Transakcije u Europskoj uniji i porez na dodanu vrijednost · ~lanici. Kako bi se olak{alo poslovanje poduzetnika u EU, porezna tijela svake dr`ave ~lanice

TRANSAKCIJE U EUROPSKOJ UNIJI I POREZ NA DODANU VRIJEDNOST 89

Ana Pavleti}

Transakcije u Europskoj unijii porez na dodanu vrijednost

1. UVODSvi smo bili svjedoci povijesnog trenutka kad je 9. prosinca 2011. u Bruxellesu potpisan

Ugovor dràva ~lanica Europske unije i Republike Hrvatske o pristupanju Hrvatske Europ-skoj uniji1. Potpisivanjem Ugovora o pristupanju status Hrvatske je promijenjen, pa je drà va kandidatkinja za ~lanstvo postala dràva pristupnica, ~ime je RH dobila ulogu aktivnog promatra~a u radu Vije}a EU-a i njegovih pripremnih tijela. Ugovorom o pristu-panju predvi|eno je da Hrvatska postane punopravnom ~lanicom 1. srpnja 2013.

Najkasnije do toga datuma odredbe hrvatskog Zakona o PDV-u mora se, u cijelosti2, uskladiti s pravnom ste~evinom EU-a na podru~ju oporezivanja PDV-om, odnosno Direkti-vom Vije}a 2006/112/EZ-a od 28. studenoga 2006. o zajedni~kom sustavu PDV-a (SL L 347. od 11. prosinca 2006, str. 1.3 − dalje: Direktiva PDV) te njezinim izmjenama i dopuna ma.

S obzirom da RH jo{ nije ~lanica EU-a, ovaj ~lanak bavit }e se odredbama Direktive PDV, budu}i da je novi Zakon o PDV-u jo{ u pripremi. Treba istaknuti kako neki primjeri dani u ovome ~lanku pretpostavljaju situaciju da je Hrvatska ve} dràva ~lanica EU-a, kako bi se {to zornije prikazalo na~in oporezivanja transakcija PDV-om.

2. PDV NA JEDINSTVENOM TR@I[TUU lipnju 1985. Europska komisija je, pod predsjedavanjem Jacquesa Delorsa, objavila

tzv. Bijelu knjigu kojom se u roku sedam godina zahtijevalo ukidanje svih fi zi~kih, tehni~-kih i poreznih prepreka slobodnom kretanju unutar Zajednice. Izraz jedinstveno, odnosno unutarnje trì{te4 ozna~uje podru~je bez unutarnjih granica, s obilje`jem slobod noga kre-

1 Tekst Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji dostupan je na internetskim stranicama Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija RH ili uporabom sljede}e poveznice: http://www.mvpei.hr/MVP.asp?pcpid=2713

2 Dono{enje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN 87/09), {to je na snazi od 1. sije~nja 2010, bio je prvi korak u uskla|ivanju, odnosno provelo se djelomi~no uskla|ivanje s direktivama 2006/112/EZ, 86/560/EEZ, 83/181/EEZ, 2007/74/EZ i 2006/79/EZ.

3 Direktiva je dostupna na EUR-Lex internetskoj stranici http://eur-lex.europa.eu/ (izbornici Simple sear-ch, Legislation, Directives) ili putem poveznice: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2006:347:0001:01:EN:HTML

4 The Single (Internal) Market

Transakcije u Europskoj uniji i porez na dodanu vrijednost

90 POREZNI VJESNIK 2/2012.

tanja dobara, osoba, usluga i kapitala, a uspostavljeno je 1. sije~nja 1993. godine. Slobod-no kretanje dobara pretpostavlja napu{tanje grani~nih kontrola me|u dràvama ~lanicama te slobodnu prekograni~nu razmjenu dobara, uz uvo|enje jedinstvena sustava PDV-a u dràvama ~lanicama.

Prostor Jedinstvenog trì{ta EU-a obuhva}a podru~je 27 dràva ~lanica, a Direktivu PDV primjenjuje se na podru~je kako je to utvr|eno u ~l. 52. Ugovora o osnivanju Unije5 i ~l. 355. Ugovora o funkcioniranju Europske unije6. Ovdje je va`no napomenuti da je od 1. prosinca 2009. godine Lisabonskim sporazumom zamijenjen naziv Ugovora o osnivanju Europske zajednice7 u Ugovor o funkcioniranju Europske unije. I u ~l. 2. st. 2. to~. a) isto-ga Sporazuma navedeno je da se rije~i »Zajednica« i »Europska zajednica« mijenja u »Unija« te da se pojam »Europske zajednice« mijenja u »Europska unija«.

Za poduzetnika je vrlo va`no znati koja su podru~ja obuhva}ena, odnosno isklju~ena iz podru~ja EU-a za potrebe oporezivanja PDV-om, s obzirom da podru~je primjene Direk-tive PDV odre|uje oporezuje li se u EU odre|enu transakciju PDV-om8 ili ne. To zna~i da se samo transakcije {to ih se obavlja unutar tzv. PDV podru~ja, odnosno podru~ja na koje se primjenjuje Direktivu, smatra predmetom oporezivanja PDV-om, dok se na obavljene izvan toga podru~ja Direktivu ne primjenjuje.

Pristupanjem Hrvatske Uniji isporuke dobara iz drugih dràva ~lanica u RH ne}e se vi{e smatrati uvozom, nego stjecanjem dobara unutar Eu-a. Izraz »uvoz« primjenjivat }e se samo na isporuke dobara u RH iz zemalja koje nisu ~lanice EU-a, dok }e se isporuke dobara iz Hrvatske u druge dràve ~lanice smatrati isporukama dobara unutar EU-a, pa }e izraz »izvoz« ozna~avati isporuke dobara iz Hrvatske u zemlje ne~lanice Unije.

Slika 1. Teritorijalna primjena PDV-a u EU

Kako prikazuje slika 1, odre|ena podru~ja zemljopisno pripadaju EU, ali ne i carin-skom podru~ju, kao ni podru~ju naplate PDV-a. Dràve ne~lanice EU-a smatra se tre}im zemljama. Ako se dobra uvozi s podru~ja {to nisu dio carinskog podru~ja EU-a, primjenjuje se jednaka pravila kao za uvoz dobara iz dràva koje nisu dio EU-a.

5 Treaty on European Union 6 Treaty on the Functioning of the European Union7 Treaty establishing the European Community8 Zajedni~ki sustav oporezivanja PDV-om propisan Direktivom o PDV-u.


PDV podru~je isklju~uje odre|ena podru~ja dràva ~lanica {to ih se naziva tre}im podru~jem, a obuhva}a odre|ene tre}e zemlje. Za transakcije {to ih se obavlja na podru~ju dràve ~lanice kao dijela carinskog podru~ja i podru~ja naplate PDV-a, porez se mora plati-ti sukladno Direktivi. Za dobra pak u prometu me|u dràvama ~lanicama ne pla}a se PDV pri uvozu, s obzirom da se transakcije obavlja unutar carinskoga i poreznog podru~ja.

Tablica 1. Teritorijalna primjena Direktive o PDV-u

DR@AVA ^LANICA EU

(~ine dio carinskog i PDV

podru~ja)

S PODRU^JEM(nije podru~je EU,

ali se smatra dijelom carinskog i PDV podru~ja)

TRE]A PODRU^JA(dio EU-a, ali nije dio PDV podru~ja)

dio carinskog podru~ja EU nije dio carinskog podru~ja EU

BELGIJABUGARSKAÊ[KADANSKANJEMA^KA otok Heligoland, podru~je BüsingenESTONIJAIRSKAGR^KA planina Athos[PANJOLSKA Kanarsko oto~je9 Ceuta, MelillaFRANCUSKA Kneèvina Monako francuski prekomor-

ski departmaniITALIJA Livigno, Campione d’Italia, talijan-

ske vode jezera LuganoCIPAR Suverene baze

Akrotiri i Dhekeliasjeverni dio Cipra

LATVIJALITVALUXEMBOURGMA\ARSKAMALTANIZOZEMSKAAUSTRIJAPOLJSKAPORTUGALSLOVENIJASLOVA^KAFINSKA Ålandsko oto~je[VEDSKAUJEDINJENO KRALJEVSTVO

otok Man Kanalski otoci, Gibraltar10

Izvor: Direktiva o PDV-u910

9 Ovo je podru~je dio carinskog podru~ja, {to zapravo zna~i da je pri otpremi dobara iz dràve ~lanice na Kanarsko oto~je nu`na izvozna dokumentacija za potrebe PDV-a, ali ne i za carinjenje.

10 Ovo podru~je nije dio carinskog podru~ja, {to zna~i kako je pri otpreme dobara iz dràve ~lanice na Gibraltar nu`na izvozna dokumentacija za potrebe PDV-a i carinjenja.


Osoba koja npr. provodi godi{nji odmor na Ceuti, a ina~e ìvi u Nizozemskoj, te na tr`nici kupi ru~ni sat i nakon dva dana se vrati u Nizozemsku, pri povratku mora platiti carinu jednako kao PDV pri uvozu, jer je Ceuta dio [panjolske i kao takva je dio EU-a, ali nije i dio carinskog podru~ja odnosno podru~ja PDV-a, pa se ovdje radi o uvozu ru~nog sata. Kad, me|utim, stanovnik Velike Britanije kupi ko`nu jaknu na Kanarskom oto~ju, pri povratku u Veliku Britaniju mora platiti PDV pri uvozu, ali ne i carinu, s obzirom da je Kanarsko oto~je u sastavu [panjolske koje je dio carinskog podru~ja te se zato ne pri-mjenjuje Direktivu PDV.

Ako poduze}e sa sjedi{tem u Francuskoj kupi u Kneèvini Monako nekoliko stolova i stolaca za opremanje ureda i preveze ih u Francusku, unato~ tome {to se Kneèvinu Mo-nako smatra tre}om zemljom, smatra je se prema Direktivi PDV dijelom Francuske, pa stoga ~ini dio podru~ja PDV-a i carinskog podru~ja EU-a.

Europski sud pravde11 donio je nekoliko presuda u vezi s teritorijalnom primjenom PDV-a, primjerice slu~ajevi 283/84 (Trans Tirreno Express) i C-30/89 (Komisija protiv Francuske) {to ih se moè na}i na EUR Lex internetskim stranicama12.

3. OPOREZIVE TRANSAKCIJEDirektiva PDV razlikuje teritorijalno podru~je primjene kako je ve} obja{njeno, i njezin

opseg odnosno podru~je primjene. Predmet su oporezivanja PDV-om isporuke dobara i usluga {to ih uz naknadu obavi porezni obveznik na podru~ju dràve ~lanice. Od 1992. podru~je primjene pro{ireno je na stjecanje dobara uz naknadu unutar EU-a, pa stoga postoje ~etiri vrste transakcija {to ih se oporezuje PDV-om:

1. isporuke dobara unutar EU13,2. stjecanje dobara unutar EU14,3. obavljanje usluga i4. uvoz dobara.

3.1. ISPORUKE DOBARA UNUTAR EUPrvi tip transakcija {to ih se oporezuje PDV-om na podru~ju EU-a jesu isporuke doba-

ra uz naknadu kad ih obavljaju poduze}a sa sjedi{tima u razli~itim dràvama ~lanicama. Ako hrvatski poduzetnik isporu~i dobra poduzetniku obvezniku PDV-a u drugoj dràvi ~lanici EU-a, a u ra~unu je naveden ispravan PDV identifi kacijski broj (zajedno sa prefi k-som {to ozna~uje dràvu) kupca i isporu~itelja, {to dokazuje da su i isporu~itelj i kupac obveznici PDV-a te ako su dobra otpremljena ili prevezena s podru~ja RH na mjesto u drugoj dràvi, takva je isporuka npr. oslobo|ena pla}anja PDV-a.

Kada se ne ispuni navedene uvjete, isporu~itelj hrvatski obveznik mora u ra~unu obra~unati »hrvatski« PDV.

Kako opisuje navedeni primjer, oslobo|enje od pla}anja PDV-a moè se primijeniti ako je isporuka, uz ostalo, obavljena osobi registriranoj za potrebe PDV-a u drugoj dràvi ~lanici. Kako bi se olak{alo poslovanje poduzetnika u EU, porezna tijela svake dràve ~lanice uvela su sustav {to omogu}uje provjeru PDV identifi kacijskih brojeva kupaca u drugim dràvama ~lanicama, o ~emu }e biti vi{e re~eno u nastavku. Vrlo vaàn PDV iden-tifi kacijski broj moè se provjeriti i na web-stranicama Europske komisije (slika 2).

11 European Court of Justice (ECJ)12 http://eur-lex.europa.eu/en/legis/index.htm13 intra-EU supply14 intra-EU acquisition


Slika 2. Provjera PDV identifi kacijskog brojaIzvor: http://ec.europa.eu/taxation_customs/vies/vieshome.do?selectedLanguage=en

Mjesto oporezivanja PDV-om smatra je mjestom isporuke dobara, {to ne ovisi samo o bîti isporuke dobara, nego i o tome kako je isporuka obavljena. Stoga se isporuke dobara oporezuje u mjestu gdje:

• dobra jesu u trenutku isporuke, ako ih se ne otprema ili prevozi, sukladno ~l. 31. Direktive. Ako npr. estonski proizvo|a~ koji je od njema~ke tvrtke unajmio stroj u Estoniji, odlu~i taj stroj kupiti, mjesto je isporuke u Estoniji, a ne u Njema~koj te se stoga pla}a »estonski« PDV.

• su dobra u trenutku po~etka otpreme ili prijevoza, ako ih otpremaju ili prevoze isporu~itelj, kupac ili tre}a osoba, sukladno ~l. 32. Direktive. »Njema~ki« }e se PDV npr. obra~unavati na dobra {to ih iz Hamburga kupcu u Berlinu prevozi sam ispo-ru~itelj (ili njegov prijevoznik), a mjestom se isporuke smatra Hamburg. I kada se dobra isporu~uje tako da ih sam kupac ili prijevoznik kojeg je angaìrao stalno prevozi iz Bratislave u Prag, isporuku se oporezuje »slova~kim« PDV-om.

• dobra jesu u trenutku zavr{etka otpreme ili prijevoza do kupca pri isporuci na daljinu15, kad je ukupna godi{nja vrijednost isporuka, prema ~l. 33, iznad praga {to ga propisuje dràva ~lanica kupca (tzv. prag isporuke). Britansko poduze}e prodaje npr. compact-disc’s internetom kupcima (fi zi~kim osobama) diljem EU-a. Kada ih prodaje kupcima u Danskoj, obra~unava se »danski« PDV ako se prema{i prag vrijednosti isporuke propisan u Danskoj, a »nizozemski« PDV mora obra~unati kupcima u Nizozemskoj, kad prema{i tamo propisan prag.

• dobra jesu u trenutku po~etka otpreme ili prijevoza do kupca pri isporukama na daljinu, prema ~l. 34. Direktive, ako je godi{nja vrijednost isporuka ispod praga odre|ena u dràvama ~lanicama kupaca (osim ako se isporu~itelj izjasnio za opo-rezivanje u dràvi ~lanici odredi{ta). Ako npr. godi{nja vrijednost isporuka britan-

15 Isporukama na daljinu (Distance Selling) smatra se kad isporu~itelj prodaje dobra fi zi~kim osobama ili krajnjim potro{a~ima sa sjedi{tem u drugoj dràvi ~lanici, a koji nisu obvezni obra~unati PDV na svoja stjecanja dobara unutar EU, dok isporu~itelj skrbi o prijevozu dobara do kupaca. Tipi~an je primjer katalo{ka prodaja.


skog poduze}a kupcima u Belgiji ne prema{i »belgijski« prag, isporuku CD-ova oporezovat }e se u V. Britaniji, a kada britansko poduze}e isporu~uje ta dobra kupcima u Luxembourgu i pritom se odlu~i za oporezivanje na odredi{tu, isporuku se oporezuje u Luxembourgu.

• se dobra postavlja ili sastavlja, ako to u~ini isporu~itelj (~l. 36), pa se npr. »ru-munjski« PDV mora obra~unati na isporuku stroja {to ga je postavio talijanski isporu~itelj za kupca u Rumunjskoj.

• je polazna to~ka, ako se dobro isporu~uje na brodovima, u zrakoplovima ili vlako-vima tijekom dionice prijevoza putnika obavljenog unutar EU-a (~l. 37. Direktive). Dobra npr. {to ih se ne tro{i na brodu, a putnik ih je kupio tijekom prelaska La Manchea, oporezuje se u V. Britaniji, ako trajekt plovi iz Dovera u Calais, dok ih se u Francuskoj oporezuje pri odlasku iz Calaisa na povratku u Dover. Na isporuke dobara putnicima koji lete avionom iz Malage na Heathrow, obra~unava se »{pa-njolski«, a na povratnome letu »britanski« PDV. Pri prodaji dobara putnicima na krstarenju iz Atene u Barcelonu, sa zaustavljanjem u Italiji i Francuskoj, ali bez ukrcaja ili iskrcaja putnika, obra~unat }e se »gr~ki« PDV.

• obveznik preprodavatelj ima sjedi{te kad prima isporuku elektri~ne energije ili plina iz sustava za distribuciju prirodnog plina, odnosno isporuke grijanja ili hla-|enja (~l. 38). Tako se isporuku elektri~ne energije iz {vedske elektrane danskome distribucijskom poduze}u oporezuje u Danskoj, kao {to se na prirodni plin iz Sje-vernog mora isporu~en distributeru u Nizozemskoj, PDV mora obra~unati u Nizo-zemskoj.

• elektri~nu energiju, plin isporu~en iz sustava za distribuciju prirodnog plina, grija-nje ili hla|enje, prema ~l. 39, stvarno tro{i kupac (fi zi~ka osoba). Kad npr. njema~ko poduze}e isporu~uje plin iz sustava za distribuciju prirodnog plina kupcu fi zi~koj osobi u Var{avi, obra~unat }e »poljski« PDV.

3.2. STJECANJE DOBARA UNUTAR EUDruga je vrsta oporezivih transakcija stjecanje dobara na podru~ju EU-a, pri ~emu se

na tu vrstu transakcija PDV ne obra~unava na granici, nego prijavljivanjem PDV-a. U dràvi ~lanici u kojoj po~inje prijevoz dobara {to ih se isporu~uje poreznim obveznicima registri-ranima za potrebe PDV-a ta su dobra oslobo|ena pla}anja PDV-a kao isporuke dobara unutar EU-a, a PDV obra~unava kupac, odnosno stjecatelj dobara u svojoj dràvi ~lanici kao stjecanje dobara unutar EU-a, uz primjenu stope {to je na snazi u dràvi ~lanici u kojoj zavr{ava prijevoz, odnosno otprema. Pregled stopa PDV-a po dràvama ~lanicama donosi tablica 1.

Tablica 2. Stope PDV-a u EU 1. srpnja 2011.

DR@AVA ^LANICA OZNAKA STANDARDNA STOPA SNI@ENA STOPABELGIJA BE 21 6 / 12BUGARSKA BG 20 9Ê[KA CZ 20 10DANSKA DK 25 −NJEMA^KA DE 19 7ESTONIJA EE 20 9GR^KA EL 23 6,5 / 13[PANJOLSKA ES 18 8


DR@AVA ^LANICA OZNAKA STANDARDNA STOPA SNI@ENA STOPAFRANCUSKA FR 19,6 5,5IRSKA IE 21 9 / 13,5ITALIJA IT 20 10CIPAR CY 15 5 / 8LATVIJA LV 22 12LITVA LT 21 5 / 9LUXEMBOURG LU 15 6 / 12MA\ARSKA HU 25 5 / 18MALTA MT 18 5 / 7NIZOZEMSKA NL 19 6AUSTRIJA AT 20 10POLJSKA PL 23 5 / 8PORTUGAL PT 23 6 / 13RUMUNJSKA RO 24 5 / 9SLOVENIJA SI 20 8,5SLOVA^KA SK 20 10FINSKA FI 23 9 / 13[VEDSKA SE 25 6 / 12 UJEDINJENO KRALJEVSTVO UK 20 5

Izvor: European Commission – VAT rates applied in the Member States of the European Union, TAXUD. c. 1 (2011)759291 – EN

Kupac, odnosno stjecatelj mora prijaviti stjecanje kao obvezu PDV-a kojeg }e odbiti u istome poreznom razdoblju. Jednostavnije re~eno, poduzetnik koji }e biti registriran za potrebe PDV-a u Hrvatskoj i koji }e stjecati dobra iz druge dràve ~lanice {to }e ih isporu~iti obveznik registriran u toj dràvi ~lanici, odnosno odakle prijevoz po~inje, kao stjecatelj }e platiti PDV u Hrvatskoj. Pri takvom oporezivanju PDV-om primijenit }e se stopu kakvu }e se primjenjivati na isporuke takvih dobara u Hrvatskoj.

Iz toga proizlaze uvjeti kakvima se mora udovoljiti da bi isporuka dobara bila predmet oporezivanja u Hrvatskoj kao stjecanje dobara unutar EU-a, a to su:

• prodavatelj je obveznik, registriran za potrebe PDV-a u drugoj dràvi ~lanici,• isporuka je obavljena uz naknadu,• stjecanje je obavljeno na podru~ju Hrvatske,• stjecatelj je obveznik, registriran za potrebe PDV-a u Hrvatskoj.

Ovdje treba napomenuti kako se stjecanje novih prijevoznih sredstava oporezuje pre-ma na~elu dràve odredi{ta, {to zna~i da fi zi~ka osoba iz Hrvatske koja kupi novo prije-vozno sredstvo u drugoj dràvi ~lanici EU-a i dopremi ga u RH, PDV pla}a u Hrvatskoj, a ne u dràvi ~lanici gdje je novo prijevozno sredstvo nabavila. Tu se zorno pokazuje i kako Direktiva PDV defi nira pojam novih prijevoznih sredstava − npr. automobil star dvije go-dine {to je pre{ao 4000 km jo{ se, za potrebe PDV-a, smatra novim automobilom, jednako kao automobil star samo ~etiri mjeseca koji je prevalio samo 20.000 km.


Slika 3. Stjecanje dobara u Europskoj uniji

3.3. OBAVLJANJE USLUGAObavljanjem usluga smatra se svaku transakciju kakvu se ne smatra isporukom doba-

ra, {to obuhva}a i transakcije poput dodjele prava, trpljenja neke radnje ili suzdràvanja od neke radnje te obavljanja usluga na temelju zakona ili odluka.

Direktiva 2008/8/EZ-a od 12. velja~e 2008,16 {to je na snazi od 1. sije~nja 2010, uvodi pravila radi boljeg ubiranja PDV-a na usluge u dràvi potro{nje. Kako bi se osiguralo jed-naku primjenu, odre|ene aspekte tih pravila poja{njuje Provedbena uredba Vije}a (EU), br. 282/2011, od 15. oùjka 2011. {to je se izravno primjenjuje od 1. srpnja 2011.

Mjestom se oporezivanja smatra mjesto obavljanja usluge, {to ne ovisi samo o biti obavljene usluge, nego i o statusu primatelja usluga, {to zna~i kako treba razlikovati obveznike koji djeluju kao takvi (poduze}a u svojstvu poduzetnika) od osoba koje nisu obveznici (fi zi~ke osobe kao krajnji potro{a~i).

Pojam poreznog obveznika u vezi s primjenom pravila o mjestu obavljanja usluga ozna~uje svaku osobu koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost, ~ak ako ta osoba nije registrirana za potrebe PDV-a a to obuhva}a i pravne osobe koje nisu obveznici, a registrirane su za potrebe PDV-a (~l. 43. Direktive). Tek nakon {to se to~no utvrdi bit obav-ljene usluge i status kupca, moè se ispravno utvrditi mjesto obavljanja usluge, odnosno mjesto oporezivanja.

Kad usluge me|usobno obavljaju poduze}a (tzv. usluge B2B), u na~elu ih se oporezuje u mjestu sjedi{ta poduze}a koje prima usluge, dok se usluge obavljene osobama koje nisu obveznici (tzv. usluge B2C) oporezuje u mjestu sjedi{ta isporu~itelja, {to obja{njavaju primjeri u nastavku:

• Usluge B2B propisuje ~l. 44. Direktive. Poduze}e u Salzburgu obavlja npr. usluge podu ze}u u Be~u, pa }e mjesto obavljanja usluga biti Be~. Budu}i da isporu~itelj ima sjedi{te u Austriji, obra~unat }e klijentu »austrijski« PDV. Za ra~unovodstvene uslu-ge {to ih obavlja bugarsko poduze}e poduze}u sa sjedi{tem u Austriji obra~unava

16 Ovim se mijenja i dopunjuje Direktivu 2006/112/EZ u pogledu mjesta obavljanja usluga.


se, tako|er, »austrijski« PDV. Ako bugarski isporu~itelj nema sjedi{te ni stalnu po-slovnu jedinicu u Austriji, austrijski kupac }e sam sebi obra~unati PDV na osnovi tzv. obrnuta postupka oporezivanja17. Ali kad poljsko poduze}e obavlja pravne usluge kupcu sa sjedi{tem u [vedskoj, a usluge su obavljene stalnoj poslovnoj jedi-nici toga kupca u Finskoj, kupac mora obra~unati fi nski PDV, tako|er uz primjenu obrnuta postupka oporezivanja.

• za B2C usluge propisane u ~l. 45. Direktive mogu npr. biti konzultantske usluge {to ih obavlja poduze}e iz Lisabona kupcu fi zi~koj osobi u Danskoj, te }e na njih obra~u nati portugalski PDV. Ako kupac sa sjedi{tem u Rumunjskoj nabavlja pravne usluge za privatne potrebe od isporu~itelja sa sjedi{tem u Gr~koj, obra~unat }e se »gr~ki« PDV.

No, kako bi se osiguralo ubiranje PDV-a u dràvi ~lanici potro{nje, uvedeno je i neko-liko iznimaka:

• B2C usluge posrednika, sukladno ~l. 46. Direktive, oporezuje se u mjestu gdje je oporeziva glavna transakcija. Vlasnik vikendice u Francuskoj koji npr. èli iz nje preseliti poku}stvo u svoju ku}u u [vedskoj moè zahtijevati da mu posrednik na|e poduze}e koje }e to u~initi, a neovisno o sjedi{tu posrednika na proviziju }e se obra~unati »francuski« PDV, s obzirom da je mjesto oporezivanja usluge prijevoza dobara unutar EU-a u mjestu polaska.

• B2B i B2C usluge povezane s nekretninama oporezuje se, prema ~l. 47, u mjestu nekretnine, pa }e npr. arhitekt sa sjedi{tem u Francuskoj koji treba projektirati vikendicu u [panjolskoj naru~itelju obra~unati »{panjolski« PDV, a gosti hotela u Nikoziji platit }e »ciparski« PDV na hotelski smje{taj.

• B2C usluge procjene ili radova na pokretnoj materijalnoj imovini oporezuje se, suklad-no ~l. 54, u mjestu stvarnog obavljanja tih usluga, pa }e tako talijanski umjetnik koji popravlja sliku zbog {tete od poàra za privatnog vlasnika (koji nije muzej koji se kvalifi cira kao porezni obveznik) u V. Britaniji, morati obra~unati britanski PDV. Kada se automobil {to ga vozi Litvanac pokvari u Poljskoj i tamo popravlja, obra~unat }e se »poljski« PDV. Kad osoba s prebivali{tem u Londonu otputuje u Irsku radi procjene vrijednosti privatne imovine koju tamo posjeduje, obra~unat }e joj se »irski« PDV.

• B2B i B2C prijevoz putnika oporezuje se, prema ~l. 48. Direktive. Tako }e u cijenu autobusnog prijevoza iz Poljske u Francusku preko Njema~ke biti ura~unan »poljski«, »njema~ki« i »francuski« PDV, razmjerno prije|enoj udaljenosti u svakoj dràvi. Putuje li se preko [vicarske, ne}e se obra~unati »europski« PDV na dionicu puta u toj zemlji jer [vicarska nije ~lanica EU-a.

• B2C prijevoz dobara, osim prijevoza dobara unutar EU-a, prema ~l. 49. oporezuje se prema prije|enoj udaljenosti, pa }e za dobra prevezena za kupca fi zi~ku osobu iz Pariza u Marseilles, prijevoznik morati obra~unati »francuski« PDV, neovisno o sjedi{tu poduze}a.

• B2C prijevoz dobara unutar EU-a, sukladno ~l. 50, odnosno iz jedne u drugu dràvu ~lanicu oporezuje se u mjestu polaska, pa }e npr. za dobra {to ih se prevozi iz Njema~ke u Francusku za kupca fi zi~ku osobu, obra~unati »njema~ki« PDV, svejed-no gdje prijevoznik ili kupac imaju sjedi{te.

• B2C pomo}ne usluge prijevoza dobara, poput utovara i istovara, oporezuje se prema ~l. 54. u dràvi ~lanici u kojoj se te usluge stvarno obavlja. Ako, naime, dansko poduze}e istovaruje kamion u Rotterdamu za fi zi~ku osobu, isporu~itelj }e obra~una-ti »nizozemski« PDV.

17 Reverse Charge Mechanism


• B2B usluge u vezi s odlascima na kulturne, umjetni~ke, sportske, znanstvene, obra-zovne, zabavne i sli~ne priredbe (doga|anja) oporezivat }e se, prema ~l. 53, u mjestu tih doga|anja. Kad npr. irsko poduze}e u poslovne svrhe pla}a ulaznicu za operu u Veroni, obra~unava se »talijanski« PDV, svejedno je li ulaznica kupljena on-line ili na blagajni. Jednako vrijedi za konferenciju u Stockholmu − kad sudio-nici pla}aju naknadu za sudjelovanje, obra~unava se »{vedski« PDV.

• B2C usluge koje se odnose na kulturne, umjetni~ke, sportske, znanstvene, obrazov-ne, zabavne i sli~ne usluge oporezivat }e se u mjestu odvijanja tih aktivnosti (~l. 54. Direktive), pa }e ulaznica navija~a koji putuje na utakmicu u Liverpool sadràvat »britanski« PDV, dok }e student iz Antwerpena koji poha|a poslovnu {kolu u Haa-gu pla}ati »nizozemski« PDV.

• B2B i B2C usluge restorana (posluìvanje hrane i pi}a18), osim kad ih se obavlja na brodovima, u zrakoplovima ili vlakovima tijekom dijela prijevoza putnika unutar EU-a, oporezuje se u mjestu stvarnoga obavljanja (~l. 55). Gostima koji ve~eraju u restoranu u Parizu obra~unat }e se npr. »francuski« PDV. Poduze}e koje obavlja uslugu opskrbe pripremljenom hranom i pi}em na doga|aju u Firenzi mora obra-~unati »talijanski« PDV, neovisno o njegovu sjedi{tu.

• Na B2B i B2C usluge restorana i opskrbe pripremljenom hranom i pi}em na brodo-vima, u zrakoplovima ili vlakovima tijekom dijela prijevoza putnika unutar EU-a, porez se pla}a u mjestu polaska (~l. 57). Tako se obrok posluèn u restoranu na trajektu {to plovi od Hulla do Rotterdama (ili bilo koje luke u EU) oporezuje »bri-tanskim« PDV-om.

• B2B i B2C kratkoro~no iznajmljivanje prijevoznih sredstava oporezuje se u mjestu stavljanja prijevoznog sredstva na raspolaganje kupcu (~l. 56). Kratak rok zna~i stalno posjedovanje ili uporabu prijevoznih sredstava u razdoblju ne duljem od 30 dana ili, a za plovila ne dulje od 90 dana. Ako belgijski dràvljanin na odmoru ili poslovnom putu u balti~kim zemljama dolazi u zra~nu luku u Rigi i preuzima au-tomobil unajmljen na dva tjedna, na najam }e se obra~unati »latvijski« PDV, dok }e se za brod unajmljen na dva mjeseca na Sardiniji, platiti »talijanski« PDV, svejed-no kamo plovi i tko ga je unajmio.

• Elektroni~ki obavljene usluge, {to ih obavljaju isporu~itelji sa sjedi{tem u tre}oj zemlji osobama koje nisu obveznici PDV-a (B2C) sa sjedi{tem u EU, mora se opore-zivati u mjestu kup~eva boravi{ta ili prebivali{ta (~l. 58). Ako npr. fi zi~ka osoba s prebivali{tem u [vedskoj rabi japansku on-line knji`nicu, obra~unati }e joj se »{ved-ski« PDV na svotu naknade {to je zara~unava japansko poduze}e.

• Usluge radijskog i televizijskog emitiranja i telekomunikacijske usluge {to ih obavlja isporu~itelj sa sjedi{tem u tre}oj zemlji osobama neobveznicima (B2C) u EU, opore-zive su u mjestu gdje ih kupac stvarno iskori{}uje (~l. 59b). Fizi~koj osobi, francu-skome kupcu koji rabi usluge {vicarskoga telekomunikacijskog operatera za mobil-ni telefon u Francuskoj obra~unat }e se »francuski« PDV, a ako se rabi mobilni tele fon za godi{njeg odmora u Gr~koj, obra~unat }e se na pozive s odmora »gr~ki« PDV. Osoba koja ìvi u Barceloni i pla}a ameri~kom poduze}u pristup ameri~kim TV--programima mora na primljene usluge platiti »{panjolski« PDV.

• B2C usluge, poput savjetni~kih, odvjetni~kih, fi nancijskih, telekomunikacijskih, elektroni~kih te usluga emitiranja i ogla{avanja, oporezuje se u mjestu sjedi{ta kupca, uz uvjet da je to sjedi{te u zemlji izvan EU-a (~l. 59. Direktive). Kad ma|arsko

18 Catering


poduze}e prodaje npr. antivirusni program {to ga osobe u Australiji preuzimaju s web-stranice toga poduze}a, PDV se ne}e obra~unati u Ma|arskoj, niti }e, primjerice, usluge belgijskog odvjetnika profesoru u SAD-u biti oporezive PDV-om u Belgiji.

Uza sve to, treba re}i kako }e se od 1. sije~nja 2013. B2C dugoro~no iznajmljivanje prije-voz nih sredstava oporezivati u mjestu gdje kupac fi zi~ka osoba ima sjedi{te, prebivali{te ili uobi~ajeno boravi{te (izmjene ~l. 56. u Direktivi 2008/8/EZ), osim kada se radi o iznajmlji-vanju broda za odmor, ako uslugu obavi isporu~itelj sa sjedi{tem u dràvi ~lanici ukrcaja korisnika na brod.

Od 1. sije~nja 2015. B2C obavljanje telekomunikacijskih usluga, usluga emitiranja i elek-troni~ki obavljene usluge oporezivat }e se tako|er u mjestu sjedi{ta kupca fi zi~ke osobe, od nos-no njegova prebivali{ta ili uobi~ajenog boravi{ta (izmjena ~l. 58. u Direktivi 2008/8/EZ).

3.4. UVOZ DOBARAUvoz dobara svaki je unos u EU dobara kad prema carinskim propisima nemaju status

dobara EU-a ili dobara uvezenih iz tre}e zemlje, pa u EU nisu pu{tena u slobodan pro-met sukladno carinskim propisima. Uvozom dobara smatra se i svaki unos dobara u EU s tre}eg podru~ja te je uvijek oporeziva transakcija, svejedno tko ga obavlja, obveznik ili druga osoba. Stoga se uvoz {to ga obavljaju npr. fi zi~ke osobe tako|er smatra oporezivim transakcijama.

No, postoje i neke iznimke. Jednu od njih sadrì Odluka Vije}a 2003/544/EZ, od 15. srpnja 2003.19 u kojoj je Njema~koj bilo odobreno sklapanje sporazuma sa [vicarskom {to odre|uje da se dobra uvezena iz [vicarske u Njema~ku ne}e oporezivati PDV-om, uz uvjet da ih se rabi za odràvanje grani~nog mosta preko Rajne {to povezuje Rheinfelden (u Baden-Württembergu, Njema~ka) i Rheinfelden (u Aargauu, [vicarska). Most povezuje njema~ku autocestu A861 i {vicarsku dràvnu cestu N3, ali se takvu iznimku ne pri-mjenjuje na dobra {to ih u jednake svrhe uvoze javna tijela.

Kada se dobra uvozi iz zemalja izvan EU-a ili izvan EU podru~ja, mjesto je uvoza ono gdje su bila u trenutku ulaska u EU. Uvoz se, u na~elu, oporezuje u dràvi ~lanici gdje dobra jesu pri ulasku u EU. Ako ih se nakon ulaska stavlja u neki od carinskih postupaka, mjesto }e uvoza biti u dràvi ~lanici u kojoj je postupak prestao vrijediti za ta dobra.

4. ULOGA I ZNAÂJ PDV IDENTIFIKACIJSKOG BROJAPDV identifi kacijski broj ima klju~nu ulogu u razmjeni dobara obveznika registriranih

za potrebe PDV-a u dràvama ~lanicama. Ispravan porezni broj poslovnog partnera pretpo-stavka je za primjenu oslobo|enja pri isporukama dobara u EU. Iskazivanjem identifi ka-cijskog broja kupac dokazuje isporu~itelju da je obveznik PDV-a te obvezan obra~unati PDV na stjecanje dobara na podru~ju EU u svojoj dràvi ~lanici. Identifi kacijski broj poslov-nog partnera mora se unijeti u ra~une, u zbirne prijave20 i druge isprave u vezi s razmjenom dobara me|u ~lanicama.

Svaki obveznik ima jedinstven broj za razmjenu dobara i usluga unutar EU {to mu ga ispostavlja porezno tijelo dràve ~lanice u kojoj je obveznik registriran za potrebe PDV-a. Ponekad se taj broj uporabljuje i u druge porezne svrhe − u [panjolskoj npr. za porez na dohodak, a kad{to se rabi nacionalni (doma}i) broj, dok neke dràve, poput Njema~ke, izdaju posebne brojeve obveznicima {to ih se rabi samo pri razmjeni unutar EU-a. Nazivi su identifi kacijskih brojeva po dràvama ~lanicama uvr{teni u tablicu 3.

19 SL L 186, str. 0036.-0037.20 Recapitulative Statement


Tablica 3. PDV identifi kacijski broj – nazivi po dràvama ~lanicama EU-a

BE le numéro d’identifi cation à la taxe sur la valeur ajoutéeBTW – identifi catienummer

BG Идентификационен номер по ДДСCZ daňové identifi ka~ní ~íslo (DI^)DK momsregistreringsnummerDE Umsatzsteuer − Identifi kationsnummerEE käibemaksukohustuslasena registreerimise numberIE value added tax identifi cation no.EL Αριθμός Φορολογικού Μητρώου ΦΠΑ

Arithmos Forologikou Mitroou FPAES el número de identifi cación a efectos del Impuesto sobre el Valor Aña-

didoFR le numéro d’identifi cation à la taxe sur la valeur ajoutéeIT il numero di registrazione IVACY Αριθμός Εγγραφής Φ.Π.Α.

Arithmos Egrafi s FPALV pievienotās vērtības nodokļa (PVN) reģistrācijas numursLT PVM mokėtojo kodasLU le numéro d’identifi cation à la taxe sur la valeur ajoutéeHU közösségi adószámMT numru ta’ l-identifi kazzjoni tat-taxxa fuq il-valur miújud

value added tax identifi cation numberNL BTW − identifi catienummerAT Umsatzsteuer − Identifi kationsnummerPL Numer identyfi kacyjny VATPT o número de identifi cação para efeitos do imposto sobre o valor acres-

centadoRO cod de înregistrare în scopuri de TVASI identifi kacijska {tevilka za DDV

SK identifi ka~né ~íslo pre daň (I^ DPH)FI arvonlisãverorekisterõintinumero

Mervärdesskatteregistreringsnummer (momsregistreringsnummer)SE Mervärdesskatteregistreringsnummer (momsregistreringsnummer)GB value added tax (VAT) registration no.

Izvor: Internetska stranica Europske komisije http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documen-ts/taxation/vat/traders/vat_community/vat_in_ec_annexii.pdf

Vrlo je va`no da svaki obveznik registriran za potrebe PDV-a koji sudjeluje u razmje-ni unutar EU-a upotrebljava identifi kacijski broj zajedno sa {ifrom (dva slova) za dràvu. Ustroj identifi kacijskog broja po dràvama ~lanicama prikazuje tablica 4.


Tablica 4. Struktura PDV identifi kacijskog broja po dràvama ~lanicama EU

Dràva ~lanica Struktura Oblik21

AT-Austrija ATU9999999922 1 skupina od 9 znakovaBE-Belgija BE099999999923 1 skupina od 10 brojeva24

BG-Bugarska BG999999999 iliBG9999999999

1 skupina od 9 brojeva ili 1 skupina od 10 brojeva

CY-Cipar CY99999999L 1 skupina od 9 znakovaCZ-ê{ka Republika CZ99999999 ili

CZ999999999 iliCZ9999999999

1 skupina od ili 8, 9 ili 10 brojeva

DE-Njema~ka DE999999999 1 skupina od 9 brojevaDK-Danska DK99 99 99 99 4 skupine po 2 brojaEE-Estonija EE999999999 1 skupina od 9 brojevaEL-Gr~ka EL999999999 1 skupina od 9 brojevaES-[panjolska ESX9999999X25 1 skupina od 9 znakovaFI-Finska FI99999999 1 skupina od 8 brojevaFR-Francuska FRXX 999999999 1 skupina od 2 znaka, 1 skupina od 9 broje-

vaGB-Ujedinjeno Kraljevstvo GB999 9999 99 ili

GB999 9999 99 99926 iliGBGD99927 iliGBHA99928

1 skupina od 3 broja, 1 skupina od 4 broja i 1 skupina od 2 broja ili sve gore navedeno nakon ~ega slijedi skupina od 3 broja ili 1 skupina od 5 znakova

HU-Ma|arska HU99999999 1 skupina od 8 brojevaIE-Irska IE9S99999L 1 skupina od 8 znakovaIT-Italija IT99999999999 1 skupina od 11 brojevaLT-Litva LT999999999 ili

LT9999999999991 skupina od 9 brojeva ili 1 skupina od 12 brojeva

LU-Luksemburg LU99999999 1 skupina od 8 brojevaLV-Latvija LV99999999999 1 skupina od 11 brojeva

MT-Malta MT99999999 1 skupina od 8 brojevaNL-Nizozemska NL999999999B9929 1 skupina od 12 znakovaPL-Poljska PL9999999999 1 skupina od 10 brojevaPT-Portugal PT999999999 1 skupina od 9 brojevaRO-Rumunjska RO999999999 1 skupina od najmanje 2 broja i najvi{e 10

brojevaSE-[vedska SE999999999999 1 skupina od 12 brojevaSI-Slovenija SI99999999 1 skupina od 8 brojevaSK-Slova~ka SK9999999999 1 skupina od 10 brojeva

Izvor: Internetska stranica Europske komisije http://ec.europa.eu/taxation_customs/vies/faqvies.do#item8212223242526272829

21 Oblik isklju~uje prefi ks sa dva slova, 9 ozna~uje broj, X ozna~uje slovo ili broj, S ozna~uje slovo, broj, + ili *, L ozna~uje slovo.

22 Prvo mjesto nakon prefi ksa redovito je »U«.23 Prva je brojka nakon prefi ksa redovito »0«.24 Novi oblik {to ga ~ine 10 brojeva rezultat je dodavanja ni{tice na po~etak starom obliku s devet brojeva.25 Prvi i posljednji znak moè biti slovo ili broj, ali oba ne mogu biti brojevi.26 Za prepoznavanje poslovne jedinice.27 Za prepoznavanje dràvnih uprava.28 Za prepoznavanje dràvnih zdravstvenih tijela.29 Deseta je pozicija nakon prefi ksa redovito »B«.


5. ZAKLJUÂKSvrha je ovoga ~lanka pojasniti poslovanje na jedinstvenom trì{tu EU-a, odnosno

sustav oporezivanja transakcija {to ih se obavlja na podru~ju EU-a. Hrvatski poduzetnik koji }e nakon pristupanja RH Uniji poslovati s poduzetnicima EU-a, kad razmi{lja o pri-mjeni PDV-a pri obavljanju odre|ene transakcije, trebao bi na}i odgovore na sljede}ih pet pitanja:

• tko obavlja transakciju i za koga?• je li transakcija predmet oporezivanja PDV-om?• gdje se obavlja transakciju?• je li mogu}e primijeniti oslobo|enje od pla}anja PDV-a? te• tko je obveznik pla}anja PDV-a?

U EU se rabi pojmove {to su mo`da nepoznati hrvatskom poduzetniku, jer su druk~iji od onih u na{emu Zakonu o PDV-u. Tako, primjerice, u tzv. prodaje, odnosno isporuka na daljinu treba voditi ra~una o gornjim granicama vrijednosti isporuka {to ih propisuju dràve ~lanice kada se u njih dobra otprema ili prevozi, s obzirom da se poduzetnik mora registrirati za potrebe PDV-a u toj dràvi ~lanici, ako je prema{io prag isporuke. Obvezan je i na sve daljnje isporuke obra~unavati PDV, uz uvjet da se ve} nije odlu~io za oporezi-vanje u toj dràvi ~lanici. Neki su od novih pojmova i stjecanje dobara unutar EU-a, {to je u ~lanku opisano na~elno, te pojam zbirne prijave {to }e je obveznik podnositi s poda-cima o poduzetnicima kojima je isporu~io dobra i obavio usluge temeljem obavljenih transakcija u EU.

Oporezivanje PDV-om transakcija s tre}im zemljama ne}e se promijeniti nakon pristu-panja, a Carinska uprava }e nastaviti s obavljanjem djelatnosti ubiranja PDV-a pri uvozu dobara iz tre}ih zemalja, odnosno podru~ja, a o svemu tome }e se pisati i ubudu}e, oso-bito zbog (nakon ulaska u EU) stupanja na snagu izmijenjena Zakona o PDV-u posve uskla|eno ga s Direktivom PDV, kako bi se hrvatski poduzetnici {to bolje upoznali s promje-nama kojih se ne treba pribojavati.

Documents

Transakcije u Europskoj uniji i porez na dodanu vrijednost · ~lanici. Kako bi se olak{alo poslovanje poduzetnika u EU, porezna tijela svake dr`ave ~lanice