Transportna Sredstva i Uredaji Pitanja i Odgovori

7/23/2019 Transportna Sredstva i Uredaji Pitanja i Odgovori

http://slidepdf.com/reader/full/transportna-sredstva-i-uredaji-pitanja-i-odgovori 1/8

PITANJA : TRANSPORTNA SREDSTVA I UREĐAJI

1. Šta je to mašina i kako se dijele u zavisnosti od funkcije ?2. Šta spada u pogonske mašine ,a št u transportne mašine?3. Koja je najmlađa generacija mašina?. !odifikacije to"ka ?#. $ šta je sla%u elementi transportni& sredstava i odlike ?'. Šta spada u opšte , a šta u pose(ne elemente transpoetni& sredstava ?). Šta je standardizacija?*. Koji su predmeti standardizacije?+. (jasniti projektovanje i kako o(i"no te"e redoslijed projektovanja ?1-. Kakva optereenje mogu (iti ?11. Šta su to konstantna optereenje i nacrtati sliku ?12. Kakva mogu (iti promjenjiva optereenja ?13. Kako se dijele &armonijska optereenja?1. Šta je trošenje?1#. (jasniti "vrstou ?

1'. (jasniti krutost/ elasti"nost ?1). 0inami"ka sta(ilnost?1*. agrijavanje ?1+. Šta je me&anizam?2-. Kako se dijele me&anizmi ?21. Kako se me&anizmi dijele na osnovu kinemati"ki& svojstava i konstrukcioni& karakteristika?22. regasti me&anizmi i nji&ova primjena?23. Šta "ini klipni me&anizam i njegov zadatak?2. d "ega se sastoji normalni klipni me&anizam?2#. ormalni klipni me&anizam4šematski prikaz?2'. Šta "ini klipnu grupu ?2). Šta je klip?

2*. Kako se dijele klipne karike?2+. Klipnja"a?3-. 5elika pesnica?31. Kakav zadatak ima konjenasto vratilo i njegovi elementi?32. d "ega se sastoji slo%eni klipni me&anizam?33. Kinematika motornog me&anizma?3. Koje djeluju na kipni me&anizam?3#. Šta je to normalna sila , a šta sila klipnja"e?3'. Kakvi mogu da (udu penosnici snage i o(jasniti jedan ?3). Šta su to frikcioni prenosnici ?3*. Šta je to varijator?3+. Šta su to kaišni prenosnici?

-. Kakvi kaiševi mogu da (udu i kakav mora da (ude nji&ov materijal ?1. up"ani zup"anici ?2. Koni"ni zup"anici?



1.Šta je to mašina i kako se dijee ! "a#isnosti od $!nk%ije &

!ašina je vješta"ka stvorena naprava, koja donosi veliku korist pri premještanju tereta.67!ašina je vješta"ka naprava, kojom mo%e da se ostvari kretanje, a takođe da se ekonomiše vrijeme ilisila, što drugim na"inom ne mo%e da se ostvari.8rema saznanjima savremene nauke, mašina 9fr. mac&ine, od lat. mac&ina: je me&ani"ka naprava kojavrši određena kretanja, pri "emu se transformiše energija, materijal ili informacija

$ zavisnosti od funkcije, razliku se; pogonske mašine , koje transformišu enegiju, radne mašine , kojemijenjaju o(lik, svojstvo, stanje ili polo%aj predmeta rada i informacione mašine, namijenjene za

prikupljanje, o(radu i korištenje informacija.

'.Šta s(ada ! (o)onske mašine *a šta ! t+ans(o+tne mašine&

$ pogonske mašine spadaju; elektromotori, elektrogeneratori, motori sa unutrašnjim sagorjevanjem,tur(ine, parne mašine i dr <adne mašine "ine t+ans(o+tne mašine ,s+edst#a- ; automobili, lokomotive, avioni, brodovi, itd.,

specijalne transportne mašine (transporteri, konvejeri, elevatori, kranovi, viljuškari i dr.), kao imašine sa odgovarajuim oruđima; strugovi, glodalice, rendisaljke 9mašine alatke:, građevinske,rudarske i poljoprivredne mašine.

./oja je najma0a )ene+a%ija mašina&

ajmlađa generacija mašina su in$o+ma%ione mašine * među kojima su najzna"ajnije ra"unarskemašine.

. 2odi$ika%ije to3ka &

4.U šta se sa5! eementi t+ans(o+tni6 s+edsta#a i odike &

=lementi transportni& sredstava sla%u se u podsklopove i sklopove. itna odlika podsklopa je da nemo%e samostalno da o(avlja određenu funkciju, ve to "ini u sastavu sklopa 9na primjer; automo(ilskito"ak, kuište motora itd:. >klop je sastavljen od više elemenata ili podsklopova i o(avlja ta"noodređenu funkciju u okviru mašine transportnog sredstva.

7. Šta je standa+di"a%ija&

Standardizacija je proces donošenja i primjene propisa u određenoj djeltnosti sa ciljem ostvarenjareda, ekonomi"nosti i (ez(jednosti. @i propisi, koji su o(avezujui za zainteresovane strane u nekojdjelatnosti, nazivaju su standardi. ni predstavljaju konkretan rezultat rada u procesu standardizacije

koji je zasnovan na posljednjim dostignuima nauke, te&nike i prakse.

7./oji s! (+edmeti standa+di"a%ije&

Predmet standardizacije su, uglavnom, ove o(lasti;

• 8roizvodi i procesi proizvodnje 9o(lik, dimenzije, na"in o(rade, kvalitet i dr.:,• =taloni, mjerne jedinice i fizi"ke konstante,• @erminologija i sim(oli"na ozna"avanja.



8.O9jasniti (+ojekto#anje i kako o9i3no te3e +edosijed (+ojekto#anja &

8rojektovano i proizvedeno transportno sredstvo mora da zadovolji određene te&ni"ke uslove u

pogledu (rzine, kapaciteta, pouzdanosti, vijeka trajanja, te%ine, cijene, ekološki& za&tjeva i dr. 0a (i se

o(ez(ijedili ovi za&tijevi, i transportno sredstvo i njegovi elementi se prora"unavaju, što "ini sastavni

dio procesa projektovanja. 8rojektovanje, o(i"no, te"e ovim redoslijedom;

a: sastavlja se prora"unska šema 9me&ani"ki model:, kao rezultat idejnog rješenja,

(: određuju se optereenja,

c: oda(ira se materijal,

d: prora"unavaju se osnovni elementi i najva%nije dimenzije,

e: crta se sklopni crte%, pa zatim detalji 9nikako o(rnuto6:,

f: vrši se završni prora"un i revizija crte%a, poslije napravljenog prvog pro(nog uzorka

prototipa.

1./ak#a o(te+e;enja mo)! 9iti &

11. Šta s! to konstantna o(te+e;enje i na%+tati sik! &

Konstantna optereenja djeluju AmirnoB, ne izazivaju oscilacije elemenata 9sopstvena te%inaelemenata, na primjer:. 8oslije izvjesnog, veoma kratkog vremena t O, posti%e se optereenje koje sene mijenja u toku vremena.

1'. /ak#a mo)! 9iti (+omjenji#a o(te+e;enja&

$ procesu eksploatacije transportni& sredstava, međutim, "eše djeluju promjenljiva optereenja, "ija promjena zavisi od poznati& ili slu"ajni& faktora. 8romjenljiva optereenja mogu da (udu;6a+monijska*s!3ajna i !da+na. snovna karakteristika promjenljivi& optereenja je ciklus promjeneoptereenja

13. /ako se dijee 6a+monijska o(te+e;enja&



Carmonijska optereanja se dijele na;

• jednosmjerno promjenljiva optereenja, pri se optreenja mijenjaju od nule ili od neke konstantne

vrijednosti 9a:,

• naizmjeni"no promjenljiva optereanja, pri "emu se znak optereenja mijenja naizmjeni"no, a

intezitet simetri"no ili asimetri"no 9(:. Diklusi optereenja su određeni sljedeim veli"inama;

• srednjim optereenjima ciklusa ,

• amplitudom ciklusa ,

• koeficijentom asimetrije

1. Šta je t+ošenje&

=lementi transportni& sredstava koji se krecu i nalaze se u kontaktu sa drugim elementima, troše se utoku eksploatacije. 8roces postepene promjene dimenzija elemenata pri trenju, praen odvajanjem

materijala sa površine trenja i/li deformacijom, naziva se trošenje.

1<.O9jasniti 3#+sto;! &

@o je osnovni kriterijum radne sposo(nosti elemenata i konstrukcije, a predstavlja svojstvo materijalada primi spoljna optereenja (ez deformacija, promjena o(lika i pose(no loma. eop&odna "vrstoa se

posti%e ispravnim određivanjem o(lika, dimenzija i materijala elemenata

14.O9jasniti k+!tost= easti3nost &

Krutost je sposo(nost elemenata i konstrukcije da se suprotstavi deformacijama, to jest da zadr%i postojei o(lik pod dejstvom optereenja. 5eli"ina suprotna krutosti je elasti"nost. $ mnogimelementima i konstrukcijama naponi su znatno manji od dopušteni&, ali znatno vee dimenzije sudiktirane uslovima krutosti 9na primjer; opruge, gi(njevi i dr.:. Kod mnogi& elemenata javljaju seštetne posljedice ako nemaju dovoljnu krutost. a primjer, kod zup"astog para koji nema dovoljnukrutost optereenje se neravnomjerno prenosi po širini zu(aca. Eli, kod nedovoljno kruti& vratila mo%eda dođe do ošteenja le%išta.

1>.Dinami3ka sta9inost&

8od dinami"kom sta(ilnošu elementa ili konstrukcije podrazumjeva se nji&ova sposo(nost da rade priza&tjevanom re%imu rada, sa dozvoljenim oscilacijama elemenata, odnosno konstrukcije. (og svevei& (rzina transportni& sredstava, dinami"ka sta(ilnost postaje sve zna"ajnija

17.?a)+ija#anje &

a normalno funkcionisanje mnogi& elemenata i sklopova (itno je da se o(ez(jedi određenitemperaturni re%im, pose(no kada se javljaju znatni gu(ici snage usljed trenja. slo(ađanje velikekoli"ine toplote, sa temperaturama iznad dozvoljeni&, izaziva toplotne deformacije, dopunskenapone, lošije podmazivanje. (og toga se kod mnogi& elemenata i sklopova vrši prora"un toplotnog

(alansa. aime, razvijena toplota u jedinici vremena 9toplotni fluks: tre(a da je manja od odvedenetoplote u jedinici vremena.

18.Šta je me6ani"am&



Mehanizam je vješta"ki stvoren sistem kruti& tijela namijenjen za transformaciju kretanja jednog iliviše tijela u potre(no kretanje drugi& tijela, u skladu sa funkcijom mašine 9transportnog sredstva:.

'./ako se dijee me6ani"mi &

8rema trajektoriji "lanova, me&anizmi se dijele na prostorne i ravanske. Flanovi prostorni&me&anizama opisuju prostorne krive ili eventualno ravanske, ali u međuso(no neparalelnim ravnima.Flanovi ravanskog me&anizma opisuju krive linije koje le%e ili u jednoj ravni ili u međuso(no

paralelnim ravnima

'1./ako se me6ani"mi dijee na osno#! kinemati3ki6 s#ojsta#a i konst+!k%ioni6 ka+akte+istika&

a osnovu kinemati"ki& svojstava i konstrukcioni& karakteristika, me&anizmi se dijele na; polužne i

bregaste mehanizme i mehaničke prenosnike, u koje spadaju; frikcioni, zuppčasti, kaišni i lančani

prenosnici.

''.@+e)asti me6ani"mi i nji6o#a (+imjena&@+e)asti me6ani"mi imaju široku primjenu, pose(no kod ventila motora sa unutrašnjimsagorjevanjem i kompresora, zatim kod automatski& mašina itd. Gednostavan (regasti me&anizam sesastoji od tri "lana; (rijega , poluge4podiza"a i oslonca.

'.Šta 3ini ki(ni me6ani"am i nje)o# "adatak&

Klipni me&anizam "ini najva%niji deo motora. jegov zadatak je;

da formira prostor za sagorjevanje,

da primi sile pritiska gasova,

da u se(e i na se(e primi ostale me&anizme i sistema,

da se preko njega izvrši vezivanje za postolje, ram ili šasiju radne mašine,

da translatorno kretanje klipa pretvori u o(rtno kretanje koljenstog vratila.

Klipni me&anizam "ine;

• nepokretni elementi,

• pokretni elementi

'.Od 3e)a se sastoji no+mani ki(ni me6ani"am& ormalni klipni me&anizam sastoji se od ;

• klipne grupe,

• klipnja"e,

• koljenastog vratila.



44444 sematski prikaz

'<.Šta 3ini ki(n! )+!(!&

Klipnu grupu "ine klip, klipni prstenovi 9ili karike:, osovinica i osigura" osovinice.

'4.Šta je ki(&

Klip je element koji preuzima silu uzrokovanu pritiskom gasova u cilindru i prenosi je dalje na klipnime&anizam.

'>./ako se dijee ki(ne ka+ike&

Klipne karike se dijele na;

• Kompresione,

• $ljne

Ez samog naziva karika mo%emo zaklju"iti, da kompresione karike slu%e za zaptivanje prostora

cilindra, dok uljne karike slu%e za razvođenje ulja po klipu.

'7./i(nja3a&

Klipnja"a povezuje klip i koljenasto vratilo motora i omoguava pretvaranje pravolinijski oscilatornog kretanja klipa u o(rtno kretanje koljenastog vratila.

'8.Veika (esni%a&

0onji dio klipnja"e, koji slu%i za vezu sa leteim rukavcem koljenastog vratila , naziva se #eika(esni%a

./aka# "adatak ima konjenasto #+atio i nje)o#i eementi&

/ojenasto #+atio ,+adii%a- motora ima zadatak da primi sile od pojedini& klipnja"a, prenese i&, i

me&ani"ku energiju preda potroša"u u o(liku o(rtnog momenta. Ezuzetno velika optereenjadinami"kog karaktera, kojima je koljenasto vratilo izlo%eno pri radu, "ine ovaj element jednim od

najodgovorniji& dijelova motora.

=lementi koljenastog vratila;

• oslona"ki 9glavni: rukavci,• letei rukavac,• rame,• protivtegovi



1.Od 3e)a se sastoji so5eni ki(ni me6ani"am&

>lo%eni klipni me&anizam omoguuje kretanje klipa (ez djelovanja (o"ni& sila 9(o"ne sile preuzimaukrsna glava:

So5eni ki(ni me6ani"am sastoji se od;

• klipne grupe,

• klipnja"e,

• koljenastog vratila,

• klipne poluge,

• ukrsne glave.

'./inematika moto+no) me6ani"ma&

Kinematika motornog me&anizma definiše kinematske karakteristike; put, (rzinu i u(rzanje klipamotora u funkciji ugla o(rtanja koljena koljenastog vratila motora.

./oje dje!j! na ki(ni me6ani"am&

$ principu, mogu se izdvojiti tri karakteristi"ne grupe sila koje djeluju na kipni me&anizam, a to su;

• sile pritiska gasova u cilindru,• sile inercije pokretni& dijelova,• sile trenja na kliznim površinama

.Šta je to no+mana sia * a šta sia ki(nja3e&

No+mana sia ima vrijednost

va komponenta pritiska klip uz zid cilindra, a kako je promjenljivog inteziteta i smjera, izaziva promjenu strane oslanjanja klipa o zid cilindra. @ime ona direktno uti"e na trenje između klipa icilindra i &a(anje dodirni& površina z(og "ega je po%eljno da (ude što manja.

Sia ki(nja3e ima vrijednost

$ svakom slu"aju, ova sila se kao aktivna prenosi dalje klipnja"om na letei rukavac koljenastogvratila.



<./ak#i mo)! da 9!d! (enosni%i sna)e i o9jasniti jedan&

Prenosnici snage mogu da (udu me&ani"ki , &idrauli"ni, pneumatski i elektri"ni. Cidrauli"ni i

pneumatski prenosnici se sve više koriste. ni imaju niz prenosti u odnosu na me&ani"ke, pose(no u pogledu kompaktnosti i te%ine. E pored toga, me&ani"ki prenosnici u veini slu"ajeva su nezamjenljivi.

4.Šta s! to $+ik%ioni (+enosni%i &

rikcioni prenosnici su neposredni prenosnici snage jednostavne konstrukcije, "iji je princip radazasnovan na fenomenu trenja. >naga 9o(rtni moment: se prenosi za&valjujui trenju koje se javlja nadodirnoj površini dva pritisnuta to"ka.

>.Šta je to #a+ijato+ &

Hrikcionim prenosnikom mo%e da se ostvari kontinualna promjena prenosnog odnosa. @akav prenosnik naziva se varijator.

7.Šta s! to kaišni (+enosni%i &

Kaišni prenosnici su jednostavni prenosnici snage, pose(no pogodni za prenos snage između relativnoudaljeni& vratila. Kaišni prenosnik se sastoji od dva glatka, o%lje(ljena ili nazu(ljena to"ka 9kaišnika,

remenice:, preko koji& je postavljen i dovoljno zategnut elasti"ni element 4 kaiš 9remen:.

8./ak#i kaiše#i mo)! da 9!d! i kaka# mo+a da 9!de nji6o# mate+ija &

8rema popre"nom presjeku, kaiševi mogu da (udu; pljosnati 9pravougaonog presjeka:, klinasti9trapeznog presjeka:, polI45 i zup"ani.!aterijal kaiševa mora da ima do(ru dinami"ku "vrstouJ da je otporan na &a(anjeJ da ima dovoljankoeficijent trenjaJ veliku elasti"nost na savijanjeJ otpornost na atmosferske i &emijske uticaje .

.?!(3ani "!(3ani%i &

8redstavlja me&anizam kojeg ine dva nazu(ljena to"ka zup"anika. upci zup"anika raspoređeni po

o(imu to"ka naizmjeni"no se dodiruju 9spre%u: prenosei na taj na"in o(rtni moment sa jednog nadrugo vratilo.

1./oni3ni "!(3ani%i &

?a (+enos snage odnosno o(rtnog momenta kod vratila "ije se ose sijeku koriste se koni"ni zup"anici.dlikuju se slo%enom geometrijom , stoga je izrada isti& dosta te%a u odnosu na cilindri"ne. ?9o)umanjeni& svojstava nosivosti o(i"no se koriste kao prvi prenosni par kod reduktora i prenosnika.

Documents

Transportna Sredstva i Uredaji Pitanja i Odgovori