Trosic-Pavičić EMG Smog

Glavni urednik:dr.sc. Neven Srb Zamjenik glavnog urednika: prof.dr. sc. Zvonko Benčić

Urednik rubrike-Sigurnost i zdravlje na radu: Đuro Pap, dipl. ing. Dr. sc. Ivančica Trošić Dr.sc. Ivan Pavičić

Biološka aktivnost elektromagnetskog smoga

Recenzenti: Petar Balestrin, dipl. ing. Mr.sc. Želimir Volf, dipl. ing. Tehnički urednik: Biserka Kosorčić Sadržaj A.1 Uvodni podatci A/2 A1.1 Sažetak A/2 A1.2 Ključne riječi i definicije A/2 A1.3 Summary A/2 A1.4 Key words A/2 A.2 Uvod A/3 A.2.1 Elektromagnetski smog A/3 A.2.2 Poimanje neionizirajućeg pojasa elektromagnetskog spektra A/3 A.2.3 Interakcija EM polja s biološkim sustavom; prema rasponu frekvencija A/4 A.2.4 Živa stanica, organizam i čovjek kao elektromagnetska cjelina A/6 A.3 Materijali i metode A/7 A.4 Rezultati A/7 A.5 Zaključak A/8 A.6 Literatura A/9

A1.1. Sažetak A1 UVODNI PODACI 1.1 Sažetak Pitanje bioloških posljedica dugotrajne izloženosti neionizirajućeg zračenja niskog

intenziteta koja uzrokuju fiziološki stres ostaje i dalje otvoreno za znanstvena istraživanja.

Pretpostavka je da netermogene razine neionizirajućeg elektromagnetskog (EM)zračenja

mogu izazvati mjerljive biološke učinke in vitro. Eukariotska stanica sadrži pozitivno i

negativno nabijene elemente koji su u energetskoj ravnoteži unutar i izvan stanične

membrane. Čini se da radiofrekvencijsko/mikrovalno zračenje može narušiti ključnu

ravnotežu ometanjem brojnih električnih impulsa koji reguliraju staničnu aktivnost. U našim

istraživanjima biološkog potencijala neionizirajućih EM polja koristila se trajna

kultura stanične linije V79. Gigahercna transverzalna elektromagnetska (GTEM)

komora s radiofrekvencijskim mikrovalnim Hewlett Packard generatorom signala 935

MHz poslužila je za stvaranje RF polja jakosti 8.2 ± 0.3 V/m. Prosječni SAR je iznosio 0,12

W/kg. Stanice su izlagane RF/Mw zračenju u trajanju od 1, 2, i 3 sata. Određen je

petodnevni tijek stanične proliferacije pomoću krivulje rasta. Raspršenost vlakana

mikrotubula u citoplazmi interfaznih stanica procijenjena je mikroskopskom analizom.

U uzorcima koji su zračeni 3 sata zabilježena je značajna inhibicija staničnog rasta trećeg

dana nakon izloženosti, te značajna oštećenja mikrotubula odmah nakon 3-satnog

zračenja. Usporedna analiza rezultata pokazala je reverzibilnu inhibiciju staničnog

rasta što može biti posljedica oštećenja mikrotubularnih polarnih vlakana nanijetih

zračenjem.

1.2 Ključne riječi: elektromagnetski smog, neionizirajuće zračenje, netermalni biološki

učinak, in vitro

1.3 Summary Concern on biological consequences on the subject of exposure to the long-lasting low-level

non-ionizing radiation which causes physiological stress remains open for scientific

investigation. Hypothesis is that non-thermal levels non-ionizing electromagnetic radiation

(EM) might provoke measurable biological effects in vitro. Eukaryotic cell contain positive

and negative charged elements that are in energetic balance, both inside and outside of cell

membrane. It seems that radiofrequency/microwave might disturb crucial balance by

obstruction of numerous electrical impulses that regulate cell activity. Continuous cell

culture V79 was used in the investigation of non-ionizing EM fields biological potency.

Gigahertz transversal electromagnetic chamber (GTEM) equipped by Radiofrequency

microwave Hewlett Packard signal generator of 935 MHz frequency was used to generate

RF field of 8.2 ± 0.3 V/m. Averaged SAR was 0,12 W/kg. Cells were RF/Mw exposed for 1, 2

and 3 hours. Five-day course of cell proliferation was determined by growth curve. Within

the interphase cell cytoplasm the microtubule fibers scatter was estimated by microscopic

analysis. Cell samples that were irradiated 3 hours showed a significant growth inhibition on

third post-irradiation day. Furthermore, microtubule structure impairment was found

immediately after 3-h exposure. Comparative analysis of results showed reversible inhibition

in cell growth which might be a consequence of impairment of polar microtubule fibers

caused by irradiation.

1.4 Key words: electromagnetic smog, non-ionizing radiation, non-thermal biological effect,

in vitro

A/2 Sigurnost i zdravlje na radu

A2.1. Elektromagnetski smog A/2 UVOD

2. Uvod 2.1 Elektromagnetski smog Elektromagnetsko (EM) polje je sastavni dio biosfere. Uslijed tehnološkog razvoja posljednjih stotinjak godina višestruko se povećala razina EM polja na Zemlji. Znanstvenici su procijenili da smo danas izloženi stotinama puta višim razinama EM zračenja dnevno nego što su to bili naši djedovi. Svjedoci smo pojave brojnih umjetnih, ljudskom rukom stvorenih izvora neionizirajućih EM zračenja koji se koriste za osobne, industrijske i komercijalne svrhe; od električnih postrojenja niskog i visokog napona, tramvaja, mobilne telefonije - mobitela i odašiljača, mikrovalnih pećnica do televizije, radija, radara, i druge opreme koja se koristi u industriji, medicini i trgovini. Suvremena tehnologija u urbanim i ruralnim sredinama čini život bogatijim i lakšim. Ipak, pitamo se da li nam je zaista bolje. Jesmo li svjesni cjelodnevne i svakodnevne izloženosti zračenjima koja potiču iz brojnih aparata koji nas okružuju, koje redovito koristimo i bez kojih više ne možemo zamisliti življenje. Nužno se nameće slutnja o mogućnosti štetnog utjecaja neionizirajućeg zračenja na žive sustave. Čini se da posebnu pozornost treba usmjeriti na moguće posljedice dugotrajne izloženosti ljudi i ostalih živih organizama EM poljima visokih frekvencija niskog intenziteta kakva emitiraju sve brojniji telekomunikacijski uređaji. Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) neionizirajuće EM zagađivače okoliša je svrstala u grupu «mogućih ljudskih kancerogena» [1]. Međunarodna udruga za zaštitu od neionizirajućeg zračenja (ICNIRP) općenito toj vrsti zračenja pripisuje «suspektno štetan biološki učinak» [2]. Zbog toga su Direktivom 2004/40/EC Europskog parlamenta određene minimalne zdravstvene i sigurnosne mjere i zahtjevi pri profesionalnim opasnostima koje potiču iz izloženosti fizikalnim čimbenicima – elektromagnetskim poljima [3]. 2.2 Poimanje neionizirajućeg pojasa elektromagnetskog spektra Zračenje je pojam koji označava širenje energije prostorom. EM energija širi se prostorom kao elektromagnetski val. Neionizirajuća EM zračenja predstavljaju periodički promjenjiva električna i magnetska polja te EM valove frekvencije do 300 GHz [4]. Izvor električnog polja je električni naboj. Polje je djelotvorno u određenom prostoru i ima sposobnost djelovanja na druge električne naboje. Pokretanje naboja proizvodi električnu struju koja stvara magnetsko polje. Pri tome je jakost električnog polja proporcionalna naponu, a jakost magnetskog polja proporcionalna jakosti struje koja teče vodičem (Slika 1). Dakle, svuda gdje postoji struja i napon postoje električna, magnetska ili EM polja. Slijedom toga, elektromagnetsko zračenje je tijek energije kroz prostor uzrokovan odašiljanjem valova iz nekog izvora. EM val se sastoji od električne i magnetske komponente koje se periodički šire prostorom a određen je frekvencijom, valnom duljinom i energijom (Slika 2). Više izvora EM zračenja smještenih u neposrednoj blizini stvoriti će polja koja se preklapaju u istom prostoru [5]. Na taj način je svaki radni i životni okoliš ispunjen mnoštvom EM polja koja se međusobno prožimaju, a njihova pojavnost predstavlja EM zagađenje ili EM smog. A/3 Sigurnost i zdravlje na radu

A2.2. Poimanje neionizirajućeg pojasa elektromagnetskog spektra A2 UVOD

Slika 1 Magnetsko polje uvjetovano protokom električne energije

Slika 2 Elektromagnetski val 2.3 Interakcija EM polja s biološkim sustavom; prema rasponu frekvencija Na Tablici 1. su prikazani pretpostavljivi načini djelovanja EM polja izrazito niskih frekvencija (ELF), radiofrekvencija i mikrovalova (RF/MW) koji mogu izazvati biološke promjene, te vjerojatni mehanizmi djelovanja na biološki sustav i međudjelovanja s biološkim supstratom.

Tabica 1. Interakcija EM polja s biološkim sustavom


Frekvencija Mehanizam djelovanja na

organizam Jedinica depozicije

ELF–polja izrazito niskih frekvencija 30–300Hz

Indukcija struje u organizmu, magnetomehaničke inerakcije

A/m2 = HA/m x ƒ x visina

RF/MW–radiofrekvencije i mikrovalovi 0.1 MHz–10 GHz

Depozicija energije -termalne razine -netermalne razine

SAR– specifična brzina apsorpcije energije (W/kg)

10 GHz-300 GHz Površinsko zagrijavanje Gustoća snage polja W/m2

A2.3. Interakcija EM polja s biološkim sustavom; prema rasponu frekvencija____A2 UVOD Neionizirajuće EM zračenje se može grubo podijeliti u dvije skupine. Prvo, električna i magnetska polja izrazito niskih frekvencija (ELF EM) kojima zrače vodovi električne energije, kućanski i ostali električni aparati i kompjuteri. Drugo, visokofrekventna radiofrekvencijska elektromagnetska polja (RF EM) koja koriste telekomunikacijski i radio-difuzijski uređaji, mobilni telefoni i bazne stanice. Ostatak pripada vidljivom dijelu neionizirajućeg zračenja. Niskofrekvencijska EM polja (ELF, SLF, ULF; 3 Hz-3 kHz) po načinu i intenzitetu djeluju drugačije na biološki supstrat nego li polja visokih frekvencija. Pretpostavlja se da pri prihvatu, prijenosu i pojačavanju ELF signala centralna uloga pripada staničnoj membrani. Prevladavaju biološki učinci elektrokemijskog ili magnetnodinamičkog tipa na električna i magnetska zbivanja unutar staničnih membrana, transport iona kroz membrane, biosintezu polarnih staničnih konstituanata [6]. Procijenjeno je da visokofrekventna EM polja velikog intenziteta koja ostvaruju apsorpciju energije (SAR) u vrijednosti 1-4 W/kg tjelesne mase u vremenu od 30 minuta dovode do zagrijavanja mekih tkiva za 10C. Takva promjena temperature nadmašuje tjelesne termoregulacijske mehanizme, pa se ta razina zračenja smatra termogenom, a biološki učinci termalnima. Povećanje temperature je posljedica djelovanja EM polja na kretanje polarnih molekula poglavito na oscilacije molekula vode pa se zbog električnog otpora oslobađa toplina. Temeljem činjenice da 30-minutna izloženost organizma SAR-u 1-4 W/kg vodi u ireverzibilne štetne biološke promjene, globalno su donesene gotovo sve zaštitne mjere od neionizirajućeg zračenja [7, 8]. Nomenklatura, frekvencijski rasponi i pripadajuće valne duljine nisko- i visokofrekventnih polja u neionizirajućem dijelu EM spektra prikazana je na Tablici 2. Pri izloženosti RF/Mw zračenju niskog intenziteta aktivirani termoregulacijski procesi mogu održati toplinsku homeostazu na razini fizioloških vrijednosti. Tjelesna temperatura može rasti do 10C da prilikom toga ne dođe do njezine akumulacije. Ipak, pitanje posljedica dugotrajne izloženosti zračenju niskog intenziteta koja uzrokuju fiziološki stres srednje snage ostaje otvoreno za znanost. Danas se sa sigurnošću može reći da netermogene razine EM zračenja mogu uzrokovati netermalne biološke učinke [9-12]. Netermalno djelovane je uvjetovano postojanjem rezonantno osjetljivih bioloških struktura na frekvencije vanjskih polja, polarizacijom na razini elektrona i atoma te stvaranjem dipolnog momenta. Novonastale sile uzrokuju promjene orijentacije i translacije nabijenih molekula i spiralizacije makromolekula.

Nomenklatura Frekvencija Valna duljina

ELF Extremely Low Freq. 3-30 Hz 100,000-10,000 km SLF Super Low Frequency 30-300 Hz 10,000-1,000 km ULF Ultra Low Frequency 300-3000Hz 1,000-100 km VLF Very Low Frequency 3-30 kHz 100-10 km LF Low Frequency 30-300 kHz 10-1 km MF Medium Frequency 300-3000 kHz 1km-100 m HF High Frequency 3-30 MHz 100-10 m

VHF Very High Frequency 30-300MHz 10-1 m UHF Ultra High Frequency 300-3000 MHz 1m-10 cm SHF Super High Frequency 3-30 GHz 10-1 cm EHF Extremely High Freq. 30-300 GHz 1 cm-1 mm

Tablica 2. Nisko- i visokofrekvencijska polja u neionizirajućem dijelu EM spektra


2.4 Živa stanica, organizam i čovjek kao elektromagnetska cjelina ______ ____ A2 UVOD 2.4 Živa stanica, organizam i čovjek kao elektromagnetska cjelina Zdrava eukariotska stanica je omeđena polariziranom membranom s pozitivnim nabojem s vanjske strane i negativnim s unutrašnje. Sadrži pozitivno i negativno nabijene elemente koji su u energetskoj ravnoteži unutar i izvan stanične membrane. Pod utjecajem EM polja stanice mogu izgubiti polarnost, u membrani se pojavljuju nove pore kroz koje se odvija neselektivan transport iona i otpadnih metaboličkih produkata. Radiofrekvencijsko mikrovalno zračenje može omesti i narušiti prirođenu ravnotežu, razarajući brojne električne impulse koji reguliraju staničnu aktivnost. Stanica se sastoji od visokog udjela vode, iona i minerala, što predstavlja snažan vodič energije, te dipolnih makromolekula, tubularnih filamenata – skeletona, kromosoma i mitohondrija uklopljenih u citoplazmu. U međusobnom dinamičnom odnosu nabijeni sastavni dijelovi zdrave stanice titraju njima svojstvenim frekvencijama stvarajući vlastito endogeno EM polje. Endogeno polje usklađeno pak titra s vanjskim poljima prirodnih ili pozadinskih frekvencija. Živa stanica s fizikalnim osobinama kao što su otpornost, kapacitivnost i induktivnost predstavlja «elektromagnetski rezonator» ili «oscilator» koji može emitirati i apsorbirati zračenje svake frekvencije. Kad su te fizikane karakteristike u odgovarajućoj konfiguraciji, uzrokovat će uravnotežene periodične sinusne valove visokih frekvencija uz potpomaganje male, ali stalne opskrbe vanjskim prirodnim zračenjem odgovarajuće frekvencije. Taj fenomen nužno vodi do pojma koherentnosti endogenih i egzogenih RF polja. Često se u neprirodnim uvjetima EM smoga frekvencije vanjskih polja ne uklapaju u postojeći endogeni uravnoteženi odnos pa mogu prigušiti ili oslabiti fiziološke frekvencije. Javlja se gubitak stanične energije i vitalnosti, a frekvencija se počinje bitno razlikovati od one u zdrave stanice. Stanični sustav prestaje oscilirati na zdravoj razini. Dakle, u okruženju onečišćenom neionizirajućim zračenjima raznih frekvencija, u staničnim sustavima može doći do narušavanja temeljne usklađene učinkovitosti i rezultirati negativnim ishodom na osnovne životne značajke; razmnožavanje, rast, razvoj, metabolizam. Teoriju koherentnosti endogenih i egzogenih RF polja, odnosno, da biološki sustav može rezonantno odgovoriti u međusobnom djelovanju s mikrovalovima, razrađivali su znanstvenici od 80-tih godina prošlog stoljeća pa do danas [13]. Naime, u određenim se frekvencijskim područjima biološki sustav može naći u koherentnim odnosu s vanjskim EM poljem. Promjene okomite oscilacije staničnih membrana odgovaraju promijenjenim električnim dipolima koji vibriraju pa se nestabilnost pojedinih membranskih proteina može objasniti koherentnim oscilacijama električnog naboja. Koherentno stanje u biološkim sustavima znači da oscilirajuće električno polje male snage može izazvati značajne biološke promjene. Mehanizam je točan kad u biološkom sustavu postoje komponente sa oštrim rezonantnim vibracijskim modovima u frekvencijskom opsegu kakav se koristi u mobilnoj telefoniji [14]. Potvrđeno je da polimeri DNK i kompleksna mreža proteiskih vlakana citoskeletona; mikrofilamenti, mikrotubuli i intermedijalna vlakna mogu imati vrlo oštre rezonantne vibracije u mikrovalnom području EM spektra. Pri tom se biološki sustav ponaša kao prijemnik koji pojačava vanjske električne signale [15]. Zbog toga je ljudsko biće elektrobiološko stvorenje sačinjeno od mnoštva promjenjivih EM frekvencija u međusobnim odnosima sa svim prirodnim i umjetnim vanjskim energijama koje igraju važnu ulogu u našem zdravlju i dobrobiti. O vlastitoj unutrašnjoj EM energiji ovise životni procesi od rasta i razvoja do svekolikog funkcioniranja u zdravlju i bolesti.


A3 Materijali i metode A3 MATERIJALI I METODE Danas ukupno EM zagađenje višestruko nadmašuje razine prirodnog elektromagnetizma prisutnog tijekom evolucijskog procesa čovjeka i ostalih živih organizama. Slijedom toga, čini se da su nadmašeni svi životni adaptacijski kapaciteti. Nažalost, ukupni učinak višestrukih EM polja na fiziološke procese u čovjeka nije poznat. Dapače, čak je nedovoljno jasna spoznaja o mogućim štetnim učincima jednoznačnih EM neionizirajućih polja na fiziološke procese u živoj jedinci. Radi toga je ovaj rad osmišljen s namjerom procjene bioloških učinaka radiofrekvencijskog mikrovalnog zračenja visoke frekvencije malog intenziteta na ovisne stanične parametre; raspršenost polarnih mikrotubulnih vlakna citoskeleta i kinetiku rasta stanica u kulturi. 3. Materijali i metode U istraživanjima biološkog potencijala neionizirajućih EM polja na IMI, Zagreb, koristi se trajna kultura stanica linije V79. Asinkrone stanice rastu kao jednoslojne kulture adherirane na stjenku. Vrijeme udvostručenja stanične populacije iznosi 16,2 sata. Uzorci stanične kulture se u koncentraciji od 1x104 satnica/ml medija izlažu radiofrekvencijkom mikrovalnom zračenju u trajanju od 1, 2, i 3 sata. Izračunat je prosječni SAR od 0,12 W/kg. Određen je petodnevni tijek staničnog rasta pomoću krivulje rasta. Primijenjenom metodom se utvrđuje stanični odgovor na poticajni ili toksični čimbenik. Raspršenost vlakana mikrotubula u citoplazmi interfaznih stanica procijenjena je analizom uzoraka pomoću fluorescentnog mikroskopa (x1000). Brojčani rezultat se temelji na analizi 500 stanica po preparatu. Gigahercna transverzalna elektromagnetska (GTEM) komora s radiofrekvencijkim mikrovalnim Hewlett Packard generatorom signala 935 MHz poslužila je za stvaranje RF polja jakosti 8.2 ± 0.3 V/m. 4. Rezultati Tablica 3. daje deskriptivni i statistički prikaz podataka staničnog rasta tijekom pet dana nakon radiofrekvencijskog mikrovalnog zračenja za kontrolne i ozračene uzorke. Značajnost rezultata je određena na razini p<0.05, uporabom statističkog programa Statistica 7.0, Stat Soft Inc., USA. U uzorcima stanica koji su bili najdulje ozračeni tj., 3 sata, zabilježena je značajna inhibicija rasta treći dan nakon zračenja. Učestalost oštećenja mikrotubula u stanicama nakon 1, 2 i 3 sata izlaganja odabranom zračenju, te u pripadajućim kontrolnim i pozitivno kontrolnim uzorcima prikazana je na Tablici 4. Nakon prestanka izlaganja u uzorcima stanica zračenih tri sata uočena su značajna oštećenja mikrotubula. Komparativna analiza rezultata pokazala je da je inhibicija staničnog rasta reverzibilna, te da se može smatrati posljedicom oštećenja mikrotubulnih vlakana uzrokovanim zračenjem [16].


A5 Zaključak A4 REZULTATI

Duljina zračenja 1 h Duljina zračenja 2 h Duljina zračenja 3 h

Kontrol. uzorci

Ozračeni uzorci

Kontrol. uzorci

Ozračeni uzorci

Kontrol. uzorci

Ozračeni uzorci

Dani

1x104 st/ml 1x104 st/ml 1x104 st/ml1x104 st/ml 1x104 st/ml 1x104 st/ml

1 2,2±1,6 2,2±1,5 2,2±1,3 2,0±1,2 2,1±1,5 2,1±1,3

2 8,9±1,9 8,8±3,5 7,8±2,7 7,1±2,8 7,8±1,9 7,3±2,3

3 29,9±3,7 29,0±5,2 31,4±3,9 29,5±2,6 31,0 ±4,0 28,1±3,6 *

4 69,8±5,6 69,1±7,8 71,9±5,9 69,6±6,1 71,4±5,4 69,3±5,5

5 29,3±5,8 31,5±5,2 29,7±5,1 29,0±4,9 28,5±5,1 26,1±4,0

Tablica 3. Deskriptivno statistički prikaz podataka kinetike petodnevnog rasta stanica nakon radiofrekvencijskog mikrovalnog zračenja (*p<0.05)

Duljina zračenja

Stanični uzorci % stanica u diobi (x± sd)

% oštećenja mikrotubula (x±sd)

Kontrolni 4,2 ± 0,63 2,90 ± 0,86 RF/Mw ozračeni 4,2 ± 0,69 3,23 ± 0,93 1 sat Pozitivno-kontrolni 4,1 ± 0,59 3,73 ± 0,96 Kontrolni 4,2 ± 0,36 3,17 ± 0,86 RF/Mw ozračeni 4,6 ± 0,46 3,40 ± 0,71 2 sata Pozitivno-kontrolni 4,0 ± 0,62 4,03 ± 0,97 Kontrolni 4,4 ± 0,56 2,83 ± 0,77 RF/Mw ozračeni 4,2 ± 0,71 3,73 ± 0,60* 3 sata Pozitivno-kontrolni 4,1 ± 0,51 4,47 ± 0,59

Tablica 4.Učestalost oštećenja vlakana mikrotubula u V79 stanicama nakon 1, 2 i 3 sata

izlaganja radiofrekvencijskom mikrovalnom zračenju, te pripadajućim kontrolnim uzorcima (* p<0,05)

5. Zaključak Nakon trosatnog zračenja stanica uočena su značajna oštećenja vlakana mikrotubula. U uzorcima koji su izlagani tri sata značajno je inhibiran stanični rast trećeg dana nakon zračenja. Povezano s duljinom zračenja uočene su lezije u strukturi mikrotubula, što se odrazilo na inhibiciju stanične proliferacije nakon četiri diobena ciklusa. Četvrtog i petog dana nakon izlaganja stanice su kvantitativno dostigle razinu kontrolnih uzoraka što upućuje da je učinak zračenja na rast stanica povratan. U bioelektromagnetskim istraživanjima važno je razlučiti biološke i fiziološke te zdravstvene učinke zračenja. Postignut učinak u izoliranom pokusnom sustavu nužno ne podrazumijeva nepovoljni učinak na zdravlje u cjelini. Živi organizam ima veliku sposobnost odgovarajuće obraditi vanjske čimbenike te im se učinkovito oduprijeti, kompenzirati i adaptirati.


A5 Literatura A5 LITERATURA 6. Literatura [1] World Health Organization, International Agency for Research on Cancer. Vol. 80.

Non-Ionizing Radiation, Part 1. IARC Press Lyon, France, 2002. [2] International Commission on Non-Ionizing Radiation Protection (ICNIRP) Guidelines

on Limiting Exposure to Non-Ionizing Radiation. Ur: Matthes R, Bernhardt JH, McKinlay AF. ISBN 3-9804789-6-3; 1999.

[3] Directive 2004/40/EC of the European Parliament on the minimum health and safety requirements regarding the exposure of workers to the risks arising from physical agents (EM fields). Official Journal of the European Union L 159, 30 April 2004.

[4] E. M. Izloženost ljudi EM poljima. Energija 55 (2006) 550-577. [5] EMF Expert Panel. Sources of Electrical Pollution (2005) (pristup 19.02.2008).

Dostupno na URL: (http://www.emfpollution.com/node/37). [6] TS. T. Interaction of Extremely-Low Frequency Electromagnetic Fields with Living

Systems. U: Non-Thermal Effects of RF Electromagnetic Fields. ICNIRP 3/97. Ur: J.H. B., R.M., M.H.R. Märkl-Druck, München, 1997, 286-306.

[7] TS. T. Biological Interactions of Radiofrequency Fields. U: Non-Termal Effects of RF Electromagnetic Fields. ICNIRP3/97. Ur: J.H.B., R.M., M.H.R. Märkl-Druck, München, 1997, 65-77.

[8] World Health Organization (WHO), Electromagnetic Fields (300 Hz to 300 GHz), Geneva, WHO; Environmental Health Criteria 137, 1993.

[9] T.I., B.I., Frequency of Micronucletaed Erythrocytes in Rat Bone Marrow Exposed to 2.45 GHz Radiation. Physica Scripta, T118 (2005) 168-170.

[10] T.I., B.I., Erythropoietic dynamic equilibrium in rats maintained after microwave irradiation. Exp Toxicol Pathology, 57 (2006) 247-251.

[11] P.I., T.I., Influence of 864 MHz electromagnetic field on growth kinetics of established cell line. Biologia, 61/3 (2006) 321-325.

[12] P.I., T.I., Impact of 864 MHz or 935 MHz radiofrequency microwave radiation on the basic growth parameters of V79 cell line. Acta Biologia Hungarica, 59/1 (2008) 67-76.

[13] F.H. The biological effects of microwaves and related questions. Adv Electronics Electron Physics, 53,1980, 85.

[14] H.G.J. Physics and biology of mobile telephony. The Lancet, 356 (2000) 1833-1836. [15] P.J., J.F., T.V., Š.F. Vibration in microtubules. U: Electricity and magnetism in biology

and medicine. Ur: F. Bologna; Kluwer Academic/ Plenum Publishers, 1999; 967-70. [16] P.I. Biološki pokazatelji učinka radiofrekvencijskog mikrovalnog zračenja (935 MHz)

na V79 stanice u kulturi. Magistarski rad. Sveučilište u Zagrebu 2005


Documents

Trosic-Pavičić EMG Smog