Tržište ili država? - liberalniforum.comliberalniforum.com/wp-content/uploads/2017/05/Trziste-ili-drzava-web.pdf · Dvadeset pet pitanja u anketi moguće je svrstati u nekoliko

Istraživačka publikacija

Tržište ili država? Istraživanje stavova bosanskohercegovačkih građana o ključnim ekonomskim pitanjima Danijal Hadžović

Liberalni Forum – Pokret za slobodno društvo, 2017 www.liberalniforum.com

Liberalni forum pokret za slobodno društvo


2

Liberalni forum je nevladino, nestranačko i neprofitno udruženje graĎana koje za cilj ima

razvoj, širenje i primjenu ideja i programa zasnovanih na načelima liberalizma. Vjerujemo u

društvo individualne slobode, vladavine prava, slobodne tržišne ekonomije, malih poreza i

ograničene i efikasne državne administracije.

Kontakt: Ašikovac 42, 71000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina

Tel: +387 33 219 032

[email protected]

www.liberalniforum.com

Danijal Hadžović roĎen je 31.07.1988. u Sarajevu. Završio je Fakultet političkih nauka u

Sarajevo. Novinarsku karijeru započeo 2008. godine na Radiju 202. Radio kao novinar na

Hayat TV, Depo portalu, Federalnoj televizoji te je bio izvršni urednik informativnog portala

Novi.ba. Trenutno zaposlen kao novinar Slobodne Bosne. Objavljivao tekstove u

mnogobrojnim domaćim i regionalnim medijima, uključujući OsloboĎenje, Index.hr,

Peščanik, BH Dane. Autor i učesnik u brojnim projektima nevladinih organizacija, edukator,

predavač i istraživač u nizu projekata koji za cilj imaju promociju slobodnog tržišta. Izvršni je

direktor Liberalnog foruma.

PDF verzija ove publikacije dostupna je na www.liberalniforum.com i slobodna je za

korištenje, distribuiranje, podjelu i štampu uz obavezno navoĎenje izvora.

http://www.liberalniforum.com/


3

Sadržaj

Uvod .......................................................................................................................................... 4

Demografske karakteristike ispitanika ..................................................................................... 5

Rezultati istraživanja ............................................................................................................... 11

Prosječan rezultat u odgovorima iskazan političkom skalom .................................................27

Zaključci .................................................................................................................................. 33


4

Uvod

Liberalni forum proveo je istraživanje nad 1.000 ispitanika, državljana BiH, o njihovim

pogledima prema najvažnijim ekonomskim pitanjima u društvu. Cilj istraživanja je dobiti

precizne i sveobuhvatne podatke o odnosu naših graĎana prema ekonomiji te politikama

koje preferiraju u ureĎenju ekonomskog sistema i rješevanju ekonomskih problema u našoj

zemlji. U skladu s tim na svako pitanje kao odgovori su im ponuĎene četiri opcije. U skladu

s odgovorima napravljena je pravolinijska osa koja predstavlja podjelu na ekonomsku

ljevicu i desnicu, odnosno sklonost državnom intervencionizmu ili slobodnom tržištu.

Anketiranje je vršeno putem interneta, a kao uzorak je izabran jednostavni slučajni uzorak.

Starost anketirane populacije je od 18 godina pa nadalje. Anketa sadrži ukupno 25 pitanja.

Istraživanje je obavljeno u periodu od 1. februara do 1. marta 2017. godine.

Radi dobijanja što preciznijih i sveobuhvatnijih podataka, ispitanici su takoĎer razvrstani

prema demografskim karakteristikama koje uključuju spol, starost, entitet, stepen

obrazovanja, zaposlenje, nacionalnost, tip naselja; te političkim karateristikama koje

uključuju ideološko opredjeljenje, glasanje na posljednjim izborima te namjeru glasanja na

sljedećim izborima.


5

Demografske karakteristike ispitanika

44%

56%

Ženski

Muški

34%

20%19%

16%

11%18-29

30-39

40-49

50-59

60+

Grafikon 1. Spol ispitanika Grafikon 2. Starosna struktura ispitanika

11%

38%

20%

20%

11%

Samozaposlen

Stalno zaposlen (kodposlodavca)

Nezaposlen

Srednjoškolac/student

Ostali, domaćica,penzioner, invalid...)

Grafikon 3. Radni status ispitanika


6

0%

3%6%

35%

9%

35%

10%

2%

Bez osnovne škole

Završena osnovna škola

Trogodišnja škola, zanat

Srednja škola, gimnazija ili stručnaškola

Viša škola

Fakultet

Magisterij

Doktorat

Grafikon 4. Stepen obrazovanja ispitanika


7

Grafikon 4. Etnička pripadnost ispitanika


8

76%

24%

Urbano

Ruralno

Grafikon 5. Entitetska pripadnost ispitanika Grafikon 6. Tip naselja u kojima žive ispitanici

7%

27%

26%

10%

5%

25%Komunist

Socijaldemokrat

Liberal

Konzervativac

Nacionalist

Drugo

Grafikon 7. Ideološko opredjeljenje

83%

17%

Da

Ne

Grafikon 8. Da li ste glasali na posljednjim izborima?


9

11%

14%

13%

8%

5%4%4%2%

7%

2%

2%

16%

12%

SDA

SDP

NS

SNSD

SBB

SDS

HDZ BIH

HDZ 1990

DF

PDP

NDP

Neka druga stranka

Nisam glasao

Grafikon 9. Glasanje ispitanika na posljednjim izborima


10

9%

12%

16%

8%

2%3%5%1%

2%2%

2%

25%

13%

SDA

SDP

NS

SNSD

SBB

SDS

HDZ BiH

HDZ 1990

DF

PDP

NDP

Neka druga stranka

Nisam glasao

Grafikon 10. Namjere glasanja ispitanika na sljedećim izborima


11

Rezultati istraživanja

Dvadeset pet pitanja u anketi moguće je svrstati u nekoliko ekonomskih kategorija. To su

pitanje vlasništva, stepen regulacija, poreza, protekcionizma veličine države, socijalne

politike u odnosu na ekonomiju te vrijednosnih sudova.

Kada govorimo o vlasništvu, većina ispitanika, čak 78% smatra da je privatno vlasništvo u

ekonomiji daleko efikasnije od državnog.

Grafikon 11. „Iako javne firme nekad mogu biti uspješne, privatno vlasništvo u ekonomiji je

daleko efikasnije od državnog“

Ipak, iako većina ispitanika privano vlasništvo u ekonomiji smatra efikasnijim od državnog,

stavovi ispitanika po pitanju privatizacije preostalih kompanija u državnom vlasništvu su

mnogo podijeljeniji.


12

Grafikon 12. „U BiH je potrebno privatizovati preostale firme u državnom vlasništvu“

Većina ispitanika takoĎer podržava koncept slobodnog tržišta i smatra da slobodnije tržište

omogućava i veću slobodu ljudima.

Grafikon 13. „Što slobodnije tržište, to slobodniji ljudi“


13

Po pitanju poslovanja kompanija većina ispitanika smatra da su niži porezi efikasniji od

državnih subvencija, da je potrebno smanjiti doprinose, da je visina plate stvar dogovora

poslodavca i radnika a ne države, te da su poslodavci opterećeni prevelikim nametima koji

trebaju biti smanjeni.

Grafikon 14. „Za uspješno poslovanje firme, niži porezi su efikasniji od subvencija“.


14

Grafikon 15. „Visina plate/nadnice je stvar poslodavca i radnika, a ne države”.

Grafikon 16. „Kako bi se povećala zaposlenost, potrebno je smanjiti doprinose na rad“


15

Grafikon 17. „Firme i poslodavci u BiH su opterećeni prevelikim nametima koji radi

ekonomskog napretka trebaju biti smanjeni“

No ipak, iako smatraju da su firme i poslodavci plaćaju prevelike namete, većina ispitanika

takoĎer smatra da bi pojedinci koji zaraĎuju mnogo trebali plaćati poreze po višim poreskim

stopama od ostalih graĎana.

Grafikon 18. „Osobe koje zaraĎuju mnogo trebaju biti i oporezovane po višim poreskim

stopama od ostalih graĎana.”


16

Pa ipak, većina ispitanika s druge strane smatra kako nema ništa loše u tome da neki

pojedinci zaraĎuju mnogo više od drugih.

Grafikon 19. „Nema ništa loše u tome da neki ljudi zaraĎuju mnogo više od drugih.“

Kada govorimo o pitanjima veličine države i državne regulacije ekonomije, većina ispitanika

teži ekonomski liberalnom principu manje države. Čak 74% ispitanika smatra da ekonomija

najbolje funkcioniše kada se država što manje miješa u nju, 85% smatra da su primanja u

državnom sektoru previsoka i da ih treba prilagoditi onima u privatnom sektoru, čak 96%

ispitanika smatra da u BiH postoji višak regulacije i nepotrebne administracije/birokratije, a

87% da u pojedinim dijelovima javnog sektora (zdravstvo, obrazovanje, administracija, itd.)

postoji višak zaposlenih koje treba otpustiti.


17

Grafikon 20. „Ekonomija funkcioniše najbolje kada se država što manje miješa u nju.“

Grafikon 21. „Primanja u državnom sektoru su previsoka i treba ih prilagoditi onima u

privatnom sektoru“.


18

Grafikon 22. „U BiH postoji višak regulacije i nepotrebne administracije/birokratije.”

Grafikon 23. U pojedinim dijelovima javnog sektora (zdravstvo, obrazovanje, administracija,

itd.) postoji višak zaposlenih koje treba otpustiti

49%

38%

9%

4%Potpuno seslažem

Djelomično seslažem

Djelomično se neslažem

Uopšte se neslažem

Ipak, kada je riječ o socijalnim politikama, tu pak većina graĎana pokazuje sklonost ka

većoj ulozi države. Pored već spomenutog stava po pitanju progresivnog oporezivanja, gdje


19

je 75% ispitanika reklo da bi osobe koje zaraĎuju mnogo trebale biti oporezovane i po višim

poreskim stopama, 92% ispitanika smatra da bi zdravstveno osiguraje moralo biti od države

zagarantovano pravo, dok 93% isto smatra za obrazovanje. Ipak, 49% ispitanika takoĎer

smatra da zdravstveni sistem treba biti postepeno privatizovan (15% u potpunosti

podržava, 34% djelomično), a 51% je protiv. No kada je riječ o postepenoj privatizaciji

obrazovanja protiv je 67% ispitanika. Ipak, istovremeno 90% ispitanika smatra da oni koji su

sposobni da rade, a odbijaju tu mogućnost, ne bi trebali primati socijalnu pomoć od države.

Kada je riječ o minimalnoj plat u BiH, čak 91% ispitanih smatra da bi ona trebala biti

povećana.


20

Grafikon 24. „Zdravstvena zaštita mora biti od države zagarantovano pravo svakog

graĎanina”

Grafikon 25. „Obrazovanje mora biti od države zagarantovano pravo svakog graĎanina“


21

Grafikon 26. „Zdravstveni sistem u BiH treba biti postepeno privatizovan“

Grafikon 27. „Obrazovni sistem u BiH treba biti postepeno privatizovan“


22

Grafikon 28. „Oni koji su sposobni da rade, a odbijaju tu mogućnost, ne bi trebali primati

pomoć od države.”

Grafikon 29. „Minimalna plata u BiH treba biti povećana”


23

Većina ispitanika takoĎer ima pozitivan odnos po pitanju Reformske agende te 72%

ispitanih smatra da je njeno provoĎenje preduslov ekonomskog napretka BiH.

Grafikon 30. „ProvoĎenje Reformske agende je preduslov ekonomskog napretka i

stabilnosti BiH.”


24

Kada govorimo o vrijednosnim pitanjima, većina ispitanika, njih 56% smatra da za uspjeh

društva biznismeni nisu važniji od pisaca i umjetnika.

Grafikon 31. „Za uspjeh društva biznismeni su važniji od pisaca i umjetnika.”

Čak 90% ispitanika vjeruje kako bi osnovni cilj obrazovanja trebao biti priprema ljudi za

kvalitetno obavljanje budućeg posla.

Grafikon 32. „Cilj obrazovanja prvenstveno treba biti priprema ljudi za kvalitetno obavljanje

budućeg posla.“


25

Većina ispitanika takoĎer smatra nezaposlenost većim problemom od inflacije.

Grafikon 33. „Kontrola inflacije je važnija od kontrole nezaposlenosti.“

Visoku umjetnost većina ispitanika ne bi prepuštali tržištu, te se 59% anketiranih ne slaže s

konstatacijom da poreski obveznici ne bi trebali finansirati pozorišta ili muzeje koji nisu u

stanju opstati na tržištu.


26

Grafikon 34. „Poreski obveznici ne bi trebali finansirati pozorišta ili muzeje ako oni nisu u

stanju opstati na tržištu“

Većina ispitanih je takoĎer protekcionistički raspoložena te smatra da bi država carinskim i

drugim politikama trebala zaštiti domaću proizvodnju.

Grafikon 35. „Radi očuvanja radnih mjesta carinskim i drugim protekcionističkim politikama

država treba štititi domaće firme od strane konkurencije.“


27

Prosječan rezultat u odgovorima iskazan

političkom skalom

Za sve navedene odgovore napravljeni su demografski i politički prikazi na pravolinijskoj

skali. Rezultati su prikazani grafički i to na način da je slaganje/neslaganje na tvrdnjama

izraženo na skali od -2 do +2, u vidu izračunate prosječne ocjene.

0 predstavlja srednju vrijednosti, a odgovori čija je prosječna vrijednost od -50 do -1 nalaze

se na lijevoj osi, dok se odgovori čija je prosječna vrijednosti od 1 do 50 nalaze na desnoj

osi.

Ispitanik čija se prosječna ocjena na osnovu odgovora nalazi na strani ose lijevo od 0

prefeira državni intervencionizam, dok ispitanik čiji se odgovori nalaze desno od 0

preferira tržišno rješvanje problema.

Apsolutna sklonost državnom intervencionizmu i planskoj ekonomiji izražena je

ocjenom -50, dok je apsolutna sklonost tržišnom rješenju izražena ocjenom +50

Za svaki odgovor koji je kao rješenje za neki problem preferirao potpuni državni

intervencionizam dobijaju se -2 boda, za djelomični državni intervencionizam -1 bod,

za djelomično tržišno rješenje +1, dok se za potpuno tržišno rješenje dobijaju +2 boda.

Kada govorimo o političkoj skali u skladu s političkim opredjeljenjem najviše sklonosti ka

državnom intervencionizmu s prosječnom ocjenom od -19 pokazuju ispitanici koji su se

na pitanje o svom ideološkom opredjeljenju izjasnili kao komunist. S druge najveću

sklonost ka slobodnom tržištu pokazuju liberali s prosječnom ocjenom +11,64, te

konzervativci s prosječnom ocjenom +12,3. Na lijevoj strani ose nalaze se još nacionalisti

s prosječnom ocjenom -3,3, pojedinci koji su bili neopredjeljeni po pitanju ideološke

pripadnosti imaju prosječnu ocjenu -4,2, dok socijaldemokrati imaju prosječnu ocjenu

-5,44.


28

Slika 1. Prosječna ocjena ispitanika u skladu s političkom ideologijom

Kada je riječ o prosječnoj ocjeni na skalu u skladu sa glasnjem za stranke, najskloniji

državnom intervencionizmu su glasači SNSD-a s prosječnom ocjenom od -18,3, dok su

najveće pristalice slobodnog tržišta glasači SDS-a s prosječnom ocjenom +22,2.

Na desnoj strani ose nalaze se još HDZ 1990 s prosječnom ocjenom +14,5, glasači HDZ-a

BiH s prosječnom ocjenom +13,7, glasači SDA s prosječnom +7,7 te glasači PDP-a s

prosječnom ocjenom +6,7, te DF-a s takoĎer prosječnom ocjenom +6,7. Ono što je

zanimljivo je da se sve navedene stranke deklarativno izjašnjavanju kao narodnjačke

stranke desnog centra, te njihovi glasači i prema ekonomskim stavovima izražavaju veću

sklonost tržišnim rješenjima. Jedini izuzetak po tom pitanju predstavljaju glasači DF-a

koji su se prema istraživanju, iako se nominalno radi o socijaldemokratskoj stranci,

našli na desnoj strani skale. Nešto skloniji slobodnom tržištu, ali bliže centru, nalaze se

glasači Naše stranke s prosječnom ocjenom +2,5 te SBB-a s prosječnom ocjenom +2,6.

Na lijevoj strani ose koja podrazumijeva veći stepen preferiranja državnog

intervencionizma od slobodnog tržišta pored SNSD-a nalaze se i glasači SDP-a s

prosječnom ocjenom -9,0 te Narodne demokratske partije s prosječnom ocjenom -1,2. Na

lijevoj strani ose takoĎer se nalaze oni koji su rekli da su glasali, ali ni za jednu od

ponuđenih političkih opcija, s prosječnom ocjenom -5,1, te oni koji nisu glasali s

prosječnom ocjenom -2,1.


29

Slika 2. Prosječna ocjena u skladu sa glasanjem na posljednjim izborima

Kada je riječ o prosječnoj ocjeni po entitetima, prosječna ocjena u Republici Srpskoj je -

5,25, u Federaciji BiH +2,1, a u Brčko Distriktu -1,1.

Slika 3. Prosječna ocjena u skladu s entitetskim državljanstvom


30

Kada je riječ o etničkoj pripadnosti, najviše lijevo s prosječnom ocjenom od –7,3 nalaze se

Srbi. Najviše desno na skali su Hrvati s prosječnom ocjenom od +5,8. Između se nalaze

Bošnjaci s prosječnom ocjenom -2,8, Ostali s prosječnom ocjenom +1,8, te oni koji nisu

htjeli odgovoriti s prosječnom ocjenom +3,9.

Slika 4. Prosječna ocjena u skladu s etničkom pripadnošću

Kada je riječ o životnom dobu, najskloniji državnom intervencionizmu s prosječnom

ocjenom od -6,6 su pojedinci između 30 i 39 godina, dok su slobodnom tržištu s

prosječnom ocjenom od +3,5 su najskloniji pojedinci od 50 do 59 godina. Populacija

između 18 i 29 godina ima prosječnu ocjenu -1,2, populacija između 40 i 49 godina +1,3,

a populacija od preko 60 godina prosječno je ocjenjena sa -1,5.


31

Slika 5. Prosječna ocjena u skladu sa životnom dobi

Kada je riječ o stepenu obrazovanja najskloniji državnom intervencionizmu s

prosječnom ocjenom od -34 su ispitanici bez završene osnovne škole. Ipak, zbog vrlo

malog uzorka takvih pojedinaca ovaj podatak treba uzeti sa rezervom. Najskloniji

slobodnom tržištu su ispitanici koji posjeduju magisterij s prosječnom ocjenom +12,8.

Ispitanici sa završenom samo osnovnom školom imaju prosječnu ocjenu -9, sa

završenom trogodišnjom srednjom školom ili zanatom +2,5, sa srednjom školom ili

gimnazijom -4,5, sa višom školom (6. stepen) +8,5, sa završenim fakultetom (7.

stepen) -5,3, a sa doktoratom +11,6.

Slika 6. Prosječna ocjena u skladu sa stepenom obrazovanja


32

Kada je riječ o radnom statusu ispitanika, najveće pristalice državnog

intervencionizma u ekonomiji su nezaposleni s prosječnom ocjenom -12,6, dok su

najveći pobornici slobodnog tržišta samozaposleni s prosječnom ocjenom +19,6.

Slika 7. Prosječna ocjena u skladu s radnim statusom


33

Zaključci

Na osnovu dobijenih rezultata istraživanja donosimo sljedeće ključne zaključke:

1. Većina ispitanih graĎana Bosne i Hercegovine prema prosječnim rezultatima teži nekoj

vrsti ekonomskog centrizma izmeĎu državnog intervencionizma i potpunog prepuštanja

svih ekonomskih odnosa tržištu.

2. Većina ispitanika preferira male namete na privredu, što je moguće manje miješanje

države u rad privatnog sektora te smanjenje administracije i birokratskih procedura.

TakoĎer, većina ispitanih privatno vlasništvo u ekonomiji smatra daleko efikasnijim od

državnog te smatra da nema ništa loše u tome da jedan pojedinac zaraĎuje mnogo više

od drugih. Ipak, po pitanju obaveznog obrazovanja i zdravstvenog osiguranja, socijalnih

programa, zaštite domaće proizvodnje, zaštite radnika i redistribucije društvenog

bogatstva većina ispitanih je pobornik državnog intervencionizma prije nego prepuštanje

ovih pitanja tržišnim odnosima. Ispitanici su poprilično neodlučni kada je riječ o pitanju

privatizacije preostalih državnih kompanija.

3. Glasači nominalno stranaka desnog centra (SDA, SDS, HDZ, PDP HDZ 1990.) i na

ekonomskoj skali se nalaze na desnoj strani i najskloniji su slobodnom tržištu. Glasači

nominalno lijevih stranaka SDP-a i SNSD-a su s druge strane najskloniji državnom

intervencionizmu. Ekonomskom centrizmu su pak najbliži glasači SBB-a i Naše stranke.

Bitan izuzetak predstavljaju glasači DF-a, nominalno socijaldemokratske stranke, koji su

skloniji slobodnom tržištu od državnog intervencionizma u ekonomiji. Ovi podaci upućuju

na zaključak da, iako politike ovih stranaka u praksi često i ne korespondiraju s takvim

ideološkim opredjeljenjem, i u ekonomskom pogledu su glasači nominalno stranaka

desnog centra skloniji slobodnom tržištu, a lijevih državnom intrvencionizmu.

4. Komunisti i u manjoj mjeri socijaldemokrati preferiraju državni intervencionizam u

odnosu na slobodno tržište. Slobodno tržište najviše preferiraju konzervativci i liberali

5. Državni intervencionizam u odnosu na slobodno tržište neznatno više preferiraju i

nacinalisti, dok oni koji su ostali neopredjeljeni po ideološkom pitanju teže kompromisu

izmeĎu jednog i drugog.

6. Od etničkih grupa u BiH najskloniji slobodnom tržištu su Hrvati, a državnom

intervencionizmu Srbi.

7. Profesionalni status ispitanih uveliko utječe na njihove poglede na ekonomska pitanja.

Tako slobodno tržište najviše preferiraju samozaposleni, a državni intervencionizam

nezaposleni, dok ostale grupe (srednjoškolci/studenti, stalno zaposleni,

penzioneri/domaćice/invalidi/ostali) zauzimaju prostor bliže centru.

Liberalni forum Pokret za slobodno društvo

Ašikovac 42, 71000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina

Tel: +387 33 219 032

[email protected]

www.liberalniforum.com

Documents

Tržište ili država? - liberalniforum.comliberalniforum.com/wp-content/uploads/2017/05/Trziste-ili-drzava-web.pdf · Dvadeset pet pitanja u anketi moguće je svrstati u nekoliko