1

Treba li Hrvatska kao članica Europske unije snositi teret prihvata

izbjeglica?

EUROPSKA UNIJA ULAGANJE U BUDUĆNOST

Projekt „Neka se i glas građana čuje“

Projekt je sufinancirala Europska unija u sklopu Europskog socijalnog fonda

Projekt sufinancira Ured za Udruge Vlade Republike Hrvatske

www.cms.hr | Zagreb, svibanj 2015

2

3

Republika Hrvatska ima površinu od 56 594 km2 i u ukupnoj površini Europske Unije (EU)

sudjeluje sa samo 1,3%. Po broju stanovnika u Uniji ona je na 21. mjestu te je se, u odnosu na broj

stanovnika drugih europskih zemalja, može smatrati podnaseljenom, tj. rijetko naseljenom zemljom

(Grizelj i Akrap, 2011:21). Hrvatsko stanovništvo je, prema rezultatima popisa stanovništva iz 2001.,

smanjeno za 2,9% u usporedbi s 1991., tj. s 4 784 265, na 4 437 460. Rezultati zadnjeg Popisa iz

2011., kada je popisano 4 284 889 stanovnika, ukazuju na daljnje smanjenje broja stanovnika od

3,4% u usporedbi s 2001. Smanjenje stanovništva (depopulacija) Hrvatske za 10,4% u razdoblju od

1991. do 2011., rezultat je negativnog prirodnog i mehaničkog kretanja stanovništva. Pored broja

stanovnika i gustoća naseljenosti od oko 78 stanovnika po km2, dosta je ispod prosjeka EU-27 (115

stanovnika po km2).1

Migracija: čin preseljenja iz jedne zemlje, regije ili mjesta u drugu sa svrhom relativno trajnog/stalnog boravka i nastanjivanja -Mobilnost - privremeno prostorno kretanje stanovništva Migracije prema voljnosti DOBROVOLJNE ili voluntarističke (radne, obiteljske, obrazovne...) NEDOBROVOLJNE: Prisilne i prinudne - posljedica ratova, proganjanja, torture, političke diskriminacije, ekonomske ne/podrazvijenosti, prirodnih katastrofa - među njih spadaju i “azilne migracije” kao dio prisilnih, neregularnih migracija Migracije prema statusu regularnosti (zakonitosti) • “Zakoniti migrant” – onaj useljenik koji zakonito uđe u zemlju, posjeduje odgovarajuću vizu i/ili boravišnu/radnu dozvolu • “Nezakoniti migrant” – stranac koji neregularno pokuša ući ili neregularno boravi na teritoriju neke zemlje

1 Župarić-Iljić, Drago i Gregurović, Snježana (2013) „Kontekstualizacija migracijskih trendova i statusnih pitanja položaja stranaca u RH“. u: Bužinkić, Emina i Kranjec, Julija (ur.) Pregled pravnog i institucionalnog okvira za zaštitu stranaca u Hrvatskoj. Temat: Djeca bez pratnje te slučajevi rasizma i ksenofobije u 2012., Zagreb: Centar za mirovne studije, str. 55-74 ( www.cms.hr/dokument/236 )

OD 1960-IH I 1970-IH GODINA 20. STOLJEĆA, PRISUTAN

TREND ODLASKA HRVATSKIH RADNIKA U ZAPADNOEUROPSKE

ZEMLJE (NJEMAČKU, AUSTRIJU I ŠVICARSKU) A S DRUGE,

POVEĆANO USELJAVANJE MIGRANTSKIH RADNIKA IZ

TADAŠNJIH JUGOSLAVENSKIH REPUBLIKA U HRVATSKU.

TIJEKOM 1990-IH, HRVATSKA BILJEŽI PORAST USELJAVANJA, A

TO SE PONAJVIŠE ODNOSI NA IZBJEGLICE IZ BIH TE MANJIM

DIJELOM IZ MAKEDONIJE I KOSOVA. NA KRAJU, IPAK VALJA

ISTAKNUTI KAKO JE U 20. STOLJEĆU ISELJAVANJE IZ

HRVATSKE DOMINIRALO NAD USELJAVANJEM, A ZEMLJU JE

NAPUSTILO 1,2 MILIJUNA STANOVNIKA VIŠE NEGO SE U NJU

USELILO (MIŠETIĆ, 2008.).

S OBZIROM NA RAZLOGE MIGRIRANJA VISOKOOBRAZOVANIH

KADROVA, POSEBNO MLADIH ZNANSTVENIKA, ISTRAŽIVANJE

MEŽNARIĆ I ADAMOVIĆ (2003) UKAZUJE DA IH VALJA TRAŽITI

PRVENSTVENO U DRUŠTVENOM OKRUŽENJU I

PERSPEKTIVAMA KOJE ONO (NE)PRUŽA, A NE SAMO U

ZADOVOLJSTVU POSLOM. PORED MLADIH

VISOKOOBRAZOVANIH KADROVA I OSTATAK POPULACIJE

NEZADOVOLJAN JE STANJEM U DRUŠTVU I VLASTITOM

EKONOMSKOM SITUACIJOM TE RAZMIŠLJA O ODLASKU IZ

ZEMLJE, NO PREMA PODACIMA ISTRAŽIVANJA

MIGRACIJSKOG POTENCIJALA U HRVATSKOJ, STVARNI

MIGRACIJSKI POTENCIJAL OBUHVAĆA TEK 0,4% POPULACIJE

RH STARIJE OD 14 GODINA ŠTO UKUPNO IZNOSI 14.700

OSOBA (BOŽIĆ I BURIĆ, 2005). UKUPNI BROJ POTENCIJALNIH

MIGRANATA U HRVATSKOJ TAKO JE MANJI OD ONOGA U

DRUGIM SREDNJOEUROPSKIM ZEMLJAMA, A 52% ISPITANIKA

KOJI RAZMIŠLJAJU O ODLASKU IZ ZEMLJE TU OPCIJU NE

SMATRAJU REALISTIČNOM (BOŽIĆ I BURIĆ, 2005: 30).

4

Utjecaj migracija

• Varira od zemlje do zemlje i ovisi o opsegu, strukturi i karakteristikama emigranata i imigranata

• Pozitivni efekti: privemeno olakšanje/reguliranje na tržištu rada, gospodarska razvojnost od

pomoći migranata, umrežavanje, dolazak/povratak znanja i kapitala

• Negativni efekti: imigracija može dovesti do političkih, ekonomskih ili društvenih napetosti između

lokalnog stanovništva i doseljenika – tko je odgovoran?

• Mnoge se vlade odlučuju za uvođenje raznih mjera za ograničavanje useljavanja (u 2011. preko 40

zemalja imalo je restriktivne zakone kojima se ograničava useljavanje)

Tipovi imigranata u Europskoj uniji

1. Državljani “drugih zemalja”

2. Kolonijalni i postkolonijalni useljenici

3. Radni migranti i članovi njihovih obitelji

4. Etnički useljenici i povratnici

5. Osobe pod zaštitom u raznim statusima

6. “Ostali nedokumentirani migranti” (10-15% ukupnog broja registriranih migranata)

Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM) za 2011. u svijetu je 232 milijuna

međunarodnih migranata (3% svjetske populacije) – 51% žena

- od toga 23- 35 milijuna (10% – 15%) neregularnih migranata

U 2013. u EU-27 od 502 mil. stanovnika ukupno je 34,3 mil. (6,8%) rođeno izvan države boravka (od

toga 20.7 mil. non-EU, i 13.6 EU državlj) (najviše Njem – 7,5mil, Španj – 5,5, Ital, UK – 5mil, Franc –

4mil) (Rumunjska, Turska, Maroko, Poljska, Italija, Albanija, Portugal, Njemačka, Kina) mladi 18-35

godina 52%, imigrantice 45%

Tko je stranac u RH?

-Prema Zakonu o strancima (2011) “stranac je osoba koja nije hrvatski državljanin ...”

-Stranac koji ima višestruko državljanstvo smatra se državljaninom države koja mu je izdala putnu

ispravu s kojom je ušao u Republiku Hrvatsku

-Privremeni boravak - na 1 godinu (u svrhu rada, spajanja obitelji, obrazovanja, istraživanja,

humanitarnih razloga, ostalo)

-Stalni boravak – nakon 5 godina odobrenog privremenog boravka - državljanstvo nakon 8

5

Ustav RH o strancima

• Svi su građani i stranci jednaki pred

sudovima i drugim državnim i ostalim

tijelima koja imaju javne ovlasti (čl. 26.).

• Strani državljanin i osobe bez

državljanstva mogu dobiti utočište u RH.

• Stranac koji se zakonito nalazi na

teritoriju RH ne može biti protjeran niti

izručen drugoj državi, osim kad se mora

izvršiti odluka donesena u skladu s

međunarodnim ugovorom i zakonom (čl. 33.).

Koliko je ukupno u Hrvatskoj stranaca?

Država Privremeni

boravak

Stalni

boravak

Ukupno

BIH 5988 5466 1(36454 (36%)

Srbija 1493 1709 3202 (10%)

Njemačka 992 1341 2333

Slovenija 963 1239 2202

Makedonija 848 900 1748

Kosovo 1033 688 1721

Italija 621 470 1091

Kina 511 441 952

Rusija 573 160 733

Austrija 357 294 651

Ostali 3939 1926 5865 (18%)

UKUPNO 17,173 16,393 33,566 (0,75%)

394 OSOBE SU ZATRAŽILE AZIL U

HRVATSKOJ U 2014. GODINII. OD

ZAHTJEVA IZ 2014. GODINE, DO

SADA JE OBRAĐENO ZAHTJEVA,

PREMA KOJIMA JE OSOBA DOBILO

AZIL, ŠTO UKUPNU BROJU DOBIVENIH

AZILA U HRVATSKOJ OD PRVOG IZ

2009. GODINE DO DANAS DOVODI

DO BROJKE:

6

Prema podacima Popisa stanovništva 2011 u Hrvatskoj je 25,413 (0,59%) stranaca

Ako nije drugačije citirano, izvor za stranice 1.- 4.: Župarić-Iljić (Institut za migracije I narodnosti,

Zagreb, 2014.).

Na temelju članaka 10. i 81. Ustava Republike Hrvatske, Hrvatski sabor na

sjednici 22. veljače 2013. donio je MIGRACIJSKU POLITIKU REPUBLIKE

HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2013. – 2015. GODINE:

S ciljem da Republika Hrvatska vodi aktivnu migracijsku politiku, temeljenu na

načelima slobode kretanja, solidarnosti i humanosti, a skrbeći se istodobno o

gospodarskom, društvenom i kulturnom razvitku zajednice.

Slijedom načela humanosti i solidarnosti, međunarodne podjele tereta i

odgovornosti, kao temeljnih načela migracijske politike, posebna zaštita namijenjena

je ugroženim kategorijama osoba koje ne moraju ispunjavati redovne uvjete

odobrenja privremenog boravka, osim onih koje se odnose na sigurnosni aspekt

boravka stranaca. Radi se o žrtvama trgovanja ljudima, napuštenim maloljetnicima,

koji su ostali bez roditeljske zaštite, skrbništva ili pratnje ili su postali žrtvama

organiziranog kriminala, strancima koje su poslodavci nezakonito zapošljavali i

koristili se njihovim radom, osobama koje su obuhvaćene programom obnove ili

povratka ili stambenog zbrinjavanja.

7

Predviđena je zaštita kroz institut privremenog boravka iz opravdanih razloga

humanitarne prirode koji se odobrava osobama koje se iz raznih razloga nalaze u

teškom socijalnom statusu. Također, povoljniji uvjeti za odobrenje se primjenjuju i

na djecu čiji roditelji/samohrani roditelj imaju odobren stalni boravak u Republici

Hrvatskoj.

Novim Zakonom proširene su kategorije stranaca kojima za rad u Republici Hrvatskoj

nije potrebna dozvola za rad i boravak.

Neregularne migracije, kao globalni problem i pojava, i u Republici Hrvatskoj

predstavljaju jedan od najozbiljnijih izazova s kojima se Republika Hrvatska susreće

već sada, a posebice će se to intenzivirati nakon pristupanja Europskoj uniji. Postoje

četiri osnovne vrste prekršaja koje čine stranci: nezakoniti prelazak državne granice,

nezakoniti boravak, nezakoniti rad i neposjedovanje putne isprave. Proteklih godina

broj nezakonitih prelazaka državne granice kretao se od oko 5.500 nezakonitih

prelazaka 2006. godine do 1.500 nezakonitih prelazaka 2009. godine, u 2010. godini

zabilježeno je 1.948 nezakonitih prelazaka državne granice, a u 2011. godini 3.641,

što je porast od 77,67% u odnosu na 2010. godinu. Taj trend je nastavljen.

Na stanje neregularnih migracija u ovome dijelu Europe izravno su utjecala ratna i

poratna događanja u srednjoj Aziji (Iraku i Afganistanu) te konflikti u državama

sjeverne Afrike (Libija, Tunis, Egipat). Također, razloge velikog porasta neregularnih

migracija treba potražiti i u problemima s kojima se suočavaju sustavi upravljanja

migracijama u Turskoj i Grčkoj. Posljedica toga je veliki porast nezakonitog boravka i,

posljedično, veliki porast broja tražitelja azila, odnosno osoba koje u velikom dijelu

zlorabe sustav azila. Da je često riječ o zlouporabi vidljivo je i iz statistike o broju

obustavljenih postupaka po zahtjevima za azil, s obzirom na to da ti tražitelji azila

napuste Republiku Hrvatsku prije nego što se provede postupak povodom njihovog

zahtjeva. Procjene i raspoloživi podaci ne ukazuju na mogućnost brzog stabiliziranja

situacije neregularnih migracija u jugoistočnoj Europi i Europskoj uniji, već je

vjerojatnije da će doći do njihovog znatnijeg porasta.

8

Svrha koju se želi postići usvajanjem ove Migracijske

politike jest osigurati da migracijska kretanja u

Republici Hrvatskoj budu u korist gospodarskog i

socijalnog razvitka države i društva.

Probleme u osiguranju smještaja osoba pod

međunarodnom zaštitom unajmljivanjem stanova od

fizičkih osoba Ministarstvo socijalne politike i mladih

riješit će uspostavom sustava smještaja azilanata i

stranca pod supsidijarnom zaštitom. Za smještaj

osoba kojima je odobrena zaštita najbolje je

osigurati integracijske kuće ili stanove u vlasništvu

države ili lokalne zajednice.

U posljednje tri godine u Republici Hrvatskoj bitno se

promijenila i struktura neregularnih migranata.

Državljane država s područja jugoistočne Europe

(Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Turske,

Makedonije i Albanije), koji su godinama bili

najbrojniji migranti, u 2009. g. zamijenili su

državljani afričkih i azijskih država, čiji je postotak

porastao s 5% na 63% udjela u ukupnom broju

neregularnih migranata. Državljani Afganistana

ranije su predstavljali samo neznatan postotak, a

sada zauzimaju 40% u ukupnom broju neregularnih

migranata.

Najučinkovitiji alat i instrument za suzbijanje

neregularnih migracija jest dosljedna primjena

readmisijskih sporazuma. U ovome trenutku

Republika Hrvatska ima 25 potpisanih sporazuma o

readmisiji s 27 država. U postupcima readmisije

hrvatska policija je tijekom 2008., 2009. i 2010.

godine znatno više osoba vratila nego što ih je,

temeljem potpisanih sporazuma, prihvatila (1.823

vraćenih u odnosu na 1.269 prihvaćenih osoba).

Integracijska politika

Za uspješnu provedbu integracije

stranaca u hrvatsko društvo vrlo je

važno kontinuirano nastaviti s

provedbom mjere kojom se, radi

sprječavanja diskriminirajućih

postupaka i ponašanja prema

doseljenicima, u gospodarskom,

društvenom i kulturnom životu

osigurava pravo na ravnopravan status

u odnosu na državljane Republike

Hrvatske, s usmjerenjem prema

stjecanju državljanstva. U tu svrhu

ojačat će se partnerstvo s civilnim

društvom (nevladinim organizacijama i

socijalnim partnerima) i privatnim

sektorom u njegovanju i promicanju

raznolikosti kulturnih izričaja. Za

sprječavanje diskriminacije,

ksenofobije i rasizma nije dovoljno

samo uspostaviti represivni zakonski

okvir (koji postoji u Republici

Hrvatskoj), već je neophodno provoditi

proaktivnu politiku putem medija, ali i

javnim kampanjama za koje se očekuje

partnerstvo privatnog sektora, prije

svega udruga poslodavaca, bez kojega

takve kampanje nije moguće provoditi

u radnom okružju. Kako je rad jedan od

bitnih čimbenika za integraciju

stranaca u neku zajednicu, uz pomoć

udruga poslodavaca, velikih

gospodarskih subjekata i posebice

kompanija koje se bave

posredovanjem pri zapošljavanju,

potrebno je provoditi kampanju kojom

bi se naglasila važnost dosljednog

poštivanja ljudskih prava u ovome

segmentu, prava na ravnopravan

tretman i, konačno, pravo na različitost

i da ta različitost ne smije biti uzrok

diskriminacije na radnom mjestu, ili pri

zapošljavanju. Slijedom toga, sva tijela

državne uprave u planu proračuna,

počevši od 2014. godine, predvidjet će

odgovarajuća financijska sredstva za

tu namjenu.

9

- IZ MEDIJA -

Umjesto demografske politike,

Hrvatska će morati financirati

integraciju imigranata

(tportal.hr, Hina,10. 3.)

Hrvatska već više od 20 godina

ima neprekinuto prirodno

smanjenje stanovništva,

demografska politika prepuštena je spontanosti pa je zadnji trenutak da se postigne

konsenzus i izradi dugoročna demografska politika koju će podržati svi politički i

svjetonazorski čimbenici društva, upozorava demograf sa zagrebačkog Ekonomskog

fakulteta Anđelko Akrap

“Hitno nam treba dugoročna demografska politika, bez obzira na promjene političkih

opcija na vlasti jer je od 1991. do kraja 2012. u Hrvatskoj oko 175 tisuća ljudi više

umrlo nego ih se rodilo”, izjavio je Akrap Hini dodavši kako je u 2012. godini taj pad

iznosio oko 10,5 tisuća.

I unatoč tome što su od 1996. do 2007. donesena tri važna dokumenta - nacionalna

demografska obnova, nacionalna obiteljska politika te nacionalna populacijska

politika, niti jedan nije proveden jer je svaka politička opcija to odgađala, a nije

postojala niti politička volja, ustvrdio je Akrap.

Društvo, po njegovom mišljenju, nije shvatilo problem pa ga ni jedna vlast niti ne

može riješiti. 'Ako konsenzus ne postigne društvo kao cjelina - pozicija, opozicija,

crkva i sve društvene institucije, postat će to najdugoročniji i najkritičniji problem u

Hrvatskoj', upozorio je.

Činjenica da je nedavno, u samo 45 minuta razgrabljeno 275 radnih viza za Kanadu

u sklopu programa International Experience Canada, Akrapa ne čudi jer, kako je

kazao, mladi ne vide perspektivu u Hrvatskoj.

Hrvatska se, pojašnjava taj ugledni hrvatski demograf, nije razvijala u prostoru pa je

tako Lika primjerice prazna.

HRVATSKO ISELJENIŠTVO

Duga je tradicija iseljavanja Hrvata s područja

današnje Republike Hrvatske i okolnih prostora na

kojima Hrvati čine autohtono stanovništvo.

Tijekom višestoljetnog razdoblja iseljavanja, Hrvati

su se u većem broju preseljavali, osim u europske

drţave, i u prekomorska odredišta, diljem Sjeverne i

Juţne Amerike te Australije i Novog Zelanda.

Sukladno procjenama Ministarstva vanjskih i

europskih poslova, u iseljeništvu živi oko 3.000.000

Hrvata i njihovih potomaka.

HRVATSKO ISELJENIŠTVO

Duga je tradicija iseljavanja Hrvata s područja

današnje Republike Hrvatske i okolnih prostora na

kojima Hrvati čine autohtono stanovništvo.

Tijekom višestoljetnog razdoblja iseljavanja, Hrvati

su se u većem broju preseljavali, osim u europske

drţave, i u prekomorska odredišta, diljem Sjeverne i

Juţne Amerike te Australije i Novog Zelanda.

Sukladno procjenama Ministarstva vanjskih i

europskih poslova, u iseljeništvu živi oko 3.000.000

Hrvata i njihovih potomaka.

10

To se bez planske politike neće moći u kratkom roku promijeniti, upozorio je dodavši

kako ćemo prije ili kasnije morati provoditi imigracijsku politiku.

U tom će se slučaju, upozorava, morati provoditi selektivna i strogo kontrolirana

imigracijska politika kako, dugoročno gledano, ne bi došao u pitanje naš nacionalni

identitet, a Hrvati postali manjina.

Imigracija međutim, ističe Akrap, sa sobom nosi i tzv. troškove integracije. 'Neki

doseljenici iz drugih kultura lako se integriraju, a neki ne, pa država mora snositi

troškove integracije', kazao je. Pojasnio je kako, kada je riječ o imigraciji niže

obrazovnih struktura, one često prilikom useljavanja upadaju u socijalni sustav i

predstavljaju dodatni trošak za državu iako za poduzetnika mogu biti jeftinija radna

snaga.

Najavu produženja radnog vijeka do 67 godine života Akrap drži u ovom trenutku

nerazumnom jer, kako je rekao, ne možemo govoriti o produženju radnog vijeka

stanovništva kad postojeće stanovništvo ne možemo zaposliti.

Iznio je i podatak prema kojem Hrvatska ima očekivano trajanje života kraće za oko

pet godina u odnosu na prosjek razvijenih europskih zemalja.

Kvalitetna populacijska politika u Hrvatskoj, ocjenjuje Anđelko Akrap, ona je koja bi

ženama trebala omogućiti da realiziraju željeni broj djece, s obzirom na to da je

trenutno raskorak između stvarnog i željenog broja djece za gotovo jedno dijete.

Tim ženama bi se moralo osigurati da nemaju prepreka pri zapošljavanju ili

napredovanju. Također, država ih ne bi smjela stavljati u nepovoljniji materijalni

položaj primjerice na rodiljnom dopustu, kazao je.

'Sve to trebaju pratiti javne politike, jaslice, vrtići i ostalo, ali ne samo na deklarativnoj

razini', naglasio je.

Demografska politika mora biti redistributivna i voditi računa da je velik dio Hrvatske

nenaseljen te stoga treba zadržati postojeće stanovništvo na tim područjima, kroz

11

primjerice porezne olakšice za one koji ga naseljavaju.

Ako sve to ne prati infrastruktura, škole ili vrtići na tom područjima, onda nitko neće

imati motiv tamo se naseliti, napominje demograf.

Kada je u pitanju demografija u Hrvatskoj, on je ipak optimist. 'Vjerujem da će u

dogledno vrijeme doći do suglasja svih činitelja i da će se oblikovati dobra

demografska politika, koja nam je hitno potrebna', poručio je Akrap.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

MUP tvrdi: Nadležan je MVEP, a MVEP odgovara: Netočno, nadležan je MUP

ZAGREB - Europska komisija sutra će usvojiti i objaviti dugonajavljivani Migracijski program, a nacrt

čiji je sadržaj procurio u javnost već je izazvao žestoke reakcije pojedinih država članica, ponajprije

zbog prijedloga o obvezujućim kvotama za prijem određenog broja azilanata kako bi se pokazala

solidarnost među državama članicama.

Britanci protiv

Program koji će sutra predstaviti povjerenik za unutarnje poslove i migracije Dimitris Avramopoulos

trebao bi spomenuti i kriterije prema kojima bi se među 28 država članica podijelio broj izbjeglica.

Među kriterijima bi bila i razina nezaposlenosti i blagostanje u državi.

Najveće protivljenje moglo bi doći od strane Velike Britanije, a program snažno podupire Njemačka.

Jučer u sjedištu Europske komisije nisu htjeli komentirati napise u medijima koji su se pozivali na

nacrt prijedloga Komisije, ali nisu odbacili tvrdnje da Komisija želi upravo uvođenje obvezujućih

kvota za države članice.

Iako Hrvatska nije prioritetno odredište izbjeglica i za većinu azilanata ona je samo tranzitna zemlja,

najava o mogućem prihvatu dvjestotinjak Sirijaca opet je otvorila pitanje kako će Hrvatska pridonijeti

rješenju i prijedlogu EK o raspodjeli izbjeglica. U pokušaju da dođemo do odgovora na pitanje - kakav

je hrvatski plan za zbrinjavanje izbjeglica, jučer nas je dočekao zid šutnje u dva najvažnija

ministarstva zadužena za rješavanje ove problematike.

12

Iz Službe za odnose s javnošću Ministarstva unutarnjih poslova prvo smo dobili uvjeravanja da ćemo

dobiti relevantnog sugovornika za ovu temu, da bi nam nakon poslanih tema za razgovor odgovorili:

“Upućujemo Vas da se za odgovore obratite Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, koje je

nadležno za ovu temu”.

Nakon što smo po preporuci MUP-a kontaktirali Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, od

njihove Službe za odnose s javnošću dobili smo isti odgovor u kojem nas se upućuje da se za

odgovore obratimo Ministarstvu unutarnjih poslova koje je, po njima, nadležno za ovu temu. Iz oba

ministarstva ostavili su nas bez ijednog odgovora.

Nemoguća jamstva

Zasad nam ostaje nagađati hoće li izbjeglice biti primljene u Prihvatilištu za strance Ježevo, u

zagrebačkom Centru za tražitelje azila

(bivšem hotelu Porin) ili u Prihvatilištu za

tražitelje azila u Kutini koje je nedavno

nadograđeno za prihvat tzv. ranjivih

skupina tražitelja azila u koje spadaju

obitelji s malom djecom, osobe s

invaliditetom, maloljetnici bez pratnje,

žrtve nasilja...

Na tretman izbjeglica iz Sirije u Hrvatskoj

nedavno se javno požalio Jamal Assad,

ginekolog iz Zagreba. Kao službeni

predstavnik Sirijskog nacionalnog vijeća u

Hrvatskoj Assad je rekao kako je “nekoliko

Sirijaca koji žive u Hrvatskoj pokušalo

dovesti članove svoje obitelji, ali jamstva

koja država traži jednostavno su prevelika i

nije ih bilo moguće osigurati”.

Autori: Autor: Zlatko Šimić, Augustin

Palokaj

Objavljeno: 12.05.2015, Jutarnji list

---------------------------------------------------------

EUROPSKA KOMISIJA: Hrvatska mora

primiti 315 izbjeglica iz Sirije i 1,73 posto

spašenih sa Sredozemlja

Osim tih izbjeglica, Komisija želi da

Hrvatska preuzima 1,73 posto tražitelja

azila koji doplove do obala Italije, Malte ili

Grčke

Od 20 tisuća izbjeglica iz Sirije, koje EU planira preseliti iz izbjegličkih kampova u Turskoj i Libanonu i

zbrinuti u svim državama EU, Hrvatska će morati primiti njih 315, pokazuje izračun koji je Europska

komisija upravo objavila nakon što je usvojila dokument nazvan Europski migracijski program.

NEREGULARNI MIGRANTI U REPUBLIKU HRVATSKU NAJČEŠĆE

ULAZE NA PODRUČJU POLICIJSKE UPRAVE VUKOVARSKO-

SRIJEMSKE. NA TOM PODRUČJU BILJEŽI SE VIŠE OD 80% SVIH

NEZAKONITIH PRELAZAKA DRŽAVNE GRANICE. POSLJEDNJE TRI

GODINE HRVATSKA GRANIČNA POLICIJA SUOČENA JE S

MJEŠOVITIM MIGRACIJSKIM TOKOVIMA, U KOJIMA JE

NEMOGUĆE RAZGRANIČITI KATEGORIJU ČISTIH EKONOMSKIH

MIGRANATA OD OSOBA KOJIMA JE POTREBNA

MEĐUNARODNA ZAŠTITA. IZAZOV S KOJIM SE DRŽAVNA

TIJELA SUOČAVAJU JEST POSTIZANJE SIGURNOSTI VLASTITIH, A

USKORO ĆE TO BITI I VANJSKE GRANICE EUROPSKE UNIJE.

ISTODOBNO, NUŽNOST JE SVIM STRANCIMA, KOJIMA JE

POTREBNA MEĐUNARODNA ZAŠTITA, PRUŽITI ZAŠTITU I

UTOČIŠTE NA SVOME PODRUČJU. POTREBNO JE NAGLASITI DA

SE U UKUPNU POPULACIJU NEREGULARNIH MIGRANATA U

REPUBLICI HRVATSKOJ UBRAJA I POSEBNO RANJIVA SKUPINA

DJECE BEZ PRATNJE. EVIDENTIRANI BROJ DJECE BEZ PRATNJE

TAKOĐER JE U PORASTU, POSEBICE U 2011. GODINI (2009.

GODINE – 132, 2010. GODINE – 271, U 2011. GODINI 811,

A OD 1. SIJEČNJA DO 30. LIPNJA 2012. GODINE 314).

ZADNJIH PETNAESTAK GODINA UOBIČAJENA JE PRAKSA DA SE

DJECA BEZ PRATNJE ZBRINJAVAJU U NEKOM OD DOMOVA ZA

ODGOJ DJECE I MLADEŢI. VIŠEGODIŠNJA ISKUSTVA SKRBI O

VELIKOM BROJU DJECE BEZ PRATNJE IZ VIŠE OD 30 ZEMALJA

SVIJETA (NAJČEŠĆE IZ JUGOZAPADNE EUROPE, AZIJE I

AFRIKE), POKAZUJE DA UVJETI NJIHOVA BORAVKA I

SMJEŠTAJA U NAVEDENIM DOMOVIMA (ČIJA JE

PRIMARNA FUNKCIJA TRETMAN DJECE S POREMEĆAJIMA

U PONAŠANJU) NISU PRIMJERENI ZA ZADOVOLJENJE

NJIHOVIH SLOŽENIJIH POTREBA, U SPECIFIČNOJ ŽIVOTNOJ

SITUACIJI U KOJOJ SU SE NAŠLI. ZA ŠTO VEĆU KVALITETU

SKRBI O OVOJ POPULACIJI DJECE POTREBNA JE

KVALITETNA MEĐURESORNA SURADNJA, PRIMARNO

SLUŽBENIKA MINISTARSTAVA NADLEŽNIH ZA UNUTARNJE

POSLOVE I SOCIJALNU POLITIKU.

13

Osim tih izbjeglica, Komisija želi da Hrvatska preuzima 1,73 posto tražitelja azila koji doplove do

obala Italije, Malte ili Grčke.

– Ovim ambicioznim programom EU je dokazala da je spremna pomoći onima koji bježe od ratova,

progona i siromaštva. Migracije su zajednička odgovornost svih država članica koje se sada poziva da

pridonesu rješavanju ovog povijesnog izazova – rekla je Federica Mogherini, visoka predstavnica EU

za sigurnosnu i vanjsku politiku.

Europska komisija ovako je u priopćenju na hrvatskom jeziku sažela novosti koje donosi Europski

migracijski program:

"Zbog nedavnih tragičnih događaja u Sredozemlju, u Europskom parlamentu i Europskom vijeću

postoji politički konsenzus za mobilizaciju svih napora i instrumenata kojima raspolažemo kako bi se

poduzele hitne mjere i spriječio daljnji gubitak života na moru. Komisija je danas utvrdila sljedeće

konkretne i hitne mjere koje će poduzeti:

1. Utrostručavanje kapaciteta i sredstava za zajedničke operacije Frontexa Triton i Poseidon u

2015. i 2016. Danas je donesena izmjena proračuna za 2015. kako bi se osigurala potrebna sredstva

(ukupno 89 milijuna eura, od toga 57 milijuna eura iz FAMI-ja i 5 milijuna eura iz FUS-a za izvanredne

situacije za najizloženije države članice), a krajem svibnja predstavit će se novi operativni plan

operacije Triton.

2. Do sada prva mobilizacija sustava za izvanredne situacije iz članka 78. stavka 3. UFEU-a kako bi se

pomoglo državama članicama koje se suočavaju s iznenadnim priljevom migranata: Komisija će do

kraja svibnja predložiti pokretanje privremenog mehanizma raspodjele za osobe kojima je potrebna

međunarodna zaštita u EU-u. Do kraja 2015. donijet će se prijedlog za trajni zajednički sustav EU-a

za premještaj u izvanrednim situacijama zbog masivnog priljeva.

3. Donošenje, do kraja svibnja, prijedloga sustava za preseljavanje širom EU-a kojime će se osigurati

20 000 mjesta, raspoređenih u svim državama članicama, za raseljene osobe kojima je potrebna

međunarodna zaštita u Europi, uz doznaku dodatnih sredstava u iznosu od 50 milijuna eura za 2015. i

2016.

4. Pokretanje operacije zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) u Sredozemlju u cilju

razbijanja mreža trgovaca ljudima i suzbijanja krijumčarenja ljudima, u skladu s međunarodnim

pravom."

Autor: Tomislav Krasnec, Večernji list

14

Lamapdeusa na Balkanu

Ma imaju oni para, puni su para", kaže mi čuvar prihvatnog

logora Vizbegovo, u blizini Skopja, u stilu ne budi naivna.

Izvlači pritom krunski dokaz svoje ekspertize: "Pa pogledaj

im samo telefone." I zaista, troje-četvoro izbjeglica koje

sam uspjela vidjeti neprekidno su razgovarali mobitelima,

nevoljni da prekinu i podijele svoju priču s novinarima. “No

English”, kratko su mi odgovorili, trzajući nervozno bosim nogama u plastičnim papučama i vraćali se

svom razgovoru koji je tekao na nekim brzim, za mene nepoznatim jezicima.

Svi osim Mustafe Safija, 28-godišnjaka. Mustafa rado govori premda mu poznavanje engleskoga nije

jača strana. Nedostatak nadoknađuje osmijehom, pa prilično čudno izgleda dok kroz smijeh govori da

mu je kuća bombardirana i da tamo više nema ničega ni za njega ni za njegovu obitelj. "Sirija? Ne,

nikad više Sirija", kaže nam. On je dva mjeseca pješice putovao iz Sirije preko Turske, Grčke do

Makedonije, gdje su ga uhvatili.

Izvor: http://www.forum.tm/vijesti/lampedusa-na-balkanu-3190#sthash.TBQDBWs2.dpuf

Autorica: Tamara Čausidis (Skopje), Ned, 03/05/2015

Milanović: RH se namjerava uključiti u

spašavanje imigranata

23.04.2015.

ZAGREB, 23. travnja 2015. (Hina) -

Hrvatska se namjerava uključiti u misiju

spašavanja imigranata u Sredozemlju,

rekao je u četvrtak premijer Zoran

Milanović na sastanku s talijanskim

predsjednikom Sergiom Mattarellom.

Milanović je razgovarao s Mattarellom

na početku njegova službena posjeta

Hrvatskoj, a glavna je tema bilo

stradanje ilegalnih imigranata u

Sredozemlju, priopćeno je iz Banskih

dvora.

Milanović je talijanskom predsjedniku

rekao da se Hrvatska namjerava uključi

u misiju njihova spašavanja i da vlada razmatra mogućnost da se jedan brod Obalne straže RH uključi

u humanitarnu misiju Europske unije.

Hrvatski premijer popodne će otputovati u Bruxelles na izvanredni summit EU-a posvećen

tragedijama imigranata na Mediteranu.

Već sutradan je opet nastradao

jedan izbjeglica iz Afganistana. Kažu

da se lokomotiva ne čuje, da umor i

huka rijeke nadjačaju zvuk.

Hrvatska je tradicionalno iseljenička zemlja; po

tom se obilježju Hrvatska integrirala u

europsko-atlantski gospodarski prostor već u

drugoj polovini devetnaestog stoljeća. Isti se

obrazac ponavlja u dvadesetom stoljeću.

Početkom dvadesetprvog stoljeća - prema

procjenama Svjetske banke (World Bank 2011.)

- u svijetu nalazimo 753.529 emigranata iz

Hrvatske. To je najviši udio emigranata u

ukupnom stanovništvu zemlje podrijetla (17,6%)

među novim (NMS) članicama EU .

Silva Mežnarić

NOVI ANALITIČKI ELEMENTI U PROMIŠLJANJU

MIGRACIJA, Zbornik, Hrvatska gospodarska

komora

15

Milanović i Mattarella razgovarali su i o bilateralnim odnosima između Hrvatske i Italije te se složili

da su odnosi dviju država odlični, ali da ima prostora za još bolju gospodarsku suradnju.

Tema je bila i situacija u regiji jugoistočne Europe, pri čemu su se hrvatski premijer i talijanski

predsjednik suglasni da je potrebno nastaviti proces proširenja EU.

(Hina)

Depopulacija je pojava smanjenja broja stanovnika nekog kraja ili zemlje zbog iseljavanja i

malog prirasta broja rođenih, zbog čega u ruralnim područjima ostaje uglavnom

starije stanovništvo, a za posljedicu može imati izrazitu depopulaciju, odnosno izumiranje jer je

prirodni prirast ispod nule. …

Republika Hrvatska se nalazi među deset demografski najstarijih zemalja u svijetu. Analizirajući

dobnu strukturu stanovništva u 2014. g. vidimo da udio stanovništva starijeg od 60 godina čini

čak četvrtinu ukupne populacije.

Republika Hrvatska je u neslavnoj grupi od pet zemalja Europske unije koje imaju veći broj umrlih

od rođenih, a istovremeno i veći broj odseljenih od doseljenih stanovnika.

Prema Državnom zavodu za statistiku prošle je godine rođeno najmanje djece u povijesti

Republike Hrvatske. U 2014. g. rodilo se 39 596 djece, a umrlo je 52 427 stanovnika, što nam

donosi negativan prirodni prirast tj. razliku između živorođenih i umrlih od -12 831 osobe. Za

revitalizaciju zemlje potrebno je godišnje rađanje barem 55 000 djece, a u Hrvatskoj je od 1991.

do 2012. g. umrlo 172 000 ljudi više nego što se rodilo.

…

Prvi korak u pronatalitetnoj politici se može napraviti vrlo jednostavno i financijski bezbolno za

proračun Republike Hrvatske. Da bi se osigurao status majke-odgajateljice svim ženama koje

imaju četvero i više djece potrebno je godišnje iz proračuna izdvojiti oko 850 milijuna kuna.

Nedavno je građanska inicijativa Stožer za obranu hrvatskog Vukovara, koja ne koristi

proračunska sredstva, taj prijedlog postavila kao jednu od točaka u svom strateškom dokumentu

za daljnje djelovanje. Svakako se mora misliti i na majke koje ne namjeravaju prekidati svoje

poslovne karijere. Njih se mora motivirati i financijski po rađanju svakog djeteta kao i pozitivnim

zakonskim rješenjima koja im omogućuju daljnji rad i usavršavanje sukladno profesionalnim

interesima.

Demografski razvoj Hrvatske mora postati temeljno strateško i sigurnosno pitanje - pitanje

nacionalne, domovinske, sigurnosti jer je to pitanje opstanka hrvatskog naroda i države.

Bilo bi zanimljivo saznati mišljenje hrvatskih državljana o preusmjeravanju djela sredstava

namijenjenih za rad nevladinih udruga prema pronatalitetnoj strategiji.

Možda referendumom?

Izvor: Ivica Čutura, Stožer za obranu hrvatskog Vukovara

16

Pola milijuna migranata moglo bi prijeći Mediteran ove godine

23.04.2015.

SINGAPUR, 23. travnja 2015. (Hina/AFP) - Pola milijuna migranata moglo bi pokušati ove godine

opasan prijelaz preko Mediterana ako se ništa ne učini u borbi protiv onih koji organiziraju

krijumčarenje ljudima, ocjenjuje Međunarodna pomorska organizacija (IMO), institucija UN-a.

"Vrijeme je da se doista razmisli o načinu zaustavljanja vrlo opasnog i riskantnog prijelaza migranata

na malim plovilima" koja kreću s afričkog kontinenta prema europskim obalama Mediterana, izjavio

je direktor IMO-a Koji Sekimizu, na pomorskoj konferenciji u Singapuru.

"Ako ništa ne učinimo, mislim da ćemo ove godine vidjeti pola milijuna migranata kako prelazi

Mediteran te bi u tom slučaju moglo potencijalno biti do 10.000 mrtvih", dodao je on.

"To je vrlo ozbiljan problem. Treba poduzeti mjere", istaknuo je dužnosnik nekoliko dana nakon

novog brodoloma u kojem je poginulo oko 800 osoba, što je jedna od najgorih tragedija na

Mediteranu.

Godine 2014. više od 170.000 migranata prešlo je Mediteran da bi se domoglo Europe, a 3000 ih je

smrtno stradalo, kazao je Sekimizu.

(Hina)

Prošle godine više od 4000 Hrvata napustilo je zemlju i otišlo sreću potražiti u zemljama Europske

unije

Sve se više ljudi iseljava u Kanadu i Australiju, a taj će se trend, sudeći prema kronično lošem

hrvatskom gospodarstvu, nastaviti i sljedećih godina. Pravi egzodus može se očekivati kada zemlje

Europske unije bezuvjetno otvore tržište radne snage. Poznati hrvatski demograf dr. Anđelko

Arap predviđa da će Hrvatska 2050. godine imati samo 3,5 milijuna stanovnika, što je čak 728.000

stanovnika manje nego što je imala na popisu 2011. godine.

Bijela kuga će doslovno poharati Karlovačku i Sisačku županiju. U njima će se broj stanovnika,

predviđa Akrap, smanjiti čak 60 posto. Tako će Karlovačka županija imati oko 55.000 (trenutačno ima

129.000) stanovnika, a Sisačka oko 100.000 (trenutno 172.000). To bi bilo jednako kao da Zagreb za

manje od 40 godina ostane na 300.000 stanovnika umjesto sadašnjih 790.000. To je teško i zamisliti.

Demografija i ekonomija

Hrvatska se neće suočiti samo s nedostatkom ljudstva nego će i ono malo stanovnika što ih bude

ostal biti prilično “nepovoljne” dobne strukture. Dr. Akrap predviđa da će čak 31 posto stanovništva

biti starije od 65 godina, što je veliko (negativno) povećanje s trenutačnih 15 posto. Demograf

predviđa da će se društveni, gospodarski pa onda i demografski život koncentrirati na priobalje,

velike gradove na obali te Zagreb i njegovu širu okolicu.

Dalmatinska zagora, Lika, Kordun, Gorski kotar, Banija i, što je posebno zabrinjavajuće i porazno,

Slavonija postat će “puste zemlje”. Navodi zanimljiv podatak da od Metkovića pa sve do Karlovca

zapravo nema većeg grada u zaleđu.– Ljudi nisu mogli naći posao pa su odlazili. Zato se kaže da je

demografija vezana uz ekonomiju – naglašava dr. Akrap.

17

Pomoć obiteljima s djecom

Hrvatska ima lošu demografsku

politiku, koja ne poduzima ništa

da se ovakav trend zaustavi.

Neke europske zemlje, poput

Francuske i skandinavskih

zemalja, uspjele su državnim

mjerama znatno poboljšati

demografsku strukturu. Dr.

Akrap se zalaže za to da država

stavi u povlašteni položaj one

obitelji koje, grubo rečeno,

“odgajaju radnu snagu”. Drugim

riječima, treba pomoći obiteljima

s djecom.

Ako se kojim slučajem Hrvatska

gospodarski oporavi, onda će

trebati uvoziti radnu snagu

Država treba odrediti i razvijati

one gradove koji sami po sebi

nisu atraktivni za doseljavanje.

Ne može se očekivati od

privatnog kapitala da on ulaže u

gospodarski i demografski razvoj

Gospića, Knina ili Sinja, nego to

treba učiniti država. Međutim,

tada će se susresti s novim

problemom jer nema više

bosanskohercegovačkog

demografskog bazena iz kojega

su se doseljavali Hrvati. Okrenut

će se uvozu radne snage različite

od domicilnog stanovništva, što

će znatno povećati troškove

integracije. Neke razvijane

zapadne zemlje, koje su prije 50-

ak godina počele masovno

uvoziti radnu snagu, sada imaju

velike probleme s integracijom.

Prije nekoliko godina britanski

premijer David Cameron i njemačka kancelarkaAngel Merkel izjavili su da integracija useljenika nije

uspjela.

Hoće li Hrvatska ponoviti iste greške?

Izvor: Večernji list, Autor: Dražen Ćurić

SLOVENIJA JE PRISTUPILA IZRADI STRATEGIJE MIGRACIJA 2008.;

PRILIKOM ULASKA U EU, SLOVENIJA JE (2006.) REGISTRIRALA

NAJINTENZIVNIJE IMIGRACIJSKA KRETANJA NAKON 1994 GODINE

(STATISTIČNE INFORMACIJE 76, 2007.). IMIGRACIJA JE POSTALA,

NAKON 2006 GODINE, GLAVNIM IZVOROM PORASTA

STANOVNIŠTVA; STOGA JE STRATEGIJA ISTAKNULA DA

IMIGRACIJSKA POLITIKA MORA POSTATI DIO SUOČAVANJA S

DEMOGRAFSKIM IZAZOVOM. “EKONOMSKA” – A O NJOJ SE

GOVORI – IMIGRACIJA IMALA JE, PREMA TADANJOJ STRATEGIJI,

SLJEDEĆE CILJEVE: A) REDUCIRATI UČINKE SMANJIVANJA

AKTIVNE POPULACIJE, B) PODSTICATI IMIGRACIJU OSOBA KOJE

ĆE DOPRINIJETI INOVATIVNIM I POSLOVNIM AKTIVNOSTIMA TE

POVEĆAVATI LJUDSKE RESURSE SLOVENIJE, C) PODSTICATI I

POMOĆI STJECANJE RADNIH, AKADEMSKIH I STRUČNIH

ISKUSTAVA ŠKOLOVANE SLOVENSKE RADNE SNAGE U EU TE

STIMULIRATI CIRKULIRANJE STRUČNJAKA.

U VRIJEME ULASKA U EU SLOVENIJA SE DEMOGRAFSKI NALAZILA

U STANJU SLIČNOM ONOM HRVATSKE DANAS: OČEKIVALO SE

DA ĆE VEĆ U 2013 GODINI DOSTIĆI VRLO NEPOVOLJAN, 4:1

ODNOS IZMEĐU RADNE I STARIJE POPULACIJE, A ŠTO BI 2040

GODINE VEĆ MOGLO BITI MANJE OD 2:1. GODIŠNJA NETO

POZITIVNA MIGRACIJA NEĆE POBOLJŠATI TAJ ODNOS;

SMATRALO SE DA BI NETO POVEĆANJE IMIGRACIJE NA 13.500

OSOBA GODIŠNJE MOŽDA MOGLO ODRŽATI ODNOS RADNE I

OSTARJELE POPULACIJE NA 4:1. ZAKLJUČAK STRATEGIJE BIO JE

DA JE UVEĆANA IMIGRACIJA VAŽNIJA ZA KVALITETAN RAST

GOSPODARSTVA NEGO ZA POBOLJŠANJE DOBNE STRUKTURE

STANOVNIŠTVA. NA TOM JE ZAKLJUČKU UTEMELJEN AKCIJSKI

PLAN ZA EKONOMSKU IMIGRACIJU I EMIGRACIJU. SADRŽAVAO JE

OSAM DIREKTIVA: PROMICANJE PODUZETNIŠTVA, PRIZNAVANJE

I VREDNOVANJE OBRAZOVANJA STEČENOG U INOZEMSTVU,

PODSTICANJE MOBILNOSTI I CIRKULIRANJE LJUDSKIH RESURSA,

PROMOVIRANJE SLOVENIJE KAO DESTINACIJE ATRAKTIVNE ZA

EKONOMSKE MIGRANTE TE OSIGURAVANJE RADNIH PRAVA I

INTEGRACIJE IMIGRANATA (PREDLOG STRATEGIJE EKONOMSKIH

IMIGRACIJ, 2008.).

SILVA MEŽNARIĆ

NOVI ANALITIČKI ELEMENTI U PROMIŠLJANJU MIGRACIJA

18

Brojka od 35.490 stranaca s reguliranim boravkom u Hrvatskoj ukazuje da je, s udjelom od 0.83%

stranaca u ukupnoj populaciji, RH pri dnu prosjeka EU, jer je isti u 2011. za EU iznosio 6.6% (Eurostat

2012.b). Spajanje obitelji je svrha boravka za polovicu stranaca na privremenom boravku, potom

rad (30.3%), a od ostalih razloga valja izdvojiti boravak u svrhu školovanja i studiranja (3.1%) te

boravak iz „humanitarnih razloga“ (4.2%), što podrazumijeva populaciju koja i dalje u Hrvatskoj

ima izbjeglički status od 1990-ih. Socijalne mreže te jezična bliskost i poznavanje kulture zemlje u

koju se useljava znatno olakšava inkluziju tih imigrantskih skupina u Hrvatsku kao društvo primitka.

Pošto je najveći broj stranaca u RH porijeklom iz zemalja regije zapadnog Balkana (gotovo 60%)

pretpostavka je kako će zbog zajedničkog povijesnog iskustva, kulturne i jezične bliskosti, nerijetko

obiteljskih i rodbinskih veza sa stanovništvom Hrvatske, njihova integracija u hrvatsko društvo biti

brža i lakša u odnosu na useljenike koji dolaze iz EU i državljane trećih zemalja.

Od stupanja na snagu Zakona o azilu 2004. do kraja 2012. u Hrvatskoj je bilo 3.228 zahtjeva za

azil, najviše od strane državljana Afganistana, Somalije, Srbije i Kosova, Pakistana, Irana, Sirije i

Alžira. Broj tražitelja se također povećao sukladno datumu ulaska u EU, te se sa prosječnih 150-

tak po godini popeo na 290 u 2010., zatim na 807 u 2011. te na 1.193 u 2012. Od 2006. kada je

odobren prvi status azila do kraja 2012. godine, ukupno je 50 dodijeljenih statusa azila, a 30

osoba dobilo je supsidijarnu zaštitu, od toga ponajviše državljani Afganistana, Sirije i Ruske

federacije (UNHCR, 2013.).

Također, veliki problem predstavlja nepovoljna politička i društvena klima jer se tražitelje azila, kao

posebnu kategoriju stranaca u RH, percipira kao društvenu, kulturnu, zdravstvenu i ekonomsku

prijetnju (Župarić-Iljić i Gregurović, 2013.). Istraživanja ukazuju kako hrvatsko stanovništvo i

„klasične imigrante“ doživljava kao prvenstveno socioekonomsku i sociokulturnu prijetnju (Franc et

al., 2010.; Šram, 2011.; Čačić-Kumpes et al., 2012.).

Postojeće prakse u obrazovanju nacionalnih manjina mogu se primijeniti ili prilagoditi na nove

useljenike iz zemalja članica ako se javi takva potreba. Pojedine regije su bilingvalne ili

polilingvalne, napose u sredinama s razvijenim turizmom, što dodatno odašilje sliku Hrvatske

kao zemlje otvorene različitim jezicima i kulturama. Također, u državama u okruženju kao i u

ostatku EU žive pripadnici hrvatske manjine, odnosno iseljenici i njihovi potomci. Hrvati izvan

RH prirodni su društveni i kulturni čimbenici u promidžbi i međunarodnoj afirmaciji hrvatskog

društva i kulture na europskoj i svjetskoj razini. Za pretpostavku iz kojih se sve zemalja može

očekivati useljavanje nakon ostvarivanja punopravnog članstva Hrvatske u EU kao važan

čimbenik moramo u obzir uzeti trenutno stanje u hrvatskom gospodarstvu, kulturnu i jezičnu

povezanost zemalja u regiji i ostatku Europe.

Zbog potreba za jeftinom i fleksibilnom radnom snagom i nadalje se može očekivati tradicionalna

ekonomska imigracija iz zemalja u regiji s kojima je Hrvatska tijekom novije povijesti bila u državnoj

zajednici, ali također i iz slavenskih zemalja poput Češke, Slovačke, Poljske, Bugarske s čijim jezicima

hrvatski dijeli veće ili manje sličnosti te s druge strane iz Rumunjske i istočne Europe. Tomu treba

pridodati relativnu blizinu između Hrvatske kao zemlje primitka i potencijalnih zemalja podrijetla

imigranata. Druga skupina ekonomskih migranata može se očekivati iz bliskoistočnih, afričkih i

azijskih zemalja koji će Hrvatsku odabrati kao krajnju destinaciju ili češće kao tranzicijsku zemlju do

krajnjih odredišta u zapadnoeuropskim zemljama sa stabilnijim gospodarstvima, većim

zajednicama imigranata sunarodnjaka i boljim mogućnostima integracije. Iskustvo zemalja srednje

Europe pokazuje kako je u prve dvije godine po pristupanju u EU došlo do značajnog porasta azilnih

i nezakonitih migracija, ali se potom taj broj smanjivao i stabilizirao.

Izvor: Drago Župarić-Iljić, Mario Bara, UNUTRAŠNJE I VANJSKE MIGRACIJE U HRVATSKOJ:

POVIJESNI I SUVREMENI KONTEKST

19

20

VIŠE O DELIBERACIJI:

www.cms.hr/deliberacija

ORGANIZATORICE DELIBERACIJE IZ CENTRA ZA MIROVNE STUDIJE:

Ela Naranđa ela.narandja@cms.hr

Petra Jurlina petra.jurlina@cms.hr

Mirjana Mikić Zeitoun mirjana.mikic@cms.hr