Stručni skup nastavnika/ca sociologijeZagreb,11. siječnja 2008.

Individualizacija identiteta i životni stilovi mladih u Hrvatskoj

Inga Tomić-KoludrovićOdjel za sociologijuSveučilište u Zadru

ciljevi predavanja------------------------------------------------------

1) ukazati na složenost razdoblja mladosti u svijetu globalizacije i sve bržih promjena

2) usporediti mlade u Hrvatskoj s mladima u EU

važno mladi anticipiraju što će se događati s

društvom

mladi danas ------------------------------------------------------biti mlad u suvremenom društvu znači:

a) biti uključen u potrošnju (ne i u rad)

b) imati otvorene opcije u odnosu na budućnost

istodobno brojni rizici, nesigurnosti oko izbora opcija...

mladi danas 2------------------------------------------------------

A. Giddens prva smo generacija

koja živi u društvu radikalnih promjena

“odbjegli svijet" društvo prepuno tjeskobe

odgovor na nesigurnosti, fragmentiranosti, globalizaciju i sve dominantniju etičku prazninu

individualizacija identiteta i životnih stilova mladih

mladi danas 3------------------------------------------------------

zašto individualizacija?problem suvremene individue nije više prilagodba

pravilima i nužnost prihvaćanja vanjskih prisila

nego : sposobnost da se unutar niza fragmentiranih iskustava izabere najbolja

mogućnost

norme se privatiziraju, moral se individualizira važan je samo izbor vlastitog identiteta i životnog

stila

identitet------------------------------------------------------

prema sociološkoj tradiciji (G. H. Meada i C. H. Cooleya)

nastaje u interakciji između sebe i društva

IDENTITET / SELF (vlastitost) = I + ME

I – osobni identitet, JAME – socijalni identitet, MENE

SELF = IDENTITET------------------------------------------------------

• dijalog između I i ME nije fiksiran

• način na koji se vidimo ~ kako nas drugi vide

povezuje

subjekte i strukturu individualno ili kolektivno

individualni odluke : tijekom života

kolektivni pripadnost : etnički, nacionalni ...

Bauman (2000) važnost ideje identiteta raste kada opada važnost tradicionalnih zajednica

naslijeđene društvene pripadnosti (kolektivni identiteti) sve manje važni

Beck (1986) u 1. (jednostavnoj) modernosti individue temeljile identitet na kolektivnim izvorima

klasi, naciji ili rodu

u 2. (refleksivnoj) modernosti slabe tradicionalni, kolektivni identiteti

posljedica ------------------------------------------------------ koncept životnih stilova postaje važan

može odgovoriti na pitanje: ”što se događa s mladima?” u suvremenim

društvima

u odnosu na prošlost mladi danas pokazuju drukčiju ranjivost,

ali i drukčiju kompetentnost

mladi nova važnost nakon II svj. rata

------------------------------------------------------1950-te suprostavljenje odraslima

1960-te kolektivni protesti

1970-te konzumerizam produžena mladost industrija zabave okrenula se prema mladima

1980-te gubitak generacijskih specifičnosti prvi pokušaji preispitivanja koncepta mladosti kao

generacijske kategorije

uzroci zamjene geracijskog identiteta novim pripadnostima

------------------------------------------------------

1. nestajanje generacijskih pokreta 2. kriza školskih institucija

(usmjerene na obrazovne, ne odgojne funkcije)3. multiplikacijski efekti medijskih slika o mladima

kao potrošačima 4. gubitak vizije jedinstva svijeta

5. novi odnosi s roditeljima i društvom

1990-te redefiniranje koncepta mladosti preko životnih stilova

------------------------------------------------------

današnji novi mladi

govore

jezikom tijela, japanskih stripova, obojanom kosom, tetovažom, piercingom, sms

porukama, glasnom glazbom

novi mladi ------------------------------------------------------ u djetinjstvu satima sami boravili u kući

uz računalo, Playstation i satelitske programe

u društvima u kojima svi nastoje što duže ostati mladi,

oni koji su biološki mladi sve teže pronalaze odrasle osobe koje im mogu ponuditi jasne upute

o načinima preuzimanja identiteta odraslosti

ranjivost nove mladosti ------------------------------------------------------

vidljiva u sve ranijem iniciranju u svijet alkohola, droge, seksa...

diferencijacije se iskazuju krozizbor predmeta nose značenje i poruku

izgled   kriterij socijalnog odabira

nove tržišne niše za mlade potrošače (“ekonomije identiteta“)

slabosti i snage nove mladosti

slabi identiteti• slabo socijalno druženje, slab

osjećaj pripadnosti

• slabljenje želje za napretkom

• dugi moratoriji (produžena mladost) , življenje u sadašnjosti, izostanak planiranja

• konzumerizam

• slabi, fluidni, fragmentirani identiteti

životni stilovi• povećana empatija i

međugeneracijski dijalog

• bogatstvo mogućnosti i mjesta za stjecanje iskustava

• težnja samorefleksivnost i autentičnosti

• mogućnost više stilova života

• široki prostori diskrecije i izgradnje sebe

tranzicijska postsocijalistička društva također izložena globalnim trendovima ----------------------------------

strah od globalizacije- val novih nacionalizama

u post-socijalističkim zemljama (Beck,1994.)

kolektivističke vrijednosti atraktivnije nego vrijednosti

"Europe pojedinaca/ki“

postsocijalističke zemlje

---------------------------------------- ovisne o

kolektivističkim, etno-nacionalnim konceptima

u susretu s globalizacijskim procesima

očuvanje “naše autentičnosti“

važno nisu sve socijalističke zemlje imale isto iskustvo

u Hrvatskoj, tranzicija ekonomskog sustava

= manje neočekivana nego u drugim bivšim socijalističkim zemljama

------------------------------------------------- - tijekom socijalizma

Hrvatska bila dio Jugoslavije

njena ekonomija imala elementetržišne ekonomije od sredine 1960-ih

- Jugoslavija je bila otvorena za uvoz proizvoda kulturnih industrija Zapada od početka 1950-ih

- osim toga, razvila se i živa lokalna scena - pop kultura zapadnog stila bila u usponu

posebice kasnih 1970-ih i 1980-ih

sociološko istraživanje 1980-ih pokazalo da jepopulacija mladih u SZ dijelovima Jugoslavije (Slovenija i

Hrvatska) prihvatila postmaterijalističke vrijednosti i postmodernu kulturu

1990-ih : promjena paradigme

-------------------------------------------

- homogenizacija i retraditionalizacija kulture kao posljedica rata na početku 1990-ih

- osiromašenje, djelomična izolacija /intelektualna/

u cijelom društvu promjena vrijednosti

-----------------------------------------------materijalističke vrijednosti

retradicionalizacija

kolektivističke vrijednosti

homogenizacija------------------------------------------------

zaustavljen proces “promjene tipa mladih” (Ule,1989)

vrijednosti i životni stilovi mladih? -----------------------------------------------

1980-te : individualističke & postmaterijalističke1990s-te : ratna generacija

2000-te :

koncept životnog stila uključuje:

----------------------------------------------- ponašanje

(potrošnja & slobodno vrijeme)

orijentaciju (vrijednosti & identitet)

resurse

(ekonomske / status)

vrijednosti i životni stilovi mladih 1990-ih -----------------------------------------------

roditelji = jedini izvor prihoda i prostora za život

Zapad : mammoni, sindrom Petra Pana /ekonomski isplativo, ali imaju vlastiti prostor/

Hrvatska : tradicionalne vrijednosti u kući /prihvaćanje roditeljskih vrijednosti i modela/

životni stilovi-----------------------------------------------

sličnost Hrvatska / EU = samo djelomična

hipotetski model /kompiliran na temelju prethodnih empirijskih istraživanja životnih stilova i individualnih pokazatelja primijećenih u

ponašanjima mladih/

vs.

hrvatska realnost empirijsko istraživanje

hipotetski model životnih stilova - europska istraživanja -

-----------------------------------------------

1. usmjereni na obitelj2. muški identificirani

3. konvencionalni4. hedonisti

5. usmjereni na temu / predmet6. donekle skeptični (“da, ali…”)

7. ovisni8. u otporu, odbijaju.

hipotetski model životnih stilova 2 -----------------------------------------------

1. usmjereni na obitelj :slažu se s roditeljima, posao + sigurnost,

naglašavaju “normalnost”, pokušavaju iskoristiti to što su mladi

2. muški identificirani:uzbuđenja, “klike”, završe školu zarada +

sigurni posaomladost kao vrhunac biografije

♀ => važna obitelj, ♂ => skrbe za obitelj

hipotetski model životnih stilova 3-----------------------------------------------

3. konvencionalni:obrazovanje+fakultet+zanimanje, siguran posao u

kojem se može napredovati, mladost kao priprema za odraslost

4. hedonisti:zabava, ističu se u gomili, važnost vanjskog izgleda, komunikativni, “tamo gdje je akcija”,

posao => užitak, obostrano poštovanje s roditeljima

.

hipotetski model životnih stilova 4-----------------------------------------------

5. usmjereni na temu / predmet:jedinstveni, kreativni; traže ljude koji slično misle; roditelji=odraslost=>materijalizam & konformnost; sadržajan posao; kritiziraju obrazovanje, ali im je

važno; razvijaju alternativna ponašanja

6. donekle skeptični (“da, ali…”):skepticizam.+ nesigurnost + strah zbog životnih

prilika; važno = obrazovanje+fakultet+ zanimanje; drže svoje opcije otvorenima; usmjereni na “sada”;

trenutne potrebe; “biti urban”

hipotetski model životnih stilova 5-----------------------------------------------

7. ovisni:otvoreni za prijedloge; + obaveze, - kompeticija;

ugodni zaposlenici; ciljevi srednjeg dometa; roditelji donose odluke; razmišljaju o ciljevima i

prilikama koje nisu iskoristili

8. u otporu, odbijaju : distancirani; bez plana za budućnost, samo

svakodnevica; subkulturni milje; izvanjsko=obrazovanje+fakultet+posao; čekaju da

se nešto dogodi

empirijski potvrđeni model životnih stilova Tomić-Koludrović / Leburić (2001.)

--------------------------

oslanja se na hipotetski model / 8 tipova /

provedeno istraživanje

upitnik

kvalitativni intervjui promatranje

strukturirani intervjuifokusne grupe

a) izvorisociodemografski podaci, zanimanje roditelja

b) slobodno vrijeme

mjesta okupljanja, omiljena osoba s kojom provodi slobodno vrijeme,

dužina vremena provedenog zajedno

c) identitet ponašanje, izgled, karakteristike interakcije,

simbolički aspekti

rezultati-------------------------------------------------empirijski rezultati hrvatskog istraživanja

=/= hipotetski tipovi

/Europski/

- sličnosti/provođenje slobodnog vremena, fizički izgled/

- ali i razlike /identitet, vrijednosti/

6 životnih stilova mladih

/temeljeno na varijabli identiteta i provođenja slobodnog vremena/

strelica dolje

hibridni identiteti-------------------------------------------------

/pomiješani elementi idealnih tipova/

1. Hedonisti-intelektualci- samouvjereni

- brinu o vizualnom stilu

- znaju što im se sviđa

- rade ono za što misle da treba

raditi

- zdravlje, paze na prehranu

slobodno vrijeme

- orijentacija na visoku kulturu

- idu u kazalište, galerije, muzeje

- čitaju zahtjevne knjige

- idu u dućane, ali i provode vrijeme

kod kuće obavljajući kućanske poslove

2. Dominantno-pomodni

- uvijek imaju pravi odgovor

- dobro se nose s teškim situacijama

- imaju kvalitete vođe

- brzo donose odluke

- napreduju u životu

slobodno vrijeme

- sport

- čitaju auto-moto časopise

- sauna, fitnes , jogging, aerobik

- računala, igraju na karte

- otmjeni restorani

3. Površno društveni

- puno prijatelja

- pozivaju ih na zabave

- lako sklapaju nova prijateljstva

slobodno vrijeme

- usmjereni na akciju

- idu u kafiće i diskoteke

- telefoniraju s prijateljima

- “lutanje” & shopping

- igraju na karte

- žele “život na visokoj nozi”

4. Tradicionalno obiteljski

- radije slušaju druge kako

pričaju, nego da sami govore

- ne vole govoriti pred grupom ljudi

- iznose svoje mišljenje, jedino ako se inzistira

slobodno vrijeme

- slušaju popularnu i

narodnu glazbu- ostaju kod kuće

- ručni radovi, pletenje

- pomažu drugima

(starijima, djeci)

5. Društveno angažirani

- imaju osobine na kojima im drugi zavide

- uvijek su korak ispred drugih

- misle da mogu utjecati na živote

drugih

- jaki socijalni osjećaji za prilike

drugih ljudi

slobodno vrijeme

- usmjereni na komunikaciju

- razgovaraju s prijateljima, susjedima

- brinu o drugima, usmjereni na

obitelj

- pomažu djeci i starijima

- moraju biti angažirani bez obzira što rade

6. Usmjereni na dokolicu i pomodni

- moraj biti prvi i najbolji u svemu

- najekskluzivnije marke odjeće

- posebna pozornost na zdravi život,

pogotovo prehranu

slobodno vrijeme

- ne rade ništa

- puno vremena provode u

krevetu

- zapravo ih nije briga što rade

- slušaju narodnu glazbu

sličnosti (Zapad)

slobodno vrijeme

hedonistička orijentacija

fizički izgled - moda---------------------------------------------

razlike (Zapad)

tradicionalni tip oslanjanja na obitelj

manje individualni & manje neovisni

zaključak ------------------------------------------------------------

identitet i životni stilovi sve dinamičniji

manje predvidljivi, brzo promjenjivi i kontradiktorni

formiraju se i transformiraju u odnosu na načine na koji su reprezentirani

u kulturnom sustavu koji ih okružuje

zaključak 2 ------------------------------------------------------------

identiteti i životni stilovi mladih hibridni

zašto? istovremeno “prvi” i “drugi” modernizacijski proces

elementi kolektivnosti i individuaizacije

Hrvatska = “miješano društvo”

posljedica npr. ambivalencija prema EU

Stručni skup nastavnika/ca sociologije Zagreb,11. siječnja 2008.

Individualizacija identiteta i životi stilovi mladih u Hrvatskoj

Inga Tomić-KoludrovićOdjel za sociologijuSveučilište u Zadru