NEWSLETTER NO 29. Udruge korporativnih pravnika

Za sve koji su zaboravili ili nisu znali, web Udruge je

www.udruga-korporativnih-pravnika.hr

ŠTO SE DEŠAVALO TIJEKOM LJETA

1. Predstavljamo Vam KONČAR – ELEKTROINDUSTRIJU, d.d. 2. Odluka Europskog suda pravde u slučaju AKZO Nobel o pravu pravnika na povjerljivu

komunikaciju (Legal Professional Privilege). 3. Održano predavanje u Udruzi: Pravilnik o povezivanju zemljišne knjige i knjige

položenih ugovora i upisu vlasništva posebnog dijela nekretnine 4. Članovi Udruge prisustvovali konferenciji na temu: „Pristup pravosuđu“

1. Predstavljamo Vam KONČAR – ELEKTROINDUSTRIJU, d.d. Uvod –O KONČARU Grupa KONČAR osnovana je davne 1921. godine, a danas je čine KONČAR – Elektroindustrija, d.d. i 19 ovisnih društava sa 3978 zaposlenih te 1 pridruženo društvo. Proizvodi i postrojenja KONČAR isporučeni su tijekom proteklih godina u više od 100 zemalja na svim kontinentima. Najvažnija izvozna tržišta proteklih godina su BiH, Njemačka, Slovenija, Makedonija, Srbija, Kanada, Češka, Švedska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bugarska, Mađarska, Italija, Nizozemska i druga. Gotovo devet desetljeća proizvodnje, iskustva i referenci, širok program proizvoda i usluga zasnovan na vlastitoj tehnologiji kao osnovi razvoja, tehnološka dostignuća i proizvodni procesi s ovjerenim certifikatima kakvoće, pružaju solidnu osnovu za daljnje uspješno djelovanje na svjetskom tržištu. Jednu od najvećih vrijednosti KONČARA predstavljaju obrazovani, visokokvalificirani i vrhunski osposobljeni stručnjaci sa svojim znanjem i vještinama koje ugrađuju u proizvode. Struktura pravne službe i status pravnika u KONČARU KONČAR danas ima 19 pravnika, od čega njih devet ima položen i pravosudni ispit. Sedam pravnica zaposleno je u Uredu člana uprave za pravne ,kadrovske i opće poslove u „majci „KONČAR d.d. i tako su većim dijelom i vezane uz rad Uprave KONČARA. Poziciju i profesionalni utjecaj pravnika u KONČARU prvenstveno je osigurala članica Uprave Marina Kralj Miliša koja kao član Uprave, a kao pravnica po struci sa dugogodišnjim iskustvom u prvi plan uvijek stavlja struku. Time je postigla da su svi pravnici u KONČARU prije svega svjesni da moraju biti profesionalci koji mogu odgovoriti izazovima vremena , te spremni na „learn long life“. Pravnu službu KONČARA uz članicu Uprave Marinu Kralj Miliša vode njene suradnice Aida Marijan,

direktor pravnih poslova i zastupanja i Olgica Mikinac, direktor korporativno pravnih poslova, također obje sa dugogodišnjim radom u KONČAR-u i iskustvom u struci. Pored kolegice stručne suradnice Člana Uprave služba je „pomlađena“ kolegicama od kojih su dvije u pripremama za polaganje pravosudnog ispita. Treba istaći da je pretpostavka zapošljavanja u KONČARU položen pravosudni ispit ili ,ako se radi o pripravniku ,uvjet je polaganje ispita u prve tri godine, a što svakako potvrđuje da osoba može i hoće. Sve pravnice

ove službe educirane su miriteljice,a imamo i iskusne trenere za medijatore.

Smatramo potrebnim istaći da je u našoj službi na stručnom osposobljavanju i jedan kolega pravnik. Ovo je jedan od načina kako pomoći da se naše kolegice i kolege osposobe za samostalan rad i odrade „pripravnički staž“, a da Poslodavcu to nije veliki trošak. Znamo da korporativni pravnici već odavno pokušavaju naći svoje pravo mjesto u pravnom životu hrvatskog gospodarstva. Upravo zbog toga je i organizirana Udruga korporativnih pravnika članovi koje su svi končarevi pravnici. Međutim, u nedostatku razumijevanja za korporativne pravnike u Hrvatskoj, što je u velikoj mjeri potencirano i politikom u kojoj su odvjetnici percipirani kao rješenje svih problema, korporativni pravnici okrenuli su se prema Europi. Naime, na europskoj razini organizirana je Europska udruga korporativnih pravnika (European Corporate Lawyer Association - ECLA), kojoj je Hrvatska udruga pristupila 2007. Hrvatska udruga ima u toj asocijaciji vrlo aktivnu ulogu, što je rezultiralo time da je naša članica Uprave Marina Kralj Miliša, na posljednjoj Skupštini u Amsterdamu izabrana za člana Predsjedništva, užeg šesteročlanog tijela ove asocijacije. Koji su sve poslovi u pravnoj službi i kontakti sa stranim pravom /pravosuđem/mirenjem Ova služba prati svaki proces i sudjeluje u njemu aktivno od samog početka pružajući pravnu podršku managementu . Nadalje, kod ugovaranja pravnik je prisutan već od postupka javnog nadmetanja, od tendera, pripreme ponude, postupka po žalbi, do samog ugovora i njegove realizacije pa sve do eventualnog spora. To pravniku daje cjelovitu sliku o interesima društva i njegovoj poziciji. U slučaju radnih odnosa situacija je slična . Aktivno sudjelovanje pravnika senzbilizira ga za lakše sagledavanje situacije i iznalaženje interesnog i prihvatljivog rješenja kako za Poslodavca tako i za radnika. Tu je još područje trgovačkog prava i prava društva, zemljišnoknjižno pravo i sva problematika vezana uz nekretnine KONČARA ,statusno pravo, pravo osiguranja , intelektualno vlasništvo , arbitraže domaće i međunarodne, mirenje i odnosi sa Sindikatom. Broj sudskih sporova u odnosu na druge gospodarske subjekte je zaista minimalan i oni se, posebno u zadnje vrijeme, većim dijelom rješavaju mirenjem. To, naravno, zahtijeva svakodnevno praćenje, kako svjetskih i domaćih trendova, tako i osluškivanje bila društva. Iskustva sa stranim pravom nam ne nedostaje. Vodimo nekoliko arbitražnih i sudskih postupaka u inozemstvu. Odnos sa drugim profesijama Iako smo kompanija u kojoj dominiraju inženjeri i s njima kao i sa drugim strukama dobro surađujemo. Jasno da ponekad moramo upotrijebiti više argumenata da bi ih uvjerili u ispravnost i potrebu uvažavanja našeg mišljenja, ali i tu smo našli rješenje koristeći izraz da smo „inženjeri prava“. Pokušavamo u rješavanju određene prave problematike uvijek uključiti i tražiti mišljene i drugih struka ovisno o kojem se problemu radi. Naša posebnost Kao pravna služba KONČARA uspjeli smo još 2000.godine /prije donošenja Zakona o mirenju/uvesti mirenje između naših društava kćeri koji su međusobno vodili sudske sporove zbog neplaćanja ili neizvršavanja ugovornih obveza. Jasno da je ovo bilo prvenstveno zbog ekonomičnosti, odnosno smanjenja troškova vezanih uz vođenje postupaka na Sudu . Uprave društava ovaj način rješavanja sporova prihvatile su i danas nemamo nijedan sudski spor koji se vodi između končarevih društava. Išli smo i dalje i uveli i arbitražu u KONČARU,/ /odmah nakon donošenja prvog hrvatskog Zakona o arbitraži/. Od 2009.godine imamo obvezno mirenje u individualnim radnim sporovima,a na nivou KONČAR-a 18 educiranih miritelja. Kako održavamo korak sa izmjenama u zakonodavstvu i obrazovanje Sve ove aktivnosti traže od nas stalno obrazovanje i praćenje sudske prakse, stručnih članaka, sudjelovanje na raznim međunarodnim treninzima ili konferencijama. Vrlo je teško stići sve pratiti,ali uspijevamo. Prakticiramo i interne edukacije, aktivno sudjelujemo u pripremama i odabiru tema za edukaciju koju organizira naša Udruga,a pretplatnici smo i brojnih stručnih izdanja domaćih i međunarodnih. Unatoč svemu, smatramo da je ipak osnovni preduvjet da je osoba –pravnik motivirana za rad, edukaciju , profesionalnost i razvoj drugih vještina koje su danas pravniku neophodne. Sagledavajući pravnu profesiju ,prvenstveno korporativne pravnike u Hrvatskoj možemo reći da kao profesija sve promjene kojima smo izloženi dočekujemo po našem mišljenju nespremno .Još uvijek se

prakticiraju zastarjeli poslovni modeli ,a većina pravnika propušta prilike /sami nemaju interesa ili im to onemogućavaju Poslodavci/da steknu nove vještine i ovladaju novim metodama rada. Od korporativnih pravnika očekuje se pogled unaprijed, uloga savjetnika, transparentnost i jednostavnost,brzina, dobra komunikacija i preuzimanje odgovornosti. Aktivnosti Ministarstva pravosuđa Nismo zadovoljni sa aktivnostima Ministarstva pravosuđa. Nema već istaknutog za pravnika vrlo važnog “pogleda unaprijed”. Sve se svodi samo na brzinu u usklađivanju sa pravnom stečevinom EU. Kao da svi zaboravljaju da kada postanemo članica EU mi i startamo kao članica sa svim svojim pravima i obvezama . 2. Odluka Europskog suda pravde u slučaju AKZO Nobel o pravu pravnika na povjerljivu komunikaciju (Legal Professional Privilege). U postupku pred Evropskim sudom pravde, a vezanom na zaštitu tržišnog natjecanja, donesena je 14.9.2010. odluka u predmetu AKZO Nobel. Evropski sud pravde je potvrdio odluku suda opće nadležnosti da u postupcima zaštite tržišnog natjecanja komunikacija korporativnih pravnica s društvom u kojem rade nije zaštićena kao povjerljiva. Obrazloženje koje je sud pri tome dao ne predstavlja neku novost s kojom se do sada nismo susreli. Polazi se od činjenice, na koju se i „vrapci“ na grani pozivaju kad pričaju o korporativnim pravnicima i kažu da radni odnos predstavlja našu ovisnost o poslodavcu. S druge strane, kad odvjetnik zastupa firmu on je nezavisan i ta mu nezavisnost daje pravo na povlaštenost prilikom davanja pravnih mišljenja. Kako kaže jedna kolegica, sudu nije bio problem donijeti rješenje, imao je jednadžbu u kojoj je znao rezultat, samo ju je trebalo obrazložiti. Svi koji radimo ili smo radili u gospodarstvu, pa i kolege odvjetnici znaju da je to tako samo na papiru. Koliko bi dugo potrajao ugovorni odnos odvjetnika i firme, kad bi odvjetnik radio isključivo vođen idejom nezavisnošću. Odgovor je jednoznačan, vrlo kratko. Po čemu je onda radni odnos korporativnog pravnika različit od ugovornog odnosa odvjetnika. Ni po čemu, pogotovo ukoliko se uzmu u obzir odvjetnička društva u kojima su pravnici/odvjetnici zaposlenici odvjetničkog društva. Kako vidite, poštovani kolege, presuda je uzbudila javnost i naši kolege iz Evrope, a napose kolege iz Amerike koji su uspjeli logično i profesionalno urediti svoj status su spremni nastaviti bitku. Bit ćete izvješteni o daljnjem razvoju situacije. Svi zainteresirani za samu presudu i komentare kolega, slobodno se javite na mail ili telefon udruge pa ćete dobiti više podataka.

Priopćenje za tisak Europske udruge korporativnih pravnika E C L A

EUROPEAN COMPANY LAWYERS ASSOCIATION

LUXEMBOURG, 14. RUJNA 2010.GODINE. Europski sud pravde donio je dugo očekivanu odluku u slučaju AKZO Nobel o pravu pravnika na povjerljivu komunikaciju (Legal Professional Privilege).

Ravnajući se preporukom javne tužiteljice, gđe. Kokott, sud je potvrdio odluku suda opće nadležnosti

koji je uskratio pravo na povjerljivu komunikaciju (legal privilege) u predmetima prava na zaštitu tržišnog natjecanja pravnicima koji su zaposleni u tvrtkama i koji imaju samo jednog poslodavca.

Europski sud pravde drži da korporativni pravnici koji su u radnom odnosu ne mogu djelovati neovisno i

stoga se ne mogu tretirati kao vanjski savjetnici. Predsjednik Europske udruge korporativnih pravnika

(ECLA), Han Kooy je rekao: „Posljedica je ove odluke zadržavanje različitog položaja korporativnih

pravnika u odnosu na položaj pravnika koji rade u odvjetničkim uredima. Ovom se odlukom ne pomaže

tvrtkama budući da se moraju oslanjati na skupe usluge odvjetničkih ureda kako bi komunicirale sa

svojom upravom o predmetima europskog prava zaštite tržišnog natjecanja”.

Sud opće nadležnosti je 2008. godine donio odluku da agenti Europske komisije nemaju pravo na pristup

tim dokumentima bez dopuštenja suda opće nadležnosti. U toj odluci Europski sud pravde izričito navodi da korporativni pravnici ne bi trebali imati pravo na povjerljivu komunikaciju (legal privilege)

zato što su u radnom odnosu.

„Čekali smo preko 30 godina da se preinači odluka iz 1982. godine, a sada smo se vratili na početak.

Stoga smo izrazito nezadovoljni ishodom” rekao je Han Kooy iz Den Hague-a. „Pažljivo ćemo proučiti

motivaciju suda i ubrzo ćemo donijeti odluke o našim slijedećim koracima ”.

AKZO Nobel se žalio na odluku agenata Komisije da uzmu dokumente iz AKZO-ovih ureda blizu Manchestera. AKZO-u se u slučaju pridružilo osam umješača: Nizozemska odvjetnička komora (the

Netherlands Bas Association - Nederlandse Orde van Advocaten), Međunarodna odvjetnička komora

(the International Bar Association), Vijeće odvjetničkih komora u Europskoj uniji (the Council of Bars in the EU), Međunarodna odvjetnička komora (the International Bar Association), Američka udruga

korporativnih pravnika (the American Corporate Counsel Association), te vlade Ujedinjene Kraljevine,

Irske i Nizozemske.

Više podataka na: P.C.de Jonge at pdejonge@ecla.org ili+31 70 392 044131 or+31 6 53 50 74 77(M) 5

Avenue des Sols; Brussels 1050 Belgija

3. Predavanje: Pravilnik o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upisu vlasništva posebnog dijela nekretnine

U četvrtak 23. rujna 2010., u našoj su Udruzi gospođa Ana-Marija Končić, voditeljica Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Sesvetama i gospodin Damir Kontrec, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, oboje članovi radne skupine za izradu Pravilnika o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upisu vlasništva posebnog dijela nekretnine (u daljnjem tekstu:Pravilnik), održali predavanje vezano uz donošenje, svrhu i primjenu odredbi tog Pravilnika, Predavanju se odazvalo dvadesetak članova Udruge, koji su imali priliku iz prve ruke čuti o novostima na ovom području, postavljati pitanja te diskutirati o različitim problemima s kojima se suočavaju u svakodnevnoj praksi. Pravilnik je objavljen u „Narodnim novinama“ br. 60 od 13. svibnja 2010., u primjeni je od 21.svibnja 2010., a njime je propisan postupak za stvaranje pretpostavki, koje bi omogućile uknjižbu prava vlasništva na posebnim dijelovima zgrade u zemljišnim knjigama, svima onima koji zbog različitih razloga ranije nisu bili u mogućnosti ostvariti svoja prava. Ustrojavanjem Knjige položenih ugovora, sredinom devedesetih godina, svima koji su kupili stanove na temelju Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, omogućen je upis prava vlasništva. U navedenoj evidenciji koja je zamišljena kao privremeno rješenje, polagali su se svi kupoprodajni ugovori sa svim stvarno pravnim učincima koje proizvodi upis vlasništva u zemljišnu knjigu. Treba pri tome napomenuti da se u Knjigu položenih ugovora nisu upisivali poslovni prostori kao niti posebni dijelovi zgrada. Dakle, navedenim je rješenjem samo dio problema zemljišnoknjižnog upisa bio riješen. Vlasnici stanova koji su se upisali u Knjigu položenih ugovora upisom su „riješili svoje probleme“ i nemaju (danas) interes da se zemljišnoknjižno stanje nekretnine, koja se zove zgrada pravno uredi i valjano upiše. Postupak povezivanja zemljišne knjige i Knjige položenih ugovora je često „nemoguća misija“. U praksi su najčešće problem situacije s česticama koje nisu formirane za zemljišnu knjigu, neupisane građevine, nesređeno zemljišnoknjižno stanje vlasnika ili korisnika zemljišta koji su prestali postojati, nemogućnost pribavljanja isprava potrebnih za upis itd. Pri tome nije zanemariv ni trošak koji je vezan uz upis prava vlasništva. Zbog svega je bilo nužno naći nova rješenja za rješavanje opisanih problema, s kojima su se suočili kako vlasnici neupisanih nekretnina, tako i sudovi. ZID Zakona o vlasništvu (novela iz 2009.) dopunjen je članak 379. kojim su propisane dužnosti i ovlasti

upravitelja zgrade, čime su stvorene pretpostavke za rješenja koja su Pravilnikom detaljno razrađena. Prema odredbama članka 3 Pravilnika, upravitelj je dužan pokrenuti sve potrebne postupke pred nadležnim upravnim tijelima i sudovima u svrhu upisa zgrade na građevinskoj čestici i svih njezinih posebnih dijelova. Ovdje je riječ o svim nekretninama koje predstavljaju stambeno poslovne zgrade izgrađene do 1. Siječnja 1997. (datum stupanja na snagu ZV). Intencija Pravilnika je provođenje postupak upisa nekretnina u zemljišne knjige na što je moguće jeftiniji i jednostavniji način, a s osnovnim ciljem da se u zemljišnoj knjizi prikaže istinito i potpuno pravno stanje. Postupci će se provoditi prema pravilima izvanparničnog postupka i pojedinačnog ispravnog postupka. Pravilnikom je upravitelju zgrade, ali i svakom od suvlasnika nekretnina na kojima postoji vlasništvo posebnih dijelova nekretnine, dano ovlaštenje za pokretanje takvog postupka. U situacijama kada postupak pokrene netko od suvlasnika, upravitelj je obvezan sudjelovati u postupku (dati na raspolaganje evidencije i ostalu raspoloživu dokumentaciju nekretnine). Pravilnikom su nabrojene isprave nužne za podnošenje prijedloga za upis. Predavači su ukazali na dvojbena i diskutabilna rješenja u primjeni, koje se odnose na formiranja građevinske čestice, odnosno o dokazima da je čestica formirana u skladu s dokumentima prostornog uređenja, a posebno u odnosu na različita tumačenja i stajališta upravnih tijela oko pojma „zemljišta za redovitu uporabu zgrade“. Značajno olakšava situaciju odredba članka 4. Pravilnika, kojom se omogućava upis prava vlasništva posebnog dijela nekretnine bez pisane suglasnosti svih suvlasnika, kao i činjenica da više nije potrebna potvrda da je posebni dio samostalna uporabna cjelina. Plomba se stavlja na upisnik Z, a ne na upisnik ZS, čime će se trećima učiniti vidljivim da je stigao prijedlog za upis prava vlasništva. Pravilnikom je isto tako propisano da se svaki postupak povezivanja provodi na raspravi pred zemljišnoknjižnim sudom. Zemljišnoknjižni sud vodi raspravu i donosi odluku po pravilima izvanparničnog postupka u roku 60 dana od upisa u urudžbeni brojevnik. Predavači posebno naglašavaju mogućnost i prednost provođenja ovih rasprava i na samoj nekretnini, jer praksa i iskustva u zemljišnoknjižnim ispravnim postupcima da takav način rada daje najbolje rezultate. Nakon provedene rasprave zemljišnoknjižni sud, ukoliko su ispunjene sve pretpostavke, donosi rješenje o povezivanju knjige položenih ugovora i zemljišne knjige. Hoće li se postići svrha Pravilnika, koji bi trebao pojednostaviti postupak i povećati broj upisanih nekretnina u zemljišnu knjigu, a time i povećati povjerenje u zemljišnu knjigu, će pokazat praksa. Proces uvođenja ovog postupka za sada dobro teče, jer su prema prvim pokazateljima, upravitelji zgrada zainteresirani i prolaze edukaciju. Naravno, za potpuni uspjeh ovog „projekta“ svi sudionici u lancu moraju odraditi svoj dio zadatka. Nadamo da će i suci i zemljišnoknjižni referenti biti adekvatno podučeni te da će koristiti ovaj novi „alat“ u svakodnevnoj praksi. 4. Članovi Udruge prisustvovali konferenciji na temu: „Pristup pravosuđu“ U razdoblju od 23. do 24. rujna 2010. godine u Mariboru, Institut za građansko, poredbeno i međunarodno privatno pravo Pravnog fakulteta, Sveučilišta u Mariboru organizirao je međunarodnu znanstvenu konferenciju na temu Pristup pravosuđu. Konferencija je organizirana kao dio programa o pravosudnoj suradnji Europske komisije uz potporu Slovenske Istraživačke Agencije s dvije podteme i to:

- Izvanparnični postupak u vlasničkim i stambenim predmetima i - Pojednostavljenje naplate dugova u Europskoj uniji.

Govornici konferencije došli su iz Belgije, Austrije, Njemačke, Švedske, Portugala, Italije, Španjolske, Nizozemske, Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Hrvatske. Na navedenoj konferenciji sudjelovali su i predstavnici Udruge korporativnih pravnika iz Končar – Elektroindustrije d.d. Najviše pažnje sudionika konferencije privukla je podtema – Pojednostavljenje naplate dugova u Europskoj uniji, koja polazi od unifikacije propisa koji pojednostavljuju naplatu dugova i uvode primjenu europskog prava u sudskim postupcima naplate dugova u građanskim i trgovačkim predmetima. Na tom području najznačajnija je Bruxelleska konvencija o insolventnosti, koja propisuje

nadležnost suda prema mjestu glavnog interesa dužnika i Bruxelleska konvencija o sudskoj nadležnosti, priznavanju i ovrsi sudskih odluka u građanskim i trgovačkim predmetima. Govornici su naglasili da je unifikacija propisa dugotrajan i složen proces EU u kojoj postoji šesnaest različitih izvršnih sistema / ovršnih postupaka. Zato jer u sebi objedinjava sistem od konvencija preko uredbi do europskog naloga za izvršenje / plaćanje kao željenog pravnog i nomotehničkog standarda. Na tom području najveći problem je, doći do podataka o dužniku, jer te podatke ne daje neovisna institucija, već ih uglavnom daje sam dužnik i to dužnik koji ima mogućnosti promjene sjedišta, odnosno prebivališta unutar EU. Stoga se u EU kao dobar primjer rješavanja problema dolaženja do podataka o dužniku uzima Nordijska konvencija, koja naloge za izvršenje / plaćanje veže uz treću stranku gdje dužnici pohranjuju podatke o svojim zaduženjima unutar zatvorenog informacijskog sistema, za koji informacijski sistem sredstva osiguravaju vjerovnici. Navedeni informacijski sistem je važan radi razmjene informacija. Za razmjenu informacija potrebno je osigurati harmonizaciju, uskladbu nacionalnih zakona na području priznanja i izvršenja stranih sudskih odluka EU kako bi se stvorili preduvjeti za efikasno funkcioniranje Europskog naloga za izvršenje / plaćanje. Kod priznavanja stranih sudskih odluka dodatni je problem velika uloga i značaj pravnih poredaka država članica EU. U cilju ubrzanja i pojednostavljenja naplate dugova u EU unifikacija prava EU ima tendenciju ka provođenju izvršenja / naplate u skraćenim postupcima. Za takve skraćene postupke karakteristično je da započinju prijedlogom koji je unificiran, kroz obrasce A, B, C i D. U skraćenim postupcima izvršenja / naplate od posebne važnosti su predlaganje dokaza, dopuštenost dokaza, izvođenje dokaza i uspješnost (ocjena) dokaza, te načelo kontradiktornosti i pravičnog suđenja. U pogledu rokova u skraćenom postupku izvršenja / naplate u EU rokovi za stranke su prekluzivni, dok sud nije prekludiran rokovima. Jezik postupaka je jezik suda, gdje se postupak vodi. Praksa je pokazala da takvi postupci iziskuju izvjesne troškove, tako da je isplativost vođenja takvih sporova ovisi o visini vrijednosti spora. Pri čemu vođenje takvih postupaka u sporovima male vrijednosti nije isplativa, a samim time upitna je i njihova učinkovitosti i u potrošačkim sporovima. Imajući na umu navedeno, otvara se dodatno važno pitanje, a to je gdje započeti postupak naplate duga i kako izabrati najučinkovitiju jurisdikciju za ciljanu stranku. Zaključak: Čini se da zajedničko tržište EU donosi puno mogućnosti, ali u slučaju

sporova nastalih iz odnosa na zajedničkom tržištu i puno komplikacija, koje niti je lako razriješiti niti je njihovo razrješenje jeftino. U svemu tome ono što je najinteresantnije za korporativne pravnike je činjenica da se je u i takvom okruženju najvažnije dobro pozicionirati unutar struke. Jesmo li mi korporativni pravnici u Republici Hrvatskoj spremni za to?

ŠTO PRIPREMAMO ZA LISTOPAD I STUDENI?

• Konferencija "Financiranje, upravljanje i restrukturiranje trgovačkih društava u doba recesije" održati će se 18. - 19. listopada 2010. u Opatiji, u Hotelu Ambasador (više informacija na webu Udruge: http://www.udruga-korporativnih-pravnika.hr/dogadanja.htm).

• Najavljujemo predavanje: „Primjene novog Zakona o sudskom registru i novih podzakonskih propisa.“

Ponovno Vas pozivamo - sudjelujete u radu Udruge svojim prijedlozima, sugestijama, primjedbama – ovo je NAŠA UDRUGA!

Pozivamo Vas da se aktivirate! Pišite nam, predlažite, dopunjavajte

Vaš i naš Newsletter – kao i web stranicu.

U Zagrebu, rujan 2010. godine Udruga korporativnih pravnika

www.udruga-korporativnih-pravnika.hr