TROŠKOVI LOŠE SIGURNOSTI I ZDRAVLJA NA RADU

(OSH) – PREMA PROCJENI 28 DRŽAVA UNIJE Sastanak stručnjaka o troškovima nesreća i bolesti na

radnom mjestu 1 Pozadina U ovom je izvješću opisan tijek tehničkog sastanka koji je okupio stručnjake kako bi istražili način za napredak u pogledu procjene troškova loše sigurnosti i zdravlja na radu na razini 28 zemalja članica Europske unije (EU-28). Sastanak se temeljio na projektu agencije EU-OSHA „Procjena troškova nesreća i bolesti na radnom mjestu – pregled metodologija“ (izvješće i izvršni sažetak prevedeni na osam jezika dostupni su na adresi: https://osha.europa.eu/en/topics/business-aspects-of-osh).

Iznos troškova ozljeda i bolesti povezanih s poslom može biti znatan. U državama EU-27 2007. je godine 5 580 nesreća na radnom mjestu rezultiralo smrću, a 2,9 % radne snage doživjelo je nesreću na poslu koja je rezultirala izbivanjem dužim od tri dana. Osim toga, otprilike 23 milijuna ljudi imalo je zdravstvene probleme prouzročene ili pogoršane radom tijekom razdoblja od 12 mjeseci1.

Određivanje točne sveukupne procjene troškova svih dionika na nacionalnoj ili međunarodnoj razini s obzirom na ozljede i bolesti povezane s poslom do kojih je došlo zbog loše sigurnosti i zdravlja na radu (OSH) ili njihova nepostojanja, složen je zadatak. Međutim, od iznimne je važnosti da donositelji politika shvate opseg i razmjer loše sigurnosti i zdravlja na radu ili njihova nepostojanja kako bi se provele djelotvorne mjere na ovom području politike.

Prethodno spomenuti projekt dovršen 2013. godine pregled je modela za ocjenu učinka nesreća i bolesti na radnom mjestu, a njegov je cilj biti polazišna točka za agenciju EU-OSHA prema uspostavi modela na europskoj razini koji bi pružao procjene za države EU-28.

Cilj je sastanka stručnjaka bio raspraviti o glavnim zaključcima projekta te, na temelju njih, istaknuti čimbenike koje bi agencija EU-OSHA trebala uzeti u obzir za europsku procjenu: postojeća ograničenja, moguće načine njihova svladavanja te, općenito, odlučiti koji bi metodološki pristup bio najbolji.

Tijekom jutra predstavljeno je izvješće agencije EU-OSHA te prednosti europske procjene. Nakon toga uslijedilo je predstavljanje australskog modela i načina njegove primjene na drugu državu (Singapur) kako bi se istaknuli neki od problema povezani s prijenosom metodologija diljem država. Popodnevni je dio sastanka bio usredotočen na dva ključna koraka nužna za osiguravanje kvantitativne procjene troška ozljeda i bolesti na radu: (1) utvrđivanje broja slučajeva te (2) primjenu novčanih vrijednosti na utvrđene slučajeve. Posljednji je dio sastanka bio grupni rad, nakon kojega je uslijedila opća rasprava u sklopu koje su se pružile povratne informacije te potom zaključio dan.

Sastanak je održan 19. lipnja 2014. u prostorijama Agencije u Bilbau te su mu prisustvovali stručnjaci koji su aktivno sudjelovali tijekom sastanka.

Dnevni red sastanka, uključujući i poveznice na prezentacije, nalazi se u Prilogu 1., a popis sudionika nalazi se u Prilogu 2. Sljedeći dijelovi opisuju pojedinačne glavne točke dnevnog reda sastanka o kojima se raspravljalo.

1 Eurostat (2010.), Zdravlje i sigurnost na radu u Europi (1999. – 2007.): Statistički portret. Dostupno na adresi:

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-31-09-290/EN/KS-31-09-290-EN.PDF (pristup 21. lipnja 2013.).

2

2 Uvod – Sadašnji projekt i budući izgledi William Cockburn, vršitelj dužnosti voditelja Jedinice za prevenciju i istraživanje (EU-OSHA), održao je opće predstavljanje agencije EU-OSHA. Usredotočio se na tekući projekt, koji pruža pregled procjena troškova nesreća i bolesti na radnom mjestu, te je, što je najvažnije za sastanak stručnjaka, izdvojio buduće planove za agenciju EU-OSHA u ovom području, osobito novu aktivnost u pogledu koristi od OSH-a, čiji je cilj izračunati procjenu na razini država EU-28.

3 Potreba za procjenom država EU-28 Jadwiga Tudek (Europska komisija, Opća uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost) pružila je kontekst u pogledu važnosti takve procjene za Europsku komisiju. Započela je s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije, u čijem se članku 153. spominje poboljšanje radnog okruženja kako bi se zaštitili zdravlje i sigurnost radnika. Potom je predstavila različite inicijative na razini EU-a koje bi od takve procjene imale koristi, osobito nedavno objavljen Strateški okvir EU-a za OSH za razdoblje 2014. – 2020., u kojem se izričito navodi potreba za ocjenom troškova i koristi do 2016. godine, ali i vrednovanje praktične provedbe direktiva EU-a u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radu u državama članicama EU-a te ocjena učinka.

Nakon prezentacije uslijedila je rasprava o razinama usklađenosti i o razlozima zbog kojih su neki sudionici pomislili da više truda iziskuje postavljanje granica nego provjera razina usklađenosti. Istaknuto je da je možda glavni razlog tomu nepostojanje usporedivih podataka na razini države, što je jedan od razloga zašto se u novom Strateškom okviru EU-a za OSH ističe važnost kvalitetnih podataka. Glavna i opća pretpostavka da su određene razine usklađenosti uglavnom zadovoljene rasprostranjena je uglavnom zbog nedostupnih podataka. Posjedovanje dobrih modela i podataka, pružanje valjanih informacija o troškovima, uključujući nužna ulaganja u OSH, stvorilo bi temelje za akciju, ne u pogledu usporedbe zemalja, već u pogledu pokušaja praćenja razvoja tijekom vremena.

4 Predstavljanje izvješća agencije EU-OSHA Xabier Irastorza (EU-OSHA) dao je pregled projekta, objasnio njegovu pozadinu, glavne ciljeve te metodologiju pregleda modela. Naglasio je dva koraka nužna za kvalitetnu procjenu: (1) određivanje broja slučajeva i (2) primjenu novčanih vrijednosti na slučajeve, nakon koje slijedi razmatranje vrsta troškova te navođenje različitih dionika koji ih snose. Istaknuo je neke od glavnih problema stvaranja modela te izgledne izazove za nadolazeći projekt u pogledu koristi od OSH-a, čiji je cilj ustanoviti procjenu na razini država EU-28.

Rasprava je bila usredotočena na nekoliko izazova navedenih u prezentaciji. Svjetska zdravstvena organizacija proučavala je vrijednost kvalitete života, odnosno iznos koji bi ljudi bili spremni platiti kako bi sačuvali svoju kvalitetu života. Prosječna je vrijednost, ili troškovi u pogledu radnih dana, bila 6 000 dana u Singapuru, a iscrpno bi se proučavanje Svjetske zdravstvene organizacije svakako trebalo uzeti u obzir. O ovom je problemu istraživanje provedeno i na Novom Zelandu te je procijenjeno da trošak boli i patnje iznosi 95 % ukupnih troškova društva u slučaju lošeg OSH-a te ga je stoga ključno utvrditi.

Također je bilo spomenuto da je važno imati u vidu što BDP mjeri te se zapitati možemo li zapravo računati troškove lošeg OSH-a kao dio BDP-a, s obzirom na to da ne mjere istu vrijednost. Istaknuto je da bi prilikom izračuna učinka lošeg OSH-a imalo više smisla pokušati utvrditi stopu ozljeda/bolesti po radniku i sektoru.

Što se tiče rasprave o pojavnosti naspram učestalosti, istaknuto je da metoda pojavnosti pokazuje veće brojke, ne samo zato što utvrđuje postojeće slučajeve koji su započeli prethodnih godina, već i zato što je u prošlosti bilo više nesreća. Učestalost nam govori o sadašnjim radnim uvjetima, ali pristupom određivanja učestalosti izvješćuje se o broju manjem od stvarnog broja prošlih slučajeva koje još uvijek plaćamo. Latencija komplicira točno utvrđivanje slučajeva te se nije baš tako jednostavno odlučiti za učestalost ili pojavnost. Ta odluka uvelike ovisi o dostupnim podatcima, ali bi

3

se moglo reći da nam pojavnost pruža realniju sliku jer mjeri ono što se već događa te koji su stvarni trenutačni troškovi, bez obzira na to kada su se ti slučajevi zapravo dogodili.

5 Australski model procjene troška Richard Webster (Safe Work Australia) predstavio je australski model, široko prepoznat kao jedan od najtočnijih procjena na međunarodnoj razini. Kao što je već ranije spomenuto, jedan od problema koje je istaknuo bila je potreba za svijesti o tome što nam procjena govori: to je mjera koja nam uvelike daje perspektivu u pogledu usporedbe, ali nije stvarni gubitak BDP-a ili propuštena gospodarska aktivnost. Modelom se uzimaju u obzir različite stvari i, iako neke od njih mogu biti pogubne u pogledu rezultata OSH-a, one sigurno pridonose rastu BDP-a. On je također inzistirao na potrebi uključivanja troškova usklađenosti s propisima o OSH-u. Nova australska procjena očekuje se do siječnja 2015., najvjerojatnije za financijsku godinu 2012./2013.

Procjena broja slučajeva trebala bi se odvijati neovisno o stvarnoj metodologiji procjene troškova, s obzirom na to da je riječ o različitim koracima u postupku te bi se procjena troškova trebala izravno primijeniti na informacije o broju slučajeva koje bi, u idealnom slučaju, već trebale biti dostupne. Australska je procjena usvojila pristup učestalosti te ne uključuje štete na imovini ako ne postoje posljedice za ljude.

Modelom se utvrđuju osobe koje su bili odsutne s posla tjedan dana, imajući u vidu različite situacije diljem država, što dovodi do toga da se izvješćuje o manjem broju od stvarnog broja slučajeva. Određene su četiri vrste bolesti očigledno povezane s poslom, a podatci pokazuju da je došlo do povećanja broja bolesti, ali i smanjenja broja trajnih slučajeva.

Diskontna stopa primijenjena u modelu izračunata je na temelju oportunitetnih troškova, uzimajući u obzir službene novčane stope osigurane dugoročnim obveznicama, te stopa inflacije. Konačno, dodao je da je povećanje postotnog udjela ukupnih troškova koje snose radnici izravno povezano s porastom plaća.

Rasprava koja je uslijedila nakon prezentacije bila je usredotočena na raznolikost sustava kompenzacija diljem različitih država članica EU-a te na način na koji će to utjecati na mogućnost usporedbe postojećih nacionalnih statističkih podataka. S tim u vidu, istaknuto je da je potrebno usredotočiti se na broj izgubljenih godina umjesto na kompenzaciju te da bi stopa popusta trebala uzeti u obzir promjenu u iznosima plaća. Raščlamba troškova donositelja zasigurno će varirati diljem država. Primjerice, poslodavci u Australiji imaju manji udio u ukupnim troškovima nego što to imaju poslodavci u Ujedinjenoj Kraljevini.

Raspravljalo se o mjeri u kojoj je točno pretpostaviti da stope produktivnosti rastu te o načinu na koji modeli utvrđuju rastući udio starijih radnika koji će biti bolesni tijekom svojih života. Međutim, iako se pojedinačna produktivnost može smanjiti, produktivnost će u društvu u cijelosti vrlo vjerojatno porasti s vremenom.

6 Prenošenje modela diljem država – novo iskustvo australske metodologije u Singapuru

Jukka Takala (Institut za sigurnost i zdravlje na radu, Singapur) predstavio je singapursku procjenu koja se temelji na australskoj metodi. Ukupna procjena za Singapur niža je od one za Australiju, uglavnom zbog razlike u plaćama između objema državama.

Kao što je ranije rečeno, inzistirao je na tome da bi procjene uistinu trebale utvrditi troškove boli i patnje jer to predstavlja znatan udio u konačnom trošku društva. Ova se pojava temeljito proučavala na Novom Zelandu.

Od velike je važnosti vidjeti koliko dugo ljudi ostaju radno aktivni, s obzirom na to da postotni udio onih koji odlaze u mirovinu prije nego što navrše 55 godina varira među državama te zasigurno ima učinak na društvo i funkcioniranje sustava socijalnog osiguranja. Pohvalio je model Ujedinjene Kraljevine, ali je istaknuo da se u Britaniji izvješćuje o broju manjem od stvarnog broja nesreća.

4

Konačno, dodao je da su neke države već poduzele aktivnosti u pogledu učinka projekata procjene troškova. Kao posljedica takvoga projekta izmijenjen je pravni okvir u Norveškoj, s ciljem ravnomjernije raspodjele tereta među različitim dionicima. Nekim se komentarima u pogledu prethodno navedenoga podupiralo pružanje pregleda troška koji snosi svaki od dionika kako bi odluke donositelja politike bile bolje informirane.

Bilo je i rasprava o izazovima u pogledu prenošenja zaključaka diljem država zbog njihovih različitih sektorskih struktura. Utvrđeno je da postoje potrebe za ocjenjivanjem raščlambe sektora u državama, što može dovesti do različitog grupiranja država u skladu s njihovom ekonomskom strukturom. Ove bi grupe stoga mogle biti središte stvaranja modela, s obzirom na to da se smatra da će provedba ovog projekta za svaku pojedinu državu članicu biti vrlo složena. Usto, važno je uzeti u obzir različiti dobni sastav država, imajući na umu duljinu radnog vijeka te dob odlaska u mirovinu.

U skladu s raspravom o BDP-u te razlikama među državama također je istaknuto da bi procjena EU-a trebala ocijeniti transakcije u EU-u kako bi bilo poznatije što odražava BDP te na koji se način ulazni podatci iz drugih država uzimaju u obzir u svakom nacionalnom iznosu BDP-a. Nadalje, kao što je spomenuto ranije, procjene su troškova korisne i zanimljive, ali njihovo predstavljanje kao dio BDP-a možda nije najbolji i najispravniji način za napredak.

Također je bilo nekih komentara o vezi između gospodarskog ciklusa i rezultata OSH-a koje je potrebno uključiti u stvaranje modela. To je nužno zbog činjenice da će se broj nesreća u višoj gospodarskoj aktivnosti vrlo vjerojatno povećati, ali se nakon nekoga vremena, zbog preventivnih mjera te povećane svijesti uslijed promjene stava ljudi, može očekivati pad stopa nesreća. Ova je promjena stava važna te se s poboljšanom gospodarskom aktivnošću svakako može očekivati povećanje svijesti.

G. Takala također je predstavio projekt o globalnim procjenama tereta ozljede i bolesti na radu, za koji se služio Eurostatovim podatcima na razini EU-a, prilagođenima nacionalnim podatcima. Što se tiče bolesti povezane s poslom, upotrebljavali su metodu atributivne frakcije, koja se upotrebljavala u Finskoj, ali ovoga puta i u cijeloj Europskoj uniji. Potrebno je odlučiti koja će se atributivna frakcija upotrijebiti te tu odluku treba odgovarajuće dokumentirati i opravdati. U pogledu raka povezanog s poslom u obzir se uzimao Informacijski sustav izloženosti karcinogenima (CAREX), ali trebali bi se uzeti u obzir i ostali faktori, a ne samo kemikalije.

7 Utvrđivanje slučajeva – povezanost poslom Heidi Edwards (Izvršno tijelo za zdravstvo i sigurnost, HSE) predstavila je britanski model koji je proveo HSE, usredotočivši se na prvi korak postupka stvaranja modela, odnosno utvrđivanja slučaja nesreća i bolesti povezanih s poslom. Objasnila je da je 2006./2007. obavljen značajan metodološki pregled koji je utjecao na broj slučajeva i njihovu ozbiljnost, ali svejedno vjerojatno postoji potreba za stalnom promjenom i ažuriranjem modela u svjetlu novih dokaza ili istraživanja. Primjerice, ovo se odnosi na novčanu vrijednost boli, s obzirom na to da se tu vrijednost uvijek pokušavalo uključiti i odraziti u modelu.

Što se tiče raka povezanog s poslom, troškovni model za rak vjerojatno će biti spreman za 2014./2015. i ako kvalitetni podatci budu dostupni, moći će se upotrijebiti i za druge bolesti s dugim razdobljem latencije.

Upravo je kvaliteta podataka veliki razlog za brigu zato što predstavlja ključan korak u procesu. Primjerice, donesena je odluka o izostavljanju nesreće bez povreda iz modela zbog loše kvalitete postojećih podataka. Isto tako, propisano izvješće o ozljedama dobro je za smrtonosne ozljede, ali nije se izvješćivalo o mnogim ozljeda koje nisu smrtonosne. Potrebno je podsjetiti da ozljede o kojima se ne izvješćuje jesu one koje dovode do izostanaka s posla kraćih od sedam dana. Njihov je broj velik, ali je njihov trošak nizak.

Konačno, veliki je izazov dobiti procjenu osoba koje se više nikada neće vratiti na posao.

5

8 Raspodjela troškova Michael Zand (Izvršno tijelo za zdravstvo i sigurnost, HSE) svoju je prezentaciju usredotočio na drugi korak postupka, utvrđivanje troškova. Glavni je metodološki princip pri utvrđivanju troškova uporaba oportunitetnih troškova.

Kao što je istaknuto u prethodnom tekstu, najveće troškovne stavke jesu gubitak kvalitete života i troškovi proizvodnje, uglavnom povezani s odsustvom. Prisustvo, nepovoljan učinak na produktivnost u slučaju prisutnosti na radnom mjestu s djelomičnom nesposobnošću uslijed nesreće/bolesti, sastavni je dio učinka na produktivnost, ali ga je jako teško procijeniti te bi ga se stoga trebalo uključiti isključivo ako je dostupna zadovoljavajuća metodologija i izvori podataka.

Troškovi usklađivanja nisu uključeni i teško ih je ocijeniti. Premije osiguranja uključene su kao troškovi poslodavaca.

Nakon njegove prezentacije uslijedio je komentar o postojećim ex ante procjenama, odnosno procjenama koje prethode gubitku kvalitete života u sektoru cestovnog prometa, primjerice, smrtonosnoj cestovnoj nesreći. Postoji mogućnost da u pogledu ovoga postoje ograničeni stupnjevi prenošenja među državama, ali i EU i OECD posjeduju procjene. Slične su točke istaknute u pogledu razlika među državama povezanih sa zdravstvom i sustavima kompenzacije te načina na koji bi oni provođenje procjene troškova učinili složenijim.

9 Opća rasprava – grupni rad Nakon prezentacija sudionici su bili podijeljeni u dvije skupine kako bi dalje raspravljali o glavnim metodološkim izazovima i čimbenicima koje EU-OSHA treba uzeti u obzir pri oblikovanju procjene za države EU-28. Ovaj dio predstavlja sažet pregled rasprava koje su se održale u objema grupama te izvjestiteljski dio sjednice.

U pogledu broja slučajeva predloženo je da se započne uporabom brojki Anketa o radnoj snazi (LFS) za nesreće, jer je to teže učiniti za bolesti, te da se razviju studije potvrde samostalno ocijenjenih uvjeta. S obzirom na to da bi mogli postojati mali uzorci za neke određene skupine, bilo bi dobro združiti zemlje. Ova je ideja poduprta jer možda neće biti izvedivo provesti stvaranje modela na nacionalnoj razini svake države članice.

U svakom slučaju, brojke LFS-a trebale bi biti nadopunjene podatcima na nacionalnoj razini kako bi se izgradila što potpunija slika za nesreće i bolesti. Postoje neujednačenosti među zemljama te očito izvješćivanje o broju manjem od stvarnog broja slučajeva (tj. nisu uključeni promet te put do posla), stoga je jako važno sagledati obje razine podataka. Također je važno imati na umu da brojke LFS-a uključuju kulturne razlike, s obzirom na to da se temelje na samostalnoj ocjeni stanja koju su proveli sami radnici, tako da je moguće dodatno odstupanje među državama. Istaknuto je da će najznačajnije razlike biti prouzročene nacionalnim gospodarskim strukturama, razloženim na sektore djelatnosti. Na temelju procjene broja slučajeva može nastati potreba za primjenom atributivnih frakcija te će u tom slučaju, kako je navedeno ranije, pretpostavke morati biti odgovarajuće dokumentirane.

Izvješće agencije EU-OSHA pruža pregled različitih metodologija za utvrđivanje troškova za radnike i poslodavce te se odvila rasprava o tome bi li bilo dobro jednostavno dodati brojke koje su izračunate uz pomoć različitih metodologija. Primjerice, pristup povezan s ljudskim kapitalom doista ima smisla kada je riječ o radnicima, ali ne nužno ako je riječ o poslodavcima jer oni ne razmišljaju na isti način. Troškovi se mogu relativno jednostavno utvrditi, ali njih nije uvijek jednostavno zbrojiti na razuman i točan način. Unatoč tome, kao što je spomenuto tijekom sastanka, pretpostavke će se morati oblikovati unutar projekta te će ih se morati odgovarajuće dokumentirati kako bi bile otvorene i transparentne u pogledu svih donesenih odluka.

Prijenos modela procjene troškova diljem država može imati ograničenja, no to ne mora nužno biti jednostavan proces. Preporučeno je ne uključiti neizravne troškove, kao što je gubitak obilježja ili štete na imovini, već se usredotočiti na ljudske gubitke. Trebale bi se upotrijebiti neke vrste državnog mjerenja u pogledu troškova proizvodnje, dok se u pogledu vrijednosti ljudskog života odvila rasprava o tome treba li uključiti različite brojke po zemlji ili ne. Neki su tvrdili da bi vrijednosti svugdje trebale

6

biti iste, ali drugi su istaknuli da se bol i patnja drugačije vrednuju diljem zemalja. Jedna bi mogućnost mogla biti izražavanje vrijednosti u paritetu kupovne moći (PPP).

Također se odvila rasprava o tome koji se stvarni pokazatelj treba upotrijebiti, odnosno treba li se upotrijebiti iznos plaće ili BDP po glavi stanovnika te na koji bi se način, bez obzira na odluku, jedan od tih dvaju pokazatelja trebao dosljedno primjenjivati diljem pokrivenih država.

Istaknuta je uporaba rezultata modela. Primjerice, HSE je ocijenio da bi za njegove korisnike bilo praktično:

• Pokazivati razmjer i stope u zajedničkoj valuti. • Pružiti informacije o raspodjeli troškova po dioniku. • Pratiti promjene tijekom vremena. • Pružati troškove jedinica, koji su korisni za procjenjivanja.

U pogledu uporabe podataka važno je objasniti ograničenja informacija kako bi se pokušala izbjeći nepravilna uporaba koliko je to god moguće. Zato je potrebno pažljivo razmatranje načina priopćavanja rezultata stvaranja modela. Ključno će biti uključiti dionike ne samo u pogledu utvrđivanja/potvrde postojećih podataka, već i u pogledu rasprave prvog prijedloga metodologije.

Istaknuta je i važnost osiguravanja procjene u kontekstu drugih podataka, kao što je izračun DALY2, te ponuda informacija raščlanjenih na sektore i prema vrsti opasnosti, zato što združene informacije uglavnom ukazuju na stvarno stanje.

Imajući u vidu ograničenja navedena tijekom rasprava te usredotočenosti na dodanu vrijednost projekta, istaknuto je da je od iznimne važnosti jasno razdvojiti ta dva koraka, odnosno, s jedne strane broj slučajeva, a s druge prosječni trošak svakog slučaja. Projekt bi također mogao biti odlična prilika za utvrđivanje manjka podataka provođenjem pregleda dostupnih podataka.

Konačni je komentar bio da EU-OSHA može započeti relativno jednostavnu procjenu kako bi uskoro uspostavila model te potom nastavila s radom na njegovu poboljšanju, s obzirom na to da su polučivanje rezultata, raspravljanje i podizanje svijesti od velike koristi.

10 Zaključne primjedbe i sljedeći koraci Predstavnici agencije EU-OSHA (William Cockburn, Dietmar Elsler i Xabier Irastorza) zaključio je sastanak zahvalivši se sudionicima na njihovu aktivnom doprinosu raspravi te komentarima korisnim za sljedeće korake. Do kraja 2014. EU-OSHA će na internetu objaviti sažetak glavnih točaka o kojima se raspravljalo na sastanku stručnjaka te pokrenuti postupak nabave za projekt za procjenu država EU-28, koji bi otprilike trebao biti spreman do kraja 2016. Uključeni stručnjaci, zajedno s dionicima agencije EU-OSHA, bit će obaviješteni.

2 Izgubljene godine zbog invaliditeta.

7

PRILOG 1.: DNEVNI RED

TROŠKOVI LOŠE SIGURNOSTI I ZDRAVLJA NA RADU

(OSH) – PREMA PROCJENI DRŽAVA EU-28 Sastanak stručnjaka o troškovima nesreća i bolesti na radnom

mjestu EU-OSHA

19. lipnja 2014.

09:00 – 09:10

Uvod (uključujući okrugli stol)

Xabier Irastorza i Dietmar Elsler, EU-OSHA

09:10 – 09:20

Sadašnji projekt i budući izgledi

William Cockburn, EU-OSHA

09:20 – 09:30

Potreba za procjenom država EU-28

Jadwiga Tudek, Europska komisija, Opća uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost

09:30 – 10:15

Predstavljanje izvješća agencije EU-OSHA

Xabier Irastorza, EU-OSHA

10:15 – 11:00

Australski model procjene troška

Richard Webster, Safe Work Australia

11:00 – 11:30 Pauza za kavu

11:30 – 12:15

Prenošenje modela diljem država – novo iskustvo australske metodologije u Singapuru

Jukka Takala, Institut za sigurnost i zdravlje na radu, Singapur

12:30 – 13:30 Ručak

13:30 – 14:15

Utvrđivanje slučajeva – povezanost poslom

Heidi Edwards, Izvršno tijelo za zdravstvo i sigurnost (HSE)

14:15 – 15:00

Raspodjela troškova

Michael Zand, Izvršno tijelo za zdravstvo i sigurnost (HSE)

15:00 – 15:30 Pauza za kavu

15:30 – 17:00

Opća rasprava • Čimbenici koji se trebaju uzeti u obzir • Ograničenja/prilike • Metodološki pristup

(svi sudionici)

17:00 – 17:15

Zaključne primjedbe i sljedeći koraci

Xabier Irastorza i Dietmar Elsler, EU-OSHA

8

PRILOG 2.: SUDIONICI

Ime Organizacija Država

Heidi EDWARDS HSE – Izvršno tijelo za zdravstvo i sigurnost Ujedinjena Kraljevina

Ana María GARCÍA ISTAS (CC OO istraživački institut), Universidad de Valencia Španjolska

Ernst KONINGSVELD Nezavisni stručnjak Nizozemska

Lesley RUSHTON Epidemiologija na radnom mjestu, Imperial College London

Ujedinjena Kraljevina

Desislava STOILOVA Jugozapadno sveučilište „Neofit Rilski“, ekonomski fakultet Bugarska

Jukka TAKALA Institut za sigurnost i zdravlje na radu Singapur

Antonis TARGOUTZIDIS ELINYAE – Helenski institut za sigurnost i zdravlje na radu Grčka

Jadwiga TUDEK Opća uprava za zapošljavanje – Europska komisija Europska komisija

Richard WEBSTER Safe Work Australia Australija

Mike ZAND HSE – Izvršno tijelo za zdravstvo i sigurnost Ujedinjena Kraljevina

William COCKBURN Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu EU-OSHA

Dietmar ELSLER Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu EU-OSHA

Xabier IRASTORZA Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu EU-OSHA

Elke SCHNEIDER Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu EU-OSHA