40
1 Tražilice (I. dio) odabrao i uredio Lav Tolstoj 18641910 Mi živimo nerazumnim životom, usprkos razumije vanju života od strane mudrih ljudi svih epoha. (strana 8) Johann Goethe 17491832 Sve istinski mudre misli su bile već tisuće puta poučavane, ali da ih uistinu učinimo svojima, moramo o njima ponovno iskreno razmišljati, sve dok se ne ukorjene u našem osobnom iskustvu. Herman Hesse 18771962 Duboko u sebi, dobro znate da postoji samo jedna magija, jedna moć, jedno spasenje. . . a ono se zove ljubav. . . Zakon ljubavi nije zapovijed nego poziv na sreću. (strana 12) Jalaludin Rumi 12071273 Bez Ljubavi, život je bezvrijedan Ljubav je Voda Života, ispij je srcem i dušom. (strana 14) Victor Hugo 18021885 Ako si kamen budi ljubak, ako si biljka budi osjetljiv, ako si čovjek budi ljubav. (strana 16) Jetsun Milarepa 10521135 Meditirajući nad ljubavlju i samilošću, zaboravio sam razliku između sebe i drugih. (Hundred Thousand Songs of Milarepa) Khalil Gibran 18831931 Kad te ljubav zove, slijedi je, premda su joj putevi tvrdi i strmi. (strana 20) Rabindranath Tagore 18611941 Novorođenoj djeci smo nalik, moć je naša moć rasta. . . Naša istinska sloboda nije sloboda od akcije, već sloboda u akciji, a može biti postignuta jedino kroz čin ljubavi. (strana 22) Ralph Emerson 18031882 Oni koji mnogo govore o sudbini, svojim rođenimzvijezdama, itd., se nalaze u nižem opasnom nivou, i sami prizivaju zlo kojega se boje. (strana 24) Walt Whitman 18191891 U tebi, čitaoče, udara život i ponos i ljubav sasvim isto kao i u meni, i zato tebi posvećujem ove pjesme. Znam da sam pobjednik vremena i prostora, i nisam nikada bio izmjeren niti ću ikada biti izmjeren. William Shakespear 16541616 To nije u zvijezdama da je naša sudbina nego u nama samima. . . Gdje siješ ljubav, izraste radost. . . Iznad svega, budi vjeran; svom vlastitom sebstvu. (strana 28) Aldous Huxley 18941963 Žrtva manipulacijeuma ne zna da je žrtva. Za njega su zidovi njegovog zatvora nevidljivi, i on sam vjeruje da je slobodan. Da on nije slobodan to je vidljivo samo drugim ljudima. Njegova poslušnost ropstvo je striktno objektivno. (strana 30) D. H. Lawrence 18851930 Postoji kršćanska ljubav, ali postoji i kršćanska zavist. Prvi su htjeli da “spase” svijet, drugi se nikada neće zadovoljiti dok ga ne unište. To su dva lica iste medalje. . . (strana 32) Mikhail Naimy 18891988 Ako od tisuću licemjera uspijete jednoga preo bratiti k bezazlenoj čestitosti, onda je velik, zaista, vaš uspjeh. (strana 34)

Tražilice (I. dio) odabrao i uredio - Dubrovnik Portal...jedna magija, jedna moć, jedno spasenje. . . a ono se zove ljubav. . . Zakon ljubavi nije zapovijed nego poziv na sreću

  • Upload
    others

  • View
    3

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

  • 1

    Tražilice (I. dio) odabrao i uredio Lav Tolstoj 18641910 Mi živimo nerazumnim životom, usprkos razumijevanju života od strane mudrih ljudi svih epoha. (strana 8)

    Johann Goethe 17491832 Sve istinski mudre misli su bile već tisuće puta poučavane, ali da ih uistinu učinimo svojima, moramo o njima ponovno iskreno razmišljati, sve dok se ne ukorjene u našem osobnom iskustvu.

    Herman Hesse 18771962 Duboko u sebi, dobro znate da postoji samo jedna magija, jedna moć, jedno spasenje. . . a ono se zove ljubav. . . Zakon ljubavi nije zapovijed nego poziv na sreću. (strana 12)

    Jalaludin Rumi 12071273 Bez Ljubavi, život je bezvrijedan Ljubav je Voda Života, ispij je srcem i dušom. (strana 14)

    Victor Hugo 18021885 Ako si kamen budi ljubak, ako si biljka budi osjetljiv, ako si čovjek budi ljubav. (strana 16)

    Jetsun Milarepa 10521135 Meditirajući nad ljubavlju i samilošću, zaboravio sam razliku između sebe i drugih. (Hundred Thousand Songs of Milarepa)

    Khalil Gibran 18831931 Kad te ljubav zove, slijedi je, premda su joj putevi tvrdi i strmi. (strana 20)

    Rabindranath Tagore 18611941 Novorođenoj djeci smo nalik, moć je naša moć rasta. . . Naša istinska sloboda nije sloboda od akcije, već sloboda u akciji, a može biti postignuta jedino kroz čin ljubavi. (strana 22)

    Ralph Emerson 18031882 Oni koji mnogo govore o sudbini, svojim rođenimzvijezdama, itd., se nalaze u nižem opasnom nivou, i sami prizivaju zlo kojega se boje. (strana 24) Walt Whitman 18191891 U tebi, čitaoče, udara život i ponos i ljubav sasvim isto kao i u meni, i zato tebi posvećujem ove pjesme. Znam da sam pobjednik vremena i prostora, i nisam nikada bio izmjeren niti ću ikada biti izmjeren.

    William Shakespear 16541616 To nije u zvijezdama da je naša sudbina nego u nama samima. . . Gdje siješ ljubav, izraste radost. . . Iznad svega, budi vjeran; svom vlastitom sebstvu. (strana 28)

    Aldous Huxley 18941963 Žrtva manipulacijeuma ne zna da je žrtva. Za njega su zidovi njegovog zatvora nevidljivi, i on sam vjeruje da je slobodan. Da on nije slobodan to je vidljivo samo drugim ljudima. Njegova poslušnostropstvo je striktno objektivno. (strana 30)

    D. H. Lawrence 18851930 Postoji kršćanska ljubav, ali postoji i kršćanska zavist. Prvi su htjeli da “spase” svijet, drugi se nikada neće zadovoljiti dok ga ne unište. To su dva lica iste medalje. . . (strana 32) Mikhail Naimy 18891988 Ako od tisuću licemjera uspijete jednoga preobratiti k bezazlenoj čestitosti, onda je velik, zaista, vaš uspjeh. (strana 34)

  • 2

    Svaka mudrost, svaka knjiga, svaka poslovica koja ti pripada, bilo kao pomoć, bilo kao utjeha, stići će bez izuzetka tamo gdje spada kroz otvorene ili vijugave prolaze.

    Ralph Emerson

    Knjige su hladni, ali pouzdani prijatelji. Sokrat

    Riječi imaju moć da unište i da iscjeljuju. Kada su riječi i istinite i ljubazne, one mogu promijeniti naš svijet. Buddha

    Cijeni dobre misli i svoje i tuđe kad ih prepoznaš. Ništa ti neće toliko pomoći koliko dobre misli da izvršiš istinski zadatak svog života. Lav Tolstoj

    Neke knjige nas ostavljaju slobodnima, a neke nas čine slobodnima. Ralph Emerson

    Stvarna i sigurna sreća mnogo više je dar misli i srca nego dar vanjskoga svijeta.

    Jozef Capek Iako putujemo svijetom da nađemo ljepotu, moramo je nositi sa sobom ili je nećemo naći. Ralph Emerson Nikad ne treba očajavati, kad se nešto izgubi, osoba ili radost ili sreća; sve se još ljepše vraća. Što otpasti mora, otpada, što nama pripada, uz nas ostaje, jer sve se po zakonima odvija, koji su veći od naše spoznaje i s kojima smo samo naočigled u suprotnosti. Treba u sebi živjeti i na cijeli život misliti, na sve svoje milijune mogućnosti, širine i budućnosti, naspram kojih ne postoji ni prošlo niti izgubljeno. Rainer Maria Rilke Ni samoubistvo, jadni Stepski Vuče, neće ti ustvari pomoći, morat ćeš poći dužim, tegobnijim i mučnijim putem da postaneš čovjek, morat ćeš da svoju dvostrukost umnogostručiš, a svoju složenost učiniš još mnogo složenijom. Umjesto da sužavaš svoj svijet, da upropašćavaš svoju dušu, sve veći ćeš dio svijeta, pa najzad i čitavi svijet, primiti u svoju bolno proširenu dušu, da bi možda jednom, na kraju, našao spokojstvo. Ovim putem je pošao Buddha i svi veliki ljudi neki od njih svjesno neki nesvjesno, koliko je tko uspio u smjelom poduhvatu. Svako rođenje znači rastanak sa svemirom, znači ograničavanje, odvajanje od boga, znači bolno ponovno postajanje. Vratiti se u svemir, poništiti patničko postojanje, postati bog, znači: proširiti svoju dušu da bi mogla ponovno da obuhvati svemir. Ovdje nije riječ o čovjeku kakvog ga zna škola, nacionalna ekonomija i statistika, nije riječ o ljudima koji u milijunima trčkaraju ulicama i koji ne predstavljaju ništa drugo nego pijesak na morskom žalu ili raspršene kapljice pri udaranju valova; nekoliko milijuna ne igraju više. Ne, mi ovdje govorimo o čovjeku u višem smislu, o cilju dugog puta na kojemu se postaje čovjek, o kraljevskom čovjeku, o besmrtnima. Herman Hesse STEPSKI VUK

    Uspravan i laka srca, krećem na put, čio, slobodan, cijeli je svijet preda mnom, a dug, zemljani put vodi kamo god odaberem. Walt Whitman

    Da bi ljudi postigli sve što se od njih očekuje, moraju sami sebe smatrati boljima no što jesu. . . Najviše i najbolje u čovjeku, jeste bezoblično, i mi moramo paziti da tome ne dajemo oblik osim u plemenitim djelima. Johann Goethe

    Još dok sami nemamo neke vrijednosti ne treba da se prepuštamo drugome u svojinu. Jer ako nas onaj koga volimo posluša, onda nas drži njegova ljubaznost, a ako nas odbaci, onda nas razdraži njegova oholost. Ako je ljubav sretna onda načini od nas robove, a sa teško pristupačnom ljubavlju se borimo. I zato budimo svijesni svoje slabosti i čuvajmo svoje spokojstvo: svoju slabu dušu ne povjeravajmo ni vinu, ni ljepoti, ni laskanju, niti ičemu što nas zavodi, mami. Seneka

    Mi ne znamo što znače najjednostavnije riječi, osim kada volimo i čeznemo.

    Ralph Emerson

    Ti moraš razumijeti sveukupan život, ne samo mali dio od toga. Zbog toga ti moraš čitati, zbog toga moraš gledati u nebo, zbog toga ti moraš pjevati i plesati, i pisati pjesme, i patiti i razumijeti, jer je to sve život. J. Krishnamurti

  • 3

    Moramo naučiti kako djelotvorno baratati riječima; ali istodobno moramo sačuvati i, ako je neophodno, ojačati svoju sposobnost da gledamo svijet direktno, a ne kroz poluprozirni medij pojmova, koji izobličuje svaku danu činjenicu u previše poznatu sličnost neke rodne oznake ili objašnjive apstrakcije. Aldous Huxley

    6. Moć da se osjeća, registrira i bilježi dobro, lijepo i istinito. To je ovo što je stvorilo pisca, pjesnika, umjetnika i arhitekta. . . . to je moć u čovjeku, . . . koja ga je vodila, kroz napredan razvitak kultura i civilizacija, sve dok danas ne stoji na pragu novog kraljevstva u prirodi. To je ova moć da cijeni i teži za onim naizgled nedostiživim dobrom. Alice Bailey EDUCATION IN THE NEW AGE Kreativni umjetnici (kompozitori, pisci, i ostali koji sebe kreativno izražavaju) su obično bliži novim valovima misli od opće mase ljudi. Nekolicina umjetnika su i sami filozofi, ali oni uživaju u stimulaciji novih ideja, i teže da postanu popularizatori tih ideja. Dakle, kroz umjetnosti novi koncepti dosežu i ustvari dolaze do običnih ljudi.

    J. Donald Walters CITIES OF LIGHT

    Jedna stvar je potrebna, u životu i u umjetnosti, a to je da se kaže istina. Lav Tolstoj

    Umjetnikov je ideal utemeljiti se u području koje je izvan domašaja uma, koje je iznad granica osjetila. Zbog toga umjetnici, ili točnije štovatelji umjetnosti, moraju težiti za duhovnošću. Samo oni koji u svemu što postoji vide Svijest mogu u svemu spoznati istančano i blaženo Najviše Biće. Što je bolje umjetnikovo razumijevanje, njegove srodnosti s Bogom, to je vrijednija njegova umjetnost. Oni koji posjeduju stvaralačku snagu, ali ne tragaju za Najvišim Bićem, ne mogu stvoriti vrijedna i uspješna umjetnička djela. Umjetnost je jedan od izvora koji obične ljude nadahnjuje da se utemelje na Kozmičkoj mentalnoj razini. Zato je duhovna praksa (sadhana) umjetnika u svim vremenima bila da vidi Jedno u mnoštvu i da vodi mnoštvo prema Jednome. Istinski pisac nije samo stvaralac već je i mudrac. Kao predstavnici milijuna ljudi i kao graditelji društva pisci ne smiju ni na trenutak zaboraviti najvišu svetost svojega poziva. Oni su glasnici nijemog mnoštva, čuvari društva. Jednako kao što njihova najmanja pogreška može dovesti do velike nesreće, tako i njihova dobrota i plemenitost posjeduju snagu da preobraze društvo do neprepoznavanja. Zato se oni koji nisu ovladali svojim razmišljanjem i izražavanjem ne trebaju se prihvatati književnog niti bilo kojeg drugog umjetničkog stvaranja. . . Istinska književnost kreće se naprijed zajedno s društvom i vodi nas putem dobrohotnosti, rasta i ispunjenja. Nije prihvatljiva krilatica “umjetnost radi umjetnosti”. Umjesto toga ideal treba biti “umjetnost za služenje i blaženstvo”. Premda razdvojen mnogim zemljama, državama, religijama, zajednicama i jezicima, ljudski rod je jedno nedjeljivo biće. Um svakog čovjeka različit je pojedinačni izraz istog, nedjeljivog Kozmičkog Uma. Danas s radošću iščekujemo dolazak umjetnika, pisca, koji će ovu istinu još tankoćutnije, snažnije i dublje prenijeti ljudskom srcu.

    P. R. Sarkar MISLI Samospoznaja i služenje svijetu, 1981

    Korist koju imamo od jednog pisca i snaga kojom nas uvjerava o duhovnim pitanjima zavisi od raspoloženja i intuicije sa kojom on piše. Mi možemo da izrazimo naše mentalne koncepte, naše probleme i teorije. To su djeca našeg vanjskog uma, ali, ona će biti hladna i mrtvorođena ukoliko u njih nije udahnuta naša unutrašnja stvarnost. U jednoj od prvih brošura H. P Blavatsky Glas Tišine čitamo: "Pošto je um poput ogledala; on sakuplja prašinu dokle god daje odraz". Dakle, u duhovnom traganju, uloga uma je neznatna. Pišući samo vanjskim umom, mi nastojimo da prikupimo pogodne riječi i izaberemo ideje koje treba staviti na papir. To je djelovanje uma. Tada zauvijek ostajemo u području nestvarnog, a konačna Istina će za nas, još tko zna dokle, biti pokrivena velom. Ramana Maharshi nas je učio da koristimo različite procese: da pribjegnemo višem stupnju svijesti gdje su prevaziđene sve nesavršenosti "ogledala". To je domen istinskog Jastva, Najvišeg Jastva. Pišući na tom stupnju, mi ne biramo svoje riječi ili ideje. One dolaze po intuiciji, takoreći, već su izabrane.

    Sadhu Mouni (Mieczyslaw Demetriusz Sudowski 1897 1971) IN DAYS OF GREAT PEACE Postoje neki koji pišu mudrije nego što to uistinu znaju, ali to je mudrost koja kroz njih piše, jer čovjek ne posjeduje svoju vlastitu mudrost; on samo može doći u kontakt sa mudrošću kroz svjetlo Prirode koje je u njemu samome. Paracelzus 14931541

  • 4

    Umjetnik, pisac i muzičar inkarnira sebe u svoje djelo, i ako je on blagoslovljen sa uzvišenim nadahnućima, ako je on težio da objavi duhovnu notu u umjetnosti svoga vremena, ako je on sjedio do stopala božanske ljepote ili istinske mudrosti, onda u stupnju kojemu se ti prepuštaš njegovom utjecaju ti ćeš sa njime dijeliti njegova nadahnuća. U životu svake osobe postoje određeni trenuci kada utjecaj umjetnosti ili prirode stvara neopisivi osjećaj velikog mira ili nadolazeću plimu blaženstva koje ga savlada. Što se nalazi iza takvih ekstatičnih trenutaka? To su trenuci u čovjekovom životu kada on stoji na kapiji duha, iako on to ne zna. . . Ponekada, slušajući duboko nadahnutu muziku, plemenitih nota Bacha ili čistih zvukova Mozarta, ili naprimjer, promatranje planinskih pejsaža, on prima migove višeg života čovjeka. Muzika je najdirektnija od svih finih umjetnosti, osigurava najistinitiji medij duhovnog izražavanja. . . . Ja sam čitao knjige koje su moj um ispunile sa zlatnim slikama takve čudne snage da sam izgubio osjećaj bića i postao stopljen sa beskonačnošću. . . Emersonovi eseji o sebstvu, samodovoljnosti, na primjer, sadrže stotine rečenica koje se mogu citirati. On je jedan od najoriginalnijih i najosjetljiviji od modernih mislilaca. Njegove jezgrovite misli padaju kao zlatno grumenje iz njegovog pera. Provedite sa njime jedan sat i vi ste primljeni u društvo velikih. Uđite u njegovo visoko raspoloženje i vi ulazite u atmosferu sjećanja Upanišada, Tripitaka, Novog Zavjeta i Platonovih knjiga; vi udišete istinu od samog početka. On ne izbjegava argument i suočava se sa svakom mišlju; on želi sirovu istinu o svakoj stvari, i ništa manje. Njegove stranice Utočište su nadahnjujuće do posljednjeg sloga. Ako učenik može dati simpatiju drevnim svetim spisima, on će pronaći u profinjenim govorima Krista, u prosvjetljujućim dijalozima Buddhe i prevodima hindu “Bhagavad Gite“ ili “Božja Pjesma“ izvore duboke pomoći. Neka odabere odlomak ili dio iz ovih ili neke druge drevne ili moderne knjige koja mu se najviše sviđa i mentalno promišlja to, sa poštovanjem pokušavajući isisati značenje, kao ono što to i jeste, pokušavajući ući u duhovni ritam ili mentalne valove koji su tome dali rođenje. Neka to radi sa potpunom sporošću, sa potpunom upijenošću kojom može vladati, držeći srce i um na izabranom odlomku, dok riječi vibriraju u njegovoj duši. Ne čitaj samo riječi, čitaj isto tako i misli iznad (riječi). Paul Brunton 18981981 THE SECRET PATH Johann Goethe Kakvu veću hvalu izreći onome, tko nas ponovno uputi na knjigu, koja svim traganjima, svim tugovanjima učini grandiozan kraj! Lav Tolstoj ruski pisac, esejista i filozof. Poznata djela Ana Karenjina i Rat i mir, i Božije kraljevstvo je u vama. Tolstoj je rekao: Jedina stvarna znanost je znanje kako bi osoba trebala živjeti svoj život. A ovo znanje je svakome dostupno. O Tolstoju je Gandhi napisao: Isus Krist, Daniel i Sokrat predstavljaju najčistiji oblik pasivnog otpora ili snagu duše. Svi ovi učitelji nisu nimalo držali do svog tijela u usporedbi s dušom. Tolstoj je bio najbolji i najsvjetliji (savremeni) predstavnik tog načela. Ne samo da ga je tumačio, nego je i živio prema tom načelu.

    Mahatma Gandhi Hermann Hesse njemački pisac romana, esejist i pjesnik, dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1946. godine. Pisao o egzistencijalnim, duhovnim i mističnim temama, a sva djela pisana su pod velikim utjecajem buddhističke i hindu filozofije. Odrastao je u pobožnoj obitelji, ali je kao dijete imao mnogo problema zbog čega su ga podvrgli istjerivanju duhova (egzorcizmu), da bi na kraju završio u psihijatrijskoj bolnici. Upravo je u bolnici započeo s pisanjem i pronašao svoj književni put. Moderna država je, između ostaloga stroj za propagandus koji proizvodi krize i onda tvrdi da je jedini instrument koji te krize može učinkovito riješiti. Da bi bila uspješna, ta propaganda zahtijeva suradnju pisaca, nastavnika i umjetnika, i to ne kao plaćenih propagandista nego kao ”slobodnih” intelektualaca. Christoper Lasch povjesničar Umjetnost nije zadovoljstvo, utjeha, ili zabava; umjetnost je velika stvar. Umjetnost je organ ljudskog života, koji prenosi čovjekovo racionalno opažanje u osjećanje. Zadatak umjetnosti je ogroman. Kroz utjecaj stvarne umjetnosti, pomognute znanošću, vođeno religijom, ta mirom ispunjena suradnja čovjeka je dosegnuta vanjskim načinima pomoću sudova, policije, dobrotvornih institucija, inspekcijom tvornica, itd. To bi trebalo biti dosegnuto čovjekovom slobodnom i sa užitkom ispunjenom aktivnošću. Umjetnost bi trebala odstraniti nasilje. I samo umjetnost ovo može učiniti. . . . umjetnost koja ima cilj da zabavlja bogatu klasu ne samo da je nalik na prostituciju nego i nije ništa drugo već prostitucija. Lav Tolstoj Počeo sam da pišem kada sam bio dječak. Možda zbog toga što sam čitao mnogo knjiga kojima sam se divio i što sam želio jednog dana da napišem nešto tako. Također, moja ljubav prema dobrom pisanju me je gurala naprijed. Nagib Mahfuz 1911 2006 egipatski književnik koji se borio za slobodu govora i zbog toga zamalo platio glavom

  • 5

    Victor Hugo – Hugoova vjerska gledišta radikalno su se promijenila tijekom njegovog života. U mladosti i pod utjecajem svoje majke, on je sebe identificirao kao katolik i ispovijedio poštovanje crkvene hijerarhije i autoriteta. Kasnije je postao nepraktikantan katolički i sve više izrazio antikatoličke antiklerikalne stavove. Tijekom boravka u Egiptu pohađao je duhovnost (gdje je sudjelovao i u mnogi sesijama koje je provela Madame Delphine de Girardin ) Malgras, J. (1906). Les Pionniers du Spiritisme en France: Documents pour la formation d'un livre d'Or des Sciences Psychiques. Paris. Chez Victor Hugo. Les tables tournantes de Jersey. Extracts from meeting minutes published by Gustave Simon in 1923) a kasnije se smjestio u racionalistički deizam sličan onome što je Voltaire. Popis stanovnika upitao je Hugu 1872. godine, da li je bio katolik, a on je odgovorio: "Ne, Freethinker " (“Slobodan mislilac“) Gjelten, Tom (2008). Bacardi and the Long Fight for Cuba. Penguin. p. 48. Nakon 1872. godine, Hugo nikad nije izgubio svoju antipatiju prema Katoličkoj crkvi. Osjećao je da je Crkva ravnodušna prema stanju radničke klase pod pritiskom monarhije. Možda je također bio uzrujan zbog učestalosti kojom se njegovo djelo pojavilo na crkvenom popisu zabranjenih knjiga. Hugo broji 740 napada na Les Misérables u katoličkom tisku. (Robb, Graham (1997). Victor Hugo) Kada su Hugoovi sinovi Charles i François-Victor umrli, on je inzistirao da budu pokopani bez raspela ili svećenika. U svojoj volji, učinio je isto odredbu o vlastitoj smrti i sprovodu. (Petrucelli, Alan (2009). Morbid Curiosity: The Disturbing Demises of the Famous and Infamous) Kada je umro Više od dva milijuna ljudi pridružilo se njegovoj pogrebnoj procesiji u Parizu od Slavoluka pobjede do Panthéona, gdje je bio pokopan. Svijet je pun smiješnih bogosnobova. Ljudi koji zapravo nisu živi, koji nikad nisu izvršili nijedno po život važno djelo, koji nisu u životnoj vezi ni sa čim. Ljudi koji nemaju ni najmanjeg osobnog ili praktičnog znanja o tome što je Bog. Ali oni muču po crkvama, guču svoje molitve, izopačuju i uništavaju svoje bijedno postojanje živeći prema zapovijedima jedne svojevoljno izmišljene apstrakcije koju su nazivali Bogom.

    Aldous Huxley

    Kunem se da odsada više neću nikad imati posla s vjerom što govori ono najbolje, imat ću posla samo s onom vjerom što najbolje ostavlja nerečeno. Duša je također zbiljska, ona je očigledna i izravna, nju nije utvrdilo umovanje ni ikakav dokaz, nju je utvrdilo nepobitno rastenje. Ljubav me je dovela tebi, o dušo, sva osjetila i predmeti vidljivoga svijeta vode k tebi, ali sada mi se čini da zvuk predvodi sve drugo. Danas i uvijek bunim se protiv svakoga koji bahato hoće da nada mnom vlada.

    Walt Whitman Raspetomu Moj duh prilazi tvojemu, dragi brate, neka ti ne bude krivo što mnogi koji izgovaraju tvoje ime tebe ne razumiju; ja ne ističem tvoje ime, ali te razumijem. Ja te tražim s radošću, moj prijatelju, da te pozdravim i da pozdravim sve one koji su s tobom, prije i poslije tebe, pa i one koji će doći, da mi radimo skupa ostavljajući u amanet istu zadaću i nasljedstvo, mi kojih je malo, a jednaki smo, ravnodušni prema zemljama, ravnodušni prema vremenima, mi koji obuhvaćamo sve kontinente i trpimo sve teologije, mi, milosrdnici, poznavaoci i ujedinitelji ljudi. Mi se šetamo u muku, u graji rasprava i tvrdnja, ali ne odbacujemo svadljivce i ništa od onoga što oni tvrde; mi čujemo viku i galamu, do nas dopiru razložnosti, surevnjivosti i tužakanja sa svih strana, one se približuju k nama da nas konačno stisnu u obruč, moj prijatelju, pa ipak mi idemo nesputani, preko cijele zemlje gore i dolje, sve dok ne udarimo svoj neizbrisivi žig na vrijeme i na pojedine ere, dok mi ne ispunimo sadržajem vrijeme i ere, tako da bi se ljudi i žene budućih naroda i vjekova mogli pokazati braća i ljubavnici poput nas. Walt Whitman (Preveo Tin Ujević) Zašto mi govorite Gospodine, Gospodine, a ne činite ono što govorim? Isus Krist

    O, Bože,

    Ljubav sam otkrio!

    Kako veličanstvena, kako dobra, kako prekrasna!...

    Duhu strasti koji cjelokupan ovaj svemir

    i sve što je njime obuhvaćeno

    Probudi i uzbudi,

    Pozdrav svoj upućujem.

    Jalaludin Rumi

  • 6

    Druga, osnovna postavka koju je objasnio Krist kada je rekao: “Volimo svoje bližnje kao same sebe”. Mi smo tome pridavali vrlo malo pažnje. Mi smo voljeli sebe i one koji su nama bili dragi. Ali voljeti univerzalno, zato što su naši bližnji duše kao što smo to i mi sami, sa suštinski savršenom prirodom i konačnom sudbinomovo je uvijek bilo smatrano samo kao prekrasan san za daleku budućnost i u nekom dalekom raju da smo to zaboravili. Prošlo je dvije tisuće godina od kada je najveći izraz Božje ljubavi hodao po zemlji i naložio nam da volimo jedni druge. Međutim mi još ratujemo, mrzimo se i koristimo svoje moći za sebične ciljeve, naša tijela i naše apetite za materijalna zadovoljstva, a naša nastojanja u životu su pretežno usmjerena ličnoj sebičnosti. Jesi li ti ikada razmišljao kakav bi svijet danas bio da je čovjek poslušao Krista i izvršavao Njegove naloge? Mi bi odstranili mnoge bolesti (jer bolest nastaje zbog krivog korištenja seksualnih funkcija, i u velikom postotku ima udjela u fizičkim bolestima, i razaranju naše moderne civilizacije), onemogućili bi ispoljavanje rata, kriminal bi smanjili na minimum, i naš moderni život bi bio primjer ispoljavanja božanstvenosti. Ali ovo nije bio slučaj i zbog toga imamo naše moderne poteškoće. Ali novi zakon mora i bit će obavljen. Zakon se može ovako izraziti riječima: Neka čovjek živi tako da njegov život bude nenasilan. Onda iz njegovih misli, riječi i djela naće nastajati zlo za grupu. Ovo nije negativno nenasilje već pozitivnoaktivno. Da je gornji praktični opis Kristovih riječi bio univerzalno širen i praktično primjenjen, imali bi red, a ne kaos, grupna ljubav bi prevazišla personalnu sebičnost, religiozno jedinstvo bi zamjenilo fanatičku netrepljivost, i regulirane apetite umjesto razuzdanosti. Alice Bailey ESOTERIC PSYCHOLOGY I Kršćanstvo se usudilo umanjiti svoje ideale pred izazovom ljudske pohlepe, ratnogludila, i pohlepe za moći; ali religija Isusa je i dalje neokaljana i transcendentni duhovni poziv onome što je najbolje u čovjeku da se izdigne iznad nasljedstva životinjske evolucije, i Božjom milošću, dosegne moralne visine istinske ljudske sudbine. THE URANTIA BOOK, 1955 strana 2083 Kahlil Gibran Obiđoh Zemlju od istoka do zapada, spoznah i tamu i svjetlost života, gledah procesije naroda kako iz pećine hrle u palače, ali do sada ne vidjeh ništa drugo do šije povijene pod bremenom, ruke u lance vezane i koljena savinuta pred idolima. Pratio sam čovjeka od Babilona do Pariza, od Ninive do New Yorka i vidjeh samo tragove njegovih okova na pijesku uz otiske stopala, čuh samo kako doline i šume odjekuju vapajima generacija i stoljeća. Ulazio sam u dvorove, u hramove i bogomolje, stajao uz prijestolja, žrtvenike i govornice, ali vidjeh samo kako trudbenik robuje trgovcu, trgovac robuje vojniku, vojnik robuje guverneru, guverner robuje kralju, kralj robuje vjerskom poglavaru, vjerski poglavar robuje idolu, a idol je samo zemlja od koje su ga sotone sazdale te ga postavile na brdo lubanja. . . . Najčudnija i najbezočnija vrsta robovanja na koju naiđoh jest ona što sadašnjicu ljudsku neraskidivo veže za prošlost predaka; što im duše tjera na klanjanje tradicijama djedova; što im u mladićka tijela uvodi drevne duše, kao u svježe grobove kosti stare. Vidjeh nemušto robovanje trajno vezivanje muškarca za ženu koju potcjenjuje; tjelesnu vezanost žene za postelju supruga koga mrzi te im ni jednome nije stalo do života. Vidjeh nijemo robovanje kada su pojedinci prinuđeni slijediti svoju sredinu, krasiti se njenim bojama, njenim se ruhom odijevati, te se oglašavaju poput odjeka i tijela su im nalik sjenama. Vidjeh nakazno robovanje šije moćnika upregnute u jaram obmanjivača, odlučnost jakih ljudi u službi pohotnika što žude za slavom i znamenitošću te se ponašaju poput marioneta što se prstima pokreću, zaustavljaju i razbijaju. Vidjeh prastaro robovanje kako duše dječje padaju sa prostranih nebesa u nesretne domove gdje nužda i maloumnost druguju, gdje poniženje i očaj idu ruku pod ruku te djeca stasavaju nesretna, žive kao prijestupnici i umiru poročni. Vidjeh odvratno robovanje prodavanje predmeta u bescijenje i naopako imenovanje stvari: obmanjivanje se naziva oštroumnošću, brbljanje umnošću, slabost blagošću, bojažljivost gordošću. Vidjeh surovo robovanje kada se nejaki strahom tjeraju da govore, pa kazuju ono što ne osjećaju, predstavljaju se suprotno svome biću te se nesreća s njima poigrava kao s krpama. Vidjeh ružno robovanje kada jedan narod živi po zakonima drugoga naroda. Vidjeh nakazno robovanje kada kraljevski sinovi krunišu kraljeve. Vidjeh crno robovanje kada prijestupnici svaljuju sram na nedužne. Vidjeh robovanje samom robovanju, a to je inercija. Kada sam se umorio prateći generacije i kada mi je dojadilo da gledam prohod naroda, sjedoh osamljen u dolini silueta, tamo gdje se skrivaju sjene minulih vremena i gdje počivaju duhovi budućih stoljeća. Tamo vidjeh slabunjavu siluetu kako osamljena ide zureći u sunce te je zapitah: Tko si i kako ti je ime? Sloboda je moje ime. Gdje su ti potomci? Jedan je umro razapet, drugi je umro u ludilu, a treći se još ni rodio nije. Potom mi se izgubi iz vida, u magli. Kahlil Gibran Pravi filozof i pravi pjesnik su jedno, a ljepota koja je istina, i istina koja je ljepota, cilj je obojici. Ralph Emerson

  • 7

    Pjesme Ja sam stranac u ovome svijetu. Ja sam stranac; tuđina je surova samotinja i bolna čama koja me tjera da stalno mislim o neznanoj čarobnoj domovini, ona mi snove ispunjava slikama daleke zemlje koju moje oči nisu vidjele. . . . Ja sam stranac u ovome svijetu. Ja sam pjesnik koji u stihove pretače ono što život u prozi kazuje, koji u prozi kazuje ono što život u stihovima niže. Zato sam stranac i stranac ću ostati sve dok me smrt ne uzme i dok me u moju postojbinu ne odnese. Kahlil Gibran Tko si ti, čitaoče, koji ćeš poslije jednoga stoljeća čitati moje pjesme? Ne mogu ti poslati ni jedan cvijet od ovog proljetnog bogatstva, ni jednu traku zlata sa ovih oblaka gore. Otvori vrata svoja i gledaj u daljinu. U svom cvijetnom vrtu skupljaj mirisne uspomene na minulo cvijeće prije stotinu ljeta. U radosti svoga srca da osjetiš živu radost koja je pjevala jednog proljetnog jutra šaljući svoj veseli glas preko stotinu ljeta. Rabindranath Tagore Pozdravljam te, o Učitelju! Tebe, koji se očima grešnih tragača ukazuješ u mnogim obličjima, a skupu čistih Bodisatvi pokazuješ kao Buddha Sambogakaja. Oglašavajući se sa šezdeset glasova božanskog Brame', Ti si govorio o Svetom Učenju u njegovih osamdeset četiri tisuće aspekata, i svaki narod razumio Te je na i svom materinjem jeziku; ja se klanjam pred Tvojim Riječima, neodvojivim od njihove urođene Praznine. U jasnom i svjetlom prostranstvu Darmakaje obuhvaćena su sva saznanja, ali ne postoji nijedna sjenka njihovih razlika; ja pozdravljam Nepromjenjivi duh Darmakaje. Nastanjena u Palači svete Praznine, Vječna Dakmemo, savršenog tijela, ti si Majka koja je rodila Buddhe Triju Doba; ja padam ničice pred tobom, Božanska Dakmemo. Sa iskrenim poštovanjem, o Učitelju, pozdravljam Tvoje duhovne sinove koje si ujedinio, učenike koji žive po Tvojoj Riječi i tvoje sljedbenike, kojih je kao lišća u šumi. Tebi, ja dajem i svoje tijelo i sve drugo što je vrijedno žrtve u svim kraljevstvima univerzuma. Ja sam okajao sve svoje grijehe i radujem se ispravnim djelima drugih. Preklinjem te, pokreni Točak Zakona i ne napuštaj ovaj svijet, plemeniti Učitelju, sve dok ima osjetljivih bića uhvaćenih u mrežu samsare! Neka se moje duhovne zasluge množe za dobro svih osjetljivih bića. Jetsun Milarepa Pjev duhova nad vodama Der Menschen Seele Ljudska je duša slična vodi; S neba silazi, k nebu se penje, I opet dolje na zemlju mora u vječnoj mijeni. Teče s visoke, strme hridi čisti mlaz; Tad pršti ljupko u oblačnom valu Spram glatke stijene i, lako dočekan, Prozračan, struji tiho šumoreći u daljinu. Strše li grebeni u susret slapu, Pjeni se srdito s kama na kam u ponor. U plitku koritu šulja se travnjakom A u mirnu jezeru pasu svoj lik sva zvijezđa. Vjetar je ljupki ljubavnik vala; Vjetar s dna miješa zapjenjene vale. Dušo čovječja, kako si slična vodi! Sudbo čovječja, kako si slična vjetru! Johann Wolfgang Goethe Zbog ljubavi pjevamo, zbog ljubavi plačemo, zbog ljubavi živimo, zbog ljubavi umiremo. . . . . Ljubav je posebna, ugodna bol. Tko god je nosi u svom srcu dosegnut će tajnu. Tvoj zadatak nije da tražiš ljubav, nego samo da tražiš i pronađeš sve barijere u sebi koje si ti podigao protiv toga. Život ima jednu beskonačnu moć asimilacije; nema ničega što bi mu moglo ostati vječno strano. Kao što vatra zahvaća čak i otpatke pretvarajući ih u čist plamen, tako je svako dešavanje u životu sposobno da se preobrati u svjetlo i život. Obmanut si postojanjem. I kako da razumiješ što je nepostojanje?

    Čvrsto si se držao za "ja" i "mi", i to dvojstvo tvoja je duhovna propast. Jalaludin Rumi

    Ja sam Milarepa, veliki i slavni, sin Sjećanja i Mudrosti, starac usamljen i go. Himna izvire sa mojih usana i Priroda je moja knjiga. Sa gvozdenim štapom

    u ruci prelazim uzburkani Ocean života ja, Učitelj Duha i Svjetlosti.

    Ni moja djela ni moja čuda ne zavise od bogova zemaljskih.

    Milarepa 10521135

  • 8

    A B C Č Ć D Đ DŽ E F G H I J K L LJ M N NJ O P R S Š T U V Z Ž 1 J E D I N I S M I S A O Ž I V O T A J E S L U Ž E NJ E . : ,

    2 Č O V J E Č A N S T V U P R O P U S T I T I P R I L I K U I

    3 O N A T I S E N E Ć E V R A T I T I Š T O T I J E J A S N O

    4 N E M O Ž E D O B R O T I I N A Č E Š U T I O Č A J A M I R

    5 O K U S I O S A M Z A D O V O LJ S T V O I S R E Ć U K O J U

    6 S M R T N E M O Ž E O D U Z E T I T R E B A O P R E D A T I

    7 NJ E M U I U Z D I G N U T Ć E Š S E I Z N A D S R E Ć E I K

    8 R E L I G I J E N A M P O T V R Đ U J E D A J E T O G K A D

    9 U B I J A NJ E P O S LJ E D I C A V J E R E T E O L O G I J A

    10 N E S P O J I V A S LJ U B A V LJ U U N I Š T A V A L A M I R

    11 S T V A R K O J U J E T R E B A L A Š T I T I T I K A K V E

    12 S T R A H O T E I S P U NJ A V A J U U Č E NJ E C R K V E A Z

    13 O R U Ž J A P R I J E I L I K A S N I J E D O Ž I V J E T I

    14 N E U S P J E H O S O B I N A M A P O N O S O M V R L I N E

    15 L U K A V O Š Ć U O K R U T N O Š Ć U N I J E N A Š A O G R

    16 L O J A L N O S T I, P O R E Z I, Z A K O N S K E T LJ U B A V

    17 P R O C E D U R E I V O J N A S L U Ž B A G O S P O D A K H

    18 O N A J T K O G A J E N A Š A O Š U T I K O J I H S E O N I

    19 K O N E Z N A D A G A N O S I U S E B I S A M I N E Z T R A

    20 S A M O D A N A S A N E S U T R A P R I D R Ž A V A J U Z P

    21 T A K O Đ E R I M A Š M E T O D S P A Š A V A NJ A LJ U D I F

    22 O D P O R O B LJ A V A NJ A LJ U B A V M U D R O S T M I R D A

    A B C Č Ć D Đ DŽ E F G H I J K L LJ M N NJ O P R S Š T U V Z Ž Licemjerje u našim danima je podržavano sa dvije strane: lažnom religijom i lažnom znanošću. I to je doseglo takve razmjere da ako mi u tome ne bi živjeli, ne bi mogli povjerovati da čovjek može doseći takav ponor samoobmane. Današnji ljudi su zapali u takvo neprirodno stanje, njihova srca su tako otvrdla, da gledajući oni ne vide, slušajući oni ne čuju i ne razumiju. Ljudi su dugo vremena živjeli u suprotnosti sa svojom savješću. Da nije licemjerja, oni ne bi mogli živjeti takvim životom. Ova društvena organizacija je u suprotnosti sa svojom savješću i nastavlja postojati samo jer je zamaskirano licemjerjem.

    Čovjek koji vjeruje u doktrine Crkve koje dopuštaju ratovanje i kažnjavanje smrću i da je to u skladu sa Kršćanstvom ne može vjerovati u bratstvo svih ljudi. I ono što je najvažnije od svega čovjek koji vjeruje u spasenje kroz vjeru u otkupljenje ili sakramente, ne može posvetiti sve svoje moći ostvarenju Kristovog moralnog učenja u svome životu. . . Zloba ljudska uvijek polazi od nemoći. Koliko nepotrebnog čitanja mogli bismo da uštedimo kada bismo samostalno mislili.

    Vegetarijanstvo je kriterij po kojem možemo prepoznati da li je čovjekovo stremljenje prema moralnoj savršenosti iskreno i ozbiljno. . . Plod niče iz sjemena, a djela iz misli.

    Da, ljubav. . . ali ne ljubav koja voli za nešto, da nešto dobije, ili zbog nečega, nego ljubav koju sam osjećao po prvi puta, kada sam umirao, vidio sam mog neprijatelja i ipak sam ga volio. Znao sam da je ovaj osjećaj ljubavi koji je suština duše, za koju nije potreban objekt. I ja sam sada također spoznao to blaženo stanje. Voljeti svoje bližnje; voljeti svoje neprijatelje. Voljeti sve voljeti Boga u svim njegovim manifestacijama. Nekome netko drag može biti voljen ljudskom ljubavlju; ali neprijatelj može biti voljen samo božanskom ljubavlju. . . . . Voljeti ljudskom ljubavlju, može se iz ljubavi preći u mržnju; ali božanska ljubav se ne može promijeniti.

    Heroj moje priče, kojeg ja volim sa cijelom mojom moći, kojega sam pokušao portretirati u svoj njegovoj ljepoti, koji je bio, i bit će lijep, jeste Istina. Lav Tolstoj 18641910

  • 9

    1. 1AU; 2AH; JEDINI SMISAO ŽIVOTA JE SLUŽENJE ČOVJEČANSTVU.

    2. 2IŽ; 3AM; AKO MOŽEŠ DA UČINIŠ DOBRO DJELO, DA IZRAZIŠ LJUBAV NEKOME, IMAJ

    UVIJEK NA UMU DA TO TREBA ODMAH DA UČINIŠ, JER ĆEŠ

    3. 4AI; SVEMU MOŽE ČOVJEK DA SE ODUPRE, ALI

    4. 3NŽ; 1Ž; 2JP; GOVORI SAMO O ONOME

    5. 4RU; 1Ž, 5AŽ; 6A/LJ; POVJEROVAO SAM U DOKTRINU O ISUSU I CIJELI JE MOJ ŽIVOT

    DOŽIVIO IZNENADNU PROMJENU ŽIVOT I SMRT PRESTALI SU BITI ZLI. UMJESTO

    6. 6MŽ; 7AZ,G+K+SV; NE TRAŽI BOGA U HRAMOVIMA. ON JE BLIZU TEBE. ON JE U TEBI. SAMO

    BI SE TI

    7. 8AT; 9AO; UBIJANJE JE ZLO I SUPROTNO SA NAJOSNOVNIJIM PRINCIPIMA BILO KOJE

    VJERE. I USPRKOS TOME U CRKVAMA SE MOLE MOLITVE ZA USPJEH NAŠIH ARMIJA, I NAŠI

    UČITELJI

    8. 10 A/LJ; BILO KAKVA PRIMJENA SILE JE

    9. 9PŽ; 10MU; 11AŠ; PRETPOSTAVLJAJUĆI DA ISTINA LEŽI U JEDINSTVU KROZ LJUBAV,

    JA SAM BIO POGOĐEN ČINJENICOM DA JE

    10. 11TŽ; 12AV; TAKO SMO SE NAVIKLI NA RELIGIJSKE LAŽI, DA I NE PRIMJEĆUJEMO

    KAKVA OGRANIČENOST I

    11. 13AŽ; 14A/DŽ; POLITIKA KOJA SE PRETEŽNO TEMELJI NA KORIŠTENJU

    12. 14E/LJ; 1Z; 14MS; 1Ž; 15AE; 1Ž; 15FN; LJUBAV PREMA MOĆI NIJE U SKLADU SA DOBROTOM;

    ALI JE U SKLADU SA SUPROTNIM.

    13. 16AS; 17AO; SVE DRŽAVNE OBAVEZE SU PROTIV SAVJESTI KRŠĆANINA ZAKLETVA

    14. 15NJ/V; 17PV; 1V; 18A/NJ; ČIM ČOVJEK DOZIVA, VIČE I PRED SVIMA GOVORI: "O, GOSPODE,

    GOSPODE!", ZNAJ DA

    15. 19A/NJ; NEMA BOGA ZA ONOGA

    16. 20AE; 1Ž, 20F/LJ; POBIJEDITI LOŠE NAVIKE MOŽE ČOVJEK

    17. 14ŠŽ; 18OŽ; 19OT; 20MV; VEĆINA MUŠKARACA TRAŽI OD SVOJIH ŽENA

    .

    18. 21AZ; 22AI; LJUBAV JE JEDINI NAČIN DA SE ČOVJEČANSTVO SPASI OD SVIH NEVOLJA,

    I U TOME TI

    Prava vjera je u tome da se uvijek živi dobrim životom, u ljubavi sa svima, da se postupa sa bližnjima uvijek onako kako želiš da oni s tobom postupaju. U tome je istina. I toj vjeri učili su uvijek svi istiniti mudraci i ljudi svetoga života svih naroda. Ne samo da crkve nikada nisu ljude ujedinjavale, one su uvijek bile glavni uzrok podjelama među ljudima, njihovoj međusobnoj mržnji, ratovima, bitkama, inkvizicijama, masakrima svetog Bartolomeja, i tako dalje. I crkve nikada nisu služile kao posrednici između ljudi i Boga. Takvo posredovanje je nepoželjno, i direktno zabranjeno od Krista, koji je svoje učenje otkrio direktno i trenutno svakom čovjeku. Dok su Crkve uspostavile mrtve oblike umjesto Boga i daleko da otkrivaju Boga, one ga skrivaju od ljudi. . . napredujući putem koji je za nas pokazivao Krist jest korak ka njihovom uništenju. Ako bi čovjek mogao biti spašen otkupljenjem, sakramentima, i molitvom onda ne bi trebao raditi nikakva dobra djela. . . Mi se rukovodimo u ekonomskim, političkim, i internacionalnim pitanjima pomoću principa koji su bili podobni za ljude prije tri ili pet tisuća godina, iako su oni direktno suprostavljeni našoj savjesti i uvjetima života u kojima se mi sada nalazimo.

    Neprijatno je kad se čovjek ne dopada dobrim ljudima, ali ne dopadati se zlim ljudima uvijek je dobro. Lav Tolstoj BOŽJE KRALJEVSTVO JE U VAMA

  • 10

    A B C Č Ć D Đ DŽ E F G H I J K L LJ M N NJ O P R S Š T U V Z Ž 1 LJ U B A V LJ U I Z T O G A I Z V I R E N A J Č I S T I J A .

    2 LJ U B A Z N O S T U V A NJ S K O M P O N A Š A NJ U Ž E L I Š

    3 D A B U D E Š LJ U B L J E N S V O J K A R A K T E R L , . ;

    4 N E D O M I N I R A O N A O P L E M E NJ U J E K Ž I V O T A

    5 P O K O R A V A D A B I O S I G U R A O S E B I N E K U Z ,

    6 V A Ž N O S T U S V I J E T U K A R A K T E R T O K U C O M

    7 Č I M P O Č M E Š V J E R O V A T I Z N A T Ć E Š K A K O R

    8 Ž I V J E T I N E Z N A N J E K A D A S E P R E P I R U S A

    9 N A J P L E M E N I T I J E P O S V E Ć U J E J E D N O M E

    10 NJ E N O G P E P E L A S E O D M A H D I Ž E N O V A Z L A .

    11 P R A V A R A D O S T P R E S T A J E S A U Ž I V A NJ E M T

    12 B O L E S T I B E Z N A D E S R C E J E N E S R E T N A D A

    13 I M O V I N A N A O V O J T R E S U Ć O J Z E M LJ I M I R P

    14 M O Ć N O I P R O F I NJ E N O O S T A V I I Z A S E B E D A

    15 P O B I J E D I Š V R I J E M E P J E S M A K O J A T D A R

    16 N I K A D A N E Z A V R Š A V A M O G U Ć E B E Z LJ U B A V

    17 P O Z I T I V N I H I P O S E B N I H F O R M U L A C I J A

    18 R I J E Č I O B L I K U J E O N O Š T O V O L I M O Z M I R

    19 V E Ć I O D P R E K O M J E R N A D O B R A O S J E T I L A

    20 O S T A J E Z A K LJ U Č A N A U N U T A R LJ U D S K I H K T

    A B C Č Ć D Đ DŽ E F G H I J K L LJ M N NJ O P R S Š T U V Z Ž

    Jedna vrlina se izdiže iznad svih drugih: neprekidna težnja za uzdizanjem, boreći se sa samim sobom, neutaživa želja za većom čistotom, mudrošću, dobrotom, i ljubavlju. Beskorisno je prigovarati svojim neprijateljima; jer oni nikada ne mogu postati tvoji prijatelji, ako tvoje cijelo biće njih prezire i ponižava. . . . Beskoristan život je preuranjena smrt. Mržnja je nešto posebno. Uvijek ćeš pronaći da je to najjače i najnasilnije tamo gdje je najmanji stupanj kulture. . . . Podcjenjivati neprijatelja prije smrti je glupost, poslije pobjede podlost. Da su djeca rasla u skladu sa najranijim poticajima, onda ne bi imali ništa drugo osim genija. Mogla bi se roditi već odgojena djeca ako bi roditelji bili odgojeni.

    Ne moramo posjećivati ludnicu da bi pronašli poremećene umove; naša planeta je umobolnica svemira.

    Podijeljena radost je udvostručena radost. Slobodni ste ako vam je savjest čista. Nesreća oblikuje čovjeka i prisiljava ga da upozna samog sebe. Nitko nije tako beznadežno porobljen poput onih koji pogrešno vjeruju da su slobodni. Lakše je istinu udariti po licu, nego pogledati je u lice. Ko ima znanost i umjetnost ima i religiju. Ko nema to dvoje, neka ima religiju. Ono što je plodonosno samo je po sebi istinito! . . . Praznovjerje je poezija života. Plemenit budi čovječe, uslužan i dobar. Jer to je jedino što te odvaja od svih ostalih stvorenja. Čovjekovi maniri su ogledalo u kojem pokazuje svoj portret. Misliti je lako, raditi teško, raditi slijedeći svoju zamisao najteža je stvar na svijetu. Zlato kupuje glas gomile, ali ti neće pribaviti ni jedno jedino srce. Ako ti dobra osoba učini nešto krivo, djeluj kao da to nisi primjetio. Ona će to zapamtiti i neće ti za dugo ostati dužna. Nezahvalnost je ipak oznaka slabih. Ja još nikad nisam vidio da je pravi čovjek nezahvalan. Plemenit čovjek privlači plemenite ljude i zna kako će da ih zadrži. Blago onom ko čisto poštenje u grudima nosi, taj se nikad ne kaje ni za kakvu žrtvu.

    Johann Goethe 17491832

  • 11

    1. 1AĐ,Ž,/DŽ/Z; 2AŠ; POSTOJI LJUBAZNOST SRCA; TO JE POVEZANO SA

    2. 2TŽ; 3AJ; BUDI LJUBAVI DOSTOJAN AKO

    3. 3KT,Z; 4AF; 3V; 4GR; ŽIVOT JE KAMENOLOM, U KOJEMU MI MORAMO OBLIKOVATI,

    KLESATI I DOVRŠITI

    4. 5AV; 6AK; VELIK I SRETAN JE SAMO ONAJ TKO NE ZAHTIJEVA DA ZAPOVIJEDA NITI DA

    SE

    5. 6LR,K,SU; 4ŠŽ; TALENT SE RAZVIJA U SAMOĆI, A

    6. 5OS,Ž; 7NZ; 8AĐ; ČIM POČMEŠ VJEROVATI

    7. 8/DŽ/Ž,/DŽ/H+2VZ+6VŽ; SAMO SE NIKAD NEMOJ NAVESTI NA PREPIRKU! MUDRI

    UPADAJU U

    8. 9AŽ; MNOGA SE SRCA GUBE U OPĆEM, SAMO SE

    9. 10AT,Ž; 11AZ; NAŠE STRASTI SU PRAVE PTICE FENIKSI: KAD STARA IZGORI, IZ

    10. 12AJ; VELIKE STRASTI SU

    11. 12KV; 13AT; NEMOJ SE PREVIŠE PREDAVATI OSJEĆAJIMA. PREOSJETLJIVO

    12. 14AŽ; 15AL; NE ZAUSTAVLJAJ SE! ŽIVOT PROLAZI; IDI I USUDI SE PRIJE NEGO UMREŠ.

    NEŠTO

    13. 15/LJ/T; 16AL; ODRECI SE SEBE! TI SE MORAŠ ODREĆI SEBE! TO JE

    14. 16/LJ/Š; 17AŽ; 18AD; NIJE POTREBNO IMATI POZITIVNU RELIGIJU. ONO

    ŠTO JE VAŽNO, JESTE BITI U HARMONIJI SA SOBOM I UNIVERZUMOM, A OVO JE

    15. 18ĐT; STVARA NAS I

    16. 10UZ; 19sAP; NIKOME NE PADA LAKO NA UM DA SU NAM RAZUM I HRABRA VOLJA

    DANI NE SAMO ZATO DA BI SE UZDRŽALI OD

    17. 20AV; 19RŽ; POLJE ISKUSTVA JESTE CIJELI UNIVERZUM U SVIM PRAVCIMA. TEORIJA

    Sve ono što oslobađa naš duh, a da nam pritom ne daje vlast nad nama samima, pogubno je. . . Ako se prema osobi odnosiš onako kakva ona izgleda, ti je činiš gorom. Ali ako se odnosiš prema osobi kao da je ona već postala potencijalno što može najbolja biti, ti je činiš takvom kakva bi ona mogla postati. Obaveza jest ono što volimo, ali što smo sami sebi zapovjedili. . . Istinu čovjek mora stalno ponavljati, jer se i zabluda oko nas stalno ponavlja, to čine mase. . . Vjeruj to što pameću krste ljudi često je samo kratkoumlje tašto. . . Svatko čuje samo ono što on razumije. . . . Bog koji boravi u mojim grudima može duboko da pokrene moje najdublje biće. On koji je ustoličen na najvišem mjestu iznad mojih moći, ne može pomjeriti ni jednu stvar izvan mene. . . . Kakvu veću hvalu izreći onome, tko nas ponovno uputi na knjigu, koja svim traganjima, svim tugovanjima učini grandiozan kraj! Kao i onog dana, kojeg si darovan svijetu, sunce stajaše na pozdrav planetima, i tako si ti sve više i više napredovao, prema zakonu po kojem si postao, takav moraš biti, ne možeš pobjeći od sebe, govoraše to Sibile, govoraše proroci; i nikakvo vrijeme i nikakva sila neće uništiti oblik, što živeći se razvija. Život je najljepši pronalazak prirode, a smrt njena vještina, da što bolje iskoristimo život. I tako dugo dok to ne spoznaš, ovo: umri i budi, tek ožalošćen si gost na ovoj mračnoj zemlji. Sve prolazno samo je uspoređujuće; Nedovoljno ovdje biva postignuće; Neopisivo ovdje učinjeno je; Vječnožensko privlači nas nagore. (op. pr. ne odnosi se na žensko ni muško nego Chorus mysticus, kako objašnjava Goethe) Najviše i najbolje u čovjeku, jeste bezoblično, i mi moramo paziti da tome ne dajemo oblik osim u plemenitim djelima. Da bismo našli mjesto u beskonačnosti, najprije moramo razabrati, a zatim odabrati. Život pripada življenju i onaj tko živi mora biti spreman na promjene.

    Johann Goethe

  • 12

    A B C Č Ć D Đ DŽ E F G H I J K L LJ M N NJ O P R S Š T U V Z Ž 1 J E D I N O LJ U B A V M O Ž E D A I H N A T J E R A D A . ,

    2 T A J P O N O R P R E M O S T E M E G A L O M A N I J E K Z

    3 T E H N O L O G I J E I N A C I O N A L I Z M A I S T I N A

    4 M O R A B I T I V J E Č N O P O N A V LJ A N A K R O Z M I R

    5 T I S U Ć E R A Z L I Č I T I H O B L I K A P R I R O D E H

    6 D R A G O C J E N N E P O N O V LJ I V P O K U Š A J B I L O

    7 N A Č E L I M A M E T O D A M A D U H A U K O R I S T H L P

    8 Č E G A M A K A R I S A M E D O M O V I N E Z N A Č I K I Z

    9 I Z D A J U Z E M LJ A M A N E P R I J A T E LJ A S U Z E S U

    10 A N E U S V O J O J V L A S T I T O J O D M A S O V N I H T

    11 G L U P O S T I N A J P R I J E O D S V E G A R A T O V A

    12 S A V J E S T I S T V A R A N A S I LJ E P R E M A S R E Ć E

    13 P O J E D I N C U I T O J E P R V I K O R A K P R E M A Z J

    14 T O T A L I T A R I Z M U P O D P I J E S K O M Č O V J E K

    15 I K A M E NJ E M S V O J E S I T N E C V I J E T I Ć E T R I

    16 O T O P LJ E N I L E D I Z D U Š E S A M O G S E B E N E R K

    17 S H V A Ć A O Z B I LJ N O M U D R A C P O K U Š A V A I L I

    18 I Z R E Ć I Z V U Ć I U V I J E K K A O L U D O S T U O N O

    19 I D A M O Ž E N E P O K O L E B LJ I V O G L E D A T I M I R

    20 Š T O N A M Z A D A J E B O L K O J I G A N E P O Z N A J U

    21 N E Ć E D A G A LJ U B A V M U D R O S T S L O B O D A M I R

    A B C Č Ć D Đ DŽ E F G H I J K L LJ M N NJ O P R S Š T U V Z Ž U prijašnjim razdobljima, u uzbudljivim, takozvanim “velikim” vremenima, u doba ratova i prevrata povremeno se od intelektualaca zahtijevalo da se politiziraju. Naročito je to bio slučaj u kasno feljtonističkom razdoblju. Tada se tražilo i da se duh politizira i militarizira. Kao što su se uzimala crkvena zvona za lijevanje topovskih cijevi, a još nezrela školska mladež za popunjavanje desetkovanih četa, tako je i duh valjalo zaplijeniti i utrošiti kao ratno sredstvo. Ako smo spremni žrtvovati svoje blagostanje, svoju udobnost i svoj život za narod kad je u opasnosti, time se, međutim, ne podrazumijeva da bismo bili spremni žrtvovati i sam duh, tradiciju i ćudoređe svoje duhovnosti za potrebe trenutka, naroda ili generala. Kukavica je onaj koji bježi od djela, žrtava i opasnosti što ih njegov narod mora podnijeti. Ali kukavica je, a ništa manje i izdajica, i onaj koji izda načela duhovna života radi materijalnih interesa, onaj koji je na primjer spreman da vlastodršcu prepusti odluku o tome koliko je dva puta dva! Žrtvovati istinoljubivost, intelektualno poštenje, vjernost načelima, metodama duha u korist bilo čega, makar i same domovine, znači izdaju. . . . Duh je blagotvoran i plemenit samo u pokornosti istini; čim je izda, čim odbaci strahopoštovanje, čim postane potkupljiv i kad ga je moguće po volji savijati, to je onda ono potencijalno đavolsko, mnogo veće zlo od animalne, nagonske bestijalnosti koja je ipak zadržala nešto od nedužnosti prirode. Herman Hesse IGRA STAKLENIM PERLAMA

    Rat ne pada sa vedrog neba. Kao i svaki drugi ljudski poduhvat, za to je potrebna priprema, da bi se to učinilo mogućim i zatim ostvarilo, za to je potrebna briga i suradnja mnogih. To je željeno, za to se je pripremalo i to je predloženo od ljudi i moći koje stoje iza toga koje iz toga žele izvući neku korist. To im donosi direktno novčanu zaradu, kao što je to slučaj sa industrijom oružja ( i kada izbije rat, koliko mnogo industrija koje su bile neškodljive postaju ratne industrije), i kako novac automatski pritječe njima), ili im to donosi prednost u prestižu, poštovanju, i moći, kao što je to slučaj sa nezaposlenim generalima i pukovnicima. . . Nitko nije mislio o ratu; svi se oni naoružavaju zbog slučaja opasnosti, jer bogati ljudi žele vidjeti željezne zidove oko svoga novca. Herman Hesse

  • 13

    1. 1AV; 2AL; POSTOJI NEKO ZLO MEĐU LJUDIMA KOJE IH SPREČAVA

    DA SE UDRUŽUJU I NAGONI IH DA IZMEĐU SEBE OTVARAJU PONOR. JEDINO

    2. 2LJ/V; 3AH, 2LJ/V; 3IS; PO MOM MIŠLJENJU SADAŠNJE STANJE ČOVJEČANSTVA JE NASTALO ZBOG DVA MENTALNA POREMEĆAJA:

    3. 3ŠŽ; 4AU; 5AP; ISTO KAO ŠTO SVAKI MRTAV VOJNIK OZNAČAVA VJEČNO PONAVLJANJE

    GREŠKE, ISTO TAKO I

    4. 6AE; 1Ž; 6FT; 5RZ; ŠTO JE STVARNO ŽIV ČOVJEK O TOME SE DANAS ZNA MANJE NEGO

    IKADA, PA SE TAKO I NA GOMILE STRIJELJAJU LJUDI, OD KOJIH JE SVAKI

    5. 7A/DŽ; 1Ž; 7EU; 6UŽ; 8AČ; 1Ž; 8ĆP; 1Ž; 8RU; 9AD; ŽRTVOVATI ISTINOLJUBIVOST,

    INTELEKTUALNO POŠTENJE, VJERNOST

    6. 9ĐS; 1Ž; 9AN; SVAKI POLITIČAR U SVIJETU JE ZA REVOLUCIJU, RAZUM I RAZORUŽANJE

    ALI SAMO U

    7. 11AS; 1Ž; 11ŠŽ; ŠTO JE GOD VIŠE INDIVIDUALACA SPOSOBNO DA GLEDA

    SVJETSKO KAZALIŠTE SMIRENO I KRITIČNO, TO JE MANJA OPASNOST

    .

    8. 12AŠ; 13AV; 14AI; SVAKO LJUDSKO BIĆE JE JEDINSTVENI

    POJEDINAC. BILO KOJI POKUŠAJ DA SE OSOBNA SAVJEST ZAMIJENI KOLEKTIVNOM

    9. 14JS; 15AU; 9ŠŽ; I NAJNESRETNIJI ŽIVOT IMA SVOJIH SUNČANIH SATI I,

    10. 9ŠŽ; 16A/LJ;

    11. 14ŠŽ; 16MV; 17AI; SVAKA INTELIGENTNIJA VRSTA HUMORA ZAPOČINJE

    TIME ŠTO

    12. 17NJ/U; 18AD; 1Ž; 18ĐT; MUDROST SE NE MOŽE REĆI. MUDROST KOJU

    13. 19AU; 18UŽ; 20AK; MI SVOJE SRCE NE MOŽEMO POVUĆI IZ ŽIVOTA, ALI GA

    MOŽEMO TAKO UOBLIČITI I TAKO NAUČITI DA ONO POSTANE JAČE OD SLUČAJA

    14. 20NJ/Ž; 17VŽ; 21A/DŽ; 20SŽ; MOŽEMO DA NOSIMO U SRCU SVEVIŠNJEG I ONDA KADA

    NAS ON CIJELE PROŽME, MOŽE ON KROZ NAŠE OČI I KROZ NAŠE RIJEČI DA POGLEDA I

    PROGOVORI O ONIM DRUGIMA, KOJI

    Ne postoji druga stvarnost osim one sadržane u nama samima. Zbog toga tako mnogo ljudi živi takvim nestvarnim životom. Oni uzimaju prizore izvan njih za stvarnost i nikada ne dopuštaju unutrašnjem svijetu da se ispolji.

    "Patnja zadaje bol samo zato što je se bojiš. Ona te proganja zato što bježiš od nje. Ne moraš bježati, ne moraš je se bojati. Moraš voljeti... Dakle, voli patnju. Nemoj joj se odupirati, nemoj bježati od nje. Okusi kako je ona u dubini slatka, predaj joj se i nemoj je primati s mržnjom. Tvoja mržnja je to što ti nanosi bol i ništa drugo. Patnja nije patnja, smrt nije smrt, ako ih ti ne učiniš takvima..."

    Herman Hesse SIDDHARTA

    Čovjek koji je sposoban da shvati Buddhu, čovjek koji naslućuje nebesa i ponore čovječanstva ne bi trebalo da živi u svijetu u kojem vladaju common sense, demokracija i građansko obrazovanje.

    Herman Hesse STEPSKI VUK

  • 14

    A B C Č Ć D Đ DŽ E F G H I J K L LJ M N NJ O P R S Š T U V Z Ž 1 Ž I V I M O Z B O G LJ U B A V I U M I R E M O … U Đ I , . ;

    2 J E P O S E B N A U G O D N A B O L T K O G O D J E N O S I

    3 U S V O M S R C U D O S E G N U T Ć E T A J N U O G NJ E M ?

    4 V O L E B O G J E J E D I N A V J E R A N A Š E G A O K A !

    5 V J E R O I S P O V J E S T J E D N O D R U G O S A G O R I

    6 R A Z U M I J E Š Š T O J E N E P O S T O J A NJ E K R U G S

    7 O T V O R I L A S U S E N A P O K O N U V I D I O S A M D A

    8 K U C A M I Z N U T R A LJ E P O T U B I T Ć E Š S E B I G R

    9 U Z O R T V O J E V A T R E S V I J E T Š A P U T A V A D A

    10 V O D A I Z V I R A O I Z R I J E K E M O G A S R C A M I R

    11 D V O J S T V O T V O J A J E D U H O V N A P R O P A S T R

    12 S P A V A Č U, Č I N I S T V A R N I M T A M N I Č K O M T O

    13 N I K A U R N I Ž I D O V Z I D U I Z A Đ I N A S R E T N I

    14 S L O B O D U K R A LJ E V S T V A I B I T Ć E M O T A K O ,

    15 O V O G A A D A I P A K N E Z N A V L A S T I T U D U Š U D

    16 O K R I V LJ U J U J E D A N D R U G O G A S V I J E T A , U

    17 Z N A N O S T I Z D P O K L A NJ A Š S R C E P R E G R Š T I

    18 Z E M LJ E T R A Ž I I Z V O R K O J I V J E Č I T O S J A ?

    19 N E T R A J N A T E K S A T V R E M E N A T R A J U Z G , .

    20 N A S U P R O T NJ I M A T V O J D U H J E V J E Č A N M I R

    A B C Č Ć D Đ DŽ E F G H I J K L LJ M N NJ O P R S Š T U V Z Ž Ti si rođen sa potencijalom. Ti si rođen sa dobrotom i povjerenjem. Ti si rođen sa idealima i snovima. Ti si rođen sa veličinom. Ti si rođen sa krilima. Ti nisi predodređen za puzanje, tako to ne čini. Ti imaš krila. Nauči ih koristiti i leti. Ljubavlju gorko postaje slatko; ljubavlju bakar postaje zlato; ljubavlju talog postaje bistar; ljubavlju bol postaje melem; ljubavlju mrtvo postaje živo, ljubavlju kralj postaje rob. Ti živiš u prostoru, ali je tvoja stvarnost neprostorna; zazidaj vrata svoje trgovine i otvori ih na drugu ulicu, na onu, naime, kojoj pripada tvoj stvarni, neprostorni duh. Osnova ovoga prostornog univerzuma neprostorna je; prostor je fenomenalna kreacija onoga što po sebi nije prostorno. Život ima jednu beskonačnu moć asimilacije; nema ničega što bi mu moglo ostati vječno strano. Kao što vatra zahvata čak i otpatke pretvarajući ih Čist plamen, tako je svako dešavanje u životu sposobno da se preobrati u svjetlo i život. Tko god na vratima božanskoga dvorca izusti "ja" ili "mi", bit će vraćen. No onima, koji su se s Bogom sjedinili duhovnim, ne treba ništa osim njihova nutarnjeg oka, i božanske svjetiljke vjere; njima nisu potrebni putokazi, pa čak ni cesta kojom bi putovali. Takvi ljudi postaju tada znakovi drugima. O ljubavi, O iskrena ljubavi, budi, tu, budi sada, budi sve; svjetovi nestaju u tvom čistom beskonačnom sjaju, prolazni životi prepuštaju se rasplamtjeti tobom sjajnije nego hladne zvijezde: Učini me tvojim slugom, tvojim dahom, tvojom srži. Začepi to svoje uho, željno niske čulnosti, jer ti poput pamuka zamračuje savjest, i brtvi tvoje unutarnje uho. Budi bez uha, bez osjeta, bez misli, i oslušni glas Boga, koji te zove da se vratiš. Naš govor i pokret vanjski je put, naš je nutarnji put iznad nebeskog svoda.Tijelo putuje svojom prašnom stazom; duh, poput Isusa, morem korača. Um je oblikom dvojak. Prvi se oblik stječe, uči se iz knjiga i od učitelja, razmišljanjem se i pamćenjem, logikom i znanošću njeguje. Na taj način jačaju umne moći, ali što više znanja stječeš, to veći teret nosiš. Drugi oblik uma dar je Božji. Njegov je izvor samo srce ljudske duše. Kad voda božanskoga znanja proključa iz duha u um, um se tada razbistri i sjaji, da se više nikad ne zamuti, nikad ne umrtvi. Moj prijatelju, sufi je prijatelj sadašnjeg trenutka. Kazati sutra to nije naš put. Jalaludin Rumi

  • 15

    1. 1AD,V,ĐS,GK; 2AM; 1Z; 2NŽ; 3AS; ZBOG LJUBAVI PJEVAMO, ZBOG LJUBAVI PLAČEMO,

    ZBOG LJUBAVI

    2. 4AČ; 1V; 4Ć/NJ/; 1V; 4FK; 5AJ; RELIGIJA LJUBAVI NADILAZI SVE DRUGE RELIGIJE; ONIMA

    KOJI

    3. 4OZ; 1Ž; 5D,KN,D,/NJ/Ž; 3ŠZ; PROŠLOST I BUDUĆNOST KRIJU BOGA OD

    4. 6AŠ; 3Ž; OBMANUT SI POSTOJANJEM. I KAKO DA

    5. 1ŠU,H; 6TZ; 1GL; IZAĐI IZ KRUGA VREMENA I

    6. 7AŽ; 8AH; VJEKOVIMA KUCAM NA BOŽJA VRATA ALI KAD

    7. 8IS; 7TV 8ŠV; 9AČ; UZ BOGA, KADA VIDIŠ SVOJU.

    8. 9ĆJ; 1Z; 9Ć/DŽ/MN,K/NJ/; 1V; 9OV; 10AU; MOJU JE DUŠU OBASJAVALA VATRA TVOJE

    9. 11AZ; ČVRSTO SI SE DRŽAO ZA "JA" I "MI", I TO

    11. 13AI; NE KLANJAM SE NI KRIŽU NI POLUMJESECU, NISAM

    12. 12AN; OVAJ JE SVIJET POPUT SNA, ALI SE TEBI,

    13. 12/NJ/V; 13K,JS; 14AĐ; 4Ž; SVIJET JE TAMNICA, A MI SMO ZATOČENICI: ISKOPAJ RUPU U

    14. 14/DŽ/LJ/,Ž,MŠ,Ž,MZ; 13ŠŽ; STAVIŠ LI SA MNOM SRCE UZ ZEMLJU, U SLUŽENJU

    SVAKOM STVORENJU, NAŠ ĆE VOLJENI UĆI U TEBE IZ NAŠEGA SVETOG

    15. 17A/DŽ/; 15AĆ; 16PZ, 15DZ; GLAVA MOŽE BITI PREPUNA BEZNAČAJNIH SVJETOVNIH

    STVARI, I ČOVJEK MOŽE POZNAVATI SVE

    16. 16AO; LJUDI SVIJETA NE GLEDAJU NA SEBE, I TAKO

    17. 17GŽ; 18AĆ; 16Z; 18DZ; SUNČEVA JE ZRAKA PALA NA ZID; ZID JE ZABLISTAO

    POSUĐENIM SJAJEM. O LUDO, ZAŠTO

    18. 19A/DŽ/,Z,ET,Ž; 20AH; 19Z; 20IU; TVOJA TJELESNA SVOJSTVA, KAO I TVOJE TIJELO,

    PUKA SU POSUDBA. NE VEZUJ SE SRCEM ZA NJIH, JER SU

    Bijah trezveni gradski asketa, naviknut sa ćursa poučavati ali me sudbina jednim od Tvojih gorljivih zaljubljenika učini. (D 22784) Moje ruke bijahu navikle stalno držati Kur’an, ali sada one drže ljubavni pehar. Moja usta bijahu slavljenjem ispunjena, ali sada samo pjevuše poezijom i kajdama. (D 2487576) Ljubav prema Voljenom me otrgnula od učenosti i učenja Kur’ana, sve dok ne postah, kakav i jesam, poput ludaka i opsjenara. Slijedih put serdžade i džamije posve iskreno i uz pregnuće. Kako bih umnožio dobra djela, nosih biljege isposničke. Ljubav mi u džamiju kroči i reče: ‘Bajni učitelju! Pokidaj okove postojanja. Zašto si vezan uz serdžadu? (D = Diwani Shamsi Tabrizi, 2640408) Od svih religija je odvojena vjera ljubavi: ta vjera i naslov jest Bog zaljubljenih. (M II = Mathnawi, 1770) Življenje kroz Ljubav jest moja religija život kroz ovu dušu i tijelo moja je sramota. (M VI 4059) Razum ne spoznaje i smeten je religijom Ljubavi čak i onda kad svjestan svih religija treba biti. (D 2610)

    William C. Chittick SUFIJSKI PUT LJUBAVI Rumijeva duhovna učenja “A sada mi dopusti da ti pokažem kako da počneš živjeti u skladu s onim o čemu si čitao.“ Rumijev učitelj Sams govori odbaci knjige i budi istina. - Slušajte. U sebi pronađite svoj put. Prestanite ga tražiti oko sebe! Ti sazda ovo ‘Ja’ i ‘Mi’ kao krunu stvaranja, da bi se samim Sobom igrao, igre obožavanja. Naposlijetku, svako ‘Ja’ i ‘Mi’ jedna će duša postati, svaka duša će na kraju u Voljenom nestati. . . Jalaludin Rumi

  • 16

    A B C Č Ć D Đ DŽ E F G H I J K L LJ M N NJ O P R S Š T U V Z Ž 1 I D E J A K O J O J J E D O Š L O V R I J E M E V R L I N A

    2 C I V I L I Z A C I J E R A T J E NJ E N K R I M I N A L K .

    3 Z A D R Ž I T E K O R I J E N Č O V J E K Š T O V I Š E R G

    4 Z N A T O V I Š E P A T I S N A G E N E D O S T A J E I M ,

    5 V O LJ E O N E K O J I G A N A P A D A J U Č U V A J U D V A

    6 P O S T O J I O D R E Đ E N A S R A M O T N A M A S K U F S

    7 S O L I D A R N O S T V R L I N A I M A V E O P O R O K A Z

    8 K O L I Č I N A I N T E L I G E N C I J E I K O J U L I C A

    9 P O S J E D U J E N A P R A V LJ E N O D P A K L A P R U Ž A

    10 S I R O M A Š N I H V E L I Č A N S T V E N I J I LJ U B A V

    11 P O G L E D N E V I D LJ I V Z I M U S A LJ U D S K O G M I R

    12 S A M O O B I Č A N K A M E N Č I Ć S T V A R N O M M I R !

    13 S L U Š A J Š T O T I G O V O R I O Č I M A Č O V J E K O V

    14 M I P O S T O J I M O P O I D E A L U M I V O L I M O M I R

    15 O D N O S P R E M A P R I R O D I I Ž I V O T I NJ A M A G S

    16 K R A Ć I M N E O P R E Z N I M G U B I T K O M D LJ U B A V

    17 V R E M E N A T Z A T O Š T O B O G N E M A R U K E Z G D L

    18 I Z A T O Š T O K R A LJ E V I N E M A J U S R C A T R A Ž E

    19 U T J E H U U K NJ I G A M A M O J A S A V J E S T J E B O G

    20 U Č O V J E K U T A J N A J E S V I H P O B J E D A I M I R

    21 S T A L N O Č I N E M A L A D J E L A LJ U B A Z N O S T I .

    A B C Č Ć D Đ DŽ E F G H I J K L LJ M N NJ O P R S Š T U V Z Ž Ti koji patiš zbog ljubavi, voli još više. Umrijeti od ljubavi, jeste živjeti ljubav. . .

    Dva dana prije smrti napisao je. Ljubiti je djelovati.

    Najveća sreća u životu je uvjerenost da smo voljeni voljeni zbog toga kakvi jesmo ili još više, usprkos tome kakvi jesmo.

    Budućnost ima mnoga značenja: Za slabe, to znači nedostižno. Za strašljive, to znači nepoznato. Za hrabre to znači izazov. . . Naučiti čitati je upaliti vatru; svaki slog koji je napisan je iskra.

    Victore Hugo, ti si veliki mag a da ni sam to ne znaš. Imao si više uspjeha u pronalaženju tajne vječnoga života od jednog Solomona! Eliphas Levi 18441911 Svatko vuče svoju sjenu, i svaki um svoju sumnju.

    Neka se bojimo sebe. Predrasude su stvarni lopovi, poroci su stvarne ubojice. Velika opasnost se nalazi u nama samima. . . Radije bi bio glava muhe, nego rep lava.

    Sve je skupo; samo je patnja svijeta jeftina; patnja svijeta je besplatna.

    Kada je diktatura činjenica, revolucija postaje pravo. Budi kao ptica usred krhke grane koja se osjeća pod njom, još uvijek pjeva sve, znajući da ima krila.

    Imajte hrabrosti za velike patnje života i strpljenja za one male; i kad naporno provodite svoj dnevni zadatak, idite spavati u miru. Bog je budan. . . Čak i najmračnija noć završi izlaskom Sunca.

    Voljeti ili voljeti, to je dovoljno. Nemojte ništa pitati. Ne postoji drugi biser koji se može naći u tamnim naborima života. . . Kako bi sve u ravnoteži bilo dobro, sve što je u harmoniji bolje je.

    Ostavljam 50.000 franaka siromašnima, želim biti pokopan u njihovoj mrtvačnici, odbijam (pogrebne) poslove iz svih Crkava, molim sve duše za molitvu, vjerujem u Boga.

    Idi u svijet i radi kao da novac nije važan, pjevaj kao nitko ne sluša, voli kao da nikada nisi bio povrijeđen, i pleši kao da nitko ne gleda. Victor Hugo 18021885

  • 17

    1. 1AS; VEĆE NEGO NAPREDOVANJE NAJMOĆNIJE ARMIJE JE

    2. 1ŠŽ; 2AH,Ž,IV; MIR JE

    3. 3AK; MIJENJAJTE MIŠLJENJE, ZADRŽITE PRINCIPE. MIJENJAJTE LISTOVE,

    4. 3LV; 4AC,Ž,ČI; ČOVJEK ŠTO VIŠE ZNA, TO VIŠE PATI.

    5. 4JM,Ž,NZ; 5AČ; LJUDIMA NE NEDOSTAJE

    6. 5ĆO,G,ĆI,PU; DRUŠTVO NEUMOLJIVO ODBIJA OD SEBE DVA STALEŽA LJUDI:

    7. 6AR; 7AG; IZMEĐU VLADE KOJA ČINI ZLO I LJUDI KOJI TO PRIHVAĆAJU

    8. 8AP; 7HL+P; 8RT; 9AE; VELIČINA JEDNOG NARODA NE MJERI SE BROJEM,

    KAO ŠTO SE VELIČINA ČOVJEKA NE MJERI STASOM.

    NJEGOVA MJERA JE

    9. 7HR; 4Ž; 7SV; 6SV;

    10. 9FŠ; 10AF; RAJ BOGATIH JE

    11. 5VŽ; 9TŽ; 10GŠ; 11AD; GDJE TELESKOP ZAVRŠAVA, MIKROSKOP POČINJE.

    KOJI OD NJIH

    12. 11EJ,F,ĐJ; KO JE ZAMIŠLJEN NIJE BESPOSLEN. RAD MOŽE BITI

    13. 12AM,Ž; KADA NE BI BILO ŽENA, DIJAMANT BI BIO

    14. AP; KADA TI SE ŽENA OBRAĆA UVIJEK.

    15. 11KU; 8UŽ; OSMIJEH JE SUNCE KOJE TJERA

    16. 12NT; 14AG; 4Ž; 14HU; LJUDSKA DUŠA IMA VIŠE POTREBE ZA IDEALOM NEGO ZA

    STVARNIM. PO

    17. 13RŽ; 15AV; BILO JE NUŽNO CIVILIZIRATI ČOVJEKOV ODNOS PREMA ČOVJEKU. SADA

    JE NUŽNO CIVILIZIRATI

    18. 16AS; 17AĐ; NIŠTA NIJE UMRIJETI, STRAŠNO JE NE ŽIVJETI. KRATKO KAO ŠTO

    JE ŽIVOT, MI GA ČINIMO JOŠ

    19. 17ET; 18AŠ; MOJSIJE JE, NE TREPNUVŠI OKOM, NAPISAO: “BOG DRŽI U SVOJOJ RUCI

    SRCE KRALJEVA”. TO JE NEMOGUĆE IZ DVA RAZLOGA:

    20. 18TŽ; 19AJ; U TEŠKIM TRENUCIMA, MUDRI LJUDI

    21. 19KŠ; 21Ž; 19TŽ, 20A/DŽ; PITATE ME ŠTO ME TJERA DA GOVORIM? ČUDNA STVAR;

    22. 20ET; PRAVA PRAVDA JE SAVJEST. USUDITI SE: TO JE CIJENA NAPRETKA.

    USTRAJNOST,

    23. 21AZ; VELIKA DJELA LJUBAVI SU UČINJENA OD ONIH KOJI

    Planine, šuma i more, čine ljude divljim; oni razvijaju žestinu, ali ipak ne uništavaju čovjeka.

    Muzika izražava ono što se ne može izraziti riječima, i ono što se ne može prešutiti.

    Jake i ružne riječi pokazuju slabost uzroka. . . . Snovi stvaraju budućnost.

    Uvijek ima više bijede među nižim klasama nego što ima humanosti u višim klasama.

    Kriv nije onaj tko počini grijeh, nego onaj koji stvara mrak.

    Voljeti drugu osobu jeste vidjeti lice Boga. Inspiracija i genije jedno te isto.

    Smanjivanje univerzuma na jedno biće, širenje jednog bića ka Bogu, to je ljubav.

    Naš um je obogaćen onim što primamo, naše srce je obogaćeno onim što mi dajemo.

    Ti koji trpiš zato što voliš, voli još više. Umrijeti od ljubavi jest živjeti u ljubavi. Victor Hugo

  • 18

    A B C Č Ć D Đ DŽ E F G H I J K L LJ M N NJ O P R S Š T U V Z Ž 1 S A M I L O S T I Z A O N E K O J I T O N E R A Z U M I J U

    2 K A K V O S U D O B R O S L A T K E R I J E Č I T U Ž N O ?

    3 R A D I T I O N O Š T O Ć E N A S A M E N A K R A J U A N E

    4 P O V R I J E D I T I LJ U B A V U LJ U D S K I M S R C I M A

    5 V A Š A Č E Ž NJ A Z A V R L I N O M U Č I N I T Ć E T O Z D

    6 S P O Z N A J I S A M I H S E B E U O V O M Ž I V O T U N E

    7 C I J E N I O D Z L A T A A O N I Š T O V J E R U J U K L ,

    8 O D B A Č E N I S U K A O K A M E N N A C E S T I G Z L O M

    9 D U H O V N U Z A Š T I T U U S A M I L O S T I S V O J O M

    10 D R A G O C J E N O LJ U D S K O T I J E L O R I J E T K I Z

    11 D A R J E D A Ž I V I M I U M R E M B E Z Ž A LJ E NJ A NJ E M

    12 G L I N E N E I D O L E T O V R I J E M E P R O V O D I T E

    13 U M E D I T A C I J I D V O J E I Z G L E D A I S T O M I R

    14 Č U V A J T E S E P O G R E Š N O G S U D A K A R M O M G K

    15 O S I M S A M I H S E B E N I K O G A N E P O Š T U J U D ,

    16 N E P O V R I J E Đ U J U N I K O G A O S I M T E B E J P D

    17 S A M O G A P R O M A T R A U M J A S A M S R E T A N T O H

    18 P R A Z N I N U I R A S T V O R I S V U D V O J N O S T D A

    19 S M R T I I R O Đ E NJ A I S T A NJ E N E S P U T A N O S T I

    20 J E D N O G I S V E G A I S P U N I T Ć E S E T E Ž NJ A D A

    21 S V I H B I Ć A S A M O B M A N E I Z A Z V A N E A M I R Ž

    A B C Č Ć D Đ DŽ E F G H I J K L LJ M N NJ O P R S Š T U V Z Ž Što se tiče pravca kojim ćete nastaviti svoje traganje, morate odbaciti sve ono što uvećava unutarnje otrove i prijanja uz vaše Ja, pa makar to izgledalo nekorisno. Upražnjavajte sve što uništava tih pet otrova i pomaže drugima, makar se to činilo zlim. Sve ovo je u skladu sa suštinom Dharme. Koliko god da postanete učeni, ako vam nedostaje duboko iskustvo i svjesno podležete štetnim djelima, vi ćete sebe, putem samoobmane, baciti u niže svijetove. Pošto je život kratak, a čas smrti nepoznat, predajte se potpuno meditaciji. Djelujte mudro i hrabro u saglasnosti sa svojim urođenim čulom razlikovanja, čak i po cijenu da izgubite svoj život. Riječi, djela i težnje neka vam budu takvi da ih se nikada ne zastidite.

    Griješan čovjek je kao otrovno stablo ako se oslanjaš na njega, ti ćeš biti povrijeđen.

    Ponos i uzaludna slava su mamac, koji ti sada voliš da slijediš; ali sjeti se, kada ti dođe vrijeme umiranja to ti neće dati zaklon i utočište. Ljudska bića su obdarena sa moći da čine dobra ili zla djela.

    Kakvo su dobro obredi, ako se tijelo, jezik i duh ne upute Dharmi? Kakvo je dobro od istrajne meditacije, ako ne opraštate uvredu? Kakva je korist od žrtava, ako ne prevaziđete vezanost i gađenje? Kakvo je dobro davati milostinju, ako ne iskorijenite svoju sebičnost?

    Onom ko ne savlada požudu i obmanu, molitve će uzaludne i prazne biti. Onaj ko ne spozna duboku istinu, propast će, ma koliko bio velik njegov trud. Onaj u kome ne postoji unutrašnji izvor sreće, nalazi jedino bol i vanjska zadovoljstva. Onaj ko ne obuzda demona ambicije, nalazi jedino razdor i ruševine u svojoj žudnji za slavom. Sebične žudnje pothranjuju svih Pet Otrova. Prolazne želje razdvoje i najdraže prijatelje. Samouzdizanje izaziva ogorčenje drugih. Ne govoreći o sebi, spriječit ćete sukobe. Čuvajući mir i izbjegavajući smetnje, u samoći ćete naći prijatelja. Skromnost vodi do najvišeg cilja, i jedino se sporošću brzo postiže uspjeh. Jetsun Milarepa

  • 19

    1. 1AŽ; ZNAJ DA JE SVIJET POJAVNOSTI ILUZORAN, IMAJ

    2. 2AS; 1AE; 2Ž; NE NAUČIVŠI DA VOLITE DRUGE VIŠE NEGO SEBE,

    3. 2ŠZ; 3AU; 4AG; KAKO JE TO NERAZBORITO I TUŽNO UPUŠTATI SE U UBIJANJE, KADA

    ZBOG DOBRE SREĆE I KARME POSJEDUJEMO LJUDSKI OBLIK. KAKO JE TO

    4. 3VŽ; 4HŽ; KAKO JE TO TUŽNO NAĆI SAMO POROK,

    5. 5AV; AKO SE PITATE HOĆE LI VAŠI GRIJESI BITI OČIŠĆENI,

    ZNAJTE,

    6. 6AV; DA BISTE SE OČISTILI OD GRIJEHA, TEŽITE KA

    7. 7AI,Ž,JU; 8AŠ; U OVOM MRAČNOM DOBU KALI JUGE

    PODLACI SU POŠTOVANI KAO BOGOVI. LICEMJERJE JE NA VEĆOJ

    8. 9AS; BIĆA ŠEST SVIJETOVA UNIVERZUMA

    SMATRAJTE ZA SVOJE SLJEDBENIKE I PRUŽAJTE IM

    9. 10AZ; 11AC; KAKO JE GLUPO ŽIVJETI SVOJ CIJELI

    ŽIVOT BEZ SVRHE, KADA JE

    10. 11ČU; MOJA RELIGIJA

    11. 12AH; 7Ž; 12IŽ; 13AG; PODIGAVŠI HRAM U SVOME SRCU, ZABORAVIO SAM HRAM

    NAPOLJU. UMJESTO DA PRAVITE

    12. 13TU,HU; 14AP; VJERA POTEKLA IZ DUBINA SRCA I VJERA IZ PASIVNOSTI I DUŽNOSTI,

    IAKO

    13. 9ŠŽ; 8UŽ; 14RV,Ž; 15AI,Ž,JV; LJUDSKA BIĆA ZAHVAĆENA

    14. 16AU; 17AD; TVOJI GRIJESI

    15. 17ĐL; 15Ž; 17LJ/U; KORISTEĆI UM DA

    16. 18A/DŽ; 15Ž; 17FV; ODBACI KONCEPTE, OSTVARI SVEOBUHVAĆAJUĆU

    17. 19AŽ; DHARMAKAJU VLASTITOG UMA VIDJET ĆEŠ; VIDJEVŠI TO TI ĆEŠ VIDJETI SVE

    VIZIJU BESKRAJNU, OBRT

    18. 20AV; 21A/DŽ; SPOZNAJA PRAZNINE RAĐA SAMILOST. SAMILOST UKLANJA RAZLIKOVANJE SEBE

    OD DRUGIH. TEK SJEDINJAVANJEM

    19. 21EŠ; 6ZŽ+ČD+11VŽ; MEDITIRAJUĆI O ČISTOJ SVIJESTI, ZABORAVIO

    Boraveći u prvobitnoj čistoti Duha, zaboravio sam svaki oblik licemjerja. Podigavši hram u svome srcu, zaboravio sam vanjski hram. Privoljevši se smislu, a ne sjaju, zaboravio sam kako se igra riječima. Kako ja prakticiram dobra djela, ja ne osjećam sram u srcu. . . Oni koji druge hoće da vode, a sami ne znaju kuda će, štete i sebi i drugima. Ako iskreno želite da izbjegnete patnju, odbacite svaku zlu namjeru prema ostalim bićima. . . Većina griješnika su lukavi, nemaju višeg cilja i predaju se vlasti čula. Ako u njima ne postoji čežnja za očišćenjem, znak je da su još uvijek obuzeti zlom. . .

    Svjetovni ljudi i ne znaju čega se uopće treba stidjeti. Oni to čine zbog stvari koje su prirodne, a na drugoj strani odaju se licemjerju i zlim djelim koja su istinska sramota. . . Pohlepa, mržnja i zla djela; pljačka, lopovluk, prevara i izdajstvo prijatelja; to su posljedice iskrivljenog viđenja i istinska sramna djela. Rijetki se samo od toga uzdržavaju. . . Duša se zaprlja ako pije iz istog bunara sa koga pije i onaj tko je izdao ljudsku dužnost. Milarepa 10521135

  • 20

    A B C Č Ć D Đ DŽ E F G H I J K L LJ M N NJ O P R S Š T U V Z Ž 1 S V J E T L U LJ E O P O T E K O J I S U O D R A Z I B O G A

    2 O K R U T N O Č O V J E K O V O N E Z N A NJ E T U Ž N O ! ,

    3 D A S E O N I M E Đ U S O B O M D I J E L E C I J E P A G Z

    4 U K R A LJ E V S T V A C A R S T V A I P R O V I N C I J E T

    5 B I J E D N I K A S A M J E O M A L O V A Ž A V A T E D G ;

    6 Z A H V A LJ U J E T I; A A K O M A L E N A, LJ E P O T A M I R

    7 M U D R O S T J E S M I S A O U R I J E Č I M A Ž E LJ E N A

    8 S V J E T L O U S R C U LJ U B I T E J E D N O D R U G O, R F

    9 A L I N E P R A V I T E O K O V E O D LJ U B A V I O N I H M

    10 O D B I J A J U P O L O Ž A J S M R T B I T I D R A Ž A I I

    11 V I Š E T I N E M O Ž E Š U B I T I I L I M O J D U H M I R

    12 P O V R I J E D I T I N A J P L E M E N I T I J I S V A K E

    13 I N A J LJ E P Š I C I L J LJ U D S K O G B I Ć A P A K A O M M

    14 S K R I V E N E V O LJ E S V I H N A S T N O Ć I Č E K A I I

    15 D R U G I M, I S B O G O M N A S M I J E Š E N A Z O R A R R

    16 N I J E U M U C I J E U P R A Z N O M S R C U P R E M A K H

    17 N A Š O J V E Ć O J B U D U Ć N O S T I V O L E NJ E Ž N I ,

    18 I S K R E N I Č A S N I P R A V I Č N I LJ U B A Z N I R ? ,

    19 I O M U Č E N I C I M A N A O K O L O V I D J E T Ć E T E …

    20 M E I S P R E D S E B E T A J N U S R C A O D P O V R E D E

    21

    22

    23

    24

    A B C Č Ć D Đ DŽ E F G H I J K L LJ M N NJ O P R S Š T U V Z Ž

    Napredak nije puko popravljanje prošlosti; on je neprekidno gibanje prema budućnosti. Klonim se ljudi koji misle da je drskost hrabrost, a nježnost kukavičluk. A klonim se i onih koji misle da je brbljanje mudrost, a šutnja neznanje. Hrabrost je vulkan; sjeme neodlučnosti ne klija u njegovu krateru. Želio bih da sam, kao ti, duša što leti nad dolinama, pijući svjetlost kao što se vino pije iz eterskih pehara. Kahlil Gibran 1883 1931

    Vaša djeca nisu vaša djeca. Ona su sinovi i kćeri čežnje života za samim sobom. Ona dolaze kroz vas, ali ne od vas, i premda su s vama, ne pripadaju vama. Možete im dati svoju ljubav, ali ne i svoje misli, jer, ona imaju vlastite misli. Možete okućiti njihova tijela, ali ne njihove duše, . . .

    Drži me dalje od mudrosti koja ne plače, filozofije koja se ne smije i veličine koja se ne klanja pred djecom.

    I vi primaoci a svi ste vi primaoci ne prihvaćajte nikakva tereta zahvalnosti, da ne biste podjarmili sebe i onoga tko daje. . . . . . - - - - Dok zemlja diše, mi živimo; kad prestane disati, umiremo. Vaša odjeća krije mnogo od vaše ljepote, iako ne skriva ono što nije lijepo. I premda u ruhu tražite slobodu svoje osobnosti, u njemu možete naći oklop i lanac.

    Sve što zovem svojim 'ja' dugujem ženama, još od djetinje dobi. Žene su otvorile prozore mojih očiju i vrata mojega duha. Da nije bilo ženematere, ženesestre, ženeprijateljice, ostao bih spavajući među onima koji vedrinu svijeta mute svojim hrkanjem. . . Učenje hrani sjeme, ali ti ono samo ne daje nikakva sjemena.

    Sedam ukora Ukorih srce svoje sedam puta! Prvi put: kad se kušah dočepati visokoga položaja izrabljujući slabije. Drugi put: kad se pretvarah da sam hrom pred onima koji bijehu obogaljeni. Treći put: kad, pošto mi bijaše dano da biram, radije izabrah lagano nego teško. Četvrti put: kad sam, pogrješivši, tješio sam sebe pogreškama drugih. Peti put: kad bijah poslušan iz straha tvrdeći onda da sam jak u strpljenju. Šesti put: kad odizah halju da bih izbjegao glib života. Sedmi put: kad pjevah hvalospjeve Bogu i mišljah da je pjevanje vrlina. Kahlil Gibran 1883 1931

  • 21

    1. 1AJ, 2Ž; 1KŽ; JA SAM DOŠAO DA ŽIVIM U SLAVI LJUBAVI I

    2. 2AR,Z; VI STE BOŽJI DUH SVAGDJE PRISUTAN. . . OH, KAKO JE

    3. 3AP; LJUDI SU SLABI, I TO JE

    4. 3RV; 4AG; 2Ž; 4HZ; SVIJET JE MALEN I TO NIJE MUDRO DA GA SE

    5. 5AE; 2Ž; 5FJ,A/DŽ ONAJ TKO PREZIRE

    6. 6AO; 5KU; KAD POVJERIŠ SVOJU NEVOLJU SUSJEDU, DARUJEŠ MU DIO SVOJEGA SRCA.

    AKO JE U NJEGA VELIKA DUŠA,

    7. 7AS; MUDROST NIJE U RIJEČIMA;

    8. 6PU,DŽ/E; 8AH; LJEPOTA NIJE U LICU,

    9. 8IV; 9AŠ; (O ženidbi)

    10. 9TZ; 1KM; 10AK; VELIČINA NIJE U VISOKOM POLOŽAJU; VELIČINA JE U

    11. 10LZ; 11AČ; 7ZŽ; AKO MOJ OPSTANAK IZAZIVA DA DRUGI BUDU UNIŠTENI,

    ONDA ĆE

    12. 11ĆO; 12AG; 11PU; TI MOŽEŠ PROLITI MOJU KRV I ZAPALITI MOJE TIJELO, ALI

    13. 12HŠ; 13AR; ŠTITITI PRAVA DRUGIH JESTE

    14. 14AN; ZLOČINAC NE MOŽE ČINITI ZLO BEZ

    15. 15AI; A KAD S LJUBAVLJU RADITE, SA SOBOM SE SPAJATE, I S

    16. 12TŽ; 14OV; 15JV; U SRCU SVAKE ZIME LEŽI TREPERAVO PROLJEĆE, A IZA VELA

    17. 16AE; 5Ž; 13SV; 16FR; RAJ NIJE U SKRUŠENOSTI; RAJ JE U ČISTU SRCU. PAKAO

    18. 16SV; 17A/NJ; ŽIVOT NAS NOSI OD NAŠE VELIKE PROŠLOSTI

    19. 17OS,Ž; 1K/NJ; 17ŠŽ; 18AĐ,Ž,DŽ/H,Ž,I/NJ,Ž,NJ/V,Ž; 19AH; TVOJA MISAO JE UPUĆENA NA

    VJEŠTAKA, UMJETNIKA, INTELEKTUALCA, FILOZOFA, SVEĆENIKA. MOJA GOVORI O ONIMA KOJI

    20. 19IN; 18Ž; 19NJ/Z; 20AH; 19Ž; JA SAM ŽIV KAO I VI, I STOJIM PORED VAS.

    ZATVORITE SVOJE OČI I GLEDAJTE 21. 20IŽ; 19Ž; ZAŠTITI BOŽANSKU

    Ja tebe volim kada se klanjaš u džamiji, klečiš u svome hramu, moliš u svojoj crkvi. Jer ti i ja smo sinovi jedne religije, a to je duh. . . Nebo napaja uljem moju svjetiljku i ja je stavljam na svoj prozor kako bih osvijetlio put strancu u noći. . . Jučer smo se pokoravali kraljevima i klanjali pred carevima. Ali danas se klanjamo samo istini, slijedimo samo ljepotu i pokoravamo se samo ljubavi. . . Dolazeće generacije će naučiti jednakost iz siromaštva, i ljubav iz nesreće. . . Ja sam se naučio šutljivosti od onih razgovorljivih, toleranciji od netolerantnih, ljubaznosti od neljubaznih; ipak čudno, ja sam nezahvalan ovim učiteljima. . . Bogatstva nisu samo u novcu; kolike li su skitnice bile bogatije od svih ljudi! Znanje o pravome ja jeste znanje sveg znanja. Tako mi je obaveza da spoznam pravo ja, da to u potpunosti spoznam, da to spoznam u svakom djeliću: njegova svojstva, njegovu istančanost i njegove same atome. Ja sam bio, i ja jesam. Tako će biti do kraja vremena, jer sam ja beskrajan. Kahlil Gibran

  • 22

    A B C Č Ć D Đ DŽ E F G H I J K L LJ M N NJ O P R S Š T U V Z Ž 1 S R C E J E S A M O T U D A S E D A R U J E S A S U Z O M I

    2 P J E S M O M T B E Z O B Z I R A K O L I K O P A T NJ E I Z

    3 T O G A P R O I Z A Š L O M O Ž E B I T I M O R A I M A T I

    4 P O S T I G N U T A J E D I N O K R O Z Č I N LJ U B A V I ,

    5 I S T I N S K I S P O Z N A J E T P O M O Ć O K O L I N E ,

    6 I L I N E Ć E U S P J E T I K O L I K O J E U S V O J I M K

    7 Z A K O N I M A I D J E L I M A I Z R A Z I L A P R E M A T

    8 Č O V J E K U Z U N I Š T I T I U N U T R A Š NJ U D U Š E Z

    9 S L O B O D U K P O S J E D U J E N E G O D A J E T D U H U

    10 N A J V E Ć A P O G R E Š K A N A Š T E T U V L A S T I T E

    11 U D O B N O S T I V O D I D O NJ E G O V E N A J N I Ž E H K

    12 V R I J E D N O S T I O T U Đ I V A NJ A N E P O T P U N O M

    13 O S T V A R I V A NJ U J E D N O G LJ U D I D O N O S E M I R

    14 K A M E NJ E P R E M A V L A S T I T O M O S T V A R E NJ U Z

    15 K R O Z O S J E Ć A J LJ E P O T E O T K R I V A M O K A D A

    16 H A R M O N I J U U S V E M I R U T A D A M O Ž E M O Z K U

    17 D O S E G N U T I P O S V U D A Š NJ U V I Z I J U LJ U B A V

    18 S R E Ć O M A L I I N D I V I D U A L N I D U H B L A G O I

    19 T O N E P R I H V A Ć A N A D Ž I V J E T I S V O J M I R D

    20 Ž I V O T K A K O B I B I V A O U I S T I N I J Ž LJ U B A V

    21 U N I V E R Z A L N A S V O J S T V A I K A D A T O H L U ;

    22 R A S P O Z N A P O S T A J E V E L I K S L O B O D A M I R

    A B C Č Ć D Đ DŽ E F G H I J K L LJ M N NJ O P R S Š T U V Z Ž Glasnici istine stoljećima jedni drugima pružaju ruke, preko mora, preko povijesnih granica, pomažući podizanju velikog kopna ljudskog bratstva iz avidye, neznanja s muljevitog dna duhovnog mrtvila. Nama pojedincima, koliko god malena bila naša snaga i kojem god uglu svijeta pripadali, naloženo je da dodamo svjetlost onoj svijesti koja razumije čovječanstvo. Iz tog razloga vas molim za suradnju, ne samo zato što suradnja osnažuje naš rad, već jer je ona najbolji vid istine koji predstavljamo; ona je kraj, a ne najobičnije sredstvo.

    Najvažnija lekcija koju čovjek može naučiti od života nije kako na svijetu postoji patnja, već da o njemu ovisi hoće li je preobraziti u nešto pozitivno, da ju je sposoban pretvoriti u užitak.

    Dok ne dosegnemo unutarnju harmoniju, i sveukupnost svojega bića, naš život je puka navika.

    Moramo razumjeti ne samo um koji promišlja, već i stvaralačku imaginaciju, ljubav i mudrost. Oni pripadaju Vrhovnom, čiji je Duh posvud oko nas. Ljubav prema njemu uključuje ljubav prema svim stvorenjima, nadvisivši dubinom i snagom sve druge ljubavi, vodeći tegobnim naporima i mučeništvu bez drugoga dobitka osim njenog ispunjenja. Kada postignemo taj univerzalni život, koji je moralni život, oslobađamo se okova užitka i boli, a mjesto zauzeto našom ličnošću ispunjeno je neiskazivom radošću što proistječe iz beskrajne ljubavi.

    Na zemlji se je rodilo vrlo malo takvih ljudi koji su bili prosvjetljeni sami po sebi, čija svjetlost nije bila posuđena, koji su se potpuno očitovali u vlastitom sjaju istine…potpuni izraz Čovjeka je uočljiv samo u onome tko u sebi samom predstavlja sve ljude svih vremena. Rabindranath Tagore Knjige, ČOVJEKOVA VJERA, SADHANA Ostvarivanje života. . . . . .

  • 23

    1. 1AŽ; 2AĐ; VJERUJ LJUBAVI I ONDA KADA ZADAJE BOL. NE ZATVARAJ SVOJE SRCE.

    2. 2EŽ; 3AI; SAMO ONO ŠTO ČINIMO IZ LJUBAVI ČINIMO SLOBODNO,

    3. 3JO; 4AZ; ISTINSKA SLOBODA NIJE SLOBODA OD AKCIJE, VEĆ SLOBODA

    U AKCIJI, A

    4. 5AL; 4G/NJ,SV; ČOVJEK JE TAKOĐER DUH, I TAJ SE DUH

    5. 3PŽ; 5MŽ; 6AJ; ČOVJEKOV ŽIVOT NIJE SAMO NJEGOV; TKO GA ŽELI OBLIKOVATI,

    6. 6KZ; 7AS; 4SV; 7ŠZ; 8AĐ; CIVILIZACIJU NE SMIJEMO SUDITI I CIJENITI NA TEMELJU TOGA

    KOLIKU JE MOĆ OSTVARILA, VEĆ PO TOME

    7. 8EŠ; 9AĐ; 8AD+P; NIŠTA NIJE LAKŠE NEGO U IME VANJSKE SLOBODE

    8. 9E/LJ; 5Ž; 9MŠ,AĐ; LJUBAV NE ZAHTIJEVA DA

    9. 9UŽ; 12H/NJ; 5Ž; 12OŽ; 13A/LJ; NA DRUŠTVENOM I POLITIČKOM POLJU, NEDOSTATAK JE

    SLOBODE ZASNOVAN NA

    10. 10AŽ; 8TZ; NAŠE NAS ŽELJE OSLJEPLJUJU ZA ISTINU I TO JE

    11. 11AE; 8AD+P; 11FV; 12AG; TAKO NAŠA STRAST, ILI NAŠA POHLEPA, NAŠA LJUBAV

    PREMA

    12. 4B+I,SŽ; 13MU; 14AD; DOK BOG ČEKA DA NJEGOV HRAM BUDE IZGRAĐEN

    13. 4SZ; 14ĐZ; 4SZ; BOG U ČOVJEKU OVISI O SLUŽBI LJUDI I NJIHOVOJ

    14. 15AT; 16A/LJ; POMOĆU NAŠEG OSJEĆAJA ZA ISTINU SHVAĆAMO ZAKON STVARANJA, A

    15. 16MU; 17AŠ; 5AĐ+Z; 15H/LJ; KADA POSJEDUJEMO SPOSOBNOST VIĐENJA STVARI

    ODVOJENIMA OD SEBIČNOG INTERESA I OD NEDOSLJEDNIH PORUKA ČULNIH STRASTI,

    TEK

    16. 18AD; 5Ž; 18ĐS; 19AH; UNIVERZALNI DUH ČEKA, ŽELEĆI NAS OKRUNITI

    17. 19IT; 20AR; NEMAŠTOVITO PONAVLJANJE ŽIVOTA UNUTAR SIGURNOG OGRANIČENJA

    NAMETNUTOG PRIRODOM MOŽE BITI DOBRO ZA ŽIVOTINJU, ALI NIKADA ZA ČOVJEKA,

    JER ON IMA ODGOVORNOST

    18. 21AN,Ž,NJ/T; 22A/NJ; ČINJENICA JE DA ČOVJEK NIJE ODVOJENO BIĆE, ON POSJEDUJE

    Život naše ličnosti je onaj koji vječno izaziva sukobe i komplikacije, uznemirujući prirodnu ravnotežu društva i stvarajući nedaće svih vrsta. To dovodi stvari do takvog stanja da, kako bismo održali red, moramo uspostaviti umjetnu prisilu i organizirane oblike tiranije, tolerirajući paklene institucije, koje neprestano umanjuju ljudskost. One institucije koje su statične po svojoj prirodi podižu zidove odvajanja; i zbog toga je u povijesti religija, svećenstvo uvijek podržavalo neslogu i sprečavalo oslobođenje čovjeka. U stvaralačkom djelovanju vlastite duše Čovjek poima svoju okolinu većim ja, prožetim njegovim životom i ljubavlju. Ali on je svojom ambicijom izobličuje, prljajući je bešćutnim postupcima motiviranim pohlepom. . . . Kad postane životinja, čovjek je gori od životinje. Rabindranath Tagore 18611941

    17

  • 24

    A B C Č Ć D Đ DŽ E F G H I J K L LJ M N NJ O P R S Š T U V Z Ž 1 J E D I N I M O Ž E M O V I D J E T I Z K O J U S V A T K O

    2 O D N A S P R E D S T A V LJ A S K R N A V LJ E NJ E D K A D A

    3 T R A Ž I T I B I L O K A K V O P O S R E D O V A NJ E B I T

    4 Z A B O R A V I M O S V E N A U Č E N O O S T A N E S A M ,

    5 J A G A T A D A V I D I M S N A Ž N I M I N A D M O Ć N I M

    6 K O J A D R U G A S T V A R U S V I J E T U M E T O D E H K

    7 M O Ž E Š S T V A R A T I S V O J E V L A S T I T E D U H A

    8 P O S T A T I S V A K I M D A N O M S V E V I Š E J E S T E

    9 I M P E R S O N A L N A V O L I T E B O G A B E Z V E L A D

    10 I L I P O S R E D N I K A NJ E G O V A V J E R O V A NJ A S T

    11 B O L E S T I I N T E L E K T A Z P O V I J E S T Ć N O S T

    12 LJ U B A Z N O S T I N E G O S E B I Č N O S T I U V I J E K

    13 I Z L I J E Č E NJ E K R I M I N A L A J E LJ U B A V S E B E

    14 O V A J S T A R I I S T R O Š E N I S V I J E T S A M O G Z

    15 J E B I J E D A N P R O S J A K G D A R I V A T I D I O F D

    16 U Z A V J E R I S A D U H O M O S L O B O D I L A LJ U B A V

    17 Ć E T E S V E M O Ć I S A M O P O U Z D A NJ E J E Z R A K E

    18 S U Š T I N A H E R O J S T V A T N A J Č I Š Ć E M H T R D

    19 T A S V O J S T V A S E I S P O LJ A V A J U U S V O M M I R

    20 O B L I K U B I T I P R O Ž I V LJ E N E I S H V A Ć E N E D

    21 K R O Z S E B E P R O P U Š T A M O NJ E N E S V J E T L E A

    A B C Č Ć D Đ DŽ E F G H I J K L LJ M N NJ O P R S Š T U V Z Ž Strepimo pred istinom, strepimo pred sudbinom, strepimo pred smrću, i jedno pred drugim. Naše doba ne rađa velike i cjelovite ličnosti. . . . Muškarci su ono što su od njih učinile njihove majke.

    Primitivci se drže lokalnog boga jednog plemena ili grada. Sveobuhvaćajuća etika Isusa je brzo bila sužena na seosku teologiju, koja propovijeda izabrane i pristranost. . . . Povijesno je kršćanstvo upalo u grešku koja priječi svaki pokušaj komuniciranja religije. . . . Istina je viša od licemjerne ljubavi.

    Isus Krist pripadao je pravoj vrsti proroka. Otvorenih je očiju gledao u tajne duše. Privučen njezinim strogim skladom, zanijet njezinom ljepotom, živio je u njoj i u njoj imao svoje biće. Jedini je u čitavoj povijesti procijenio veličinu čovjeka. Bio je vjeran onom u vama i onom u meni.

    Nakon nekog vremena učenik će otkriti da je njegova intelektualna moć porasla izučavanjem učiteljevog uma. Ali u svih neuravnoteženih duhova, razvrstavanje biva dovedeno do idolatrije, smatra se za cilj a ne za brzo istrošivo sredstvo, tako da se udaljene zidine sistema miješaju u njihovom oku sa zidinama svemira; čini im se da se svjetla nebeska njišu o luku izgrađenom rukom njihovog učitelja. Oni ne mogu da zamisle kakvo pravo imate vi tuđini da vidite kako vi u stvari možete da vidite. "Sigurno ste svjetlost ukrali od nas". Oni još uvijek ne opažaju da će se svjetlost, nesistematična, neukrotiva, probiti u svaki sobičak, čak i u njihov. Neka ih, nek još malo pjevuše i nazivaju je svojom rođenom. Ako su pošteni i dobro napreduju, njihova za sada isuviše uredna nova tamnica postaće im uskoro preuska, preniska, napuknuće, nagnuće se, istruliće, iščeznuće, i besmrtna svjetlost, mlada sva i razdragana, od milion putanja, od milion boja, ozariće se svemirom kao kada bi jutro, dan prvi.

    Dok gledamo nezastrtu prirodu Pravde i Istine, učimo se razlici između apsolutnog i uslovnog, odnosno relativnog. Spoznajemo apsolutnost. Kao što je rečeno, prvi put mi postojimo. Postajemo besmrtni. Učimo da su vrijeme i prostor odnosi materije; da sa opažanjem istine ili čiste volje oni nemaju nikakve srodnosti. Ako po istini živimo, istinito ćemo sve vidjeti. Ralph Emerson

  • 25

    1. 1AN; ONO ŠTO MI JESMO, MI

    2. 1OŽ; 2AK; NEKA ČOVJEK SPOZNA SVOJU VRIJEDNOST. . . MI SAMO UPOLA IZRAŽAVAMO SEBE I

    ČUDIMO SE PRED ONOM BOŽANSKOM IDEJOM

    3. 2LŠ; 3AU; ODNOSI DUŠE PREMA BOŽANSKOM DUHU TOLIKO SU ČISTI DA JE

    4. 2UŽ; 4A/NJ; SPOZNAVANJE POČINJE TEK.

    5. 4OŽ; 5AŽ; JEDINO KADA ČOVJEK ODBACI SVU VANJSKU PODRŠKU I

    6. 6AP; STRAH POBJEĐUJE VIŠE LJUDI NEGO BILO

    7. 7AT, 6RV; AKO TI UČIŠ SAMO METODE, ONDA ĆEŠ BITI VEZAN SVOJIM METODAMA. ALI

    AKO UČIŠ PRINCIPE ONDA

    8. 8AŠ; 9AH; DAKLE ČAK I LJUBAV, KOJA JE OBOŽAVANJE OSOBA, MORA

    9. 9IZ; 10AI; DA ODBIJAJTE DOBRE UZORE I IMATE SMJELOSTI DA

    10. 10JV; 11AL; KAO ŠTO SU ČOVJEKOVE MOLITVE BOLEST VOLJE,TAKO SU

    11. 11MŠ; 12AF; 4Ž; 12GS; NAŠE DOBA I POVIJEST, OVIH TISUĆA GODINA, NIJE BILA

    12. 13AT;