Trendovi u turističkom prometu na području grada Rijeke

za razdoblje od 2006. do 2016. godine

Rijeka, ožujak 2017.

2

Sadržaj

Br.str.

1. Uvod 3

2. Fizički pokazatelji na godišnjoj razini 4

2.1. Struktura i broj smještajnih kapaciteta 4

2.2. Ukupni dolasci domaćih i stranih turista 5

2.3. Ukupna noćenja domaćih i stranih turista 7

2.4. Ukupni dolasci i noćenja prema zemlji prebivališta 8

2.5. Ukupni dolasci i noćenja prema vrsti smještaja 10

2.6. Udio dobnih skupina u ukupnim dolascima i noćenjima 11

2.7. Prosječni boravak gostiju 12

3. Financijski pokazatelji na godišnjoj razini 13

3.1. Turističke djelatnosti i specifikacija 13

3.2. Ukupni prihodi od turizma 14

4. Analiza razvoja višegodišnjih trendova 18

3

1. Uvod

Trenutno su na području grada Rijeke u funkciji turističke ponude četiri hotela, dva prenoćišta,

šesnaest hostela i preko tristo privatnih iznajmljivača. Ulaganja u turističku infrastrukturu i

aktivnosti kojima se proširuje turistička ponuda iz godine u godinu zaslužne su za sve bolje

ostvarene rezultate turističkih djelatnika. Za potrebe analize obrađeni su ključni fizički pokazatelji

poput ukupnih dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista, promatranih prema zemlji

prebivališta i prema vrsti smještaja; prosječni boravak turista i udio dobnih skupina u ukupnim

dolascima i noćenjima. Kako bi se

prikazao financijski učinak turizma na

riječko gospodarstvo u analizu su

uvršteni ukupni prihodi, broj

poduzetnika i broj zaposlenih za tri

temeljne grane turističkih djelatnosti

(smještaj, priprema i usluga hrane i pića,

putničke agencije). Također je dostupna

usporedba ukupnih prihoda u turizmu s

ukupnim brojem noćenja i usporedba

ukupnih prihoda s ukupnim brojem

zaposlenih, koje jasno upućuju na

postojeće trendove u turizmu.

Promatrani period odnosi se na razdoblje od deset godina, od 2006. do 2016. godine. Svi fizički

pokazatelji obrađeni u analizi preuzeti su iz interne baze podataka Turističke zajednice grada

Rijeke. Financijski pokazatelji su preuzeti iz baze podataka Financijske agencije (FINA) i baze

podataka trgovačkog društva Bisnode Hrvatska d.o.o. koje je dio međunarodne grupe Bisnode

AB, najvećeg europskog ponuđača poslovnih i bonitetnih informacija sa sjedištem u Stockholmu.

Kod financijskih podataka treba istaknuti da zakonska obveza za predaju financijskih izvještaja

svih turističkih poslovnih subjekata ističe tek krajem ožujka, stoga je analiza napravljena zaključno

s 2015. godinom koja je bila zadnja cjelokupna dostupna godina u trenutku pisanja.

Temeljni cilj je analitički objektivno prikazati višegodišnje trendove kako bi se stvorile

pretpostavke za postavljanje nove razvojne vizije i strateških ciljeva razvoja grada Rijeke kao

turističke destinacije.

4

2. Fizički pokazatelji

2.1. Struktura i broj smještajnih kapaciteta

Prije analize dolazaka i noćenja turista, važno je promotriti razvoj smještajnih kapaciteta u gradu

Rijeci kao temelj za ostvarenje pozitivnih turističkih rezultata iz godine u godine. Kroz deset

godina vidljiv je stabilan napredak u povećanju broj ležaja svih kategorija smještaja izuzev

prenoćišta, gdje je vremenom došlo do strukturnih promjena (Hotel Neboder se do 2006. godine

vodio kao prenoćište; 2008. godine zatvoreno je Prenoćište Rijeka). Drugi značajni događaji koji

su u promatranom razdoblju utjecali na ukupan broj ležaja uključuju kompletno renoviranje

Hotela Jadran (Best Western Hotel Jadran), Hotela Neboder i renoviranje Hotela Continental. U

strukturi smještajnih kapaciteta za 2016. godinu treba istaknuti privatni smještaj koji ima najveći

udio sa 45,13% i postao dominantna vrsta turističkog smještaja. Hoteli drže udio od 20,67% u

ukupnom broju ležaja, a slijede ih hosteli sa 17,43% udjela, dok su prenoćišta zadržala udio od

14,78 posto. Statistički je zanimljiva činjenica kako su sve do 2013. godine hoteli bili najznačajnija

kategorija smještaja po broju ležaja, ali ubrzani razvoj i investicije u privatni smještaj i hostele

kroz razdoblje od deset godina dovele su do strukturnih promjena, koje su naročito vidljive kroz

usporedbu broja ležaja iz 2016. godine sa baznom 2006. godinom.

Tablica 1. Pregled broja ležajeva po strukturi za grad Rijeku u razdoblju 2006.-2016. godina

Kategorija 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Hoteli 502 515 515 554 554 554 554 554 554 554 554

Hosteli 61 61 61 61 61 91 120 448 429 424 467

Privatni smještaj 92 105 126 173 189 213 272 411 573 739 1.263

Kamp 350 350 350 350 350 350 350 350 350 350 -

Prenoćišta 882 882 378 378 378 378 378 378 378 392 396

Studentsko naselje - - - - - - - - 116 - -

UKUPNO LEŽAJEVA 1.887 1.913 1.430 1.516 1.532 1.586 1.674 2.141 2.400 2.459 2.680

5

Tablica 2. Usporedba broja ležajeva po strukturi za grad Rijeku (2016./2006.)

VRSTA SMJEŠTAJA 2016. 2006. Indeks (2016./2006.)

Hoteli 554 502 110,36

Hosteli 467 61 765,57

Privatni smještaj 1.263 92 1.372,83

Kamp - 350 n/a

Prenoćišta 396 882 -44,90

Studentsko naselje - - n/a

UKUPNO LEŽAJA 2.680 1.887 142,02

Najveći porast broja ležajeva zabilježen je u kategoriji privatnog smještaja, koji je u promatranom

razdoblju porastao više od 13 puta u odnosu na baznu 2006. godinu. U razdoblju od deset godina

došlo je do značajnih promjena u strukturi smještajnih kapaciteta pri čemu na području grada

dolazi do razvoja nove kategorije smještaja – hostela početkom 2006. godine. Kao što je vidljivo

iz Tablice 2. hoteli bilježe lagano povećanje kapaciteta od 10,36%, a prenoćišta su zabilježila pad

od 44,90% u odnosu na baznu godinu. Podaci za kamp Preluk i Studentsko naselje nisu usporedivi.

Promatrajući ukupan broj kapaciteta, u posljednjih deset godina došlo je do povećanja od 42,02%

u prosječnom godišnjem broju ležajeva.

2.2. Ukupni dolasci domaćih i stranih turista na godišnjoj razini

Ostvareni dolasci turista predstavljaju jednu od najvažnijih kategorija prema kojoj se vrednuje

uspješnost turističke destinacije. Kao pokazatelj ovisi o nizu čimbenika poput postojeće turističke

ponude i smještajne infrastrukture, a važan je indikator trendova koji se stvaraju kroz godine.

Uspoređujući postignute godišnje rezultate za grad Rijeku s prethodnom godinom, jasno se ističe

pozitivan trend rasta ukupnog broja dolazak unatoč negativnom gospodarskom okruženju

uzrokovanom krizom.

U promatranom razdoblju od deset godina indeks pokazuje da je sedam godina završilo uspješnije

nego prethodna godina, dvije godine je zadržana razina dolazaka u odnosu na prethodnu godinu

(2009. i 2012.) te je jednu godine zabilježen manji pad (2008. -4,83%). Najveći godišnji porast

ukupnog broja dolazaka ostvaren je 2006. (+23,90%) i 2014. (+18,90%), a još vrijedi istaknuti

2015. (+16,91%) kao posebno uspješnu turističku godinu.

6

Napredak je vidljiv usporedbom posljednje 2016. godine s baznom 2006. godinom pri čemu je

broj dolazaka stranih gostiju više nego udvostručen s 40.582 na 90.233, broj dolazaka domaćih

gostiju je povećan sa 22.177 na 24.490, a ukupni broj dolazaka je porastao sa 62.759 na

impresivnih 114.747 gostiju.

Tablica 3. Pregled ostvarenih dolazaka domaćih i stranih gostiju za razdoblje 2006.-2016. godina

Godina Dolasci Indeks

Strani Domaći Ukupno Strani Domaći Ukupno

2006. 40.582 22.177 62.759 131,38 112,21 123,90

2007. 48.522 21.132 69.654 119,57 95,29 110,99

2008. 44.955 21.334 66.289 92,65 100,96 95,17

2009. 47.600 18.238 65.838 105,88 85,49 99,32

2010. 51.082 17.336 68.418 107,32 95,05 103,92

2011. 53.781 17.016 70.797 105,28 98,15 103,48

2012. 52.997 16.695 69.692 98,54 98,11 98,44

2013. 58.646 17.653 76.299 110,66 105,74 109,48

2014. 69.541 21.176 90.717 118,58 119,96 118,90

2015. 82.288 23.768 106.056 118,33 112,24 116,91

2016. 90.233 24.514 114.747 109,60 103,04 108,13

Ilustracija kretanja višegodišnjih trendova dolazaka domaćih i stranih gostiju se nalazi u sljedećem

grafikonu.

Grafikon 1. Kretanje broja dolazaka domaćih i stranih turista u razdoblju 2006.-2016.

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

140.000

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Strani gosti Domaći gosti Ukupan broj noćenja

7

2.3. Ukupna noćenja domaćih i stranih turista na godišnjoj razini

Broj ostvarenih noćenja je važan indikator kvalitete ponude turističke destinacije, s obzirom da

pokazuje koliko se vremena gosti zadržavaju u određenoj sredini. Broj noćenja je usko povezan s

brojem dolazaka domaćih i stranih gostiju te pokazuje vrlo sličan višegodišnji trend rasta za grad

Rijeku kao što je vidljivo iz sljedeće tablice. Usporedbom verižnih indeksa za broj noćenja

(postignutih godišnjih rezultata s prethodnom godinom) moguće je detaljno prikazati različiti

utjecaj ekonomske krize na domaće i strane goste. Naime, u promatranom razdoblju od deset

godina strani gosti su čak osam godina ostvarili veći broj noćenja nego prethodne godine. Izuzetak

je jedino 2008. godina kada je došlo do pada broja noćenja blizu 10%. Pad noćenja uvjetovan je

fazama renoviranja smještajnih kapaciteta te je u tim godinama ostvaren manji rast kapaciteta

privatnog smještaja.

Tablica 4. Pregled ostvarenih noćenja domaćih i stranih gostiju za razdoblje 2006.-2016. godina

Godina Noćenja Indeks

Strani Domaći Ukupno Strani Domaći Ukupno

2006. 78.838 38.988 117.826 119,91 116,50 118,76

2007. 91.802 37.828 129.630 116,44 97,02 110,02

2008. 79.990 37.287 117.277 87,13 98,57 90,47

2009. 91.262 32.765 124.027 114,09 87,87 105,76

2010. 95.381 31.962 127.343 104,51 97,55 102,67

2011. 101.935 33.845 135.780 106,87 105,89 106,63

2012. 102.016 33.564 135.580 100,08 99,17 99,85

2013. 112.656 33.521 146.177 110,43 99,87 107,82

2014. 132.238 41.311 173.549 117,38 123,24 118,73

2015. 166.722 46.827 213.549 126,08 113,35 123,05

2016. 207.963 52.595 260.558 124,37 111,66 121,58

Početkom 2008. pojačava se gospodarska kriza u Hrvatskoj i smanjuje kupovnu moć stanovništva

što se očituje u drastičnom trendu pada broja noćenja domaćih gostiju za 2009. godinu (-12,13%).

Nakon prvotnog pada, broj noćenja domaćih gostiju se stabilizirao niz godina na razini oko 33.000

noćenja godišnje. Promjenu postojećeg trenda stagnacije sugerira snažno povećanje ostvareno u

2014. godini kada su u gradu Rijeci turistički djelatnici zabilježili 23,24% više noćenja domaćih

gostiju čime su na godišnjoj razini nadmašene razine postignute prije krize.

8

Trend rasta broja domaćih gostiju se nastavio sljedeće dvije godine s respektabilnim stopama od

13,35% i 11,66%. Razvoj grada Rijeke kao destinacije po kvaliteti je vidljiv usporedbom posljednje

2016. godine s baznom 2006. godinom pri čemu je broj noćenja stranih gostiju uvećan više od 2,5

puta sa 78.838 na 207.963, dok je broj noćenja domaćih gostiju povećan s 38.988 na 52.595.

Dok trendovi porasta broja dolazaka i noćenja prate glavne turističke trendove u Hrvatskoj, valja

istaknuti kako je iz podataka očito da se i domaći i strani gosti sve više zadržavaju u Rijeci pri čemu

se u deset godina ukupni broj noćenja više nego udvostručio sa 117.826 na respektabilnih

260.558 gostiju.

Grafikon 2. Kretanje broja noćenja domaćih i stranih turista u razdoblju 2006.-2016.

2.4. Ukupni dolasci i noćenja prema zemlji prebivališta

Kad je riječ o stranim gostima, jedno od najvažnijih pitanja u analizi trendova je njihova zemlja

prebivališta. Turistički gledano grad Rijeka je tradicionalno atraktivna destinacija za brojne

posjetitelje iz okolnih zemalja, naročito Italije i Njemačke. Za potrebe ovog pregleda napravljene

su agregirane tablice top deset zemalja s najvećim ukupnim brojem dolazaka i noćenja u

desetogodišnjem razdoblju.

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

140.000

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Strani gosti Domaći gosti Ukupan broj noćenja

9

Tablica 5. Top 10 zemalja po ukupnom ostvarenom broju dolazaka u razdoblju 2006.-2016.

Zemlja prebivališta Ukupan broj dolazaka

Italija 104.035

Njemačka 49.479

Španjolska 49.129

Francuska 39.801

Austrija 24.035

Ujedinjena Kraljevina 20.230

Srbija 18.787

Japan 18.695

Slovenija 18.246

Izrael 18.179

Promatrano kroz desetogodišnje razdoblje ostvaren je najveći ukupni broj dolazaka i noćenja

gostiju iz Italije, nakon čega slijedi druga skupina zemalja u koju spadaju Njemačka i Španjolska s

podjednakim brojem dolazaka oko 49.000). Treba istaknuti kako se u drugoj skupini gosti iz

Njemačke ističu po znatno većem broju noćenja (preko 120.000) od ostalih zemalja. Osim gore

navedenih značajna tržišta za turizam grada Rijeke predstavljaju gosti iz Austrije, Ujedinjene

Kraljevine, Srbije, Japana, Slovenije i Izraela.

Tablica 6. Top 10 zemalja po ukupnom ostvarenom broju noćenja u razdoblju 2006.-2016.

Zemlja prebivališta Ukupan broj noćenja

Italija 218.377

Njemačka 120.950

Španjolska 78.868

Francuska 77.230

Ujedinjena Kraljevina 50.780

Mađarska 46.066

Austrija 44.967

Slovenija 43.113

SAD 39.600

Japan 29.447

10

2.5. Ukupni dolasci i noćenja prema vrsti smještaja

Na području grada Rijeke prosječni broj ukupno raspoloživih ležajeva iznosio je 2.680 u toku 2016.

godine. Tijekom godine bila su aktivna četiri hotela s 554 ležajeva, dva prenoćišta s 396 ležajeva,

šesnaest hostela s prosječnim brojem od 467 ležajeva te privatni smještaj s 325 smještajnih

jedinica i 1.263 ležajeva. Radi usporedivosti višegodišnjih podataka tablice su prilagođene

sukladno izmjenama tijekom praćenja (prenoćišta su pribrojena hotelima, u 2016. godini uključen

nekomercijalni smještaj u ukupni godišnji broj – dolasci 1.828, noćenja 21.569).

Tablica 7. Struktura ukupnih dolazaka prema vrsti smještaja u razdoblju 2006.-2016.

Smještaj 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Hoteli 49.142 54.683 53.005 49.911 51.242 53.110 50.920 50.818 51.958 57.719 56.750

Kamp 5.717 5.599 3.237 5.970 7.041 7.006 6.240 6.002 4.968 5.232 0

Privatni smještaj 2.537 2.194 2.763 2.881 3.087 3.781 4.371 6.608 10.405 16.015 27.394

Hosteli 5.363 7.178 7.284 7.076 7.048 6.900 8.161 12.871 23.386 27.090 28.775

Ukupno: 62.759 69.654 66.289 65.838 68.418 70.797 69.692 76.299 90.717 106.056 114.747

Od 2006. godine postoji trend razvoja hostela koji rastu prosječnim godišnjim stopama većim od

20% godišnje prema broju dolazaka i broju noćenja. U razdoblju od deset godina došlo je također

do izuzetno snažnog rasta privatnog smještaja čiji su rezultati vidljivi pogotovo u 2016. godini,

kada je ostvareno rekordnih 28.775 dolazaka i 87.658 noćenja gostiju. Razvojem turizma u gradu

Rijeci dolazi do značajnih promjena u strukturi smještajnih kapaciteta u Rijeci, smanjuje se ukupni

udio hotela u dolascima (sa 78,30% na 49,46%) i noćenjima (sa 71,17% na 38,93%). Veći kapaciteti

privatnog smještaja istovremeno ostvaruju povećanje tržišnog udjela.

Tablica 8. Struktura ukupnih noćenja prema vrsti smještaja u razdoblju 2006.-2016.

Smještaj 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Hoteli 83.852 98.824 89.356 88.877 88.310 94.168 90.842 88.468 92.666 104.917 101.425

Kamp 14.498 11.817 7.650 14.932 17.923 18.435 15.344 13.311 11.193 10.857 0

Privatni smještaj 11.321 8.698 10.073 10.300 11.207 13.326 17.305 24.011 33.188 51.358 87.658

Hosteli 8.155 10.291 10.198 9.918 9.903 9.851 12.089 20.387 36.502 46.417 49.792

Ukupno: 117.826 129.630 117.277 124.027 127.343 135.780 135.580 146.177 173.549 213.549 260.558

Otvaranjem novih hostela ponuda kapaciteta grada Rijeke se dodatno diverzificira te su u 2016.

godini ukupno zauzimali 25,08% udjela u dolascima i 19,11% udjela u noćenjima.

11

Tablica 9. Postotni udio po vrsti smještaja u ukupnim dolascima i noćenjima

Kategorija 2006. 2016.

Dol. Noć. Dol. Noć.

Hoteli 78,30% 71,17% 49,46% 38,93%

Kamp 9,11% 12,30% 0,00% 0,00%

Privatni smještaj 4,04% 9,61% 23,86% 33,64%

Hosteli 8,55% 6,92% 25,08% 19,11%

Nekom. smještaj - - 1,60% 8,32%

Ukupno 100% 100% 100% 100%

2.6. Udio dobnih skupina u ukupnim dolascima i noćenjima

Dobna struktura gostiju koji posjećuju grad Rijeku je prilično raznolika. Postoje dugogodišnji gosti

starije generacije koji posjećuju Hrvatsku s obiteljima, ali i sve veći broj mladih koji putuju kroz

Rijeku. Sveukupno gledajući postoji višegodišnji trend povećanja broj turista mlađih dobnih

skupina, koji se može jasno prikazati usporedbom posljednje 2016. godine s baznom 2006.

godinom.

Tablica 10. Usporedba apsolutnog i postotnog udjela dobne strukture turista (2006./2016.)

Dobna skupina 2006. 2016. Indeks 2006. Indeks 2016.

Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja

0 do 12 godina 1.251 2.865 4.560 14.340 2,05% 1,90% 3,97% 5,50%

13 do 18 godina 1.876 3.682 5.240 16.143 3,08% 2,44% 4,57% 6,20%

19 do 30 godina 16.054 45.730 26.633 63.494 26,35% 30,34% 23,21% 24,37%

31 do 40 godina 12.153 29.663 21.503 48.266 19,95% 19,68% 18,74% 18,52%

41 do 50 godina 11.120 29.862 20.504 45.158 18,25% 19,81% 17,87% 17,33%

51 do 60 godina 10.403 24.532 18.801 39.082 17,07% 16,27% 16,38% 15,00%

preko 60 godina 8.073 14.407 17.506 34.075 13,25% 9,56% 15,26% 13,08%

Primjerice u promatranim godinama dolazi do značajnog povećanja udjela gostiju dobne skupine

između 0 do 12 godina s 2,05% na 3,97% u dolascima i s 1,90% na 5,50% u noćenjima; dobna

skupina od 13 do 18 godina bilježi porast s 3,08% na 4,57% u dolascima i s 2,44% na 6,20% u

noćenjima; dobna skupina od 19 do 30 godina bilježi pad dolazaka s 26,35% na 23,21% i pad

noćenja s 30,34% na 24,37%; dobna skupina od 31 do 40 godina bilježi pad dolazaka s 19,95% na

18,74% i pad broja noćenja s 19,68% na 18,52%. Istovremeno, smanjuje se udio gostiju u dobi od

51 do 60 godina (sa 17,07% na 16,38% dolasci; sa 16,27% na 15,00% noćenja).

12

Broj gostiju starijih od 60 godina povećava se s 13,25% na 15,26% dolasci; uz porast noćenja s

9,56% na 13,08%). Gosti dobne skupine od 41 do 50 godina bilježe najveći pad u dolascima (s

18,25% na 16,38%) i noćenjima (s 19,81% na 15,00%).

2.7. Prosječni boravak gostiju

Jedna od kategorija koja prezentira ponašanje turista u određenoj destinaciji jest prosječni

boravak. Predstavlja omjer ukupnih noćenja i dolazaka gostiju te je važan indikator ponude

turističke destinacije. Grad Rijeka je po svojoj geografskoj lokaciji tranzitno središte Kvarnerskog

zaljeva, što statistika potvrđuje stabilnim prosječnim boravkom turista u trajanju otprilike dva

dana.

Grafikon 3. Kretanje ukupnog prosječnog boravka u razdoblju 2006.-2016.

Na primjeru 2016. godine vidljivo je da različite kategorije smještaja imaju različito trajanje

prosječnog boravka. Kroz godine rezultati kretanja prosječnog boravka po vrstama su relativno

stabilni, s time da značajnija odstupanja postoje u godinama kada je postojala značajna promjena

u turističkim kapacitetima grada Rijeke (npr. osnivanje većeg broja hostela ili zatvaranje dijela

smještaja radi preuređenja). Domaći i strani gosti najduže borave u privatnom smještaju, u

prosjeku više od tri dana. Važno je istaknuti da se gosti najkraće zadržavaju u hostelima (1,73

dana) i u hotelima (1,79 dana).

0,00

0,50

1,00

1,50

2,00

2,50

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Prosječni boravak u danima

13

3. Financijski pokazatelji na godišnjoj razini 3.1. Turističke djelatnosti i specifikacija

Sukladno nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD) iz 2007. godine, poduzetnici registriraju

turističke djelatnosti kojima se bave njihova poduzeća u zasebne kategorije. Pritom je svaka

djelatnost jasno i precizno opisana, što omogućuje kvalitetno razlikovanje sadržaja turističke

kategorije i olakšava metodološku usporedbu djelatnosti. U nastavku je kratki opis turističkih

djelatnosti obrađenih u ovoj analizi:

Odjeljak djelatnosti 55 (NKD 2007) - Smještaj

Odjeljak uključuje pružanje usluga smještaja za kraći boravak za posjetitelje i ostale putnike. U

djelatnosti smještaja se ubrajaju: hoteli, hotelska naselja, apartmanski hoteli, moteli, dječja i

ostala odmarališta, bungalovi, seoske kuće, omladinski hosteli, planinarski domovi, kampovi,

pansioni i ostali smještaj. Također su uključene usluge pružanja smještaja za duži boravak za

studente, radnike i slične pojedince. Poslovne jedinice razvrstane u kategoriju mogu pružati

usluge smještaja u namještenim sobama i apartmanima, katkad s čajnom kuhinjom, osiguravaju

dnevno čišćenje i spremanje postelja te nude gostima dopunske usluge kao što su usluge hrane i

pića, parkiranje, usluge pranja rublja, bazeni za plivanje i dvorane za vježbanje, oprema za

rekreaciju te oprema za konferencije i sastanke. Ovaj odjeljak isključuje djelatnosti koje se odnose

na pružanje usluga dužeg boravka, koje se smatra glavnim boravištem u objektima kao što su

apartmani koji se iznajmljuju mjesečno ili godišnje te se razvrstavaju pod područje Poslovanje

nekretninama.

Odjeljak djelatnosti 56 (NKD 2007)- Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića

Ovaj odjeljak uključuje djelatnosti posluživanja hrane i pića, koje uključuju kompletne obroke ili

pića za izravnu potrošnju bez obzira na to je li riječ o tradicionalnim restoranima, samoposlužnim

ili brzim restoranima, u obliku trajnih ili privremenih štandova sa ili bez sjedala. Važna je činjenica

da se nude obroci, namijenjeni izravnoj potrošnji bez obzira na način pružanja usluga. Isključena

je proizvodnja obroka koja nije namijenjena izravnoj potrošnji ili neće biti konzumirana

neposredno te pripremljena hrana koja se ne smatra obrokom. Isključena je također prodaja

hrane koja nije proizvedena vlastitom proizvodnjom te onih obroka koji nisu namijenjeni izravnoj

potrošnji. Područje također obuhvaća catering usluge, tradicionalne barove, taverne, koktel

barove, diskoteke, pivnice, kavane, barove za pripremu voćnih napitaka i pokretne prodavače

pića.

14

Odjeljak djelatnosti 79 (NKD 2007) - Putničke agencije, organizatori putovanja i ostale usluge

Ovaj odjeljak uključuje djelatnost putničkih agencija koje se prvenstveno bave prodajom

putovanja, paket-aranžmana, usluga prijevoza i smještaja individualnim korisnicima i poslovnim

strankama, kao i djelatnost organiziranja i prikupljanja paket aranžmana koji se prodaju preko

putničkih agencija ili izravno preko agenata kao što su turoperatori te ostale usluge povezane s

putovanjima uključujući rezervacijske usluge. Odjeljak također uključuje djelatnosti turističkih

vodiča i turističke promocije. Djelatnosti organiziranja i prikupljanja paket-aranžmana koji se

prodaju preko putničkih agencija ili izravno preko agenata kao što su turoperatori uz putovanja

mogu uključivati usluge prijevoza, smještaja, prehrane, posjeta muzejima, povijesnim ili

kulturnim znamenitostima, kazališnim predstavama, glazbenim ili sportskim događajima.

3.2. Ukupni prihodi od turizma

Financijski rezultat turizma grada Rijeke moguće je promatrati kroz agregirane i pojedinačne

rezultate tri najvažnije turističke djelatnosti – smještaj, priprema i usluga hrane i pića te putničke

agencije. Promatrano kroz desetogodišnje razdoblje, hrvatski i riječki turizam je osjetio posljedice

krize u vidu stagnacije prihoda od 2007. do 2012. godine. No treba istaknuti kako se u posljednje

tri godine stvara novi uzlazni trend, čiji će rezultati biti potpuniji kada se evidentiraju podaci za

2016. godinu. Kako bi se prikazao financijski učinak turizma na riječko gospodarstvo u analizu su

uvršteni ukupni prihodi, broj poduzetnika i broj zaposlenih.

U pogledu izvora podataka korištena je baza podataka Financijske agencije (FINA) do 2009.

godine, nakon čega je korištena baza trgovačkog društva Bisnode Hrvatska d.o.o. koje je dio

međunarodne grupe Bisnode AB, najvećeg europskog ponuđača poslovnih i bonitetnih

informacija za podatke od 2009. do 2015. godine.

Promatrani period odnosi se na razdoblje od deset godina, od 2006. do 2015. godine. Svi fizički

pokazatelji poput broja noćenja obrađeni u analizi preuzeti su iz interne baze podataka Turističke

zajednice grada Rijeke.

15

Grafikon 4. Ukupni prihodi (kn) za sve turističke djelatnosti u razdoblju 2006.-2015.

U usporedbi s baznom 2006. godinom došlo je do udvostručenja ukupnih prihoda od turizma -

preciznije ukupni godišnji prihod od turizma je porastao s 308.355.095,00 (2006.) na

680.390.000,00 kuna u 2015. godini. Rast ukupnih prihoda prati porast broja poslovnih subjekata

sa 168 u 2006. godini na 377 poslovnih subjekata u 2015. godini što predstavlja pozitivan pomak

u iznosu od 2,24 puta.

Grafikon 5. Ukupan broj poslovnih subjekata turističkih djelatnosti u razdoblju 2006.-2015.

0,00

100.000.000,00

200.000.000,00

300.000.000,00

400.000.000,00

500.000.000,00

600.000.000,00

700.000.000,00

800.000.000,00

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Ukupni prihodi od turizma na području grada Rijeke

0

50

100

150

200

250

300

350

400

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

168

206

272 272297

325

364

400

360377

Broj poslovnih subjekata

16

Pozitivni pokazatelji razvoja turizma u gradu Rijeci u promatranom razdoblju od deset godina

vidljivi su također iz podataka o ukupnom broju zaposlenih u turističkim djelatnostima – smještaj,

priprema i usluživanje hrane i pića te putničke agencije.

Grafikon 6. Ukupan broj zaposlenih u turističkim djelatnostima u razdoblju 2006.-2015.

Kako bi prikazali strukturu i udio zaposlenih, u nastavku je pregled po pojedinačnim djelatnostima

u gradu Rijeci.

Tablica 12. Višegodišnji trendovi kretanja broja zaposlenih u turističkim djelatnostima

Godina Smještaj (55) Priprema i usluživanje hrane i piće (56) Putničke agencije

(79)

2006. 239 736 111

2007. 265 868 128

2008. 276 922 112

2009. 295 979 172

2010. 275 1031 153

2011. 274 999 153

2012. 258 1007 156

2013. 219 1147 162

2014. 220 1332 185

2015. 222 1291 188

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Broj zaposlenih u turizmu

17

Od 2009. godine moguće je pratiti pokazatelj investicija poduzetnika koji se nalaze u tri temeljene

grane turizma. Prosječna ukupna godišnja razina investicija u turizam grada Rijeke u

promatranom razdoblju iznosila je 33.773.721,38 kuna. Jedan od razloga uspješnog oporavka od

krize leži u činjenici da su riječki turistički djelatnici za vrijeme krize investirali stotine milijuna

kuna u novu dugotrajnu imovinu te unaprijedili vlastito poslovanje i međunarodnu

konkurentnost. Ulaganje poduzetnika u ljude vidljivo je na grafikonu 8. koji prikazuje povećanje

prosječne neto plaće koja je u šest godina porasla s 3.639,14 kuna na 4.150,56 kuna (14,05%).

Grafikon 7. Ukupne investicije u turizam grada Rijeke u razdoblju 2009.-2015.

Grafikon 8. Kretanje prosječne neto plaće u turističkim djelatnostima u razdoblju 2009.-2015.

0,00

10.000.000,00

20.000.000,00

30.000.000,00

40.000.000,00

50.000.000,00

2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Investicije u turizam

3.639,143.693,50

3.810,14

3.556,48

4.015,364.079,07

4.150,56

3.200,00

3.300,00

3.400,00

3.500,00

3.600,00

3.700,00

3.800,00

3.900,00

4.000,00

4.100,00

4.200,00

2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Prosječna neto plaća u turizmu

18

4. Analiza razvoja višegodišnjih trendova

S obzirom na dostupne baze podataka postoje dvije značajne veze između fizičkih i financijskih

pokazatelja rezultata u turističkim djelatnostima. Usporedbom ukupnih prihoda u turizmu s

ukupnim brojem noćenja nameće se jasna veza između stabilnog rasta broja gostiju koji iz godine

u godinu generira sve veći prihod. Korelacija između navedenih pokazatelja je ostala snažna u

vidu stagnacije za vrijeme najsnažnijeg utjecaja gospodarske krize što pokazuje otpornost turizma

kao grane djelatnosti na ekonomske šokove.

Pozitivan skok u ukupnim prihodima ostvaren 2013. godine nastavio se do 2015. godine, a

slijedom izuzetno dobrih prošlogodišnjih rezultata turističkog prometa može se opravdano

očekivati statistički rekordna sezona u 2016. godini.

Grafikon 9. Usporedba ukupnih prihoda turizma s ukupnim brojem noćenja u gradu Rijeci

0

100.000.000

200.000.000

300.000.000

400.000.000

500.000.000

600.000.000

700.000.000

800.000.000

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Ukupan broj noćenja Ukupan prihod od turizma

NoćenjaPrihod (Kn)

19

Planiranje daljnjeg strateškog razvoja riječkog turizma ima snažan temelj u postojećim

trendovima za koje se očekuje nastavak u narednim godinama i jačanje paralelno s potpunim

oporavkom gospodarstva te porastom kupovne moći potrošača. U nastavku je usporedba

ukupnih prihoda s ukupnim brojem zaposlenih koja jasno prikazuje postojanje spomenute

korelacije.

Grafikon 10. Usporedba ukupnih prihoda s ukupnim brojem zaposlenih u turizmu grada Rijeke

Pozitivan trend u ukupnim prihodima ostvaren 2015. godine rezultat je između ostalog povećane

kvalitete turističke ponude na području grada Rijeke u svim segmentima. U usporedbi s brojem

zaposlenih u svim djelatnostima iz baze podataka Financijske agencije (FINA), broj zaposlenih u

turizmu predstavlja 5,45% ukupnog broja zaposlenih na području grada Rijeke. Omogućavanjem

dodatnih sadržaja i aktivnosti, povećanjem turističkih kapaciteta dolazi do stvaranja dodane

vrijednosti koja u konačnici rezultira uključivanjem većeg broja poduzetnika u turizam te

zapošljavanjem većeg broja zaposlenih u različite grane turističkih djelatnosti.

0

100.000.000

200.000.000

300.000.000

400.000.000

500.000.000

600.000.000

700.000.000

800.000.000

0

200

400

600

800

1.000

1.200

1.400

1.600

1.800

2.000

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Ukupan broj zaposlenih Ukupan prihod

ZaposleniPrihod (Kn)