaraze

redovito a najmanje dva puta dnevno provjetravati prostorije poticanje boravka na otvorenom kada god to vremenski uvjeti dozvoljavaju.

Štićenike i djelatnike ustanova neophodno je podsjećati na pridržavanje preporuka općih mjera zaštite:



izbjegavajte bliski kontakt s osobama koji imaju simptome infekcije dišnih putova, odnosno koji imaju najmanje jedan od sljedećih simptoma: povišena tjelesna temperatura, kašalj, grlobolja i kratak dah.

Nadalje, sukladno dopisu Ministarstva zdravstva (KLASA: 813-07/20-01/01, URBROJ: 534-01/15-20-05, 27.02.2020.) opravdana je zabrana posjeta u ustanovama u sustavu socijalne skrbi koje pružaju uslugu smještaja djeci, mladima, starijim i nemoćnim osobama.

Poveznica na razne preporuke: https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/koronavirus-najnovije-preporuke/

Je li strah od zaraznih bolesti opravdan?

Strah je jedna od temeljnih emocija ljudi i prihvatljivo je ponekad ga osjećati. Strah, ako je opravdan ima zaštitu funkciju u upozoravanju i pripremi na potencijalnu opasnost. Ponekad je pretjerana razina straha neopravdana, a najčešće se događa zbog nedostatka informacija, krivim uvjerenjima ili pogrešnoj percepciji. Pojava općenito novih i dosad neviđenih situacija, pa tako i novih zaraznih bolesti može izazvati strah i zabrinutost. U tom slučaju može pomoći informiranje, edukacija, odgovorno ponašanje i primjena preporuka o prevenciji i zaštiti.

https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/koronavirus-najnovije-preporuke/

https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/koronavirus-najnovije-preporuke/

Postupci djelatnici lučke kapetanije

Posade i putnici brodova s kojima Vaši djelatnici dolaze u kontakt su zdravi.Naime, da je netko na brodu bolestan, o tome bi granična sanitarna inspekcija bila obaviještena od strane kapetana putem Maritime Declaration of Health prije uplovljavanja broda i Vi biste bili upozoreni.

U tom slučaju, s bolesnom osobom ne bi Vaši djelatnici dolazili u kontakt jer bi ih preuzela zdravstvena služba a za kontakt Vaših djelatnika sa zdravim osobama s broda na kojem je detektirana bolesna osoba, trebali biste koristiti osobna zaštitna sredstva u skladu s uputama koje smo poslali graničnoj policiji, koju kopiram niže:

Dok je kontakt samo iz kabine kroz staklo, jedini potencijalni rizik je rukovanje dokumentima.

Za smanjenje tog rizika, preporučujemo korištenje jednokratnih rukavica, koje ne trebaju biti sterilne/kirurške, te da pri ruci imaju neko dezinfekcijsko sredstvo za dezinficirati ruke. Preporučujemo da nakon pregleda dokumenata osoba koje dolaze iz zahvaćenih područja promijene rukavice, operu ruke (ili dezinficiraju) i nadalje koriste nove rukavice.

Kod postavljanja sumnje na bolest/ako osoba kaže da se loše osjeća (temperatura, kašalj, teško disanje) pa je potrebno pristupiti i direktno komunicirati s osobom, potrebno je koristiti jednokratne rukavice (koje ne trebaju biti sterilne/kirurške), zaštitnu masku za nos i usta (idealno bi bilo nabaviti takozvane FFP2 maske, koje bolje štite dišni sustav od kirurških maski), zaštitne naočale (da se bolesnik ne iskašlje u oči službeniku). Ako je moguće, koristiti jednokratne pregače, da se osoba pod sumnjom ne iskašlje na uniformu.

U kabini gdje službenik sjedi treba biti dostupno:

- jednokratne rukavice

- dezinfekcijsko sredstvo

- jednokratne zaštitne maske za nos i usta (po mogućnosti FFP2)

- jednokratne kirurške maske (za putnike u kojih se postavi sumnja)

- zaštitne naočale

- jednokratne pregače

Jednokratne rukavice i dezinfekcijsko sredstvo koristi stalno, a ostalu opremu ako izlazi iz kabine i dolazi u direktan kontakt s osobom pod sumnjom.

Osobi pod sumnjom daje se kirurška maska da ju nosi (ako mu zdravstveno stanje dozvoljava, tj. ako mu ne otežava disanje značajno) i odvaja ga od ostalih putnika u zasebnu prostoriju (izolira ga) i zatvara vrata prostorije do dolaska graničnog sanitarnog inspektora.

U situacijama, kad je komunikacija cijelo vrijeme izravna, bilo bi dobro kontinuirano koristiti rukavice za jednokratnu upotrebu i često ih mijenjati uz pranje ili dezinfekciju ruku, a kad se

posumnja na bolest kod putnika, upotrijebiti kao u ranije spomenutom mailu zaštitnu opremu (jednokratne maske za nos i usta, zaštitne naočale i po mogućnosti jednokratne pregače).

Ako znate unaprijed da putnici dolaze iz područja zahvaćenih epidemijom, preporučljivo je da službenici cijelo vrijeme koriste rukavice, maske i zaštitne naočale.

Za bacanje/odlaganje korištene zaštitne opreme (jednokratne rukavice, jednokratne pregače i maske za nos i usta) treba osigurati zatvorene kante za otpad, po mogućnosti na otvaranje bez kontakta rukom (na njih staviti naljepnice „Infektivni otpad“) i organizirati sigurno odvoženje otpada (kao infektivnog otpada). Zaštitne naočale nakon upotrebe treba oprati tekućom vodom i deterdžentom za posuđe te staviti da se osuše.

Poželjno bi bilo da svaki službenik ima svoje zaštitne naočale.


Služba za epidemiologiju zaraznih bolestiReferentni centar za epidemiologijuMinistarstva zdravstvo Republike HrvatskeZagreb, 11. ožujak 2020.

Zdravstvenim ustanovama- svima

Postupanje zdravstvenih djelatnika u slučaju postavljanja sumnje na COVID-19, bolest uzrokovanu novi koronavirusom (SARS—CoV-2)

Hrvatski zavod za javno zdravstvo Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“

Ove će se upute redovno zanavljati u skladu s razvojem epidemiološke situacije.Verzija 11, 10. ožujak 2020.

Prema raspoloživim podacima, inkubacija COVID-19 iznosi 2 do 14 dana, s medijanom 5-6 dana. Za sada postoje ograničena saznanja o punom spektru kliničke slike oboljelih, iako su najčešće zabilježeni simptomi povišena tjelesna temperatura, kašalj, otežano disanje, bolovi u mišićima te umor i opća slabost. Teža klinička slika i potreba intenzivnog liječenja češća je u osoba starije životne dobe, kao i u onih osoba koje imaju komorbiditete.

Nema cjepiva niti specifičnog lijeka. Liječenje je suportivno.

U svrhu pravovremenog postavljanja sumnje i detekcije oboljelog sa COVID-19, svaki zdravstveni djelatnik u primarnom kontaktu s pacijentom koji ima znakove akutne respiratorne bolesti treba postaviti pitanje o:

- nedavnom putovanju u područja zahvaćenom COVID-19 epidemijom, - kontaktu sa oboljelima od COVID-19 (vjerojatnim ili potvrđenim slučajem).

Sumnja na infekciju COVID-19, koja zahtijeva laboratorijsko testiranje postavlja se u slučaju kad su zadovoljeni sljedeći kriteriji:


Ili

2) Pacijent s bilo kojim simptomima respiratorne bolesti koji je unazad 14 dana od početka simptoma bio u bliskom kontaktu s bolesnikom koji je klasificiran kao vjerojatan ili potvrđeni slučaj COVID-19.

Ili


Bliski kontakt uključuje sljedeće:


(dodirivanje korištenih maramica golom rukom ili npr. ako se bolesnik iskašlje u osobu)- Kontakt licem u lice s COVID-19 bolesnikom na udaljenosti manjoj od dva metra u

trajanju duljem od 15 minuta- Boravak u zatvorenom prostoru (npr. učionica, soba za sastanke, čekaonica u

zdravstvenoj ustanovi itd.) s COVID-19 bolesnikom u trajanju duljem od 15 minuta na udaljenosti manjoj od dva metra


- Kontakt u zrakoplovu ili drugom prijevoznom sredstvu s bolesnikom dva mjesta ispred, iza, ili sa strane ili na udaljenosti manjoj od jedan metar; suputnici ili osobe koje skrbe o bolesniku tijekom putovanja; osoblje koje je posluživalo u dijelu zrakoplova u kojem sjedi bolesnik (ako težina kliničke slike ili kretanje bolesnika upućuje na izloženost većeg broja putnika, bliskim kontakima se mogu smatrati putnici cijelog odjeljka ili cijelog zrakoplova).

* Zahvaćenim područjima smatraju se države za koje Svjetska zdravstvena organizacija navodi da imaju lokalnu ili raširenu transmisiju bolesti, a prema objavama u dnevnim izvještajima Coronavirus disease (COVID-2019) situation reports, koji se mogu naći na ovoj poveznici: https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/situation-reports

Osobito visok rizik od zaražavanja koronavirusom, tj. raširena transmisija bolesti, trenutno je prisutan u slijedećim državama/pokrajinama:- Kineska provincija Hubei, uključujući grad Wuhan- Italija- Okrug Heinsberg u njemačkoj saveznoj državi North Rhine-Westphalia - Južnokorejski grad Daegu i provincija Cheongdo - Iran


ECDC donosi definiciju vjerojatnog i potvrđenog slučaja kako slijedi:

Vjerojatan slučajOboljeli sa sumnjom na COVID-19 u kojeg je rezultat testiranja na SARS-CoV-2 neodrediv ili pozitivan test na pan-coronaviruse.

Potvrđen slučaj Osoba s laboratorijski potvrđenom infekcijom SARS-CoV-2, bez obzira jesu li prisutni klinički simptomi i znakovi.

Kad zdravstveni djelatnik na temelju gore navedenih kriterija postavi sumnju na infekciju SARS-CoV-2, važno je pravilno klinički zbrinuti oboljelog te provesti potrebnu dijagnostičku obradu.

Daljnji postupak ovisi i o tome gdje je postavljena sumnja na COVID-19 (ambulanta primarne zdravstvene zaštite, bolnica i sl. ) i težini kliničke slike oboljelog.

1. Ako sumnju postavlja liječnik PZZ, oboljelog treba uputiti u u Kliniku za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ (područje Zagreba) ili teritorijalno nadležne regionalne zdravstvene ustanove, koje su prijavile mogućnost izolacije bolesnika i imaju infektološke klinike/odjele/službe.

Bolesnika je prije upućivanja na pregled/premještaj potrebno najaviti telefonom dežurnom liječniku (nadslužbi) u Klinici/odjelu/, ne uvoditi ga u čekaonicu, već ga, u dogovoru sa dežurnim osobljem, direktno uvesti u ambulantu za izolaciju. Ovisno o težini kliničke slike, dogovara se po potrebi premještaj oboljelog u Kliniku za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“.

Ako sumnju na bolest postavi kliničar u bolnici u kojoj je bolesnik hospitaliziran ili došao na hitni prijem, dogovara izrano s Klinikom za infektivne bolesti slanje uzoraka za laboratorijsku dijagnosikui obavještava o sumnji teritorijalno nadležnog epidemiologa.

Ako sumnju na bolest postavlja liječnik hitne medicinske pomoći, uz konzultaciju s teritorijalno nadležnim epidemiologom potvrđuje sumnju i u dogovoru s dežurnim liječnikomnadležne bolice dogovara transportiranje pacijenta u bolnicu.

Ako bolesnik posumnja da boluje od COVID-19, treba se javiti telefonom izabranom liječniku.

2. Uzorke oboljele osobe sa sumnjom na COVID-19 šalje se u laboratorij Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ uz prethodnu najavu na navedeni kontakt telefon:

01/2826-283 tijekom radnog vremena (ponedjeljak – petak) 091/4012-687 izvan gore navedenog vremena

- Klinički materijal za dokazivanje infekcije s SARS-CoV-2:

a. Gornji dišni putevi

Bris nazofarinksa i orofarinksa Aspirat nazofarinksa

b. Donji dišni putevi:

● Bronhoalveolarni lavat (BAL)● Sputum● Traheobronhalni aspirat

c. Serum

- Uzorkovanje:

● Aspirati, sputum i BAL se prikupe u sterilnim posudicama za urin ili stolicu

● Oba brisa nazo- i orofarinksa se zajedno stavljaju u tekući medij (Hanks medij ili sterilna fiziološka otopina). Koristiti što manju količinu tekućeg medija, ali tako da vršni dijelovi briseva budu u potpunosti uronjeni u medij.

Napomena: Koristiti samo plastične štapiće sa sintetskim vlaknima (npr. najlon) za uzimanje brisa. Korištenje drvenih štapića i pamučne vate može rezultirati lažno negativnim nalazima.

● Krv vadite u „vacutainer“ bez anti-koagulansa i tako pošaljite. Serum nemojte odvajati.

- Svi uzorci moraju biti označeni imenom pacijenta, tipom uzorka i datumom uzimanja uzorka.

- Posudice se dobro zatvore i zajedno s upijajućim materijalom (papirnati ručnici ili staničevina) se spreme unutar ziplock vrećice. Ziplock vrećice se potom stave u čvrstu posudicu.

- Uzroci se do slanja čuvaju na +4°C. Uzorak se šalje na „plavom ledu“ (pingvini) i unutar 48 h od uzorkovanja moraju stići u dijagnostički laboratorij.

- Upute za pakiranje i slanje uzoraka se mogu pogledati na web-stranicama: http://www.bfm.hr/page/koronavirus i https://www.youtube.com/watch?v=z2b6dHiVS6U&feature=emb_title .

- Kako je dinamika infekcije još uvijek nepoznata preporuča se slanje što više mogućih, gore navedenih uzoraka. Ne preporuča se slanje samo uzoraka gornjih dišnih puteva.

- Adresa slanja:

Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“Jedinica za znanstvena istraživanjaMirogojska 810000 Zagreb

Uz uputnicu molim poslati kratki ispunjeni upitnik dostupan na web stranici Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“. Pacijenti moraju zadovoljavati kliničke i epidemiološke kriterije. Bez ispunjenog uputnika neće se raditi dijagnostika.

Zadnja ažurirana verzija dijagnostičkih uputa je dostupna na web stranici Klinike: www.bfm.hr

3. Odmah po postavljanju sumnje, liječnik treba telefonom obavjestiti epidemiologa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo na broj 01 / 46 83 004 ili na mobitel pripravnosti 098 22 77 53 dostupan 24 sata 7 dana u tjednu, ispuniti prvi dio anketnog obrasca i poslati ga u Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Epidemiolog HZJZ-a odmah će telefonski obavijestiti teritorijalno nadležnog epidemiologa koji će poduzeti mjere identifikacije kontakata sa svrhom daljnjeg zdravstvenog nadzora.

Preporuke o mjerama prevencije i suzbijanja širenja zaraze u zdravstvenim ustanovama u slučaju postavljanja sumnje na novi koronavirus (SARS-CoV-2)

S obzirom da putovi prijenosa SARS-CoV-2 nisu do kraja razjašnjeni, preporuča se primjena mjera predostrožnosti u slučaju postavljanja sumnje na SARS-CoV-2.

Oboljelom pod sumnjom na COVID-19 treba staviti kiruršku masku, smjestiti ga u zasebnu prostoriju/sobu i zatvoriti vrata (ako je moguće u sobu za izolaciju oboljelih s infekcijama koje se prenose zrakom). Ukoliko se radi o više bolesnika, preporuča se kohortiranje (prijem i smještaj bolesnika unutar jednog odjela) oboljelih sa potvrđenom COVID-19. Kohortiranje

oboljelih sa sumnjom u istoj sobi preporuča se izbjegavati. Eventualno se mogu kohortirati oboljeli sa sumnjom sa istom epidemiološkom anamnezom (izloženost), ali i tada samo ako nema mogućnosti da se odvoje.

Zdravstveni djelatnici trebaju primjenjivati standardne mjere zaštite pri kontaktu s bolesnicima, što podrazumijeva primjenu mjera za sprečavanje infekcija koje se prenose kontaktnim putem (jednokratni ogrtač/pregača, jednokratne rukavice, zaštitne naočale) i zrakom (minimalno kirurške maske, a po mogućnosti FFP2 maske). Kod intervencija koje generiraju aerosol (npr. intubacija, bronhoskopija) koristiti FFP3 masku.

U prilogu nalazi se anketni obrazac za oboljelog kod kojeg se sumnja na bolest uzrokovanu novim koronavirusom. Prvi dio obrasca popunjava liječnik koji je postavio sumnju na COVID-19 bolest, a ostatak obrasca popunjava kliničar koji liječi oboljeloga te ako sumnja udovolji definiciji vjerojatnog ili potvrđenog slučaja, odmah šalje obrazac u HZJZ, koji je dužan sve vjerojatne i potvrđene slučajeve u roku od 24 sata prijaviti u SZO i ECDC uključujući podatke s obrasca (bez osobnih identifikatora). O načinu slanja obrasca, koji je najpogodniji za kliničara, dogovoriti telefonom 01 / 46 83 004 ili na mobitel pripravnosti 098 22 77 53.

Važna napomena: Osoba koja misli da pati od bolesti uzrokove novim koronavirusom COVID-19, treba se najprije javiti telefonom izabranom liječniku.

Dr. sc. Bernard Kaić, prim. dr. med.Voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti

Video za edukaciju oblačenja zaštitne opreme (kliknuti na link) https://mega.nz/#!9XggUCZT!JCviDVFCAFsCy-6MOVnB9ncrQLbjsMMLYi9t2PuhnI8

Prilog 2 zdravstveni nadzor - Postupanje s osobama koje su u zadnjih 14 dana prije ulaska u Hrvatsku boravile na području zahvaćenom epidemijom COVID-19, bolesti koju izaziva novi koronavirus (SARX-CoV-2): zdravstveni nadzor nad osobama bez simptoma/znakova bolesti i postupak s osobom koja pokazuje simptome/znakove bolesti i njezinim kontaktima

Verzija 12

Krizni stožerMinistarstva zdravstva Republike HrvatskeZagreb, 15. ožujak 2020.

– molim proslijediti svima uključenima

Postupanje s osobama koje su u zadnjih 14 dana prije ulaska u Hrvatsku boravile na području zahvaćenom epidemijom COVID-19: zdravstveni nadzor nad osobama bez simptoma/znakova bolesti i postupak s osobom koja pokazuje simptome/znakove bolesti i njezinim kontaktima

Verzija 12, 15. ožujak 2020.

Osobe koje dolaze iz zemalja i područja u kojima postoji rasprostranjena ili lokalna transmisija bolesti COVID-19 uzrokovane novim koronavirusom (SARS-CoV-2), podvrgavaju se zdravstvenom nadzoru u svrhu pravovremenog otkrivanja eventualnog nastanka bolesti i sprječavanja njezinog daljnjeg širenja.Zdravstveni nadzor je mjera koja se primjenjuje na zdrave ljude koji su bili izloženi riziku zaražavanja.

Prema osobama koje imaju znakove bolesti pri ulasku u Hrvatsku, postupa se na drugi način, koji je u nastavku opisan pod točkom 2. odnosno 3.

Države s rašoirenom ili lokalnom transmisijom bolesti, putnici iz kojih se moraju podvrgnuti kućnoj karanteni/samoizolaciji, navedene su u Prilogu 1.

1.1. Zdravstveni nadzor u karanteni za strane građane koji dolaze iz država/područja s posebno rizičnih područja

Slijedeće države/područja su definirane kao posebno rizična područja:

- Kineska provincija Hubei, uključujući grad Wuhan- Italija- Okrug Heinsberg u njemačkoj saveznoj državi North Rhine-Westphalia - Južnokorejski grad Daegu i provincija Cheongdo - Iran

Svi strani državljani koji dolaze iz navedenih posebno rizičnih područja biti će obaviješteni od strane granične policije da su po ulasku u Hrvatsku obvezni podvrgnuti se karanteni na razdoblje od 14 dana po napuštanju navedenih područja.

Te su osobe dužne pod pratnjom otići u organiziranu karantenu, trošak koje će sami snositi.

Rješenje o obaveznoj karanteni donosi granični sanitarni inspektor. Osobe u karanteni bit će podvrgnute zdravstvenom nadzoru koji organizira osnivač karantene (županija ili grad).

Ako te osobe ulaze u Hrvatsku osobnim vozilom bit će prepraćene prometnom policijom do smještaja u kojem će boraviti tijekom trajanja karantene.

Ako se radi o organiziranom prijevozu autobusom, putnici će biti prepraćeni djelatnicima civilne zaštite do smještaja u kojem će boraviti tijekom trajanja karantene.Ako ulaze u Hrvatsku zrakoplovom, bit će prepraćene policijom do smještaja u kojem će boraviti tijekom trajanja karantene.

Po isteku 14-dnevnog zdravstvenog nadzora (računajući od datuma napuštanja zahvaćenog područja), pravna osoba, osnivač karantene će na temelju podataka o provedenom zdravstvenom nadzoru poslati izvještaj o provedenom nadzoru i ishodu nadzora Državnom inspektoratu na email [email protected] i HZJZ-u na [email protected] i na email inspektora koji je izdao rješenje (e-mail je naveden u samom rješenju).

Ako osoba tijekom zdravstvenog nadzora razvije simptome respiratorne bolesti ili povišenu tjelesnu temperaturu, zdravstveni radnici zaduženi za zdravstveni nadzor osoba smještenih u karanteni će postupiti u skladu sa sumnjom na COVID-19 bolest uzrokovanu koronavirusom.

1.2. Zdravstveni nadzor nad zdravim osobama, hrvatskim građanima

Zdravi hrvatski građani koji ulaze u Hrvatsku iz zahvaćenih područja s raširenom ili lokalnom transmisijom bolesti (Prilog 1.) biti će podvrgnute obavezi kućne karantene/samoizolacije u trajanju od 14 dana po napuštanju zahvaćenog područja.

Nad tim osobama provodi se zdravstveni nadzor na način da u skladu s Odlukom ministra zdravstva o sigurnosnoj mjeri izolacije KLASA: 501-01/20-01/06, URBROJ: 534-02-20-1 od 14. ožujka 2020. moraju biti u kućnoj samoizolaciji u trajanju od 14 dana po napuštanju zahvaćenog područja.

Osoba na graničnom prijelazu primi obavijest o obaveznoj samoizolaciji. Najkraćim putem nastavi put do kuće. Odmah provodi samoizolaciju kod kuće na način da se odvoji od ukućana, po

mogućnosti u zasebnu prostoriju. Osnovne upute o provođenju samoizolacije kod kuće uručit će im se na ulazu u zemlju.

U uputama se nalazi i poveznica s detaljnijim informacijama o načinu sprečavanja širenja bolesti na stranicama HZJZ-a.

Osoba se javlja liječniku obiteljske medicine prvoga radnoga dana po dolasku telefonom.

Ako takve osobe razviju simptome bolesti javljaju se telefonom liječniku obiteljske medicine koji na temelju razgovora o kliničkom stanju pacijenta određuju potrebu testiranja. Izvan radnog vremena izabranog liječnika, osoba sa simptomima bolesti treba se javiti hitnoj medicinskoj službi.

Liječnik obiteljske medicine po zaprimanju pozitivnog rezultata testiranja na COVID-19 odmah telefonom prijavljuje oboljelog epidemiologu koji će kontakte oboljelog staviti pod zdravstveni nadzor. Liječnik obiteljske medicine odmah telefonom obavještava epidemiologa i ako je rezultat testiranja neodrediv ili pozitivan na pan-coronaviruse. Promptna prijava oboljelog od strane liječnika prema epidemiologu nužna je zbog brze identifikacije kontakata i stavljanja tih kontakata pod zdravstveni nadzor.

Hrvatski građani koji dolaze iz zahvaćenih područja (Prilog 1.) obvezni su na 14-dnevni zdravstveni nadzor u kućnoj karanteni/samoizolaciji, tj. ne mogu napustiti Hrvatsku do isteka 14-dnevnog zdravstvenog nadzora

1.3. Zdravstveni nadzor nad zdravim osobama, strancima

Zdravi strani građani koji ulaze u Hrvatsku iz zahvaćenih područja s raširenom ili lokalnom transmisijom bolesti (Prilog 1.) biti će podvrgnute obavezi kućne karantene/samoizolacije u trajanju od 14 dana po napuštanju zahvaćenog područja (izuzetak su države/područja navedeni kao posebno rizični pod točkom 1.1., a za koje je predviđena organizirana karantena).

Nad tim osobama provodi se zdravstveni nadzor na način da u skladu s Odlukom ministra zdravstva o sigurnosnoj mjeri izolacije KLASA: 501-01/20-01/06, URBROJ: 534-02-20-1 od 14. ožujka 2020 moraju biti u kućnoj samoizolaciji u trajanju od 14 dana po napuštanju zahvaćenog područja.

Strani građani, koji nemaju mjesto stalnog boravka u Hrvatskoj, moraju pri ulasku u Hrvatsku imati dokaz o osiguranom smještaju u Hrvatskoj tijekom 14-dnevne samoizolacije. Ako borave u Hrvatskoj kraće vrijeme, mogu napustiti Hrvatsku prije isteka 14 dana ako su zdrave.

Osoba na graničnom prijelazu primi obavijest o obaveznoj samoizolaciji. Najkraćim putem nastavi put do unaprijed osiguranog smještaja u Hrvatskoj. Odmah provodi samoizolaciju u smještaju na način da se odvoji od ostlih

putnika/gostiju, po mogućnosti u zasebnu prostoriju. Osnovne upute o provođenju samoizolacije u smještju uručiti će im se na ulazu u

zemlju. U uputama se nalazi i poveznica s detaljnijim informacijama o načinu sprečavanja širenja bolesti na stranicama HZJZ-a.

Osoba se javlja teritorijalno nadležnom epidemiologu prvoga radnoga dana po dolasku telefonom.

Ako takve osobe razviju simptome bolesti javljaju se telefonom hitnoj medicinskoj službi (telefonski broj 112) koji na temelju informacija o kliničkom stanju pacijenta i/ili fizikalnog pregleda od strane liječnika HMP određuju potrebu testiranja.

Ustanova koja je provela testiranje na COVID-19 obavezna je odmah obavijestiti nadležnog epidemiologa u slučaju pozitivnog nalaza u stranca. Također odmah telefonom obavještava epidemiologa i ako je rezultat testiranja neodrediv ili pozitivan na pan-coronaviruse. Promptna prijava oboljelog od strane liječnika prema epidemiologu nužna je zbog brze identifikacije kontakata i stavljanja tih kontakata pod zdravstveni nadzor.

1.4. Postupak s putnicima u tranzitu – s osobama koje ulaze u Hrvatsku i isti dan izlaze iz Hrvatske

Granični policajac će upitati osobu ima li znakove bolesti (povišenu tjelesnu temperatura, kašalj, teškoće disanja). Ako osoba nema znakove bolesti, nije potrebno osobu stavljati pod zdravstveni nadzor.

Putnik će dati graničnoj policiji svoje kontakt podatke i podatke o predviđenom vemenu izlaska iz Hrvatske i graničnom prijelazu na kojem izlazi iz Hrvatske te će granična policija nakon što mu se odobri ulazak provjeirti jesu li takvi putnii napustili područje Republike Hrvatske.

Navedeno pravilo moguće je primjeniti samo ukoliko je izlazak iz Republike Hrvatske u susjednu državu koja će mu omogućiti ulazak.

Dana 10.3.2020. g. Republika Srbija donijela je odluku o zabrani ulaska svim državljanima (osim državljanima R. Srbije) u R. Srbiju koje dolaze s područja Italije, djelova Švicarske, Irana, Južne Koreje i Kine. Takvim putnicima može se omogućiti tranzit samo ukoliko ruta njihova puta ne uključuje Republiku Srbiju. Popis će se redovito ažurirati, ovisno o mogućim restrikcijama koje će donositi susjedne države.Bosna i Hercegovina također je zabranila ulaz strancima iz Italije.

Ako osoba pri ulasku u državu ima znakove bolesti, obavijestit će graničnog sanitarnog inspektora i/ili sanitarnog inspektora Područnog ili Središnjeg ureda Državnog inspektorata, koji će postupiti u skladu s točkom 2.

1.5. Postupak s vozačima teretnih vozila i strojovođama u željezničkom prometu

Vozači teretnih vozila će odvoziti robu na mjesta isporuke i bez izlaska iz kabine od strane drugih radnika roba će biti istovarena, a potom vozači odlaze u karantenu koja će im biti osigurana u svim županijama u objektima gdje će prespavati ili kod poslodavca koji će im osigurati iste takve uvjete na svojem parkiralištu ili će se odmoriti a nakon toga nastaviti putovanje (bez izlaska iz kabine) na drugo odredište.

Strojovođe u željezničkom prometu mogu prelaziti granicu sa Slovenijom, Srbijom, Mađarskom, Bosnom i Hercegovinom bez ograničenja. Poslodavac je dužan osigurati svu zaštitnu opremu koji su dužni koristiti prilikom obavljanja poslovnog procesa.

2) Postupak s osobom koja je ušla u Hrvatsku iz zahvaćenog područja zrakoplovom ili drugim prijevoznim sredstvom, a kod koje tijekom putovanja nije uočeno da je bolesna, a na graničnom prijelazu se posumnja na bolest uzrokovanu novim koronavirusom (vrijedi i za putnike u kopnenom prometu koji su razvili simptome tijekom putovanja)

Ako granični sanitarni inspektor na graničnom prijelazu i/ili sanitarni inspektor Područnog ili Središnjeg ureda Državnog inspektorata tijekom razgovora odnosno anketiranja putnika kojeg mu je uputio policijski službenik, a koji je unazad 14 dana boravio u području u kojem postoji rizik od zaražavanja SARS-CoV-2, utvrdi sumnju na bolest koja je uzrokovana novim koronavirusom prema Tablici 1., obavijestit će o tome teritorijalno nadležnog epidemiologa (izvan radnog vremena, u pripravnosti 24/7) i izdati rješenje o upućivanju na liječenje. Epidemiolog uz prethodnu obavijest i u konzultaciji s infektologom najbliže bolnice (u Zagrebu Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljevića“ ) obavještava, pozivom na broj 194 ili 112, o potrebi prijevoza bolesnika vozilom HMS u bolnicu. Medicinska prijavno-dojavna jedinica HMS po dobivenom zahtjevu od nadležnog epidemiologa za prijevoz bolesnika vozilom HMS, organizira prijevoz i o tome obavještava Hrvatski zavod za hitnu medicinu. Nadležni epidemiolog o svemu obavještava epidemiologa HZJZ-a (izvan radnog vremena, u pripravnosti 24/7), a HZJZ obavještava KS MZ. Obvezu obavještavanja graničnog sanitarnog inspektora i/ili sanitarnog inspektora Područnog ili Središnjeg ureda Državnog inspektorata imaju i zaposlenici zračne luke, carina i zaposlenici ostalih službi na graničnom prijelazu ukoliko imaju saznanja ili primijete navedene znakove moguće zarazne bolesti.

Granični sanitarni inspektor i/ili sanitarni inspektor Područnog ili Središnjeg ureda Državnog inspektorata prikupi podatke o osobama koje su bile u kontaktu s bolesnikom u vrijeme kad je imao znakove bolesti.

Svim osobama koje su bile u kontaktu s bolesnikom u vrijeme kad je imao znakove bolesti granični sanitarni inspektor i/ili sanitarni inspektor Područnog ili Središnjeg ureda Državnog inspektorata treba izdati rješenje za podvrgavanje zdravstvenom nadzoru i uputiti ih s tim rješenjem epidemiološkoj službi prema mjestu boravka, a koju treba i sam obavijestiti (kopijom rješenja i telefonom).

Epidemiolog na temelju rješenja i procjene vrste izloženosti provodi zdravstveni nadzor kontakata u samoizolaciji/kućnoj karanteni.

Po završetku zdravstvenog nadzora, ako kontakti oboljelog putnika ostanu zdravi, epidemiolog šalje izvješće o provedbi zdravstvenog nadzora za one osobe kojima je izdato rješenje o podvrgavanju zdravstvenom nadzoru Državnom inspektoratu na email [email protected] i na email inspektora koji je izdao rješenje (e-mail je naveden u samom rješenju) .

Ako osoba pod zdravstvenim nadzorom razvije znakove respiratorne bolesti, epidemiolog koji provodi nadzor će postupiti u skladu sa sumnjom na COVID-19, a njegove kontakte staviti pod zdravstveni nadzor u kućnoj karanteni/samoizolaciji. Ako se osoba protivi zdravstvenom nadzoru, epidemiolog obavještava sanitarnog inspektora koji izdaje rješenje.

Ako se prije isteka zdravstvenog nadzora dokaže da oboljeli putnik ne boluje od COVID-19, prekida se zdravstveni nadzor nad njegovim kontaktima.

3.) Postupak s osobom koja dolazi iz zahvaćenog područja kod koje su uočeni znakovi bolesti tijekom leta i zdravstveni nadzor nad kontaktima

Osoblje zrakoplova će podijeliti putnicima anketne listiće (Passenger locator cards) koje svi

moraju ispuniti, osoblje zrakoplova ih pokupiti prije slijetanja zrakoplova i po slijetanju ih predati graničnom sanitarnom inspektoru na graničnom prijelazu.

Osoblje zrakoplova će popuniti zdravstveni dio opće deklaracije za on-board registriranje zdravstvenih podataka (ICAO Annex 9, Appendix 1), te iste dostaviti zdravstvenim tijelima točke ulaska (Point of entry - POE).

Kapetan zrakoplova mora obavijestiti kontrolu leta na odredištu da u zrakoplovu ima bolesnika sa simptomima zarazne bolesti i dati koliko je moguće više informacija o kretanju bolesnika unazad dva tjedna te dati osobne identifikacijske podatke o bolesniku.Kontrola leta će o dolasku zrakoplova s bolesnikom obavijestiti graničnu policiju na graničnom prijelazu, koja će obavijestiti graničnog sanitarnog inspektora

Pri izlasku iz zrakoplova, bolesnika i njegovu ručnu prtljagu treba član osoblja koji je tijekom leta bio zadužen za bolesnika izvesti iz zrakoplova prije ili nakon svih ostalih putnika (ovisno o udaljenosti sjedala bolesnika od vrata), u svrhu smanjenja kontakta bolesnika s ostalim putnicima.

Bolesnog putnika će predati graničnom sanitarnom inspektoru na graničnom prijelazu koji će ga, ako je prije manje od 14 dana napustio područje u kojem postoji rizik od zaražavanja

SARS-CoV-2, smjestiti u prostoriju za izolaciju do dolaska Hitne medicinske službe.

Granični sanitarni inspektor na graničnom prijelazu će o tome obavijestiti teritorijalno nadležnog epidemiologa u pripravnosti 24/7. Granični sanitarni inspektor po utvrđivanju sumnje na bolest koja je uzrokovana novim koronavirusom prema Tablici 1 obavijestit će o tome teritorijalno nadležnog epidemiologa (izvan radnog vremena, u pripravnosti 24/7) i izdati rješenje o upućivanju na liječenje.

Epidemiolog uz prethodnu obavijest i u konzultaciji s graničnim sanitarnim inspektorom i infektologom najbliže bolnice (u Zagrebu Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević") obavještava, pozivom na broj 194, o potrebi prijevoza bolesnika vozilom HMS u bolnicu. Medicinska prijavno-dojavna jedinica HMS po dobivenom zahtjevu od nadležnog epidemiologa za prijevoz bolesnika vozilom HMS, organizira prijevoz i o tome obavještava Hrvatski zavod za hitnu medicinu. Nadležni epidemiolog o svemu obavještava epidemiologa u HZJZ-a, a HZJZ obavještava KS MZ .

Granični sanitarni inspektor na graničnom prijelazu na temelju anketnih listića (Passenger locator cards) i aketiranja putnika izdat će rješenje za podvrgavanje zdravstvenom nadzoru i uputiti ih na zdravstveni nadzor teritorijalno nadležnom epidemiologu prema mjestu boravka osobe. Isto rješenje izdat će se i kabinskom osoblju koje se tijekom leta brinulo o oboljelom. Granični sanitarni inspektor o tome obavještava nadležnog epidemiologa (kopijom rješenja i telefonom). Mobiteli epidemiologa u pripravnosti (za obavijesti izvan radnog vremena) navedeni su u Prilogu 2.

Epidemiolog kojem su kontakti oboljelog putnika upućeni na zdravstveni nadzor će prikupiti dodatne podatke o vjerojatnosti zaražavanja, ovisno o načinu kontakta s oboljelim putnikom, te primijeniti odgovarajući zdravstveni nadzor. Tijekom zdravstvenog nadzora koji traje 14 dana od kontakta s oboljelom osobom, osoba pod nadzorom je u svakodnevnom telefonskom kontaktu s epidemiologom.

Po završetku zdravstvenog nadzora, ako kontakti oboljelog putnika ostanu zdravi, epidemiolog šalje izvješće o provedbi zdravstvenog nadzora Državnom inspektoratu na email [email protected] i na email inspektora koji je izdao rješenje (e-mail je naveden u samom rješenju) i HZJZ-u. Ako osoba pod zdravstvenim nadzorom razvije znakove respiratorne bolesti, epidemiolog koji provodi nadzor će postupiti u skladu sa sumnjom na COVID-19, a njegove kontakte staviti pod zdravstveni nadzor. Ako se osoba protivi zdravstvenom nadzoru, epidemiolog obavještava sanitarnog inspektora koji izdaje rješenje putem e-maila i telefonom.

Ako se prije isteka zdravstvenog nadzora dokaže da oboljeli putnik ne boluje od COVID-19, prekida se zdravstveni nadzor nad njegovim kontaktima.

Krizni stožer Ministarstva zdravstva

Tablica 1. Sumnja na infekciju COVID-19 postavlja se u slučaju kad su zadovoljeni sljedeći kriteriji:


Ili

2) Pacijent s bilo kojim simptomima respiratorne bolesti koji je unazad 14 dana od početka simptoma bio u bliskom kontaktu1 s bolesnikom koji je klasificiran kao vjerojatan ili potvrđeni slučaj COVID-19.

Ili


1 Bliski kontakt uključuje sljedeće:


(dodirivanje korištenih maramica golom rukom ili npr. ako se bolesnik iskašlje u osobu)

- Kontakt licem u lice s COVID-19 bolesnikom na udaljenosti manjoj od dva metra u trajanju duljem od 15 minuta

- Boravak u zatvorenom prostoru (npr. učionica, soba za sastanke, čekaonica u zdravstvenoj ustanovi itd.) s COVID-19 bolesnikom u trajanju duljem od 15 minuta na udaljenosti manjoj od dva metra


- Kontakt u zrakoplovu ili drugom prijevoznom sredstvu s bolesnikom dva mjesta ispred, iza, ili sa strane ili na udaljenosti manjoj od jedan metar; suputnici ili osobe koje skrbe o bolesniku tijekom putovanja; osoblje koje je posluživalo u dijelu zrakoplova u kojem sjedi bolesnik (ako težina kliničke slike ili kretanje bolesnika upućuje na izloženost većeg broja putnika, bliskim kontakima se mogu smatrati putnnici cijelog odjeljka ili cijelog zrakoplova).

* Zahvaćenim područjima kod kojih treba postaviti sumnju na koronavirusnu bolest smatraju se države za koje Svjetska zdravstvena organizacija navodi da imaju lokalnu ili raširenu transmisiju bolesti, a prema objavama u dnevnim izvještajima Coronavirus disease (COVID-

2019) situation reports, koji se mogu naći na ovoj poveznici: https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/situation-reports


Prilog 1. Popis zemalja s lokaliziranom ili raširenom transmisijom bolesti na koje se odnosi obaveza kućne karantene/samoizolacije ako su putnici u njima boravili unazad 14 dana.

Narodna Republika Kina People's Republic of China Republika Koreja Republic of KoreaJapan JapanRepublika Singapur Republic of SingaporeAustralija AustraliaMalezija MalaysiaRepublika Filipini Republic of the PhilippinesSocijalistička Republika Vijetnam Socialist Republic of Viet NamKraljevina Kambodža Kingdom of CambodiaNovi Zeland New ZealandTalijanska Republika Republic of ItalyKraljevina Španjolska Kingdom of SpainFrancuska Republika French RepublicSavezna Republika Njemačka Federal Republic of GermanyŠvicarska Konfederacija Swiss Confederation Kraljevina Danska Kingdom of DenmarkKraljevina Švedska Kingdom of Sweden Kraljevina Nizozemska Kingdom of the NetherlandsUjedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske

United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland

Republika Austrija Republic of AustriaKraljevina Norveška Kingdom of NorwayČeška Republika Czech RepublicRepublika Finska Republic of FinlandHelenska Republika Hellenic RepublicDržava Izrael State of IsraelIrska IrelandRepublika San Marino Republic of San MarinoRepublika Island Republic of IcelandBela Krajina u Republici Sloveniji Bela Krajina in the Republic of SloveniaRepublika Poljska Republic of PolandRumunjska RomaniaPortugalska Republika Portuguese RepublicSlovačka Republika Slovak RepublicRepublika Bjelarus Republic of BelarusRepublika Bugarska Republic of Bulgaria

Republika Sjeverna Makedonija Republic of North MacedoniaKraljevina Tajland Kingdom of ThailandRepublika Indija Republic of IndiaRepublika Indonezija Republic of IndonesiaRepublika Maldivi Republic of MaldivesIslamska Republika Iran Islamic Republic of IranKraljevina Bahrein Kingdom of BahrainUjedinjeni Arapski Emirati United Arab EmiratesRepublika Irak Republic of IraqArapska Republika Egipat Arab Republic of EgyptLibanonska Republika Lebanese RepublicIslamska Republika Pakistan Islamic Republic of PakistanNarodna Republika Bangladeš People's Republic of BangladeshKanada CanadaSavezna Republika Brazil Federative Republic of BrazilRepublika Čile Republic of ChileRepublika Kostarika Republic of Costa RicaAlžirska Narodna Demokratska Republika

People's Democratic Republic of Algeria

Republika Kamerun Republic of CameroonRepublika Peru Republic of PeruRepublika Ekvador Republic of Ecuador

Prilog 2. Popis telefonskih brojeva epidemiologa u pripravnosti

Popis telefonskih brojeva epidemiologa u pripravnosti

ZZJZ "Dr. Andrija Štampar", Zagreb 091 46 96 444

ZZJZ Krapinsko-zagorske županije099 245 55 45091 730 79 13091 510 31 65

ZZJZ Sisačko moslavačke županije

098 29 35 78098 293576098 29 35 72098 981 32 73

ZZJZ Karlovačke županije 098 247 630ZZJZ Varaždinske županije 099 211 98 02ZZJZ Koprivničko križevačke županije 098 59 22 15ZZJZ Bjelovarsko bilogorske županije 098 49 20 24ZZJZ Primorsko goranske županije 091 125 72 10ZZJZ Ličko senjske županije 091 504 49 17

ZZJZ Virovitičko podravske županije098 46 59 45098 46 59 44

ZZJZ Požeško slavonske županije 098 98 29 204ZZJZ Brodsko posavske županije 091 51 70 426ZZJZ Zadarske županije 098 33 27 65ZZJZ Osječko baranjske županije 031 225 717 ZZJZ Šibensko kninske županije 091 43 41 201

ZZJZ Vukovarsko srijemske županije091 37 04 2900912700366

ZZJZ Splitsko dalmatinske županije 091 15 12 003ZZJZ Istarske županije 098 441 821ZZJZ Dubrovačko neretvanske županije

098 24 34 54

ZZJZ Međimurske županije 098 55 88 11ZZJZ Zagrebačke županije 099 736 87 84Hrvatski zavod za javno zdravstvo 098 22 77 53

Informacije o zahvaćenim područjima će se redovito ažurirati.

https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/koronavirus-najnoviji-podatci/

Prilog 1. Algoritam zdravstvenog nadzora nad kontaktima oboljele osobe i hrvatskim građanima i strancima koji ulaze i ostaju u Hrvatskoj, a unazad 14 dana su boravili u zahvaćenom području – Algoritam iz verzije 7 zdravstvenog nadzora – informativno, samo za shvatiti zdravstveni nadzor

https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/koronavirus-najnoviji-podatci/

* Nadzor osoba iz točki 1c, 1d i 1e: Nadzor bez ograničenja kretanja, ali uz obavezno izbjegavanje zatvorenih prostora s velikim brojem ljudi, javnog prijevoza, manifestacija na otvorenom i zatvorenom na kojem su ljudi fizički blizu ili u kontaktu, nošenje kirurške maske izvan kuće, hotela, smještaja, izbjegavanje fizičkog kontakta koji nije nužan s drugim osobama: osoba prati svoje zdravstveno stanje na prisutnost simptoma COVID-19 tijekom 14 dana od zadnje izloženosti i javlja se epidemiologu ako se pojave znakovi respiratorne zarazne bolesti (povišena tjelesna temperatura, kašalj, kratak

Aneks 1. Popis telefonskih brojeva epidemiologa u pripravnosti

Odbačen

Potvrđen

Nastaviti nadzor do isteka od 14 dana

testiranjeLaboratorijsko Žurno medicinsko zbrinjavanjeRizik infekcije COVID-19 više

nije prisutan. Nadzor je zavšen.

Povišena tjelesna temperatura ili respiratorni simptomi

DANE

Aktivni nadzor u samoizolaciji u vlastitom domu bez napuštanja kuće ili karanteni ako samoizolacija u vlastitom domu nije moguća uključuje:

-mjerenje temperature 2x dnevno

-svakodnevni kontakt s epidemiologom u samoizolaciji

Nadzor u samoizolaciji kod kuće. Ako je nužan izlazak iz kuće, koristiti kiruršku masku i što kraće boraviti izvan kuće. Izbjegavati javni prijevoz i sva okupljanja s većim brojem ljudi. Ukućani ne trebaju biti u samoizolaciji. Osoba prati svoje zdravstveno stanje i u slučaju pojave simptoma odmah se javiti telefonom nadležnom epidemiologu

Bliski kontakt s oboljelim (izloženost visokog rizika)

Dolazak iz zahvaćenih područja ili površan kontakt s oboljelim (sve što ne obuhvaća bliski kontakt – vidjeti definiciju u tablici 1.)

Vrsta izloženosti Zbrinjavanje

bolesnika

Traženje kontakataAsimptomatska osoba koja je bila u kontaktu s oboljelim od COVID-19



ZZJZ Krapinsko-zagorske županije

099 245 55 45

091 730 79 13

091 510 31 65


098 29 35 78

098 293576

098 29 35 72

098 981 32 73

ZZJZ Karlovačke županije 098 247 630

ZZJZ Varaždinske županije 099 211 98 02

ZZJZ Koprivničko križevačke županije 098 59 22 15

ZZJZ Bjelovarsko bilogorske županije 098 49 20 24

ZZJZ Primorsko goranske županije 091 125 72 10

ZZJZ Ličko senjske županije 091 504 49 17

ZZJZ Virovitičko podravske županije098 46 59 45

098 46 59 44

ZZJZ Požeško slavonske županije 098 98 29 204

ZZJZ Brodsko posavske županije 091 51 70 426

ZZJZ Zadarske županije 098 33 27 65

ZZJZ Osječko baranjske županije 031 225 717

ZZJZ Šibensko kninske županije 091 43 41 201


0912700366

ZZJZ Splitsko dalmatinske županije 091 15 12 003

ZZJZ Istarske županije 098 441 821

ZZJZ Dubrovačko neretvanske županije 098 24 34 54

ZZJZ Međimurske županije 098 55 88 11

ZZJZ Zagrebačke županije 099 736 87 84

Hrvatski zavod za javno zdravstvo 098 22 77 53

Letak za samoizolaciju – info koji ljudi dobiju na granici ako dolaze iz popisa zahvaćenih zemalja

Poštovani,

Temeljem Odluke ministra zdravstva o sigurnosnoj mjeri izolacije KLASA: 501-01/20-01/06, URBROJ: 534-02-20-1 od 13. ožujka 2020. godine dužni ste po dolasku iz područja s lokalnom ili raširenom transmisijom koronavirusne bolesti COVID-19, biti pod zdravstvenim nadzorom u kućnoj kranteni/samoizolaciji u trajanju od 14 dana po napuštanju zahvaćenog područja.

Osoba koja oboli od COVID-19 je zarazna od samog početka bolesti, u vrijeme kada su simptomi blagi, a može biti zarazna i 1-2 dana prije početka bolesti. Svrha kućne karantene/samoizolacije je da u slučaju razvoja bolesti imate minimalan broj kontakata u vrijeme zaraznosti što ima za cilj smanjiti širenje bolesti u populaciji.

Molimo da najkraćim putem nastavite put izravno prema kući i da se prvi radni dan javite izabranom liječniku, radi informiranja izabranog liječnika o svom status u kućnoj izolaciji i reguliranja bolovanja ako je potrebno.

Tijekom samoizolacije nemojte napuštati dom.

Ako razvijete simptome bolesti dišnih puteva (povišena tjelesna temperatura, kašalj, kratkoća daha, otežano disanje, grlobolja, slabost) javite se telefonom svom izabranom liječniku, koji će na temelju Vašeg zdravstvenog stanja procijeniti potrebu za eventualnim testiranjem na novi koronavirus. Ako Vam zatreba liječnička pomoć zbog razloga koji nisu respiratorna bolest, nazovite izabranog liječnika ili neka ga kontaktira netko od Vaših ukućana radi konzultacije i dogovora o kućnoj posjeti. Ne idite sami u zdravstvenu ustanovu bez prethodne telefonske najave.

Ne primajte goste tijekom samoizolacije, osim ako je nužno radi dostave lijekova, hrane ili potrepština. Ako imate ukućane starije životne dobi ili s kroničnim bolestima svedite kontakt s ukućanima na minimum, izbjegavajte tjelesni kontakt i održavajte razmak od 2 metra s osobama s kojima morate kontaktirati.

Često perite ruke. Pojačano vodite računa o čišćenju površina i predmeta koje dodirujete, kako bi se smanjila mogućnost prijenosa bolesti na ukućane. U tu svrhu uobičajena sredstva za čišćenje s deklariranim dezinfekcijskim svojstvima su prikladna. Sobu u kojoj boravite često provjetravajte otvaranjem prozora, uz zatvorena vrata

Više podataka o koronavirusnoj bolesti i mjerama smanjenja rizika od širenja bolesti možete pročitati na mrežnim stranicama HZJZ-a https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/koronavirus-najnovije-preporuke/ te dobiti od izbranog liječnika i teritorijalno nadležnog epidemiologa.

Info o samoizolaciji - dodatno

Ako ste bili izloženi riziku od zaraze novim koronavirusom, ostankom kod kuće štitite svoje prijatelje, kolege i širu zajednicu. Vaš ostanak kod kuće također doprinosi suzbijanju i sprječavanju širenja virusa.

Izlazite iz kuće samo ako je nužno i pritom preko nosa i usta stavite maramicu te održavajte potrebnu udaljenost od drugih ljudi. Hranu ili potrepštine neka vam dostave prijatelji, obitelj ili dostavljač, ali održavajte potrebnu udaljenost od njih (barem 1 metar), prekrijte nos i usta maramicom kod preuzimanja ili nemojte boraviti u istoj prostoriji prilikom dostave.

Ostanite kod kuće, često prozračujte prostoriju. Izbjegavajte kontakt s ostalim ukućanima koliko god je to moguće. Pratite simptome – povišena tjelesna temperatura (mjerite tjelesnu temperaturu

svakodnevno, kašalj, kratak dah – telefonom NAZOVITE liječnika ako se pojave, ne posjećujte ga.

Dok kašljete i kišete usta prekrijte papirnatom maramicom – maramicu nakon uporabe odložite u kantu za otpad s poklopcem, a ruke dobro operite i dezinficirajte.

Ruke perite sapunom i vodom temeljito i često. Koristite vlastiti ručnik – ne dijelite ručnik s ostalim ukućanima. Svaki dan prostorije u kojima boravite čistite sredstvom za čišćenje koje po mogućnosti sadrži

dezinficijens. Ne izlazite iz kuće osim u slučaju prijeke potrebe. Ne idite na posao, u školu, ne pohađajte vjerska i druga okupljanja i ne zadržavajte se u

javnim prostorima. Ne dijelite predmete s drugima (npr. posuđe, čaše, šalice, posteljinu itd.). Ne dodirujte rukom lice, oči, nos, usta. Ne rukujte se ni s kim. Ne koristite se javnim prijevozom ili taksijem. Ne pozivajte nikoga kući i ne primajte posjete.

Ostali ukućani također trebaju provoditi pojačanu osobnu higijenu i higijenu prostora te ograničiti svoja kretanja i socijalne kontakte na način da njihove radne i druge neodgodive obveze nisu narušene

Prilog 3 Preporuke i upute za hotele


U svim objektima u hotelijerskom i turističkom sektoru važno je provoditi i poštivati opće mjere sprječavanje prijenosa infekcija. Svi djelatnici mogu se štititi poštivanjem općih mjera sprječavanja prijenosa infekcija.

U cijelom hotelu važno je osigurati adekvatni i pravilno funkcionirajući sustav ventilacije. Dostupnost tekuće vode i sapuna u svrhu poštivanja osnovnih higijenskih normi mora biti osigurana.

U hotelu osigurajte laku dostupnost odgovarajućeg potrošnog materijala za sprječavanje infekcija:

• sapun, voda ili alkoholna otopina za dezinfekciju ruku

• toplomjeri

• papirnate maramice

• kirurške maske

• jednokratne rukavice

• vreće za smeće

• tekućine za površinsku dezinfekciju

Turisti, dok god ne pokazuju simptome, ne predstavljaju rizik. Postupanja su istovjetna kao i u razdoblju sezonske gripe. Treba pojačati dezinfekciju zajedničkih prostorija, soba i sanitarnih čvorova, te postaviti obavijest o pripremljenosti hotela na pojavu simptoma kod gostiju u kojima ih mole da u sumnji kontaktiraju djelatnika hotela koji će:

• Obavijestiti nadležnog liječnika/epidemiologa

• Osigurati izolaciju osobe

• Omogućiti osobi sa simptomima sav potreban komfor: dostavu hrane, lijekova i tekućina, te pružanje zdravstvene skrbi na lokaciji ili u najbližem centru.

Uz takve obavijesti i djelatnici i gosti osjećati će se sigurnije. Informiranje osoblja i opskrba zaštitnim materijalom doprinose organiziranim i mirnim postupcima, čime se sprječavaju situacije širenja panike. Pravilno planiranje, zajedno s učinkovitom prevencijom i informiranjem, osigurat će zdravlje posjetitelja i osoblja, ali i pravilno funkcioniranje objekta.

U ovom trenutku nema ograničenja za rad i primanje gostiju u hotele.

INFORMACIJE O ZDRAVSTVENOM NADZORU

Hrvatska je 3. veljače 2020. uvela zdravstveni nadzor nad osobama koje dolaze iz područja zahvaćenih epidemijom, a koje su unazad 14 dana boravile u zahvaćenom području. Zdravstveni nadzor je mjera koja se primjenjuje na zdrave ljude koji su bili izloženi riziku zaražavanja.

Zdravstveni nadzor određuju i provode sanitarna inspekcija i epidemiološka služba.

Obuhvaća javljanje zdravstvenog stanja putnika telefonom nadležnom epidemiologu u slučaju pojave simptoma (povišena tjelesna temperatura, kašalj, kratkoća daha) te javljanje po isteku 14 dana nadzora epidemiologu prema mjestu boravka u Hrvatskoj. Kontakti nadležnih epidemiologa, prema županiji, nalazi se na idućem linku: https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/epidemija-pneumonije-povezana-s-novim-koronavirusom-kina/

Hrvatski građani i stranci koji dolaze u Hrvatsku iz područja zahvaćenih epidemijom i ostaju dugotrajno bit će podvrgnuti zdravstvenom nadzoru uz samoizolaciju kod kuće. Osobe koje u Hrvatsku dolaze turistički ili poslovno na kratkotrajni boravak nije moguće podvrgnuti zdravstvenom nadzoru koji zahtijeva samoizolaciju, te im kretanje neće biti ograničeno dok nemaju simptome bolesti. Stranim osobama (turistima i poslovnim ljudima koji su u Hrvatskoj nekoliko dana) nema potrebe ograničiti kretanje unutar Hrvatske i prema daljnjim odredištima. Bit će obavezni javiti se telefonom nadležnom epidemiologu zdravstveno stanje (pojavu simptoma), te po isteku 14 dana nadzora epidemiologu. Pri eventualnoj pojavi prvih simptoma respiratorne bolesti trebaju ostati u smještaju bez doticaja s drugim putnicima/kolegama i nazvati nadležnog epidemiologa.

Svjetska zdravstvena organizacija i dalje ne preporučuje ograničenja u međunarodnom prometu ljudi i robe.

IZVJEŠTAVANJE I KOMUNIKACIJA S DJELATNICIMA

Preporučljivo je održati sastanak sa svim djelatnicima i popričati o slijedećem:

1. Prihvatiti činjenicu postojanja akutne bolesti uzrokovane novim koronavirusom i naglasiti važnost točnih i provjerenih informacija o virusu i bolesti, kao što su informacije od strane ministarstava, zavoda za javno zdravstvo, Svjetske zdravstvene organizacije i slično. Naglasiti da je širenje neprovjerenih i netočnih informacija i mitova o virusu štetno.

2. Iskomunicirati i podsjetiti djelatnike o važnosti higijene i pranja ruku. Podsjetiti djelatnike na mjere higijene i upute koji vrijede u Vašoj ustanovi. Naglasiti i podsjetiti na važnost higijene u pripremi hrane.

3. Potaknuti djelatnike da izbjegavaju rukovanje s gostima.4. Prenesite koje mjere smanjenja rizika će biti primijenjene u Vašoj ustanovi (npr. veća

dostupnost sapuna i dezinficijensa za goste, pojačanje dezinfekcije zajedničkih prostorija i sanitarnih čvorova, liftova i slično).

5. Prenesite postupke koje trebaju pratiti ukoliko netko od gostiju ili djelatnika prijavi pojavu simptoma (javljanje upravitelju, izolacija gosta u sobi, javljanje liječniku nadležnom za goste hotela i nadležnom epidemiologu

TREBAJU LI GOSTI I OSOBLJE HOTELA NOSITI MASKE

DA – AKO OSOBA IMA SIMPTOME INFEKCIJE DIŠNOG SUSTAVA

Pojedince sa simptomima bolesti dišnog sustava treba poticati na nošenje maski kako bi se ograničilo širenje bolesti. Međutim, sama uporaba maske ne pruža odgovarajuću razinu zaštite i treba poduzimati druge podjednako relevantne mjere (poput održavanja higijene ruku, održavanje udaljenosti od ostalih gostiju i osoblja od najmanje jedan metar, a po mogućnosti dva metra). Ako se koriste maske, treba slijediti adekvatne postupke nošenja, uklanjanja i odlaganja te higijenske mjere ruku nakon uklanjanja zaštite.

NE - AKO OSOBA NEMA SIMPTOME INFEKCIJE DIŠNOG SUSTAVA

Nema dokaza da je upotreba medicinske maske za jednokratnu upotrebu na zdravim osobama korisna u sprječavanju infekcije, međutim, maske se mogu nositi u nekim zemljama prema lokalnim kulturnim navikama. Uz to, pojedinci bez respiratornih simptoma trebali bi često obavljati higijenu ruku i izbjegavati neposrednu blizinu sa zaraženim osobama.

POSTUPAK U SLUČAJU SUMNJE NA SLUČAJ ZARAZE NOVIM KORONAVIRUSOM

U slučaju uočavanja simptoma infekcije koronavirusom kod posjetitelja hotela, vrijedi sljedeće:

Zdravstveni voditelj hotela ili drugi djelatnik treba odmah kontaktirati nadležnog epidemiologa (prema županiji) kako bi prijavio sumnjivi slučaj i primio upute o potrebnim postupcima

Ako hotel ima nadležnog liječnika, odmah obavijestiti i nadležnog liječnika Osobi pod sumnjom savjetovati da ostane u sobi sa zatvorenim vratima; treba joj

ponuditi kiruršku masku i papirnate maramice Djelatnicima hotela savjetovati da ne ulaze u sobu u kojoj je osoba pod sumnjom na

infekciju Ukoliko postoji potreba kontakta s gostom, trebalo bi odrediti samo jednu osobu koja

će se baviti tim gostom uz upotrebu zaštitne medicinske maske i rukavica te održavanje udaljenosti od najmanje metar od bolesnika, po mogućnosti, dva metra.

Maske, rukavice i slična zaštitna oprema treba odmah nakon korištenja biti zatvorena u plastične vreće i odložena u kantu za smeće s poklopcem predviđenu za infektivni otpad i ne smije se koristiti ponovno. Nakon bacanja zaštitne opreme u kantu za otpad, djelatnici trebaju oprati ruke sapunom i vodom

POSTUPAK PRANJA I ČIŠĆENJA HOTELSKE SOBE U SLUČAJU DA JE U NJOJ BORAVILA OSOBA NA KOJU SE SUMNJA ILI JE POTVRĐENO DA JE ZARAŽENA KORONAVIRUSOM (COVID-19)

Potrebna oprema:

Ako je moguće, zatvorite potencijalno kontaminiranu sobu i sačekajte 72 sata prije čišćenja kako bi se infektivnost virusa smanjila.

Upute za čišćenje:

Prije nego što počnete s čišćenjem, stavite masku i rukavice. Izbjegavajte dodirivanje lica i očiju tijekom

čišćenja. Držite prozore otvorenima da se prostor provjetrava i/ili uključite ventilaciju. Očistite pod deterdžentom te nakon toga dezinficirajte. Očistite i dezinficirajte sve potencijalno kontaminirane površine: kvake na vratima,

telefone, drške u hodnicima i na stubištima. Očistite toalete, uključujući WC školjku i sve dostupne površine u toaletu

deterdžentom te nakon toga dezinficirajte. Nemojte koristiti pakiranje s raspršivačem za nanošenje dezinfekcijskog sredstva jer

može doći do prskanja koje mogu dalje širiti virus. Uklonite posteljinu, jastučnice, deke i druge tkanine te ih operite. Za pranje koristite

perilicu rublja (60 - 90 °C) i deterdžent za pranje rublja. Ako nije moguće prati u perilici za rublje, možete koristiti čišćenje na paru.

Nakon čišćenja krpe oprati na 90 °C. Skinite rukavice i masku te ih stavite u plastičnu vrećicu, a zatim operite ruke

sapunom i vodom. Sav otpad nastao tijekom čišćenja treba što je prije moguće odložiti u kante za otpad. Istuširajte se i presvucite odjeću odmah nakon čišćenja. Ostavite prozor otvoreni i/ili ventilaciju uključenom da se prostorija temeljito

prozrači.

Prilikom korištenja sredstava za čišćenje važno je:

1. Pridržavati se uputa za korištenje koje je naveo proizvođač sredstva

2. Izbjegavati kontakt sredstva s očima i kožom te držati dalje od dohvata djece

3. Ne miješati različita sredstva za čišćenje te provjetravati prostorije u kojima se koristi sredstvo za

čišćenje

4. Za dezinfekciju kontaminiranih površina ili materijala izbjegavati uporabu raspršivača, proučiti

kontaktno vrijeme te ostaviti da sredstvo djeluje sukladno uputama proizvođača

Za dezinfekciju treba odabrati sredstvo koje u sebi sadrži neku od slijedećih aktivnih tvari:

Natrijev hipoklorit (0,05 - 0,5%) Etanol (70 %)

Glutaraldehid (2 %) Izopropanol (50 %)

Benzalkonijev klorid (0,05 %) Natrijev klorit (0,23 %)

OSNOVNE INFORMACIJE

5. Što je novi COVID-2019? Što je SARS—CoV-2?

Novi koronavirus koji se pojavio 2019. godine nazvan je SARS—CoV-2, otkriven je u Kini krajem 2019. Radi se o novom soju koronavirusa koji prije nije bio otkriven kod ljudi. Bolest uzrokovana tim virusom naziva se COVID-2019.

6. Odakle potječu koronavirusi?

Koronavirusi su virusi koji cirkuliraju među životinjama no neki od njih mogu prijeći na ljude. Nakon što prijeđu sa životinje na čovjeka mogu se prenositi među ljudima.

Velik broj životinja su nositelji koronavirusa. Na primjer, koronavirus bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS-CoV) potječe od deva dok SARS potječe od cibetke, životinje iz reda zvijeri srodnih mačkama.

7. Može li se ovaj virus usporediti sa SARS-om ili sezonskom gripom?

Novi koronavirus otkriven u Kini genetski je usko povezan s virusom SARS iz 2003. i ta dva virusa imaju slične karakteristike, iako su podaci o ovom virusu još uvijek nepotpuni.

SARS se pojavio krajem 2002. godine Kini. U razdoblju od osam mjeseci 33 države su prijavile više od 8000 slučajeva zaraze virusom SARS-a. Tada je od SARS-a umrla jedna od deset zaraženih osoba.

Trenutno dostupne informacije nisu dovoljne da bi se sa sigurnošću moglo reći koliko je smrtonosan 2019-nCoV. Ipak, preliminarni nalazi ukazuju da je on manje smrtonosan od SARS-CoV.

Iako se nCoV i virusi gripe prenose s osobe na osobu i mogu imati slične simptome, ta dva virusa su vrlo različita te se stoga i ponašaju drugačije. Još je prerano donositi zaključke o načinu širenja 2019-nCoV. Ipak, preliminarni podaci ukazuju da se 2019-nCoV prenosi kao SARS.

8. Kako se virus prenosi? Koliko lako se on širi?

Iako virus potječe od životinja, on se sada širi s osobe na osobu (prijenos s čovjeka na čovjeka). Trenutno dostupni epidemiološki podaci nisu dovoljni za utvrđivanje lakoće i uspješnosti širenja virusa među ljudima. Izgleda da se virus uglavnom prenosi kapljičnim putem pri kihanju i kašljanju.

Trenutno se procjenjuje da vrijeme inkubacije 2019-nCoV (vrijeme između izlaganja virusu i pojave simptoma) traje između dva i 12 dana. Iako su ljudi najzarazniji kada imaju simptome nalik gripi, postoje naznake da neki ljudi mogu prenijeti virus bez da imaju simptome ili prije nego se oni pojave. Ukoliko se ovaj podatak potvrdi, to će otežati rano otkrivanje zaraze 2019-nCoV. To nije neuobičajeno kod virusnih infekcija, kao što se vidi iz primjera ospica, ali za ovaj novi virus nema jasnih dokaza da se bolest može prenijeti prije pojave simptoma.

Ako se ljudi zaraženi 2019-nCoV testiraju i na vrijeme dijagnosticiraju te se provedu stroge mjere kontrole zaraze, vjerojatnost uspješnog prijenosa s čovjeka na čovjeka među europskim stanovništvom je niska. Sustavna provedba mjera za prevenciju i kontrolu pokazala se učinkovitom u kontroli SARS-CoV i MERS-CoV virusa.

MEDICINSKE INFORMACIJE

5. Koji su simptomi zaraze 2019-nCoV?

Koliko je poznato, virus može uzrokovati blage simptome slične gripi poput:

povišene tjelesne temperature kašlja otežanog disanja bolova u mišićima umora

U težim slučajevima javlja se teška upala pluća, sindrom akutnog otežanog disanja, sepsa i septički šok koji mogu uzrokovati smrt pacijenta. Osobe koje boluju od kroničnih bolesti podložnije su težim oboljenjima.

6. Jesu li neki ljudi pod većim rizikom od drugih?

Općenito djeca, starije osobe i osobe s kroničnim bolestima (poput povišenog tlaka, srčanih bolesti, dijabetesa, poremećaja jetre i bolesti dišnih puteva) imaju veći rizik razvoja težih simptoma zaraznih bolesti. S obzirom da se radi o novoj bolesti te su dostupni podaci nepotpuni, još ne znamo koje skupine ljudi imaju teži ishod zaraze COVID-19.

7. Postoji li liječenje bolesti uzrokovane SARS—CoV-2?

Ne postoji posebno liječenje za ovu bolest. Pristup liječenju pacijenata s infekcijama vezanim uz koronaviruse je liječenje kliničkih simptoma (npr. povišene temperature).

Pružanje njege (npr. pomoćna terapija i praćenje – terapija kisikom, infuzija i antiviralni lijekovi) može biti vrlo učinkovito kod oboljelih.

8. Gdje se mogu testirati?

Ukoliko vaš liječnik smatra da se trebate testirati na SARS—CoV-2, uputit će vas u daljnji postupak. Trenutno se dijagnostika provodi samo u Klinici za infektivne bolesti u Zagrebu.

PREVENCIJA

Što učiniti ako sam bio u bliskom doticaju s osobom oboljelom od COVID-19?

Osoba koja je tijekom zadnjih 14 dana bila u bliskom kontaktu s oboljelim od COVID-19 bit će stavljena pod aktivni nadzor u samoizolaciji. To znači da će osoba biti u samoizolaciji kod kuće, mjeriti tjelesnu temperaturu jednom dnevno te javiti pojavu simptoma (povišena tjelesna temperaturu, kašalj, kratkoća daha) teritorijalno nadležnom epidemiologu, kao i javiti se nadležnom epidemiologu po isteku 14 dana zdravstvenog nadzora. Ako osoba pod zdravstvenim nadzorom razvije znakove respiratorne bolesti, epidemiolog koji provodi nadzor postupit će u skladu sa sumnjom na COVID-19 (dogovara se transport u bolnicu radi dijagnostike i liječenja), a kontakti se stavljaju pod zdravstveni nadzor. Ako osoba po završetku zdravstvenog nadzora ne razvije simptome respiratorne bolesti, epidemiolog šalje obavijest o završetku zdravstvenog nadzora nadležnim ustanovama.

Koja su pravila za dezinfekciju/pranje ruku?

Pranje i dezinfekcija ruku ključni su za sprječavanje infekcije. Ruke treba prati često i temeljito sapunom i vodom najmanje 20 sekundi. Kada sapun i voda nisu dostupni možete koristiti dezinficijens koji sadrži najmanje 70% alkohola. Virus ulazi u tijelo kroz oči, nos i usta. Stoga ih nemojte dirati neopranim rukama.

Jesu li kirurške maske učinkovita zaštita protiv SARS—CoV-2?

Kirurške maske sprječavaju širenje infekcije s bolesnih ljudi na druge. Kirurške maske su manje učinkovite u zaštiti ljudi koji nisu zaraženi. Za uobičajeni socijalni kontakt s oboljelim dovoljna je kirurška maska i održavanje udaljenosti najmanje jedan metar od bolesnika. Zdravstvenim djelatnicima koji su u doticaju s pacijentima za koje se sumnja ili je potvrđen SARS—CoV-2 savjetuje se korištenje kirurške maske ili maske veće razine filtriranja (FFP2), a kod zahvata gdje se stvara aerosol FFP3 maske.

Postoji li cjepivo protiv SARS—CoV-2?

Trenutno ne postoji cjepivo protiv koronavirusa, pa tako ni protiv SARS—CoV-2. Zato je važno spriječiti infekciju ili njeno daljnje širenje.

Štiti li me ovogodišnje cjepivo protiv gripe od SARS—CoV-2?

Virus gripe i SARS—CoV-2 su vrlo različiti i cjepivo protiv sezonske gripe ne štiti od bolesti uzrokovane virusom SARS—CoV-2.

Međutim, sezona gripe u Europi još traje, a cjepivo protiv gripe je najbolja dostupna zaštita od sezonske gripe.

Prilog 4 Brojevi telefona

Brojevi telefona Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo na temu koronavirusa dostupni su za građane svaki radni dan od 8 do 22 sata te subotom i nedjeljom od 8 do 14 sati:

091 468 30 32

099 468 30 01

Napomena: Odgovaramo samo na telefonske pozive. Iz tehničkih razloga ne možemo vam odgovarati na poruke koje su poslane na ove mobitele.



ZZJZ Krapinsko-zagorske županije

099 245 55 45

091 730 79 13

091 510 31 65


098 29 35 78

098 293576

098 29 35 72

098 981 32 73

ZZJZ Karlovačke županije 098 247 630

ZZJZ Varaždinske županije 099 211 98 02

ZZJZ Koprivničko križevačke županije 098 59 22 15

ZZJZ Bjelovarsko bilogorske županije 098 49 20 24

ZZJZ Primorsko goranske županije 091 125 72 10

ZZJZ Ličko senjske županije 091 504 49 17

ZZJZ Virovitičko podravske županije098 46 59 45

098 46 59 44

ZZJZ Požeško slavonske županije 098 98 29 204

ZZJZ Brodsko posavske županije 091 51 70 426

ZZJZ Zadarske županije 098 33 27 65

ZZJZ Osječko baranjske županije 031 225 717

ZZJZ Šibensko kninske županije 091 43 41 201


0912700366

ZZJZ Splitsko dalmatinske županije 091 15 12 003

ZZJZ Istarske županije 098 441 821

ZZJZ Dubrovačko neretvanske županije 098 24 34 54

ZZJZ Međimurske županije 098 55 88 11

ZZJZ Zagrebačke županije 099 736 87 84

Hrvatski zavod za javno zdravstvo 098 22 77 53

Prilog 5 Tumačenje protokola

Novi koronavirus (SARS-CoV-2) i bolest koju uzrokuje (COVID-19)

Tumačenja provedbe dijagnostike, nadzora i samoizolacije u kući

Zdravstveni nadzor nad zdravim osobama (bez simptoma) koje su moguće izložene infekciji sa SARS-CoV-2 (epidemiološki kriteriji)

Dokument - Postupnik:

Postupanje s osobama koje su u zadnjih 14 dana prije ulaska u Hrvatsku boravile na području zahvaćenom epidemijom COVID-19 ili bile u kontaktu sa oboljelima od COVID-19,: zdravstveni nadzor nad osobama bez simptoma/znakova bolesti i postupak s osobom koja pokazuje simptome/znakove bolesti i njezinim kontaktima (verzija 7 od 29.2.2020.)

Vezani postupnik: Postupanje zdravstvenih djelatnika u slučaju postavljanja sumnje na novi koronavirus (2019-nCoV) (verzija 10 od 26.2.2020.)

Protokol se odnosi na postupanje za zdravstveni nadzor nad osobama koje su potencijalno bile izložene novom koronavirusom (SARS-CoV-2) ili bolesti koju uzrokuje (COVID-19).

Dvije su temeljne kategorije osoba na koje se odnosi protokol:

a) osobe koje su bile izložene osobi koja je oboljela (vjerojatan ili potvrđen slučaj) ili je pod sumnjom da je oboljela od COVID-19

b) osobe koje su bile u područjima zahvaćenim epidemijom

ZDRAVSTVENI NADZOR

Kod odluke za stavljanje osobe pod zdravstveni nadzor vezano uz COVID-19 treba procijeniti rizik izloženosti.

U protokolu se navode tri kategorije osoba i pet potkategorija:

1. Zdravstveni nadzor nad zdravim osobama koje ulaze u Hrvatsku, a bile su unazad 14 dana u području zahvaćenom epidemijom novog koronavirusa

a) Postupak s hrvatskim građanima i strancima koji ulaze i ostaju u Hrvatskoj

b) Postupak s putnicima u tranzitu – s osobama koje ulaze u Hrvatsku i isti dan izlaze iz Hrvatske

c) Postupak sa strancima koji su na proputovanju kroz Hrvatsku, turistički ili poslovno, koje uključuje minimalno jedno prenoćivanje u Hrvatskoj

d) Postupak sa hrvatskim građanima koji svakodnevno putuju u zahvaćena područja poslom, a stanuju u Hrvatskoj, tzv. dnevne migracije

e) Postupak osobama, strancima i hrvatskim građanima koji zbog posla autoprijevoza višekratno dolaze u Hrvatsku radi utovara/istovara robe i napuštaju Hrvatsku isti dan i hrvatskim građanima koji zbog posla autoprijevoza višekratno odlaze u zahvaćena područja

2. Postupak s osobom koja je ušla u Hrvatsku zrakoplovom ili drugim prijevoznim sredstvom, a kod koje tijekom putovanja nije uočeno da je bolesna, a na graničnom prijelazu se posumnja na bolest uzrokovanu novim koronavirusom (vrijedi i za putnike u kopnenom prometu koji su razvili simptome tijekom putovanja)

3. Postupak s osobom kod koje su uočeni znakovi bolesti tijekom leta i zdravstveni nadzor nad kontaktima

1.e.Postupak s vozačima /autoprijevoznicima – detaljnije informacije

nakon što vozač dobije rješenje, javi se epidemiologu, dalje normalno radi, a sve pod uvjetom da nema nikakvih simptoma. U dogovoru s epidemiologom, definira se dinamika javljanja, naravno pod uvjetom da vozač u cijelom tom razdoblju nema nikakvih simptoma ili tegoba.

Važno je naglasiti da mora imati sa sobom rješenje koje je dobio kad se vraćao sa zaraženog područja, a kako bi granični policijski službenik vidio da je vozač već pod nadzorom i da ga ne treba više upućivati kod inspektora.

Nadalje, važno je da se vozači pridržavaju osnovnih higijenskih postupaka te prilikom utovara ili čekanja na utovar u objektima na zaraženom području svakako koriste rukavice, maske i zaštitna odjela te da imaju sa sobom sredstva za dezinfekciju ruku u onim situacijama kada ruke ne mogu redovito prati( alkoholni dezinficijens ili slično).

3. U slučaju pojave simptoma putniku u avionu – Kontakti su osobe koje sjede dva reda ispred, iza i dva sjedala lijevo i desno od oboljeloga. Dodatni kontakti se uzimaju ovisno o težini kliničke slike i o tome koliko se bolesnik kretao u avionu.

Kod procjene rizika/izloženosti osobe važna pitanja:

- Gdje ste putovali/boravili? (rizik je boravak u području koje je prema definiciji područje zahvaćeno epidemijom, gdje je veći broj oboljelih i u kojima je uspostavljena lokalna transmisija infekcije)

- Kada ste putovali/boravili na rizičnim području?- Koliko ste boravili na tom području?- Koje su bile aktivnost prilikom boravka (među više ljudi, javna okupljanja, otvoreni,

zatvoreni prostori, boravak u bolnici, korištenje javnog prijevoza...)

Prijedlog za razmotriti: kod procjene rizika kontakata/ukućana osobe koja se stavlja pod nadzor (koja je potencijalno bila izložena infekciji)

Voditi računa o tome tko su sve kućni kontakti rizične osobe i sukladno tome postaviti indikaciju za njegovo adekvatno zbrinjavanje/stavljanje u samoizolaciju, jer nije isto da li se u obitelji nalazi osoba starije životne dobi, kardijalni bolesnik, dijabetičar, plućni bolesnik, imunosuprimirana osoba ili osoba oboljela od zloćudne bolesti i slično ili takvih osoba nema u obitelji (jer za njih je prema sada dostupnim podacima infekcija s novim koronavirusom rizičnija nego kod mlađih osoba)

Protokol navodi dvije razine rizika i mjere sukladno razini rizika.

IZLOŽENOST VISOKOG RIZIKA - Bliski kontakt s potvrđenim ili vjerojatnim slučajem COVID-19 oboljenja odnosno SARS-CoV-2 infekcije (potvrđeni oboljeli, vjerojatan slučaj i sumnja na oboljenje u očekivanju laboratorijskog nalaza)

IZLOŽENOST NIŽEG RIZIKA – boravak u/dolazak iz zahvaćenih područja i površinski kontakt s oboljelim (sve što nije bliski kontakt prema definiciji)

a) Mjere i postupanja za NIŽU RAZINU RIZIKA:


Ako je nužan izlazak iz kuće, koristiti kiruršku masku i što kraće boraviti izvan kuće. Izbjegavati javni prijevoz i sva okupljanja s većim brojem ljudi. Ukućani ne trebaju biti u samoizolaciji. Osoba prati svoje zdravstveno stanje i u slučaju pojave simptoma odmah se javiti telefonom nadležnom epidemiologu

b) Mjere i postupanja za VISOKU RAZINU RIZIKA:

Aktivni nadzor u samoizolaciji u vlastitom domu bez napuštanja kuće ili karanteni ako samoizolacija u vlastitom domu nije moguća uključuje:

- mjerenje temperature 2x dnevno

- svakodnevni kontakt s epidemiologom tijekom samoizolacije

- organizirana karantena ako nema uvjeta za samoizolaciju

KARANTENA

Osiguranje sve potrebne logistike, osoblje za skrb i sl. – nadležna je županija koja organizira karantenu može angažirati medicinsku sestru ili liječnika u mirovini, npr.

Psihološka pomoć osobama oboljelim od COVID-19 i osobama u zdravstvenom nadzoru/samoizolaciji: sustav socijalne skrbi osigurao stručnjake iz obiteljskog centra za psihosocijalno savjetovanje i podršku osobama koje se nalaze u samoizolaciji- telefon za pružanje psihosocijalne podrške svaki radni dan i vikendom 8-20h: 099/5270126 i 099/5270127 (u slučaju potrebe pomoć u upućivanju psihijatru, centar za krizna stanja.

TESTIRANJE

Upućivanje pacijenta kojem je postavljena sumnja na COVID-19

Za osobu s područja grada Zagreba prije upućivanja pacijenta na testiranje dogovoriti s Klinikom za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ ili teritorijalno nadležne regionalne zdravstvene ustanove, koje su prijavile mogućnost izolacije bolesnika i imaju infektološke klinike/odjele/službe.

Bolesnika je prije upućivanja na pregled/premještaj potrebno najaviti telefonom dežurnom liječniku (nadslužbi) u Klinici/odjelu/, ne uvoditi ga u čekaonicu, već ga, u dogovoru sa dežurnim osobljem, direktno uvesti u ambulantu za izolaciju.

Klinikom za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ – nazvati telefonom Odjel za hitan prijam bolesnika (centralni prijem) 01/2826-210 (ambulanta za odrasle), 01/ 2826-144 (ambulanta za djecu), 01/2826-236 (dnevna bolnica) i pitati koji je telefon nadslužbe.

Prema uputi iz Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ štapić za uzimanje brisa treba biti plastični i sa gornjim dijelom od sintetskog materijala – zove se rajonski, dakronski ili kalginatni (to se inače koristi za neke zahtjevnije bakterije, dosta je skuplji od aluminijskog s vatom).

Uzorak koji se uzima: gornji dišni putovi- nazofarinks i orofarinks – za blaže simptome

Krv/serum- nije za blaže kliničke slike, prvenstveno za teške pneumonije.

Slanje već uzetih uzoraka za testiranje na SARS- CoV-2

Uzorke prema uputi uzeti i spakirati te poslati u laboratorij Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ (na mrežnim stranicama Klinike ima video s uputama za pakiranje uzorka) uz prethodnu najavu na navedeni kontakt telefon:

01/2826-283 tijekom radnog vremena (ponedjeljak – petak)

091/4012-687 izvan gore navedenog vremena

TESTIRANJE OSOBE TIJEKOM TRAJANJA NADZORA

Ako je osoba pod zdravstvenim nadzorom odnosno ima utvrđen rizik za potencijalnu izloženost infekciji – i tijekom nadzora razvije respiratorne simptome (kašalj, povišenu temperaturu, kratak dah), ona prelazi u postupak postavljanja sumnje na COVID-19, izolira se i testira. Ako je nalaz pozitivan prelazi u kategoriju postupanja potvrđene bolesti COVID-19 i mjere koje se tada provode (izolacija, traženje kontakata..).

Ako nalaz bude negativan nastavlja se nadzor do isteka 14 dana od napuštanja područja/kontakta s oboljelim.

KONTAKTI OSOBE KOJA SE TESTIRA TIJEKOM NADZORA

Kontakti osobe kojoj je postavljena sumnja na COVID-19 se stavljaju pod nadzor u samoizolaciji kod kuće ili aktivni nadzor i samoizolaciju bez napuštanja kuće/karantene – ovisno o vrsti kontakta (bliski ili ne bliski). Ako nalazi budu negativni, kontakti prestaju biti pod nadzorom i nad njima se ne provode mjere.

Ako nalazi budu pozitivni, nad kontaktima se nastavlja provoditi nadzor, ovisno o razini rizika (bliski ili ne-bliski)

TESTIRANJE ASIMPTOMATSKIH OSOBA SE NE PROVODI (za sada, dok ne izvidimo laboratorijske kapacitete)

U bliskih kontakata osobe s potvrđenom COVID-19 koji nemaju nikakve znakove bolesti rutinski se ne provodi testiranje na novi koronavirus. Razlog tome je što negativni nalaz testiranja u takvoj asimptomatskoj fazi ne isključuje infekciju -nije praktično jer će biti negativno a nismo sigurni je li lažno negativno i nismo time ništa riješili.

Stoga se testiranje na SARS-CoV-2 provodi samo u slučaju postavljene sumnje na COVID-19 tj. kada se zadovolje klinički i epidemiološki kriteriji bolesti - Testiraju se samo simptomatske osobe.

Više puta se testira visoko rizična osoba – kontakt, npr. kao ona cura oboljelog koja je prva dva puta bila negativna, ali je bio veliki rizik izloženosti jer je bila cura. Ali da nije imala simptome ne bi je testirali.

Kontakti

Za obrađivanje kontakata može pomoći informacija australske definicije koja kaže da je vremensko razdoblje u kojem treba biti kontakt s bolesnikom da bi zahtijevao akciju- 24 sata prije početka bolesti kod bolesnika do proglašenja bolesnika nezaraznim.

https://www.health.nsw.gov.au/Infectious/diseases/Pages/2019-ncov-case-definition.aspx

Danci smatraju kontaktima osobe koje su bile u kontaktu s bolesnikom do 48 sati prije početka simptoma.

Radi veće sigurnosti, preporučujemo smatrati kontaktima osobe koje su bile u kontaktu s bolesnikom 48 sati prije početka njegove bolesti (do proglašenja izliječenja i obeskličenja bolesnika).

Rješenja sanitarne inspekcije – rok trajanja :

u trajanju 14 dana od zadnjeg dana potencijalne izloženosti rješenja bez vremenskog ograničenja (do obustave proglašenja rizičnog područja): za

dnevne migracije (posao u rizičnom području), autoprijevoznici

Javljanje zdravstvenog stanja epidemiologu:

- svakodnevno: kod visoke razine izloženosti (bliski kontakt s oboljelim) i stranci koji su u Hrvatskoj turistički ili poslovno (minimalno jedno noćenje) (kategorija 1c u Protokolu

- na početku – kod izdavanja rješenja, u slučaju pojave simptoma (barem jedan od: povišena tjelesna temperatura, kašalj, kratak dah), po isteku 14 dana (završen nadzor)- ostale osobe/kategorije iz zdravstvenog nadzora

Bolovanje (privremena nesposobnost za rad) osoba u zdravstvenom nadzoru u samoizolaciji: u slučaju izdavanja rješenja sanitarne inspekcije ili potvrde/preporuke epidemiologa za zdravstveni nadzor u samoizolaciji

Na temelju rješenja sanitarnog inspektora/potvrde epidemiologa o nadzoru – otvaranje bolovanja o strane izabranog liječnika - HZZO plaća. MKB šifra bolesti U07.1., potrebno dodati i šifru za kontakt/izloženost zaraznoj bolesti (dvostruko ili trostruko šifriranje) – Z71.1 (izložena osoba, epidemiololška anamneza – da li i ove dolaze u obzir – Z20.8, Z20.9, Z29?), Z03 (medicinsko promatranje zbog sumnje na bolest).

Postupak za ostvarivanje bolovanja:

Za osobe koje su u zdravstvenom nadzoru u samoizolaciji. Osoba u zdravstvenom nadzoru ne treba ići osobno s rješenjem/potvrdom za zdravstveni nadzor kod svog LOM-a.

Rješenje o nadzoru koje izdaje sanitarna inspekcija -> epidemiolog u ZZJZ - > HZJZ - > HZZO (preko OIB-a pronađe tko je LOM osobe i pošalje mu rješenje /potvrdu za izdavanje potvrde o bolovanju)

Rješenje se predaje osobi u nadzoru, e-mailom epidemiologu i sanitarna inspekcija ostavi sebi u arhivu.

Sanitarni inspektor e-mailom odmah po izdavanju šalje skenirana rješenja o nadzoru i šalje e-mailom teritorijalno nadležnom epidemiologu.

Slanje rješenja i potvrda o nadzoru HZJZ-u: epidemiolozi iz županijskim ZZJZ unutar 2 dana od datuma izdavanja rješenja ili potvrde o zdravstvenom nadzoru trebaju do 13 sati tog dana poslati skenirana rješenja/potvrde u HZJZ na e-mail [email protected]

Treba voditi računa da svi dijelovi potvrde budu ispunjeni, s posebnim naglaskom na OIB i MBO!

Pitanja vezano uz upute za nadzor studenata koji dolaze iz zahvaćenih područja.

Samoizolacija:

1. oni koji nisu bili u bliskom kontaktu (bili su u površnom kontaktu s oboljelim ili boravili na zahvaćenim područjima) mogu živjeti s drugim osobama (dijeliti sobu). Izlaze samo ako je nužno, i pri tome trebaju nositi kiruršku masku i što kraće boraviti izvan svoje sobe. Izbjegavati kantinu, zajedničke prostorije i sl.

Primjenjuje se mjere iz protokola: Dolazak iz zahvaćenih područja ili površan kontakt s oboljelim (sve što ne obuhvaća bliski kontakt – vidjeti definiciju u tablici 1.) Nadzor u samoizolaciji kod kuće. Ako je nužan izlazak iz kuće, koristiti kiruršku masku i što kraće boraviti izvan kuće. Izbjegavati javni prijevoz i sva okupljanja s većim brojem ljudi. Ukućani ne trebaju biti u samoizolaciji. Osoba prati svoje zdravstveno stanje i u slučaju pojave simptoma odmah se javiti telefonom nadležnom epidemiologu

2. oni koji su bili u bliskom kontaktu s oboljelim trebaju imati vlastitu sobu, sanitarni čvor i dostavu hrane u sobu. Ti studenti nikako ne mogu u kantinu, zajedničke prostore i slično. Dom ili jedno ili dvoje kolega iz doma im trebaju osigurati hranu u sobu. Kad im osobe dostavljaju hranu osoba u nadzoru treba imati kiruršku masku.

Primjenjuje se mjere iz protokola: Bliski kontakt s oboljelim (izloženost visokog rizika)

mailto:[email protected]

Aktivni nadzor u samoizolaciji u vlastitom domu bez napuštanja kuće ili karanteni ako samoizolacija u vlastitom domu nije moguća uključuje:-mjerenje temperature 2x dnevno-svakodnevni kontakt s epidemiologom u samoizolaciji- organizirana karantena ako nema uvjeta za samoizolaciji

U prilogu upute za studente, a koje su objavljene na web stranici HZJZ: https://www.hzjz.hr/medunarodna-istrazivanja/koronavirus-najnoviji-podatci/

PREPORUKE ZA MJERE PREVENCIJE

Preporuke za mjere prevencije za specifične djelatnosti 8obrazovni sustav, hoteli, ustanove socijalne skrbi i dr. nalaze se na mrežnim stranicama hzjz.hr


OSTALO VEZANO UZ PRAĆENJE COVID-19

Zaštitna oprema:

Zaštita maskom s filtrom FPP2 (FPP3 je viša razina, treba kod postupaka kod koji dolazi do prskanja i aerosolizacije tjelesnih tekućina, no i maska tipa 2 je dobra)

Zaštitne naočale (optimalno i prema mogućnostima zaštitni vizir) Zaštitna pregača Zaštitne lateks rukavice

Važno pravilno oblačenje i pravilno skidanje (skida se polako, pažljivo, bez trešnje i žurbe, uvijek se dodiruje oprema s unutarnje strane koja nije bila kontaminirana i odlaže u infektivni otpad)

FPP2 i FPP3 – nosi se oko jedan sat, može i dulje ako zahtijeva posao, može i nekoliko sati (3-4 sata), no nije preporučljivo nositi cijeli dan

Ako nema maska FPP2 treba koristiti i običnu kiruršku masku

Prijava zarazne bolesti - COVID- 19

u uputama o postupanju zdravstvenih djelatnika opisana je potreba telefonske dojave svake sumnje, slanja ispunjenog obrasca, kao i promptne prijave svakog vjerojatnog i potvrđenog slučaja.

Iako nije posebno napisano, to znači da ih treba prijaviti i u NAJS , za sada kao „Drugo“ i navesti uzročnika, a u napomeni COVID-19, MKB šifra U07.1 dok se COVID-19 službeno ne uvede na Listu.

Mjere DDD

- Postupak u slučaju potrebe protuepidemijske mjere dezinfekcije :Sanitarni inspektor na prijedlog epidemiologa (epidemiološka indikacija) propisuje provedbu protuepidemijske dezinfekcije. Istu provode Zavodi koji imaju odobrenje/Rješenje od Ministarstva zdravstva za provedbu istih. Ukoliko Zavod nema Rješenje Ministarstva zdravstva, onda isti ugovara s drugom pravnom osobom (ZZJZ ili privatnik) koja ima Rješenje, koja onda provodi mjeru pod nadzorom/koordinacijom nadležnog epidemiologa.

- Dezinfekcija dvorana (kina, zatvorene prostorije...)- kriterije/check lista kada provoditi DDD prostorija - kada, koje, koliko oboljeli treba boraviti u njima?

Procjenu kada, koje, koliko oboljeli treba boraviti u objektima da bi se provela dezinfekcija treba napraviti nadležni epidemiolog.

Čišćenje i dezinfekcija prostora u kojima je boravila osoba pod sumnjom na zarazu COVID-19

1. Za čišćenje potrebno je pripremiti: Rukavice za jednokratnu upotrebu Kiruršku masku Deterdžent Dezinfekcijsko sredstvo Čistu odjeću za presvlačenje nakon čišćenja Plastične vreće za smeće Vodu Krpe (najbolje krpe za jednokratnu uporabu) Kantu Krpu za brisanje poda

2. Upute za čišćenje: Prije nego što počnete s čišćenjem, stavite kiruršku masku i rukavice. Izbjegavajte

dodirivanje lica i očiju tijekom čišćenja. Pripremite deterdžent prema uputama proizvođača. Pripremite dezinfekcijsko sredstvo prema uputama proizvođača. Držite prozore otvorenima da se prostor provjetrava. Očistite pod deterdžentom te nakon toga dezinficirajte počevši od jednoga kraja

prostorije do drugog. Očistite toalete, uključujući WC školjku i sve dostupne površine u toaletu

deterdžentom te nakon toga dezinficirajte. Nemojte koristiti pakiranje s raspršivačem za nanošenje dezinfekcijskog sredstva

jer može doći do prskanja koje mogu dalje širiti virus. Uklonite posteljinu, jastučnice, deke i druge tkanine te ih operite. Za pranje

koristite perilicu rublja (program na 90°C) i deterdžent za pranje rublja. Ako nije

moguće tkaninu prati na 90°C, treba koristiti proizvode za dekontaminaciju tkanina.

Ako se osoba još uvijek testira na COVID-19, nemojte koristiti madrace, jastuke, tepihe ili jastuke koje je koristila ta osoba dok se ne utvrdi da nije zaražena.

Ponovite čišćenje i dezinfekciju poda počevši od jednoga kraja prostorije do drugog. Izbjegavajte prelazak s područja koje nije očišćeno na očišćeno područje kako ne biste ponovno kontaminirali očišćeno područje.

Bacite sve krpe te ostali otpad koji je nastao tijekom čišćenja u plastične vreće. Skinite rukavice te operite ruke sapunom i vodom. Skinite kiruršku masku te operite ruke sapunom i vodom. Bacite rukavice i kiruršku masku u plastičnu vreću za smeće. Sav otpad nastao tijekom čišćenja treba odvojiti od ostalog otpada i odložiti ga

što je prije moguće u kante gdje se i inače odlaže otpad. Istuširajte se i presvucite odjeću odmah nakon čišćenja. Prozračite prostoriju.

Popis aktivnih tvari za dezinfekciju COVID-19

Deterdžent i voda dovoljni su za generalno čišćenje iz predostrožnosti. S obzirom da je COVID-19 novi virus, ne postoje istraživanja koja ispituju djelotvornost aktivnih tvari specifično za taj virus već je djelotvornost navedenih aktivnih tvari ispitana na ostalim koronavirusima. Od aktivnih tvari navedenih u tablici, sredstva na bazi etanola i natrijeva hipoklorita (nalazi se u izbjeljivaču) široko su dostupna i van laboratorija i bolničkih ustanova.

Prilikom korištenja sredstava za čišćenje važno je:

1. Pridržavati se uputa za korištenje koje je naveo proizvođač sredstva2. Izbjegavati kontakt sredstva s očima i kožom te držati dalje od dohvata djece3. Ne miješati različita sredstva za čišćenje te provjetravati prostorije u kojima se koristi

sredstvo za čišćenje

4. Dezinfekcija se izvodi registriranim dezinfekcijskim sredstvom koje djeluje na viruse prema uputama proizvođača, a Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) preporučuje sredstva na bazi slijedećih aktivnih tvari:

• Etanol • Natrijev hipoklorit • Glutaraldehid • Izopropanol • Benzalkonijev klorid • Natrijev klorit

- Dezinfekcija prijevoznih sredstava u kojima je boravio oboljeli – kada, koja sredstva, kako ...Procjenu kada treba provesti dezinfekciju prijevoznog sredstva u kojem je boravio oboljeli treba napraviti nadležni epidemiolog.

Dezinfekcija autobusa, vlakova i ostalih vozila (kamiona, automobila i sl.)

Potreba za primjenom mjera dezinfekcije može se pojaviti u slučaju prijevoza osoba pod sumnjom na zarazu ili oboljelih od visokozaraznih bolesti. Mjere provodi prijevoznik, privatno poduzeće prema ugovoru ili nadležno tijelo ovlašteno za provedbu mjera uz korištenje prikladne opreme za osobnu zaštitu.

Sredstva na bazi natrijevog hipoklorita su učinkovita za uništavanje COVID-19. Sredstva na bazi alkohola mogu se koristiti za brisanje površina na kojima uporaba natrijeva hipoklorita nije prikladna, primjerice metala. Sredstva na bazi glutaraldehida učinkovita su i praktične

primjene.

Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) izdao je preporuke aktivnih tvari za dezinfekciju COVID-19 uz napomenu kako u obzir dolaze i sredstva na bazi drugih aktivnih tvari ukoliko su odobrena od strane proizvođača te EU legislativom, odnosno hrvatskim zakonodavstvom. Sva sredstva, kao i metode koje se koriste za dezinfekciju, moraju biti u skladu s internim uputama vozila koje se dezinficira.

Popis aktivnih tvari za dezinfekciju COVID-19 prema preporukama Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC):

• Etanol

• Natrijev hipoklorit

• Glutaraldehid

• Izopropanol

• Benzalkonijev klorid

• Natrijev klorit

Postupci dezinfekcije u vozilima:

Pripremiti otopinu za dezinfekciju prema uputama proizvođača Otvoriti i postaviti vreću za infektivni otpad pored vidljivo onečišćenog područja.

Ukoliko iste nisu dostupne, na obične vreće naznačiti „INFEKTIVNI OTPAD“. Površine koje zahtijevaju čišćenje i dezinfekciju na sjedalu na kojem je sjedio

pacijent, susjednim sjedalima u istom redu, susjednim redovima i drugim područjima obuhvaćaju:

- sjedište sjedala- nasloni za ruke na sjedalu- nasloni sjedala (metalni i/ili plastični dio)- stolić- zasune za sigurnosni pojas- kontrole za svjetla i zrak - susjedne zidove i prozore

- sanitarne čvorove koji je koristio pacijent: ručke i brave na vratima, WC školjku, sjedalo WC školjke, slavinu, umivaonik, susjedne i suprotne zidove

- Ukoliko se radi o vlaku s kabinama, navedene principe temeljitog čišćenja i dezinfekcije primijeniti na cijelu kabinu

- Ostala područja čistiti i dezinficirati sukladno uobičajenim protokolima za čišćenje propisanih standardnim protokolom

Brisačem poda, jednokratnim krpama ili papirnatim ručnicima očistiti vidljivo onečišćeno područje (ukloniti krute tvari i tekući otpad). Odložiti u vreću za infektivni otpad.

Promijeniti rukavice u slučaju vidljivog onečišćenja ili oštećenja. Odložiti u vreću za infektivni otpad

Očistiti površinu deterdžentom i vodom Izliti otopinu za dezinfekciju oko onečišćenog područja te koristeći papirnate ručnike

otopinu rasporediti prema središtu. Nakon što je područje vlažno, papirnatim ručnicima očistiti područje te materijal odložiti u vreću za infektivni otpad

Osigurati odgovarajuće vrijeme kontakta između dezinfekcijskog sredstva i površine radi uništenja mikroorganizama. Pridržavati se svih sigurnosnih mjera prema uputama.


Kontaminirane tekstile staviti u vreću za infektivni otpad, zatvoriti te označiti za kasnije odlaganje ili dezinfekciju (Za pranje tkanina koristiti program s temperaturom vode najmanje 70°C uz uporabu deterdženta ili dezinfekcijskog sredstva najmanje 25 minuta. U slučaju programa s temperaturom manjom od 70°C koristiti sredstvo prikladno za pranje na niskim temperaturama u odgovarajućoj koncentraciji).

Isprati vodom i osušiti područje. Eventualno preostale papirnate ručnike odložiti u vreću za infektivni otpad.

Brisače poda oprati i dezinficirati te ostaviti da se osuše. Rukavice skinuti i odložiti u vreću za infektivni otpad. Zatvoriti vreću za infektivni otpad te osigurati adekvatan transport i zbrinjavanje. Kad su čišćenje i dezinfekcija završeni i rukavice skinute, ruke odmah oprati sapunom

i vodom ili alkoholnim antiseptikom za ruke. Izbjegavati dodirivanje lica rukavicama ili neopranim rukama.

Za čišćenje izbjegavati korištenje komprimiranog zraka ili vode pod pritiskom, isto kao i druge metode koje mogu prouzrokovati prskanje ili ponovnu aerosolizaciju zaraznog materijala. Usisavače koristiti samo nakon provedene odgovarajuće dezinfekcije.

Brodovi - dezinfekcija

Potreba za primjenom dodatnih mjera dezinfekcije može se pojaviti u slučaju prijevoza osoba pod sumnjom na zarazu ili oboljelih od visokozaraznih bolesti. Mjere provodi prijevoznik, posada, privatno poduzeće prema ugovoru ili nadležno tijelo ovlašteno za provedbu mjera uz korištenje prikladne opreme za osobnu zaštitu. Mjere provedbe koje se primjenjuju trebale bi uvijek biti u dogovoru s i pod nadzorom nadležnog tijela luke.

Većina površina na brodu može se tretirati sa otopinom natrijevog hipoklorita. Navedeno sredstvo se, međutim, ne smije primjenjivati na elektroničkoj opremi radi mogućnosti oštećenja korozijom.

Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) izdao je preporuke aktivnih tvari za dezinfekciju COVID-19 uz napomenu kako u obzir dolaze i sredstva na bazi drugih aktivnih tvari ukoliko su odobrena od strane proizvođača te EU legislativom, odnosno hrvatskim zakonodavstvom. Sva sredstva, kao i metode koje se koriste za dezinfekciju, moraju biti u skladu s internim protokolima brodova.


• Etanol


• Glutaraldehid

• Izopropanol


• Natrijev klorit

Postupci dezinfekcije na brodovima:

Izolirati kontaminirano područje radi sprječavanja prolaska ostalih putnika Pripremiti otopinu za dezinfekciju prema uputama proizvođača Otvoriti i postaviti vreću za infektivni otpad pored vidljivo onečišćenog područja.

Ukoliko iste nisu dostupne, na obične vreće naznačiti „INFEKTIVNI OTPAD“. Kabine i prostori u kojima je boravio pacijent pod sumnjom na infekciju

koronavirusom (COVID-19) čiste se i dezinficiraju u skladu s protokolima za čišćenje i dezinfekciju u slučajevima sumnje na pojavu visokozarazne bolesti.

Rublje, oprema za posluživanje hrane, pribor za jelo te otpad iz kabine sumnjivih tretira se kao infektivni te se zbrinjava ili dezinficira sukladno protokolu.

Osim gore spomenutih, područja koja zahtijevaju posebnu pozornost su i:- Kvake na vratima- Rukohvati- Tipke u liftu- Telefoni- Tipkovnice i miševi- Stolovi- Fotelje- Ručke za ispiranje WC-a- Automat za kockanje- Sportska oprema

- Predmeti igraonica - karte, žetoni itd. Ostala područja čistiti i dezinficirati sukladno uobičajenim protokolima za čišćenje

propisanih standardnim protokolom Brisačem poda, jednokratnim krpama ili papirnatim ručnicima vidljivo onečišćeno

područje (ukloniti krute tvari i tekući otpad). Odložiti u vreću za infektivni otpad. Promijeniti rukavice u slučaju vidljivog onečišćenja ili oštećenja. Odložiti u vreću za

infektivni otpad

Očistiti površinu deterdžentom i vodom Izliti otopinu za dezinfekciju oko onečišćenog područja te koristeći papirnate ručnike

otopinu rasporediti prema središtu. Nakon što je područje vlažno, papirnatim ručnicima očistiti područje te materijal odložiti u vreću za infektivni otpad

Osigurati odgovarajuće vrijeme kontakta između dezinfekcijskog sredstva i površine radi uništenja mikroorganizama. Pridržavati se svih sigurnosnih mjera prema uputama.


Kontaminirana sjedala, jastučiće i ostale tkanine staviti u vreću za infektivni otpad, zatvoriti te označiti za kasnije odlaganje ili dezinfekciju (Za pranje tkanina koristiti program s temperaturom vode najmanje 70°C uz uporabu deterdženta ili dezinfekcijskog sredstva najmanje 25 minuta. U slučaju programa s temperaturom manjom od 70°C koristiti sredstvo prikladno za pranje na niskim temperaturama u odgovarajućoj koncentraciji).


Brisače poda oprati i dezinficirati te ostaviti da se osuše. Rukavice skinuti i odložiti u vreću za infektivni otpad. Zatvoriti vreću za infektivni otpad te osigurati adekvatan transport i zbrinjavanje. Kad su čišćenje i dezinfekcija završeni i rukavice skinute, ruke odmah oprati sapunom

i vodom ili alkoholnim antiseptikom za ruke. Izbjegavati dodirivanje lica rukavicama ili neopranim rukama.


Zrakoplovi - dezinfekcijaNakon prijevoza osoba pod sumnjom na zarazu ili oboljelih od visokozaraznih bolesti potrebno je osigurati provođenje postupaka čišćenja i dezinfekcije zrakoplova, pri čemu je odgovornost zračne luke ugovaranje ovlaštenog izvoditelja za provedbu mjera dezinfekcije. Pri postupcima čišćenja i dezinfekcije koriste se metode i proizvodi pogodni za zrakoplov u najvišim prihvatljivim koncentracijama uz korištenje prikladne opreme za osobnu zaštitu.

Za zrakoplove se koriste isključivo sredstva (uključujući deterdžente/dezinfekcijska sredstva) odobrena za korištenje od strane proizvođača zrakoplova i originalne opreme (odobreni proizvodi uobičajeno su navedeni u priručniku za održavanje zrakoplova) te sukladne EU

legislativi, odnosno hrvatskom zakonodavstvu. Sve metode postupaka izvode se sukladno uputama proizvođača zrakoplova.

Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) izdao je preporuke aktivnih tvari za dezinfekciju COVID-19 uz napomenu kako u obzir dolaze i sredstva na bazi drugih aktivnih tvari ukoliko su odobrena od strane proizvođača zrakoplova. Sva sredstva, uključujući i popis aktivnih tvari prema preporukama ECDC-a, kao i metode koje se koriste za dezinfekciju, moraju biti u skladu s uputama proizvođača zrakoplova.


•• Etanol


• Glutaraldehid

• Izopropanol


• Natrijev klorit

Potrebni materijali za provođenje postupka dezinfekcije:

2 plastične kante od 10 litara svaka (jedna za otopinu dezinficijensa, druga za odlaganje potrepština potrebnih za dezinfekciju)

2 plastična lijevka za ulijevanje tekućina 20-30 litara čiste vode u kanistru (za miješati otopinu dezinficijenasa) Dovoljan broj spužva (za čišćenje prljavštine) Dovoljan broj jednokratnih krpa za brisanje Brisač poda Špatula, lopatica, četkica, četka za čišćenje (za otklanjanje grubih nečistoća, fecesa,

sadržaja povraćanja) Boca za prskanje (ručna prskalica), 2-5 litara Dezinficijens, koncentrirani, 1 litra po zrakoplovu (10 litara otopine spremne za

uporabu po zrakoplovu) Kanistar s poklopcem od 20-30 litara, označen s „INFEKTIVNI OTPAD“ za odlaganje

kontaminiranih tekućina i izlučevina Plastične vreće za odlaganje kontaminiranih materijala, PVC vezice, oznaku da se u

vreći nalazi infektivni otpad ili neizbrisivi flomaster kojim se označi da se u vreći nalazi infektivni otpad

Baterijska svjetiljka Oznaka koja naznačuje najraniji dopušteni ponovni ulazak u zrakoplov

Traka i upozorenje s natpisom „ZABRANJEN ULAZ“ Ljepljiva traka

Postupci dezinfekcije u zrakoplovima:

Pripremiti otopinu za dezinfekciju prema uputama proizvođača Otvoriti i postaviti vreću za infektivni otpad pored vidljivo onečišćenog područja.

Ukoliko iste nisu dostupne, na obične vreće naznačiti „INFEKTIVNI OTPAD“. Površine koje zahtijevaju čišćenje i dezinfekciju na sjedalu na kojem je sjedio

pacijent, susjednim sjedalima u istom redu, susjednim redovima i drugim područjima obuhvaćaju:

- sjedište sjedala- nasloni za ruke na sjedalu- nasloni sjedala (metalni i/ili plastični dio)- stolić- zasune za sigurnosni pojas- kontrole za svjetla i zrak, gumb za pozivanje kabinskog osoblja te ručke koje se

nalaze iznad glave- susjedne zidove i prozore- pojedinačni video monitor- sanitarne čvorove koji je koristio pacijent: ručke i brave na vratima, WC

školjku, sjedalo WC školjke, slavinu, umivaonik, susjedne i suprotne zidove Ostala područja čistiti i dezinficirati sukladno uobičajenim protokolima za čišćenje

propisanih od strane proizvođača S čišćenjem započeti na vrhu (kontrole za svjetla i zrak) te postupno nastaviti prema

donjim dijelovima Ukloniti i zamijeniti sadržaj džepa sjedala. Karticu s uputama o sigurnosnim mjerama

očistiti dezinficijensom. Brisačem poda, jednokratnim krpama ili papirnatim ručnicima vidljivo onečišćeno

područje (ukloniti krute tvari i tekući otpad). Odložiti u vreću za infektivni otpad.


Izliti otopinu za dezinfekciju oko onečišćenog područja te koristeći papirnate ručnike otopinu rasporediti prema središtu. Nakon što je područje vlažno, papirnatim ručnicima očistiti područje te materijal odložiti u vreću za infektivni otpad

Osigurati odgovarajuće vrijeme kontakta između dezinfekcijskog sredstva i površine radi uništenja mikroorganizama. Pridržavati se svih sigurnosnih mjera prema uputama (npr. osiguravanje odgovarajuće ventilacije u zatvorenim prostorima kao što su sanitarni čvorovi i izbjegavanje prskanja ili stvaranja aerosola).


Kontaminirana sjedala, jastučiće i ostale tkanine staviti u vreću za infektivni otpad, zatvoriti te označiti za kasnije odlaganje ili dezinfekciju (Za pranje tkanina koristiti program s temperaturom vode najmanje 70°C uz uporabu deterdženta ili dezinfekcijskog sredstva najmanje 25 minuta. U slučaju programa s temperaturom

manjom od 70°C koristiti sredstvo prikladno za pranje na niskim temperaturama u odgovarajućoj koncentraciji).


Brisače poda oprati i dezinficirati te ostaviti da se osuše. Rukavice skinuti i odložiti u vreću za infektivni otpad. Zatvoriti vreću za infektivni otpad te osigurati adekvatan transport i zbrinjavanje.

Kad su čišćenje i dezinfekcija završeni i rukavice skinute, ruke odmah oprati sapunom i vodom ili alkoholnim antiseptikom za ruke. Izbjegavati dodirivanje lica rukavicama ili neopranim rukama.


- Da li se dezinficiraju vozila hitne medicinske službe nakon prijevoza osobe sa sumnjom na COVID-19 ?

- Da li se i kako dezinficiraju vozila hitne medicinske službe/saniteta koja su prevozila potvrđenu COVID-19?

Da, u oba slučaja.

Vozila hitne medicinske službe i sanitetska vozila – dezinfekcija u slučaju prijevoza osobe oboljele od COVID-19 infekcije ili pod sumnjom na istu

Za provođenje protuepidemijske dezinfekcije vozila hitne medicinske službe potrebno je osigurati odgovarajući prostor, najbolje zatvoreni (čvrsti, montažni ili šator perivih zidova), no može se koristiti i otvoreni prostor s mogućnošću zabrane pristupa neovlaštenim osobama. Površina poda u oba slučaja treba biti nepropusna za tekućine, građena u obliku lijevka s blagim nagibom i s izljevom u sustav kanalizacije.

Pranje se izvodi čistom vodom (po mogućnosti toplom) i deterdžentom.

Dezinfekcija se izvodi registriranim dezinfekcijskim sredstvom koje djeluje na viruse, a Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) preporučuje sredstva sa slijedećim aktivnim supstancama:

• Etanol


• Glutaraldehid

• Izopropanol


• Natrijev klorit

Dezinfekcija se provodi nakon čišćenja, pranja i sušenja, prebrisavanjem s otopinom dezinficijensa i/ili hladnim zamagljivanjem (aerosolizacijom) odgovarajućim uređajima.

Postupci pranja, čišćenja i dezinfekcije sanitetskih vozila

Pripremiti otopinu za dezinfekciju prema uputama proizvođača Ukoliko u vozilu, na predmetima i opremi nema vidljivih tragova izlučevina pacijenta,

čišćenje i pranje potrebno je izvesti na uobičajen način kako se to provodi i inače, vodom i deterdžentom, no osobe koje ga provode trebaju biti u vodonepropusnoj zaštitnoj opremi. Najbolje koristiti jednokratna sredstva za pranje (spužve, krpe i ručnici) koja treba nakon uporabe zbrinuti kao infektivni otpad.

Ukoliko postoje vidljivi ekskreti i onečišćenja, čišćenje treba obaviti na način da se sa staničevinom obilno natopljenom dezinficijensom ukloni nečistoća te se kontaminirana staničevina baci u spremnik/vreću s infektivnim otpadom, a ukoliko je onečišćenje na podu ili ravnoj površini potrebno ga je okružiti dezinficijensom i nakon toga ukloniti staničevinom natopljenom u dezinficijens te isto tako staničevinu ubaciti u infektivni otpad.

Potrebno je izbjegavati upotrebu opreme za čišćenje i pranje kojom se može dovesti do rasprskavanja tjelesnih tekućina i ekskreta, uključujući miniwash.

Nakon čišćenja, pranja i sušenja potrebno je obaviti dezinfekciju. Dezinfekcija se može obaviti prebrisavanjem s jednokratnim ručnicima ili staničevinom obilno natopljenom radnom otopinom dezinficijensa, što je naročito pogodno ukoliko se radi o tekstilu, koži ili drugim mekim umjetnim materijalima, a pogodno je i za sve druge glatke i ravne površine.

Ovisno o prisutnim instrumentima i elektroničkoj opremi potrebno je voditi računa o primjeni dezinficijensa koji nisu korozivni kako isti ne bi oštetili instrumente.

Za dezinfekciju prostora, neravnih materijala, dijelova elektroničke opreme do kojih je teško ili nemoguće doprijeti ručnim prebrisavanjem, potrebno je obaviti tretman hladnim zamagljivanjem (aerosolizacijom). Sitni aerosol će na taj način doprijeti do svih dijelova opreme i instrumenata prisutnih u transportnom prostoru vozila.

Pranjem je potrebno obuhvatiti i vanjske dijelova vozila, a dezinfekcijom kvake i dijelove vrata i karoserije koji su mogli biti dotaknuti rukama, drugim dijelovima tijela ili kontaminiranim materijalima.

Postupak skidanja osobne zaštitne opreme nakon provedene dezinfekcije provesti na za to određenom mjestu u neposrednoj blizini provedbe postupka dezinfekcije, pri čemu se sva korištena oprema odlaže na staničevinu i sve zamotano u vreću za infektivni otpad.

Postupak s odijelom izvoditelja ovisi o tipu zaštitne opreme koja je korištena, ukoliko se radi o jednokratnoj opremi potrebno je istu zbrinuti kao infektivni otpad u vreću za infektivni otpad.

Ukoliko se radi o višekratnim gumenim odijelima potrebno ih je izvana isprati vodom i deterdžentom na način da jedan izvoditelj to izvede na drugome, te nakon toga obrnuto, a i nakon skidanja uz poštivanje postulata obveznog izbjegavanja doticaja potencijalno kontaminiranih dijelova (ekstremno oprezno s rukavicama) s kožom ili

sluznicama, potrebno je odijela odložiti u spremnik/vreću za infektivni otpad te proslijediti na autoklaviranje.

Na kraju Izvršitelji trebaju obaviti higijensko pranje ruku vodom i sapunom/deterdžentom

Voda i tekućine od pranja nije potrebno tretirati ukoliko se upuštaju direktno u kanalizacijski sustav.

Izolacija za sve potvrđene slučajeve čije medicinsko stanje ne zahtijeva bolničko liječenje (blaga klinička slika bez prisustva kroničnih bolesti)

KUĆNA IZOLACIJA

Minimalni kriteriji:

1. Infrastruktura valjan telefon struja grijanje pitka voda kupaonica s valjanim umivaonikom sustav kanalizacije (može i septička jama)

2. Smještaj za oboljelog osigurati odvojenu sobu za oboljelog osigurati jednostavan pristup u kupaonicu, a u koliko u kući postoji više

funkcionalnih kupaonica, osigurati jednu samo za oboljelog3. Skrb za oboljelog

osigurati osobu koja će skrbiti o oboljelom, koja nema kronične bolesti i nije u visokom riziku od obolijevanja

osigurati pripremu hrane osigurati pranje rublja osigurati sredstva za higijenu te osobnu zaštitu: maske , maramice, sredstva

za osobnu higijenu osigurati odgovarajuću dezinfekciju osigurati odgovarajuće odlaganje otpada – posebna vrećica koja se zatvara i

tek onda odlaže u kući otpadU slučajevima u kojima će se skrb pružati kod kuće, zdravstveni djelatnik treba procijeniti je li stambeni prostor prikladan za pružanje skrbi, te jesu li pacijent i članovi kućanstva sposobni pridržavati se mjera opreza koje će se preporučiti u sklopu izolacije kućne njege (npr. higijena ruku, higijena dišnog sustava, čišćenje okoliša, ograničenja kretanja oko kuće ili izvan nje) i mogu li rješavati pitanja sigurnosti (npr. opasnosti od slučajnog gutanja i požara povezane s upotrebom sredstava za pranje čišćenje ruku na bazi alkohola).

Treba biti osigurana stalna komunikacija s liječnikom za vrijeme trajanja kućne njege - tj. sve dok pacijent ne ozdravi u potpunosti. Potrebno je više informacija o samoj bolesti i prijenosu za točno definiranje trajanja izolacije kod kuće.

Oboljelu osobu i članove kućanstva treba educirati o osobnoj higijeni, osnovnim mjerama sprečavanja infekcije te kako brinuti o članu obitelji koji ima potvrđenu bolest COVID-19 da bi se spriječilo širenje infekcije na kućne kontakte. Oboljeloj osobi i članovima kućanstva treba omogućiti edukaciju i stalnu podršku tijekom trajanja izolacije kod kuće.

Oboljela osoba i članovi kućanstva trebaju se pridržavati sljedećih preporuka:

• Smjestiti pacijenta u dobro prozračenu jednokrevetnu sobu (tj. s mogućnošću otvaranja prozora i vrata).

• Ograničiti kretanje pacijenta po kući i ograničiti zajednički prostor. Osigurajte da su zajedničke prostorije dobro prozračene (npr. kuhinja i kupaona).

• Članovi kućanstva trebali bi boraviti u drugoj sobi ili, ako to nije moguće, održavati udaljenost od najmanje 1 m od bolesne osobe (npr. spavati u odvojenom krevetu).*

• Ograničite broj njegovatelja. U idealnom slučaju jedna osoba dobrog zdravlja (koja nema kronično ili imunokompromitirajuće stanje) treba skrbiti o oboljeloj osobi. Posjete se ne smije dopustiti dok se pacijent potpuno ne oporavi.

• Provodite higijenu ruku nakon bilo koje vrste kontakta s oboljelim ili njegovom neposrednom okolinom. Higijena ruku također se treba provoditi prije i nakon pripreme hrane, prije jela, nakon korištenja toaleta i kad god ruke izgledaju prljavo. Za pranje ruku treba koristiti tekuću vodu i sapun, a ako to u datom trenutku nije izvedivo može i dezinfekcijsko sredstvo na bazi alkohola koje treba dobro utrljati u dlanove.

• Nakon pranja ruku sapunom i vodom, za sušenje ruku poželjno je koristiti papirnate ručnike za jednokratnu upotrebu. Ako takvi nisu dostupni, koristite ručnike i zamijenite ih kada postanu vlažni.

• Oboljela osoba treba koristiti kiruršku masku što je više vremena moguće da bi se spriječilo širenje kapljica prilikom kihanja i kašljanja. Pojedinci koji ne podnose masku trebali bi primjenjivati strogu respiratornu higijenu - to jest, usta i nos trebaju prekriti papirnatom maramicom za jednokratnu upotrebu prilikom kašljanja ili kihanja. Maramice korištene za prekrivanje usta i nosa nakon upotrebe treba odbaciti.

• Njegovatelji trebaju nositi masku koja pokriva usta i nos kada se nalaze u istoj sobi kao i pacijent. Tijekom uporabe i boravka u istoj prostoriji sa oboljelom osobom maske se ne smiju dirati, skidati pa vraćati. Ako se maska smoči ili zaprlja od izlučevina, mora se odmah zamijeniti novom čistom, suhom maskom. Uklonite masku na odgovarajući način, ne dodirujte prednju stranu. Odbacite masku odmah nakon upotrebe i operite ruke.

• Izbjegavajte izravan dodir s tjelesnim tekućinama, posebno oralnim ili respiratornim izlučevinama, te stolicom. Koristite jednokratne rukavice i masku pri pružanju njege usne šupljine i dišnog sustava te pri rukovanju sa stolicom, urinom i drugim otpadom. Nakon uklanjanja rukavica, te prije i nakon uklanjanja maske operite ruke.

• Ne koristite ponovo već korištene maske ili rukavice.

• Oboljela osoba treba imati zasebnu posteljinu i pribor za jelo. Posteljinu i pribor za jelo treba oprati deterdžentom i vodom nakon upotrebe te ih se može ponovno koristiti.

• Dnevno čistite i dezinficirajte površine koje se često dodiruju u sobi u kojoj pacijent boravi, poput noćnih ormarića, kreveta i ostalog namještaja. Za čišćenje najprije treba koristiti sapun ili deterdžent za kućanstvo, a nakon ispiranja treba primijeniti uobičajeno dezinfekcijsko sredstvo za kućanstvo koje sadrži 0,5% natrijevog hipoklorita. Vidjeti i dokument o dezinfekciji prostora na stranicama HZJZ https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/02/Korona-prostorije_.pdf

• Očistite i dezinficirajte površine u kupaoni i WC-u barem jednom dnevno. Za čišćenje najprije treba koristiti sapun ili deterdžent za kućanstvo, a nakon ispiranja potrebno je nanositi uobičajene dezinficijense za kućanstva koji sadrže 0,5% natrijevog hipoklorit. **

*Izuzetak za majke koje doje. Majka treba nositi masku u blizini djeteta te redovito prati ruke prije i nakon bliskog kontakta s djetetom. ** Većina otopina izbjeljivača za kućanstva sadrži 5% natrijevog hipoklorit.

• Očistite pacijentovu odjeću, posteljinu, ručnike za kupanje i ručnike za ruke uobičajenim deterdžentom za pranje rublja i vodom ili strojnim pranjem na 60–90 °C uobičajenim deterdžentom za domaćinstvo i temeljito ih osušite. Kontaminiranu posteljinu stavite u vrećicu za rublje. Ne tresti prljavo rublje i izbjegavajte da kontaminirani materijali dođu u dodir s kožom i odjećom.

• Potrebno je koristiti rukavice i zaštitnu odjeću (npr. plastične pregače) pri čišćenju površina ili rukovanju odjećom ili posteljinom zaprljanom tjelesnim tekućinama. Ovisno o kontekstu, mogu se koristiti ili rukavice za čišćenje ili rukavice za jednokratnu uporabu. Nakon upotrebe, rukavice za čišćenje treba očistiti sapunom i vodom i dekontaminirati 0,5% -tnom otopinom natrijevog hipoklorita. Rukavice za jednokratnu uporabu treba odbaciti nakon svake uporabe. Prije i nakon uklanjanja rukavica operite ruke.

• Rukavice, maske i drugi otpad koji nastaje tijekom kućne njege oboljelog treba staviti u vrećicu u kantu za smeće s poklopcem u bolesničkoj sobi prije nego što se odloži kao infektivni otpad.

• Izbjegavajte druge vrste izlaganja kontaminiranim predmetima iz neposrednog okruženja pacijenta (npr. nemojte dijeliti četkice za zube, cigarete, pribor za jelo, posuđe, pića, ručnike, krpe ili posteljinu).

• Kad zdravstveni djelatnici pružaju njegu u kući, koristiti odgovarajuću osobnu zaštitnu opremu i slijediti mjere opreza.

IZOLACIJSKA JEDINICA U ZAJEDNICI

Za sve osobe koje ne mogu biti izolirane kod kuće ili u bolničkoj izolaciji, treba osigurati izolacijsku jedinicu u zajednici. Kao izolacijska jedinica u zajednici mogu poslužiti zdravstvene

ustanove, škole, starački domovi, studentski domovi, hoteli, a ukoliko je potrebno moguće je napraviti i privremene smještaje poput kampova, kontejner naselja i sl.

1. Osnovni uvjeti za izolacijsku jedinicu u zajednici

Da ispunjava sve kriterije javne ustanove Valjani telefon Struja Sustav grijanja, hlađenja i ventilacije Pitka voda Kupaonica s valjanim umivaonikom Sustav kanalizacije i za smještaj otpada Sobe za smještaj oboljelih

2. Ventilacijske jedinice

Osigurati sobe sa zasebnim sustavom ventilacije (soba iz koje zrak ne cirkulira u druge dijelove ustanove)

Ukoliko gore navedeno nije moguće osigurati, potrebno je osigurati ventilaciju koja neće recirkulirati iz soba osoba u karanteni, a protok zraka će se osigurati iz soba osoblja jednosmjerno prema sobama osoba u izolaciji

3. Pristupni putevi

Osigurati da izolacijska jedinica bude u blizini bolnice Osigurati parkiralište Osigurati jednostavan pristup za dostavu hrane, medicinskih i ostalih pripravaka Osigurati pristup za invalide Po mogućnosti osigurati izolirani pristup za oboljele

4. Posebne jedinice

Prostor za administraciju Prostor za medicinsko osoblje Prostor za otpad i nečisto rublje Prostor za pranje nečistog rublja (bilo na lokaciji ili izvan nje) Prostor za pripremu hrane (bilo na lokaciji ili izvan nje)

Dodatak:

Kao prioritet pri odabiru IZOLACIJSKE JEDINICE U ZAJEDNICI, naglasak je na sljedećim karakteristikama:

● Odvojene sobe za oboljele ili prostor u kojem se oboljeli mogu izolirati

● Sobe sa zasebnim ventilacijskim sustavom, bez cirkulacije zraka u druge dijelove ustanove

● S kontrolom pristupa kako u samu jedinicu tako i u svaku zasebnu sobu

● Dostupnost pitke vode, kupaonice s tuševima

● Prostor za pregled oboljelih, liječenje i praćenje

● S kapacitetom za osiguranje osnovnih potreba oboljelih

● Sobe i hodnici koji su prilagođeni dezinfekciji

● S prostorom za osoblje

● S prostorom za odlaganje infektivnog otpada

● S prostorom za prikupljanje nečiste posteljine i rublja

● S jednostavnim pristupom za oboljele i svu potrebnu dostavu

Dodatne karakteristike:

● Prostor za osoblje

● Odgovarajuća ventilacija

● Mogućnost primjene odgovarajućih mjera suzbijanja infekcije

● Dostupnost servisima za hranu i druge potrepštine

● Mogućnost osiguranja okoline koja će poticati socijalno i psihičko blagostanje oboljelih

● Osigurati kontrolu pristupa i ulaza

● Mogućnost osiguranja medicinske skrbi, uključujući i hitne procedure

● Mogućnost praćenja zdravstvenog stanja osoblja

Odgovor hrana:

Prijedlog odgovora za prijenos SARS CoV2 putem hrane.

Prema WHO i EFSA:

Do danas nije zabilježen niti jedan slučaj prijenosa SARS CoV2 putem hrane.Još uvijek se ne zna može li se SARS CoV2 prenijeti pute hrane i koliko dugo se zadržava u okolišu, pa se trenutno provode istraživanja o mogućnosti prijenosa SARS CoV2 putem hrane.

Općenito pravilo je da treba izbjegavati konzumiranje sirovih proizvoda životinjskog podrijetla. S sirovim mesom, sirovim mlijekom ili sirovim životinjskim organima treba postupati pažljivo kako bi se izbjegla križna kontaminacija istim.Dobra higijenska praksa u postupanju s hranom može spriječiti prijenos mikroorganizama putem hrane:

- Održavanje osobne higijene (higijensko pranje ruku) i higijene radne okoline- Kako je virus termolabilan, toplinskom termičkom obradom hrane ( >70 °C) se uništava virus i

time sprječava njegovo širenje.- Za hranu koja ne zahtijeva toplinsku termičku obradu (kao što je voće i povrće), dovoljno ju je

prije konzumacije dobro oprati u tekućoj zdravstveno ispravnoj vodi (voda iz pipe), jer se isto preporuča i kao prevencija drugih patogenih makroorganizama (E coli i sl) te raznih kontaminanta (ostaci pesticida, teških metala i sl).

Ref:https://www.who.int/docs/default-source/coronaviruse/situation-reports/20200221-sitrep-32-covid-19.pdf?sfvrsn=4802d089_2

Molba za tumačenje preporuka za studentske domove, ako ne mogu organizirati izolaciju/karantenu za osobu koja je bila izložena:

Preporuka za studentske/učeničke domove je pisana načelno za sva sveučilišta i domove te jasno ne može predvidjeti sve situacija i specifičnosti svakog okruženja. No isto tako preporuka je pisana na način da se samoizolacija neće svugdje moći organizirati u okviru postojećih kapaciteta i organizacijskih zadanosti već će biti neophodno promijeniti i prilagoditi postojeće procese. Primjerice:

dostava hrane u sobu,

designacije jednog toalet za studenta u izolaciji, dok drugi studenti koriste ostale toalete,

dodatni higijenski resursi i dodatna čišćenja saniranih i drugih prostora,

posebne upute za pojedine prostore i pojedine studente – primjerice vremensko ograničavanje upotrebe zajedničkih prostora,

privremena zamjena studentskih soba.

Ako ipak nije moguće prilagoditi uvijete Preporukama, trebate se obratiti županijskom Kriznom stožeru Civilne zaštite radi organizirane karantene.

Dezinfekcija javnih prostora:

Kod korištenja, boravka zdrave osobe(a) (osobe bez simptoma koj imaju samo epidemiološki kriteriji, moguća izloženost riziku) u javnim zatvorenim prostorima ili vozilima/prijevozbnim sredstvima, nije potrebno posebna profesionalna dezinfekcija. Redovito čišćenje i opća dezinfekcija objekata na graničnim prijelazima koja se svakodnevno provodi od strane osoba koje su zaposlene da čiste (a nakon toga i koriste uobičajene dezinficijense za površine) dovoljno je za učinkovito suzbijanje virusa, te ako se to provodi svakodnevno nema potrebe za nikakvom dodatnom dezinfekcijom.

Nije potrebno dezinficirati prostor/prijevozno sredstvo ako je osoba stavljena pod zdravtsveni nadzor epidemiologa (to su zdrave osobe bez simptoma koje su bile izložene mogućoj infekciji kontaktom s oboljelom osobom ili boravkom na području zahvaćenom epidemijom).

Ako je u javnim zatvorenim prostorima ili vozilu/prijevoznom boravila osoba(e) kod koje se postavljena sumnja na bolest uzrokovanu novim korinavirusom (COVID-19) (osoba sa simptomima COVID-19- povišena tjelesna temperatura, kašalj, kratkoća daha, ima i klinički i epidemiološki kriterij), epidemiolog (epidemiološka služba) procjenjuje potrebu profesionalne obvezatne preventivne protuepidemijske dezinfekcije, i tvrtke/vlasnike objekata će obavijestiti epidemiolog/epidemiološka služba/sanitarni inspektor/županijski krizni stožer civilne zaštite o potrebi posebne/profesionalne dezinfekcije. Obvezatnu preventivnu dezinfekciju provodi pravna osoba koja ima ovlaštenje MiZ, a ugovorena je od strane lokalnog Kriznog stožera. (HŽ ima ugovorenu DDD tvrtku koja može provesti ovo, ali je lokalni KS zajedničko rješenje za one koji nemaju ugovorene DDD tvrtke)

Postupak dezinfekcije:U slučaju boravka osobe koja je oboljela ili pod sumnjom na COVID-19 informira se epidemiolog koji onda na osnovu procjene epidemiološke situacije daje upute o provedbi potrebnih mjera:- obvezatnu preventivnu dezinfekciju – (izvanredna mjera ako nastaju uvjeti ili se povećava rizik prenošenja zaraznih bolesti na temelju epidemioloških indikacija) – provodi pravna osoba koja ima ovlaštenje MiZ, a ugovorena je od strane lokalnog Kriznog stožera.

ili- Protuepidemijsku dezinfekciju mogu provoditi samo Zavodi za javno zdravstvo odnosno tvrke

koje imaju za to ovlaštenje Ministarstva zdravstva.

Poslodavci/vlasnici prostorija/prijevoznih sredstva trebat će osigurati pristup prostorijama/prijevoznim sredstvima i biti na raspolaganju za neke lokalne upite.Prilikom provedbe dezinfekcije stručni izvoditelj vodi računa o korištenju sredstava koja su najpogodnija za površine i predmete kako ne bi došlo do oštećenja istih.Prilikom provedbe dezinfekcije zaposlenici ne smiju boraviti u tretiranoj prostoriji (ne prisustvuju u prostoriji/vozilu dok se provodi dezinfekcija), a stručni izvoditelj prilikom dezinfekcije uzima sve lokalne okolnosti u obzir.

Documents

Što je novi koronavirus? - Internet – Opća bolnica Zabok i ... · Web view2020/03/16 · Prema osobama koje imaju znakove bolesti pri ulasku u Hrvatsku, postupa se na drugi način,