OSNOVE TRGOVAKOG PRAVA

Pravni odnos je drutveni odnos izmeu pravnih subjekata koji imaju meusobnu pravnu obvezu i pravno ovlatenje prema nekom pravnom objektu.

Elementi pravnog odnosa:

Pravni subjekti ( fizike i pravne osobe)

Pravni objekti ( (prirodna dobra, ljudske tvorevine, ljudske radnje) Svaki pravni odnos sadri najmanje dvije vrste objekata: a)prirodno dobro ili ljudsku tvorevinu; b) neku radnju

Pravno ovlatenje (subjektivno pravo) je dvostruka mo subjekta (mo da potrauje i mo da tui)

Pravna obveza- moe glasiti na davanje, na injenje ili neinjenje.

PRAVNI STATUS- ukupnost pravnih ovlatenja i pravnih obveza to ih jedan subjekt ima u drutvu ili u odreenom podruju drutvenog ivota. Npr:

davatelj informacijskih usluga- pravna ili fizika osoba koja prua usluge informacijskog drutva (l.2. Zakona o elektronikoj trgovini)

korisnik usluge- svaka fizika ili pravna osoba koja zbog profesionalnih ili drugih ciljeva koristi uslugu informacijskog drutva

Vrste POv i POb

a) Neprenosiva i prenosiva ovlatenja i obveze- POv i POb koji su strogo osobni ne mogu se prenijeti (ugovorom, nasljeivanjem) na druge npr. vojna obveza, izborno pravo, dravljanstvo . Imovinske obv. i ovl. iz vlasnitva mogu se prenositi iz ugovora o najmu, zajmu, posudbi.

b) Javna i privatna ovlatenja i obveze javna su ona koje vlast dodjeljuje ili nareuje subjektima. Privatna su ona koje same stranke dogovorno odreuju.

c) Apsolutna i relativna ovlatenja i obveze- apsolutna su ona koja pripadaju svim ljudima. Relativna su ona koja pripadaju jednom subjektu prema odreenom drugom subjektu

PRAVNI SUSTAVI

Pravni sustavi dijele se na dva temeljna sustava:

a) Kontinentski u zemljama koje su prihvatile tradiciju rimskog prava, unutar istog postoji romanski krug pod utjecajem francuskog prava germanski krug pod utjecajem njemakog prava, i poseban skandinavski pravni krug.

b) Common law kao podruje engleskog prava, oznaava pravo koje se primjenjuje kada za odreeni sluaj ne postoji izriito pisani propisi.

2. PODJELA PRAVA

Podjela cjelokupnog prava je na:

a) Privatno koje se odnosi na poloaj pojedinaca, trgovako ugovorno pravo spada u privatno pravo.

b) Javno koje se odnosi na poloaj drave.

TRGOVAKO PRAVO

Trgovako pravo je grana prava koja se odnosi na prava i obveze proistekle iz isporuka robe i pruanja usluga, te na pravne institute koji unapreuju i omoguuju odvijanje trgovakih poslova.

Temeljne razlike izmeu trgovakog i gospodarskog (privrednoga) prava:

- TP je odraz naela poduzetnike inicijative i autonomne slobode stranaka, a GP odraz je dravne intervencije u gospodarstvu

- TP ureuje meusobne odnose subjekata TP a GP odnos subjekata prema dravi

- TP preteno je ureeno dispozitivnim normama, tj.subjekti svoje odnose ureuju slobodno, a GP je uglavnom ureeno prisilnim propisima

-TP je tipino privatno pravo, a GP pravo je posebna integracijska disciplina javnog I privatnog prava kojom drava mora jamiti fer nonaanje na tritu

IZVORI PRAVA TRGOVAKIH DRUTAVA I TRGOVAKOGA UGOVORNOG PRAVA

Pod izvorima prava razumijevamo razliite oblike u kojima se izraavaju pravna pravila

Dijelimo ih na:

- propise

- autonomno pravo

- sudsku i arbitranu praksu

- akte pojedinih nedravnih tijela, tj.javne ovlasti

PROPISI

Prema hijerarhijskom redoslijedu dijelimo ih na:

USTAV kao pravno pravilo najvee pravne snage, definira temelje drutvenog i politikog ureenja jedne drave,

ZAKONI pisani pravni akti koje donosi zakonodavni organi po posebnoj proceduri, kada je u pitanju trgovako ugovorno pravo . Zakoni su uglavnom dispozitivne naravi,

PODZAKONSKI AKTI provedbeni akti

AUTONOMNO TRGOVAKO UGOVORNO PRAVO

Stvaraju njegovi sami subjekti u okvirima kojim im doputa zakonodavac,

Odredbe trgovakog ugovornog prava uglavnom su dispozitivne naravi mogunosti subjekata u stvaranju i ureivanju autonomnog trgovakog ugovornog prava su velike

Dispozitivne odredbe ovlauju subjekte da svoje odnose mogu urediti i drugije nego to odreuje propis, a dispozitivne naravi primjenjuje se ako stranke svojom voljom nisu odredile drukije ili su to propustile odrediti.

Npr.Stvar se ima isporuiti u roku pet dana od sklapanja ugovora, ako stranke nisu drukije ugovorile.

TRGOVAKI OBIAJI I PRAKSA

Pravni obiaji- pravila ponaanja koja su se uobliila u nekoj drutvenoj zajednici na temelju ponavljanja kroz stanovito vrijeme, a zakon im je svojom normom izravno ili neizravno dao pravni znaaj

Trgovaki obiaji predstavljaju opu poslovnu praksu koja je utoliko rairena u odreenoj brani, da subjekti trgovakog ugovornog prava redovito oekuju kako e se prema toj praksi postupati i pri sklapanju njihovog ugovora.

Trgovaka praksa nije ope prihvaena u odreenoj brani i zbog toga jo nema obiljeja trgovakog obiaja, ali se razvila (ustalila) izmeu ugovornih strana sklope li suugovaratelji ugovor koje se razlikuje od trgovake prakse smatra se da takav ugovor prekida njihovu poslovnu praksu,

UZANCE

Uzance su kodificirani poslovni obiaji, iju kodifikaciju obavljaju i objavljuju poslovna udruenja, komore...

Postoje dvije temeljne vrste uzanci.

a) ope uzance za promet opi i zajedniki poslovni obiaji za sve sudionike prometa robom u gospodarstvu,

b) posebno uzance ovlateno ih je utvrivati HGK, a odnose se na ue podruje gospodarskih djelatnosti ili na odreenu robu (npr. posebne uzance u ugostiteljstvu)

Pri utvrivanju uzanci polazi se od prakse, pa ovlateno tijelo ne moe proglasiti uzancom neto to nema podlogu u poslovnoj praksi

FORMULARNO PRAVO

Formularnim pravom naziva se dio autonomnog prava gdje se ugovori, u cilju pojednostavljenja poslovanja sklapaju prema unaprijed pripremljenim obrascima (formularima). Pojavljuju se kao:

a) opi uvjeti ugovora,

b) tipski (standardni) i adhezijski (po pristupu)

c) trgovaki termini

a) Opi uvjeti ugovora predstavljaju popis ugovornih odredbi sastavljenih za vei broj ugovora kojima se ugovorne stranke mogu koristiti na nain da se u svom ugovoru pozovu na sve ili neke od njih za razliku od uzanci donose se slobodno donose ih sam trgovac ili skupina trgovaca,b) Tipski (standardni) ugovori su takvi ugovori u kojima jedna ugovorna strana predouje drugoj unaprijed pripremljen nacrt ugovora ali je istodobno spremna dopustiti naelno odstupanje i pregovarati o uvjetima budueg ugovora.

Adhezijski ugovori ponuditelj uvjetuje sklapanje ugovora prihvaanjem svih uvjeta sadranih u obrascu i ne pristaje ni na kakvu promjenu.

c) Trgovaki termini (klauzule) izrauju pojedina udruenja trgovaca, meunarodne agencije i sl. obino predstavljaju saetak nekog detaljno formuliranog teksta.

SUDSKA I ARBITRANA PRAKSA

Sudska praksa je neizravan izvor prava,

Pravni poredak sudskoj praksi ne priznaje status izvora prava, ranije odluke i odluke viih sudova mogu imati utjecaja na osnovi svoje uvjerljivosti

U anglosaksonskim zemljama sudska praksa je izravan izvor prava,

PRAVNA ZNANOST

Samo neizravan izvor prava, to znai da na zakonodavca i sudsku praksu djeluje snagom svoje uvjerljivosti,

AKTI POJEDINIH NEZAKONODAVNIH TIJELA

Zakonodavac doputa pojedinim tijelima (npr. HGK, HFP i sl) donoenje stanovitih odluka koje mogu imati utjecaja na trgovako ugovorno pravo

TEMELJNI OBLICI VOENJA POSLA

Trgovac pojedinac

Ortatvo

Trgovako drutvo

Trgovac

Trgovac je pravna ili fizika osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti, i to proizvodnjom, prometom robe i pruanjem usluga na tritu.

Da bi se neka osoba smatrala trgovcem potrebno je kumulativno ispuniti sljedee uvjete:

- trgovac mora obavljati gospodarsku djelatnost samostalno

- trgovac mora trajno obavljati gospodarsku djelatnost

- trgovac mora obavljati gospodarsku djelatnost

- trgovac mora obavljati gospodarsku djelatnost zbog ostvarivanja dobiti.

Ortatvo

Ortatvo (drutvo graanskog prava )takav je ugovor kojim se dvije osobe ili vie njih uzajamno obvezuju uloiti svoj rad ili imovinu radi postizanja nekog zajednikog cilja u zajednicu osoba i dobara koja nije pravna osoba.

-Imovinu ortatva ine ulozi ortaka i imovina steena tijekom poslovanja ortatva

-Za obveze iz ortatva ortaci odgovaraju svom svojom imovinom neogranieno solidarno.

-Ulog ortaka moe biti novac, stvari, prava, rad i druga dobra

-Voenje poslova i zastupanje ortatva pripada svim ortacima zajedno

TRGOVAKA DRUTVA

Trgovaka drutva su pravne osobe koje nastaju ugovorom izmeu dviju ili vie fizikih i pravnih osoba koje udruenim kapitalom i/ili radom posluju pod istom tvrtkom radi postizanja zajednikih ciljeva, obino stjecanja dobiti.

ZTD ureuje ove oblike trgovakih drutava:

- javno trgovako drutvo (j.t.d.)

- komanditno drutvo (k.d.)

- dioniko drutvo (d.d.)

- drutvo s ogranienom odgovornou (d.o.o.)

- gospodarsko interesno udruenje (GIU)

ENTITETI KOJI NISU PRAVNI SUBJEKTI

Obrt nije pravna osoba nego je to djelatnost koju obavlja obrtnik, pa sva prava i obveze u svezi s poslovanjem obrta ima obrtnik,

Poduzee danas se opisuje kao organizirana gospodarska cjelina, ta cjelina uvijek pripada nekoj osobi (pravnom subjektu) koji je njen nositelj. Zbog toga je poduzee pravni objekt, odnosno objekt prava.

Podrunica ona je sastavni dio trgovakog drutva, kojem pripada, a ne pravna osoba tj. subjekt. (predstavnitvo, poslovna jedinica ili filijala)

Preddrutvo od trenutka sklapanja drutvenog ugovora, usvajanja statuta, do registracije, postoji ugovorna zajednica lanova, nije pravna osoba, stjee prava za budue drutvo.

TVRTKA

Tvrtka je ime pod kojim trgovako drutvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu

Za trgovako drutvo ili poduzee trgovca pojedinca trgovac moe imati samo jednu tvrtku.

Tvrtki t.d. koje je u steaju ili likvidaciji , dodaje se oznaka u steaju ili u likvidaciji

Naziv tvrtke mora biti na hrvatskom jeziku.

Predmet poslovanja

Predmet poslovanja su sve djelatnosti kojima se bavi trgovac.

Predmet poslovanja trgovakog drutva moe biti obavljanje svake doputene djelatnosti.

Mora biti sadran u temeljnom aktu drutva i upisuje se u sudski registar s naznakom djelatnosti koje ga ine.

Sjedite trgovakog drutva

Sjedite t.d. je mjesto u kojem je uprava drutva i odakle upravlja poslovima drutva ili mjesto u RH u kojem drutvo obavlja svoju djelatnost.

Drutvo moe imati samo jedno sjedite i obvezno se upisuje u sudski registar

Drutvo moe promijeniti svoje sjedite

ZASTUPANJE

Kad jedna osoba poduzme valjan pravni posao, ona postaje strana tog ugovornog odnosa, znai da ona preuzima obveze (i stjee prava)

Iznimno, u sluaju kad osoba poduzme valjan pravni posao kao (neposredni) zastupnik (u ime) druge osobe (zastupanog) strana u tom pravnom poslu ne postaje osoba koja je poduzela pravni posao (zastupnik) nego ta druga osoba (zastupani)

Kad jedna osoba kao (neposredni) zastupnik zastupane osobe poduzme pravnu radnju prema treem pravni odnos nastaje izmeu treeg i zastupanog, na izmeu treeg i zastupnika,

U ovom sluaju postoje najmanje dva pravna odnosa: izmeu zastupanog i zastupnika, odnos izmeu zastupnika i treeg.

U sluaju zastupnikovog prekoraenja ovlatenja moe nastati i odnos izmeu zastupnika i treeg.

OPA PRAVILA O ZASTUPANJU

Da bi zastupanje proizvelo potrebne pravne uinke potrebno je ispunjenje slijedeih pretpostavki:

a) zastupnik mora biti ovlaten za zastupanje

b) Zastupnik mora postupati unutar granica ovlasti za zastupanje

c) stvarno ili mogue znanje treeg da zastupnik nastupa kao zastupnik

Zastupnik mora imati ovlast za zastupanje, koja se moe temeljiti na:

a) zakonu

b) izjavi volje zastupanog (punomoi)

c) statutu

d) aktu nadlenog organa

ZASTUPANJE NA TEMELJU ZAKONA

Kad zakon propisuje da neka osoba, im stekne neko predvieno svojstvo, automatski stjee pravo zastupati neku drugu osobu,

Ovlasti zastupnika na temelju zakona u naelu nisu ograniene,

Ne mogu se ograniiti tako da ogranienje proizvodi uinak prema treoj osobi koja nije znala niti je morala znati za ogranienje

Kada su u pitanju trgovaka drutva, nepostojanje ogranienja, znai da zastupaju u svim njihovim pravnim poslovima bez obzira na vrstu li vrijednost tih poslova

ZASTUPANJE NA TEMELJU IZJAVE ZASTUPANOG (PUNOMOI)

Ova ovlast za zastupanje zove se punomo, zastupani se zove opunomoitelj, a zastupnik punomonik,

Ovlast za zastupanje nastaje im opunomoitelj oituje volju, pa je punomo jednostrani pravni posao,

Samostalni pravni posao ima vlastitu i samostalnu pravnu sudbinu,

Opunomoitelj moe biti svaka osoba, a kad je opunomoitelj pravna osoba, u njeno e ime treoj osobi punomo dati njen zakonski zastupnik,

Punomonik moe biti svaka osoba, dakle i pravna osoba.

Naelno nema forme, ali redovito je u pisanom obliku, ali kad je zakonom propisan odreeni oblik pravnog posla za koji punomo ovlauje, tada i punomo mora biti dana u tom obliku.

PUNOMONIK PO ZAPOSLENJU

Posebna vrsta zastupnika trgovakog drutva,

Ovlast za zastupanje crpi iz okolnosti to kao zaposlenik trgovakog drutva obavlja poslove koji u redovnom tijeku stvari ukljuuju i sklapanje odreenih ugovora, odnosno poduzimanja odreenih radnji,

DJELOKRUG RADA ODREUJE I OPSEG OVLASTI:

On je ovlaten sklapati samo one ugovore i poduzimati one pravne radnje koje se po redovitom tijeku stvari nalaze u granicama poslova koje obavlja

PROKURA

POJAM najira trgovaka punomo,

- daje se fizikoj osobi

- zakonom utvren sadraj i opseg ovlasti

- daje se u pismenom obliku

- nain davanja odreuje se temeljnim aktom

- upisuje se u sudski registar

VRSTE POJEDINANA ili SKUPNA samo ako je tako izriito naznaeno u prokuri,

OPSEG OVLASTI

Poduzimanje svih pravnih radnji u ime i za raun drutva,

Zastupanje u svim parninim i izvanparninim postupcima

POSEBNA OVLAST

Otuenje i optereivanje nekretnina drutva

Poduzimanje pravnih radnji kojima se zapoinje steaj

Ne moe dati prokuru ni drugu punomo

UNUTARNJE OGRANIENJE PROKURE

Nema uinka prema treima (samo ogranienja propisana ZTD)

Ogranienje na poslovanje jedne ili vie podrunica ima uinak prema treima samo ako je upisano u sudskom registru

OPOZIV

Moe se opozvati u svako doba i bez obrazloenja

Prema treima djeluje od dana upisa u sudski registar

Potpisuje TD svojim imenom ili prezimenom uz naznaku prokurist ili p.p, npr. ABC d.o.o, Marko Verovi, prokurist

TRGOVAKA PUNOMO

POJAM daje se trgovakom punomoniku, tj. osobi koju trgovac ovlasti (ne dajui joj prokuru) da vodi dio njegovog drutva.

OBILJEJA

daje se u pisanom obliku

- ne upisuje se u sudski registar

- ne treba se predvidjeti temeljnim aktom

- nije prenosiva osim pri izriitom ovlatenju

VRSTE OPA i POSEBNA

OPA za sklapanje svih poslova uobiajenih u prometu pri voenju tog dijela drutva

POSEBNA daje se za poslove koji ne ulaze u uobiajeno poslovanje (npr. ekovno i mjenino obvezivanje, uzimanje zajma, voenje sporova, preuzimanje obveze iz jamstva i sl.)

UNUTARNJE OGRANIENJE nemaju uinka prema treima koji za njih nisu znali ili nisu morali znati,

PUNOMO TRGOVAKOM PUTNIKU

POJAM daje se trgovakom putniku (zaposleniku trgovca ili drugoj osobi) za sklapanje ugovora o prodaji robe i poduzimanju drugih radnji u okviru ovlasti izvan poslovnih prostorija trgovca

OBILJEJA

Daje se u pisanom obliku

Ne upisuje se u sudski registar,

Ne treba je predvidjeti temeljnim aktom

Nije prenosiva

OPSEG OVLASTI

Sklapanje ugovora o prodaji robe trgovca (bez posebne ovlasti ne moe prodavati robu uz plaanje na poek ili u obrocima)

Isporuivati robu

Naplaivati cijenu iz tih ugovora

Primati izjave kupaca glede robe koju je prodao

UNUTARNJE OGRANIENJE ogranienja nemaju uinka prema treima koji za njih nisu znali ili nisu morali znati

SUDSKI REGISTAR

Sudski registar javna je knjiga koju vodi trgovaki sud u koju se upisuju subjekti odreeni zakonom , odreene injenice o njihovu osnivanju, promjenama i prestanku te drugi podaci o subjektima upisa koji su vani za pravni promet.

Naela:

- naelo zakonitosti i obvezatnosti upisa

- naelo konstitutivnosti

- naelo javnosti

- naelo publiciteta

- naelo stvarnosti (istinitosti)

- naelo povjerenja i sigurnosti

JAVNO TRGOVAKO DRUTVO

Javno trgovako drutvo je trgovako drutvo u koje se udruuju dvije fizike ili pravne osobe ili vie njih zbog trajnog obavljanja djelatnosti u zajednikoj tvrtki.

Osnovna karakteristika svaki lan odgovara vjerovnicima neogranieno solidarno, cjelokupnom svojom imovinom

PRAVA I OBVEZE LANOVA

Meusobni unutarnji odnosi ureeni drutvenim ugovorom

Temeljna obveza lanova je dati ulog ija se veliina utvruje drutvenim ugovorom

Temeljna prava:

Pravo na informiranost

Pravo na dobitak

Pravo na suodluivanje, jer nisu predviena nikakva tijela drutva

PRESTANAK DJELOVANJA DRUTVA

Temeljna obveza lanova snoenje gubitka

Razlozi prestanka djelovanja drutva:

Istek vremena na koje je osnovano

Odluka lanova drutva

Pravomona odluka o nezakonitosti upisa

Steaj drutva

KOMANDITNO DRUTVO

Komanditno drutvo je trgovako drutvo u koje se udruuju dvije osobe ili vie njih (pravne i/ili fizike) radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom, koja se sastoji od dvije vrste lanova, komanditora i komplementara.

Komplementari lanovi drutva koji za obveze drutva odgovaraju solidarno i neogranieno tj. cjelokupnom svojom imovinom

Komanditori lanovi koji ne odgovaraju za obveze drutva ako su uplatili ulog drutvu u cijelosti ulagai

Pravni odnosi drutveni ugovor koji samostalno sastavljaju mora biti u skladu s odbredbama ZTD-a

PREDNOSTI

Komanditno drutvo je najpovoljniji oblik trgovakih drutava koja omoguuju da u poslovnim pothvatima sudjeluju i vlasnici kapitala koji nisu i menaderi.

Komanditori (vlasnici kapitala) osiguravaju kapital, a komplementari (menaderi) simbolian ulog u kapital i voenje poslova, odnosno zastupanje drutva.

Unutarnji odnosi u komanditnim drutvima slini su onima u javnim trgovakim drutvima.

Ako je u drutvu vie komplementara, oni meusobno ine javno trgovako drutvo. Zbog toga su u komanditnom drutvu najvaniji odnosi izmeu komanditora s jedne i komplementatora s druge strane.

Komanditor- javni podatak

Ulog komanditora nije uvjet upisa komanditnog drutva u trgovaki registar, nego komanditor moe dati jamstvo za iznos svojeg ugovorenog uloga u kapital drutva.

Jamstvo prestaje danom uplate uloga u kapital drutva.

Ime komanditora ne smije se pojavljivati u zajednikoj tvrtki, a ako se pojavi, komanditor zakonskim automatizmom gubi svojstvo komanditora i postaje komplementar.

Unato tome komanditno drutvo nije oblik tajnog drutva, nego upravo suprotno - javno drutvo, jer tko je komanditor, javni je podatak, jedino to se ne smije rabiti nazivu tvrtke.

Upravljanje komplementari

Komanditori nemaju prava upravljati, ali se mogu usprotiviti odlukama komplementara ako one nisu u granicama redovitog poslovanja drutva

Komanditori pravo nadzora; pravo na preslik godinnjih financijskih izvjea, uvid u poslovne knjige

KOMANDITOR- OVLASTI I ODGOVORNOST

Komanditor se ne moe usprotiviti odlukama ni postupcima komplementara, osim odlukama i postupcima koji se odnose ili se poduzimaju izvan granica redovita poslovanja drutva.

Takoer nije ovlaten zastupati drutvo. Iznimno se komanditoru moe odlukom svih komplementara dati prokura.

Komanditor ne odgovara za obveze drutva ako je u cjelini uplatio ulog na koji se obvezao drutvenim ugovorom.

Ako ulog na koji se obvezao drutvenim ugovorom ne uplati u cijelosti, odgovara vjerovnicima drutva neposredno i solidarno s ostalim lanovima drutva do visine ugovorenog uloga umanjenoga za uplaeni dio.

U sluaju smrti fizike osobe, na njeno mjesto stupaju nasljednici

U sluaju prestanka postojanja pravne osobe, na njeno mjesto dolaze pravni slijednici

STRANCI KAO ULAGAI

Strana ulaganja u Hrvatskoj ureena su Zakonom o trgovakim drutvima, Zakonom o poticanju ulaganja i drugim zakonima.

Inozemni ulaga je u pravima, obvezama i pravnom poloaju u trgovakom drutvu, pod uvjetom uzajamnosti, izjednaen s domaim ulagaima.

Inozemni ulaga, meutim, stjee pravo i na dodatna jamstva, koja se ne daju domaem ulagau.

Ustavom RH utvreno je da se prava steena ulaganjem kapitala nee umanjivati zakonom ili drugim pravnim aktima i osigurava se slobodno iznoenje dobiti i uloenoga kapitala iz zemlje nakon prestanka ulaganja.

Slobodni prijenos profita u inozemstvo nakon ispunjenja obveza i podmirenju poreza i slobodna repatrijacija kapitala pri povlaenju ulaganja takoer su zajamene Ustavom.

Mogunosti stranih ulagaa

Strani ulaga moe osnovati bilo koji oblik pravne osobe predviene Zakonom o trgovakim drutvima, to znai da mogu osnovati podrunice, drutva s ogranienom odgovornou, dionika drutva, javna trgovaka drutva i komanditna drutva. Strani ulagai u Hrvatskoj mogu ulagati samostalno ili zajedno s domaom pravnom ili fizikom osobom; udjel stranog vlasnitva hrvatskim propisima nije ogranien.

DIONIKO DRUTVO

DIONIKO DRUTVO D.D. - Zakon o trgovakim drutvima definira dioniko drutvo kao trgovako drutvo u kojemu lanovi (dioniari) sudjeluju s ulozima u temeljnom kapitalu podijeljenom na dionice.

Dioniari, koji mogu biti domae ili strane fizike i pravne osobe, ne odgovaraju za obveze dionikog drutva.

TEMELJNA OBILJEJA DIONIKOG DRUTVA

d.d. je pravna osoba

Drutvo ima temeljni kapital koji se mora izraziti u nominalnoj vrijednosti

Svaki dioniar sudjeluje u osnivakom kapitalu kupnjom dionica (akcija)

Dioniari mogu biti fizike ili pravne

Dioniari ne odgovaraju za obveze drutva prema treima

U d.d. odluuje se veinom glasova

D.d. ima zakonom propisana tijela drutva

TEMELJNI KAPITAL D.D.

Temeljni kapital je najmanja poetna svota kapitala drutva koja vjerovnicima slui kao temelj za kreditiranje drutva i jamstvo za njihova potraivanja ije se namicanje i ouvanje osigurava zakonom.

Temeljni kapital je zbroj nominalnih svota dionica koje slue kao mjerilo za ureenje unutarnjih odnosa izmeu dioniara.

Najnii iznos temeljnog kapitala d.d. je 200.000,00 kuna.

Najnii nominalni iznos dionica je 10,00 kuna

POJAM DIONICE

Zakon o trgovakim drutvima trostruko znaenje:

Dio temeljnog kapitala

Skup lanskih ovlasti

Vrijednosni papir

DIONICA dio temeljnog kapitala. Za nju treba dati neku protuvrijednost kako bi se stvorio ili poveao temeljni kapital.

Dioniar stjee dionicu a time i neka prava i obveze.

Ovlasti temeljem dionice

Dionica oznaava skup lanskih ovlasti. Ovlasti ovise koliki je ulog, odnosno koliko dionica imaju.

Imovinska prava (dividenda)

Upravljaka prava

Pravo glasa

Pravo na obavijetenost

Pravo nadzora

Pravo pobijanja skuptinskih odluka

Pravo birati i biti biran u tijela drutva

Rije dionica oznaava ispravu o dionici kojom se potvruje postojanje dionice

Vrijednosni papir izdaje dioniko drutvo, a oznaava dio temeljnog kapitala kojim je izraeno lanstvo imatelja i snjim povezana prava i obveze

PRAVNI ODNOSI DIONIARA

Meusobni pravni odnosi dioniara ureeni strogim (kogentnim) pravilima ZTD kako bi u najeem obliku trgovakog drutva kod nas i u svijetu postojala jedinstvena pravila postupanja. Odredbe ZTD-a u velikoj mjeri usklaene sa smjernicama Europske unije

OBVEZE DIONIARA

Glavna je obveza dioniara inidba ulaganja koja se moe sastojati od:

- uplata u novcu,i to u iznosu za koji su dionice izdane

- veeg iznosa ako je dionica izdana kao nominalna

- prijenosa stvari i prava na drutvo kad se ulozi sastoje od stvari ili prava

PRAVA DIONIARA

Prava dioniara svedena na mogunost njihovih lanskih ovlasti. Mogunost odluivanja u opsegu kolika je financijska mo.

Dionikim drutvom upravlja Uprava

TIJELA DRUTVA

Uprava

Nadzorni odbor

Glavna skuptina

UPRAVA

Uprava je poslovodno i zastupniko tijelo d.d.-a. Uprava utvruje pravila politike drutva i poduzima poslovnu incijativu u skladu sa ZTD-om.

Sastoji se od jedne ili vie osoba fizike osobe sa potpunom poslovnom odgovornou

Kod odluivanja skupno poslovodstvo, jednoglasne odluke

Predsjednik uprave rukovodi radom

Statutom mogue utvrditi i pojedinano zastupanje

Zabrana nedoputene utakmice odnosi se na lanove uprave drutva

SASTAV I IMENOVANJE

Uprava se sastoji od jedne osobe ili vie osoba

Broj lanova uprave odreuje se statutom, a ako ih ima vie od jedne osobe, imenuje se predsjednik

lanove uprave i njezina predsjednika imenuje nadzorni odbor na vrijeme od pet godina

IZVRNE OVLASTI I IZVJEIVANJE

Uprava je izvrni odnosno poslovodni organ drutva i pomoni organ skuptine drutva

Zakonske dunosti uprave

- pripremanje odluka i opih akata koje donosi skuptina

- pripremanje ugovora koji se sklapaju uz suglasnost skuptine

- izvravanje odluka glavne skuptine donesenih u djelokrugu njezine ovlasti

Podnoenje izvjea nadzornom odboru

- redovita opa izvj. o posl.politici jednom godinje

- ostala tromjeseno

NADZORNI ODBOR

Glavno nadzorno tijelo sa irokim ovlastima:

Nadzor nad voenjem tekuih poslova (tekui nadzor)

Nadzor nad odlukama o buduem voenju poslova (preventivni nadzor)

O nadzoru se glavnoj skuptini podnosi pismeno izvjee

Moe utjecati na voenje poslova uprave, ali ne moe voditi poslove

Ako smatra da uprava ne radi dobro, o tome izvjeuje glavnu skuptinu

GLAVNA SKUPTINA

Jedino tijelo d.d.-a u radu kojeg mogu sudjelovati svi dioniari

Izraava se volja dioniara, stvara se volja drutva

Ovlasti glavne skuptine:

Bira i razrjeava lanove nadzornog odbora

Donosi odluke o godinjim financijskim izvjeima i uporabi dobiti

Donosi izmjene statuta

Odluuje o poveanju ili smanjenju temeljnog kapitala drutva

Donosi odluku o prestanku rada drutva

Pravo glasa ima svaki dioniar, ali ono moe biti ogranieno obzirom na koliinu i nominalnu vrijednost dionica

Potreba zatite manjinskih dioniara ije sudjelovanje u temeljnom kapitalu iznosi manje od 50%

Odluke na glavnoj skuptini donose se veinom glasova i one su obvezne

DRUTVO S OGRANIENOM ODGOVORNOU (D.O.O.)

Drutvo s ogranienom odgovornou je trgovako drutvo u koje jedna pravna ili fizika osoba ili vie njih ulau temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu, a lanovi ne odgovaraju za obveze drutva.

Oblik trgovakog drutva slian dionikom drutvu po nainu poslovanja, ali se od njega razlikuje po nainu ulaganja i po nainu odgovornosti

Ulozi ulagaa u d.o.o. ne moraju biti jednaki, ali svaki lan moe imati samo po jedan ulog. Temeljni ulog je dio poslovnog udjela drutva.

Obveze lanova:

Uplata uloga

Ponekad i druga davanja

lanovi nemaju nikakve odgovornosti prema treima lanovi odgovaraju u visini svojih uloga

TEMELJNI KAPITAL I TEMELJNI ULOZI

Temeljni kapital mora iznositi najmanje 20.000,00 kuna

Minimalni je iznos temeljnog uloga 200,00 kuna

Ulog u stvarima i u pravima, ali ne i u radu

TIJELA DRUTVA:

Uprava

Glavna skuptina

Nadzorni odbor moe, ali ne mora ( ovisi da li je broj zaposlenih vei od 300)

UPRAVA

Svako d.o.o. mora imati najmanje jednog lana uprave (poslovou, direktora)

Ovlasti:

- voenje poslova drutva

- zastupanje drutva

- uredno voenje poslovnih knjiga drutva

- izraivanje financijskih izvjea drutva

- voenje knjige poslovnih udjela

lanovi drutva svojom odlukom imenuju upravu drutva

U drutvenom se ugovoru moe predvidjeti da e upravu imenovati i neko javnopravno tijelo.

SKUPTINA

Skuptina odluuje o pitanjima odreenim DU:

- financijskim izvjeima drutva, upotrebi ostvarene dobiti i pokrivanju gubitaka, davanju razrjenice lanovima uprave i NO

- zahtjevu za uplatama temeljnih uloga

- povratu dodatnih uplata novca lanovima drutva

- imenovanj i opozivu lanova uprave

- izboru I opozivu lanova NO

- podjeli I povlaenju poslovnih udjela

- davanju prokure ili trgovake punomoi za sve pogone koju treba dati uprava

- mjerama za ispitivanje I nadzor nad voenjem poslova

Izmjeni DU

Postavljanju zahtjeva za naknadu tete koje drutvo moe imati protiv lanova uprave I NO

NADZORNI ODBOR

Drutvenim ugovorom odreuje se ima li drutvo nadzorni odbor.

Mora imati NO:

- ako je prosjean broj zaposlenih u godini vei od 300 ili

- ako je to za drutvo koje obavlja odreenu djelatnost propisano posebnim zakonom

NO sastoji se od najmanje tri lana

Ovlasti i nain rada NO:

- nadzire voenje poslova drutva

- radi u sjednicama o kojima se vodi zapisnik

OSNIVANJE JEDNOSTAVNOG DRUTVA S OGRANIENOM ODGOVORNOU

Izmjenama i dopunama Zakona o trgovakim drutvima od 18.10.2012. omogueno je osnivanje jednostavnog drutva s ogranienom odgovornou (j.d.o.o.).Osnivanje j.d.o.o.

provodi se kod javnog biljenika, znatno je pojednostavljeno i ubrzano. Iznos temeljnog kapitala iznosi najmanje 10,00 kn, a ukupan troak osnivanja oko 800,00kn. Meutim, j.d.o.o. mora imati zakonske rezerve u koje se unosi 1/4 dobiti drutva po godinjim financijskim izvjetajima. Ova zakonska rezerva moe se upotrijebiti za poveanje temeljnog kapitala, za pokrie gubitaka tekue ili prethodnih godina. U sluaju da temeljni kapital jednostavnog d.o.o. dosegne iznos temeljnog kapitala klasinog d.o.o. (20.000 kuna,), takvo drutvo prestaje biti jednostavno, te se na njega primjenjuju pravila klasinog d.o.o.-a.

TVRTKA

Mora sadravati rijei, odnosno oznaku jednostavno drutvo s ogranienom odgovornou, odnosno j.d.o.o.

U odnosu na ostale znaajke vezane uz tvrtku primjenjuju se odredbe l. 11. do 23. ZTD-a

LANOVI DRUTVA

Jedan do najvie tri

Fizike ili pravne osobe

ORGANI DRUTVA

Skuptina

- Jedan do tri lana drutva

Prijeti li drutvu nesposobnost za plaanje, mora se odmah sazvati skuptina drutva.

Ostvarivanje lanskih prava:

Svaki iznos od 1,00 kn nominalnog iznosa poslovnog udjela daje pravo na jedan glas dok se temeljni kapital ne povea najmanje na iznos od 20.000,00 kn

l. 445. st. 2. ZTD-a (l. 22. ZID ZTD-a)

UPRAVA

Jedan direktor

zastupa SAMOSTALNO I NEOGRANIENO

KNJIGA POSLOVNIH UDJELA

u knjizi poslovnih udjela pri upisu svake promjene veliine udjela, uprava drutva-direktor, mora unijeti i broj glasova na koji on daje pravo u skuptini drutva

lanu drutva duan je izdati potvrdu o broju glasova

Temeljni kapital

Najmanje 10,00 kn do najvie 19.999,00 kn;

Najnii nominalni iznos poslovnog udjela 1,00 kn

Drutvo mora imati zakonske rezerve u koje mora unijeti etvrtinu iznosa dobiti drutva iskazane u godinjim financijskim

izvjeima umanjene za iznos gubitka iz prethodne godine.

Zakonske rezerve smiju se upotrijebiti:

1. za poveanje temeljnog kapitala pretvaranjem rezervi u temeljni

kapital drutva,

2. za pokrie gubitka iskazanog za godinu za koju se podnose godinja

financijska izvjea ako nije pokriven iz dobiti prethodne godine i

3. za pokrie gubitka iskazanog za prethodnu godinu ako nije pokriven iz

dobiti iskazane u godinjim financijskim izvjeima za godinu za koju se podnose.

Iskljuivo u novcu

Ulozi za preuzete poslovne udjele moraju biti uplaeni u cijelosti prije podnoenja prijave za upis

GOSPODARSKO INTERESNO UDRUENJE

GIU je TD sa svojstvom pravne osobe koje osnivaju dvije ili vie fizikih i pravnih osoba radi olakanja I promicanja obavljanja gospodarskih djelatnosti njegovih lanova, da bi poboljale ili poveale njihov uinak , ali tako da ono samo za sebe ne stjee dobit.

Svrha je u udruivanju malih I srednjih drutava I pojedinaca u sklopu drava EU.

Osniva se bez temeljnog kapitala

Djelatnost udruenja mora biti u vezi s gospodarskim djelatnostima njegovih lanova kao pomona djelatnost njihovim djelatnostima

OBILJEJA GIU

Udruuju se najmanje dvije osobe

Cilj mu je strogo propisan zakonom i razlikuje se od cilja svih ostalih drutava

Temelj udruivanja je ugovor

Pravna je osoba i trgovako drutvo

lanovi odgovaraju za obveze udruenja

NAIN NASTANKA GIU

GIU nastaje sklapanjem ugovora o njegovu osnivanju koji mora biti sastavljen u obliku javnobiljenike isprave i mora sadravati:

- tvrtku udruenja

Sjedite udruenja

Predmet poslovanja udruenja

Tvrtku odnosno ime I prezime, pravni oblik, sjedite odnosno prebivalite lanova udruenja, te registar I broj pod kojim su u tome registru upisani

Vrijeme trajanja udruenja, ako se ono osniva na odreeno vrijeme

ORGANI UDRUENJA

lanovi koji djeluju zajedno

Uprava udruenja i

Drugi organi koji se mogu predvidjeti ugovorom o osnivanju udruenja

Uprava obavlja poslove poslovodstva i zastupanja

PRESTANAK UDRUENJA

Odlukom lanova udruenja

Odlukom suda

steajem

UGOVORNO TRGOVAKO PRAVO

POJAM OBVEZNOG PRAVA

1. Objektivno obvezno pravo: skup pravnih normi koje se bave obligacijama obveznim odnosima (pravnim odnosima u koje subjekti stupaju povodom inidaba)

2. Dinamika: prelaz stvari, imovine i usluga

3. Subjektivno obvezno pravo: pravna vlast subjekta koja proizlazi iz normi objektivnog obveznog prava. Pravo potraivanja, trabeno pravo.

4. Obvezno pravo kao pravna praksa (zakonodavna i sudska) i kao pravna nauka

PREDMET OBVEZNOG PRAVA

Predmet objektivnog obveznog prava: obvezni odnosi: odnosi imovinske prirode koji se sastoje od prava i obveza, sankcionirani normama obveznog prava. U svim sferama ivota. (iznimke:izvanpravne obveze; obveze iz drugih grana prava).

Predmet subjektivnog obveznog prava: ponaanje dunika (inidba) u vezi dobra, pozitivna ili negativna ljudska radnja.

DEFINICIJA I ZNAAJKE OBVEZNOG PRAVA

Obiljeja.

Objekt obveznog prava je neka inidba (neka pozitivna ili negativna ljudska radnja)

Obvezni odnosi su relativni (djeluju samo izmeu stranaka koje su u obveznom odnosu

Obvezni odnosi su dispozitivni (stranke same odluuju hoe li i u koje ugovorne odnose ulaziti)

DIOBA

1. Ope obvezno pravo (graansko, klasino)

2. Posebna obvezna prava (radno, socijalno, trgovako, autorsko itd.).

Odnos: lex generalis i lex specialis

POJAM UGOVORA

- dvostrani pravni posao koji nastaje suglasnim oitovanjem volje najmanje dviju ugovornih strana, zbog nastanka, promjene ili prestanka odreenog pravnog odnosa,

Za sklapanje valjanog ugovora potrebni su:

- ugovorne strane

- izjava volje,

- dopustiva i mogua inidba,

- oblik, forma ugovora

Svaki ugovor je pravni posao, dok je pravni posao iri pojam od ugovora

OBILJEJA TRGOVAKIH UGOVORA

Obje strane moraju biti trgovci (subjektivni kriterij)

Ugovor se sklapa u sklopu djelatnosti koju ine predmet njihova poslovanja ili barem jednog od njih , ili su u svezi s obavljanjem tih djelatnosti (objektivni kriterij)

Oba kriterija moraju se ispuniti kumulativno

Sudska nadlenost trgovakih sudova.

POJAM I VRSTE UGOVORA

Ugovori su suglasnosti volja dvije ili vie osoba o nekom obveznopravnom odnosu.

Vrste ugovora:

Jednostrano i dvostrano obvezni ugovori

Naplatni i besplatni ugovori

Glavni i sporedni ugovori

Predugovor i glavni ugovor

JEDNOSTRANO I DVOSTRANO OBVEZNI UGOVORI

a) S obzirom na obveze JEDNOSTRANOOBVEZNI i DVOSTRANOOBVEZNI

Jednostranoobvezni su takvi ugovori u kojima je jedna strana iskljuivo dunik, a druga iskljuivo vjerovnik. Njima se stvara obveza za samo jednu ugovornu stranu, (npr.ugovor o darovanju

Dvostranoobvezni su ugovori u kojima je svaka strana ujedno vjerovnik i dunik

Jednostrano obvezni oni ugovori u kojima je jedna strana samo vjerovnik, a druga samo dunik (ugovori o darivanju, o bankovnoj garanciji i sl.)

Dvostrano obvezni ugovori su oni u kojima je svaka od strana istodobno i vjerovnik i dunik (ugovor o prodaji kupac je vjerovnik koji ima pravo traiti predaju robe i dunik jer mora platiti cijenu, prodavatelj je vjerovnik jer moe traiti isplatu cijene i dunik jer mora predati kupljenu stvar)

NAPLATNI I BESPLATNI UGOVORI

NAPLATNI (onerozni) i BESPLATNI (lukrativni)

Naplatni za inidbu se trai protuinidba,

Besplatni za inidbu se ne trai protuinidba

Razlikuju se po tome trai li se za inidbu protuinidba ili ne

Skoro svi ugovori naplatni

Besplatni ugovori (posudba ili darovanje)

KONSENZUALNI I REALNI

Za nastanak konsenzualnih ugovora dostatna je suglasnost volja ugovornih strana,

Kod realnih ugovora osim suglasnosti potrebna je i predaja stvari,(npr posudba)

Kod konsenzualnih ugovora predaja stvari pripada u ispunjenje ugovora,

Kod realnih je pretpostavka za nastanak ugovora.

Ako se ugovori kapara , ona se ne obeava, nego daje, jer svaki ugovor vezan uz kaparu postaje realan.

GLAVNI I SPOREDNI

Na glavni se ugovor esti nadovezuje mnotvo sporednih ugovora (npr. jamstvo, zalog i sl). Sporedni ugovori slijede sudbinu glavnog ugovora (npr. isplatom duga glavnog dunika prestaje i jamstvo)

IMENOVANI (nominantni) i NEIMENOVANI (inominantni)

Imenovani (Nominantni) su oni ugovori koji su se u prometu ustalili i dobili poseban naziv (ime) neki autori pod imenovanim ugovorima smatraju one ugovore koji su navedeni u ZOO, (npr. Ugovor o zastupanju)

Neimenovani (Inominantni) rjee se koriste u praksi, nemaju posebnih naziva i nisu posebno normirani,

Kad je u pitanju trgovako ugovorno pravo vano je istaknuti kako razvoj drutvenih odnosa utjee na stvaranje novih oblika trgovakih ugovora,

FORMALNI i NEFORMALNI

Formalni ugovor je onaj za iju se valjanost trai odreeni oblik (forma) pisani oblik,

KAUZALNI i APSTRAKTNI

Kod kauzalnih ugovora vidljiva je gospodarska svrha ugovora kao temelj obvezivanja (causa)

Kod apstraktnih - gospodarska svrha nije vidljiva (npr. kod mjeninog pravnog posla nije vidljiv temelj obvezivanja, nego samo mjenini iznos)

PREDPOSTAVKE ZA SKLAPANJE UGOVORA

Za valjanost svakog ugovora moraju biti ispunjeni sljedei uvjeti:

Postojanje stranaka

Valjana volja

Doputen i mogu predmet inidbe

Pravna osnova ili temelj

Valjani oblik

POSTOJANJE STRANA

Za valjanost ugovora potrebno postojanje barem dviju stranaka (fizike ili pravne osobe)

Ugovor je sklopljen tek kada se izrazi prava volja stranaka (to znai da stranke ne smiju biti u zabludi, prijevari, prijetnji, fizikoj sili i sl.) . Ako je ugovor sklopljen protivno pravoj volji stranaka, kaemo da je nevaei.

UGOVORNE STRANE

UVOD

Sudionici trgovakih ugovora su trgovci

Svojstvo trgovca odreeno je pozitivnim pravnim propisima,

Trgovci su subjekti prava strane u pravnom odnosu imatelji subjektivnih prava i (dunosti) obveza pravni subjekti

SVOJSTVO PRAVNIH SUBJEKATA

Da bi pravni subjekti mogli sudjelovati u pravnim odnosima potrebno je da imaju odreene sposobnosti:

A) PRAVNU SPOSOBNOST

B) POSLOVNU SPOSOBNOST

C) DELIKTNU SPOSOBNOT

PRAVNA SPOSOBNOST

Ugovorne strane mogu biti samo oni pravni subjekti kojim pravni poredak daje mogunost da budu nositelji ili imatelji subjektivnih prava,

Pravna sposobnost je pravnim pravilima dana sposobnost (svojstvo) biti imatelj (nositelj) subjektivnih prava i obveza,

Pravna sposobnost daje njenom imatelju pravni subjektivitet,

Ono to nema pravnu sposobnost nije pravni subjekt, i naelno je podobno biti pravni objekt (diskusija o poloaju drutava)

Pravna pravila pravnu sposobnost daju fizikim i pravnim osobama

POSLOVNA SPOSOBNOST

Je sposobnost (svojstvo) pravnog subjekta da vlastitim oitovanjem volje (koje nije protupravno) stjee pravo i preuzima obveze,

Poslovnu sposobnost moe imati samo pravni subjekt koji ima pravnu sposobnost

DELIKTNA SPOSOBNOST

Je sposobnost (svojstvo) pravnog subjekta da odgovara za svoje protupravne radnje, odnosno proputanja

PRAVNI SUBJEKTI

- Pravni subjekti su FIZIKE I PRAVNE OSOBE

FIZIKA OSOBA

U pravnom smislu fizika osoba je svaki ovjek,

Pravnu sposobnost stjee roenjem (nasciturus)

Poslovna sposobnost moe biti:

a) potpuna poslovna sposobnost (18 godina)

b) ograniena ili djelomina poslovna sposobnost

c) poslovna nesposobnost

Deliktna sposobnost stjee se s 14 godina

PRAVNE OSOBE

Pravna osoba je drutvena tvorevina ili imovina kojoj je pravni poredak priznao svojstvo pravnog subjekta,

Dobivanjem pravne sposobnosti dobiva poslovnu i deliktnu sposobnost

Pravna osoba ima svoju vlastitu pravnu osobnost i individualnost koja je razliita od osobnosti svojih lanova, (npr. trgovaka drutva)

Unutranju volju izraavaju tijela utvrena temeljnim aktom,

Volju prema van izraava osoba ili osobe koja uglavnom ine tijela osobe koje su zastupnici te osobe,

Putem tih osoba pravne osobe prema treima izraavaju poslovnu sposobnost,

NASTANAK PRAVNE OSOBE

Za nastanak pravne osobe su potrebni:

1) vrsta i stabilna unutranja organizacija

2) imovina koja je razliita i odvojena od imovine lanova

3) pravna sposobnost

STJECANJE PRAVNE OSOBNOSTI

Pravna osoba pravnu sposobnost stjee danom njenog nastanka,

Najee je to sluaj trenutak upisa osnivanja pravne osobe u odgovarajui registar,

Upis ima konstitutivni (pravnostvarajui) uinak,

Pravnu sposobnost pravne osobe pravni poredak moe ograniiti i ak oduzeti pravna osoba prestaje brisanjem iz odgovarajueg registra,

POSLOVNU i DELIKTNU SPOSOBNOST pravne osobe stjeu u trenutku upisa u odgovarajui registar,

Pravne osobe kao takve ne mogu oitovati volju poslovnu sposobnost manifestiraju putem FIZIKE osobe koja nuno mora postojati kao njezin zastupnik u trenutku njenog nastanka,

Pravne osobe ne mogu poiniti tetnu radnju deliktna se odgovornost manifestira radnjama tijela pravne osobe i radnjama njenih zaposlenika

POSLOVNU i DELIKTNU sposobnost pravne osobe gube u trenutku njihova prestanka

PRAVNI OBJEKT (OBJEKT PRAVA) (INIDBA)

PRAVNI OBJEKT u najirem smislu ini sve ono to na emu ili na to jedan pravni subjekt moe imati neko subjektivno pravo

Pravni objekt u trgovakim ugovorima naziva se inidba, a to znai da jedna strana ima pravo na inidbu druge strane

INIDBA se definira kao svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dunik na temelju obveznog odnosa duan dati odnosno ispuniti vjerovniku,

Pozitivne ljudske radnje: DAVANJE i INJENJE

Negativne ljudske radnje: PROPUTANJE i TRPLJENJE

DAVANJE je oblik inidbe koji uvijek podrazumijeva jednu ili vie stvari koje je dunik inidbe davanja duan dati vjerovniku, pa su stvari objekt inidbe davanja.

INJENJE sastoji se u injenju kad je dunik duan togod intelektualno ili fiziki raditi, pa se pod obvezom injenja podrazumijeva inidba rada, tj. troenje radne snage.

PROPUTANJE neobavljanje onih radnji koje bi inae bio ovlaten obavljati radi se o proputanju vlastite radnje

TRPLJENJE je oblik inidbe koji uvijek podrazumijeva proputanje vlastite radnje, ali se ne moe poistovjetiti s proputanjem zato to se ovdje radi o nesprjeavanju tue radnje.

OSOBINE INIDBE NUNE ZA VALJANOST UGOVORA

inidba mora biti: mogua, doputena, i odreena, odnosno odrediva

OBJEKTIVNA MOGUNOST INIDBE. inidba mora biti objektivno mogua.

Objektivna nemogunost inidbe u trenutku preuzimanja obveze na takvu inidbu izaziva (prvobitna nemogunost) dovodi do nitetnosti pravnog posla,

Ako bi ovakva inidba postala naknadno mogua, doi e do nitetnosti takvog pravnog posla zbog pravila o nemogunosti konvalidacije nitetnih obveza

Subjektivna nemogunost ne utjee na valjanost posla i dunik takve inidbe odgovarat e savjesnom vjerovniku kao i svaki dunik koji svoju obvezu nije ispunio.

ODREENOST, ODREDIVOST INIDBE

inidba je odreena kad je pravni posao opisuje odnosno kad je individualizirana, odnosno da je tono odreen njen sadraj.

inidba je odrediva onda kad nije odreena,

1) kad pravni posao sadri potrebne podatke s pomou kojih se moe odrediti,

2) kad su strane ostavile treoj strani da ih odredi.

PRAVNA DOPUTENOST

Zbog naela stranake autonomije negativna definicija

Pravno nisu doputene one inidbe kojima bi bile prokoraene granice slobode ureenja ugovornih odnosa, a to su one inidbe koje bi bile protivne Ustavu, prisilnim propisima i moralu drutva.

OBJEKTI INIDBE

Stvari, novac, nematerijalna dobra i prava

STVARI tjelesni dijelovi prirode, razliiti od ljudi, koji slue ljudima za uporabu, ali i prirodne sile ako su podlone ljudskoj vlasti

Stvari su i sve drugo to je zakonom s njima izjednaeno,

S aspekta trgovakog prava najznaajnija je podjela stvari na: stvari u prometu, stvari ograniene u prometu i stvari izvan prometa

NOVAC

Je objekt dunikove inidbe kad njegova obveza glasi na plaanje,

Novac je sredstvo razmjene jer je zamjenjiv za sve druge vrste dobara ope mjerilo vrijednosti jer se u njemu izraava vrijednost svih drugih dobara

Novac je uvijek izraen u nekoj novanoj jedinici (valuti)

Novac bi se mogao definirati kao zamjenjiva pokretna stvar koja ima na sebi izraenu nominalnu vrijednost i novanu jedinicu, koju izdaje propisima ovlatena osoba (sredinja banka) i koje je prisilnim propisima odreena kao sredstvo ispunjenja novanih obveza.

NEMATERIJALNA DOBRA

Nematerijalna dobra su objekt inidbe u nekim tipovima ugovora trgovakog prava (npr. ugovor o licenciji)

Pod nematerijalnim dobrima treba razumjeti duhovna dobra koja su rezultat ljudske poglavito intelektualne stvaralake snage i na kojima se po samom zakonu stjee ili se temeljem zakona moe stei odreeno subjektivno pravo.

Tako bi se u navedena dobra trebalo svrstati: autorsko djelo, patent (izum), ig (znak, robna marka), industrijski dizajn i tvrtka.

PRAVA

Prava takoer mogu biti objekt dunikove inidbe, npr. kod ugovora o licenciji, jer davatelj licencije primatelju prenosi svoje subjektivno imovinsko pravo

Primjeri prava kao objekta inidbe:

Imovinsko autorsko pravo,

lanska prava u trgovakim drutvima kapitala (dionice i poslovni udjeli)

Patent, ig, industrijski dizajn i topografija poluvodia

Prava iz jednostranih pravnih poslova, a napose prava (trabina) iz vrijednosnih papira

Pravo na tvrtku.

OBLIK (FORMA) UGOVORA

U naelu tj. ako zakonom ili voljom stranaka nije drukije odreeno sklapanje ugovora ne podlijee nikakvoj unaprijed odreenoj formi,

Openito vrijedi naelo neformalnosti pravnih poslova,

U pogledu forme ugovor je valjano sklopljen i usmeno (izgovorenim rijeima) i znacima i konkludentnim radnjama, a ponekad i utnjom.

SVRHA ODREIVANJA OBLIKA

Unato naelu neformalnosti ponekad je za pojedine tipove ugovora prisilnim propisima odreen oblik u kojem oni moraju biti sklopljeni,

Odreeni oblik sklapanja ugovora najee se zahtijeva radi valjanosti, dokazivanja, upisa i utuivosti.

Najea svrha propisivanja odreenog oblika je njegova valjanost, odredbe zakona su tada prisilne naravi, pa proputanje sklapanja ugovora u tom obliku dovodi do njegove nitetnosti,

MOGUI OBLICI UGOVORA

Glede moguih oblika potrebno je razlikovati propisane od ugovorenih oblika, propisi odreuju vie moguih oblika ugovora, dok ugovorne strane redovito ugovaraju samo pisani oblik,

Usmeno volja oitovana rijeima, znacima ili konkludentnim radnjama, - poeljno je postojanje pisane isprave iz koje proizlazi da je ugovor tako sklopljen,

Kada je propisan ili ugovoren pisani oblik ugovora, ugovor je valjano sklopljen u tom obliku im su strane izradile i potpisale ispravu koja barem sadri objektivno bitne sastojke ugovora.

ODREENI OBLIK KAO PRETPOSTAVKA VALJANOSTI

Kad je oblik ugovora predvien najee je to pisani oblik

Ugovor za koji je predvien pisani oblik valjano nastaje u trenutku kad njegove ugovorne strane izrade ispravu, tj. u ispravu unesu bitne sastojke ugovora i tu ispravu potpiu.

ISPRAVA je u najirem smislu materijalna stvar na kojoj je nekim pismom zabiljeen sadraj koji ima neko znaenje za pravne odnose.

Elektronika isprava ima istu pravnu snagu kao i isprava na papiru, ako se njena uporaba i promet provode u skladu s odredbama Zakona o elektronikoj ispravi

Ispravu moraju potpisati strane koje se obvezuju, a potpisom se u prvom redu uzima vlastoruni potpis,

Postojanje vlastorunog potpisa nije pretpostavka valjanosti formalnog ugovora, nego je dovoljno da potpis omoguuje utvrivanje identiteta potpisnika

Kad je rije o elektronikim ispravama, za valjanost je dovoljan napredan elektroniki potpis osobe koja se obvezuje.

Uvjeti za elektroniki potpis:

Da je povezan iskljuivo s potpisnikom,

Nedvojbeno identificira potpisnika

Nastaje koritenjem sredstava kojima potpisnik moe samostalno upravljati i koja su iskljuivo pod nadzorom potpisnika

Sadrava izravnu povezanost s podacima na koje se odnosi i to na nain koji nedvojbeno omoguava uvid u bilo koju izmjenu izvornih podataka

Strane ne moraju potpisati istu ispravu, nego je dovoljno da svaka od strana potpie primjerak isprave namijenjen drugoj strani,

Kad je pisani oblik ugovora valjanosti u tom obliku treba biti izraen cjelokupni sadraj ugovora,

Istovremeno usmene odnosno neformalno usuglaene odredbe bit e valjane:

Ako se ne radi o bitnim sastojcima

Ako nisu suprotne formalno oitovanom sadraju ugovora

Ako nisu protivne cilju propisivanja odnosno ugovaranja oblika

Ako se njima smanjuju ili olakavaju obveze jedne ili druge strane, ali samo ako je oblik ugovora propisan samo u interesu strana.

IZMJENE UGOVORA

- kad je pisani oblik propisan zakonom onda se zahtjev za tim oblikom protee i na izmjene izmjene u pisanom obliku

Ako pisani oblik nije predvien propisom, nego proizlazi iz volje stranka, ugovor moe biti izmijenjen u bilo kojem obliku,

Raskid ugovora koji u svakom sluaju moe biti neformalan formalni oblik e biti nuan samo ako to proizlazi iz prisilnih odredbi zakona.

OITOVANJE VOLJE

UVOD

Za nastanak ugovora - nuno je sadrajno istovjetno (suglasno oitovanje volje druge strane, tj. njen pristanak, koje je prispjelo drugoj strani, to podrazumijeva da su oitovanja uzajamna.

Kada je u pitanju valjano oitovanje volja kod ugovora nuno je kumulativno ispunjenje slijedeih uvjeta:

Postojanje ozbiljne (stvarne) volje

Oitovanje volje koje je valjano, odnosno sukladno stvarnoj volji, slobodno i ozbiljno

Prispijee oitovanja drugoj strani,

Sukladnost (sadrajna istovjetnost) oitovanja volje dviju strana, odnosno sadrajna istovjetnost oitovanja druge strane oitovanju prva strane

Uzajamna oitovanja

POSTOJANJE OZBILJNE (STVARNE) VOLJE

VOLJA unutranji (neoitovani) odnos prema sklapanju ugovora, i za iju valjanost treba postojati ozbiljna (stvarna) volja, odnosno elja na nastanak odreenog ugovora

Nepostojanje stvarne volje moe postojati:

a) bez da je druga strana za to znala ili morala znati mentalna rezervacija

b) uz znanje druge ugovorne strane prividni ili simulirani pravni posao

MENTALNA REZERVACIJA

Kad jedna strana nema ozbiljne i stvarne volje ali ta strana svejedno svjesno oituje a druga za nepostojanje ne zna niti mora znati,

Ne ini ugovor nevaljanim, potreba sankcioniranja nesavjesne ugovorne strane (primjer: javna draba i podizanje cijene)

PRIVIDNI ILI SIMULIRANI UGOVOR

Kad jedna strana slobodno i ozbiljno oituje volju, ali bez namjere sklapanja ugovora, a druga strana to zna radi se o SIMULACIJI

POSTOJANJE I VALJANOST OITOVANJA VOLJE

Osim ozbiljne volje potrebno je i valjano oitovanje (vanjska manifestacija) volje,

Volja se mora izjaviti ili oitovati,

Moe se oitovati svaki ponaanjem iz kojeg se sa sigurnou moe zakljuiti:

a) kako volja postoji

b) koji je njen sadraj

c) identitet osobe koja oituje volju

VOLJA SE MOE OITOVATI

Rijeima (pismeno ili usmeno) najsigurniji nain oitovanja

Znacima ili drugim radnjama tj. konkludentnim radnjama

Vano je znati:

Kako esto pri sklapanju trgovakih ugovora jedna ili obje strane esto volju ne oituju rijeima, nego upravo konkludentnim radnjama

Konkludentna radnja je takva radnja iz koje se nesumnjivo moe shvatiti volja odreenog subjekta

Npr. plaanje cijene naznaene u primljenoj ponudi bez da se drukije oituje prihvat te ponude, ili, upuivanje robe s raunom koji primatelj plati, a robu zadri

Od postojanja oitovanja volje nuno je razlikovati valjano oitovanje volje koje stvara namjeravane pravne uinke bez mogunosti njihova ponitenja,

Za valjano oitovanje volje nuni su:

a)Sklad izmeu stvarne volje i oitovanja

b)Odreeni minimalni sadraj

Sklad izmeu stvarne volje i oitovanja postoji kad je volja oitovana slobodno i ozbiljno

MANE VOLJE nesklad izmeu oitovanja i stvarne volje dovode do nevaljanosti pravnog posla (osim mentalne rezervacije)

MINIMALNI SADRAJ ine:

a) objektivno bitni sastojci

b) nakana poduzimanja

SUGLASNOST VOLJA I OITOVANJA UGOVORNIH STRANA

Za nastanak ugovora nuni su i suglasnost volja i oitovanja ugovornih strana

Suglasnost mora postojati glede bitnih sastojaka ugovora,

Ali, ne i glede, sporednih toaka kad su strane postizanje suglasnosti o njima ostavile za vrijeme nakon trenutka u kojem je ugovor sklopljen,

Suglasnosti nema u sluaju kad izmeu strana postoji nesporazum o pravnoj naravi ugovora ili o nekom bitnom sastojku

UZAJAMNOST OITOVANJA UGOVORNIH STRANA

Kad stvarnu i pravno relevantnu volju dvije strane oituju jedna drugoj

Ugovor nastaje kad su obje strane primile oitovanje druge strane,

Oitovanje moraju primiti iskljuivo ugovorne strane,

SADRAJ OITOVANJA VOLJE I SADRAJ UGOVORA

TO JE SADRAJ UGOVORA?

SADRAJ UGOVORA mora biti istovjetan sadraju suglasno oitovanoj volji ugovornih strana

SADRAJ UGOVORA ini ono o emu su se stranke suglasile i svoju suglasnost valjano i uzajamno oitovale,

U OKVIRU SADRAJA POTREBNO JE RAZLIKOVATI

1) Najprije sve ono o emu su se stranke izriito suglasile,

2) Ono o emu su se suglasile i svoju suglasnost oitovale na druge naine na koje se valjano moe oitovati volja, ukljuujui i preutnu suglasnost,

3) Razliiti akti o ijoj primjeni na ugovor su se strane suglasile,

4) Odredbe opih uvjeta poslovanja (ako jedna od strana ima ope uvjete poslovanja)

Izvan okvira ugovora, prava i obveze ugovornih strana ureuju i :

5) Praksa ustanovljena izmeu ugovornih strana i trgovaki obiaji, a

ako ih nema

6) Dispozitivne odredbe propisa ( ZOO-a)

SADRAJ UGOVORA SE MOE PODIJELITI NA:

OBJEKTIVNO BITNE SASTOJKE elemente ili odredbe koje je nuno ugovoriti, tj. o njima se suglasiti, bez njih ugovor ne moe nastati,

UZGREDNI ILI SPOREDNI SASTOJCI nije ih nuno ugovoriti bez njih ugovor moe nastati ali ih je mogue ugovoriti,

(subjektivno bitni ili voljom strana bitni sastojci)

SADRAJ KOJI JE NUNO ODREDITI (BITNI SASTOJCI)

Objektivno bitni sastojci to su oni sastojci koji su prema prisilnim propisima nuni za nastanak ugovora odreenog tipa i njih se utvruje odnosno izvodi iz zakonskog pojma, odnosno pojedinog tipa ugovora,

Npr. kupoprpodaja, predmet i cijena

ugovor o djelu, djelo i cijena

Pri sklapanju trgovakog kupoprodajnog ugovora strane se ne moraju suglasiti o cijeni jer ZOO sadri rjeenje i za takve sluajeve, odnosno sadri pravila o cijeni koju je kupac duan platiti ako ona nije ugovorena, ili odrediva

Kupac je duan platiti cijenu koju je prodavatelj redovito ugovarao s treim osobama u vrijeme sklapanja ugovora, pod time treba uzeti prosjeno ugovorenu cijenu za priblino istovjetnu koliinu robe i u priblino istovjetnim okolnostima, ako to nije mogue,

Kupac je duan platiti razumnu cijenu u vrijeme sklapanja ugovora tj. tekuu cijenu u vrijeme sklapanja ugovora, ako ni to nije mogue onda,

Cijenu koju utvrdi sud prema okolnostima sluaja,

UZGREDENI ILI SPOREDNI SASTOJCI UGOVORA

UZGREDNI ILI SPOREDNI SASTOJCI su oni sastojci za ije postojanje u ugovoru je nuno da se strane suglase, a ako se ne suglase ne postoje dispozitivne odredbe koje bi se primjenjivale na njih,

UZGREDNI SASTOJCI samo ako ih stranke ugovore, a ako ih ne ugovore ne postoje odreeni propisi koji bi ih zamijenili i umjesto njih inile dio sadraja

Za trgovake ugovore vani uzgredni sastojci:

1) Uvjet,

2) Rok,

3) Odustatnina

4) Ugovorna kazna

UVJET

UVJET je uzgredna ugovorna odredba kojim strane uinke ugovora ine ovisnim o buduoj i neizvjesnoj injenici

Ugovor je sklopljen pod uvjetom - ako njegov nastanak ili prestanak zavisi od budue i neizvjesne injenice,

KARAKTERISTIKE

- neizvjesnost,

- mora postojati mogunost nastanka ili prestanka odreen injenice

Prema uinku uvjeti se dijele na: ODGODNE i RASKIDNE UVJETE

ODGODNI (SUSPENZIVNI) UVJET odgaa nastanak ugovora do trenutka ostvarenja odnosno nastupanja uvjeta

RASKIDNI UVJET raskida odnosno unitava uvjete ugovora od trenutka kad nastupi,

Npr. ugovor o zajednikom ulaganju ovisan o izdavanju dozvole za graenje, - razliiti aspekti za komentar,

Uvjet protivan Ustavu, prisilnim propisima i moralu drutva ini ugovor nitetnim

ROK

ROK je uzgredna ugovorna odredba kojom se uinak ugovora ograniava vremenom tako da on nakon isteka odreenog vremena nastaje ili prestaje.

Rok moe biti:

ODGODNI (SUSPENZIVNI) se ugovara kad strane ne ele da ugovor pone proizvoditi uinke ve u trenutku njegova sklapanja, nego tek nakon proteka odreenog vremena (npr. stupa na snagu za 15 dana)

RASKIDNI (REZOLUTIVNI) se ugovara pri sklapanju ugovora kojima nastaje trajni dugovni odnos (npr. trajanje ugovora 3 godine)

Razlika izmeu roka i uvjeta je - izvjesnost za rok se sigurno zna da e se dogoditi;

ODUSTATNINA

ODUSTATNINA je ugovorena ako je ugovoreno pravo jedne ili obje ugovorne strane da jednostranim oitovanjem raskinu ugovor, ali s time da drugoj strani daju odreenu sumu novca ili drugih stvari

ODUSTATNINA je:

- ugovorom odreena novana svota ili druga korist,

- uglavljena u ugovoru,

- ijim plaanjem ugovorom ovlatena strana jednostrano raskida ugovor,

ZA ODUSTATNINU POTREBNO JE KUMULATIVNO ISPUNJENJE SLIJEDEIH PRETPOSTAVKI

Da nije protekao rok za ispunjenje njegove obveze, osim ako strane nisu odredile rok do kojeg ovlatenik moe odustati od ugovora, jer u tom sluaju moe odustati do isteka tog roka,

Da nije poeo ispunjavati svoje obveze ni primati ispunjenje od druge strane,

Da daje odustatninu istovremeno s izjavom o odustajanju,

Kada su kumulativno ispunjene ove pretpostavke ugovor se RASKIDA

DAVANJEM IZJAVE O ODUSTATNINI:

1) prestaje njegovo pravo zahtijevati ispunjenje druge strane,

2) nastaje njegova obveza da istovremeno dade odustatninu,

Pravo ovlatenika na odustanak prestaje im se desi jedan od slijedeih dogaaja:

1) istekne ugovoreni rok za odustanak,

2) istekne rok za ispunjenje obveze ovlatenika odustanka,

3) ovlatenik odustanka pone ispunjavati obveze ili primati ispunjenje

UGOVORNA KAZNA

UGOVORNA KAZNA

je odreena novana svota ili neka druga materijalna korist koju se dunik ugovorom obvezao platiti vjerovniku, ako svoju nenovanu obvezu:

1) ispuni sa zakanjenjem,

2) ispuni neuredno

3) ne ispuni uope

- Redovito je sastavni dio ugovora,

ZA VALJANOST SPORAZUMA O UGOVORNOJ KAZNI NUNO JE:

Da ugovorna kazna bude ugovorena za sluaj zakanjenja, neurednog ispunjenja ili neispunjenja nenovane obveze (jer se ne moe ugovoriti za novane obveze),

Da bude barem odreena ili odrediva,

Da bude ugovorena u obliku koji je pretpostavka njegove valjanosti,

Ako nije drukije ugovoreno smatra se da je kazna ugovorena za sluaj zakanjenja s ispunjenjem.

Kad je u pitanju visina ugovorne kazne sud na zahtjev dunika moe smanjiti visinu ugovorne kazne ako ustanovi da je ova nesrazmjerno visoka s obzirom na vrijednost i znaenje objekta dunikove inidbe.,

Ako je ugovorena za sluaj zakanjenja ili neurednog ispunjenja vjerovnik moe zahtijevati i ispunjenje i ugovornu kaznu osim ako je primio ispunjenje a nije bez odgaanja priopio duniku da pridrava pravo na ugovornu kaznu,

Ako je ugovorena za sluaj neispunjenja vjerovnik moe traiti ili ispunjenje ili ugovornu kaznu

ODNOS UGOVORNE KAZNE I TETE KOJU TRPI VJEROVNIK

Ugovaranje ugovorne kazne nema svrhu ugovaranja naknade tete,

Pravo na ugovorenu kaznu ima zahtijevati neovisno o teti,

Moe je zahtijevati i kad tetu nije pretrpio,

U sluaju da pretrpi tetu i zahtijeva njenu naknadu, ugovorna kazna dobiva ulogu naknade tete,

Moe zahtijevati razliku od ugovorne kazne do visine naknade tete

PREDUGOVORNE AKTIVNOSTI

NATJEAJ (NADMETANJE)

Predugovorna aktivnost koja prethodi sklapanju ugovora,

Dunost sklapanja ugovora s najpovoljnijim ponuditeljem ako nije iskljuena u samom pozivu za nadmetanje,

Prema ZOO najpovoljnija je ona koja sadri najniu cijenu.

PREGOVORI

Temeljno pravilo - za strane koje pregovaraju na nastaje obveza sklapanja ugovora,

Pod pretpostavkom savjesnosti mogu prekinuti pregovore odnosno odustati od pregovaranja,

Zapoinjanjem pregovora nastaje obveza:

a) pridravanja naela savjesnosti i potenja,

b) obveze uvanja poslovne tajne, a trebalo bi biti i

c) obveza davanja tonih podataka drugoj strani.

PONUDA

POJAM

Ponuda je svako valjano oitovanje volje jedne strane:

1) Iz kojeg je vidljiva elja za sklapanjem ugovora,

2) Koje sadri barem sve objektivno bitne sastojke nune za nastanak ugovora

POJAVNI OBLICI PONUDE

Uvijek je ponuda, prijedlog za sklapanje ugovora koji sadri sve bitne sastojke, a upuen je odreenoj osobi,

Opa ponuda je prijedlog za sklapanje ugovora koji sadri sve bitne sastojke, ali je upuen neodreenom broju osoba,

Izlaganje robe je ponuda, ako je roba izloena s naznakom cijene

UINCI PONUDE

Ponuda obvezuje ponuditelja ponuditelj ne moe od nje odustati opozvati je - ili na neki drugi nain prestati biti njome vezan dok ne istekne rok za prihvat njegove ponude, osim

Ako je svoju vezanost iskljuio u samoj ponudi,

Ili je opozvao tako da ponueni primi opoziv najkasnije istovremeno s ponudom,

Vezanost ponuditelja znai da e se ugovor smatrati sklopljenim, ako ponuditelj unutar roka vezanosti primi od ponuenog prihavat ponude, i to

Bez obzira na eventualnu njegovu izjavu o odustanku, opozivu ili slino danu nakon to je obvezujua ponuda prispjela ponuenom.

Rok za prihvat od trenutka kad ponueni primi ponudu

Duina roka ovisi

- o ponuditelju,

- o nuenju izmeu nazonih i nenazonih

Ponuditelj on sam moe odrediti taj rok i ako je to uinio ponuda ga obvezuje do isteka tog roka,

Ponuda nazonom (neposredna) u pravilu obvezuje ponuditelja vrlo kratko jer se smatra odbijenom ako nije prihvaena bez odgaanja,

Ponuda nenazonom obvezuje tijekom vremena koje je redovno potrebno da ponuda stigne ponuenom, da je on razmotri, i o njoj odlui i da odgovor stigne ponuditelju.

OBLIK PONUDE I PRIHVATA

Vrijedi naelo neformalnosti

Ako se nudi sklapanje ugovora za iju valjanost, zakon zahtijeva odreeni oblik, onda ponuda i prihvat proizvode uinke ako su uinjeni u tom obliku.

PRIHVAT PONUDE

UVOD

Ponudu ponueni moe:

- odbiti

- prihvatiti

- reagirati utnjom

ODBIJANJE PONUDE i utnja imaju isti uinak jer se u pravilu utnja ne smatra prihvatom ponude

PRIHVAT je jednostrani pravni posao,

- neopoziv je osim ako bi se o prihvatu oitovao u pravcu neobvezatnosti prihvata,

- ako bi opoziv prihvata ponuditelj primio najkasnije istovremeno s prihvatom,

PRIHVAT PONUDE POSTOJI:

1) kad ponueni u tom pravcu oituje volju

2) kad na ponudu reagira utnjom, odnosno kad je ne odbije,

PRIHVAT OITOVANJEM

Glede sadraja istovjetno ponudi ugovor e biti sklopljen, ako ponuditelj primi oitovanje prije nego to je istekao rok njegove vezanosti ponudom,

Ili sadravati prijedloge izmjena ponuda e se smatrati odbijenom, ali istovremeno e se takav prihvat smatrati novom ponudom (protuponuda)

PRIHVAT UTNJOM

Postoje dvije iznimke:

1) Kad su ponuditelj i ponueni u stalnoj poslovnoj vezi glede istog tipa i sadraja, to znai:

Da su prethodno u nekom kontinuitetu sklopili vie ugovora istog tipa,

Sa istim ili istovrsnim poslovima,

Sline koliine

U kojima su imali iste stranake uloge,

Kad kumulativno postoje sve ove pretpostavke, a ponueni ne odbije ponudu u roku koji je odredio ponuditelj ugovor se smatra sklopljenim

2) Druga iznimka odnosi se na:

Ponuenike koji su se prije primitka ponude sami ponudili da e obavljati poslove po nalogu ponuditelja,

Na ponuenike ija poslovna djelatnost obuhvaa obavljanje poslova po nalozima nalogodavca i u stalnoj su poslovnoj vezi s ponuditeljima (npr. ugovor o pediciji, ugovor o izdavanju bankarskih garancija)

Obje navedene skupine dobiveni nalog dune su odbiti odmah po primitku smatra se da je ugovor sklopljen,

U sluajevima kad utnja predstavlja prihvat ponude ugovor se smatra sklopljenim u trenutku kad je ponueni primio ponudu, odnosno nalog,

PREDUGOVOR

PREDEUGOVOR ugovor kojim se preuzima obveza sklapanja odreenog drugog (glavnog) ugovora.

Predmet sklapanje glavnog ugovora,

Predugovor obvezuje:

a) ako sadri barem bitne sastojke glavnog ugovora,

b) ako ih ne bi sadravao inidba ne bi bila odrediva - preduogovr bi bio nitetan,

- Rok sklapanja glavnog ugovora strane mogu, ali ne moraju ugovoriti

PISMA NAMJERE I DRUGI SLINI AKTI

U trgovakoj praksi (posebno u meunarodnoj) prije nego to je ugovor sklopljen, odnosno tijekom pregovora, strane esto sastavljaju isprave, bilo jednostrane ili zajednike,

Jednostrano sastavljene:

- pisma namjere,

- pisma o dodjeli posla,

- pisma umirenja i sl.

Dvostrano sastavljene

- uglavci ugovora

- biljeke o sporazumu

- biljeke o razumijevanju

Radi se o radnjama koje se poduzimaju prije sklapanja ugovora, neke predstavljaju dio pregovora, a neke oblike ponude,

Kako e biti kvalificirane ovisi o tonom sadraju radnje i namjeri strane.

TRENUTAK SKLAPANJA UGOVORA

Toan trenutak sklapanja vano je znati:

a) jer u tom trenutku u pravilu nastaju namjeravani uinci ugovora,

b) u pravilu od tog trenutka teku rokovi za ispunjenje ugovora,

Trenutak nastanka (perfekcije) ovisi o tome radi li se o KONSENZUALNOM i NEFORMALNOM UGOVORU, FORMALNOM ili REALNOM UGOVORU

KONSENZUALNI I NEFORMALNI UGOVORI

Ugovor je sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora

Ugovor je sklopljen onaj trenutak kad strana koja je prva oitovala volju za sklapanje ugovora, primi (sadrajno suglasno i istovjetno) oitovanje volje druge strane to je trenutka kad ponuditelj primi izjavu ponuenog da prihvaa ponudu.

FORMALNI UGOVORI

- Ugovor za koje je nuan pisani oblik sklopljeni su u trenutku,

- kad su se stranke suglasile o bitnim sastojcima ugovora u pisanom obliku odnosno

- kad su sastavile tjelesnu ili elektroniku ispravu i

- vlastoruno, mehaniki ili elektroniki potpisale ispravu, koja

- sadri suglasno tj. identino oitovanje volje obje strane,

Ne moraju potpisati jednu ispravu nego je dovoljno da svaka potpie primjerak za drugu stranu

Formalni ugovori su sklopljeni i kad strane razmijene pisma ili se sporazume pomou drugog sredstva koje omoguuje da se sa sigurnou utvrde sadraj i identitet davatelja izjave

REALNI UGOVORI I KAPARA

REALNI UGOVORI nastaju u trenutku kad je jedna strana drugoj strani predala neku stvar,

Kapara svaki ugovor iz konsenzualnog pretvara u realni,

KAPARA je odreena svota novca ili koliina drugih zamjenjivih stvari koju jedna strana daje drugoj kao znak da je ugovor sklopljen.

Ako se strane suglase o davanju kapare, pa strana koja je kaparu duna dati to ne uini, ugovor nee nastati.

POJAANJE UGOVORA

Jamstvo

Ugovorna kazna (penal)

Zatezne kamate

Kapara

JAMSTVO

Jamstvo je ugovor kojim se jamac obvezuje prema vjerovniku da e ispuniti pravovaljanu i dospjelu obvezu ako to ne uini dunik.

Jamac koji je isplatio vjerovnika moe zahtijevati od glavnog dunika da mu nadoknadi sve to je isplatio na njegov raun kao i kamate od dana isplate. To se zove pravo regresa.

UGOVORNA KAZNA (PENAL)

To je ugovorom odreena novana svota ili neka druga materijalna korist koju e dunik platiti ako ne ispuni svoju obvezu ili zakasni s njezinim ispunjenjem.

Ugovorna kazna mora biti ugovorena da bi se mogla primijeniti.

ZATEZNE KAMATE

Zatezne kamate su novana sredstva koja uz glavnicu dunik duguje vjerovniku ako zakasni s ispunjenjem novane obveze.

Vjerovnik ima pravo na zatezne kamate bez obzira na to je li pretrpio tetu.

ZATEZNE KAMATE

Razlikujemo Zakonske i Ugovorne zatezne kamate,

ZAKONSKE

- obveza plaanja nastaje na temelju zakona,

- nije je potrebno ugovarati,

- obveza nastaje kad dunik zakasni s ispunjenjem novane obveze

- nastaje samo za dunika novane obveze, a ne nenovane,

STOPA zateznih kamata utvrena je samim zakonom, ali je trgovci (unutar zakonom odreenih okvira) mogu i sami ugovoriti.,

Zakonska stopa odreuje se za svako polugodite,

Za zakanjenje s plaanjem iz trgovakih ugovora i ugovora izmeu trgovaca i tijela javne vlasti ona odgovara eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodita koje prethodi polugoditu za koje se odreuje stopa uveanoj za osam postotnih poena,

UGOVORENA stopa zatezne kamate moe se ugovoriti u trgovakim ugovorima i ugovorima izmeu trgovaca i javne vlasti ugovorena zatezna kamata moe od zakonske zatezne kamate biti vea najvie za 50 %, a u sluaju ugovaranja vie stope primjenit e se najvia doputena stopa

Vjerovnik ima pravo na zateznu kamatu neovisno o tome je li zbog dunikova zakanjenja pretrpio tetu kad pretrpi tetu koja je vea od kamata ima pravo zahtijevati razliku do potpune naknade tete

KAPARA

Kapara je novana svota koju u trenutku sklapanja ugovora jedna stranka daje drugoj kao znak da je ugovor sklopljen i kao sigurnost da e se ugovor ispuniti.

U sluaju neispunjenja ugovora, strana koja je primila kaparu zadrava kaparu, ako nije kriva za neispunjenje, a ako je kriva za neispunjenje, ona je duna strani koja je dala kaparu dati dvostruku kaparu

UINCI DAVANJA KAPARE

Ako obje ugovorne strane valjano i uredno ispune ugovorne obveze primatelj kapare je duan davatelju vratiti kaparu ili je uraunati u ispunjenje.

Ako bilo koja strana davatelj ili primatelj kapare padne u zakanjenje ili uope ne ispuni svoju inidbu nastaju posebne posljedice davanja kapare.

Ako je davatelj kapare u zakanjenju, primatelj kapare moe zahtijevati naknadu tete a kaparu uraunati u naknadu,

Ako davatelj kapare uope ne ispuni obvezu i prestaje njegovo pravo da je ispuni, primatelj kapare moe zadrati primljenu kaparu umjesto da zahtijeva naknadu tete.

Ako je primatelj kapare u zakanjenju, davatelj kapare moe zahtijevati naknadu tete,

Ako primatelj kapare uope ne ispuni obvezu, pa prestane i njegovo pravo da je ispuni, davatelj kapare umjesto naknade tete i vraanja kapare moe zahtijevati vraanje dvostruke kapare.

MJESTO U KOJEM JE UGOVOR SKLOPLJEN

Kad su strane tjelesno nazone sklapanju ugovora, to je mjesto gdje su se nalazile u trenutku sklapanja,

Ako nisu tjelesno nazone, mjestom sklapanja ugovora smatrat e se mjesto u kojem je bilo sjedite ponuditelja, u vrijeme kad je on uputio ponudu ponuenom

PRESTANAK OBVEZE

Za nastanak obveznopravnih odnosa potrebno je ostvarivanje odreenih injenica, tako je i za prestanak obveznopravnog odnosa potreban nastanak nekih injenica.

Ispunjenje

Zakanjenje

Prijeboj

Otpust duga

Sjedinjenje ili konfuzija

Ispunjenje

Ispunjenje je prestanak obaveznopravnog odnosa valjanim ispunjenjem dune inidbe od strane dunika.

To je redoviti i najei nain prestanka obveznopravnog odnosa, a sastoji se u urednom i valjanom ispunjenju obveze vjerovniku.

Dunik je obvezan ispuniti upravo onu inidbu koja je sadraj obveze. One moe ispuniti neto drugo niti to moe vjerovnik zahtijevati. Ako je rok za ispunjenje odreen, onda se obveza mora ispuniti u roku, a ako rok nije odreen, vjerovnik moe traiti ispunjenje odmah.

Mjesto ispunjenja odreuje se ugovorom ili zakonom

Zakanjenje

Zakanjenje u obveznopravnom odnosu znai svako zakanjenje ili odugovlaenje s ispunjenjem preuzete obveze.

Zakanjenje ispunjenja obveze je povreda obveznopravnog odnosa, ali ono samo po sebi ne znai i prestanak odnosa, jer dunik koji je u zakanjenju ipak mora ispuniti obvezu. Zakanjenje povlai neke druge pravne posljedice (npr. Naknada tete, zatezne kamate i sl.)

Dunik je u zakanjenju kada ne ispuni obvezu u ugovorenom roku, a ako rok nije odreen, dunik je u zakanjenju ako ne ispuni obvezu kada ga vjerovnik na to pozove.

Vjerovnik moe isto biti u zakanjenju. On dolazi u zakanjenje ako odbija primiti ispunjenje od dunika ili svojim ponaanjem sprijei ispunjenje.

Ako je vjerovnik u zakanjenju dunik se moe osloboditi obveze tako da predmet obveze ispunjenja poloi kod suda, odnosno u javno skladite.

Prijeboj

Prijeboj je takav nain prestanka obveze u kojem se vjerovnikovo potraivanje i dunikovo protupotraivanje ukidaju meusobnim obraunavanjem.

Otpust duga

Otpust duga je prestanak obveze kad vjerovnik izjavi duniku da nee taiti njezino ispunjenje, a dunik se s tim sloi.

IZVANUGOVORNE OBVEZE (ODGOVORNOST ZA TETU)

U imovinskopravnim odnosima subjekti svojim aktivnim ili pasivnim radnjama mogu nanijeti tetu jedni drugima (materijalna teta) ali i fiziku ili psihiku bol (nematerijalna teta).

Pretpostavke odgovornosti za tetu:

Subjekti

tetna radnja

teta

Uzronost

Protupravnost

SUBJEKTI

Subjekti odgovornosti za tetu jesu tetnik i oteeni.

Osim fizikih osoba, subjekti odgovornosti za tetu mogu biti i pravne osobe.

Osobe koje su duevno bolesne ili su ograniene sposobnosti za rasuivanje, mogu biti osloboene odgovornosti za tetu.

TETNA RADNJA

tetna radnja je svaki in ili propust tetnika koji uzrokuje tetu oteenome.

tetne radnje dijelimo na:

Graanski delikt

Povredu ugovornog odnosa

Graanski delikt je uzrokovanje tetne radnje drugome takvom tetnom radnjom koja nije proizala iz ugovora.

Ugovorni odnos smatramo povrijeenim ako dunik poini tetu proizalu iz ugovora koji su ugovorne strane sklopile (npr. Isporuka robe loije kvalitete)

TETA

teta moe biti materijalna i nematerijalna.

Materijalna teta odraava se na imovini oteenoga (npr. razbijanje tueg automobila).

Nematerijalna teta odraava se na povredi subjektivnih prava i interesa (npr. nanoenje fizikog ili psihikog bola ili straha, povreda asti, poslovnog ugleda i sl.)

UZRONOST

Izmeu tetne radnje kao uzroka i tete kao posljedice mora postojati uzrona veza.

teta obino nastupa iz vie uzroka, a za pravnu posljedicu treba odabrati onu koja je neposredno dovela do tete kao poslijedice, npr. prijevoznik nije kriv zbog toga to je padala kia, nego zbog toga to je prevozio robu u otvorenom kamionu.

PROTUPRAVNOST

Protupravnost je povreda pravne norme, a moe se odnositi na tetnu radnju, na tetu ili na oboje.

Subjektivni elementi protupravnosti izraeni su krivnjom poinitelja. Po tom elementu nema tetnikove odgovornosti sve dok se ne ustanovi da je kriv za nastalu tetu.

NITETNOST

Nitetnost ugovora znai da on ne proizvodi namjeravane pravne uinke, odnosno da ne proizvodi pravne uinka koje bi proizvodio da je valjan,

Ne moe se rei da ne stvara nikakve uinke jer u sluaju ispunjenja strane mogu zahtijevati vraanje ispunjenog, a moe nastati i odgovornost za tetu,

Nitetnou pravnih poslova tite se temeljna naela drutvenog ureenja, iz ega proizlazi:

1) da nitetnost postoji po samom zakonu,

2) da na nitetnost sud pazi po slubenoj dunosti,

3) da se pravo na isticanje nitetnosti ne gasi,

4) da se na nitetnost moe pozivati i svaka zainteresirana strana,

RAZLOZI NITETNOSTI

Opi razlozi nitetnosti, protivnost ugovora

Ustavu

Prisilnim propisima

Protivnost moralu

U SVEZI SA STRANAMA I OITOVANJE VOLJE

1) Poslovna nesposobnost

2) Nepostojanje suglasnosti tijela pravne osobe ali samo ako je dunost davanja suglasnosti upisana u sudski registar,

3) Fizika sila

4) kolski primjer i ala

5) Simulacija kad ni jedna strana nema ozbiljnu volju za sklapanje ugovora, i kad jedna i druga strana to znaju, ali svejedno oituju volju,

6) Nesporazum postoji glede prirode ugovora ili nekog bitnog sastojka

7) Zabrana sklapanja ugovora jednoj strani,

8) Ugovor je nitetan ako je inidba nedoputena,

9) Pobuda je nedoputena ako je protivna javnom poretku,

10) Nedostatak oblika samo ukoliko prisilni propisi zahtijevaju takav oblik,

OPSEG NITETNOSTI

Naelo FAVORI NEGOTI sama nitetnost jedne ili nekih ugovornih odredbi ne dovodi automatski do nitetnosti pravnog posla u cjelini

Do nitetnosti ugovora u cjelini dovodi nitetnost:

- odredbi bez koji ugovor ne moe opstati

- odredbi koje su uvjet ugovora ili odluujua pobuda za sklapanje ugovora,

POSLJEDICE NITAVOSTI

Temeljna posljedica nitetni pravni posao ne stvara namjeravane pravne uinke, moe nastati:

- obveza restitucije vratiti ono to je primljeno,

- kad je jedna strana pretrpjela tetu, zbog nitetnosti ugovora, druga strana bit e duna naknaditi je:

1) ako je prva strana savjesna nije znala niti je morala znati za postojanje uzroka nitetnosti,

2) ako je druga strana kriva za sklapanje nitetnog ugovora,

3) ako izmeu nitetnosti ugovora i pretrpljene tete prve strane postoji izravna, tipina i neprekinuta veza,

KONVALIDACIJA

KONVALIDACIJA je naknadno osnaenje ili pretvaranje prvobitno nevaljanih ili nitetnih ugovora u valjane,

Temeljno pravilo nitetan pravni posao ne postaje valjan ako nakon njegovog poduzimanja nestane odnosno otpadne razlog nitetnosti,

Konvalidacija nitetnog ugovora nije mogua, osim u dva sluaja:

1) da je razlog nitetnosti bila zabrana manjeg znaaja i da je ugovor u cjelini ispunjen,

2) to nije sklopljen u obvezatnom obliku konvalidiraju ne samo ako su ispunjeni u cijelosti, nego i u pretenom obliku,

KONVERZIJA je pretvaranje nitetnog ugovora u drugi valjani ugovor,

POBOJNOST UGOVORA

Pobojnost ugovora znai da on stvara namjeravane pravne uinke, ali da ti uinci mogu biti poniteni,

Pobojnost ne postoji u opem interesu nego u interesu ugovornih strana, iz toga proizlazi:

1) da pobojnost ne postoji po samom zakonu,

2) da na pobojnost sud ne pazi po slubenoj dunosti,

3) da pravo zahtijevati ponitenje pripada samo ugovornim stranama,

4) da je pravo zahtijevati ponitenje vremenski ogranieno.

POBOJNOST SE OSTVARUJE tubom radi ponitenja (ponitaja) ugovora nakon sudske rjeidbe ugovor je poniten od trenutka sklapanja, a ne od trenutka ponitaja.

Pravo zahtijevati ponitenja pripada samo jednoj ugovornoj strani, i to:

- onoj u ijem je interesu pobojnost ustanovljena,

- odnosnu u iju korist postoji razlog pobojnosti o kojem se radi u konkretnom sluaju,

Pravo strane da zahtjeva ponitenje, vremenski je ogranieno,

SUBJEKTIVNI ROK jedna godina, raunajui od dana saznanja za dogaaj, a kad se radi o prijetnji od dana prestanka prijetnje,

OBJEKTIVNI ROK neovisno razlogu pobojnosti u roku od tri godine od dana sklapanja ugovora,

RAZLOZI POBOJNOSTI

Razlozi pobojnosti su:

1. ograniena poslovna sposobnost,

2. mane volje, bitna zabluda, prijevara i prijetnja

3. drugi razlozi

BITNA ZABLUDA

BITNA ZABLUDA je pogrena predodba o injenicama, osoba vjeruje da postoji neto to ne postoji,

Ugovor je pobojan:

1) ako je zabluda bila bitna

2) ako je postojala uzrona veza izmeu zablude i sklapanja ugovora,

3) ako druga strana nije spremna ispuniti ugovor kao da zablude nije bilo

Zabluda je bitna, ako je ugovorna stran u zabludi glede:

- identiteta inidbe ili njenog objekta svodi se na ono to ini predmet inidbe,

- bitnih svojstava objekta ugovora,

- okolnosti koje se smatra odluujuim pri donoenju odluke o sklapanju ugovora, prema

a) obiajima u prometu,

b) namjeri strane.

Ugovor je pobojan zbog bitne zablude samo ako je upravo zbog zablude strana poduzela posao odnosno ako ga ne bi sklopila da nije bilo zablude.

Izmeu zablude i sklapanja ugovora mora postojati uzrona veza

Kad sud poniti ugovor:

- druga savjesna strana moe zahtijevati naknadu tete od strane u zabludi,

- makar strana u zabludi nije kriva za svoju zabludu.

PRIJEVARA

PRIJEVARA postoji kad ugovorna strana ili netko trei, svjesno izazove zabludu ili odrava u zabludi drugu ugovornu stranu u nakani da se tu stranu navede na sklapanje odreenog ugovora,

Za prijevaru su potrebni svijest i nakana stvaranja zablude,

Prevarena strana moe pobijati ugovor im je dovedena ili odravana u zabludi, - a nije potrebno da zabluda bude bitna,

Prevarena strana ima pravo zahtijevati naknadu tete koju je pretrpjela,

PRIJETNJA

Za pobojnost ugovora zbog prijetnje kumulativno moraju postojati:

- nedoputena prijetnja

- opravdani strah zbog kojeg strana sklapa ugovor

- uzrona veza izmeu prijetnje, opravdanog straha i volje za sklapanje ugovora

- Strana kojoj se prijetilo ima pravo i na naknadu tete,

OPSEG POBOJNOSTI

Djelomina pobojnost ne postoji

Odluka suda kojom ponitava ugovor djeluje na ugovor u cjelini, odnosno ugovor se ponitava u cijelosti,

POSLJEDICE POBOJNOSTI

Vraanje primljenog s ciljem uspostave ranijeg stanja,

Strana na ijoj je strani uzrok pobojnosti odgovara za tetu bez obzira na krivnju,

Konvalidacija je mogua nakon to proteknu rokovi za podizanje tube radi ponitenja.

RAZLIKA IZMEU PREKLUZIJE I ZASTARE

Kod zastare ako tuenik stavi prigovor zastare, a sud utvrdi da je do zastare dolo tuitelj gubi zahtjev za prisilno izvrenje prava ali ne i pravo,

Istekom prekluzivnog roka gubi se pravo,

Na zastaru sud ne pazi po slubenoj dunosti, a na prekluziju pazi,

Kod prekluzije nema obustave (zastoja) ni prekida, dok kod zastare ima,

PRIGOVOR

PRIGOVOR (exeptio) je sredstvo za ostvarenje zahtjeva,

Pravo da se iznoenjem izvjesnih injenica suprotstavi ostvarenju subjektivnih prava druge osobe,

On je sredstvo za ostvarenje prava te strane i sredstvo za sprjeavanje ostvarenja prava druge strane,

ZASTARA

Uinak je ogranien zastarnim rokovima, ijim istekom se gubi i zahtjev i odgovornost za njegovo ispunjenje,

Zastarom se ne gubi samo pravo nego djelotvornost zahtjeva za ispunjenje obveze, odnosno taj zahtjev,

TIJEK ZASTARNOG ROKA

Zastarni rok poinje tei prvog dana poslije dana kad je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, tj. prvog dana poslije dospjea dunikove obveze,

Zastrani rok ne tee za sve vrijeme za koje vjerovniku nije bilo mogue zbog nesavladivih prepreka sudskim putem zahtijevati ispunjenje obveze tj. podii tubu,

Za trgovako pravo njavanije:

- za vrijeme mobilizacije u sluaju neposredne ratne opasnosti,

- u pogledu potraivanja koja imaju osobe zaposlene u tuem domainstvu prema poslodavcu ili lanovima njegove obitelji koji zajedno s njim ive, sve dok taj radni odnos traje,

OBUSTAVA ILI ZASTOJ ZASTARE

Ako okolnosti postoje prvog dana poslije dospjea zastarni rok ne poinje tei, nego e poeti tei tek kad one prestanu,

Ako su okolnosti nastale nakon to je zastarni rok poeo tei, on prestaje tei, a nastavi e tei kad one prestanu,

- pri emu se vrijeme dok su ove okolnosti trajale ne rauna u vrijeme zastarjevanja,

PREKID ZASTARE

1) Kad vjerovnik podigne tubu odnosno poduzme drugu radnju pred sudom ili drugim nadlenim tijelom, i to u svrhu utvrivanja ili ostvarenja trabina zastara ne poinje tei odmah, nego tee od dana pravomonosti odluke suda ili drugog nadlenog tijela,

2) Kad dunik prizna dug isti zastarni rok poinje tei ispoetka,

Zastarni rok istjee tj. zastara nastupa kad istekne posljednji dan roka odreenog u odgovarajuoj odredbi zakona,

UINCI ZASTARE

Vjerovnik gubi zahtjev, dunik odgovornost

Dunik utemeljenim stavljanjem prigovora zastare postie odbijanje vjerovnikovog zahtjeva,

Zastarom glavne trabine, zastarjevaju i sporedne trabine

ZASTARNI ROKOVI

Odredbe o duini rokova prisilne su naravi,

Opi zastarni rok za sve trabine, osim ako za pojedine vrste trabina nije drukije odreeno u hrvatskom pravu je pet godina

Za trgovake ugovore za trabine iz trgovakih ugovora u prometu robe i usluga te potraivanja naknade za izdatke uinjene u svezi s tim ugovorima tri godine

Opi zastarni rok za trgovake ugovore je tri godine

OSTALI ZASTARNI ROKOVI

Zastarni rok za povremene periodine trabine koje dospijevaju godinje ili u kraim vremenskim razmacima (npr. kamate) tri godine

Naknada izvanugovorne tete:

SUBJEKTIVNI ROK od dana saznanja za tetu i poinitelja tri godine

OBJEKTIVNI ROK od dana nastanka tete pet godina

- Naknada tete - za postavljanje zahtjeva za nakandu tete zbog povrede ugovora tj. zakanjenje ili neispunjenje ugovora tri godine

JEDNA GODINA:

1) Potraivanja naknade za elektrinu energiju, plin i sl.

2) Potraivanje RTV pretplate,

3) Potraivanje pote, telekomunikacija i sl.

4) Potraivanja za pretplate na povremene publikacije,

NASTANAK SEKUNDARNIH (NENAMJERAVANIH) UINAKA UGOVORA

Sekundarni ili nenamjeravani uinci - su oni za iji nastanak je osim nastanka ugovora nuno postojanje jo neke dodatne okolnosti koja nije redovita i oekivana,

Neke od njih izazivaju nastanak samo jednog