TRŽIŠTE NOVCA I KAPITALA - cbcg.me fileni u narednoj tabeli, pokazuju tempo rasta, ali i pada interesovanja investi-tora. Godina 2009. je godina blagog oporavka (ali iskuljučivo

3 TRŽIŠTE NOVCA I KAPITALA

89Tržište novca i kapitala

3.1. Tržište novca

U toku 2010. godine održano je sedam aukcija državnih zapisa sa rokom dospijeća od 182 dana, na kojima je emitovano ukupno 105,6 miliona eura državnih zapisa.

Od ukupno emitovanih državnih zapisa u 2010. godini prodato je 104,8 miliona eura ili 99,2%. Ukupna tražnja iznosila je 144,7 miliona eura i bila je veća od ponuđene vrijednosti zapisa za 37,0%. Kupci na svim aukcijama državnih zapisa bile su crnogorske banke, dok je na dvije aukcije kupac bio i Fond za zaštitu depozita. Ostvarena prosječna ponderisana kamatna stopa na držav-ne zapise sa rokom dospijeća od 182 dana iznosila je 3,60%.

Kretanje kamatnih stopa na aukcijama državnih zapisa, sa rokom dospijeća od 182 dana u 2010. godini, pokazuje grafik br. 3.1.

Državni dug po osnovu državnih zapisa na dan 31.12.2010. godine iznosio je 49,6 miliona eura.

Boks 3.1 – Aukcija državnih zapisa u periodu 2001-2010.

Od 2001. godine obavljeno je 155 aukcija četiri vrste državnih zapisa (sa rokom dospijeća 28, 56, 91 i 182 dana), za potrebe finansiranja kratkoročne budžetske potrošnje. Iznosi emitovanih i prodatih zapisa rasli su iz godine u godinu sve do 2005. godine, od kada započinje opadajući trend. Primjenom Strategije za smanjenje javnog duga, kroz racionalnije budžetsko trošenje i veće prihode budžeta, u 2006. godini je prvi put ostvaren budžeski suficit. Dio te strategije je bilo i smanjenje zaduživanja budžeta putem emisije državnih zapisa. U 2006. godini vrijednost prodatih zapisa bila je niža za 96,4 miliona eura nego u 2005. godini. Trend smanjenja zaduživanja budžeta putem emisije državnih zapisa nastavljen je i u 2007. godini. U 2007. godini su održane dvije aukcije, na kojima je realizovano svega 1,8 miliona eura državnih zapisa. U 2008. godini aukcija državnih zapisa nije bilo. Vlada je 2009. godine odlučila da ponovo emituje državne zapise u cilju ublažavanja posljedica krize na ostvarivanje planiranog budžeta. U 2009. godini prodato je 84,2 miliona eura zapisa, a u 2010. godini 104,8 miliona

Grafik 3.1Kretanje prodatih iznosa i kamatnih stopa na 182 - dnevne državne zapise u 2010. godini

Izvor: CBCG

90 Godišnji izvještaj glavnog ekonomiste • 2010

eura, što govori o značajnom rastu zaduživanja budžeta putem emitovanja državnih zapisa, u odnosu na prethodni period.

3.2. Tržište kapitala

Na crnogorskim berzama 2010. godinu obilježio je proces spajanja berzi. Procedura integracije berzi počela je nakon što su njihove Skupštine, krajem januara 2010. godine, jednoglasno usvojile odluke o prihvatanju ini-cijative ,,CG broker dilera’’ o spajanju. U avgustu mjesecu, održane su Skupštine akcionara obije crnogorske berze, na kojima su usvojene Odluke o spajanju pripajanjem, odnosno o prihvatanju pripajanja NEX berze Montenegroberzi, kao i sve ostale odluke koje je bilo neophodno donijeti u skladu sa pozitivnim propisima. Komisija za hartije od vrijednosti je početkom oktobra 2010. godine donijela Rješenje o evidentiranju emisije akcija Montenegroberze po osnovu restruktuiranja pripajanjem. Na ovaj način, NEX Montenegro berza je formalno-pravno pripojena Montenegroberzi i prestala je sa radom 31.12.2010. godine. Spajanje berzi može-mo ocijeniti kao pozitivnu tendenciju, koja bi trebala da doprinese povećanju transparentnosti crnogorskog tržišta kapitala.

Prethodnu godinu su obilježili negativni trendovi u vidu daljeg opadanja vrijednosti berzanskih indeksa, zna-čajno manji promet i broj transakcija, što govori da je kriza na crnogorskom tržištu kapitala još uvijek prisut-na. Takođe, na crnogorskim berzama ostvaren najveći pad prometa u regionu (boks br. 3.2).

Tokom 2010. godine, na crnogorskim berzama, ostvareno je 54,8 miliona eura prometa, kroz 19,8 hiljada transakcija. U poređenju sa 2009. godinom promet je opao za 86,5% ili 351 milion eura, dok je broj skloplje-nih poslova opao za 66,3%. Prosječan mjesečni promet iznosio je svega 4,6 miliona eura i bio je znatno manji nego u 2009. godini, kada je iznosio 33,8 miliona eura. Najveći dio prometa ostvaren je kroz sekundarnu trgovinu, dok je kroz primarnu trgovinu ostvareno svega 4,1% prometa.

Grafik 1Ponuđeni i prodati zapisi od početka održavanja aukcija,u 000.000 eura

Izvor: CBCG


Tabela 3.1 Uporedni odnos prometa na crnogorskim berzama

Period I-XII`10.I-XII`07.

I-XII`10.I-XII `08.

I-XII `10.I-XII `09.

Ukupan promet na crnogorskim berzama -92,5% -65,8% -86,5%

Izvor: Kalkulacije CBCG

Veći obim prometa i broj transakcija ostvaren je preko Montenegrober-ze (57,2% ukupnog prometa i 71,8% ukupno ostvarenih transakcija), a manji preko Nex Montenegro ber-ze (42,8% ukupnog prometa i 28,2% transakcija) (grafik br. 3.3).

Nominalni iznosi ukupnog prometa i broja sklopljenih poslova, prikaza-ni u narednoj tabeli, pokazuju tempo rasta, ali i pada interesovanja investi-tora. Godina 2009. je godina blagog oporavka (ali iskuljučivo kao rezul-tat transkacija povezanih sa EPCG), poslije velikog pada prometa u 2008. godini. U 2010. godini došlo je do značajnog pada prometa i broja tran-sakcija, i zabilježen je najmanji pro-met od 2004. godine, tako da se može zaključiti da je kriza na crnogorskom tržištu kapitala još uvijek prisutna.

Grafik 3.2Ukupan promet (u 0000.000 eura), i broj transakcija na crnogorskim berzama u 2009. i 2010. godini

Grafik 3.3Promet na crnogorskim berzama u periodu od 2006. do 2010. godine

Izvor: Montenegroberza i Nex Montenegro berza



Tabela 3.2 Promet i broj ostvarenih transakcija na crnogorskim berzama, istorijski prikaz

Godina Promet u 000.000 eura Broj transakcija

2001. 10,8 909

2002. 14,3 4.293

2003. 43,5 21.323

2004. 42,8 57.920

2005. 198,4 111.053

2006. 377 114.073

2007. 727 224.637

2008. 160,3 83.348

2009. 405,8 58.778

2010. 54,8 19.827


Struktura prometa

U strukturi trgovine, ostvarenoj u 2010. godini, najveće učešće je ostvario promet akcijama kompanija (61,4%), zatim raznim vrstama obveznica (25,2%), dok se na učešće akcija fondova zajedničkog ulaganja u ukupnom prometu odnosilo 13,5%.

U poređenju sa 2009. godinom, struktura prometa je značajno pro-mijenjena. U strukturi prometa, u 2010. godini u odnosu na 2009. godi-nu, zabilježeno je značajno smanjenje učešća prometa akcijama kompani-ja u ukupnom prometu (za čak 32,2 procentnih poena), dok je značajno porastao promet obveznicama (za 21,2 procentnih poena) i akcija fon-dova zajedničkog ulaganja (za 11,1 procentnih poena). Povećanje učešća prometa obveznica u ukupnom pro-metu posledica je većeg interesovanja ulaganja u sigurniji „investicioni ma-terijal”.

Grafik 3.4Struktura prometa na crnogorskim berzama u 2010. godini



Tabela 3.3 Ukupan promet i struktura prometa, 2007 - 2010. godina

Struktura prometa

I-XII 2007. I-XII 2008. I-XII 2009. I-XII 2010.

Apsolutni iznos

% ukupnog prometa

Apsolutni iznos

% ukupnog prometa

Apsolutni iznos

% ukupnog prometa

Apsolutni iznos

% ukupnog prometa

Akcije 569.962.081 78,4% 112.550.662 70,2% 379.985.549 93,6% 33.627.138 61,4%

Akcije FZU 139.630.614 19,2% 27.685.489 17,3% 9.534.229 2,3% 7.378.285 13,5%

Obveznice 17.423.470 2,4% 20.097.889 12,5% 16.290.406 4,0% 13.790.991 25,2%

Ukupno 727.016.166 100,0% 160.334.040 100,0% 405.810.184 100,0% 54.796.414 100,0%


Ukupan promet akcijama crnogor-skih kompanija u iznosu od 33,6 miliona eura, u prethodnoj godini, ostvaren je kroz 12,4 hiljade transak-cija, ili 62,6% ukupno realizovanih transakcija. Ostvareni promet akcija-ma kompanija bio je za 11,3 puta ma-nji nego u prethodnoj godini, a broj realizovanih transakcija je bio manji za 57,8%.

Promet akcijama investicionih fon-dova u 2010. godini bio je za 22,6% ili za 1,2 miliona eura, manji nego u 2009. godini i iznosio je 7,4 miliona eura, pri čemu je 85,5% ukupnog pro-meta akcijama investicionih fondova ostvareno na Montenegroberzi.

Grafik 3.5Promet (u 000.000 eura) i broj sklopljenih poslova akcijama kompanija u 2009. i 2010. godini

Grafik 3.6Kretanje prometa (u 000 eura) i broja transakcija akcijama FZU na crnogorskim berzama u 2010. godini




Promet obveznicama u 2010. godini je iznosio 13,8 miliona eura, a najveći dio prometa odnosio se na obveznice restitucije 73,0%, potom na obve-znice stare devizne štednje (SDŠ) 15,1% prometa, dok se na promet obveznicama korisnika pen-zijsko – invalidskog osiguranja odnosilo 11,9%23 ukupnog prometa obveznicama. Prometa obve-znicama za sanaciju puteva i opštinskih obvezni-ca u 2010. godini nije bilo.

Na visoko učešće prometa obveznicama restituci-je i SDŠ uticala je odluka Ministarstva finansija Crne Gore24 kojom je omogućeno dužnicima (fi-zičkim i pravnim licima) da svoje obaveze prema državi (plaćanje poraza, dugova prema državi) izmire obveznicama SDŠ i restitucije. Rastu pro-meta obveznica značajno je u posmatranom pe-riodu doprinijeo i promet obveznicama korisnika penzijskog osiguranja (P09P, P09D, P10P, P10D, P11P). Značajan broj korisnika penzijskog osigu-ranja se, usljed lošeg životnog standarda, odmah nakon sticanja prava na obveznice, odlučio na njihovu prodaju kako bi zadovoljio svoje životne potrebe.

Berzanski indeksi

Svi indeksi na crnogorskim berzama zabilježili su pad u 2010. godini.

Indeks Montenegroberze MOSTE je u 2010. godi-ni zabilježio pad od 115,3 indeksnih poena, u od-nosu na kraj 2009. godine ili u relativnom iznosu za 18,0%. Maksimalnu vrijednost u 2010. godini ostvario je u februaru kada je iznosio 623,9 indek-snih poena, što je za 35,9% manje od maksimalne

23 Ministarstvo finansija Crne Gore emitovalo je obveznice po osnovu obeštećenja korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja u ukupnom iznosu od 105.000.000,00€. Obveznice dospijevaju u 6 različitih serija počev od 20.10.2008. godine. Zakonom o obeštećenju korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja („Sl. list CG“, broj 40/08) predviđeno je da pen-zioneri svoje pravo po osnovu obeštećenja mogu iskoristiti za plaćanje računa utrošene električne energije, poreskih obaveza, kupovinu akcija državnih preduzeća i preduzeća u vlasništvu Fonda za razvoj CG koja su u procesu privatizacije, kao i kupovi-nu stanova, rezidencijalnih prostorija, zemljišta i druge imovine u državnoj svojini. Nominalna vrijednost jedne obveznice je 1,00€.

24 Odluka o uslovima i postupku otkupa potraživanja Crne Gore obveznicama devizne štednje građana i obveznicama bivših vlasnika po osnovu obeštećenja za oduzeta imovinska prava, Sl. list Crne Gore 17, 11. mart 2008. godine.

Grafik 3.7Kretanje prometa (u 000 eura), i broja transakcija obveznicama na crnogorskim berzama u 2010. godini

Grafik 3.8Promet obveznica na crnogorskim berzama u 2010. godini




vrijednosti indeksa ostvarene u 2009. godini. Minimalnu vrijednost ovaj indeks zabilježio je u oktobru, kada je iznosio 459,6 indeksnih poena. Tako da je spred ovog indeksa u 2010. godini iznosio 164,3 indeksnih poe-na, što je 3,5 puta manje nego u 2009. godini, što pokazuje da su varijacije ovog indeksa mnogo manje nego u prethodnoj godini, uprkos tome što je zabilježio pad u odnosu na prošlu godinu.

Indeks NEX20 je u 2009. godini zabilježio pad od 0,5% i njegova apsolutna promjena je iznosila 75,3 indeksnih poena. Maksimalnu vrijednost od 15.164,9 indeksnih poena dostigao je u martu, a minimalnu vrijednost od 12.736,5 zabilježio je u junu.

NEXPIF je u protekloj godini ostvario pad od 3,5%, ili 242,9 indeksnih poena, u apsolutnom iznosu. Maksimalna vrijednost zabilježena je u aprilu (7.438,7 indeksnih poena), a minimalna u decembru (5.299,9 indeksnih poena).

U odnosu na njihove istorijski maksimalne vri-jednosti (dostignute u 2007. godini), indeksi su na kraju decembra 2010. bili niži i to Moste za 78,7%, NEX PIF za 86,7% i NEX20 za 70,1%.

Tabela 3.4 Opšti podaci o indeksima

MOSTE NEX 20 NEXPIF

Vrijednost na 31. Decembar 2010. 523,59 14.522,53 6.777,76

Apsolutna promjena indeksa u 2010. godini u odnosu na 2009. godinu -115,30 -74,35 -242,90

Početna vrijednost indeksa 100,0 Mart 2003. 1000,00 Mart 2003. 1000,00 Mart 2003.

Maksimalna vrijednost tokom 2010. godine 623,92 18.02.2010. 15.164,99 01.03.2010. 7.438,70 22.04.2010.

Maksimalna istorijska vrijednost 2.455,4 07.05.2007 48.617,88 07.05.2007. 50.780,54 17.08.2007

Minimalna istorijska vrijednost 94,8 23.06.2004 918,57 14.04.2003 959,53 02.04.2003

Rast (pad) u 2010. godini u odnosu na 2009. godinu -18,0% -0,5% -3,5%


Blok trgovine

Tokom 2010. godine na crnogorskim berzama realizovano je svega devet blok trgovina ukupne vrijednosti 12,3 miliona eura, što predstavlja 22,5% ukupnog prometa.

Grafik 3.9Kretanje indeksa na Nex Montenegro berzi i Montenegroberzi (NEX20 i NEX PIF - lijeva skala i MOSTE - desna skala)



Kapitalizacija

Na Nex Montenegro berzi ostvarena tržišna kapitalizacija je na kraju de-cembra 2010. godine iznosila 2 mili-jarde eura i bila je niža u odnosu na decembar 2009. godine za 1,6%. U odnosu na maksimalnu tržišnu kapi-talizaciju ostvarenu u avgustu 2007. godine zabilježila je pad od 54,2%. Tržišna kapitalizacija na Montene-groberzi je na kraju 2010. godine iznosila 2,7 milijardi eura čime je za-bilježila godišnji pad od 9,3%. U od-nosu na maksimalno ostvarenu ka-pitalizaciju (u avgustu 2007. godine) bila je niža za 36,1%.

Ukupna tržišna kapitalizacija na cr-nogorskim berzama, na kraju 2010. godine, iznosila je 2,72 milijardi eura, što predstavlja 89,8% procije-njenog BDP-a za 2010. godinu.

Likvidnost mjerena koeficijentom obrta sredstava je u decembru 2010. godine, u odnosu na kraj 2009. godi-ne bila niža za 56,9% na Nex Mon-tenegro berzi, dok je na Montene-groberzi koeficijent obrta bio niži za 84,6%.

Grafik 3.10Kapitalizacije na crnogorskim berzama, u 000.000 eura

Grafik 3.11Tržišna kapitalizacija na obije berze u 2010. godini, u 000.000 eura


Izvor: Komisija za hartije od vrijednosti Crne Gore


Zaključna razmatranja

Proteklu godinu karakteriše pad indeksa crno-gorskih berzi. I pored pozitvnih signala u 2009. godini, veoma mali promet (najmanji od 2004. godine) pokazuje da je kriza na crnogorskom tr-žištu kapitala i dalje prisutna.

Brojni događaji su obilježili proteklu godinu na tržištu kapitala, a najznačajniji je bio proces pri-pajanja Nex Montenegro berze Montenegroberzi. Čin spajanja crnogorskih berzi predstavlja poziti-van signal i omogućava svim investitorima, do-maćim i stranim, mnogo jednostavnije praćenje samih kretanja na tržištu, kao i veću mogućnost za efikasnije tehničke analize. S druge strane, je-dinstvena berza će omogućiti centralizaciju trži-šta kapitala, bolju kontrolu od strane regulatora i povećati povjerenje investitora.

U Crnoj Gori je u 2010. godini i formalno osnovano Udruženje privatnih investitora Crne Gore (UPICG). Udruženje je formirano kao nevladino, neprofitno, osnovano sa ciljem da okupi što više investitora na cr-nogorskoj berzi, kako bi obezbijedili bolje izvještavanje akcionarima, bolje upravljanje imovinom društva i povećanje nivoa korporativne kulture.

Od crnogorskih banaka, njih pet su izvršile dokapitalizaciju emisijom novih akcija, čime su povećale svoj akcijski kapital za 71,4 miliona eura.

Postepeni oporavak crnogorskog tržišta kapitala se očekuje u narednom periodu. Optimizam uliva i formi-ranje jedinstvene berze, čime će se efikasnije i jednostavnije obavljati poslovanje na tržištu kapitala i povećati njegova likvidnost. Međutim, njegov oporavak će zavisiti od obima investicije od strane velikih inostranih fondova i individualnih portfolio ulagača, situacije na globalnom nivou, kao i opšte ekonomske situacije u Crnoj Gori.

Boks 3.2 - Regionalne berze, odabrani pokazatelji poslovanja

Sve berze u regionu, osim Hrvatske, su bile suočena sa padom prometa i kapitalizacije usljed produženog uticaja negativnih globalnih finansijskih tokova. Takođe, i indeksi regionalnih berzi bilježe pad u odnosu na kraj 2009. godine. Jedino situacija na tržištu kapitala Hrvatske pokazuje znake oporavka. U naredne tri tabele prikazani su neki od pokazatelja poslovanja berzi iz regiona.

Grafik 3.12Koeficijent obrta sredstava



Tabela 1 Promjene prometa i ostvarenih transakcija na regionalnim berzama

Naziv berze Relativan odnos prometa I-XII 10/ I-XII 09.

Relativan odnos br. trans. I-XII 10/I-XII 09.

Beogradska berza -44,9 839,6

Zagrebačka berza 18,2 -41,1

Sarajevska berza -50,5 -29,0

Makedonska berza -13,2 -25,3

Ljubljanska berza -45,5 -24,1

Nex Montenegro berza -85,6 -70,2

Montenegroberza -87,1 -64,4

Izvor: Izvještaji regionalnih berzi

Podaci iz tabele govore da je ukupan ostvareni promet u 2010. godini na svim berzama bio znatno ispod prometa ostvarenog u referentnom periodu 2009. godine. Jedino je na berzi u Hrvatskoj ostvaren rast prometa u odnosu na prethodnu godinu. Najveći pad prometa zabilježile su crnogorske berze (Montenegroberza 87,1%, Nex Montenegro berza 85,6%), zatim Sarajevska (50,5%), Makedonska berza (45,6%), Ljubljanska (45,5%) i Beogradska berza (44,9%). Po broju sklopljenih poslova sve berze regiona su bilježile negativan trend, osim na Beogradskoj berzi gdje je zabilježen značajan rast, ali kao rezultat besplatne podjele akcija.

U 2010. godini berzanski indeksi su pokazivali lošije performanse u odnosu na kraj 2009. godine. Posmatrajući indekse na godišnjem nivou, u odnosu na decembar 2009. godine indeksi svih regionalnih berzi su zabilježili pad, osim referentnog indeksa Zagrebačke berze koji je porastao za 5,3%.

Tabela 2 Promjene odabranih indeksa regionalnih berzi

Naziv berze Naziv indeksaVrijednost indeksa % promjena

XII 10/XII 09.31.XII 2010. 31. XII 2009.

Beogradska berza BELEX15 651,78 663,77 -1,8

Zagrebačka berza CROBEX 2.110,93 2.004,06 5,3

Sarajevska berza SASX-10 944,07 1.053,10 -10,4

Makedonska berza MBI10 2.278,92 2.751,88 -17,2

Ljubljanska berza SBItop 850,35 982,67 -13,5

Nex Montenegro berza NEX20 14.522,53 14.596,88 -0,51

Montenegro berza MOSTE 523,69 638,99 -18,04

Izvor: Izvještaji regionalnih berzi

Tržišna kapitalizacija je, u odnosu kraj 2009. godine, zabilježila rast na svim berzama u regionu, osim na crnogorskim berzama, na kojima je zabilježen pad kapitalizacije i to na Montenegroberzi 9,3% a na Nex Montenegro berzi 1,6%. Najveći rast kapitalizacije zabilježen je na Zagrebačke berze berzi (12,8%) i na Ljubljanskoj berzi (4,2%).


Tabela 3 Poređenja tržišnih kapitalizacija regionalnih berzi

Naziv berzeTržišna kapitalizacija

(% promjena)31. XII ’10 /31. XII ’09.

Beogradska berza 0,1

Zagrebačka berza 12,8

Sarajevska berza 0,7

Makedonska berza 0,4

Ljubljanska berza 4,2

Nex Montenegro berza -1,6

Montenegroberza -9,3

Izvor: Sajtovi regionalnih berzi

Documents

TRŽIŠTE NOVCA I KAPITALA - cbcg.me fileni u narednoj tabeli, pokazuju tempo rasta, ali i pada interesovanja investi-tora. Godina 2009. je godina blagog oporavka (ali iskuljučivo